Agencija za investicije i JPP Izmjenama zakona uvodi se i primjena jednostavnijeg JPP modela za projekte do pet milijuna eura PlasticsEurope u Zagrebu U Europi se godišnje na plastici okrene 18 milijardi eura, a i u Hrvatskoj sektor ove godine bilježi snažan rast Retail&Agribusiness Arena Najveći raskorak od čak 10 milijardi eura nalazi se u urodu voća i povrća, no tu je i najveći potencijal tema tjedna aktualno aktualno Str. 4-5 Str. 6-7 Str. 20-21 2008 2009 2010 2010 2011 2012 3 8 5 4 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 24. studenoga 2014. Godina LXI / Broj 3854. www.privredni.hr 60 1953 2013 privredni vjesnik cerp prodaje hotele / višegradska skupina / zaštita potrošača / forum nekretnina / zlatne kune u krapini Analiza malih poduzetnika s prihodom do tri milijuna kuna Napokon plaćanje PDV-a PO naplatI računa Poduzeća s prihodima do tri milijuna kuna u ukupno ostvarenim prihodima malih poduzeća sudjeluju sa 20,3 posto >>16-17 tnici Poduze koj ts o Hrva skoj ar gospod ri komo intervju: miljenko brnić Poslovanje u županijama >> 13 >> 11-12 Novi poslovi vraćaju nas uspješnom poslovanju, kaže predsjednik Uprave Tehnomont brodogradilišta iz Pule Turizam raste, ali raste i nezaposlenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Virovitičani također bilježe plus - a zapravo minus... 6. NACIONALNA KONFERENCIJA O DRUŠTVENO ODGOVORNOM POSLOVANJU pod pokroviteljstvom predsjednika RH prof. dr. sc. Ive Josipovića i Ministarstva gospodarstva 10. prosinca 2014., Hotel Esplanade Zagreb, Mihanovićeva 1, Zagreb DNEVNI RED 09.00-09.30 09.30-10.00 Uvod i pozdravni govori, moderator: Milan Koštro Važnost DOP-a za poslovanje: trendovi i praksa EU - Jacques Spelkens, CSR Europe, član Upravnog vijeća i DOP koordinator GDP Suez 10.00-10.20 Trendovi i praksa u Hrvatskoj - Izv. prof. dr. sc. Mislav Ante Omazić, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet 10.20-11.40 Primjer dobre prakse u Hrvatskoj - Hrvoje Dragušica, IKEA, stručnjak za održivi razvoj 11.40-12.00 Pauza 12.00-13.30 Okrugli stol - moderator: Žarko Horvat sudjeluju: Mislav Galić, Agrokor; Zvonimir Mršić, Podravka; Emil Tedeschi, Atlantic Grupa; Ivo Usmiani, JGL 13.30-14.30 Pauza za ručak 14.30-16.30 Paneli: predstavljanje prijavljenih i recenziranih stručnih radova o DOP-u 16.30-17.00 Pauza 17.00-18.30 Svečana dodjela nagrade Indeks DOP-a SPONZORI ODAŠILJAČI I VEZE UZ PODRŠKU MEDIJSKI POKROVITELJ Prijavnice i uvjete sudjelovanja pogledajte na: www.hrpsor.hr Tjedni gospodarski TV magazin Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama: TV NOVA Pula TV ŠIBENIK UVOD www.privredni.hr Broj 3854, 24. studenoga 2014. Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet? Za Vas tražimo odgovore > > [email protected] 3 pvinfo Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva: G(H)OST KOMENTATOR: DAMIR KOVAČEVIĆ, direktor Mediserva Previsoke marže na derivatima Upravljanje bolovanjima ključno je za produktivnost Ministarstvo gospodarstva će do kraja godine organizirati poseban portal na kojem će se vrlo jednostavno vidjeti koje su cijene na svim benzinskim stanicama u Republici Hrvatskoj. Krenut ćemo pored toga u strožu kontrolu kvalitete derivata koji se prodaju. S trgovcima smo razgovarali o njihovim maržama. Mi smo liberalizirali tržište, cijene se formiraju slobodno, ali ne želimo da trgovačke marže budu veće u Hrvatskoj od regionalnog prosjeka. Upozorili smo trgovce derivatima da ćemo pratiti njihovu politiku marži i reagirati ako vidimo velika odstupanja od tržišnih prosjeka, kako bismo zaštitili potrošače. Božica Marković, Sektor za poljoprivredu HGK-a: Kranjske kobasice još 15 godina Iako je Slovenija još 2010. krenula u zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla “Kranjska klobasa”, Hrvatska gospodarska komora uspjela je izboriti pravo hrvatskim proizvođačima da koriste ime Kranjska kobasica sljedećih 15 godina. U Hrvatskoj se kranjske kobasice proizvode još od početka 20. stoljeća. Pravo na proizvodnju i prodaju još 15 godina omogućit će prilagodbu novim tržišnim uvjetima i informiranje potrošača o nastalim promjenama. Vrijednost proizvodnje kranjske kobasice u Hrvatskoj procjenjuje se na 80 milijuna kuna. Perica Jukić, predsjednik Uprave HEP-a: Po zelenoj energiji jači smo od EU-a Hrvatska, najviše zahvaljujući hidroelektranama, ima značajno veći udjel obnovljivih izvora u potrošnji energije od prosjeka EU-a, dapače, neke hidroelektrane, a posebno HE Velebit, omogućavaju prihvat promjenjivih obnovljivih izvora energije u sustav, prije svega vjetroelektrana. Zato nam je svima u interesu postojeće hidroelektrane što duže održavati u što boljem stanju, poboljšavati njihove performanse i povećavati im snagu. Zato smo pokrenuli ciklus revitalizacije i rekonstrukcije hidroelektrana, vrijedan 3,6 milijardi kuna. Samo do 2019. godine u tu svrhu namjeravamo investirati 2,1 milijardu kuna. Procjene izravnih troškova bolovanja koje snose poslodavci kreću se između dvije i 2,4 milijarde kuna, dok je državni prosjek broja dana bolovanja po zaposleniku za 40 posto veći od prosjeka EU-a K onkurentnost gospodarstva uvjetuje veći broj faktora o kojima javnost raspravlja već godinama. Prednjače tu nepovoljan tečaj, skupa država, porezna politika, antipoduzetnička klima i još niz faktora koji ne dopuštaju da postanemo ravnopravan sudionik, ako ne svjetskog, onda barem tržišta EUa. No, o jednom izuzetno važnom faktoru se vrlo malo ili gotovo nikako ne raspravlja. Taj se faktor zove - produktivnost rada. Sve mi se više čini da pripada onim rijetkim pojavama za čiji negativan trend, po nesreći, ne možemo kolektivno kriviti nekoga drugoga. Govoreći o produktivnosti zapravo želim ukazati na jednu dosta davno iznesenu tezu da problem nije u visokoj cijeni rada nego u onome što se za tu cijenu dobiva. Dobiva li hrvatski poslodavac stvarno onih 42 sata tjedno kao ekvivalent za isplaćenih prosječnih 7900 kuna mjesečne bruto plaće? Ako je suditi po stavu većeg dijela javnosti, pa čak i dijela stručnjaka, dobiva i više od toga, bilo da se radi o siroticama u supermarketima ili radnicima na naplati cestarina. Logika nalaže da radnik kako bi bio produktivan mora u radno vrijeme biti na radnom mjestu, odnosno da mora aktivno sudjelovati u radnom procesu u dogovorenom vremenu. Izostanak radnika s radnog mjesta naziva se apsentizam (lat. absens, absentis - odsutan), a dijeli se na planirani (godišnji odmori, školovanje, slobodni dani, neplaćeni dopusti...) i neplanirani apsentizam (bolovanja, udaljavanje s radnog mjesta, smrt radnika, trenutačni otkaz ugovora o radu...). Apsentizam postaje sve veći problem u Hrvatsko gospodarstvo zbog bolovanja trpi štetu između 3,5 i pet milijardi kuna razvijenim gospodarstvima koja se suočavaju s konkurencijom iz brzorastućih zemalja trećeg svijeta čija je produktivnost puno veća unatoč inferiornoj tehnologiji. Dakle, jedan od ključnih faktora za produktivnost je neplanirani izostanak radnika, a njega u više od 95 posto slučajeva uzrokuje otvaranje bolovanja. I tu dolazimo do srži problema jer se bolovanje u nas ne prepoznaje kao bitna poluga konkurentnosti roba i usluga iako je ono po svojoj vokaciji upravo to. Za ocijeniti koliko bolovanje utječe na troškove gospodarstva i produktivnost rada dovoljno je pogledati u službene podatke. Prema godišnjem izvješću HZZO-a, u 2013. na ime naknada za bolovanja na teret Zavoda isplaćene su 1.170.385.832 kune za 12.997.567 radnih dana bolovanja. Procjene izravnih troškova bolovanja koje snose poslodavci kreću se između dvije i 2,4 milijarde kuna, dok je državni prosjek bro- ja dana bolovanja po zaposleniku za 40 posto veći od prosjeka EU-a što ukazuje na ozbiljnost problema. To nas dovodi do podatka da hrvatsko gospodarstvo zbog bolovanja trpi štetu između 3,5 i pet milijardi kuna. Unatoč tomu, sudionici procesa povezenih s bolovanjem ne čine gotovo ništa u cilju rješavanja problema. Treba znati da je problematika upravljanja troškovima bolovanja i drugih neplaniranih izostanaka iznimno kompleksna. Visoki pokazatelji bolovanja rezultat su sinergijskog djelovanja nekoliko faktora poput čekanja na usluge javnog zdravstvenog sustava, nejasno definirane legislative te zloporabe prava na bolovanje neodgovornih radnika. Nije u pitanju samo jedan uzrok niti postoji samo jedno rješenje. Stoga još više čudi da oni koji bi trebali biti najzainteresiraniji za rješenje problema, a to su poslodavci, najviše zabijaju glavu u pijesak. To što su bolovanja osjetljiva tema koja seže u zonu zdravstvenog stanja i socijalnih prava ne znači da se njima ne može i ne treba upravljati, osobito s aspekta smanjenja troškova i povećanja produktivnosti rada. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Lektura: Sandra Baksa Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić MARKETING: Tel: +385 1 5600 005 E-mail: [email protected] Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: [email protected] [email protected] Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru 4 TEMA TJEDNA Nastavak privatizacije CERP ponovno prodaje hotele i Jadroplov Centar za restrukturiranje i prodaju objavio je javni poziv investitorima da do 17. prosinca dostave pisma namjere za ta tri poduzeća te za tvrtke Meiso i Nacionalna veletržnica Igor Vukić [email protected] U tijeku je još jedan natječaj koji je raspisao CERP, a tu se pak nudi dio Petrola meljnog kapitala. U kompaniji ima 470 radnika (od toga 240 na neodređeno). Ukupno raspolaže sa 7547 kreveta i mjesta u kampovima, i to: 1305 kreveta u hotelima (Imperial, Carolina, Eva i Padova), 1204 kreveta u turističkim naseljima (San Marino i Suha Punta) te 5000 mjesta u autokampovima (AC San Marino i AC Padova III). Splitsko brodarsko poduzeće Jadroplov, koje ima osam brodova za prijevoz tereta, zamalo je u prošlom neuspjelom natječaju pripalo Tomislavu ( oko 4,5 mil kn godišnje potroši Agencija za JPP Spajanje agencija za investicije i javno-privatno par Sinergijom do Prema informacijama iz Agencije za JPP, u tijeku je postupak na 110 aktivnih investicijskih projekata, koji se procjenjuju na oko H oteli Plat i Imperial te splitski brodar Jadroplov ponovno su ponuđeni na prodaju zainteresiranim kupcima. Centar za restrukturiranje i prodaju objavio je javni poziv investitorima da do 17. prosinca dostave pisma namjere za ta tri poduzeća te za tvrtke Meiso i Nacionalna veletržnica. Na prodaju je 92,49 posto temeljnog kapitala hotelskog poduzeća Plat. Hotelsko društvo smješteno nedaleko od Dubrovnika sastoji se od dva hotela, šest vila, dva paviljona i pratećih sadržaja (trgovački centar, restorani, kafići, bazen, teniski tereni). Objekti su sagrađeni između 1960. i 1972. godine, a trećina ih je obnovljena nakon 2000. godine. U rapskom Imperialu prodaje se 50,08 posto te- Privredni vjesnik Broj 3854, 24. studenoga 2014. Igor Vukić [email protected] P Debeljaku, odnosno njegovoj tvrtki DIV, vlasniku i Brodosplita. Debeljak će se javiti i na novi natječaj. Na prošlom natječaju ponude su dali i Tankerska plovidba iz Zadra te njemački H. Vogeman Reederie. No njihove ponude nisu zadovoljile natječajne uvjete. Ponuda DIVa ispunjavala je formalne uvjete, ali je Centar za restrukturiranje izvijestio da je sadržavala i neke dodatne uvjete pa zato nije mogla biti prihvaćena. Nudi se i Nacionalna veletržnica Potencijalni ulagači mogu se natjecati i za poduzeće Meiso iz Goričana. Prodaje se 78,86 posto temeljnog kapitala. Meiso se bavi izradom zaštitne obuće i lohn poslovima na preradi kože. Surađuje s brendovima kakvi su Paul Green, Bruno Magli i drugi. Izrađuje i galanteriju i gornjišta za obuću, trguje obućom i kožnim predmetima, a provodi i profesionalnu rehabilitaciju invalida - osposobljavanjem, prekvalifikacijom i dokvalifikacijom. Obavlja i praktično osposobljavanje učenika obućarske struke. U Meisu je zaposleno 402 radnika. Ukupni prihod prošle godine bio im je 25,9 milijuna kuna, a gubitak 1,6 milijuna kuna. Centar za restrukturiranje i prodaju do 17. prosinca očekuje i pisma namjere za preuzimanje tvrtke Nacionalna veletržnica. Riječ je o društvu koje je osnovala Vlada 1997. godine radi provedbe projekta izgradnje mreže veletržnica voća i povrća u Hrvatskoj. U prvoj fazi izgrađene su nove veletržnice u Osijeku, Rijeci (Matulji) i Splitu. Obnovljen je objekt u Benkovcu. Otplaćen je kredit EBRDu i započelo je planiranje druge faze razvoja veletržnica. S veletržnicama iz Budimpešte i Varšave osnovana je Fondacija veletržnica Srednje i Istočne Europe. Planirana je gradnja mreže hladnjača i uvođenja novih tehnologija u veletržnicama kako bi mogle proširiti asortiman roba koje skladište. U aktivi Nacionalne tržnice nalazi se dugotrajna imovina vrijedna 35 milijuna kuna i kratkotrajna imovina od 11 milijuna kuna. U tijeku je još jedan natječaj koji je raspisao CERP. Pisma namjere za male udjele u temeljnom kapitalu niza poduzeća trebaju stići do 27. studenog. Najveći udjel koji se prodaje je 16,74 posto temeljnog kapitala u društvu Petrol iz mjesta Jurdani. Nominalna vrijednost ponuđenih dionica iznosi 850.400 kuna. red postojećim zgradama Zračne luke Zagreb napreduje gradnja novog terminala. Grade se i pristupne ceste, sustav odvodnje, parkirališta i ostala pripadajuća infrastruktura. Koncesionar, konzorcij ZAIC, pod vodstvom francuskih ulagača, angažirao je domaće kompanije za izvođače radova: Viadukt, Zagreb Montažu, KFK Tehniku... Koncesija za gradnju novih aerodromskih kapaciteta u Zagrebu poticajan je primjer javno-privatnog partnerstva. Agencija za JPP pratila je taj projekt od 2011. godine i 2013. dala suglasnost za konačni ugovor utanačen nakon brojnih pregovora javnog partnera, Ministarstva prometa i privatnih ulagača. Vlada je nedavno odlučila Agenciju za javno-pri- vatno partnerstvo spojiti s Agencijom za investicije i konkurentnost, kako bi pojačala sinergiju privlačenja stranih ulagača s pravnom podrškom i iskustvom u realizaciji takvih složenih projekata. Spajanje Agencije za JPP i AIK-a donijet će i administrativne uštede u proračunu. Agencija za JPP godišnje potroši oko 4,5 milijuna kuna, a AIK oko 15,5 milijuna kuna. Vlada očekuje da će spajanjem, izbjegavanjem istovrsnih poslova i smanjenjem broja upravljačkih funkcija biti ušteđeno u prvom koraku oko 500.000 kuna. Projekti JPP-a male vrijednosti Izmjenama zakona koje je predložila Vlada uvodi se i primjena pojednostavljenog JPP modela u projektima čija je vrijednost manja od pet milijuna eura, što bi trebalo ubrzati pro- cedure u realizaciji tih relativno jednostavnijih ulaganja. Projekti JPP-a male vrijednosti su, primjerice, projekti u području energetske učinkovitosti vezani za javnu rasvjetu, čiji se tržišni potencijal procjenjuje na oko tri milijarde kuna. Pored uštede energija, takvim projektima tre- Povjerenstvo za internacionalizaciju hrvatskog izvoza Hrvatski poduzetnici u M Povjerenstvo za internacionalizaciju hrvatskog izvoza prošli je tjedan razmotrilo načine za uključivanje gospodarstvenika u inicijativu Europske komisije Misija za rast, priopćeno je iz Povjerenstva. Osim toga, raspravljalo se o uspostavi jedinstvenog mrežnog portala za izvoznike, unapređenju modela podrške sudjelovanja na sajmovima te identificiranju, a zatim i smanji- vanju ili ukidanju neporeznih opterećenja. Planira se niz informativnokonzultativnih aktivnosti usmjerenih prema gospodarstvenicima Sjednicu je vodio Joško Klisović, koordinator Povjerenstva i zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova. Govorilo se i o otvaranju javnosti registra javnih investicijskih projekata, povećanju broja lokacija za izdavanje viza za Hrvatsku, povećanju broja sklopljenih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te poticanju politike stranih ulaganja u izvozni sektor. Povjerenstvo će poticati korake za poboljšanje konkurentnosti i kre- 5 www.privredni.hr Broj 3854, 24. studenoga 2014. ( oko 15,5 mil kn trošak Agencija za investicije i konkurentnost ( 500.000 kn ušteda od spajanja Agencije za JPP i AIK-a tnerstvo novih ulagača bave za tri projekta, ukupne vrijednosti 1,4 milijarde kuna. U portfelju AIK-a nalazi se 7,2 milijarde eura. Očekuje se da će nakon realizacije otvoriti 6128 radnih mjesta bao bi se usporiti i rast zaduženosti jedinica lokalne uprave, odnosno javnog sektora u cjelini. Velike javno-privatne investicije vrlo su složeni poslovi. U međunarodnoj suradnji na obnovi zagrebačke zračne luke sudjelovala je svojim odobrenjem i Europska komisija. U tom projektu uključeni su International Finance Corporation iz SAD-a, TAV Airports iz Turske, Aeroports de Paris Management i fond Marguerite. Koncesija je izdana na 30 godina, a novi terminal trebao bi biti gotov za dvije i pol godine. Država i Grad Zagreb nadaju se po- većanju broja putnika, turista i potrošača, a nisu bili u mogućnosti sami investirati novac u nove aerodromske kapacitete. Proračunska ograničenja javnog sektora, kako u pogledu duga tako i zbog proračunskog deficita, posljednjih su godina u mnogim europskim zemljama skrenule pozornost na model javno-privatnog partnerstva kao rješenja koje smanjuje jaz između potražnje za javnim uslugama i ograničene ponude. Posebice kad je riječ o investicijama većeg volumena. Od stupanja na snagu novog Zakona o javnoprivatnom partnerstvu iz 2012. godine najavljeno je 10 novih projekata vrijednih oko pet milijardi kuna. Prema informacijama iz Agencije za JPP u tijeku je postupak nabave za tri projekta, ukupne vrijednosti 1,4 milijarde kuna. Uz ostalo, provodi se postupak odabira privat- nog partnera za financiranje, projektiranje, gradnju i održavanje devet škola u Varaždinskoj županiji. Primjenjivat će se pojednostavljeni JPP model za projekte manje vrijednosti Procijenjena kapitalna vrijednost projekta veća je od 170 milijuna kuna. Bira se i privatni partner za gradnju i upravljanje školama u Istarskoj županiji i Gradu Poreču. Taj je projekt kapitalno vrijedan 271 milijun kuna. Predstavljanje investicijskih potencijala Agencija za investicije i konkurentnost istodobno nastavlja s predstavljanjem investicijskih potencijala. Ovog tjedna, 25. studenoga, održat će se u Veneciji gospodarski forum s potencijalnim ulagačima iz regije Veneto. AIK će predstavljati Zdenko Lucić, pomoćnik ravnatelja za investicije, a okupljenima će se obratiti i Dražen Grubiša, hrvatski veleposlanik u Italiji. U zadnjih mjesec dana AIK je održao niz prezentacija hrvatskih ulagačkih mogućnosti. Predstavnici Agencije sudjelovali su u radu sajma Expo Real u Münchenu. Potom je u Bratislavi održan Investicijski forum na kojem je predstavljen Katalog poslovnih zona te opisani drugi načini ulaganja u Hrvatskoj. Slijedio je Investicijski forum u Seulu na kojem je sudjelovalo šezdesetak korejskih poduzeća, među njima predstavnici i giganata kakvi su Daewoo, Samsung ili Hyundai. Zatim su održani investicijski susreti u Opatiji i Zagrebu te Sajam investicijskih proje- kata za Jadransku regiju REXPO Adriatic. Službenici AIK-a davali su zainteresiranim ulagačima savjete i pomoć pri probijanju kroz hrvatsku administraciju. Prema podacima koje smo nedavno objavili u Privrednom vjesniku, u portfelju AIK-a nalazi se 110 aktivnih investicijskih projekata koji se procjenjuju na oko 7,2 milijarde eura. Očekuje se da će se nakon realizacije otvoriti 6128 radnih mjesta. U 19 projekata već je započela gradnja ili instalacija radne opreme. Oko trećine projekata koji su u pripremi ili se već provode odnosi se na turizam, a trećina na proizvodne djelatnosti. Deset posto investicija je u sektoru farmaceutike, što pokazuje da se Hrvatska sve više specijalizira u tom atraktivnom industrijskom sektoru. Ostalo otpada na usluge te sektor nekretnina i infrastrukture. S DZS-om su raspravljene i odgovarajuće mjere Akcijskog plana koje se odnose na unapređenje statistike o trgovinskoj razmjeni roba i usluga te boljeg pristu- pa statističkim informacijama službenim institucijama, za potrebe informiranja, planiranja i izvješćivanja. U radu Povjerenstva sudjelovali su predstavnici 19 institucija - predstavnici devet ministarstava, Ureda predsjednika Vlade, HBOR-a, AIK-a, HAMAG-a, CEI-ja, HNB-a, četiri poslovna udruženja (HGK, HIZ, HOK, HUP) i Ekonomskog instituta Zagreb. (I.V.) Misiji za rast EK-a ditnog rejtinga zemlje i mjere usmjerene na jačanje tržišta kapitala i tržišta novca. Planira se niz informativno-konzultativnih aktivnosti usmjerenih prema gospodarstvenicima (primjerice, o interesima Republike Hrvatske u povlaštenim trgovinskim ugovorima i ostalim trgovinskim pitanjima EU-a, o instrumentima financijske podrške te ostalim temama od koristi izvoznicima). Pojašnjena nova statistička metodologija Razmotren je i tijek provedbe 19 mjera Akcijskog plana podrške izvozu za razdoblje 2014.-2015., čija je provedba predviđena za četvrti kvartal 2014. godine. Radi se o opsežnom i zahtjevnom skupu mjera čije ispunjavanje podrazumijeva uspostavu mehanizma kontinuirane provedbe, a čiji će rezultati znatno unaprijediti sustav podrške hrvatskim izvoznicima i podržati njihove napore da hrvatske robe i usluge plasiraju na vanjska tržišta. Na sjednici su sudjelovali i predstavnici Državnog zavoda za statistiku. Ravnatelj DZS-a Marko Krištof održao je prezentaciju za članove Povjerenstva o metodologiji praćenja statističkih podataka o kretanju hrvatskog izvoza i pojasnio novu metodologiju praćenja i izračuna statističkih podataka trgovinske razmjene roba sukladno pravilima Eurostata. Novu metodologiju Hrvatska mora od 1. srpnja 2013. slijediti kao nova članica EU-a. 6 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3854, 24. studenoga 2014. ( 1,4 mil radnika ( 615 tvrtki i 300 mil eura prihoda u ovom sektoru u Europi iz ove djelatnosti registrirano u Hrvatskoj Sastanak Udruženja PlasticsEurope u Zagrebu Industrija plastike i gume: strateški s Industrija plastike u Europi jedna je od najinovativnijih industrija i stvara svaki 25. registrirani patent. Godišnje zaradi 18 bilježi rast od dvadesetak posto Krešimir Sočković [email protected] I ndustrija plastike u Europskoj uniji je jedan od temeljnih i važnih ekonomskih sektora koji ostvaruje pozitivan saldo od čak 18 milijardi eura. Ujedno je europska industrija plastike među pet najinovativnijih sektora Unije jer je u razdoblju od 2012. i 2013. svaki 25. registrirani patent dolazio iz ovog sektora gospodarstva. Ova grana industrije je ujedno i strateški stup europskog proizvodnog sektora jer ne postoji gospodarski sektor koji u svojoj proizvodnji ne koristi plastične materijale. Statistike pokazuju kako 10 posto rasta dodane vrijednosti u sektoru industrije plastike generira 4,4 posto porasta dodane vrijednosti ukupnog prerađivačkog sektora. Upravo o tim činjenicama razgovaralo se na sastanku EU Udruženja PlasticsEurope regije Mediteran koji je sredinom studenog održan u Zagrebu. Hrvatska gospodarska komora sa svojim Udruženjem industrije plastike i gume je još od 2005. godine punopravna članica ovog udruženja proizvođača polimernih materijala koje djeluje u pet europskih regija. Na sastanku su sudjelovali predsjednici i direktori udruženja plastike iz Italije, Turske, Grčke, Rumunjske, Bugarske i Srbije te direktori tvrtki proizvođača polimera iz Italije. “Hrvatska je novi član Europske unije i ujedno je vrlo aktivna u našem udruženju, te je to razlog zašto smo je odabrali kao mjesto gdje ćemo se sastati i razgovarati”, rekao je Karl H. Foerster, izvršni direktor PlasticsEurope. “Europska industrija plastike je visokokonkurentna industrija u svjetskom okviru. Ona ostvaruje snažan izvozni suficit što je jasan znak da se uspješno natječe na glo- Svako radno mjesto u području industrije plastike generira još tri nova radna mjesta u nekoj drugoj grani balnom tržištu. Ova industrija je i veliki poslodavac jer u njoj radi 1,4 milijuna radnika i ostvaruje 300 milijuna eura prihoda te spada među pet najinovativnijih sektora gospodarstva u Europi. Vrlo je važna u ostvarivanju dvaju vodećih ciljeva koji su pred Eu- ropskom unijom. Prvi cilj je povećanje broja radnih mjesta. Plastika je strateški sektor upravo zbog multiplicirajućeg efekta; na svaki euro doda se više od dvostrukog iznosa u drugim sektorima, a svako radno mjesto u plastici generira još tri radna mjesta u ostatku gospodarstva. Sposobna je pomoći Europi da dostigne rast broja zaposlenih i rast gospodarstva. Druga važna stvar za Europljanje je ekologija. Moramo smanjiti svoju potrebu za energentima te emisiju ugljičnog dioksida. Plastika je neuništi- va i može se reciklirati i kao materijal može pomoći ostvarenju tih ciljeva”, zaključio je Foerster. Plastika i ekologija Prema studiji s analizom potencijalnog učinka industrije plastike u opskrbnom lancu za Italiju i Eu- Antonello Ciotti, upravni direktor talijanske tvrtke Equipolymers Dobar posao u recikliranju plastike Proizvodnja plastike pruža velike mogućnosti mnogim državama u nastavku gospodarskog rasta. Potražnja za plastikom bilježi rast veći od rasta BDP-a pojedine zemlje i stoga utemeljeno mislimo da je budućnost u njoj, kaže predstavnik drugog po veličini proizvođača PET ambalaže u Europi Krešimir Sočković [email protected] O potencijalima europske industrije plastike razgovarali smo s Antonellom Ciottijem, upravnim direktorom talijanske tvrtke Equipolymers, drugog po veličini proizvođača PET ambalaže u Europi. Kakav potencijal za rast postoji u industriji plastike u Europi? - Proizvodnja plastike pruža velike mogućnosti mnogim državama u nastavku njihova gospodarskog rasta. Potražnja za plastikom bilježi rast veći od rasta bruto domaćeg proizvoda pojedine zemlje i upravo stoga utemeljeno mislimo da je budućnost u njoj. Plastiku trebamo gledati u široj slici i vidjeti njenu primjenu u različitim granama gospodarstva - od plastike u pakiranju, građevinarstvu i kućanstvu do plastike u proizvodnji električnih komponenti. U proizvodnji ambalaže kojom se mi bavimo postoji puno mogućnosti za proizvođače jer plastika može zamijeniti potrebe za staklom, metalom i drugim sirovinama. Za uspjeh na tom području potrebno je osigurati nisku cijenu rada, jeftinu vodu i energente te dobru infrastrukturu koja je potrebna kako biste proizvode doveli do kupca. Natječemo se na otvorenom tržištu i zahvaljujući višim stopama gospodarskog rasta u Srednjoj i Istočnoj Europi postoji velik potencijal za ostvarenje tog cilja. Vaša tvrtka je ozbiljan igrač na području PET ambalaže. Kakva je konkurencija i gdje tu vidite mogućnosti za napredak? - PET ambalaža u koju stavljamo različite proizvode je dio proizvodnje plastike koji bilježi stalan rast. Potražnja je stalno veća od mogućnosti proizvodnje jer je naš proizvod jeftiniji od stakla ili meta- la koje mijenja. Za tržište je važno da možemo osigurati različite veličine takve ambalaže, od velikih do malih boca. Nama u korist ide činjenica da gotovo svaki Europljanin u svome džepu ili torbi nosi jednu takvu bocu. Sada radimo na tome da svojim plastičnim bocama zamijenimo sve metalne boce u kojima se nalaze različiti proizvodi pod pritiskom. Uspjeh 7 www.privredni.hr Broj 3854, 24. studenoga 2014. ( 4,1 mlrd kn prihoda prošle godine u domaćem sektoru gume i plastike ( 205,5 mil € vrijednost izvoza ostvarenog prošle godine tup europskog proizvodnog sektora milijardi eura i značajno pridonosi razvoju i drugih industrijskih sektora. U Hrvatskoj sektor plastike i gume ove godine Proizvodnja polimera i proizvoda od polimera (od 2006. do 2013., u tonama) Naziv proizvoda Proizvodnja plastičnih masa, u primarnim oblicima Proizvodnja proizvoda od gume i plastike Proizvodnja proizvoda od guma Proizvodnja vanjskih i unutrašnjih guma za vozila Proizvodnja ostalih proizvoda od gume Proizvodnja proizvoda od plastike Proizvodnja ploča, listova, cijevi i profila od plastike Proizvodnja ambalaže od plastike Proizvodnja proizvoda od plastike za građevinarstvo Ostali proizvodi od plastike 2006. 