close

Enter

Log in using OpenID

Anestezija, analgezija i eutanazija malih laboratorijskih

embedDownload
Anestezija, analgezija i eutanazija
malih laboratorijskih životinja
Doc. dr. sc. Vesna Benković
Zavod za animalnu fiziologiju
gj
Biološki odsjek
Prirodoslovno-matematički fakultet
Rooseveltov trg
g6
10000 Zagreb
Anestezija i analgezija

anestezija - smanjena osjetljivost cijelog ili pojedinih dijelova tijela
postiže se sredstvima koja vrše depresiju živčanog tkiva lokalno ili
središnjeg živčanog sustava u potpunosti.
- Bolni eksperimenti trebaju se izvodi u lokalnoj ili općoj anesteziji.

Analgezija - odsutnost boli
- kod laboratorijskih životinjama teško utvrditi primjerenost anestezije ili
analgezije.
- prevencija razvoja osjetljivosti perifernog i središnjeg živčanog sustava i
razvoja boli.
- intenzitet i trajanje boli životinja će se smanjiti te ubrzati njihov
oporavak.
- prikupljanje podataka tijekom anestezije - procjena potencijalnih
interakcija između prikupljenih podataka i samih anestezijskih postupaka
Znakovi boli:
smanjena aktivnosti,
potištenost,
promjene ponašanja (agresivnost, uzmicanje),
opiranje
p
j p
pregledu,
g
,
promjena načina kretanja (tromosti, neuobičajen stav ili položaj tijela),
grizenje ili lizanje bolnog dijela,
anoreksija,
j
salivacije,
tahikardije,
znojenja.
Bihevioralni znaci vrlo su varijabilni i ovise o temperamentu životinje
individualni pristup svakoj pojedinoj vrsti životinja
-
Vrste anestezija

Opća anestezija
- nesvjesno stanje karakterizirano kontroliranom, reverzibilnom
depresijom CNS-a.
-bezopasna, reverzibilna neosjetljivost
-redoslijed
j depresije
p
j nije
j p
pravilan,, p
poslije
j kore velikog
g mozga,
g ,p
preskaču
se medularni centri, a depresija zahvaća ganglije i mali mozak te na
kraju medularne centre
- karakteristike: analgezija, hipnoza, mišićna relaksacija i gubitak
refleksa.

Lokalna anestezija
- gubitak osjeta u ograničenom dijelu tijela.
Tehnike
T
h ik
l k l
lokalne
anestezije
t ij
komplicirane opreme.
ne
zahtijevaju
htij
j
primjenu
i j
- omogućava
omo ućava smanjenje potrebne dubine opće anestezije.
anestezije
skupe
k
ili
- kemijski spojevi - reverzibilna blokalna ili regionalna neosjetljivost uz
očuvanje svijesti
- mogu se primijeniti u obliku gela, krema, otopina ili aerosola.

Sedacija označava centralnu depresiju i pospanost, a životinja nije
svjesna okoline.

Narkoza je farmakološki izazvano stanje dubokog sna iz kojeg životinju
nije
j lako p
probuditi.
Tipovi opće anestezije
 injekcijska (ubrizgavanje otopina anestetika)
- I.v. injekcija
j
j - najsigurniji
j g
j p
put - p
prilagodba
g
doze
Precizna kontrola dubine anestezije - kontinuirana
infuzija i trenutna primjena specifičnih
antagonista
g
ili drugih
g lijekova.
j
- I.p. injekcija - često se koristi
- I.m. injekcije treba izbjegavati - mogu izazvati nepotrebna oštećenja
mišića i bol.
- S.c. injekcija - lako je izvesti i manje bolna od i.m. injekcije
brzina apsorpcije često usporediva s onom nakon i.m. injekcija.

i h l ij k (udisanje
( di
j anestetičkih
t tičkih plinova
li
ki ik )
inhalacijska
ili para s kisikom)