196.648 98.401 1.611 575 1.036 96.790 37.018 37.618 6.771 15.383 2007. 216.432 104.901 1.550 917 633 102.351 44.093 31.610 7.701 18.947 2008. 208.315 115.295 1.556 938 618 113.739 52.106 34.745 8.773 18.115 2009. 207.266 106.664 1.269 805 1.527 104.332 44.442 32.628 8.633 18.629 2010. 215.900 104.783 1.174 782 392 103.609 37.232 38.861 7.945 19.571 2011. 143.335 108.527 1.485 1.027 458 107.042 38.518 40.760 9.264 18.500 2012. 23.647 113.642 1.726 961 765 111.916 40.588 44.078 10.217 17.033 2013. 33.354 115.403 2.712 1.032 680 113.691 46.404 43.327 10.103 13.857 Izvor: DZS, Obrada: HGK ropu koju je 2013. godine priredio talijanski institut The European House Ambrosetti, multiplicirani efekt ovog sektora iznosi 2,4 što pokazuje da na 100 eura BDP-a u talijanskom opskrbnom lancu industrija plastike generira 238 eura BDP-a u nacionalnom gospodarstvu. Ista analiza pokazuje kako svako radno mjesto u području industrije plastike generira još tri nova rad- jedne Coca-Cole dijelom je vezan za njihov specifični oblik boce. Naš je plan da velikim proizvođačima poput Proctor&Gamblea, Loreala i drugih tvrtki, koje su do sada svoje proizvode stavljali u gotovo na mjesta kreirana u nekoj drugoj grani gospodarstva. Industrija plastike je izuzetno važna i u cirkularnoj ekonomiji i u učinkovitom upravljanju resursima. Analize pokazuju kako je Europi potrebna dugoročna strategija reindustrijalizacije koja prepoznaje industriju plastike kao ključnog strateškog partnera u području inovacija te pomaže učinkovitijem korištenju resursa i jednake metalne cilindrične boce punjene aerosolom, ponudimo varijacije oblika i specifičan dizajn za njihove bočice pod pritiskom. Razlikovanje proizvoda je jedan od ključnih razloga za uspjeh pojedi- ostvarenju gospodarstva s niskom potrošnjom ugljikovodika. Prema službenim podacima za 2013. godinu, u Hrvatskoj je registrirano 615 tvrtki koje se bave preradom plastike, među kojima je jedna velika, 17 srednjih i 597 malih, što čini oko 5,6 posto ukupno registriranih tvrtki u prerađivačkoj industriji. U strukturi bruto domaćeg proizvoda Hrvatske proizvodnja proizvoda od gume i plastike sudjelovala je sa 0,4 posto. Prema podacima iz prošle godine, u gumi i plastici ostvarena je 4,1 milijarda kuna (539 milijuna eura) ukupnoga prihoda. U ovom sektoru gospodarstva u nas radi 6303 zaposlenika što je 2,9 posto ukupnog broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji, te je ostvaren izvoz od 205,5 milijuna eura što iznosi 2,1 posto ukupnog hrvatskog izvoza. nih brendova, a upravo to ćemo im moći omogućiti. biti dobar posao u kojemu svatko može uzeti svoj dio zarade. eura po toni i taj novac se daje u fond iz kojeg se osigurava novac za jedinice lokalne samouprave koje njime organiziraju priku- Uz plastiku se uvijek povlači problem njena zbrinjavanja i recikliranja. Kako to riješiti? - PET je dobar primjer kako možete uspješno reciklirati plastiku. Mi u dobrom dijelu proizvodnje koristimo recikliranu plastiku. Smatram da je to pravi način kako pristupiti tom problemu i kako od stare boce stvoriti novu. U svom radu upravo inzistiramo na tome. Moje je mišljenje da je jedan od važnih elemenata za uspjeh u zbrinjavanju plastike koordinacija i suradnja javnog sektora i privatnih tvrtki jer recikliranje može Na koje načine motivirati ljude na recikliranje? - U Europi postoje različiti načini kako se rješava problem recikliranja. Njemački model je takav da se pri svakoj kupnji proizvoda plaća kaucija za recikliranje koja se vraća prilikom predaje ambalaže na recikliranje. Taj način je prilično skup za društvo i ne omogućava organiziranje recikliranja. Talijanski način je malo drugačiji. Svaki put kada se tona plastike prodaje, proizvođač daje određenu količinu novca za njeno recikliranje. To sada iznosi 180 Izgubljeni Dioki Unatoč krizi od 2009. godine, ova grana industrije bilježi kontinuiran rast proizvodnje, a u ovoj godini zabilježen je rast u sektoru od oko 20 posto. No u posljednjim godinama ova industrija je izgubila najznačajnijeg proizvođača plastičnih masa - tvrtku Dioki - što je ovoj U Italiji, svaki put kada se tona plastike prodaje, proizvođač daje određeni novac za njeno recikliranje pljanje plastike za recikliranje. Ako se na lokalnoj razini ne osigura skupljanje plastike za recikliranje, teško će recikliranje krenuti samo od sebe. Talijanski način je možda bolji za one zemlje koje nema- grani industrije donijelo veliki minus. Stručnjaci smatraju da bi se pogon na Krku tvrtke DINA Petrokemija trebao moći održati i ponovno pokrenuti proizvodnju jer se radi o proizvodu za kojim postoji potražnja, a postoji i kvalitetna domaća educirana i iskusna radna snaga. A to je veliki potencijal koji treba iskoristiti, pogotovo u ovim kriznim vremenima. ju tako dobru organizaciju i toliko puno novca kao što to ima dobro organizirana Njemačka. Kakva budućnost čeka one koji rade u ovom sektoru gospodarstva? - U budućnosti očekujem da će život za proizvođače plastike biti težak. Konkurencija nam dolazi iz Rusije i s Bliskog istoka gdje je cijena nafte i električne energije niža. Oni koji se ne bave proizvodnjom plastike nego je koriste za dodavanje vrijednosti svojim proizvodima imat će potencijalno dobru budućnost koja će ovisiti samo o tri stvari - cijenama energije, cijeni rada i kvaliteti infrastrukture. 8 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3854, 24. studenoga 2014. ( 2,64 mlrd € PV TJEDNI REPORT U tjednu od 10. do 16. studenoga ukupno je bilo 160 stečajnih postupaka, što je 19 postupaka više u odnosu na tjedan ranije. Brzih stečajnih postupaka bilo je 46. Za predstečajnu nagodbu bila su uložena 33 prijedloga, dok je 26 postupaka zaključeno. Odbijeno je 16 prijedloga. Izbrisano je 155 subjekata, dok je s likvidacijom započelo njih 37. Osnovana su 233 trgovačka društva pri čemu prednjači Zagreb (96), zatim Osijek (24), na Trgovačkom sudu Rijeka zabilježeno je 19 novih trgovačkih društava, a slijedi ga Split sa 18 novoosnovanih poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (131), te ukupno 102 d.o.o.-a. STEČAJEVI Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka 25 19 3 3 5 2 3 46 46 84 33 3 16 6 26 BRISANI SUBJEKTI Brisani subjekti 155 155 37 37 0 Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA Poslovni subjekti 233 102 131 0 d.o.o. j.d.o.o. d.d. Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak 8 9 3 24 16 19 0 REJTING TJEDNA RÖFIX d.o.o. Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb 4 18 4 16 16 96 godišnja robna razmjena Hrvatske i zemalja V4 Gospodarski forum Višegradske skupine u HGK-u Srednjoeuropski motor Europske unije Najveći potencijal za suradnju Hrvatske i zemalja V4 leži u području industrije, poljoprivrede i prehrambene industrije, turizma, energetike i infrastrukture Igor Vukić [email protected] H rvatske tvrtke investirale su dosad više od 190 milijuna eura u zemljama Višegradske skupine (Slovačkoj, Poljskoj, Mađarskoj i Češkoj). Potencijali suradnje su daleko veći, rečeno je na Gospodarskom forumu s tvrtkama iz tih zemalja, održanom prošli tjedan u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Na Forumu su sudjelovali predstavnici 24 tvrtke iz skupine V4, kako se kraće naziva Višegradska skupina, te predstavnici 40 hrvatskih poduzeća. “Zemlje Višegradske skupine predstavljaju područje koje bi moglo postati pokretač rasta za cijelu Europsku uniju u sljedeća dva desetljeća”, rekao je Domagoj Juričić, potpredsjednik HGK-a za međunarodne poslove. Naglasio je kako je skupina tih zemalja zbog članstva u Europskoj uniji u 10 godina povećala bruto domaći proizvod prosječno za jedan posto. Slovačka i Poljska su udvostručile svoj BDP po stanovniku, a kupovna moć je dostigla 65 posto prosjeka EU-a. Također im je i izvoz rastao triput brže od izvoza EU15. Višegradska skupi- na drugi je proizvođač automobila u EU-u, iza Njemačke. Stoga je potrebno poboljšati međusobnu trgovinu i ulaganja te istražiti mogućnosti za bolju i prisniju suradnju između V4 i Hrvatske, kazao je Juričić. Prezentiran i katalog investicija HGK-a Sudionike Foruma pozdravio je veleposlanik Slovačke Juraj Priputen. Naglasio je veliki potencijal te dobre poslovne mogućnosti za suradnju na tržištu Višegradske skupine i Hrvatske. Uz susrete u gospodarskim komorama, tvrtke mogu dodatne informacije i pomoć pri investiranju pronaći i u veleposlanstvima, istaknuo je Priputen. U radu Foruma sudjelovali su veleposlanici i ostalih zemalja skupine V4. Ukupna robna razmjena Hrvatske i zema- lja Višegradske skupine iznosi 2,64 milijarde eura godišnje. To je 10,2 posto ukupne vanjskotrgovinske razmjene Hrvatske s inozemstvom. Prema riječima Silve Stipić Kobali, pomoćnice direktorice Sektora za međunarodne poslove HGK-a, najveći potencijal za suradnju leži u području industrije, poljoprivrede i prehrambene industrije, turizma, energetike i infrastrukture. Gostima iz Češke, Poljske, Slovačke i Mađarske prezentiran je i katalog investicija HGK-a sa 130 privatnih i javnih investicijskih projekata u Hrvatskoj, vrijednih 6,9 milijardi eura. Među ostalima, na Forumu se predstavila tvrtka Subterra iz Češke Republike. Njen menadžer Alen Novosad istaknuo je da tvrtka već ima iskustva na izgradnji autocesta u Hrvatskoj, a poslovnu suradnju očekuje i u budućnosti. Tvrtka ima široka znanja u području izgradnje tunela, željezničkih i cestovnih mreža, obnovi infrastrukture, izgradnji hidrocen- Hrvatske tvrtke investirale su dosad više od 190 milijuna eura u zemljama Višegradske skupine trala i slično. Novosad je istaknuo kako su najveće zapreke za poslovanje u Hrvatskoj značajne birokratske prepreke te različito tumačenje propisa. Uz ostale, na Forumu su bili i predstavnci slovačkog Smart Corporationa, OTP banke, UHY Consultinga iz Poljske. Svoja iskustva poslovanja na tržištima zemalja Višegradske skupine prenijeli su predstavnici Dalekovoda, Bilfinger Đuro Đaković Montaže i Podravke. U sklopu Foruma održani su i izravni poslovni razgovori hrvatskih, čeških, slovačkih, mađarskih i poljskih tvrtki. S MARKOVA TRGA www.privredni.hr Broj 3854, 24. studenoga 2014. ( 1,2 mlrd kn Plan za razdoblje 2015.-2020. Strategijom protiv korupcije očekuje se od prodaje državnih poduzeća Sjednica hrvatske vlade Od državne imovine očekuju se 3,4 milijarde Prihvaćen je Plan upravljanja državnom imovinom za 2015. godinu, u kojem se procjenjuje da će trgovačka društva u državnom vlasništvu ostvariti dobit od 866 milijuna kuna imaju ravnopravnu tržišnu konkurenciju mogle bi rasti u skladu s tržišnim uspjehom. Igor Vukić [email protected] U pravljanjem, iznajmljivanjem i prodajom državne imovine Vlada u idućoj godini namjerava ostvariti prihod od 3,4 milijarde kuna. Prošli tjedan prihvaćen je Plan upravljanja državnom imovinom za 2015. godinu, u kojem se procjenjuje da će trgovačka društva u državnom vlasništvu ostvariti dobit od 866 milijuna kuna. Prodaja državnih poduzeća (javnim prikupljanjem ponuda i pro- Prodavat će se i udjel u koncernu Končar koji prema kotaciji na burzi vrijedi oko 170 milijuna kuna dajom na Zagrebačkoj burzi) trebala bi uroditi prihodom od 1,2 milijarde kuna. Među državnim udjelima koji će se prodavati ističe se udjel u koncernu Končar, koji prema kotaciji na burzi vrijedi oko 170 milijuna kuna. Nekretninski biznis državi bi trebao donijeti prihod od 1,05 milijardi kuna. Pri odlučivanju o namjeni državnih nekretnina bit će provođene konzultacije s lokalnom samoupravom i svim zainteresiranima u javnosti, rekao je Ranko Ostojić, ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti. Država planira, uz ostalo, prodaju svojih dionica u Sunčanom Hvaru. U Hrvatskim šumama na prodaju bi bila društva kćeri, a dio objekata planira se putem javnih poziva dati u dugogodišnji zajam (ugostiteljski objekti, stanice za tehnički pregled). U prvoj polovini godine u Hrvatskoj pošti organizirat će se dokapitalizacija putem ulaganja ili putem javne ponude dionica. Vlada planira monetizaciju autocesta Vlada i dalje planira nastavak procesa monetizacije autocesta. Prema Planu upravljanja, proces davanja autocesta u koncesiju završio bi se u drugom tromjesečju iduće godine. Tada bi se naplatila i koncesijska naknada, a koncesionar bi nastavio upravljati mrežom auto- 9 cesta. Prihodom od monetizacije otplatit će se nepovoljni krediti podignuti za gradnju. U društvu Bina Istra prodat će se vlasnički udjel koji u tom društvu imaju Hrvatske autoceste. Ponovo će se pokušati prodati HŽ Cargo. U prvoj polovini iduće godine trebala bi na snagu stupiti i uredba o izboru članova nadzornih odbora i uprava, uz korištenje specijaliziranih agencija (head-hunting agencija). Do kraja godine utvrdit će se i kriteriji za određivanje visine plaća i bonusa za članove uprava u državnim poduzećima. Prema ranijim najavama Mladena Pejnovića, predstojnika Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, plaće uprava poduzeća koje sav prihod dobivaju iz proračuna ili monopola bile bi ograničene. No plaće u poduzećima koje Prihodi od koncesija Prema izvještaju o upravljanju koncesijama, ukupni prihodi od koncesija u 2013. godini iznosili su 1,1 milijardu kuna, što je smanjenje od 12,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Pad prihoda uzrokovan je smanjenjem naknada za frekvencije koje plaćaju mobilni operatori i elektronski mediji. Padaju također i prihodi od eksploatacije plina u podmorju sjevernog Jadrana. Prihod je bio manji za 39 milijuna kuna jer na sjevernom Jadranu dobivene količine plina padaju iz godine u godinu. Tako je u 2012. godini ostvaren rezultat od 1,1 milijardu prostornih metara plina, dok je u 2013. postignuto 966 milijuna prostornih metara. U prošloj godini obavljeno je 127 nadzora kod različitih korisnika koncesija i naplaćeno oko 40 milijuna kazni za uočene nepravilnosti. Protiv odgovornih je podneseno 20 optužnih prijedloga. Vlada je imenovala voditelje skupina koji do proljeća trebaju obaviti dubinsku analizu proračunskih rashoda i predložiti njihovo smanjenje. Šest povjerenstava za različite sektore proračunskih rashoda vodit će Mirela Zagorec, Danijel Nestić, Marina Kesner Škreb, Maja Vehovec, Dubravka Jurlina Alibegović i Vjekoslav Bratić. U Hrvatskoj je u tijeku donošenje strategije suzbijanja korupcije 2015.2020. te pripadajući akcijski plan. Kao prioritetna područja prepoznata su javna nabava i gospodarstvo, kao dva važna segmenta o kojima ovisi stabilnost i gospodarski napredak. Stoga je i prvi u nizu okruglih stolova na tu temu održan u HUP-u. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić istaknuo je kako će Ministarstvo imati drugačiji pristup izradi strategije jer u raspravu žele uključiti i “ljude s terena”. “Želimo vidjeti što ljudi doživljavaju kao problem i to ugraditi u ovaj dokument. Do sada je naglasak bio na represiji i stvaranju institucija, međutim represijom se ne možete suprotstaviti pojavi. Naša zadaća je otkriti sustavne uzroke koji potiču stvaranje korupcije i intervenirati”, rekao je Miljenić. Poduzetnici ističu kako se problem korupcije u javnoj nabavi ne nalazi u Zakonu o javnoj nabavi, nego u praksi. Direktor HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika Petar Lovrić istaknuo je široku primjenu kriterija najniže cijene koju službenici po liniji manjeg otpora redovito koriste provodeći natječaje jer im je to najjednostavnije, napominjući kako se atmosfera straha uvukla među gospodarstvenike i naručitelje. U HUP-u ističu kako se u Hrvatskoj ekonomski najpovoljnija cijena koristi u svega 0,7 posto natječaja, dok je u EU-u to slučaj kod 70 posto natječaja. “To treba presjeći i reći da društvo gubi s najnižom cijenom. Neka država odredi da joj je cilj u idućih pet godina doći do razine od 30 posto volumena svih javnih nabava po kriteriju ekonomski najpovoljnije cijene, te da se zakonom propiše obveza provođenja natječaja”, kaže Lovrić. (I.G.) *vijesti Rast broja odobrenja za građenje U rujnu su izdana 592 odobrenja za građenje u kojima je predviđena vrijednost radova 1,6 milijardi kuna. U odnosu na kolovoz, broj odobrenja povećan je za 13 posto, dok je vrijednost radova smanjena za 4,4 posto. Štoviše, rujan je bio mjesec u kojem je zabilježen najveći broj izdanih odobrenja u ovoj godini. Unatoč tome, prvi su put ove godine zabilježene negativne tendencije na godišnjoj razini, pri čemu je u odnosu na lanjski rujan zabilježen snažan pad i u broju izdanih odobrenja za građenje (-15,9 posto) i u vrijednosti predviđenih radova (43,6 posto). Promet u trgovini stagnira Promet u trgovini na malo u prvih devet mjeseci stagnira, pokazali su podaci Državnog zavoda za statistiku. Prva četiri mjeseca pokazivala su trend početka oporavka trgovine, no svibanj tada bilježi pad od 1,5 posto. S obzirom na to da trgovina ima sezonski karakter te je usko povezana s turističkom sezonom, ove godine dogodio se fenomen “srpanjske rupe”, gdje je zbog nezapamćeno lošeg vremena i odlaska dijela gostiju na svjetsko nogometno prvenstvo u Brazil, i srpanj bilježio pad od dva posto. 10 PREDSTAVLJAMO ( 12 proizvoda Privredni vjesnik Broj 3854, 24. studenoga 2014. ( oko 30 izvođača u svojoj ponudi ima Populus-duo upravo priprema premijeru Orašara Populus-duo, Zagreb Aplauz Teatar, Zagreb Torta od papira? Zašto ne Stvaranje kazališne iluzije U suradnji s poslovnim partnerima, mladi kreativan tim osmislio je, proizveo i komercijalizirao niz proizvoda za proslave dječjih rođendana Umjetnički voditelji Aplauz Teatra pripremaju iznenađenje za gledatelje i postavljaju na kazališne daske mjuzikl Orašar, pripremljen prema motivima istoimenog baleta V U esele i šarene, s cvjetnim ili uzorcima bubamara - to su torte od papira koje podjednako privlače dječju, ali i pažnju odraslih. I dok smo naviknuti na ukusne čokoladne ili voćne torte, ovo su neobične torte u čiju se svaku krišku mogu staviti slatkiši ili male igračke. Kako bi djeci i roditeljima ponudili inovativno i zanimljivo rješenje za proslavu rođendana, zagrebačka tvrtka Populusduo proizvodi torte od papira pod brendom Torti u nekoliko dizajnerskih rješenja. Riječ je o kutijicama od papira trokutastog oblika koje spojene čine tortu. Kako je zapravo nastala ideja za izradu torti od papira? U prosincu 2012. godine osnovana je tvrtka Populus-duo, a njene su dvije djelatnice u dvije godine poslovanja svoje ideje pretvorile u uspješan posao. U suradnji s poslovnim partnerima, mladi kreativan tim osmislio je, proizveo i komercijalizirao niz proizvoda za proslave dječjih rođendana. Trenutačno se na tržištu nalazi 12 takvih proizvoda, a do kraja ove godine planiraju proizvesti i komercijalizirati još četiri nova proizvoda. Odmak od standardne ponude “Svemu je prethodila spoznaja kako na tržištu nema proizvoda koji bi zamijenio prave torte prilikom proslave dječjih rođendana u vrtićima Do kraja godine planiraju proizvesti i komercijalizirati još četiri nova proizvoda i nižim razredima osnovnih škola”, rekla je Mirna Divić Adamović, voditeljica prodaje tvrtke Populus-duo. Proizvodnja torti od papira pokrenuta je kao kreativan izazov, a upravo je odmak od standardne ponude bio osnovni cilj prilikom planiranja tvrtkina poslovanja. Ti se proizvodi distribuiraju putem mreže hipermarketa i specijaliziranih trgovina diljem Hrvatske, a namjera je u skoroj budućnosti i ši- renje na tržišta Europske unije. “Ono na što smo posebice obratili pažnju su kvaliteta i sigurnost proizvoda, a važno je naglasiti kako se u procesu proizvodnje koriste boje, ljepilo i lak koji su potpuno sigurni za zdravlje djece. Riječ je o ekološki prihvatljivim proizvodima proizvedenim u Hrvatskoj”, istaknula je Mirna Divić Adamović. Izlazak na tržište pokazao je kako su torte od papira višenamjenski proizvod zanimljiv turističkoj i ugostiteljskoj djelatnosti, konditorima, proizvođačima igračaka i marketinškim agencijama koji su u mogućnosti individualiziranjem i brendiranjem samih kutijica prenijeti svoju poruku ciljnoj skupini. Govoreći o planovima za 2015. Mirna Divić Adamović je rekla kako je osnovni cilj tvrtke zaokružiti postojeću liniju proizvoda kako bi se stvorili svi preduvjeti za nastup na inozemnim sajmovima, a samim time i kako bi tvrtka Populus-duo postala jedan od hrvatskih izvoznika. (S.P.) mjetnička organizacija Produkcija kulture Aplauz i privatno kazalište Aplauz Teatar osnovani su 2009. godine s ciljem proširenja kulturne ponude Zagreba te privlačenja što više domaćih, ali i stranih posjetitelja u kazalište. No, sve je zapravo krenulo s postavljanjem mjuzikla na kazališne daske Tuđe pjesme moji snovi, nastalog u koprodukciji sa zagrebačkim kazalištem Komedija. Sa željom promoviranja i unapređivanja mjuzikla kao kazališne forme, mladi kazališni redatelj Marko Juraga je zajedno s glumicom Lanom Blaće osnovao Aplauz Teatar te njih dvoje rade kao umjetnički voditelji tog kazališta. U proteklih pet godina u Aplauz Teatru izvode se predstave za djecu i odrasle. “Dosadašnji projekti Aplauz Teatra nastali su u iznimno skromnim financijskim uvjetima, ali usprkos tome postigli su veliki uspjeh u očima struke, kritike i, prije svega, publike. Stvarajući kazališnu iluziju, vodite- lji Aplauz Teatra pokazali su sposobnost snalaženja u različitim uvjetima i ostvarivanja svojih vizija, ali uz brojne prepreke”, Privatna produkcija ne može si dopustiti financiranje projekta koji nije u stanju vratiti uložena sredstva, kaže Juraga rekao je Juraga. Dodao je kako nisu posustali nego su svaki započeti projekt doveli do kraja s velikim uspjehom, koji je tim veći ako se uzme u obzir da su glazbeno-scenska djela, primjerice opera i mjuzikl, produkcijski i financijski među najzahtjevnijim kazališnim formama. Novi mjuzikl 30. studenoga Govoreći o perspektivi privatnih kazališta u Hrvatskoj, Juraga je rekao kako zapravo budućnost svakog takvog kazališta ovisi o ambicijama samog kazališta. Većinom su pri- vatna kazališta usmjerena na turneje i gostovanja jer nemaju mogućnost “matične kuće”. Privatna kazališta koja razvijaju svoj repertoar teško se financiraju, ali s druge strane imaju veliku slobodu u sustavu “izvaninstitucionalne scene”. “Svugdje u svijetu, pa tako i u našoj zemlji, privatna produkcija funkcionira ili bi barem trebala funkcionirati prema principu komercijalnog proizvoda. Privatna produkcija ne može dopustiti samoj sebi financiranje projekta koji nije u stanju vratiti uložena sredstva, naravno uz iznimke projekata od iznimnog značaja za kulturu na razini grada, države ili čak Europe”, istaknuo je Juraga. Umjetnički voditelji Aplauz Teatra pripremaju iznenađenje za gledatelje i postavljaju na kazališne daske mjuzikl Orašar E.T.A. Hoffmanna, pripremljen prema motivima istoimenog baleta. Na Orašaru radi ansambl od oko 30 izvođača, a premijera je 30. studenoga na zagrebačkoj sceni Aplauz Teatra. (S.P.) PRIČA S RAZLOGOM 11 www.privredni.hr Broj 3854, 24. studenoga 2014. ( 6,2% učešće ove županije u ukupnom hrvatskom prihodu ( 11,3% *vijesti učešće u ukupnom broju poduzetnika Gospodarska kretanja u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2013. Raste turizam, ali i nezaposlenost Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije u 2013. godini unatoč gospodarskoj krizi iskazali su pozitivan financijski rezultat u iznosu od 391 milijun kuna što je više za 23,7 posto u odnosu na 2012. godinu. Jozo Vrdoljak [email protected] P rema broju poduzetnika i zaposlenih Splitsko-dalmatinska županija je na drugom mjestu u Hrvatskoj, odmah iza grada Zagreba. U njoj je u 2013. godini ukupno bilo 11.436 poduzetnika koji su podnijeli godišnji financijski izvještaj o poslovanju što je za 3,8 posto više nego u 2012. godini. Ti su poduzetnici zapošljavali 69.209 osoba što je povećanje od 6,8 posto. Splitsko-dalmatinska županija sudjeluje sa 11,3 posto u ukupnom broju poduzet- U prošloj godini u Splitskodalmatinskoj županiji bilo je 1825 poduzetnikainvestitora nika u Hrvatskoj, a najviše je poduzetnika, gotovo 33 posto svih podnositelja godišnjih financijskih izvještaja za 2013., koncentrirano na području Grada Zagreba. Pozitivan rezultat “Splitsko-dalmatinska županija jedna je od 15 županija koja je u 2013. poslovala pozitivno, odnosno zabilježila višak prihoda nad rashodima”, ističe Vesna Friedl, direktorica HGK-Županijske komore Split. Lani su poduzetnici te županije, unatoč gospodar- skoj krizi, iskazali pozitivan financijski rezultat u iznosu od 391 milijun kuna što je više za 23,7 posto u odnosu na 2012. godinu. Ukupan prihod Splitsko-dalmatinske županije manji je za 0,5 posto i iznosi 38,157 milijardi kuna, ukupni rashodi manji su za 0,9 posto i iznose 37,490 milijardi kuna pa je ukupan prihod veći od rashoda za 667 milijuna kuna. Dobit u tom razdoblju iznosila je 2,531 milijardu kuna i manja je za 24,5 posto. Gubici su smanjeni za 29,5 posto i iznose 2,14 milijardi kuna pa je i konsolidarni financijski rezultat pozitivan i iznosi 391 milijun kuna i čini 11,1 posto ukupne neto dobiti Republike Hrvatske koja iznosi 3,529 milijardi kuna. U novu dugotraj- nu imovinu poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije uložili su 1,9 milijardi kuna ili 10,2 posto više nego u 2012., s udjelom od 5,2 posto ukupnih investicija poduzetnika Hrvatske. Učešće Splitsko-dalmatinske županije u ukupnom hrvatskom prihodu je 6,2 posto, kao i u ukupnom rashodu - 6,2 posto, u dobiti 8,3 posto, u gubicima 8,0 posto, u broju poduzetnika 11,3 posto i u broju zaposlenih 8,3 po- sto te 5,2 posto u investicijama u novu dugotrajnu imovinu. U prošloj godini bilo je 1825 poduzetnikainvestitora u Splitsko-dalmatinskoj županiji. “Kretanje na području imovine i financiranje privrede karakterizirao je kronični problem nedostatka obrtnih sredstava te akutna kriza, kao i rast broja insolventnih pravnih osoba te rastući trend nepodmirenih obveza. Pokazatelji gospodarskih kretanja upućuju Djelatnosti Prema broju poduzetnika dominantne su djelatnosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2013. bile trgovina (23,8 posto), građevinarstvo (14,1 posto), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (12,3 posto), prerađivačka industrija (10,1 posto) i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (10 posto). Najviše zapošljavaju također trgovina, prerađivačka industrija, građevinarstvo i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. na to da strukturne reforme koje su se provodile ili su se trebale provesti nisu dale efekte, ali na duži rok ipak se očekuje da će one pozitivno djelovati na povećanje zaposlenosti, proizvodnje, izvoza i potrošnje”, ističe Vesna Friedl. Povoljniji su rezultati u turizmu na bazi dolazaka i odlazaka turista. Dolasci su povećani za 11,1 posto, a također i noćenja za devet posto. Usporedbe radi, u Republici Hrvatskoj dolasci su povećani za 5,1 posto, a noćenja 3,3 posto. Prihod od prodaje u inozemstvu u 2013. u ovoj županiji je iznosio 4,3 milijarde kuna i bio je veći za 6,4 posto u odnosu na 2012. Negativni trendovi Negativni trendovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji očituju se prvenstveno u sve većem broju nezaposlenih kao i velikim stopama nezaposlenosti. U travnju 2014. bilo je 47.519 nezaposlenih. Usporedbe radi, stopa nezaposlenosti na razini Hrvatske u ožujku 2014. godine iznosila je 22,3 posto, dok je u Splitsko-dalmatinskoj županiji 27,7 posto te je po tome jedna od rekordnih godina. Vidljivo je i zaostajanje prosječne neto plaće u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja iznosi 85 posto prosjeka Hrvatske. Prosječna mjesečna obračunata neto plaća po radniku u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznosila je 4060 kuna. Graditeljski forum Hrvatski savez građevinskih inženjera organizirao je prošli tjedan u Zagrebu znanstveno-stručni skup Hrvatski graditeljski forum 2014. Događaj je nastojao ukazati na značaj graditeljstva za razvoj hrvatskog gospodarstva, pokazati zanimljiva inženjerska rješenja, kao i projekte za poticanje investicija ali i razvoj. Forum je bio prilika za okupljanje i javnu diskusiju o problemima u graditeljstvu i mogućnostima njihova rješavanja. Novi natječaji iz Vinske omotnice Agencija za plaćanja u poljoprivredi objavila je dva nova javna natječaja iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014.-2018., i to za mjere Restrukturiranje i konverzija vinograda te Investicija u vinarije i marketing vina. U nacionalnom programu osigurano je ukupno 57 milijuna eura za razvoj hrvatskog vinarstva i vinogradarstva iz tzv. europske Vinske omotnice. Najmanji iznos potpore je 3000 eura, a najveći 750.000 eura. Inovatori u Bruxellesu Hrvatski inovatori ponovno su uspješni, ovog puta u Belgiji. Na prošlotjednom 63. međunarodnom sajmu inovacija Innova 2014. održanom u Bruxellesu, sedam predstavljenih hrvatskih inovacija osvojilo je pet zlatnih, jednu srebrnu i jednu brončanu medalju. U Bruxellesu su dodijeljena i odličja Vitezova inovatorstva kojima se odaju priznanja pojedincima zaslužnima za razvoj inovatorstva. Redom viteza odlikovani su Leo Pincan, zamjenik tajnika Saveza udruga inovatora Istarske županije, i Boris Perovski, glavni menadžer tvrtke Bernarda, i to za dugogodišnji inovatorski rad i poticanje inovatorstva u svojim sredinama. 12 PRIČA S RAZLOGOM Privredni vjesnik Broj 3854, 24. studenoga 2014. ( 3,79 mlrd kn ( 133 mil $ prihodi poduzetnika u 2013. ostvareni izvoz u prošloj godini Gospodarstvo Virovitičko-podravske županije Prihodi gospodarstva padaju, izvoz manji za 20 posto Iako je na razini cijelog gospodarstva Virovitičko-podravske županije ostvaren pozitivan rezultat od 20 milijuna kuna, ipak je riječ o smanjenju od čak 82,1 posto prema razlici ukupnih prihoda i rashoda u poslovnoj 2012. Darko Buković [email protected] G ospodarstvo Virovitičko-podravske županije snažno osjeća posljedice krize i recesije, a podaci o padu ukupnih prihoda poduzetnika, smanjenju zaposlenosti te manjem izvozu govore o trendu opadanja ukupne gospodarske aktivnosti te župa- U strukturi ukupnog prihoda poduzetnika najviše, 45,78 posto, sudjeluju poduzeća prerađivačke industrije nije. Realni sektor je sve više opterećen, iako je već ranije predloženo da ga treba fiskalno rasteretiti od poreznih i ostalih davanja, a u cilju očuvanja i povećanja konkurentnosti domicilnih proizvođača, dok kreatori ekonomske politike moraju zajedno s relevantnim liderima gospodarskog života, na županijskoj i državnoj razini, iznaći optimalna rješenja kako bi se pokrenuo novi razvojni ciklus, zaključeno je na sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Virovitica. Recesija guši vanjskotrgovinsku razmjenu U publikaciji Aktualnosti gospodarstva Virovitičkopodravske županije navodi se da su ukupni prihodi poduzetnika te županije u 2013. iznosili 3,79 milijardi kuna, što je pad od 13,5 posto na godišnjoj razini. To je rezultiralo i smanjenjem rashoda na 3,77 milijardi kuna ili za 11,50 posto. Iako je na razini cijelog gospodarstva Županije ostvaren pozitivan rezultat od 20 milijuna kuna, ipak je riječ o smanjenju od čak 82,1 posto prema ostvarenoj razlici ukupnih prihoda i ukupnih rashoda u poslovnoj 2012. I dalje u strukturi ukupnog prihoda poduzetnika najviše, 45,78 posto, sudjeluju poduzeća prerađivačke industrije, 18,6 posto trgovine, 16,85 posto poljoprivrede. Te tri djelatnosti zajedno čine 81,22 posto prihoda poduzetnika Virovitičko-podravske županije. Broj nezaposlenih, prema podacima virovitičkog Zavoda za zapošljavanje u rujnu ove godine iznosio je 9317, što je ipak smanjenje za 674 osobe ili za 6,7 posto. Vanjskotrgovinska razmjena Virovitičko-podravske županije u poslovnoj 2013., zaključeno je, odraz je recesijskih kretanja na svjetskoj razini koja su se reflektirala nepostojanjem adekvatne potražnje proizvoda najvećih županijskih izvoznika, što je doživjelo kulminaciju u smanjenju ostvarenog izvoza i efekata vanjskotrgovinske razmjene u tom razdoblju. Županija, koja je godinama ostvarivala suficit u razmjeni i uvijek po tom pokazatelju bila na drugom ili trećem mjestu u Hrvatskoj, sada je pala na sedmo mjesto. Izvoz od 133 milijuna dolara u 2013. manji je gotovo 21 posto u odnosu na 2012., pri čemu je uvoz od gotovo 64 milijuna dolara manji za 38,84 posto. Tako je ostvaren suficit vanjskotrgovinske razmjene od 69,2 milijuna dolara. I dalje se najveći dio izvoza odnosi na prerađivačku industriju, od čega više od 50 posto otpada na izvoz namještaja i proizvoda od drva, slijedi izvoz prehrambenih proizvoda, duhanskih, metalskih... Najvažniji vanjskotrgovinski partneri gospodarstva ove županije su i dalje zemlje Europske unije, prije svih Njemačka, a zanimljivo je da na Brazil otpada 10,31 posto vanjskotrgovinske razmjene Županije. Gospodarstvenici ne očekuju promjene U zadnjem kvartalu ove godine gospodarstvenici ne očekuju veće promjene, štoviše, očekuju istu razinu proizvodnje i izvoza. Javne tvrtke, kao što su Hrvatske šume i HEP, trebale bi sniziti cijene te se tako uključiti u racionalizaciju poslovanja realnog sektora, dok bi tijela državne uprave trebala uvažavati probleme gospodarstva posebno u dijelu kalkulacija i udjela u inputima nadogradnje. Očekuje se i jača pomoć pri rješavanju administrativno-birokratskih problema kako bi se mogla otvarati nova tržišta za izvoz, primjerice razmjena s azijskim zemljama, ocjenjuju gospodarstvenici. Drvoprerađivačka industrija je na rubu, smanjeni su ukupni prihodi i istodobno postoji višak zaposlenih. U proizvodnji duhana uvjeti su definirani kroz sljedeće dvije godine, a od 2017. neće biti vezanog poticaja za duhan. Upravo duhan u Virovitičko-podravskoj županiji proizvodi se na pjeskovitim tlima, tako da nema alternative ovoj proizvodnji. Tržnu konkurentnost je moguće zadržati povećanjem prinosa po jedinici površine i smanjenjem troškova sušenja, što je moguće postići ulaganjem u navodnjavanje i sušenjem duhana na biomasu, a to potiču organizatori proizvodnje i postupno usvajaju kooperanti. Zbog ra- sta trošarina duhanskih proizvoda, enormno je povećan i promet duhana na crno, što je nedopustivo, jer državni proračun gubi planirane prihode. U proizvodnji šećerne repe ostvarena je rekordna proizvodnja od 630.000 tona, ali je zbog obilnih oborina i retrovegetacije kvaliteta loša, pa je digestija ispod 13 posto, što će determinirati konačne rezultate ove kampanje, odnosno rezultate poslovanja. Među probleme gopodarstvenici ubrajaju i pojavu da se na javnim natječajima za građevinske objekte ide s neprimjerenim cijenama, ispod stvarnih cijena koštanja, čime se eliminiraju korektni ponuđači, dok je nelojalna konkurencija sve više prisutna. Udjel ukupnog prihoda u trgovini na veliko i malo na području Virovitičko-podravske županije neprestano se smanjuje u strukturi ukupnih prihoda poduzetnika, tako da je u 2013. iznosio 18,6 posto, što je rezultat nepostojanja investicija i pada kupovne moći. INTERVJU 13 www.privredni.hr Broj 3854, 24. studenoga 2014. ( 37,8 mil kn prihoda ostvarili tijekom poslovne 2013. u zemlji ( oko 12 mil € prihod istodobno ostvaren u inozemstvu MILJENKO BRNIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE TEHNOMONT BRODOGRADILIŠTA Novi poslovi vraćaju brodogradilište uspješnom poslovanju Pripadamo vrhu hrvatske brodogradnje u gradnji aluminijskih brodova. To vidimo kao našu prednost jer nema mnogo brodogradilišta koja proizvode takvu vrstu brodova. Koristimo usluge nekih najboljih hrvatskih ali i europskih projektanata, što znači da imamo vrlo visoku razinu kvalitete uz konkurentniju cijenu Marko Percan P ulsko Tehnomont brodogradilište nedavno je gibraltarskoj kraljevskoj policiji isporučilo novi patrolni brod vrijedan više od 2,5 milijuna eura. Taj posao Tehnomont je dobio u konkurenciji pet najboljih europskih brodogradilišta. S obzirom na to da je riječ o prvoj ovogodišnjoj isporuci tog pulskog brodogradilišta, dok se iduća očekuje u veljači, s predsjednikom Uprave Tehnomont brodogradilišta Miljenkom Brnićem razgovarali smo o stanju u brodograđevnom sektoru te o pozicioniranju njegove tvrtke koja se očito vraća uspješnom poslovanju. Gdje je Tehnomont danas? - Možemo reći kako smo izašli iz krize. U teškoće smo zapali 2007. kada je počelo nestajati posla i kada smo morali značajno smanjiti broj radnika. No, zbog prijašnjih razdoblja kriza u velikoj brodogradnji, mi smo se već ranije počeli okretati gradnji manjih brodova od aluminija i čelika. Danas je kriza iza nas i uspješno punimo kapacitete u brodogradilištu, a zapošljavamo 420 radnika, od kojih je preko 300 na radilištu u Njemačkoj gdje djelujemo skoro 50 godina. U poslovnoj 2013. ostvarili smo gotovo 37,8 milijuna kuna prihoda u zemlji te oko 12 milijuna eura u inozemstvu, a ostvarena je i (manja) dobit. Kako biste Tehnomont pozicionirali u odnosu na konkurenciju? - Kad je riječ o konkurenciji, mogu reći da pripadamo vrhu hrvatske brodogradnje u gradnji aluminijskih brodova. To vidimo kao našu prednost jer nema mnogo brodogradilišta koja proizvode takvu vrstu brodova. Kako nemamo vlastiti projektni ured, koristimo usluge nekih najboljih hrvatskih ali i europskih projektanata, što znači da imamo vrlo visoku razinu kvalitete uz konkurentniju cijenu što je naša prednost. Od domaćih projektanata surađujemo primjerice U odnosu na poslovnu 2012. izvoz smo utrostručili s Brodarskim institutom i s projektantskim kućama iz Rijeke koje su potekle iz Brodoprojekta. Osim brodova od aluminija, ne zanemarujemo ni gradnju od čelika. Upravo gradimo dva čelična broda: jedan je za tvrtku Gosport Ferry iz Southamptona, dok je drugi za norvešku tvrtku Moen Marine. Za tu norvešku tvrtku gradimo 25-metarski brod za servisiranje ribogojilišta. Što se tiče gradnji, upravo ste isporučili i novi patrolni brod gibraltarskoj kraljevskoj policiji? - Tako je, riječ je o 25-metarskom aluminijskom brodu Sir Adrian Johns, vrijednom više od 2,2 milijuna funti. Namijenjen je potrebama policije na moru, a vrlo je dobrih maritimnih svojstava s maksimalnom brzinom od oko 30 čvorova. Tehnomont brodogradilište je gradnju ovoga broda dobilo u oštroj konkurenciji pet najboljih europskih brodogradilišta. Inače, to je bila naša prva ovogodišnja isporuka, a sljedeće se odnose na tvrtke iz Southamptona i Norveške. Pregovarate li trenutačno s naručiteljima o novim gradnjama i kakav je poslovni plan Tehnomonta u narednom razdoblju? - Trenutačno smo u ozbiljnim pregovorima s jednim crnogorskim naručiteljem o gradnji čeličnog trajekta za prijevoz automobi- la i putnika koji bi plovio u Bokokotorskom zaljevu. Zatim pregovaramo o gradnji dvaju katamarana za prijevoz 250 i 300 putnika za jednog domaćeg i jednog engleskog naručitelja. Također se natječemo za gradnju dvaju trajekata za jednu sjevernoirsku kompaniju te za pet brzih patrolnih brodova za ciparsku policiju. Ako bismo od ovih pregovora i natječaja ugovorili nekoliko brodova, onda je naše poslovanje zasigurno stabilno i u idućim godinama. Moram naglasiti da smo u odnosu na poslovnu 2012. izvoz utrostručili, što je jasan znak našeg izlaska iz problema. Koji su vam najveći problemi u poslovanju? Koji su općeniti problemi domaće brodogradnje i može li država ikako pomoći sektoru nakon što subvencioniranja više nema? - Mislim da su naši problemi slični onima u ostalim tvrtkama te ostalim sektorima. Mi konkretno ne vidimo neke veće probleme u poslovanju. Imamo mladu ekipu odličnih inženjera i kvalitetnih radnika. Smatramo kako je najvažnije zadržati kvalitetu, a od države ne očekujemo nikakvu pomoć. Iako se povremeno javljamo na određene domaće natječaje, mi smo prije svega izvozno orijentirani. Osim gradnje brodova, Tehnomont konstruira i solarne kolektore. - Tako je, Tehnomont solarne kolektore proizvodi od 1975. godine. S njihovom smo proizvodnjom započeli samo tri godine nakon velike naftne krize. Možemo reći da naš solarni kolektor, kojem smo učinkovitost povećali za 50 posto, može stati uz bok najkvalitetnijim kolektorima proizvedenim u europskim tvrtkama iako se na ovom području borimo s velikom konkurencijom. Gradnja solarnih kolektora stimulira se novcem iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te novcem iz EU fondova što dovodi do rušenja cijena, a mi se tu moramo uklopiti, pa stoga namjeravamo sudjelovati u natječajima. Tako primjerice očekujemo natječaj vezan uz energetsku učinkovitost kojim bi se financirala ugradnja naših proizvoda. To je posebno interesantno za sektor turizma jer mnogi kampovi i hoteli imaju naše stare kolektore kojima je došlo vrijeme za zamjenu. Planirate li se pozicionirati na naftnom tržištu? - Treba istaknuti kako je riječ o području koje je važno za brodogradnju. Jedno od naših područja u kojem imamo gotove projekte odnosi se na gradnju aluminijskih i čeličnih brodova za servisiranje naftnih i plinskih platformi. Tu smo već imali nekoliko ponuda, no još je rano govoriti o nečemu konkretnom. Možemo samo reći kako je riječ o talijanskoj podružnici jedne nizozemske tvrtke. Inače, nastojimo se pozicionirati na ovom području jer je ono vrlo propulzivno i jedino je područje u brodogradnji koje, uz gradnju cruisera, nije toliko osjetilo krizu. 14 AKTUALNO Kultura i tržište: Idu li zajedno? Ulaganje u kulturu nije bačen novac Sredstva koja država izdvaja za kulturu vrlo su niska: u 2014. godini iz državnog proračuna za kulturu je izdvojeno svega oko 0,5 posto. Ako se tome pribroji gospodarska kriza te mali broj potencijalnih ulagača u to područje, može se lako zaključiti kako kulturnoj industriji ne cvjetaju ruže. Hrvoje Laurenta, izvršni direktor zagrebačkog Kina Europa, na okruglom stolu Kultura i tržište: Idu li zajedno?, koji je organizirao magazin Banka, istaknuo je kako je kultura danas podijeljena u dvije struje. “Jedna je ona čiji su proizvodi usmjereni k profitu, kao što su filmski blockbusteri koji vrlo brzo padnu u zaborav. Druga je ona profinjenija čiji proizvodi zadovoljavaju duševne i misaone ljudske potrebe. Ključno pitanje je kako spojiti te dvije struje jer to želi svatko”, kazao je dodajući kako nema razlike između kulturne i gotovo bilo koje druge proizvodne industrije. Robert Waltl, direktor Mini teatra iz Ljubljane, naglasio je kako je jedan od problema naslijeđe socijalizma u kojem je veći dio BDP-a činila proizvodnja. Danas, napomenuo je, kulturu ne tvore raskalašeni glumci, već osobe koje moraju puno vježbati, vrlo često i fizički, kako bi bile konkurentne i prodale svoj proizvod tržištu. Seid Serdarević iz nakladničke kuće Fraktura, kazao je kako se kultura često promatra kao da živi na državnim jaslama. Naprotiv, neki pokazatelji govore kako je to industrija koja zapošljava puno ljudi, potiče potrošnju i druge industrije poput papirne i tiskarske, uz male subvencije, istaknuo je. “Stoga ulaganje u kulturu nije novac bačen u vreću bez dna, već se od toga može ostvariti višestruka korist”, napomenuo je. (B.O.) Zajedno kroz labirint prilika Bespovratni novac za energetsku učinkovitost Centar energetskih rješenja održao je prošli tjedan radionicu Zajedno kroz labirint prilika za dodjelu bespovratnih sredstava projektima energetske učinkovitosti. Skup je održan u suradnji s partnerima - agencijom Tiko Pro i Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju. Sudjelovalo je stotinjak sudionika, a CER se predstavio kao savjetodavni i prodajni centar u kojem krajnji korisnik može naći sveobuhvatna rješenja za energetsku učinkovitost uz korištenje subvencija raspisanih za energetsku učinkovitost (EnU) i obnovljive izvore energije (OIE). Predstavljena su i tri primjera dobre prakse: za kućanstva – poduzeće Petrol, član Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, napravilo je dobrotvorni projekt obnove obiteljske kuće. U sektoru zgradarstva tvrtka Eltec Petrol predstavila je ESCO projekt obnove hotela. U javnom sektoru poduzeće Jelovica razvija projekt pasivnih vrtića i škola. (I.V.) Privredni vjesnik Broj 3854, 24. studenoga 2014. ( oko 70 mobilnih kućica Hosekra Group već je prodala Međunarodna suradnja u proizvodnji mobilnih kućica Proizvodi za sretne Energetski učinkovite mobilne kućice pod nazivom Big Berry brendirala je hrvatska Alessandro Rado, a izvođač i investitor je slovenska tvrtka Hosekra Group. Big Berry kontakta s prirodom Sanja Plješa [email protected] N akon gotovo 25 godina rada na poslovima krovopokrivanja i proizvodnji garažnih vrata te nekoliko vrsta mobilnih kućica, obiteljska tvrtka Hosekra Group iz Slovenske Bistrice iz Slovenije ove je godine pokrenula proizvodnju brendiranih mobilnih kućica Big Berry. Tijekom protekla više od dva desetljeća obitelj Hostej, vlasnici Hosekra Groupa, zajedno sa svojih 27 zaposlenika razvijali su inovativne proizvode koje se prilagođavali željama i potrebama kupaca. “Još 1989. godine naši su krovopokrivački proizvodi bili malo ispred vremena jer smo željeli napraviti krovove posebno pogodne za ekstremne vremenske uvjete. Takve inovativne tehnologije omogućuju pobolj- šanje kvalitete života gdje se neprekidno razmišlja o uštedi energije i zaštiti okoliša”, rekao je Boštjan Hostej, glavni direktor tvrtke Hosekra Group. Dodao je kako je ta tvrtka Mobilne kućice napravljene su u skladu s različitim lifestyle konceptima, a savršeno se integriraju u okoliš spremna za igru na međunarodnom tržištu, a prateći trendove i neprekidnim ulaganjem u inovativne proizvode nastoje biti vodeća tvrtka u toj vrsti po- slovanja u Sloveniji, ali i u cijeloj regiji. Hostej je rekao kako je tvrtkin cilj uvjeriti kupce da ne proizvodi samo uobičajene proizvode nego proizvode za sretne ljude. Slovensko-talijanskohrvatska suradnja Prije tri godine u toj su tvrtki odlučili proizvoditi mobilne kućice, ali na drukčiji način od postojećih. Kako je istaknuo Hostej, u takvim kućicama boravak treba biti ugodan i zimi i ljeti, na svim temperaturama. Tako su i došli na ideju izraditi energetski učinkovitu mobilnu kućicu pod nazivom Big Berry koju je dizajnirao talijanski arhitekt Alessandro Rado, dok brend potpisuje hrvatska tvrtka Apriori World. Tako je to slovensko-talijansko-hrvatska suradnja u proboju brendiranih mobilnih kućica na europsko tržište. “Big Berry kućice karakterizira upravo udobnost i dizajn te koncept kontakta s prirodom. Takva mobilna kućica posvećena je turizmu tj. može se koristiti u kampovima, na odmorištima ili se nalaziti u sklopu inovativnih hotela”, istaknuo je Hostej. Dodao je kako se Big Berry kućice mogu naći u tri varijante - Blue Berry, namijenjene kampovima uz mora, Brown Berry namijenjene kampovima ili prostorima uz jezera i u gorama te Orange Berry koje će se nalaziti na odmaralištima uz autoceste. Takva mobilna kućica može se personalizirati i prilagoditi ukusima klijenata jer postoji 20 15 www.privredni.hr Broj 3854, 24. studenoga 2014. ( 15 godina Zaštićeno ime hrvatskog proizvoda Kranjska kobasica sačuvana na najduži mogući rok traje garancija proizvođača kućice H rvatski proizvođači prehrambenih proizvoda moći će još 15 godina među svojim proizvodima koristiti ime Kranjska kobasica. Slovenija je 2010. pri Europskoj uniji pokrenula zaštitu ozna- Na slovenski zahtjev prigovor su, osim Hrvatske, uložile Austrija i Njemačka ljude tvrtka Apriori World, dizajnirao ih je talijanski arhitekt kućice karakterizira velika udobnost, čist dizajn te koncept raznih boja i 400 varijacija njihova korištenja. Osim toga, unutrašnjost kućice kao i terasa mogu se također prilagoditi željama klijenata, naglasio je Hostej. Crvena crta - oznaka brenda Važno je napomenuti kako je vanjski dio kućica izrađen od aluminija, a unutarnji od javorova drveta kao i terasa na koju Hosekra Group daje garanciju od 15 godina. Krovovi na kućicama također su izrađeni u skladu s energetskom učinkovitošću, pa tako imaju dva otvora kroz koja neprekidno cirkulira zrak, a klima-uređaj se ne uključuje sve dok vanjska temperatura ne dosegne 20 stupnjeva Celzijusa. Mobilne kućice napravljene su u skladu s različitim lifestyle konceptima, a savršeno se prilagođavaju i integriraju u okoliš u kojem se nalaze. Na svakoj Big Berry kućici nalazi se cr- vena crta kao znak prepoznatljivosti. Ciljano tržište za prodaju su vlasnici kampova u Europi, ali posebice u Sloveniji, Italiji, Austriji te Hrvatskoj. Dosad je Hosekra Group prodala oko 70 mobilnih kućica, tipa Magnolija, Kaktus, Ginger i Cosmos, koje je ta tvrtka izrađivala prije Big Berryja, a neke od njih prodane su i na hrvatsko tržište. Inače, cijene Big Berry mobilnih kućica kreću se od 30.000 do 35.000 eura. Sve popularniji glamping Big Berry mobilne kućice predstavljene su proteklog tjedna na međunarodnom sajmu kamp opreme Sipac u Padovi. Na tom su sajmu predstavljeni kamp oprema i ekološke mobilne kućice proizvođača iz Europe, a vlasnici kampova iz Italije, Hrvatske, Slovenije i Švicarske kroz poslovne su razgovore nastojali dogovoriti suradnju za turističku 2015. godinu. Na Sipacu je, među ostalim, predstavljena ponuda tzv. glamping turizma tj. odmora u turističkim naseljima s velikim, luksuzno uređenim šatorima unutarnje površine od 30 četvornih metara pa naviše. Taj je oblik turizma sve popularniji i u našoj zemlji, posebice u nekim kampovima u Istri. ke zemljopisnog podrijetla “Kranjska klobasa”, no zalaganjem stručnjaka Hrvatske gospodarske komore sačuvano je pravo hrvatskih proizvođača. Rok od 15 godina je ujedno i najduži prijelazni period koji je moguće dobiti. Europskoj komisiji dokazano je da hrvatski proizvođači to ime koriste duže od 25 godina, prije no što je