anestetik primijenjen na sluznicu u ustima ili rektum
-izbjegavanje
i bj
nj bolne
b ln injekcije
inj k ij ili neposredno
n p s dn
Metaboliziranje anestetika u jetri koje se javlja
nakon oralne i intraperitonealne primjene
Injekcijski anestetici i njihova primjena (doze u mg/kg i način aplikacije)
lijek
miš
zamorčić
štakor
-
-
-
Ketamine (K) +
Xylazine (X)
90-150 K
7 5-16
7.5
16 X
IP
40-75 K
5-10
5
10 X
IP
40-75 K
5-10
5
10 X
IP, IM
Ketamine (K) +
Diazepam (D)
-
-
-
60-100 K
7-20 X
06 3A
0.6-3
IP
30-90
IP
(5 mg/kg
u neonatalnih)
61 K
7X
06A
0.6
IP
30-40 K
5-6 X
1 2A
1-2
IP, IM
30-60
IP
15-40
IP, IV
20-60
IV
-
-
Ketamine
Ketamine +
y
+
Xylazine
Acepromazine (A)
P nt b bit l
Pentobarbital
Thiopental
p
-
Propofol®
-
Urethane
-
Tribromoethanol
125-250
IP
kunić
20-60
6
IM
22-50 K
2 5-10
2.5
10 X
IM
60-80 K
5-10 D
IM
-
20-40
IV
7.5-10
IV
1000-1500
1000
1500
IP, SQ
-
-
1500
IP, IV
-
-
-
-
 Inhalacijska anestezija
- pogodna
d za većinu
ći ži
životinjskih
ti j kih vrsta.
t
Prednosti: brza anestezija brzi oporavak, mogućnost
preciznog kontroliranja dubine anestezije
Nedostatci: skupa aparatura, izloženost ljudi,
rizik od predoziranja ako se koristi otvoreni sustav,
smanjena
j
respiracijska
i
ij k rata
t ik
krvnii tl
tlak
k
- halogenirani ugljikovodici (halotan),
- halogenirani
g
eteri ((izo-,
z , des-,, en-,, sevoflurana),
fu
),
- anorganski plinovi (N2O).
- poboljšavaju inhibitorni neurotransmiter GABA
i t
k iji s GABAA receptorima
t i
u interakciji
u CNS
CNS-u.
Indukcijska konc. Održavanje konc.
(u 100% kisika))
.
Isofluran
3-4%
1.5-3%
Sevofluran:
do 8%
3-5%
Halotan:
3-4%
1-2%
- strojevi za anesteziju i isparivači - precizno doziraju količinu anestetika
- indukcijska
j
komora (g
(glodavci, mačići, štenci, p
prasad, ptice
p
i druge
g male životinje
j ne
navikli na držanje)
- maska za lice (kod životinja koje su navikle na rukovanje)
Anesteziološki postupci
-
Izbor odgovarajućih tehnika anestezije (inhalacijska, injekcijska)
-
Izbor anestezijskog protokola radi se za svaku pojedinu životinju, a
ovisi o vrsti životinje, kliničkom statusu, planiranom zahvatu,
dostupnosti
p
pojedinih
p
j
preparata
p
p
ili opreme
p
za anesteziju
j ((aparat
p
za
inhalacijsku anesteziju).
Anesteziološki postupci dijele se na:
1. premedikaciju,
2 indukciju
d k
2.
anestezije,
3. održavanje anestezije
4. oporavak ili buđenje iz anestezije.
 PREMEDIKACIJA
•
vrijeme prije uvoda u anesteziju u kojem se primjenjuju određeni analgetici,
sedativi, antikolinergični lijekovi i antibiotici
-
analgeticil
i i lijekovi
lij k i koji
k ji smanjuju
j j bol
b l i dozu
d
anestetika
ik
-
sedativi - lijekovi koji uzrokuju umirenje, smanjuju dozu anestetika
-
antikolinergički lijekovi – blokiraju parasimpatičku stimulaciju srčano-dišnog
sustava, sekreciju sline, koriste se u kombinaciji sa sedativima i analgeticima.
(atropin)
-
hipnotici - lijekovi koji uzrokuju spavanje
-
umirenja sa ukočenošću,
ukočenošću
neuroleptici - lijekovi koji uzrokuju specifičan oblik umirenja,
pojačanim tonusom skeletne muskulature i nezainteresiranošću za okolinu
(svijest životinje je potpuno očuvana, ali se ona nalazi u stanju kataleptičke
nepokretnosti), tjelesna temperatura je u pravilu snižena.
-
Neki lijekovi u ovisnosti od primijenjene doze (npr. barbiturati) uzrokuju sve
stupnjeve depresije CNS-a, od blagog umirenja pa sve do kome.
N j ž iji sedativi–hipnotici:
Najvažniji
d i i hi
i i
•Tiazini (a-2-adrenergički agonisti) - sedacija, analgezija i relaksacija skeletne
muskulature
•Benzodiazepini - sedativni, hipnotički, anksiolitički, antikonvulzivni učinak i
relaksacije skeletne muskulature;
•Barbiturati - sedativno, hipnotičko, opće anestetičko i antikonvulzivno djelovanje
•Fenotiazini -(blokiraju
(blokiraju dopaminske receptore u CNS
CNS-u)
u) većina se primjenjuje
samo kod pasa, mačaka i konja, a samo neki se primjenjuju i kod goveda i svinja.