slovenska strana podnijela zahtjev za zaštitu. Prema riječima Božice Marković, direktorice Sektora za poljoprivredu HGK-a, hrvatski proizvođači koriste ime Kranjska kobasica od početka 20. stoljeća. Na slovenski zahtjev prigovor su, osim Hrvatske, uložile Austrija i Njemačka. Na poticaj HGK-a Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske uložilo je prigovor Europskoj komisiji 14. kolovoza 2012. godine i time dodatno pridonijelo jačanju pozicije hrvatske strane u ovom postupku. Kako slovenska strana u postupku dogovora nije prihvatila hrvatski prijedlog o zadržavanju imena Kranjska kobasica za hrvatsko tržište, slično kao s Austrijom i Njemačkom, već je inzistirala na trenutačnoj zabrani korištenja naziva, hrvatska strana ustrajala je u namjeri pobijanja slovenskog zahtjeva i to po svim raspoloživim osnovama koje su bile propisane važećom uredbom. O konačnom usvajanju slovenskog prijedloga raspravljat će se na sastanku Odbora za politike kvalitete EK-a 2. prosinca 2014. godine. Hrvatski prigovor ranije je bio slabije težine jer Hrvatska nije bila punopravna članica EU-a. Austriji i Njemačkoj je, primjerice, odmah bilo omogućeno korištenje postojećih naziva “Kreiner”, “Kasekrainer”, “Schweinskreiner” i sličnih. (I.V.) Ulaganje u hidroelektranu Velebit U pet godina još 70 milijuna kuna Na obilježavanju 30. godina rada naše jedine reverzibilne hidroelektrane Velebit koja se održala na lokaciji hidroelektrane u Muškovcima kod Obrovca predsjednik Hrvatske Ivo Josipović istaknuo je kako se trebaju poticati projekti gradnje ovakvih hidroelektrana. “One jačaju našu energetsku neovisnost, otvaraju prilike domaćoj industriji i lokalnom stanovništvu za zapošljavanje”, istaknuo je on. U modernizaciju ove hidroelektrane Hrvatska elektroprivreda uložit će u narednih pet godina 70 milijuna kuna, dok će u revitalizaciju hidroelektrana u narednih pet godina uložiti ukupno oko 2,1 milijardu kuna. U posljednjih 10 godina u RHE Velebit uloženo je 150 milijuna kuna. Inače, projekt revitalizacije i obnove hidroelektrana prema riječima predsjednika Uprave HEP-a, vrijedan je 3,4 milijarde kuna. Upravo zahvaljujući hidroelektranama, kaže Jukić, imamo značajno veći udjel obnovljivih izvora u potrošnji energije od prosjeka Europske unije. Značaj ove reverzibilne hidroelektrane je u tome što ona može akumulirati struju dobivenu iz vjetrolektrana i sunčanih elektrana. Prosječna godišnja proizvodnja RHE Velebit je 430 gigavat sati, a prošle je godine ostvarila rekordnu proizvodnju od 641 GWh, što je oko tri posto ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj. (J.V.) 16 PV ANALIZA Analiza poduzeća s ukupnim prihodima do 3 milijuna kuna u 2013. godini Broj poduzeća 101.193 99.575 Ukupan broj poduzeća Mala poduzeća 85.328 Poduzeća s UP do 3 mil. kn Broj poduzeća s UP-om do 3 mil. kn prema regijama u 2013. godini Sjeverna Hrv. 9.389 7.122 16.543 Istočna Hrv. Sjeverni Jadran Južni Jadran Ostvareni ukupni prihodi u 2013. (u mlrd. kn) 612,4 206,9 42,1 Mala poduzeća Poduzeća s UP do 3 mil. kn Ostvareni ukupni prihodi poduzeća s UP-om do 3 mil. kn prema regijama u mlrd. kn Sjeverna Hrv. Srednja Hrv. 3,7 4,9 4,0 7,5 Istočna Hrv. Sjeverni Jadran Zagreb 8,3 Južni Jadran Investicije Investicije u 2013. godini (u mlrd. kn) 37,5 12,6 3,4 Mala poduzeća Poduzeća s UP do 3 mil. kn Investicije poduzeća s UP-om do 3 mil. kn prema regijama u 2013. godini (u mlrd. kn) Sjeverna Hrv. Srednja Hrv. 1445,7 ukupnih investicija svih poduzeća prihoda svih poduzeća 85.328 poduzeća 155,4 milijarde kuna imovine 3,4 milijarde kuna investicija 42,1 milijarda kuna prihoda 9,0% 6,9% 248 211 216,1 730,4 Istočna Hrv. Sjeverni Jadran Zagreb Južni Jadran Napokon plaćanje vrijednost nakon nap Poduzeća s prihodima do tri milijuna kuna u ukupno ostvarenim prihodima malih gospodarstva sa 6,9 posto. Za jasniju sliku valja naglasiti da su ta poduzeća u poslo S Ukupni prihodi Ukupan broj poduzeća imovine svih poduzeća Branimir Kovačić, Darko Buković 17.564 Zagreb 13,7 14,6% svih poduzeća 6.739 Srednja Hrv. Ukupan broj poduzeća 84,3% Analiza malih poduzetnika s prihodom do tri milijuna kuna Broj poduzeća u 2013. godini 27.972 Privredni vjesnik Broj 3854, 24. studenoga 2014. 536,7 vi poduzetnici čiji ukupan prihod u 2013. godini nije prelazio tri milijuna kuna u poslovnu 2015. ulaze s olakšanjem jer im se omogućava plaćanje poreza na dodanu vrijednost tek po naplaćenom računu. Analiza Privrednog vjesnika i tvrtke Bisnode pokazala je kako je riječ o čak 85,7 posto malih poduzeća koja djeluju u Hrvatskoj. Točnije, na plaćanje po naplati računa može računati 85.238 malih tvrtki koje čine 84,3 posto ukupnog broja poduzeća u Hrvatskoj. Sjedište u Zagrebu ima čak 32,8 posto od ukupnog broja tvrtki s prihodom manjim od tri mi- Vrijednost imovine malih poduzeća s prihodom do tri milijuna kuna iznosila je lani 155 milijardi kuna lijuna kuna. Zanimljivo je da se najmanji broj tih poduzeća nalazi u regiji Sjeverna Hrvatska - 8,3 posto od njihova ukupnog broja. Na području južnog dijela Hrvatske nalaze se 17.564 takve tvrtke, dok je na sjevernom jadranskom prostoru njih 16.543. Poduzeća s prihodima do tri milijuna kuna u ukupno ostvarenim prihodima malih poduzeća su- djeluju sa 20,3 posto, a u ukupno ostvarenim prihodima gospodarstva sa 6,9 posto. Za jasniju sliku u koju se uklapaju takve tvrtke valja naglasiti da su sva hrvatska poduzeća poslovnu 2013. završila sa 612,4 milijarde kuna ukupnih prihoda. Na male tvrtke otpadala je trećina tih prihoda ili 207 milijardi kuna, dok su one s prihodom do tri milijuna kuna ostvarila 42,1 milijardu kuna prihoda. Imovina malih poduzeća 375 milijardi kuna Među regijama ponovno se ističe Zagreb s ostvarenim ukupnim prihodom od 13,7 milijardi kuna što je, promatrano po regijama, udjel od 32,5 posto. Mali poduzetnici su u poslovnoj protekloj godini ostvarili ukupnu konsolidiranu neto dobit od 166 milijuna kuna, iz čega bi se moglo zaključiti da je 2013. bila uspješna. No, promotre li se podaci o ostvarenom neto gubitku malih poduzetnika koji su imali prihode do tri milijuna kuna, vidljivo je da su oni ostvarili neto gubitak od čak 3,9 milijardi kuna. Gubitak su ostvarile i sve promatrane regije, a ponajviše tvrtke iz Zagreba čiji gubitak od 1,86 milijardi kuna čini 48 posto ukupnog neto gubitka tih malih poduzeća. Zanimljivo je da su najmanji neto gubitak ostvarila poduzeća iz regije Istočna Hrvatska - tek 76,2 milijuna kuna gubitaka. Raščlanjujući podatke o ukupnoj vrijednosti imovine, analitičari Privrednog vjesnika i Bisnodea su potvrdili pretpostavku da je vidljiva razlika između udjela u ukupnom broju poduzeća, gdje promatrana poduzeća čine veliku većinu, te njihovog udjela u ukupnoj vrijednosti imovine gdje imaju udjel od samo 14,6 posto. Ukupna imovina svih hrvatskih poduzeća zadnjeg dana prosinca protekle godine iznosila je 1066 milijardi kuna, od čega se na mala poduzeća odnosi trećina, oko 375 milijardi kuna, dok je vrijednost imovine malih poduzeća s prihodom do tri miliju- na kuna iznosila 155 milijardi kuna. Na tvrtke iz Zagreba otpadalo je 35,6 posto ukupne vrijednosti imovine poduzeća s ukupnim prihodom do tri milijuna kuna, slijedi regija Južni Jadran čija su mala poduzeća imala udio od 24,2 posto te Sjeverni Jadran s udjelom od 31,7 posto ukupne imovine tih poduzeća. Hrvatska su poduzeća u 2013. investirala ukupno 37,5 milijardi kuna. Od toga su investicije u mala poduzeća iznosile 12,6 milijardi kuna. Poduzeća s ukupnim prihodom do tri milijuna kuna čine devet posto ukupnih investicija u gospodarstvu što je značajniji udjel 17 www.privredni.hr Broj 3854, 24. studenoga 2014. 2,5% 19,5% 30,7% svih poduzeća udjela u izvozu svih poduzeća 161.915 zaposlenih 31.077 poduzeća bez ijednog zaposlenog 2,4 milijarde kuna izvoza svih zaposlenih u poduzećima Izvoz Izvoz u 2013. godini (u mlrd. kn) 97,2 poreza na dodanu plate računa Ukupan broj poduzeća nego što ga imaju u ukupnim prihodima. Promatramo li samo mala poduzeća, tvrtke s prihodom do tri milijuna kuna čine 27 posto ukupnih investicija takvih poduzeća. Na poduzeća iz Zagreba odnosi se 42,5 posto ukupnih investicija poduzeća s ukupnim prihodom do tri milijuna kuna, a po tim pokazateljima ističe se i regija Sjeverni Jadran s udjelom od 21,5 posto. Nasuprot udjelu u ukupnim investicijama, udjel poduzeća s ukupnim prihodom do tri milijuna kuna u ukupnom izvozu je manji - samo 2,5 posto. Od 97,2 milijarde kuna ukupnog izvoza, vrijednost izvoza malih podu- Plaće manje od prosjeka U Hrvatskoj je u poduzećima ukupno zaposleno 830.928 osoba, od čega polovina ili njih 414.507 u malim poduzećima. U tvrtkama s prihodom do tri milijuna kuna zaposleno je 161.915 osoba, što je petina, odnosno 19,5 posto ukupno zaposlenih u hrvatskim poduzećima. Gotovo trećina, točnije 29,7 posto zaposlenih u poduzećima s ukupnim prihodom do tri milijuna kuna je iz Zagreba, a slijede tvrtke s područja sjevernog Jadrana s udjelom od 20,3 posto. Analiza je potvrdila i da postoji velik broj poduzeća koja nemaju ni jednog zaposlenog, a kad je riječ o tvrtkama s prihodom do tri milijuna kuna, njih 31.077 ili 38,7 posto nema zaposlenika. Većina poduzeća, njih 59 posto ili 47.387, ima u prosjeku jednog do pet zaposlenih, a samo 2,1 posto ili 1701 tvrtka s prihodom do tri milijuna kuna ima više od 10 zaposlenih. Od ukupnog broja promatranih poduzeća iz Zagreba, svako treće nema zaposlenih, a također svako treće poduzeće ili ukupno 15.970 zagrebačkih malih poduzeća zapošljava od jednog do pet radnika. Prosječna neto plaća u tvrtkama s ukupnom prihodom do tri milijuna kuna je 33,5 posto manja od državnog prosjeka i 18,9 posto manja od prosječne plaće malih poduzeća. Tako je ona u 2013. iznosila na razini Hrvatske 4778 kuna, kod malih 3915 kuna, dok je kod promatranih poduzeća iznosila 3177 kuna. Zaduženost i potraživanja Najveća prosječna neto plaća je bila u regiji Sjeverni Jadran i bila je 5,3 posto viša od prosječne neto plaće za sve tvrtke s ukupnim prihodom do tri milijuna kuna, ali također je bila za 30 posto niža od državnog prosjeka. Istodobno, najniža prosječna neto plaća bila je u regiji Istočna Hrvatska, pa je tako bila 7,3 posto manja od prosječne plaće za poduzeća s ukupnim prihodom do tri milijuna kuna te je čak 38,3 posto niža od državnog prosjeka. Prema pokazatelju stupnja zaduženosti, koji je u ukupnom broju hrvatskih tvrtki iznosio 0,66, kod malih poduzetnika je taj stupanj 0,81, dok je kod malih s ukupnim prihodom do tri milijuna kuna 0,91. To znači da su promatrani poduzetnici u prosjeku najzaduženiji među malim poduzećima, odnosno 91 posto svoje imovine financiraju obvezama. Najzaduženija su pritom poduzeća iz Istočne Hrvatske čija zaduženost prelazi vrijednost imovine poduzeća. Promatramo li pritom naplatu potraživanja, razvidno je da je upravo malim poduzećima do tri milijuna kuna prihoda trebalo znatno više vremena za naplatu svojih potraživanja nego što je to državni prosjek, odnosno prosjek naplate potraživanja u kategoriji malih poduzeća. Vrijeme naplate potraživanja promatranih malih poduzeća bilo je 203 dana, što je čak 107 dana dulje od državnog prosjeka, odnosno 86 dana dulje od prosjeka naplate potraživanja ukupne kategorije malih poduzeća. Gledano po regijama, najviše vremena za naplatu potraživanja treba poduzećima iz Zagreba, čak 232 dana. Svi ti podaci govore kako će se primjena odredbi vezanih uz naplatu PDV-a po naplaćenom, a ne samo fakturiranom računu, odraziti na poslovanje malih tvrtki i obrtnika u poslovnoj 2015. godini. 2,4 Mala poduzeća Poduzeća s UP do 3 mil. kn Izvoz poduzeća s UP-om do 3 mil. kn prema regijama (u mlrd. kn) Sjeverna Hrv. Srednja Hrv. 229,4 257,4 1009,0 157,1 501,3 Istočna Hrv. Sjeverni Jadran Zagreb poduzeća sudjeluju sa 20,3 posto, a u ukupno ostvarenim prihodima ovnoj 2013. ostvarile 42,1 milijardu kuna prihoda zeća iznosila je 23,8 milijardi kuna, dok vrijednost izvoza malih poduzeća s prihodom do tri milijuna kuna ima udjel od 10,1 posto u izvozu malih poduzeća, što je oko 2,4 milijarde kuna. I dalje se u promatranoj kategoriji poduzeća 42 posto ostvarenog izvoza odnosi na tvrtke iz Zagreba, a 20,9 posto na tvrtke s područja sjevernog Jadrana. Najmanji udjel u ostvarenom izvozu imaju mala poduzeća iz Istočne Hrvatske s ukupnim izvozom od 157,1 milijuna kuna što čini samo 6,5 posto izvoza hrvatskih poduzeća s ukupnim prihodom do tri milijuna kuna. 23,8 265,5 Južni Jadran Dani vezivanja potraživanja Dani vezivanja potraživanja u 2013. godini 203 117 96 Ukupan broj poduzeća Mala poduzeća Poduzeća s UP do 3 mil. kn Dani vezivanja obveza Dani vezivanja obveza u 2013. godini 289 125 85 Ukupan broj poduzeća Mala poduzeća Poduzeća s UP do 3 mil. kn Prosjećna neto plaća Prosjećna neto plaća u 2013. godini 4.778 3.915 3.177 Ukupan broj poduzeća Mala poduzeća Poduzeća s UP do 3 mil. kn Kategorije poduzeća prema broju zaposlenih Podjela poduzeća prema zaposlenima u 2013. 47.387 31.077 5.163 0 zaposlenih 1-5 zaposlenih 6-10 zaposlenih 1.701 više od 10 zaposlenih 18 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3854, 24. studenoga 2014. ( 160 predstavnika Seminar 3. prosinca u HGK-u Novosti u sustavu carinjenja robe U organizaciji odbora CroatiaPRO i Sektora za promet i veze Hrvatske gospodarske komore, a u suradnji s Carinskom upravom Ministarstva financija, 3. prosinca održat će se seminar pod nazivom HRAIS-novi sustav uvoznog carinjenja robe. Seminar će se održati u velikoj dvorani HGK-Komore Zagreb, Draškovićeva 45, od 10 sati. Skup je namijenjen posebice uvoznicima i međunarodnim otpremnicima. O temi će govoriti stručnjaci Carinske uprave, s naglaskom na prikaz novog postupka uvoznoga carinjenja robe odnosno HRAIS sustava koji je u primjeni od ulaska Hrvatske u EU. Sustav predstavlja potpunu elektroničku komunikaciju između carinske službe i gospodarstvenika te određuje elektroničko podnošenje uvoznih carinskih deklaracija. Kao sastavni dio primjene HRAIS-a bit će pojašnjeno kako se obavlja komunikacija između carinske službe i gospodarstvenika, kako se primjenjuju pojednostavljeni postupci i kako se popunjavaju određena polja uvozne carinske deklaracije. Između ostalog, bit će istaknute obveze i prava deklaranta ili njegova zastupnika u postupku carinjenja robe, kao i mogućnosti i uvjeti temeljem kojih se mogu zahtijevati određeni elementi vezani uz carinjenje robe: izmjena podataka ili poništavanje deklaracije, ispunjavanje uvjeta za puštanje robe i slično. (I.V.) BIZimpact II Predstavljeni mini vodiči za poduzetnike U sklopu 3. nacionalne konferencije projekta Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice-BIZimpact II, u organizaciji Ministarstva poduzetništva i obrta prošlog su tjedna predstavljena četiri mini vodiča za obrtnike te male i srednje poduzetnike - Zakon o radu, Prijenos poslovanja, Zaštita okoliša te Zaštita potrošača. Uz najaktualnije informacije, vodiči nude i prikaz utjecaja propisa na poslovnu zajednicu. Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta, istaknuo je kako su ti vodiči važni za svakog obrtnika i malog i srednjeg poduzetnika jer u njima mogu naći sve relevantne informacije te popis institucija i izvora gdje mogu potražiti dodatne informacije o djelatnostima koje ih zanimaju. U protekle dvije godine u sklopu projekta BIZimpact objavljeno je sedam nadopunjenih vodiča i osam novih, a u izradi je još vodič o pojašnjenju Zakona o zaštiti na radu, naglasio je Maras. Dodao je kako je za sva hrvatska ministarstva jako bitno saznanje o tome kako poslovna zajednica gleda na zakonska rješenja. Stoga će se, pojasnio je, u sljedećoj godini poraditi na tome da se uz svako zakonsko rješenje objavi dokument u kojem će se vidjeti što o njemu misle poduzetnici te kako to utječe na gospodarstvo. (S.P.) zainteresiranih tvrtki okupilo se u HGK-u Zakon o zaštiti potrošača Sezonsko sniženje ne duže od 60 dana Trgovac je dužan istaknuti cijene u redovnoj prodaji i cijenu tijekom trajanja posebnog oblika prodaje, koja može biti akcijska, rasprodaja, sezonsko sniženje, proizvod s greškom te proizvod kojem istječe rok uporabe N ovi Zakon o zaštiti potrošača, koji stupa na snagu 1. siječnja iduće godine, bio je tema obrazovnog skupa u središnjici Hrvatske gopodarske komore održanog prošli tjedan. Okupilo se čak 160 predstavnika zainteresiranih poduzeća. Zakon traži da potrošači budu informirani, a trgovci moraju kupcima pružiti sve informacije o onome što kupuju. Informacije o proizvodu čine označavanje proizvoda, obavještavanje potrošača o proizvodu te davanje i dodatnih informacija kupcu, kazala je Đema Bartulović, voditeljica službe u Upravi za trgovinu i unutarnje tržište Ministarstva gospodarstva. Zakon propisuje i nove odredbe o ugovoru i mogućnostima njegova raskida, o riziku slučajne propasti ili oštećenja proizvoda, dodatnim plaćanjima, prodaji na daljinu i izvan poslovnih prostorija, odgovornosti za ma- terijalne nedostatke, te o predugovornim obavijestima, jednostranim raskidima ugovora te obvezama potrošača. Novost je da inspekcijski nadzor nije moguć prije nego što se uputi prigovor trgovcu Đema Bartulović se osvrnula i na posebne oblike prodaje, odnosno prodaju proizvoda i usluga po cijenama nižim od cijena u redovnoj prodaji. Trgovac je dužan istaknuti cijene u redovnoj prodaji i cijenu tijekom trajanja posebnog oblika prodaje, koja može biti akcijska, rasprodaja, sezonsko sniženje, proizvod s greškom te proizvod kojem istječe rok uporabe. Sezonsko sniženje traje u tri termina – ljetno (od 10. do 25. kolovoza), proljetno (od 1. do 15. travnja) i zimsko (od 27. prosinca do 10. siječnja) i traje 60 dana. Riječi je bilo i o uvjetima prodaje te pisanim prigovorima, kao instrumentu za rješavanje sporne situacije dogovorom. Noviteti u označavanju hrane Viša tržišna inspektorica u Upravi za inspekcijske poslove u gospodarstvu Ministarstva gospodarstva Mira Fiket govorila je o Zakonu o zaštiti potrošača, inspekcijskom nadzoru, upravnim i prekršajnim mjerama. Novost je u tome da inspekcijski nadzor nije moguć prije nego što se uputi prigovor trgovcu. Također, ako trgovac ispravi nepravilnosti u roku od osam dana, inspektor neće donijeti rješenje po kojem bi trgovac bio dužan postupiti u određenom roku. Noviteti u označavanju hrane bili su tema predavanja Sanje Kolarić Kravar iz Uprave kvalitete hrane i fitosanitar- ne politike Ministarstva poljoprivrede. Zakonom o informiranju potrošača o hrani, kojim je preuzeta Uredba EU-a br. 1169/2011, većina odredbi te uredbe lani je postala obvezujuća za subjekte u poslovanju s hranom na EU tržištu, pa tako i na hrvatskom. Glavni se ciljevi Uredbe ogledaju u visokoj razini zaštite zdravlja i interesa potrošača, osiguranju prava potrošača na informacije, pojednostavljenju postojećih propisa o označavanju hrane radi jedinstvene primjene, jasnom i čitljivom označavanju te dostupnosti podataka koji povezuju prehranu i zdravlje te omogućuju izbor hrane koja odgovara prehrambenim potrebama pojedinaca, kazala je Sanja Kolarić Kravar. Obrazovni susreti o ovoj temi organizirat će se i u regionalnim središtima Hrvatske, najavila je Tomislava Ravlić, pomoćnica direktora Sektora za trgovinu HGK-a. (I.V.) Poduzetnici o Hrvatskoj gospodarskoj komori Poduzetnici o HGK Nives Beneti, direktorica tvrtki Mulić d.o.o. i Beneti d.o.o., Sali Slabljenje HGK-a slabi i poduzetnike Ante Oštarić, član Uprave Paške sirane, Pag HGK treba ostati vodilja hrvatskog gospodarstva Paška sirana oduvijek je imala korektan odnos s HGK-om i tu se osjećala kao u svome domu. Što god smo iskomunicirali, bilo je na zavidnoj razini. Svaki naš upit bio je promptno i uspješno odrađen, a naročito želimo pohvaliti vodstvo županijske organizacije jer ne čekaju da se mi javimo, nego nas konstantno obavještavaju i potiču na sve aktivnosti. Napominjem da smo imali investiciju u kojoj smo koristili sredstva pretpristupnih fondova (SAPARD) i tu smo imali bezrezervnu podršku HGK-a. Vrlo bitna aktivnost Komore u zadnjih nekoliko godina bila je organizacija predstavljanja na najvećim svjetskim sajmovima hrane (SIAL; ANUGA) na koje bismo teško otišli bez pomoći Komore, a ovako je to bilo vrlo učinkovito, a ne preskupo. Žao nam je što se u javnosti iznose neke nepotrebne insinuacije i željeli bismo da Komora i dalje bude vodilja gospodarstva koje igra tešku utakmicu svojim ulaskom u EU, a svakako bismo željeli i dalje imati oslonac u Komori, kao i do sada. Darko Eškinja, direktor i vlasnik/suvlasnik tvrtke Bure d.o.o., Biograd te Tvornice mreža i ambalaže d.o.o., Kraj Vrijedni savjeti HGK-a Mogu potvrditi da smo zadovoljni dosadašnjom suradnjom s Hrvatskom gospodarskom komorom koja nam je puno pomogla u poslovanju i pružila nam svu potporu, a posebno u kontekstu suradnje s HBOR-om. Također nam je dala preporuku kada smo se prijavljivali na neke javne natječaje i pomogla nam u pripremi dokumentacije za te natječaje. Organiziraju vrlo korisne radionice i edukacije, a posebno bih naglasio kako nam Komora uvelike pomaže u izlasku na strana tržišta i plasiranju naših proizvoda na ta tržišta putem sajmova. Da nema Komore, nastup na sajmovima predstavljao bi nam puno veći trošak. Smatram kako HGK nije institucija koja uzima i ništa ne daje zauzvrat, već obratno. Komora nam je potrebna jer ono što platimo, to nam se i vrati kroz njene usluge. Ksenija Plantak, suvlasnica tvrtki Pustara Višnjica d.o.o. i Višnjica d.o.o. Članarina je malena prema koristi koju dobijamo Naša dosadašnja suradnja s Hrvatskom gospodarskom komorom bila je izvrsna, naročito sa Županijskom komorom iz Virovitice, gdje smo kao mlada tvrtka nailazili na ogromnu podršku. Predstavljali su nas po sajmovima, organizirali niz edukacija koje su nam nakon brzih promjena zakonskih propisa mnogo značile. Pripremali su nas za primjenu novih propisa i različitih projekata. Smatram da je teritorijalni ustroj županijskih komora vrlo bitan jer nam omogućava dostupnost, a članarina za male tvrtke malena je u odnosu na koristi koje imamo. Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave tvrtke Spin Valis d.d., Požega Institucija koja mora opstati Smatram kako Hrvatska gospodarska komora mora opstati kao institucija. Iskustva Spin Valisa svjedoče o poslovima, osobito onima u inozemstvu, koje je Spin Valis odradio uz potporu i pomoć HGK-a. Komora nam je davala značajnu potporu u plasmanu naših proizvoda na svjetskom tržištu kroz sajmove, potpore u promociji i pronalaženju poslovnih partnera. Komora ima dobro educirane i stručne osobe koje su nam dale izuzetno korisne potpore i pomoć u organizaciji i izlasku na nova tržišta te ugovaranju s novim kupcima, kao i u mnogim drugim važnim i stručnim poslovima. Kako se u zadnje vrijeme puno govori o rasterećenju privrede kroz ukidanje raznih parafiskalnih nameta, pa i obveze na članarinu HGK-a, kao direktor uspješne otočne tvrtke Mulić smatram da država treba stvoriti poslovnu klimu za rad i zapošljavanje, kroz pojednostavljenje papirologije za rad i proširenje poslovanja i zapošljavanja - konkretno u našem slučaju dobivanja koncesijskog odobrenja za pružanje usluga u nautičkom turizmu - a ne da dođe ljeto, turisti, zarada, a mi ne možemo raditi jer posao nije odradila Županija. Mislim da slabljenje HGK-a nije dobro za otočne tvrtke jer uz redovitu pomoć u poslovanju - informiranje o kretanju gospodarstva i kreditnim linijama, pomoć u korištenju europskih fondova, sudjelovanje na sajmovima i drugo - mi smo od Županijske gospodarske komore dobivali pomoć koja tvrtkama na kopnu nije potrebna. Uvijek su nam bili na raspolaganju prostori Komore za održavanje sastanaka s poslovnim partnerima, tu su se sastajali i predstavnici otočnih tvrtki i dogovarali za zajednički nastup na tržištu jer nemaju svoj ured u Zadru. Predstavnici Komore prepoznali su problem i utjecali na plovidbeni red vožnje i povezivanje otoka s kopnom, utjecali su i pomagali prilikom donošenja otočnih prostornih planova i usklađivanja sa Županijskim prostornim planom. Sve ovo važno je za poslovanje i opstanak otočnih tvrtki, te mislim da nadilazi godišnji iznos članarine HGK-a od 504 kune i da bi bilo šteta da se to mijenja. Mislav Bezmalinović, direktor tvrtke Sardina d.o.o., Postira Reorganizacija je već donijela kvalitetniji rad s manjim budžetom Treba nam ovakav ustroj Komore kakav je sada. U posljednjih godinu dana došlo je do velike reorganizacije, stvari se puno kvalitetnije rade i to sa znatno manjim budžetom, što mogu potvrditi kao član Skupštine Komore. Dobro sam upućen u problematiku i smatram da je ova razina usluga za adekvatna financijska sredstva baš ono što nam treba. Ne ulazim u rad drugih sektora, no u prehrambenoj industriji i sektoru ribarstva mi smo izuzetno zadovoljni. Većina nas direktora velikih tvrtki ovdje volontira i moram reći kako mjesečno sigurno tri ili četiri radna dana utrošim na rad s Komorom. Vjerujte mi, ne bih gubio svoje radno vrijeme da mi nije od velike koristi. Poduzetnici o Hrvatskoj gospodarskoj komori Jakov Ćorić, direktor tvrtke Gala d.o.o., Bjelovar Goran Markulin, direktor tvrtke Cromaris d.d., Zadar Komora – poduzetnički glas prema državi i institucijama Važna uloga u zastupanju ribarstva S obzirom na to da radim više od 30 godina, a 21 godinu vodim tvrtku, držim da je Komora kao institucija itekako potrebna gospodarstvu. To je institucija s tradicijom i iskustvom od 160 godina. Mislim da je samim time rečeno sve. Uvijek je bila uz bok europskim institucijama. Prema iskustvima u posljednjih dvadesetak godina - od osamostaljenja i stvaranja neovisne hrvatske države - Komora je po mom viđenju u početku bila troma kao i sve državne i javne institucije, ali mislim da je dobrim dijelom odigrala pozitivnu ulogu kao spona između gospodarstva i državnih institucija, a u jednom dijelu i pregovaranja s Europskom unijom. Budući da sam bio aktivni sudionik pregovora od 2005. do zaključenja zadnjih poglavlja, posebno poglavlja 11 poljoprivrede, moram reći da je HGK bio vrlo proaktivan u tom procesu. Mislim da su za sektor poljoprivrede i prehrambene industrije, koji je djelovao u okviru radnih skupina za vrlo opsežna poglavlja 11 i 12, ljudi iz Komore korektno obavljali svoj posao. Informacije koje su oni osigurali dospjele su izravno do saborskog Odbora za europske intergracije i Ministarstva poljoprivrede, te neizravno do Europske komisije i ljudi koji su sudjelovali u pregovorima. Uspjeli smo se izboriti da nam se iz fondova umjesto 500.000 eura osiguraju investicije do dva milijuna eura. Taj je sektor najgrublje osjetio ulazak u Europsku uniju jer se određena oprema, primjerice ona za proizvodnju konzumnih jaja, morala uništiti, a objekti su se većim dijelom morali rekonstruirati ili izgraditi novi. Komora je tu odigrala fer i poštenu ulogu. Da se slikovito izrazim, ni majka se neće sjetiti djeteta ako ono ne zaplače - a tako bi i same članice morale igrati aktivnu ulogu kojom će osigurati kvalitetniju suradnju da bi svoje ideje i želje mogle artikulirati kao članice. Komora ima kapacitete i kadrove koji te poslove mogu obaviti. Često smo imali i neslaganja - što je ljudski, no same članice trebaju kroz svoj rad i pristup razvijati kvalitetniju suradnju kroz Komoru. U posljednjih 20 godina i kroz pregovore smo se susreli s brdom administracije te novih propisa i standarda koji traže puno rada unutar tvrtki i unutar same Komore, koja je na tome bila aktivna. Mislim da nam Komora u budućnosti treba jer samo gospodarstvo neće imati nikakvu mogućnost izražavanja svojih stavova u odnosima s državom i administracijom. To je jedino mjesto gdje se gospodarstvenici mogu naći, sresti, porazgovarati i analizirati, te utvrditi svoje ciljeve u poslovanju, i tu je HGK svakako potreban. Mile Kutleša, osnivač i direktor tvrtke BoleroLed d.o.o., Severin Lakše do informacija o tržištima Do sada smo imali vrlo kvalitetnu suradnju s Hrvatskom gospodarskom komorom. Dobivali smo uvijek potrebne informacije o stanju na tržištu te korisne procjene o smjeru u kojem se tržište kreće. Mnogo poziva je stizalo o gospodarskim i izložbenim sajmovima. Želio bih da Hrvatska gospodarska komora nastavi s radom u istom obliku kao i do sada. Privredni vjesnik Broj 3854, 24. studenoga 2014. Cromaris je najveća kompanija za akvakulturu u Hrvatskoj. Imamo aktivnu suradnju s HGK-om u segmentu ribarstva. HGK, odnosno Komorin sektor prehrambene industrije, u nizu aktivnosti odigrao je ključnu ulogu u pitanjima od presudne važnosti kako za sektor akvakulture, tako i za Cromaris. Primjerice, HGK već godinama pruža mogućnost predstavljanja akvakulture Republike Hrvatske u organizaciji FEAP - Federation of European Aquaculture producers. Radi se o najutjecajnijoj organizaciji proizvođača koja je partner Europske komisije kod donošenja zakonske regulative vezano za akvakulturu u Europskoj uniji. Na taj način i proizvođači iz Hrvatske imaju mogućnost utjecati na segmente regulative EU-a kada se pita za mišljenje industrije, kao i kod dobivanja informacija iz prve ruke. HGK je odigrao važnu ulogu u pitanju rješavanja produženja koncesija i zakonskih rješenja zbog kojih je 2009. došlo do prekida većine koncesija u morskom uzgoju što je za našu kompaniju puno značilo. HGK je koordinirao izradu standarda u industriji, kao što su određeni normativi koji nisu bili izrađeni u akvakulturi. Također, putem HGK-a komunikacija s ministarstvima - upravom ribarstva, veterinarstva i drugih - značajno je olakšana, strukturirana i dostupna svim poduzećima. HGK također djeluje putem županijskih komora. Cromaris d.d. ima sjedište u Zadru i također je od lokalne Županijske komore Zadar imao podršku u razvoju svojih projekata. Općenito, doprinos HGK-a za našu tvrtku, ali i za cijeli sektor ribarstva, smatramo vrlo značajnim. Miroslav Bobanac, vlasnik tvrtke NMM Energetika d.o.o., Virovitica Hrvoje Šimac, direktor tvrtke Gradska sigurnost Šimac i sin d.o.o., Split Korist veća od troška HGK postoji radi svojih članica Komora nam je potrebna jer kroz nju rješavamo probleme u našem sektoru gospodarstva – graditeljstvu. Jednako tako veliku korist imamo od zajedničkog nastupanja, posebice kod većih poslova koje kao pojedine tvrtke teže možemo odraditi. Komora nam ujedno osigurava i edukaciju, što je izuzetno korisno za nas koji imamo manje vremena i na jednom mjestu u kratkom roku možemo usvojiti znanja o novim propisima koji stupaju na snagu. Hrvatska gospodarska komora nam ujedno daje i mjesto gdje se svi mi poduzetnici možemo naći te prezentirati i oblikovati svoje stavove. Članarina od 42 kune mjesečno meni kao malom poduzetniku ipak nije velik izdatak u ukupnom poslovanju, osobito kad uzmem u obzir ono što dobijem zauzvrat. Hrvatska gospodarska komora bi po mojem mišljenju trebala ostati neovisna gospodarska institucija, ustrojena isključivo radi promicanja interesa svojih članica. Komora bi trebala bezrezervno zastupati interese i stavove svojih članica, odnosno udruženja, te u biti postati pravi servis gospodarskim subjektima. Na temelju vlastitog iskustva mogu pohvaliti rad Komore na međunarodnom planu, gdje je poduzetniku puno lakše ostvariti međunarodne kontakte preko Komore nego što bi to uspio vlastitim angažmanom. Također sam se osvjedočio da je puno lakše i jednostavnije pristupiti i ostvariti kontakt sa stranom tvrtkom ili udruženjem kada to ide preko Komore jer to ima jednu dodatnu težinu i ozbiljnost prema stranoj tvrtki ili udruženju. Isto tako, preko Komore se puno lakše pristupa i domaćim institucijama radi ostvarivanja interesa strukovnih udruženja, u to nema sumnje. Kad je riječ o promjenama unutar same Komore, smatram da se treba puno više otvoriti prema svojim članicama i udruženjima, upoznati ih s mogućnostima koje im preko Komore stoje na raspolaganju jer mi se ponekad čini da poduzetnici ni ne znaju što sve mogu dobiti od Komore. Komora mora nastaviti s vlastitom reorganizacijom i unutarnjim reformama kako bi bila još efikasnija i učinkovitija, a članice, odnosno udruženja moraju biti u njezinom fokusu. Predsjednici ili predstavnici udruženja pod hitno moraju ući u sastav Skupštine Komore, te time dobiti i veća upravljačka prava i direktnu mogućnost kreiranja politika Komore, a time i mogućnost biranja uprave odnosno nadzornog odbora Komore. Glede članstva u Komori, mišljenja sam da bi ono trebalo još uvijek ostati obvezno za sve pravne osobe, pogotovo zato što je HGK već samostalno ukinuo komorski doprinos te je ostala samo obveza plaćanja mjesečne članarine, a koja za mala trgovačka društva iznosi 42 kune mjesečno, što po mom mišljenju nije puno za ono što se zauzvrat od Komore može dobiti. Tomislav Ćurko, glavni direktor tvrtke Čistoća Zadar, Zadar Pomoć u kreiranju zakona Kao predsjednik Udruženja komunalnog gospodarstva i voditelj Grupacije održavanja čistoće pri HGK-u, mogu reći kako nam je Hrvatska gospodarska komora uvelike pomogla oko kreiranja propisa vezanih uz našu djelatnost kao što su Zakon o održivom gospodarenju otpadom te Uredba o komunalnom otpadu. HGK je mjesto koje omogućuje organiziranje gospodarskih subjekata iz naše djelatnosti radi usuglašavanja naših stavova i donošenja zaključaka za buduće djelovanje. Ističem kako smo dosad za sve svoje aktivnosti na unapređenju naše djelatnosti dobivali pomoć i podršku HGK-a. www.privredni.hr Broj 3854, 24. studenoga 2014. Poduzetnici o Hrvatskoj gospodarskoj komori Dubravko Ranilović, vlasnik i direktor tvrtke Kastel Zagreb d.o.o., Zagreb Da biste nešto dobili, morate i dati Prije svega nisam političar nego korisnik Komore. Naše udruženje koristi Komoru i komorski okvir već više od 20 godina. Da biste dobili neku dobrobit od Komore, morate za nju nešto i dati. Naš je sektor dobio puno i održali smo već 22 foruma, dobili smo registar posrednika i Zakon koji pokriva područje našeg poslovanja, tako da smo kroz HGK afirmirali neke naše zahtjeve. Ne bavim se politikom, ponavljam, no ono što je vrlo bitno i što meni kao poduzetniku ima smisla je to da Komora ostane neovisna od politike. Smatram da će Komora, postane li ovisna o politici, izgubiti svoj smisao. Ovakva kakva sada jest, mislim da je u redu. Neke promjene koje se događaju već su vidljive i primjetno je da se novac štedi i da se njime bolje upravlja. Meni osobno ona odgovara. Mogla bi biti efikasnija ili kvalitetnija ili manje trošiti, a o tome se da razgovarati. Sve u svemu, ako Komora ne ostane neovisna, onda nema svrhe. Svugdje u svijetu komore su neovisne i gospodarstvenici upravo u njima imaju svoje mjesto gdje mogu, neovisno o politici, funkcionirati, udruživati se i raditi. Nedjeljko Pinezić, vlasnik i direktor tvrtke Quanarius d.o.o., Krk Velika korist za mikropoduzetništvo Suradnja s Hrvatskom gospodarskom komorom nam je izuzetno značajna. Mi, mali iznajmljivači smještaja smo još prije 17 godina krenuli u organiziranje pri Županijskoj komori Rijeka. Moram istaknuti kako je jedino Komora prepoznala potencijal mikropoduzetništva u turizmu. Danas smo došli na ovu razinu na kojoj s velikih 50 posto sudjelujemo u ukupnoj slici hrvatskog turizma i ostvarujemo 22 milijuna noćenja, a postali smo ujedno i glavna poluga razvoja mikropoduzetništva u Hrvatskoj. Znamo da Hrvatska ne stoji baš sjajno na europskoj ljestvici konkurentnosti za mikropoduzetnike. Klima je loša, uvjeti poslovanja vrlo nefleksibilni, a ovaj segment bi trebao postati stup stabilnosti kao što je to u zdravim ekonomijama, poput njemačke. U mikropoduzetništvu se može osigurati zapošljavanje pojedinih obitelji. Ujedno mikropoduzetnici generiraju poslove i za ostale zaposlenike, a važno je istaknuti kako se upravo u mikropoduzetništvu ostvaruje i najveći broj inovacija u svim proizvodima i uslugama. Velike korporacije na Zapadu sponzoriraju inovativne poduhvate mikropoduzetnika, a takvu ulogu u Hrvatskoj igra upravo Hrvatska gospodarska komora. Da nije bilo nje, ovaj segment hrvatskog gospodarstva sigurno se ne bi mogao razviti. Članarina za mikropoduzetnike od 42 kune mjesečno ne samo da pokriva lepezu usluga koje im se nude nego je i doprinos održavanju postojeće strukture koja postoji u svim hrvatskim županijama. Nemojmo zaboraviti da servis koji nudi Komora treba ići prema korisniku, a ne da se usluge traže samo u Zagrebu ili većim regionalnim centrima. U situaciji kada se mnoge servisne usluge poput pošte, banaka ili ostalih institucija povlače iz manjih mjesta, održati sustav HGK-a na cijelom području Hrvatske kojim se osigurava jedan jedinstveni servis za mikropoduzetnike od izuzetnog je značaja. Članarina je upravo ono što poduzetnici mogu, trebaju i žele dati kako bi još više participirali u uslugama koje im stoje na raspolaganju. Mislim da bismo kroz komorski sustav trebali više raditi s mikropoduzetnicima na usmjeravanju njihovih investicija u smjeru održivosti. Do sada su i ministarstva i banke bile koncentrirane na plasman kapitala, a manje na usmjeravanje investicija u pravcu održivosti, razvoja i osiguravanja povrata ulaganja. Komora ima cijeli niz stručnih službi koje mogu dati velik doprinos u tom smjeru, a ona i jedina može povezati sektore gospodarstva i učiniti mnogo na plasmanu proizvoda i usluga unutar različitih grupacija. U Komori okupljamo proizvođače, poljoprivrednu prozvodnju, uslužne sektore i turizam, a samo povezivanje na toj razini omogućava veću financijsku i trgovačku razmjenu. Na taj način se otvara prostor za trgovanje proizvodima koji su manje poznati na tržištu. Mislim da se Komora više mora fokusirati na susrete proizvođača i onih koji trebaju te prozvode. Gordan Kolundžić, predsjednik Uprave Borova Željko Božić, direktor Hotela Villa Lenije 4*, Vinkovci Promicanje domaćih proizvoda HGK daje ključne informacije Kao predsjednik Uprave Borova mogu potvrditi da smo iznimno zadovoljni dosadašnjom suradnjom s Hrvatskom gospodarskom komorom koja je glavni organizator brojnih akcija koje potiču kupnju hrvatske kvalitete u zemlji i šire. Dio razvoja našeg poslovanja vidimo upravo kroz promicanje vrijednosti hrvatskog proizvoda na način na koji je to do sada radio HGK. Tako je posljednja akcija “Kupujmo hrvatsko” bila prije nekoliko tjedana, a mi danas s veseljem bilježimo vrlo pozitivne reakcije zbog sudjelovanja Borova u toj akciji. HGK nam je također jedan od rijetkih servisa koji pružaju pravovremene i korisne informacije koje nam pomažu u uspostavi kontakata s potencijalnim poslovnim partnerima. Oni organiziraju vrlo korisne seminare i poslovne susrete s gospodarstvenicima u regiji i šire, a ti susreti nam uvelike pomažu u izlasku na strana tržišta i plasmanu naše obuće. Dakle, infrastruktura HGK-a je, kada se efektivno koristi, iznimno korisna i praktična. Kao primjer nadolazeće suradnje izdvojili bismo i potporu koju nam pruža HGK u logističkom i financijskom smislu, u vidu pružanja podrške Grupaciji hrvatskih obućara, u našim nastojanjima da izložimo svoju obuću na jednom od najvećih međunarodnih sajmova – GDS u Düsseldorfu. Uz dosadašnje redovite posjete tom sajmu, prave pozitivne efekte očekujemo nakon što se na sajmu pojavimo i kao izlagač te kvalitetom privučemo nove poslovne partnere. Hotel Villa Lenije je izgrađen i otvoren 2009. godine uz svesrdnu pomoć Hrvatske gospodarske komore u planiranju i odobrenju financiranja izgradnje hotela. Hotel ima 22 sobe, restoran, caffe bar, konferencijsku dvoranu, wellness&spa centar... U njemu je zaposleno 22 djelatnika. Hotel je uspio pronaći svoje mjesto na tržištu unatoč teškoj gospodarskoj situaciji i 2012. godine osvaja nagradu Adrian za najbolji mali i obiteljski hotel u Hrvatskoj. Sada smo u fazi planiranja proširenja kapaciteta. U suradnji sa Županijskom komorom Vinkovci dobivali smo ključne informacije i pomoć u gospodarskim pitanjima, a upoznali smo se i s Industrijskom strategijom i iskoristili mogućnost organiziranog posjeta Turističkom sajmu u Beču. Vjerujem da će HGK biti još efikasniji u pomaganju gospodarstvu i da će s novim vodstvom uspjeti završiti započete reforme, na korist cijele Hrvatske. Boro Vujović, vlasnik i direktor tvrtke Opereta d.o.o., Zagreb Trebaju nam usluge HGK-a Nama je Komora bila i jest vrlo korisna. Moram reći da je do sada apsolutno zastupala naše interese unazad desetak godina, a to radi i danas. Za nas je HGK mjesto preko kojeg možemo doći do izražaja i gdje možemo dati svoj glas. Naš je stav da treba i dalje ostati organizacija koja nas na neki način uslužuje. Dosadašnji način financiranja nam je bio u redu, no ako i bude promjena, siguran sam da će svi članovi Udruženja poslovanja nekretninama - bude li potrebno - i dobrovoljno plaćati članarinu budući da smo zadovoljni s onime što nam Komora sada pruža. Mladen Štajduhar, direktor Riječkog sajma, Rijeka Preko HGK-a do širenja poslovanja U dugogodišnjem djelovanju Riječkog sajma značajno smo surađivali na profiliranju pojedinih sajamskih priredbi, pa je upravo zbog svog opredjeljenja za njegovanje domaće proizvodnje i riječki nautički sajam postao vodeći u predstavljanju hrvatske male brodogradnje, a sama Komora je na njemu, uz predstavljanje Udruženja i kataloga proizvođača male brodogradnje, organizirala stručna događanja u obliku okruglih stolova, konferenciija, seminara koji su se bavili nautičkom problematikom. Na sajmu Dom i tehnika također je Komora na svom izložbenom prostoru predstavljala domaću proizvodnju (ovaj put građevinskog sektora) uz izuzetno povoljne uvjete za izlagače koji su participirali samo dio troškova nastupa (do 50 posto), nastojeći predstaviti inovativne tvrtke s novim proizvodima. Dio suradnje razvijao se u pravcu inovacijske djelatnosti, u segmentu od ideje do tržišta, tj. u pronalaženju najkraćih puteva da se neka ideja naših izumitelja predstavi na tržištu i da se pronađe zainteresirana tvrtka koja bi preuzela proizvodnju. U nastojanju da sajamske priredbe što više otvorimo europskom tržištu koristili smo resurse Komore kao i njenu povezanost s komorskim asocijacijama u Europi. Poduzetnici o Hrvatskoj gospodarskoj komori Stjepan Pezo, generalni direktor tvrtke Galeb Omiš d.d., Omiš Servis za članove Što se tiče Galeba, suradnja s Hrvatskom gospodarskom komorom je sasvim korektna. Dosta često sam u kontaktima s profesionalcima u HGK-u, s ljudima koji rade servisne poslove za nas članove Komore. Aktivnosti koje su se ticale naše tvrtke vezane su uz izvozno gospodarsku diplomaciju. Konkretno, radi se o pomoći pri izlaganju na međunarodnim sajmovima, kako na tekstilno-modnim tako i na vojno-policijskim sajmovima, gdje smo mogli ponuditi segment svoje proizvodnje. Pomoć koju smo dobili od HGK-a mogao bih podijeliti u dva dijela - jedno se tiče logističke potpore i priprema, za što mi u svojim tvrtkama nemamo vremena pa je dobro da imate nekoga tko vam to može stručno i profesionalno odraditi na dobroj razini. Drugi dio pomoći odnosi se na sufinanciranje i do 50 posto troškova zakupa prostora na sajmovima. Naravno, riječ je o zajedničkim nastupima na sajmovima, ti zakupi nisu mali i mogu se kretati od 500 do 1000 eura po kvadratnom metru, a obuhvaćaju i troškove uređenja. Uloga HGK-a je bila presudna da bismo uopće izašli na neke sajmove, pogotovo kad je riječ o vojnoj i policijskoj opremi. Mislim da bi HGK kao instituciju izvršna vlast u budućnosti trebala više uvažavati. Franjo Knežević, vlasnik i direktor tvrtke FK-ing j.d.o.o., Virovitica Preko Komore do znanja i kontakata Saznanja o mogućnostima širenja poslovanja, ali i učenja te nove spoznaje o svom poslu stekao sam posredstvom HGK-a u Virovitici. Tu sam upoznao ljude i iz drugih sredina koji su mi omogućili kontakte i širenja na druga tržišta. Komora mi je pomogla u tom dijelu i smatram da nam ona i dalje treba u sadašnjem obliku - da ne bude centralizirana, jer samo terenski rad daje uspjeh u bilo kojem obliku poslovanja. Kao pojedinac, zbog posla kojim se bavim, nemam vremena baviti se traženjem informacijama o drugim tržištima, već to dobijem na jednom mjestu u HGK-u - tu dobijem punu informaciju o tome što se događa u mojoj struci. U svakom slučaju, Komora nam treba i dalje. Davor Krce, vlasnik i direktor tvrtke Tenagra d.o.o., Bjelovar Informacije za poduzetnike Moje mišljenje o Gospodarskoj komori Bjelovar je pozitivno, posebno jer se tu odvijaju razne edukacije, i to besplatne. To je za nas male poduzetnike jako, jako važno jer tako dobivamo informacije koje trebamo. Komora za nas, ljude iz prakse, predstavlja poveznicu sa zakonodavstvom i pomaže nam da dobijemo važne informacije na jednom mjestu. Privredni vjesnik Broj 3854, 24. studenoga 2014. Ivan Špoljarić, predsjednik Uprave tvrtke Tvin d.o.o., Virovitica HGK omogućava jednostavnije rješavanje problema poduzetnicima Hrvatska gospodarska komora je jedna od najstarijih institucija u Hrvatskoj. Da Komora kao takva nije radila u interesu svojih članica, sigurno ne bi opstala toliki niz godina. HGK je institucija kroz koju veliki i mali gospodarstvenici ostvaruju svoje zajedničke interese i to na jednostavan način. Kada mi poduzetnici dogovorimo zajedničke interese u Komori, onda ih predstavimo, primjerice, Hrvatskim šumama. Na taj način smo dogovarali višegodišnje ugovore za nabavu trupaca. Stalnim kontaktom HGK-a s drugim komorama u regiji i okruženju ostvarili smo dobre rezultate na izvozu svojih proizvoda i postigli to da danas 90 posto proizvoda izvozimo. Smatram da je financiranje Komore na postojeći način apsolutno prihvatljiv članicama. To nisu veliki izdaci za tvrtke, a smatram kako ustrojstvo Komore, koja funkcionira već dugi niz godina, nema svrhe ni potrebe mijenjati jer je dalo dobre rezultate. Disperzija aktivnosti po županijama je dobar model, što najbolje možemo vidjeti upravo u suradnji Tvina i naše komore u Virovitici. Na neposredan, jednostavan, ljudski način blizu smo jedni drugima i kroz niz kontakata kao i posjeta niza gospodarstvenika izvana ostvarili smo mnoge poslovne kontakte i realizirali izvoz u druge zemlje. Komora je izuzetno aktivna u organiziranju našeg lokalnog sajma i kao takva je iskren prezenter ovog gospodarstva. Vjerujem da na isti način rade i komore u drugim županijama. HGK nudi mnogo usluga koje tvrtke mogu koristiti. Zahvaljujući činjenici da postoji županijska komora, ne morate putovati u Zagreb po razne dokumente i certifikate. Županijska komora ujedno je i mjesto za educiranje članica, kao i za dobivanje korisnih informacija o tome što se događa u Europskoj uniji, o trendovima na tržištima, te o tome što možemo očekivati od novih zakona koji se donose. Doista ne vidim razloga zašto bi netko takvu dobru i neposrednu suradnju ukidao. Sigurno je da svaka institucija, organizacija ili sustav, ima svojih nedostataka. Ti se nedostaci trebaju tijekom vremena popravljati i treba se raditi na tome. Ustroj koji funkcionira više od stoljeća nije potrebno radikalno mijenjati. Stanko Ljubić, direktor tvrtke Globtour d.o.o., Dubrovnik Stručna i organizacijska pomoć Već dugo godina aktivno surađujem sa HGKom i imam samo dobro i pozitivno iskustvo. Uz pomoć HGK-a osnovali smo Strukovnu udrugu putničkih agencija gdje nam je Komora uvijek bila od velike stručne i organizacijske pomoći. Za našu Strukovnu udrugu Komora je bila uvijek otvorena, s puno razumijevanja i pomoći, te zaslužuje zahvalnost, i moju i svih agencija s područja Dubrovačko-neretvanske županije. Želja većine putničkih agencija s područja te županije je da ostanemo članovi HGK-a i da se naša uspješno suradnja nastavi putem Komore. Marijan Mareković, vlasnik i direktor tvrtke Dam d.o.o., Lozan Uz pomoć HGK-a do izvoza Mi smo tvrtka koja se bavi ljekovitim biljem i uzgojem kamilice. Od 2000. godine postali smo izvoznici i sve do danas izvozimo diljem svijeta. Glavna naša tržišta su zemlje Europske unije, Njemačka, Češka i Italija. Moram reći da smo u našim počecima bili relativno nepoznati, ali smo znali da je izvoz naš put. Upravo nam je tada došla pomoć od HGK-a i to savjetima i znanjem, prije svega savjetima kako da oformimo svoj vlastiti proizvod. Mislim da smo zajedničkim snagama to i uspjeli. Danas smo jedan od najvećih izvoznika ljekovitog bilja u Hrvatskoj. Uz pomoć HGK-a išli smo i na sajmove, kako u Hrvatskoj tako i šire, poslije svakog sajma imali smo sve više upita o proizvodima. Počeli su nam se javljati i ostali proizvođači i naši kooperanti. Uglavnom, kad se sve kockice slože, mi smo tu gdje jesmo, ali i danas kad nam je teško, kad naiđemo na neki zid, dođemo u svoj HGK u Virovitici, nakon čega smo bliže rješenju problema - jer iskren savjet je korak ka njegovu rješenju. Jasminka Biliškov, vlasnica i direktorica tvrtke Biliškov nekretnine d.o.o., Split O zakonima treba pitati i poduzetnike Naše udruženje - Udruženje poslovanja nekretninama HGK-a - puno toga je napravilo kroz Komoru. Zadovoljni smo dosadašnjim radom i željeli bismo da se to tako nastavi. Smatram da bi prijedlog novog zakona koji je u pripremi trebao polaziti od pretpostavke da nam treba malo više vremena za njegovu analizu, a jednako tako i za njegovu provedbu. Bilo bi jako dobro da se nas poduzetnike pita za mišljenje o njemu. Želimo da se napravi jedan kvalitetan zakon, a za kvalitetu treba i malo više vremena. Nikola Sorić, suvlasnik i direktor tvrtke Sonik d.o.o., Zadar Pomoć do povoljnijih kredita Kad god smo zatražili nešto od Komore, uvijek su nam bili na usluzi - kako njihovi voditelji tako i zaposlenici Komore. Naime, Komora nam je bila na usluzi kod dobivanja najpovoljnijih kreditnih linija iz kreditnih programa HBOR-a, te nam je dala preporuku za dobivanje državnih potpora. Kontinuirano nas obavještava o edukacijama koje se provode u Komori, a infrastrukturu Komore koristimo za potrebe naše interne edukacije. Također, uključuje nas u akcije od interesa za lokalnu zajednicu. AKTUALNO 19 www.privredni.hr Broj 3854, 24. studenoga 2014. ( 4,4 mlrd stanovnika ( 29% svjetskog BDP-a živi na Novom putu svile ostvaruje se na tom području Mogućnosti suradnje hrvatskih i kineskih gospodarstvenika Kinezi bi ulagali, a EU im ne dopušta U Bruxellesu postoje dvostruki kriteriji prema suradnji koju imaju zemlje Istočne Europe i Hrvatska u odnosu na suradnju Zapada s Kinom. Visoko razvijene zemlje EU-a primaju sve više investicija iz Kine, a ovoj regiji to se brani, istaknula je Jasna Plevnik iz HGK-a O ve će godine kineske kompanije prvi put više novca uložiti u inozemstvo nego što će stranci investirati u Kinu. No hrvatske vlasti i poduzeća još ne koriste dovoljno taj trend, rečeno je na prošlotjednom seminaru što su ga organizirali Veleposlanstvo NR Kine i CSEBA (Chinese - Southeast European Business Association). Wang Xiusheng, savjetnik u Veleposlanstvu NR Kine, govorio je o strateškom programu Novi put svile koji je prošle godine najavio kineski predsjednik Xi Jingping. Na tom putu živi 4,4 milijarde stanovnika koji ostvaruju 29 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda, a nude se velike mogućnosti suradnje. Pogrešno je misliti da je hrvatsko članstvo u Eu- ropskoj uniji ograničavajući faktor za suradnju Hrvatske s Kinom, rekla je Jasna Plevnik iz Hr- Infrastrukturni projekti bili bi najbolji način za ulazak kineskog kapitala u Hrvatsku i regiju, smatra Rendulić vatske gospodarske komore. U Bruxellesu postoje dvostruki kriteriji prema suradnji koju imaju zemlje Istočne Europe i Hrvatska u odnosu na suradnju Zapada s Kinom. Visoko razvijene zemlje EU-a primaju sve više investicija iz Kine, a ovoj regiji to se brani. Hrvatska diplomacija već dva desetljeća samo priča o Luci Rijeka s kineskim izaslanstvima, a ne događa se baš ništa, što je sramotno, istaknula