INDUKCIJA ANESTEZIJE
-
period u kojem životinja gubi svijest.
-
započinje nakon što je uočljiv učinak premedikacije (minimalno 10
minuta nakon intramuskularne primjene te 20 minuta nakon potkožne
primjene).
-
u pojedinim slučajevima premedikacija i indukcija anestezije se
primjenjuju istovremeno.
•
injekcijskim ili inhalacijskim anestetikom.
•
injekcijski
anestetik za indukciju
j
j
j anestezije,
j vrlo često nakon njega
j g
obavljamo endotrahealnu intubaciju i započinjemo primjenu
inhalacijskog anestetika.
•
•
inhalacijski anestetik, preko maske ili u indukcijskoj komori.
indukcija inhalacijskim anestetikom životinje se boje
neugodan miris inhalacijskog anestetika
maske,
Praćenje tijeka anestezije - opažanja neuromuskularnih znakova
Stupnjevi opće anestezije prema Guedallu (1920. god.):
I. stupanj- stupanj voljnih pokreta
vrijeme od početka davanja anestetika do gubitka svijesti
frekvencija bila i disanja ubrzana, refleksi su prisutni
salivacija,
li
ij mokrenje
k
j i defekacija
d f k ij često
č
se uočavaju
č
j
II. stupanj - delirij - stupanj nevoljnih pokreta
počinje gubitkom svijesti i traje do pojave pravilnog disanja
depresija kortikalne kontrole - stimulacija (glasni zvukovi i sl.) dovodi do
mišične hiperaktivnosti, hiperventilacije ili prestanka disanja.
refleksi - još uvijek prisutni, životinja žvače i guta, zjenice su proširene
reagiraju
i j na svjetlost
j l
III. stupanj - kirurška anestezija
stanje progresivna depresija refleksa,
refleksa pojava pravilnog i laganog
nesvjesno stanje,
disanja
IV. stupanj - stupanj paralize disanja
d
depresija
ij centra
t
za disanje
di
j u CNS-u,
CNS
prestanka
t k disanja,
di
j srčanim
č i arestom,
t
krvni tlak pada, zjenice su proširene, popuštanje sfinktera anusa i mokračnog
mjehura.
refleksna aktivnost prestaje.
može se ispraviti brzom ventilacijom, smanjenje koncentracije anestetika u
plućima i krvotoku.
Refleks pritiska repa
Pedalni refleks
ODRŽAVANJE ANESTEZIJE

- dovoljno duboko za izvođenje određenog operacijskog zahvata.
zahvata
Za vrijeme održavanja anestezije dolazi do miorelaksacije, daljnjeg gubitka refleksa
(palpebralni refleks, uočava se depresija dišnog i kardiovaskularnog sustava.
izvodi se korištenjem inhalacijskog anestetika ili injekcijskog anestetika.
•
praćenje vitalnih funkcija: održavanje odgovarajuće oksigenacije,
oksigenacije održavanje tjelesne
temperature, održanju ravnoteže tjelesnih tekućina, sprečavanje hipotermije
-održavanje anestezije
- pomoću
ć maske
k
- endotrahealne cijevi
 Praćenje anestezije
Respiratorni sustav
• Anestetici deprimiraju disanje – važno pratiti ratu respiracije
Zbog prirodno visoke rate respiracije već nekoliko sekundi apneje može
biti letalno
• Promatranje pomicanja prsnog koša
•
procjena dišne funkcije pomoću puls oksimetera; oksimetar sonda može biti
stavljena na jezik miša.
• Pojava blijedo ružičaste do plave boje u albino životinja vidljiva na ušima i njušci l
ž biti ispravljen
l
kritično nedovoljna
respiracija. Respiratorni zastoj može
pritiskanjem prsiju (60 kompresija u minuti) ili primjenom doxaprama (jedna kap
na jezik).
- Kardiovaskularni sustav
• Broj otkucaja i srčani ritam, arterijski puls i krvni tlak
• Tjelesna temperatura - rektalni termometar
-
Mišićni tonus
•Čeljust i udovi, analni sfinkter
•Odgovor
Od
n
na b
bolne
ln p
podražaje
d ž j (štip
(štipanje)
nj )
- Refleksi
- Oči - micanje očima, veličina zjenica, odgovor na svjetlo, suzenje, cornealni refleks
OPORAVAK - BUĐENJE