je Jasna Plevnik. Pomoćnik ministra turizma Davor Ižaković osvrnuo se na nedavni posjet hrvatskog izaslanstva Kini i želju da se u Hrvatsku, posebno u posezoni, dovede što više kineskih turista. Regulacija tradicionalne kineske medicine Pomoćnik ministra zdravlja Miljenko Bura istaknuo je da je nedavno u sklopu tog ministarstva osnovan odjel za poticanje zdravstvenog turizma. To je prvi put da se organizirano cilja na razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj. Kod nas već ima niz hotela s wellnessom, a sada će se raditi i na definiranju medicinskog wellnessa. Treba nam što više hotela za starije – koji uz smještaj nude i razne medicinske usluge. Zbog odnosa s Kinom planira se regulacija tradicionalne kineske medicine u Hrvatskoj. To bi značilo mogućnost da se i za kineske turiste promoviraju takvi oblici turizma. Predsjednik Predsjedništva CSEBA-e Mario Rendulić govorio je o aktivnostima svoje organizacije. Koncepcija CSEBA-e je komplementarna ciljevima Kine izraženima u ideji Novog puta svile. Osim središnjeg ureda u Hrvatskoj, otvoren je ured u Srbiji, a planirano je skoro otvaranje ureda u Makedoniji, Albaniji, Kazahstanu i Turkmenistanu. Izdvojio je rad na uvođenju direktnih čarter letova između Kine i Hrvatske, u suradnji s Ministarstvom turizma i Hrvatskom turističkom zajednicom. Bilježi se snažan rast broja kineskih turista u Hrvatskoj i CSEBA tu vidi svoju šansu, kaže Rendulić. Kineski turisti traže i mogućnost za šoping, što Hrvatskoj nedostaje, pa će se aranžmani u tom segmentu fokusirati i na susjedne destinacije, poput Austrije i Italije. No infrastrukturni projekti bili bi najbolji način za ulazak kineskog kapitala u Hrvatsku i regiju, smatra Rendulić. Krešimir Jurak, sa zagrebačkog Konfucijeva instituta, kaže da se percepcija Kine u Hrvatskoj ubrzano mijenja, a to potvrđuje i podatak o tome da trenutačno oko 1000 ljudi uči kineski jezik i kulturu na Konfucijevom institutu u Zagrebu. (I.V.) sport u službi gospodarske diplomacije Sajam Equip Hotel 2014 Poslovni susreti uz hokej Proizvođači namještaja uspješni u Francuskoj Hokejaški klub Medveščak već godinama pokazuje da je sport dobro sredstvo u službi gospodarske diplomacije, rekao je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za međunarodne poslove Domagoj Juričić najavljujući prošli tjedan u Komori poslovni susret finskih i hrvatskih gospodarstvenika pod nazivom Hockey Connecting People, u organizaciji finskog veleposlanstva i kluba Jokerit iz Helsinkija. Uz pomoć Medveščaka Komora će organizirati odlazak hrvatskih podu- zetnika i u druge zemlje u kojima igra ovaj sportski klub. Prvi takav susret bit će u siječnju kada Medveščak odlazi na uzvrat u Helsinki. Veleposlanik Finske Timo Rajakangas kaže da njegova zemlja ima pozitivan ugled u Hrvatskoj, a to bi treba- la pratiti i bolja poslovna suradnja. Time će se baviti Team Finland Croatia sastavljen od tvrtki i investitora koji rade u obje zemlje. Damir Gojanović, predsjednik KHL-a Medveščak, kaže da hrvatska poduzeća trebaju iskoristiti potencijal kluba i njegovu popularnost u zemljama u kojima nastupa. I klub će na taj način dobiti nove sponzore. Mnogi turisti iz Rusije, primjerice, odabrali su Hrvatsku za ljetni odmor upravo zato što su za nju čuli preko Medveščaka, rekao je Gojanović. (I.V.) Na međunarodnom sajmu namještaja i opreme za hotele Equip Hotel 2014, koji se prošli tjedan održao u Parizu, tvrtka Ancona Grupa iz Đakova ugovorila je višegodišnje poslove na opremanju domova za stare i nemoćne masivnim i pločastim namještajem. Kupci dolaze iz nekoliko francuskih gradova. Dogovoreno je i višegodišnje opremanje studentskih domova u zemljama Beneluksa. Direktor tvrtke Modul iz Darde Alen Tokić potvrdio je kako su ugovorili opremanje dvaju ekskluzivnih restorana svojim proizvodnim programom stolica. “Zahvaljujući ulaganjima Hrvatske gospodarske komore i potpori koju nam pruža svih ovih godina prilikom nastupa na međunarodnim sajmovima, planovi se ostvaruju. Hr- vatski proizvođači namještaja mogu odgovoriti na sve zahtjeve tržišta, a inovacijama i dizajnom svojih proizvoda mogu čak diktirati i trendove. Hrvatski dizajnirani namještaj traženi je proizvod”, rekao je direktor Ancona Grupe Tomislav Milošević. Na sajmu se u organizaciji HGK-a predstavilo šest hrvatskih tvrtki koje se bave proizvodnjom namještaja i opreme za hotele; Ancona Grupa, Link Adriatic, Modul contract, Horteco, Dekori Šitum i Lumi max. (I.V.) 20 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3854, 24. studenoga 2014. ( za 70 do 100% povećat će se potrošnja hrane do 2050. ( više od 80 mlrd $ investirat će se u proizvodnju hrane 5. FMCG, Retail&AGRIBUSINESS ARENA 2014. Agro sektor je pokazao v i otpornost na recesiju Najveći raskorak od čak 10 milijardi eura nalazi se u urodu voća i povrća. To znači da upravo taj segment ima i najveći pote problem je u tome što je glavnina te razmjene unutar zemalja regije, istaknula je Melanie Seier Larsen, direktorica Boston C Jozo Vrdoljak [email protected] N a 5. konferenciji FMCG, Retail& Agribusiness Arena 2014., koju su pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede organizirale Infoarena i Europska banka za obnovu i razvoj, okupilo se 150 sudionika iz 15 zemalja. Teme Konferencije, koja se održala protekloga tjedna u Dubrovniku, bile su odnosi u prehrambenom sektoru, sektoru robe široke potrošnje i trgovinskim odnosima u regiji Jugoistočne Europe. “Dijalog između javnog i privatnog sektora, izlazak na treća tržišta, te poslovanje na globalnom tržištu pitanja su na koja želimo odgovoriti”, kazao je Tomislav Gavazzi, direktor Infoarene. Direktorica EBRDa za Hrvatsku Vedrana Jelušić istaknula je da će se potrošnja hrane do 2050. godine povećati za 70 do 100 posto te da će se u proizvodnju hrane investirati više od 80 milijardi dolara. “Vjerujemo da privatni sektor u suradnji s javnim sektorom kroz investicije može pomoći da se jaz između ponude i potražnje za hranom ublaži”, ocijenila je ona dodavši kako je EBRD u Hrvatskoj investirao tri milijarde eura u 160 projekata. Miljan Ždrale, prvi čovjek EBRD-ova poljoprivrednog sektora za Središnju i Jugoistočnu Europu, kazao je kako smo ove godine svjedoci produbljenja krize između Ukrajine i Rusije te zabrane uvoza hrane iz EU-a u Rusiju što je utjecalo na agro sektor. Moramo zajednički raditi kako bismo uklonili barijere i konsolidirali tržište, smatra Tihomir Jakovina “Svjedoci smo konsolidacije maloprodajnog sektora u ovoj regiji što ima veliki utjecaj posebice na mala i srednja poduzeća. Ipak, agro sektor pokazao je veliku žilavost i otpornost na recesiju”, ocijenio je Ždrale, naglasivši da u regiji treba napraviti jedinstveno tržište. “Raspadom bivše države ni jedna novonastala država niti država iz susjedstva nije popunila nastali prazan ekonomski prostor”, ocijenio je. Suradnja u regiji Melanie Seier Larsen, direktorica Boston Consulting Groupa Hrvatska, smatra da regija ima veliki prostor za rast kad je riječ o povećanju prosječnih prinosa koji su za oko 40 posto manji od onih u Europskoj uniji. “Najveći raskorak od čak 10 milijardi eura nalazi se u urodu voća i povrća. To zna- či da upravo taj segment ima i najveći potencijal rasta u ovoj regiji. Iako zadnjih godina izvoz u regiji raste, problem je u tome što je glavnina te razmjene unutar zemalja regije. Primjerice, Turska ima vrlo visoku stopu rasta, dok je stopa izvoza zemalja regije u tu zemlju jedan posto”, naglasila je ona ustvrdivši da će bez suradnje na regionalnoj razini i bez zadružnog udruživanja biti upitno održivo poslovanje usitnjenih farmi. Hrvatski ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina smatra izazovom bliskost gospodarstava zemalja regije. “Moramo zajednički raditi kako bismo uklonili barijere i konsolidirali tržište. Poduzetnici su oni koji će se udruživati, spajati, zajednički nastupati na trećim tržištima i to oni najbolje znaju raditi. Na nama iz javnog sektora je da im uklanjamo barijere i da im ne otežavamo poslovanje”, kazao je Jakovina koji smatra da treba ula- Važnost baze podataka kartičarskih kuća Catalin Cretu, subregionalni menadžer Visa Europe za Rumunjsku, Hrvatsku i Sloveniju, istaknuo je važnost baze podataka koju imaju kartičarske kuće. “Zbog baze podataka koju imamo retaileri mogu preko nas raditi markentiške akcije. Upravo na osnovi ponašanja potrošača, koje kartičarske kuće mogu analizirati, može doći do vrlo kvalitetne suradnje maloprodaje s jedne strane te kartičarskih kuća s druge”, kazao je Cretu. gati u infrastrukturu kako bi se olakšao protok robe. Prema mišljenju Dejana Židana, ministra poljoprivrede, šumarstva i prehrane Slovenije, u narednom razdoblju su najveći izazovi klimatske promjene koje uzrokuju poplave, sušu i erozije poljoprivrednih površina, a nužno je pronaći i rezervna tržišta jer se svake godine može dogoditi nešto slično poput embarga Rusije. Konsolidacija tvrtki i lučka infrastruktura Mislav Galić, izvršni potpredsjednik Agrokora, kazao je da je Agrokorovo preuzimanje Mercatora velika prilika za regiju. “Mnogi će reći kako je to sada prevelika kompanija za ovu regiju, a spada jedva u prvih 100 u svijetu ili prvih 50 u Europi”, dodao je Galić. Olivia Jakupec, članica Uprave Podravke, rekla je kako je Podravka u zadnjih godinu i pol značajno povećala svoju aktivnost, očistila bilancu te je spremna za preuzimanje nekih kompanija. “Sada aktivno tražimo targete na području regije. Naš je glavni cilj zadržati snažnu poziciju u regiji te tako, po mogućnosti, dobiti nova tržišta”, napomenula je. Spomenka Radivojević, direktorica uvoza, izvoza i logistike Delta Agrara iz Srbije, istaknula je kako je točno da je količinski izvoz njene tvrtke u Rusiju povećan nakon uvođenja embarga, ali zbog devalvacije rublje to nije pratio adekvatan financijski rast. Ukazala je i na problem transporta preko luke Constanta u kojoj su najveće svjetske kom- 21 www.privredni.hr Broj 3854, 24. studenoga 2014. ( oko 40% manji Ilija Studen, predsjednik Uprave tvrtke Studen&CO prosječni prinosi u regiji od onih u EU-u eliku žilavost Vodeće tvrtke u regiji moraju naći model suradnje Moje je mišljenje da države ove regije imaju veliku prigodu za proizvodnju i plasman visokokvalitetne hrane. Ima mjesta i za izvoz žitarica ako su cjenovno konkurentne S encijal rasta u ovoj regiji. Iako zadnjih godina izvoz u regiji raste, Consulting Groupa Hrvatska Vedran Devčić, direktor Luke Rijeka, je pak ustvrdio da se ogromna sredstva ulažu u Luku Rijeka, ali i da je u planu skora rekonstrukcija željezničke pruge koja povezuje riječku luku upravo s ovim područjima. panije napravile logističke centre. “Naš je problem to što imamo lošu infrastrukturu do dolaska u tu luku jer su dunavske riječne luke malih kapaciteta, a ovise i o vremenskim prilikama”, pojasnila je ona. I Nikola Vujačić, generalni direktor Victoria Grupe, također je ukazao na problem te luke, ali je napomenuo kako njegova tvrtka koristi usluge Luke Bar te da joj je zanimljiva i Luka Rijeka. Miodrag Kostić, predsjednik Uprave MK Grupe, smatra kako Srbija mora imati tri dostavna pravca. “Jedan je Luka Constanta u kojoj transport ovisi o vremenskim prilikama. Drugi pravac je prema Luci Bar, a treći prema Luci Rijeka. Jednostavno, vlade Hrvatske i Srbije moraju sjesti i riješiti problem infrastrukture”, istaknuo je Kostić. Maloprodajni trendovi i rast Andrey Dvoychenkov, direktor Nielsena za Adriatic regiju, mišljenja je da su najnoviji trendovi u industriji fokusirani na zadovoljstvo potrošača. “Rast se može ostvariti otvaranjem manjih trgovina u susjedstvu tipa modernih trgovina. Pored toga, realni kupci vole promocije i snižene cijene. Zanimljivo je da su promotivni paketi daleko uspješniji kad je riječ o hrani nego o deterdžentima. Za rast su vrlo važne i inovacije”, ocijenio je Dvoychenkov. Potrošaču su bitni cijena ali i kvaliteta, pa nije dobro raditi kompromise između ta dva faktora, ocijenio je Dvoychenkov Prema podacima koje je iznio a odnose se na privatne robne marke, najviše se privatnih marki u našoj regiji kupuje u Sloveniji, pa u Hrvatskoj te u Srbiji i BiH. “Nema straha za velike brendove jer privatne marke mogu ugroziti neke lokalne proizvode, ali ne i velike brendove. Potrošaču su bitni cijena ali i kvaliteta, pa nije dobro raditi kompromise između ta dva faktora”, istaknuo je Dvoychenkov. Katarina Jakšić, direktorica Ipsos Adrije, smatra kako privatne marke rastu te imaju najveće učešće u najrazvijenijim zemljama. “Prednjači Velika Britanija koja je toliko razvila privatne marke da ih potrošači kupuju više od 50 posto. Udjel privatnih marki u našoj regiji povezan je s udjelom pet vodećih lanaca u svakoj zemlji. Privatne marke imaju prednost kad je riječ o odnosu cijene i kvalitete, dok su brendovi dominantni u pakiranjima i inovacijama. Međutim, danas robne marke kreću prema inovacijama i stvaranju kvalitetnog brenda. Njihov osnovni nedostatak je slaba lojalnost kupaca, za razliku od brendova čiji su kupci lojalni”, istaknula je Katarina Jakšić. Martin Elling, direktor Lente i član Savjeta za poljoprivredu u EBRD-u, ukazao je na neke rizike koje nosi privatna etiketa. “Ako CocaCola ima problem s kvalitetom, onda je to njen problem, a ako privatna marka ima problem s kvalitetom, onda je to problem tog lanca. Isto tako trgovci stalno razmišljaju o maržama, a one su kod robnih marki dosta niske”, smatra Elling. Ilijom Studenom, predsjednikom Uprave tvrtke Studen&CO iz Beča, razgovarali smo o stanju i perspektivi proizvođača hrane u našoj regiji te o poslovanju njegove kompanije. Studen je, inače, veliki protivnik pretvaranja hrane u energiju. Kako posluje vaša grupacija? - Studen&CO Grupa ima u svom vlasništvu 30 operativnih tvrtki koje posluju u 10 zemalja. Zapošljava 650 radnika i ostvaruje godišnji promet od oko 700 milijuna eura. Grupacija ima proizvodne po- Za plasman i stjecanje prepoznatljivosti proizvoda potrebno je sustavno raditi i ulagati gone u Brčkom gdje proizvodi ulje, šećer i brašno. U Gradačcu imamo proizvodni pogon kave. Koja je prednost ove regije u odnosu na druge u prehrambenom sektoru? - Moje je mišljenje da države ove regije imaju veliku prigodu za proizvodnju i plasman visokokvalitetne hrane. Ima mjesta i za izvoz žitarica ako su cjenovno konkurentne. Zašto nema prepoznatljivih proizvoda iz ove regije na svjetskom tržištu? - Za plasman i stjecanje prepoznatljivosti proizvoda potrebno je sustavno raditi i ulagati. Za posti- zanje tog cilja neophodan je trud, dobra organizacija te kvalitetna suradnja javnog i privatnog sektora. Mora postojati dobra ideja i dobar koncept, a ako imate sve te faktore, smatram da se ne trebaju izdvajati vrlo velika sredstva. ih preuzeti velike svjetske kompanije. Prepoznajete li vi neke takve hrvatske proizvode? - Provodili smo istraživanje i testirali Podravkine proizvode, proizvode Atlantic Grupe... kao i proizvode iz Slovenije, BiH, Srbije, Makedonije. Uvidjeli smo da postoje takvi proizvodi koji se mogu plasirati na svjetsko tržište. Koje su po vama prednosti tržišta Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike? - Na njemu se godišnje potroši 300 milijuna tona prehrambenih proizvoda. Ubrzo će se potreba za hranom udvostručiti. Ova regija uvozi 150 milijuna tona žitarica od čega 61 posto otpada na pšenicu, a vrlo veliki udjel u uvozu ima i zob koja se uvozi da bi se osigurala prehrana stoke. Godišnje se u ovoj regiji potroši 25 milijuna tona ulja od čega se 75 posto uveze. Šećera se potroši 18 milijuna tona od čega na uvoz otpada 80 posto. Kako gledate na vodeće kompanije iz ove regije? - Problem kompanija iz ove regije je to što su one značajne u regiji, ali su izvan nje nepoznate. Sve vodeće kompanije regije moraju naći zajednički način suradnje kako bi opstale. U protivnom će Kako ući na to tržište? - Na ova područja je nemoguće kvalitetno ući ako niste pronašli kvalitetnog partnera. Vrlo je važno to da je struktura maloprodaje jako nerazvijena, što može biti prigoda za europske trgovačke lance. (J.V.) 22 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3854, 24. studenoga 2014. Predstavljena knjiga Tihomira Domazeta “Ekonomika rasta i pune zaposlenosti u Hrvatskoj” Štivo za gospodarstvenike, ali i kreatore ekonomske politike U knjizi se problematiziraju uzroci i smjer kojim bi Hrvatska trebala krenuti. Važnu ulogu pri tome imaju i nove tehnologije kao uvjet budućeg razvoja. Ulaganje u znanost je imperativ, naglasio je prof. Nedjeljko Perić Ilijana Grgić [email protected] U Hrvatskoj gospodarskoj komori predstavljena je knjiga Tihomira Domazeta Ekonomika rasta i pune zaposlenosti u Hrvatskoj. Knjiga sustavno izlaže glavne elemente ekonomske politike te pristupe poslovanja gospodarskih subjekata kojima je cilj rast i stjecanje veće dobiti. “Knjiga je izuzetno važna, posebno u sadašnjem trenutku u Hrvatskoj kad se znanstvenike malo što pita, a struka je po strani te nedostaju stručne analize i izostaje sadržajna rasprava o bilo kojem problemu u Hrvatskoj”, kazao je potpredsjednik HGK-a za međunarodne poslove Domagoj Juričić, napomenuvši kako to što knjiga poručuje treba doći do što više gospodarstvenika, ali i onih koji odlučuju o ekonomskoj politici. Profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Nedjeljko Perić, jedan od recenzenata knjige, istaknuo je kako globalna kriza ne može biti alibi za krizu u Hrvatskoj koja je i posljedica doma- ćeg nesređenog stanja i ekonomske politike. “U knjizi se problematiziraju uzroci i smjer kojim bi Hrvatska trebala krenuti. Važnu ulogu pri tome imaju i nove tehno- logije kao uvjet budućeg razvoja. Ulaganje u znanost i istraživanje jest investicija, to je imperativ koji svi nužno moraju prihvatiti jer bez toga nema ekonomskog rasta i zapo- slenosti”, kazao je Perić. “Autor uvodi izraz sekularna stagnacija, stagnacija ekonomije kao dugoročnog procesa. Hrvatska je u posljednjih četvrt stoljeća imala tri razdoblja. Prva je faza rata i tranzicije do 2000. godine. Slijedi razdoblje rasta na temelju deregulacije kapitala, zaduživanja, trošenja, stvaranja neravnoteže i time temelja krize. Od 2008. godine traje treće razdoblje deflacijske krize, kazao je recenzent knjige Dubravko Radošević s Ekonomskog instituta u Zagrebu, dodavši kako smo od tada izgubili se- dam recesijskih godina, smanjen je BDP za 12 posto i izgubljeno 200.000 radnih mjesta. Autor knjige Tihomir Domazet naveo je kako su osim smanjenja BDPa te gubitka radnih mjesta smanjene i investicije i industrijska proizvodnja. “Bilježi se i negativna stopa nataliteta jer svake godine umire 10.000 ljudi više nego što se rađa. BDP je 2014. godine 7,7 posto niži nego BDP 1986. godine. U zadnjih 200 godina hrvatske povijesti nije se dogodilo da četvrt stoljeća nije bilo rasta”, istaknuo je Domazet. 23 www.privredni.hr Broj 3854, 24. studenoga 2014. ( 48,4% prihoda Županije ostvarile male tvrtke ( 51,6% prihoda ostvarile srednje i velike tvrtke Zlatne kune Krapina M.I. Hršak, AquafilCRO i Omco Croatia najuspješnije zagorske tvrtke u 2013. Mali poduzetnici čine 97,7 posto poduzetnika Krapinsko-zagorske županije i u 2013. zapošljavali su 63 posto ukupno zaposlenih. Veliki i srednji čine samo 2,3 posto poduzetnika Županije, no zapošljavaju 37 posto ukupne radne snage N ajuspješniji mali poduzetnik na području Krapinsko-zagorske županije po poslovanju u 2013. je tvrtka M.I. Hršak iz Krapine, najuspješnija srednja tvrtka je AquafilCRO iz Oroslavja, dok je najuspješnija velika tvrtka Omco Croatia iz Huma na Sutli. Zlatne plakete s likom kune dodijeljene su im na prvoj svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Krapina koja obilježava i 20 godina rada. Mali poduzetnici temelj su svakog pa tako i zagorskog gospodarstva zbog svoje dinamične strukture, inovativnosti i neovisnosti. Mali poduzetnici čine 97,7 posto poduzetnika Krapinsko-zagorske županije koji su u 2013. godini zapošljavali 63 posto ukupno zaposlenih te ostvarili 48,4 posto ukupnih prihoda i 49,5 posto ukupnih rashoda Županije. Najuspješniji mali poduzetnik tvrtka M.I. Hršak iz Krapine, počela je s radom u prosincu 1994. timan plasira preko distribucijsko-prodajne mreže Aquafil Italija. Trenutno zapošljavaju 323 osobe, a u sljedećim mjesecima planiraju i nova zapošljavanja kao i nove investicije u dugotrajnu imovinu. Priznanje je članu Uprave Saši Muminoviću uručio predstojnik Ureda predsjednika HGK-a Ivan Barbarić. Zlatnom plaketom u kategoriji velikih trgogodine, u radionici u sklopu obiteljske kuće sa svega tri zaposlena koji su se bavili izradom predmeta metalne galanterije. U godinama koje su uslijedile poduzeće je polako raslo u broju zaposlenih i širenjem poslovanja. U srpnju 2007. godine otvoren je novi proizvodni pogon u Poduzetničkoj zoni Krapina Nova, veličine 1800 četvornih metara, gdje trenutačno radi šezdesetak djelatnika. Tvrtka se nalazi u fazi izgradnje dodatnih novih poslovnih prostora radi daljnjeg ulaganja, širenja poslovanja i broja zaposlenih. Nagradu je direktoru i vlasniku Josipu Hršaku uručio zamjenik župana za gospodarstvo Anđelko Ferek Jambrek. Srednji i veliki Iako je važnost malog poduzetništva neupitna, ne smije se zanemariti važnost srednjeg i velikog poduzetništva koji ostvaruju preostalih 51,6 posto ukupnih prihoda, 50,5 posto rashoda te zapošljavaju 37 posto ukupne radne snage Krapinsko-zagorske županije, a čine samo 2,3 posto ukupnih podu- zetnika Županije. U kategoriji srednjih trgovačkih društava Zlatna plaketa dodijeljena je tvrtki AquafilCRO iz Oroslavja. Tvrtka je nastala investicijom slovensko-talijanskoga kapitala i dio je Grupacije C. Bavi se proizvodnjom sirovine za tekstilnu industriju, a u Hrvatskoj je prisutna od 2001. godine pod nazivom Bulgari Filati. Osnovna je djelatnost tvrtke prerada umjetnih i sintetičnih vlakana - spiralno ovijene pređe i zračno ovijene pređe. Tvrtka je 100-postotno orijentirana na izvoz, a svoj asor- U Zagorju razloga za optimizam ima, što potvrđuju zagorski gospodarstvenici koji ostvaruju dobre rezultate vačkih društava nagrađena je tvrtka Omco Croatia iz Huma na Sutli. Bave se proizvodnjom staklarskog alata odnosno kalupa koji se koriste u proizvodnji staklene ambalaže. Veći dio proizvoda, više od 90 posto, plasira se na inozemna tržišta. Optimizam s razlogom Povijest tvrtke Omco Croatia najuže je povezana s proizvodnjom stakla na području Općine Hum na Sutli. Tvrtka je nastala i počela kao mala radionica za popravak alata za izradu staklene ambalaže te se postupno razvija unutar tvornice stakla Straža. Od 1. siječnja 1997. Straža-Alatnica posluje u sustavu Omco Grupe iz Belgije. Od ulaska tvrtke u tu grupu godišnji je rast proizvodnje oko 20 posto. Na svom putu do danas tvrtka zapošljava 500 djelatnika, što je praćeno velikim investiranjima i zapošljavanjem. Priznanje je direktoru Darku Ranogajcu uručio župan Željko Kolar. Predsjednik Hrvatske gospodarske komore-ŽK Krapina Josip Grilec složio se s tvrdnjom da u Zagorju razloga za optimizam ima, što potvrđuju zagorski gospodarstvenici koji unatoč teškim uvjetima ostvaruju dobre rezultate. (I.G.) Zlatne plakete za obljetnice Plaketu Kristalna kuna kao posebno priznanje za trogodišnje uzastopno osvajanje plakete Zlatna kuna u pojedinoj kategoriji dodijeljeno je tvrtki Dundo promet iz Radoboja. Osnovana je 1983. godine te je na početku zapošljavala samo dva ili tri radnika. Godine 1995. tvrtka započinje raditi za austrijskog kupca, a s godinama se austrijska tvrtka širila, što je utjecalo na zapošljavanje novih radnika i proširivanje proizvodnje. Godine 2001. sagrađena je nova zgrada kako bi se mogao pratiti obujam posla koji se povećavao. U 2004. godini poduzeće ulazi u veliku investiciju obnavljanja strojnog parka, a kupljen je i prvi rezač metala tj. laser u Hrvatskom zagorju. Nagradu je primio direktor Marjan Dunaj, a uručio mu ju je potpredsjednik za turizam, trgovinu i financije Hrvatske gospodarske komore Josip Zaher. Priznanje za 60 godina rada dobila je tvrtka Kotka Krapina, jedan od naju- spješnijih hrvatskih proizvođača muških odijela. Priznanje je preuzeo većinski vlasnik tvrtke Ivica Cerovečki, a uručio ga je potpred- sjednik Skupštine Krapinsko-zagorske županije Tomislav Končevski. Također, za 60 godina rada nagradu je dobila i tvrtka Regeneracija iz Zaboka. Nagradu je direktoru Anđelku Švaljeku uručio potpredsjednik Skupštine Krapinsko-zagorske županije Žarko Tušek. Tvrtki Inkop iz Poznanovca, jednom od najvećih hrvatskih proizvođača namjenske obuće, dodijeljena je nagrada za 95 godina rada. Vid Šanjug, obnašatelj funk- cije predsjednika HGK-ŽK-a Krapina u mandatnom razdoblju 2010.2014. godine, uručio je nagradu direktoru tvrtke Vladi Rafaju. Priznanje za 125. obljetnicu rada primile su tvrtka Tondach Hrvatska i Zagorka iz Bedekovčine. Priznanje je članici Uprave tvrtke Tondach Hrvatska Marici Mesak i članu Uprave tvrtke Zagorka Miri Jakušu uručio Ivica Cerovečki, obnašatelj funkcije predsjednika HGK ŽK-a Krapina u mandatnom razdoblju 1994.-2010. godine. 24 AKTUALNO *vijesti Suradnja Luke Ploče i AZU-a Agencija za ugljikovodike i Luka Ploče potpisali su sporazum kojim ta luka postaje logistički centar za istraživanje ugljikovodika, za sve operatore koji će istraživati naftu i plin na Jadranu. Logističkim središtem racionalizirat će se troškovi opskrbnog procesa istraživanja te omogućiti da se primjenjuju najviši standardi u zaštiti okoliša i prirode. U centru će biti smještene inspekcijske, građevinske i skladišne kompanije, radionice za strojnu obradu, a na raspolaganju će biti i usluge remonta, pomorske i lučke usluge, građevinske, prijevozne te usluge smještaja i prehrana. Manje prosječne plaće Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za rujan je iznosila 5442 kune, objavio je u prošli tjedan DZS. Prosječna neto plaća za rujan je bila za 74 kune ili nominalno 1,3 posto manja od prosjeka isplaćenog za kolovoz. Na godišnjoj razini bilježi se blagi nominalni rast neto plaće, za 0,3 posto. Prosječna je neto plaća za rujan ove godine za 14 kuna veća nego za rujan prošle godine. Po prvim podacima DZS-a, prosječna je bruto plaća za rujan po zaposlenom u pravnim osoba iznosila 7820 kuna. Ugostitelji traže manje naknade Ugostitelji Zagreba traže da im se smanje naknade za terase za 30 posto, kao i komunalna naknada te da se koeficijent zone za ugostiteljske objekte smanji sa 10 na sedam posto, poručili su s prošlotjednog strukovnog sastanka. Zamjenica gradonačelnika Sandra Švaljek poručila je da ih razumije, ali proračun Grada bit će manji za 400 milijuna kuna i teško će moći ispuniti njihove zahtjeve. Privredni vjesnik Broj 3854, 24. studenoga 2014. ( 12% od 6000 uzoraka soje u laboratorijima Croatiakontrole bilo pozitivno na GMO Okrugli stol: GMO u Hrvatskoj - tko i zašto skriva podatke od javnosti Jesu li sojini proizvodi štetni za zdravlje? Unatoč tvrdnjama da se u nekim dijelovima Slavonije ilegalno sije GM soja, u osječkom Zavodu za sjemenarstvo tvrde kako nakon analize uzoraka soje nije utvrđeno prisustvo GM-a. U laboratorijima tvrtke Croatiakontrole rezultati su bili bitno drugačiji Sanja Plješa [email protected] H rvatska je zemlja GMO free proizvoda iako se genetski modificirana (GM) soja godinama uvozi u našu zemlju, ali u nekim županijama i ilegalno sije. Naime, postoje indicije kako se prošle godine na nekim područjima u Slavoniji sijala GM soja za koju je sjeme nabavljeno u Bosni i Hercegovini, ali to ipak nitko nije službeno prijavio, rekla je Aleksandra Sudarić iz Poljoprivrednog instituta Osijek na okruglom stolu na temu GMO u Hrvatskoj – tko i zašto skriva podatke od hrvatske javnosti, održanom u organizaciji Zbora agrarnih novinara Hrvatskog novinarskog društva. Pritom je naglasila kako je to u suprotnosti s odlukom Hrvatskog sabora iz 1998. godine da se takvo sjeme ne smije sijati ni za pokuse u našoj zemlji. Voditeljica Odsjeka za biotehnološke analize Zavoda za sjemenarstvo u Osijeku Renata Hanzer nije željela komentirati tvrdnje kako se u Hrvatskoj ilegalno sije GMO soja nego je nagla- sila kako su u laboratorijima spomenutog Zavoda analizirani neki uzorci soje posijani na području Osječko-baranjske županije, ali nije utvrđen ni jedan pozitivan nalaz na prisustvo GM-a. U Ministarstvu poljoprivrede također kažu (iako nisu došli na okrugli stol, a bili su pozvani) kako nadležne inspekcije u protekle četiri godine nisu zabilježile nikakvu GM soju u Hrvatskoj. Ipak, sudionici okruglog stola uporno su tvrdili drugo. Također su napomenuli kako se preko luka Rijeka i Split uvozi GM soja, ali i neki drugi prehrambeni proizvodi koji u sebi imaju sastojke GM-a. Jedino se preko luke Zadar takvi proizvodi ne mogu uvoziti jer ta luka od 2013. godine ima certifikat GMO free. Mutna situacija I u državnom laboratoriju Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo tvrde kako su uzorci proizvoda koje dobivaju na analizu – negativni. Ipak, Ivo Delonga, direktor tvrtke Croatiakontrola, kaže kako je u laboratorijima te tvrtke pozitivno na GMO bilo 12 posto od 6000 uzoraka soje za prehranu proizvedene u Hrvatskoj i namijenjene izvozu. Od toga je sedam posto proizvoda bilo iznad dopuštene granice od 0,9 posto. “Većina uvezenih GMO proizvoda u Hrvatskoj je prehrambenog karaktera, a to su uglavnom proizvodi na osnovi soje, ali i dijetetski proizvodi te neki rižini proizvodi. Za kontrolu takvih proizvoda nadležna su inspekcijska tijela koja djeluju u sklopu Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravlja”, rekao je Valerije Vrček, profesor na zagrebačkom Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu. S njim se slaže i genetičar Marijan Jošt koji je istaknuo kako se trenutačno u Hrvatskoj događa mutna situacija tj. nitko ništa ne zna i ne poduzima. On je izrazio bojazan kako se zbog uvoza GMO hrane u našoj zemlji može dogoditi slična situacija kao u Argentini u kojoj masovni pokus na GMO hrani traje već 15 godina. Zato je, dodao je Jošt, prema nekim istraživanjima, postotak pojave raka u toj zemlji 400 posto veći u odnosu na razdoblje prije korištenja GMO proizvoda. “U GM soji, ali i ostalim GMO proizvodima najveći su problem aktivne tvari herbicida tzv. glifosati. Ako zabranimo korištenje tih glifosata, na taj ćemo način zabraniti sadnju GMO kultura”, rekao Većina uvezenih GMO proizvoda u Hrvatskoj je prehrambenog karaktera, kaže Valerije Vrček je Jošt. Dodao je kako su višegodišnja istraživanja pokazala da se glifosat aktivira u vodi i tlu te na sebe veže željezo, magnezij i cink. Takav GMO usjev koji u sebi ima glifosate, čist je od korova jer u sebi ima herbicid, ali s druge strane ima nižu hranidbenu vrijednost. Zato je GMO soja slabije rodna, ima manji urod zrna i nije otporna na bolesti te je samim time štetna za zdravlje ljudi, kaže Jošt. Ljudi se boje Na okruglom stolu je istaknuto kako su osim soje zanimljive kulture za promatranje utjecaja GM-a kukuruz, pamuk, šećerna repa i uljana repica. GMO usjevi predstavljaju veliku opasnost na zdravlje ljudi, pa su zato sijanje GMO usjeva te proizvodnju i prodaju proizvoda na osnovi GM-a dosad zabranile Danska, Nizozemska i Francuska. Jedino Njemačka traži ponovnu dozvolu za uporabu GM-a koji u sebi ima glifosate, rekao je Jošt. U našoj zemlji djeluje Hrvatska agencija za hranu koja je osnovana s ciljem zaštite potrošača. Kako je istaknula Sanja Miloš iz te agencije, dva puta godišnje Hrvatska agencija za hranu provodi istraživanje o tome koliko su ljudi upoznati s GMO proizvodima. Istraživanje je dosad provedeno na uzorku od 580 ispitanika, dobi od 15 do 50 godina, metodom “lice u lice”. Prema rezultatima tog istraživanja vidljivo je kako se 56 posto ispitanika boji GMO hrane. Kako bi se spriječila zloporaba GMO proizvoda i otklonila bojazan od uvoza takvih proizvoda u Hrvatsku, potrebno je pojačati kontrolu uvezene robe i proizvoda u lukama Rijeka i Split te na graničnom prijelazu Bregana, zaključili su sudionici okruglog stola. 25 www.privredni.hr Broj 3854, 24. studenoga 2014. ( pad za oko 10% cijene četvornog metra u prvih devet mjeseci 2014. ( sa 380 na 180 dana skraćena procedura za definiranje dokumentacije 22. forum poslovanja nekretninama Naznake rasta tržišta nekretnina Novosti u prostornom uređenju, gradnji i građevinskim inspekcijama te novi način oporezivanja prometa nekretnina od 1. siječnja iduće godine najvažnije su teme Foruma poslovanja nekretninama Krešimir Sočković [email protected] P odaci o stanju na tržištu nekretnina pokazuju kako se zaustavlja pad tržišta. U prvih devet mjeseci 2014. prosječna cijena četvornog metra pala je za oko 10 posto u odnosu na cijene iz 2013., što je potaknulo veći broj kupaca da svoj novac uloži u kupovinu nekretnina. Ti podaci ohrabrili su oko 450 sudionika najznačajnijeg godišnjeg skupa tvrtki u poslovanju nekretninama - 22. foruma poslovanja nekretninama koji je u zagrebačkom hotelu We- U fazi uvođenja je i državni plan prostornog razvoja, prostorni plan državne, regionalne te lokalne razine stin organiziralo Udruženje poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore. Glavne teme skupa bile su novosti na području prostornog uređenja, gradnje i građevinske inspekcije te novosti u oporezivanju prometa nekretnina koje nas čeka od početka iduće godine. U vremenima kakva su danas i zaustavljanje pada negativnog trenda budi optimizam da će se dogodine na ovom forumu moći govoriti o ipak nešto pozitivnijim pokazateljima, istaknuo je na Forumu potpredsjednik HGK-a za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher. “Ovaj je forum dokaz da su edukacije potrebne i da je institucionalno pamćenje koje Komora ima nužno očuvati”, smatra Zaher. Porez na nekretnine da, ne zna se kad Hrvatski je sabor prošle godine usvojio Izvješće o stanju u prostoru za razdoblje od 2008. do 2012. godine. Novine u sustavu prostornog uređenja uvedene Zakonom o prostornom uređenju su ovaj sektor učinili transparentnim, javnim i svima dostupnim, rekla je ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš. “Osnovan je Hrvatski zavod za prostorni razvoj, definirana je nova hijerarhija pro- stornih planova od kojih svaki ima provedbenu dimenziju, uveden je urbanistički plan uređenja (UPU) državnog i regionalnog značaja, skraćen je i pojednostavljen postupak izrade i donošenja kao i sadržaja prostornih planova. Uvedeno je to da izdvojeno građevinsko zemljište izvan naselja za koje u roku od pet godina nije donesen UPU ili nije započeta gradnja infrastrukture, prestaje biti građevinsko, uveden je informacijski sustav pro- stornog uređenja – ISPU, uvedena je lokacijska informacija, a ukinuta je lokacijska dozvola osim za određene zahvate u prostoru”, ističe Anka Mrak Taritaš. Dodala je kako je ostvaren i novi sustav planiranja, a u fazi uvođenja je i državni plan prostornog razvoja, prostorni plan državne, regionalne te lokalne razine. U Ministarstvu najavljuju kako će se porez na nekretnine uvoditi, no još nisu sigurni hoće li to biti 2016. ili 2020. godine što, kako kažu, ovisi o mnogim pitanjima. “Potrebno je imati početno stanje i moramo znati na što se porez uvodi te još niz drugih stvari. Potrebno je znati i s kojim se nekretninama raspolaže, a i redefinirati poreznu politiku”, smatra ministrica. Graditeljstvo se budi Prema procjenama Ministarstva, graditeljstvo se budi jer se povećao broj investitora koji traže građevinske reforme. Raduje i činjenica kako je s do- Siva ekonomija i nemogućnost kontrole Novi Zakon o gradnji Forum organiziramo ne samo da bismo razgovarali o problemima nego i radi toga da afirmiramo struku i obnovimo znanja o zakonima o kojima struka ovisi i koji na našu struku utječu, rekao je predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK-a Dubravko Ranilović. “I ove godine smo na Forumu imali uvijek aktualne teme – izmjene poreznih zakona i promjene u zakonodavstvu vezane za graditeljstvo. Prosječno postignuta cijena stanova na razini Hrvatske je 8,89 posto niža u odnosu na prošlu godinu, a iznimno bitan problem nam je siva ekonomija i nemogućnost kontrole neregistriranih agencija unutar zakonskih okvira. No, unatoč nedaćama i činjenici da je teško govoriti o postocima u kojim tržište raste, vidljive su naznake da će u idućoj godini tržište biti u plusu”, smatra Ranilović. Novi Zakon o gradnji donosi razvrstavanje građevina u pet skupina, a prvi put dana je mogućnost odstupanja za tri posto kod gradnje građevine. Kod građevinske dozvole smanjuje se broj mogućih stranaka u postupku, uvodi se mogućnost građenja do određenog stupnja dovršenosti, komunalni i vodni doprinos se plaća po izvršenosti građevinske dozvole, a uporabna dozvola se izdaje za građevine i radove izgrađene na temelju građevinske dozvole i na temelju glavnog projekta. Tu dozvolu izdaje isto tijelo koje izdaje i građevinsku dozvolu. nedavnih prosječnih 380 dana za potpuno definiranje dokumentacije to prosječno smanjeno na 180 dana, a moguće je da će se ti rokovi još skratiti. “Svi se moramo prilagoditi nekim drugim uvjetima. U budućnosti neće biti gradnje stanova kao do sada, ali bit će manjih zahvata, da svaka kuća ima vodovod, kanalizaciju, cestu, a budućnost je gradnje povratak u preskočene dijelove gradova te energetska učinkovitost”, zaključila je ministrica Mrak Taritaš. Od početka iduće godine za sve nekretnine, izgrađene ili neizgrađene, koje isporučuje osoba koja nije upisana u registar obveznika PDV-a, plaćat će se porez na promet nekretnina, najavila je načelnica Odjela za porez na dodanu vrijednost Porezne uprave Ministarstva financija Renata Kalčić. Na Forumu je bilo riječi i o primjeni Zakona o posredovanju u prometu nekretnina na temelju primjera iz prakse, odnosno najčešćih pitanja vezanih za izračun prema praksi koje važe u Danskoj, Švedskoj, Portugalu i Poljskoj, te slobodi poslovnog nastana i slobodi prekograničnog pružanja usluga. Istaknuta je važnost Jedinstvene kontaktne točke za usluge u sklopu HGK-a i Hitro.hr servisa, koji pružateljima usluga besplatno daju sve poslovne informacije potrebne za pristup uslužnoj djelatnosti. 26 AKTUALNO Obilježeni 12. Dani kvalitete Pobjeđuje se kvalitetom Privredni vjesnik Broj 3854, 24. studenoga 2014. ( 1200 sudionika na ovogodišnjoj Sabatini Održana 24. Sabatina Najgora godina za vino Pod sloganom Pobjeđuje se kvalitetom, u Hrvatskoj gospodarskoj komori su obilježeni 12. dani kvalitete, a uz to i 20. europski tjedan kvalitete i 25. svjetski dan kvalitete. Već niz godina HGK surađuje s institucijama koje tvore institucionalnu infrastrukturu za razvoj kvalitete na nacionalnoj razini, pri čemu se zalaže za njeno unapređenje i unutar pojedinih gospodarskih subjekata, ustvrdila je voditeljica Odjela za kvalitetu HGK-a Nevenka Gašparac. Ismar Avdagić, pomoćnik ministra gospodarstva, naglasio je kako se briga o potrošaču ne može ostvariti bez sustavnog unapređi- vanja kvalitete. Ministar zdravlja Siniša Varga podijelio je povelje Hrvatskog društva za kvalitetu u 2014. Povelju za poticanje i primjenu kvalitete u hrvatskom gospodarstvu dobili su tvrtka Vage iz Zagreba (srednje poduzeće), zagrebački TPK-Zavod (malo poduzeće), Grad Pula (ustanova) i Darko Pavlović iz Osijeka (pojedinac). Povelju za poseban doprinos u edukaciji i promociji kvalitete dobila je zagrebačka Agencija za znanost i visoko obrazovanje kao ustanova, dok su povelje u kategoriji pojedinac dobili Vedran Mudronja iz Zagreba i Zlata Dolaček-Alduk iz Osijeka. (B.O.) Educa Plus Konkurentnosti pridonosi i znanje U Hrvatskoj gospodarskoj komori održana je 12. međunarodna konferencija o cjeloživotnom učenju i razvoju ljudskih potencijala Educa Plus. “Značajni dio konkurentnosti nacionalnoga gospodarstva čine znanje i stručnost radne snage. Globalizacija tržišne utakmice stvara nove uvjete poslovanja koji traže brže i efikasnije prilagođavanje poslovnih subjekata, a osnovni je preduvjet prilagodbe razvoj putem cjeloživotnog učenja”, rekao je, među ostalim, na toj konferenciji potpredsjed- nik HGK-a Domagoj Juričić. Stručnjak iz Europskog centra za razvoj strukovne izobrazbe (CEDEFOP) Ernesto Villalba-Garcia održao je predavanje iz EU perspektive o ulozi i procesu priznavanja prethodnog učenja. On je objasnio kako je vrednovanje neformalnog i informalnog učenja oblik priznavanja cijelog raspona znanja, vještina i kompetencija pojedinca. Stručnjaci iz područja marketinga na panelu Društvene mreže u funkciji poboljšanja poslovanja objasnili su koliki utjecaj društvene mreže imaju na poslovanje poduzeća, ali i selekciju kandidata pri zapošljavanju. Predstavljene su i nove usluge i aktivnosti zajednica koje djeluju u HGK-u. (B.O.) Prinosi grožđa su 70 posto manji nego dosadašnjih godina, a kvaliteta uroda nije Zadružnog saveza Dalmacije dodavši kako se s državnim institucijama uspjelo defin Jozo Vrdoljak [email protected] O vogodišnja 24. Sabatina, proslava završetka berbe grožđa u Dalmaciji, okupila je oko 1200 sudionika, a na njoj je izlagalo 40 proizvođača te trgovaca opreme i strojeva za vinarstvo. Na ocjenjivanje je pristiglo i rekordnih 345 uzoraka vina iz šest zemalja. Cijela rasprava koja je vođena prošla je u znaku katastrofalne berbe koju su vinogradari i vinari čak uspoređivali s katastrofom koju je početkom Ubuduće bi se trebalo znati tko će koje vino proizvoditi za kojeg kupca prošlog stoljeća izazvala filoksera, što je tada rezultiralo masovnim iseljavanjem stanovništva, pogotovo s dalmatinskih otoka. “Od kada se vodi eviden- cija i ažuriraju podaci o vinogradarstvu i vinarstvu u Dalmaciji, ovo je - kad je riječ o urodu - najgora godina. Prinosi grožđa su 70 posto manji, a kvaliteta nije baš najbolja. Unatoč tome, Sabatina nije izgubila na atraktivnosti i uspjela je ostvariti cilj, a to je okupljanje vinogradara i vinara kako bi zajednički pokrenuli neka pitanja”, istaknuo je Lordan Ljubenkov, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije. Povoljnije kreditne linije Ljubenkov je ocijenio kako se s državnim institucijama našao zajednički jezik. “Uspjeli smo definirati mjere kao odgovor na ovakve ekstremne situacije. Ministarstvo poljoprivrede, HAMAG I HBOR su preuzeli na sebe koordinaciju kako bi se posebnim kreditnim linijama financirao proizvodni ciklus uz kamatu od dva posto. Dogovorena je i kreditna linija za financiranje vina koja traže odležavanje i čiji proizvodni ciklus traje najmanje četiri godine. Postoji veliki broj vinograda i površina koje se zapuštaju, ali postoje i tvrtke koje ih žele preuzeti, no za njihovo uređenje moraju imati radnu snagu koju treba financirati posebnim kredit- Šampioni Sabatine Šampion crnih vina ovogodišnje Sabatine je Dingač 2012. tvrtke Pelješki vinogradar iz Kune Pelješke. Šampion bijelih suhih i polusuhih vina je Pošip misno vino 2013., Poljoprivredne zadruge Čara. Šampion bijelih poluslatkih, slatkih i predikatnih vina je Traminac, izborna berba prosušenih bobica 2011., tvrtke Iločki podrum iz Iloka. Šampion jakih alkoholnih pića je Amaro, splitske tvrtke Dalmacijavino u stečaju. Šampion izgleda proizvoda je Plavac mali - selekcija 2010., tvrtke Vina Miličić iz Potomja. Hrvatske jabuke - loša cijena ili slaba kvaliteta? Proizvodnja jabuka - na kolje Na postojećim voćnjacima u Hrvatskoj treba ujednačiti proizvodnju te definirati jed proizvodnje jabuka kako bismo dobili standardiziranu kvalitetu jabuka, ističe Željko Za opstanak voćarstva u Hrvatskoj, posebice proizvodnje i prodaje jabuka, nužno je udruživanje voćara te jačanje njihova partnerskog odnosa s otkupljivačima i trgovcima. Kako bi se to postiglo, prije svega treba definirati regije i mikrolokacije na kojima je uspješna proizvodnja ja- buka, rečeno je na prošlotjednom okruglom stolu pod nazivom Hrvatske jabuke - loša cijena ili slaba kvaliteta?, održanom u organizaciji Zbora agrarnih novinara u Hrvatskom novinarskom društvu. Predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Željko Banjavčić je istaknuo kako su se u desetak proteklih godina sadili novi nasadi jabuka jer su proizvođači jabuka dobivali državne poticaje. No, takve nasade nitko nije nadzirao. To je jedan od razloga zbog čega je danas ta vrsta voćarstva doslovno na koljenima, naglasio je Banjavčić. Dodao je kako u Hrvatskoj ne postoji rajoniza- cija, kao što je primjerice u Italiji gdje se sve odvija prema principima koncentirane proizvodnje jabuka, ali i ostalih vrsta voća. U Hrvatskoj su voćnjaci posađeni u različitim uvjetima, bez konzultacije i na raznim prostorima. “Na postojećim voćnjacima u Hrvatskoj treba ujednačiti proizvodnju te definira- 27 www.privredni.hr Broj 3854, 24. studenoga 2014. ( 345 uzoraka vina Obiteljska poljoprivredna gospodarstva pristiglo na ocjenjivanje ogradare i vinare baš najbolja, rekao je Lordan Ljubenkov, predsjednik irati mjere kao odgovor na ovakve ekstremne situacije nim linijama koje će također biti osmišljene. Osim toga, dogovorene su i mjere za osiguravanje uroda koje bi trebalo koordinirati Ministarstvo poljoprivrede s osiguravateljskim kućama”, naglasio je Ljubenkov. Ljubenkov je istaknuo i pomak vezan uz suradnju Društva enologa Hrvatske i odjela Zadružnog saveza Dalmacije koji se bavi izvozom vina u određivanju toga koja vina mogu ići na koje tržište. “Do sada smo imali situaciju da s nekih tržišta stižu zahtjevi za određenom vrstom vina, dok mi imamo u ponudi nešto sasvim drugo. Ubuduće bi se trebalo znati tko će koje vino proizvoditi za kojeg kupca. Isto tako, treba pojednostaviti i ubrzati proceduru izdavanja markica za izvoz. Po mogućnosti ih treba u potpunosti ukinuti jer otežavaju i usporavaju izvoz”, kazao je Ljubenkov. S obzirom na to da je Zadružni savez Dalmacije među prvima dobio sredstva iz Vinske omotnice za promociju na tržištima, te da niz vinara nije dobro ispunio dokumentaciju, Ljubenkov je ponudio pomoć u savjetovanju pri povlačenju sredstava iz EU fondova. “Već smo organizirali niz radionica na kojima smo vinarima ukazali na greške i opasnosti koje mogu nastati ako ne restrukturiraju vinarije, ako ne moderniziraju tehnologiju i ne urede kušaonice. Vinari su masovno radili greške u prikupljanju dokumentacije, ali i administrativne pogreške koje se ne bi smjele događati”, smatra Ljubenkov. voća, u Hrvatskoj je registrirano 2500 hektara nasada plantažnih jabuka koje zadovoljavaju kriterije Europske unije. “Otkupljivačima to odgovara jer tzv. prvu klasu jabuka podcjenjuju i deklariraju kao drugu klasu, a to nije u redu. Prošle je godine proizvedeno 120.000 tona jabuka što znači ne- što više od 40 tona po hektaru i približno je europskoj razini”, rekao je Frane Ivković, glasnogovornik HVZ-a. Dodao je kako je u našoj zemlji registrirano i 3500 hektara nasada jabuka koje ne zadovoljavaju europske kriterije, pa na njih možemo - jednostavno zaboraviti. (S.P.) Ima pomaka Pomoćnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić istaknula je kako su svjesni da će ova godina biti lošija od prethodnih. “U svemu ovome ohrabruju nas pomaci koje smo ostvarili u plasmanu hrvatskih vina u inozemstvu, kako u količini, tako i u boljoj cijeni”, dodala je Zvjezdana Blažić. “Nadamo se da će država naći načina da ublaži posljedice najpogođenijima ovogodišnjom berbom. Znam da nije bilo moguće proglasiti elementarnu nepogodu jer se pod njom smatra tuča, poplava i požar, a na ovogodišnji katastrofalan urod djelovalo je niz iznenađujućih klimatski nepovoljnih faktora, ali se mogu uvažiti činjenice”, smatra Luka Marelić, upravitelj Poljoprivredne zadruge Čara iz Čare na Korčuli. enima instvenu tehnologiju Banjavčić ti jedinstvenu tehnologiju proizvodnje jabuka kako bismo dobili standardiziranu kvalitetu jabuka. Naime, u našoj zemlji još uvijek ne postoje klasificirane vrste jabuka prema europskim standardima”, istaknuo je Banjavčić. Podsjetnika radi, iako još uvijek nema jedinstvene standardizacije te vrste Strategija za OPG iznad politike Treba nam strategija kako bismo od prehrambeno ovisne postali prehrambeno neovisna državu H rvatskoj je potrebna dugoročna poljoprivredna strategija koja se neće mijenjati s političkim opcijama, glavni je zaključak okruglog stola Obiteljska poljoprivredna gospodarstva ključ prehrambene neovisnosti koji su organizirali Matica Hrvatska, Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Život i stručna skupina Živo selo. Hrvatska ima uvjete za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda za trostruko više stanovnika nego što ih ima, kaže neovisni poljoprivredni analitičar Stipan Bilić. “Da bi se to ostvarilo, nužno je nadoknaditi 20-godišnji izostanak ulaganja, planirati proizvodnju, urediti tržište. Da bismo osigurali budućnost hrvatskoj poljoprivredi, nužno je uložiti od 12 do 15 milijardi eura. To su velika ulaganja čija isplativost se može očekivati u dugom vremenskom periodu. Zbog toga je nužno da iza takvog investicijskog projekta stoji država”, kaže Bilić. Upozorio je da smo do sada na nepotrebni uvoz i poticaje bez učinaka, kao i slične neučinkovite mjere utrošili više od 20 milijardi eura. Profesor zagrebačkog Agronomskog fakulteta Damir Kovačić dodaje kako poljoprivreda ima funkciju osiguranja prehrane, sirovina, stvaranja zelene energije, a tu su i zaštita i unapre- Hrvatska ima uvjete za proizvodnju hrane za 13 milijuna ljudi, kaže analitičar Stipan Bilić đenje okoliša te povećanje atraktivnosti seoskog prostora koja će osigurati opstanak ljudi na njemu. Država mora pomoći “Nužno je osigurati da domaća administracija radi na strateškom planiranju i organizira operativno savjetodavne usluge u svim fazama. To trebaju pratiti poduzetničke inicijative za okrupnjavanje i unapređenje organiziranja poslovanja, distribuciju, marketing i izvoz. Ako ne učinimo ništa, nastavit će se egzodus sa sela i još će nekoliko tisuća naselja nestati”, upozorava Kovačić. Dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta Đuro Njavro upozorio je na zabrinjavajući tempo kojim se gase obiteljska gospodarstva. “Nije se seljak ulijenio, već politika nije vezala potpore malim gospodarstvima nego velikima. Re- zultat toga je da veliki dio krava na gospodarstvima danas provodi dane po stajama umjesto da ubiru dodanu vrijednost trave koja raste na pašnjacima”, kaže Njavro. Upozorio je i kako je prije 70 godina Hrvatska bila zemlja s prenapučenim ruralnim prostorom i lošom tehnologijom, a uspijevala je sama sebe a i druge hraniti. “Reanimiraje malih gospodarstava zahtijeva i novi pristup financiranju agrara. Nužno je osnivanje agro banke koja će biti specijalizirana za financijsku potporu poljoprivredi i koja će biti spremna zakoračiti i izvan okvira državnih potpora”, smatra Njavro. Tajnik Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Život Miroslav Kovač upozorava kako je u posljednjih 10 godina nestalo 200 hrvatskih sela. “Svjedočimo brojnim negativnostima koje se događaju selu na kojemu nije lako živjeti i preživjeti. No želimo učiniti sve kako bismo iz prehrambeno ovisne zemlje postali prehrambeno neovisni. Ono što trebamo je dobra poljoprivredna strategija koja neće biti ovisna o promjenama političkih stranaka koje upravljaju Hrvatskom”, naglasio je Kovač. (K.S.) 28 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Blokirana 67.253 poslovna subjekta Centralna banka BiH priopćila je da je početkom studenoga registrirala 67.253 blokirana računa. Čak 41.474 tvrtke imale su bar jedan blokirani račun. U listopadu je pak bilo registrirano je 67.126 blokiranih računa počevši od poduzeća, prodavaonica, frizerskih salona, benzinskih crpki, ljekarni, pa do raznih agencija. Rafinerija Bosanski Brod u gubitku 529,1 