•
započinje kada se koncentracija anestetika u mozgu počne smanjivati
•
Većina anestetika metabolizira se u jetri, a metaboliti se izlučuju
mokraćom.
Neki lijekovi se ne metaboliziraju te se izlučuju nepromijenjeni preko
b b
bubrega.
Kod korištenja barbiturata koncentracija anestetika u mozgu smanjuje se
redistribucijom anestetika u druga tkiva (masno tkivo i mišići).
•
Inhalacijske anestetike iz mozga odvodi krv te se izlučuju putem pluća.
•
miorelaksacije
povratak pojedinih refleksa gubitak miorelaksacije.
•
Životinjama treba pružiti odgovarajuću postoperativnu njegu - primjena
analgetika antibiotika,
analgetika,
antibiotika rehidracije i parenteralne prehrane.
prehrane
 Post-operativna njega
•
•
životinje promatrati do potpunog oporavka od anestezije
Kisik treba dostavljati do normaliziranja disanja
• životinje treba držati u toplom uz dodatak fiziološke tekućine supkutano
tij k
tijekom
prvih
ih 24 sati
ti nakon
k zahvata.
h t
• Povećati udobnost životinja u kavezima (papirnate posteljine manje
prianjaju uz svježe rane)
Analgezija u periodu oporavka
• Smanjenje boli važan dio oporavka - kod miševa bol smanjuje unos hrane –
praćenje tjelesne mase
• osigurati analgeziju prvih 24 sata
Analgetici (doze u mg/kg; način aplikacije; učestalost primjene)
lijek
j
Morphine
Buprenorphine
Butorphanol
Flunixin
Carprofen
Ketoprofen
Meloxicam
miš
zamorčić
štakor
kunić
2-10
SQ
4h
0.05-0.1
SQ
8-12 h
1 2
1-2
SQ
4h
2.5
SQ
12 h
do 3 dana
5
SQ
12-24 h
5
SQ
12-24 h
2-10
SQ, IM
4h
0.01-0.05
SQ
8-12 h
2
SQ
2-4 h
1.1 - 2.5
SQ
12 h
do 3 dana
5
SQ
12-24 h
5
SQ
12-24 h
2-10
SQ, IM
4h
0.01-0.05
SQ
8-12 h
1–2
SQ
12 h
do 3 dana
5
SQ
12-24 h
5
SQ
12-24 h
5-10
SQ, PO
12-24 h
1
SQ
12-24 h
1–2
SQ, PO
12-24 h
2-5
SQ, IM
4h
0.01-0.05
IM, SQ
6-12 h
01 05
0.1-0.5
IM, SQ
4h
1.0
SQ
12 h
do 3 dana
4
SQ
12-24 h
3
SQ
12-24 h
0.2
SQ
24 h
do 3 dana
-
EUTANAZIJA
-
postupak izazivanja smrti bez boli i patnje životinja
-
uključuje brzi gubitak svijesti, nepovratnu depresiju CNS
-
Postupak eutanazije potrebno je provesti na što humaniji način
Ovisno o vrsti životinje koriste se:
-farmakološko-kemijske metode (predoziranje injekcijskim ili inhalacijskim
anesteticima) veće životinje
-mehaničko-fizikalne metode kod malih laboratorijskih životinja (glodavci:
CO2, cervikalna dislokacija).
dislokacija)
- CO2 je općenito prihvaćen način eutanazije malih laboratorijskih životinja ako
se primjenjuje na primjeren način
 Euthanazija pomoću CO2 (odrasli miševi)
•
Prednost - CO2 omogućava brzu narkozu; nije zapaljiv i eksplozivan.
eksplozivan
•
Nedostatci - CO2 je teži od zraka nepotpuno popunjena komora životinje
penjanjem i skakanjem izbjegavaju CO2 stres (pred
(pred-punjenje
punjenje komore)
Stres zbog iritacije mukozne membrane dišnog sustava i stimulacije
respiratornih centara u mozgu
•
•
Smrt mora biti potvrđena nakon eutanazije i prije odlaganja životinja.
•
Komora ne smije biti pretrpana (miješanje različitih vrsta životinja u istom
spremniku nije dozvoljeno)
•
Primjereni
j
izvor CO2 (boca), obučeno osoblje
j
•
Potvrđivanje smrti životinja : cervikalna dislokacija, obostrana torakotomija,
iskrvarenje, dekapitacija, injekcija kalij klorida
•Koncentracija CO2 - 100% CO2 (pomiješan sa zrakom u komori)- brzi gubitak
svijesti
- Mješavina 70% CO2 i 30% O2.
•
Neonatalni miševi (manji od 10 dana starosti)
•
ne mogu biti anestezirani samo pomoću CO2 - tolerancija na visoke koncentracije CO2
zbog intrauterinog života
•
Neonatalne miševe smjesti se u plastičnu vrećicu
iz koje je izvučen zrak, vrećica se napuni s CO2
•
Nakon što se miševi prestanu micati i disati
(10-15 min) dekapitacija se vrši odmah nakon vađenja
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
1 156 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content