milijun KM Rafinerija nafte Bosanski Brod u ruskom vlasništvu ostvarila je u devet mjeseci ove godine neto gubitak od 27,57 milijuna KM, a u istom lanjskom razdoblju on je iznosio 30,80 milijuna KM. S gubicima iz prethodnih godina ukupno negativno poslovanje Rafinerije BB sada iznosi 529,1 milijun KM. U devet mjeseci 2014. Rafinerija je povećala ukupne prihode na 64,78 milijuna KM, dok su u istom prošlogodišnjem razdoblju oni iznosili 58,7 milijuna KM. No, povećani su i rashodi koji su u devet mjeseci iznosili 91,8 milijuna KM u odnosu na 89,29 milijuna KM u istom lanjskom razdoblju. Federacija BiH najviše uvozi iz Hrvatske U 10 ovogodišnjih mjeseci Federacija BiH je izvezla roba u vrijednosti 4,6 milijardi KM što je za 2,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a uvezla u vrijednosti od 8,6 milijardi KM što je rast od 4,9 posto. Najveći rast izvoza od šest posto ostvarila je prerađivačka industrija. U izvozu prvi partner bosanskohercegovačkog gospodarstva bila je Njemačka, zatim Hrvatska i Italija, a kad je riječ o uvozu, na prvom mjestu je bila Hrvatska koju slijede Njemačka i Italija. Privredni vjesnik Broj 3854, 24. studenoga 2014. ( 550 mil € iz EU fondova obećano vlastima za prihvaćanje i realizaciju reformi Bosna i Hercegovina na trnovitom putu u Europsku uniju Troetapna berlinska terapija Od bosanskohercegovačkih političara je zatraženo da se pismeno obvežu na provođenje institucionalnih reformi na svim razinama, a koje su tako osmišljene da državu učine funkcionalnom i efikasnom. To pristajanje uz potpise rezultirat će time da će EU dogovoriti mapu puta za široki plan reformi kojim zemlja treba stići u Uniju Zdravko Latal [email protected] B osna i Hercegovina je s osvojenih 60,55 od mogućih 100 bodova po izvješću Doing Business 2015 Svjetske banke o uvjetima poslovanja zauzela 107. mjesto između 189 zemalja u svijetu i istodobno ima najlošije rezultate u regiji. Hrvatska se na toj tablici nalazi na 65. mjestu, Makedonija na 30., Crna Gora na 36., Slovenija na 51., Kosovo na 75. i Srbija na 91. mjestu. BiH je najbolje plasirana u području rješavanja nelikvidnosti gdje je zauzela 34. mjesto, po dostupnosti kredita nalazi se na 36. mjestu, a najlošija je u kategoriji izdavanja građevinskih dozvola. Tu se nalazi na 182. mjestu, a da bi se te dozvole ishodile potrebno je utrošiti 179 radnih dana. U odnosu na prošlogodišnje izvješće BiH je nazadovala za tri mjesta, a razlozi tome su loše poslovno okruženje, potom komplicirane, nejasne i preduge procedure za pokretanje biznisa te dobivanje raznih dozvola i plaćanje poreza, a postoji i niz drugih prepreka za privlačenje inozemnih investitora. Silazna ekonomska putanja Slične ocjene stigle su i iz više domaćih institucija i udruga, kao što je Udruga poslodavaca Federacije BiH. Zemlja ne stoji na istom mjestu, kako to tvrde preskupe i neefikasne vlasti na raznim razinama, nego se nalazi na silaznoj putanji, i to već nekoliko godina. Ekonomsko stanje je više nego zabrinjavajuće, a proljetne poplave su samo ubrzale taj spust. Na silaznu putanju BiH upozorio je nedavno u svojem godišnjem izvješću generalnom tajniku UN-a Ban Ki-munu visoki predstavnik Valentin Inzko. Prema njegovoj ocjeni, najveći problemi zemlje uzrokovani su opstrukcijom i neefikasnošću vlasti na različitim razinama. Činilo se da Europa ne pokazuje interes za ono što se događa u BiH. No, ako je suditi po onom što se događa ovih dana, nešto više od mjesec dana nakon općih izbora, ujedinjena Europa više nije samo puki promatrač zbivanja u BiH. Naime, u Sarajevo je iz Berlina stiglo otvoreno pismo s jasnim planom onoga što Europa traži od BiH. Čini se, sudeći po onom objavljenom, EU je - snažno podržan američkom administracijom - definitivno odlučio ri- ješiti problem zvan BiH. Političarima je oštro zaprijećeno da će ili potpisati dokument koji zemlju vodi iz zabrinjavajuće stagnacije ili... A što stoji iza tog drugog “ili” nije rečeno, barem ne javno, ali oni političari koji su proteklih godina najviše kočili put BiH u EU u prvim reakcijama se zaklinju da prihvaćaju sva rješenja pristigla pismenim i usmenim putem iz Njemačke, gdje je u tri etape trasirana cesta kojom BiH mora proći do 2025. godine do prijama zemlje u EU. Zapravo čitav put do vrata EU-a je vremenski ograničen na četiri godine koje će biti odlučujuće za budućnost BiH. Od bosanskohercegovačkih političara je zatraženo da se pismeno obvežu na provođenje institucionalnih reformi na svim razinama, a koje su tako osmišljene da državu učine funkcionalnom i efikasnom. To pristajanje uz potpise rezultirat će time da će EU dogovoriti mapu puta za široki plan reformi kojim zemlja treba stići u Uniju. Ili nagrade ili kazne Za razliku od ranijih prioritetnih projekata političke stabilizacije zemlje, u Berlinu je dogovoreno da se sad u prvi plan stavljaju gospodarske, a zatim političke reforme. Tako će presuda “Sejdić-Finci” o mogućem izboru u Predsjedništvo BiH i predstavnika nacionalnih manjina, a ne samo predstavnika triju konstitutivnih naroda, biti ostavljena za kraj prestrojavanja. Kao i ranijih godina Europa je, uz sankcije, za dobro vladanje predvidjela i nagrade. Tako je bosanskohercegovačkim vlastima za prihvaćanje i realizaciju zadanih reformi obećano 550 milijuna eura iz EU fondova, kao i snažnija financijska potpora Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. U suprotnom, u slučaju opstrukcija planova međunarodne zajednice, BiH će ostati i bez posto- jećih financijskih potpora jer joj one, kako je rečeno, očito nisu potrebne. Do sada ni jedna od pobjedničkih stranaka na izborima nije se usprotivila berlinskoj terapiji. Naprotiv, i oni političari koji su U Berlinu je dogovoreno da se u prvi plan stavljaju gospodarske reforme do sada negirali želju da njihovi narodi ostanu u BiH i koji su skoro svakodnevno prijetili odcjepljenjem, sad tvrde da su upravo oni bili ti koji su godinama ranije predlagali reforme koje su Velika Britanija, Njemačka, EU i SAD kreirali u Berlinu. Na odgovor jesu li uistinu iskreno prihvatili ponuđena rješenja, neće se morati dugo čekati. Sve će biti poznato ako se nova vlast starih stranaka konstituira najkasnije do jednog od dvaju Božića. 29 www.privredni.hr Broj 3854, 24. studenoga 2014. ( između 20 i 30 mil € ( 1,1 mlrd € Darko Ostoja platio 4 hotela iz sustava Bernardin Slovenija u 2015. treba platiti za kamate Slovenija u ritmu vlasničkog preslagivanja Sitom protiv bezglavih rasprodaja *vijesti Spas za Cimos Nakon velikih neizvjesnosti i dugih pregovora Cimos je uspio zaključiti sporazum o financiranju i restrukturiranju. Šest domaćih banaka i najveći kupci (Honey Well, Ford, Peugeot Citroen, BMW, Opel, Magna Steyr i Bosch Mahle) pristali su na konstrukciju avansnih plaćanja i otpisa 45 posto potraživanja. Cimosovi dobavljači dobit će odmah četvrtinu svojih potraživanja, a preostalih 30 posto bit će im podmireno u sljedeće tri godine. Okružni sud u Kopru suglasio se s predloženim rješenjem tako da će postupak prinudnog poravnanja biti završen otprilike u travnju 2015. godine. Niže otkupne cijene Sva državna poduzeća vlada želi razvrstati u tri skupine - strateški važna poduzeća za zemlju i strateški važna za skupine drugih poduzeća. U treću skupinu razvrstat će se poduzeća bez takvih atribucija te će biti slobodna za sve oblike vlasničkog prestrojavanja Franjo Kiseljak [email protected] S lovenija, ne plači za Metropolom! Tako su Finance naslovile uvodni komentar prošli ponedjeljak, tri dana nakon što su četiri hotela iz sustava Bernardin dobila u Darku Ostoji iz Hrvatske novog vlasnika. Vijest o prodaji hotela Metropol, Roža, Barbara i Lucija, dobra je vijest, tvrde Finance. S kupninom koja se ne zna zbog konspirativno vođenog postupka, ali se procjenjuje na iznos između 20 i 30 milijuna eura, sustav Bernardin, točnije njegov preostali dio, uspjet će se razdužiti. Rasterećen dugova taj dio hotelskog poduzeća moći će obnoviti nekretnine, poboljšati kvalitetu usluga, a pretpostavlja se da će zadržati i postojeću razinu zaposlenosti. Ima još jedan razlog da se za Metropolom ne pusti suza. Promijenjena vladina retorika Komentator Financa tješi sugrađane konstatacijom da turizam i nije neka bajna djelatnost. Treba imati mnogo kapitala te posebnih znanja i vještina da se napune sobe. Finance podsjećaju da je u slovenskom turizmu malo priča s dobitaškim happy endom. Novom vlasniku Finance stoga žele mnogo sreće. Nova slovenska vlada Mire Cerara u vrijeme postizbornog pirovanja najavljivala je da će čvrsto nagaziti na privatizacijsku kočnicu. No, čim je obukla radnu kutu, vlada je promijenila retoriku. U prva dva intervjua premijer Ce- rar i njegov ključni ministar Dušan Mramor priznali su da nisu znali kako se daleko odmaklo s prodajom više važnih poduzeća te da se neke postupke jednostavno više ne može vratiti na polaznu točku. Slovenija bi bila tužena, a vjerojatno bi morala platiti i pozamašne odštete, što i nije najveće zlo. Još gore bilo bi da Slovenija dođe na loš glas kao nevjerodostojna partnerica. “Sebi nikako ne smijemo dopustiti takvu nepromišljenost”, rekao je Dušan Mramor, ministar financija, podsjetivši sugrađane da EU trenutačno vodi prema Sloveniji dva postupka – jedan zbog makroekonomskih neravnoteža i drugi zbog prekomjernog proračunskog manjka. U oba postupka Europska komisija dala je Sloveniji odgovara- juće zadaće. “Prate nas i na kraju bit ćemo ocijenjeni kako smo obavili preuzete obveze”, sažeto je prikazao aktualno stanje najeksponiraniji ministar nove vlade. Razduživanje ključna obveza Razduživanje Slovenije ključna je točka u rasteru aktualnih obveza. Nije tajna da Slovenija sljedeće godine treba platiti za kamate 1,1 milijardu eura. Ministar financija ovih dana govori da se radi o kamatama koje znače amputaciju 10 posto državnog proračuna te da je to izdatak koji triput premašuje iznos rezerviran u proračunu za cjelokupno visoko školstvo. Razduživanje podrazumijeva i prodaju državnih udjela u poduzećima, ističu u svo- jim intervjuima Cerar i Mramor. Vlada je najavila da će izbjegavati bezglave rasprodaje. Stoga već prosijava poduzeća u kojima država ima veće ili manje udjele. Sva ta poduzeća To što su četiri slovenska hotela dobila novog vlasnika u Darku Ostoji nije problem za aktualnu vladu želi razvrstati u tri skupine – strateški važna poduzeća za zemlju i strateški važna za skupine drugih poduzeća. U treću skupinu razvrstat će se poduzeća bez takvih atribucija te će biti slobodna za sve oblike vlasničkog prestrojavanja. Kako isušiti upravljačke močvare? Velika infrastrukturna poduzeća velika su briga za vladu. To su poduzeća kojima se loše upravlja i čiji su poslovni rezultati ispod svakog očekivanja. U osnovnim obrisima zna se da poduzeća u državnom vlasništvu postoje da bi omogućila ambijent za postizanje više kvalitete života te za bolji rad ukupnog gospodarstva. Na žalost, stvoren je upravljački kaos u kojem su javna poduzeća podređena interesima pojedinaca i raznim interesnim skupinama. Mno- gi su im poslovi armirani koruptivnim mrežama. Kako te mreže onesposobiti, enigma je pred kojom stoji i nova slovenska vlada. Za ilustraciju devijantnog stanja ovih se dana uspoređuje slučaj predsjednika uprave Deutsche Post AG-a i direktora Termoelektrane Šoštanj. Zumwinkel je 2008. godine (s tadašnjom godišnjom plaćom od 4,2 milijuna eura) odletio s položaja jer je utajio milijun eura poreza. Direktor TEŠ-a Uroš Rotnik primio je u 2011. godi- ni 79.730 eura bruto plaće, a u 2013. prijavio je Poreznoj upravi imovinu u vrijednosti 56 godišnjih bruto plaća (4,5 milijuna eura). Ovom usporedbom želi se pokazati kakvi standardi vrijede u Njemačkoj, a kakvi u Sloveniji. Premijer Cerar još nije precizirao kako će krenuti u isušivanje upravljačke močvare. Dao je samo naslutiti da će se poduzećima u državnom vlasništvu već za sljedeću godinu odrediti ciljne zadaće, posebno u pogledu visine dobiti. Ljubljanske mlekarne povećale su otkup mlijeka u ovoj godini za devet posto. Više ne dokupljuju mlijeko u inozemstvu tako da su rasterećene troška praćenja sljedivosti, odnosno razdvajanja domaće sirovine od uvozne. Otkupne cijene padaju zbog obilja mlijeka i embarga prema Rusiji. Nabavne cijene kreću se oko 34 centa za litru i više su od cijena u Finskoj, Litvi i Estoniji koje su mnogo izvozile u Rusiju pa sada, kada je taj izvoz onemogućen, za litru mlijeka u otkupu mogu dati samo 20 centi. Poteškoće s likvidnošću Likvidnosni položaj Adria Airwaysa nešto se zakomplicirao, pa je zaposlenicima na uobičajeni dan isplaćena samo akontacija plaće. Dnevnice za letove zaposlenici su dobili naknadno, a doprinosi na plaće podmirit će se do kraja mjeseca. Uprava je najavila da će sljedeće plaće isplatiti u cijelosti i s pripadajućim obvezama. 30 TURIZAM *vijesti Novi Sheraton kod Dubrovnika Hotel Orlando u Župi dubrovačkoj iduće godine nakon dovršetka obnove postaje dio lanca Sheraton. Investicija je vrijedna oko 30 milijuna eura. Ulagač Anđelko Leko i njegovo poduzeće HUP u susjedne hotele i preteće objekte namjerava uložiti čak 80 milijuna eura. Ulaganje u to turističko odredište Leko započeo je prije 10 godina. Novi Sheraton na dubrovačkom području imat će 239 soba i 11 apartmana te najveću kongresnu dvoranu u Hrvatskoj, koja može primiti 1300 sudionika. U kućama i stanovima 450.000 gostiju U Hrvatskoj su u devet mjeseci ove godine u nekomercijalnim smještajnim objektima boravila ukupno 452.703 turista od čega je 65,3 posto bilo stranaca, a 34,7 posto domaćih gostiju. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, svi oni ukupno su ostvarili 7,85 milijuna noćenja. Od ukupnog broja noćenja 53,6 posto su ostvarili stranci, a 46,4 posto domaći gosti. Promatrajući prema plaćanju boravišne pristojbe, od ukupnog broja noćenja 65 posto noćenja zabilježeno je od paušalne naplate te pristojbe. Hrvati utjecajni u kongresnoj industriji Na popisu 30 najutjecajnijih profesionalaca u kongresnoj industriji regije Jugoistočna Europa (SEE) za ovu godinu, nalazi se i 10 osoba - turističkih djelatnika iz Hrvatske, objavljeno je u slovenskom stručnom magazinu Kongres. Direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Romana Vlašić proglašena je najutjecajnijom osobom u kongresnoj industriji u regiji. Privredni vjesnik Broj 3854, 24. studenoga 2014. ( 7 godina već traje projekt Lijepa naša Sava ( više od 56 partnera dosad bilo uključeno u projekt Projekt Lijepa naša Sava U komušini se slađe spava Važan dio turističke ponude u svijetu svakako je tradicijska baština, a kako je istaknula i predstavnica francuskog veleposlanstva, dobro je da je Hrvatska počela više raditi na osvješćivanju vrijednosti i očuvanju tradicije i baštine svog naroda Sanja Plješa [email protected] K olekcija ekološke posteljine i posoblja pod nazivom Lijepa naša Sava predstavljena je proteklog tjedna i u Hrvatskoj kući u Zagrebu. Kolekcija etnoumjetnice i autorice Mine Petre Petričec specifična je po svome sastavu: napravljena od komušine, sušene ovojnice kukuruza od koje se i prije stotinjak godina izrađivala posteljina. Komušina joj uglavnom dolazi iz okolice Zagreba, Sla- Japanski veleposlasnik Keiji Ide smatra da će hrvatski ekološki tradicijski proizvodi naći mjesto na japanskom tržištu vonskog Broda i Županje, a narudžbe za ovu neobičnu kolekciju u posljednje vrijeme stižu joj iz svih krajeva Hrvatske. Mina Petra Petričec najavila je da će svoju jedin- stvenu kolekciju uskoro predstaviti i u drugim državama. Dodala je kako je kolekcija tog inovativnog proizvoda nastala u sklopu projekta Lijepa naša Sava koji traje već sedam godina, a provodi ga tvrtka Coca-Cola HBC Hrvatska. Partneri na provedbi projekta su Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo grada Zagreba, Hrvatska gospodarska komora te obiteljski obrt Montex iz Svetog Križa Začretje gdje nasta- je završni proizvod. Očekuje se da će se u projekt uključiti i drugi partneri i korisnici s područja uz rijeku Savu. Dosad je kroz projekt prošlo više od 56 partnera. Cijenjena ekološka proizvodnja “Program eko posteljine pruža potencijal dodatnog razvoja kroz razne oblike društvenog i socijalnog poduzetništva i zapošljavanja stanovništva ruralnih područja uz rije- ku Savu, ali i ostalih područja Hrvatske, i to bez značajnijih investicija. Taj program ima i kulturno obilježje jer pridonosi oživljavanju starih tradicija i baštine”, istaknula je Mina Petra Petričec. Pojasnila je kako se nekada na selu za spavanje koristila posteljina od slame, komušine te ostalih materijala iz poljoprivredne proizvodnje. Uporaba prirodnog materijala u izradi posteljine i posoblja ima niz ekoloških i zdravstvenih prednosti u odnosu na sintetičke materijale koji su inače uobičajeni u izradi takvih predmeta. Na predstavljanju ekološke posteljine i posoblja, među ostalim uzvanicima, bio je i japanski veleposlasnik Keiji Ide koji je tom prigodom istaknuo kako je tradicijska proizvodnja u njegovoj zemlji iznimno cijenjena, a država posebice potiče tradicijske obrte. Dodao je kako je uvjeren da će i hrvatski ekološki tradicijski proizvodi naći mjesto na velikom japanskom tržištu, a zanimljivi su i japanskim turistima koji u našu zemlju dolaze u sve većem broju. I predstavnica iz francuskog veleposlanstva Marijana Bobinac rekla je kako postoji snažna tradicija očuvanja starih obrta i seoskih domaćinstava na kojoj se temelji turistička ponuda te je zato dobro da je Hrvatska počela više raditi na osvješćivanju stanovništva o vrijednosti i očuvanju tradicije i kulturne baštine svoga naroda. istraživanje DESTqual Kvaliteta turističkih destinacija bez bitnijih promjena Kvaliteta hrvatskih turističkih odredišta na Jadranu nije se znatnije popravila tijekom zadnjih sedam godina, a destinacije u kontinentalnom dijelu zemlje i dalje po kvaliteti zaostaju za onima na moru, pokazalo je ovogodišnje istraživanje DESTqual čiji su rezultati pred- stavljeni u Hrvatskoj gospodarskoj komori. “Cilj je analize utvrđivanje kvalitete turističkih odredišta temeljem brojnih parametara - smještaja, infrastrukture, turističkih ureda, trgovine, ugostiteljstva, uređenosti, prometa, dostupnosti informacija te davanje preporuka za poboljšanja”, kazala je direktorica Sektora za turizam HGK-a Leila Krešić Jurić. Ovogodišnje istraživanje provedeno je u razdoblju od 15. srpnja do 25. kolovoza, a ocjenjivale su se rekordne 102 destinacije. Ocjene su bile od 1 do 5, s tim da su morske destinacije imale prosječnu ocjenu 3,8, kopnene 3,6, dok su toplice sa 2,9 najlošije ocijenjene. Josip Burušić iz Instituta Ivo Pilar ističe kako od 2007. do 2014. može zaključiti da se kvaliteta turističke ponude u Istri i Dalmaciji gotovo izjednačila, dok se kontinentalne destinacije tome još ne približavaju, uz tek blage pomake u regiji središnje Hrvatske, a koja je pak ispred Slavonije. (I.G.) HRWWWATSKA 31 www.privredni.hr Broj 3854, 24. studenoga 2014. ( u roku 15 dana ( 700.000 € od aukcije obavlja se kupoprodaja vrijednost prodaje u kojoj su posredovali ove godine Rooar - Tražilica dobrih ponuda U Francusku s prevoditeljem, kući s novom opremom Kada je transakcija dovršena, za klijenta možemo osigurati demontažu bilo koje kupljene opreme, njen utovar i prijevoz do željenog mjesta, objašnjava Joković koji za svoje klijente organizira i put i boravak na mjestu trajanja aukcije Boris Odorčić [email protected] povoljne ponude ne traju dugo te, ako se propuste, naknadno se iziskuju veći troškovi za nabavu istovrsne opreme”, ističe. Temeljni problem u poslovanju predstavlja inicijalno nepovjerenje potencijalnih kupaca kojima se ovaj postupak čini kompliciranim, imajući u vidu slične postupke u Hrvatskoj. “Međutim, u ovom slučaju upravo je suprotno. Ako nađete ono što želite, veoma lako i brzo možete to i kupiti te obaviti sve neophodne popratne aktivnosti”, tvrdi on. U vrijeme kad mnoge tvrtke otežano posluju, neke od njih u ponudi web servisa i tražilice Rooar mogu probati naći nove prilike kako bi popravile svoj položaj na tržištu. Jer, kaže nam Ivan Joković, generalni menadžer Rooar.eua, njihova web tražilica osmišljena je tako da učinkovito spoji kupce i prodavače rabljenih industrijskih strojeva. No, ona svojim korisnicima omogućava i sudjelovanje na aukcijama tvrtki u stečaju, a nudi im i logističke usluge. U Hrvatskoj posluje putem tvrtke Business International Moderne, čije je sjedište u Parizu i koja joj omogućava pristup aukcijama u više država, ponajprije u Francuskoj i zemljama Beneluksa. “Trenutačno smo u procesu širenja mreže partnera i u planu nam je pokrivanje aukcija u svim zemljama EU-a. Sada u ponudi imamo većinu opreme iz leasing tvrtki i onih u stečaju s aukcija u Francuskoj”, ističe on. Kompletna usluga Kod organizacije prisustva na aukciji, Rooar klijenta prati od dolaska u Francusku, nalaska smještaja, osiguranja pratitelja, prevoditelja te prijevoza do mjesta aukcije. “Kada je transakcija dovršena, za klijenta možemo osigurati demontažu bilo koje kupljene opreme, njen utovar i prijevoz do željenog mjesta”, objašnjava Joković. Ideja o pokretanju tražilice, o kojoj u Hrvatskoj brinu četiri osobe (uz naravno mnoštvo partnera u drugim zemljama), rezultat je spoznaje da kupcima s našeg tržišta nedostaje bolja veza s takvim aukcijama. “Posebice smo uočili problem jezične barijere u Francuskoj pa smo stoga tamo usmjerili naše prvo partnersko poveziva- nje”, napominje generalni menadžer Rooara. Oprema koja se nudi na Rooaru je moderna, potpuno funkcionalna, sa svim pratećim dokumentima. Klijenti koji su spremni donositi brze i učinkovite poslovne odluke, nastavlja on, za takvu opremu mogu postići dobru cijenu. “S obzirom na raznolikost opreme i uređaja koji se prodaju na aukcijama, naši klijenti dolaze iz raznih djelatnosti”, naglaša- va dodajući kako se pritom ne zamara previše problemima na tržištu u Hrvatskoj, već nastoji posao obavljati najbolje što može, kao i drugi suradnici u ovom projektu. “Ideja o ovom poslu je nastala krajem 2013., i već smo uspjeli ostvariti značajne poslovne rezultate. Naime, u 2013. posredovali smo u prodaji čija je ukupna vrijednost iznosila 372.000 eura, a dosad u 2014. čak 700.000 eura”, kaže. Kolege kao prednost Od trenutka kada korisnik sazna za aukciju, objašnjava Joković, postupak kupoprodaje se odvija unutar 15 dana. “Međutim, često se dogodi da netko za opremu koja mu je potrebna, na žalost, sazna nakon što prođu ovi rokovi. Kako sami ne možemo pretpostaviti što će sve biti ponuđeno na aukcijama, zainteresirane osobe bi trebale paziti i pregledavati našu tražilicu. Kao i svugdje, dobre i Prodaju se i patenti i brendovi Kada klijent kupi opremu ili stroj, on često traži i informacije o trgovačkim društvima koja su predmet stečaja, napominje Ivan Joković. Stoga njegova tvtka za klijente nudi organizirani posjet sjedištu tvrtke i razgovor s odgovornim i stručnim osobama koje su zadužene za proizvodne procese. “Zajedno s klijentom možemo sastaviti ponudu i predati je nadležnom trgovačkom sudu. Ako je ponuda pri- hvaćena, klijent može kupiti više od strojeva ili opreme i postati vlasnikom brenda ili čak preuzeti patent koji donosi višestruke poslovne koristi”, naglašava on. Rooar nudi i mogućnost sastavljanja ponuda za preuzimanje cjelokupnih trgovačkih društava ili pak ključnih zaposlenika na određeno razdoblje. “Konkretno, šef proizvodnje trgovačkog društva u stečaju može doći na odredište koje želi novi kupac, i nadzirati pokretanje kupljenih strojeva i opreme ili proizvodnih procesa čije je patente kupac preuzeo. To omogućava da kupljena proizvodna oprema ili procesi u najkraćem vremenu budu pušteni u pogon uz minimalne troškove. Osim toga, na taj način postiže se to da proizvodna oprema daje istu kvalitetu i kvantitetu kao i na prethodnoj lokaciji”, zaključuje Joković. Oprema koja se nudi na Rooaru je moderna, potpuno funkcionalna, sa svim pratećim dokumentima Kao i u drugim djelatnostima, konkurencija prisiljava Rooar da bude bolji, brži i otvoreniji. “Aukcije su dostupne svima. Međutim, naši iskusni kolege u Francuskoj, koji iza sebe imaju stotine ovakvih aukcija, predstavljaju našu komparativnu prednost pred konkurencijom. Klijentima uvijek jasno objasnimo njihova prava i obveze prije nego što imaju bilo kakve troškove, te im je potpuno jasno u što se upuštaju i kolike troškove mogu imati na kraju kupnje. A to je ono što nas ističe pred konkurencijom”, kaže Joković. 32 PST! KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić Joseph Pearce Moja utrka s đavlom Verbum Joseph Pearce, danas vodeći svjetski katolički biograf, bio je u mladosti jedan od vođa britanskih neofašističkih skupina i urednik časopisa koji je promicao rasističke ideje. Aktivno je sudjelovao u neredima i promicao ideologiju mržnje. Tijekom drugoga boravka u zatvoru započeo je svoju životnu preobrazbu, što je rezultiralo napuštanjem ekstremizma i obraćenjem na katoličanstvo. U ovoj knjizi opisuje svoje duhovno putovanje od radikalne mržnje i ateističke rasističke ideologije k razumskoj i produhovljenoj kršćanskoj ljubavi. Amos Oz Prizori iz seoskog života Fraktura Nešto je čudno u selu Tel Ilanu. Jedan se starac tuži kćeri da čuje zvuke kopanja negdje ispod temelja kuće. Kopa li to njihov podstanar, mladi Arapin? No baš on jedini je koji uz starca čuje kopanje; koliko će temelji izdržati, tko ruje i čija se kuća ruši? “Ne brini se”, napisala je na cedulju žena i poslala je mužu u ured. Dok je traži po selu, ona kao da je u zemlju propala. “Ne brini se”, ponavljamo s njime, ali ispod površine svakodnevice dovoljno je razloga za strepnju i potragu. Drago Hedl Izborna šutnja Naklada Ljevak Knjiga sadrži sve što treba sadržavati krimić: dobru priču i paralelnu montažu događaja svojstvenu modernoj naraciji. Pisac sjajno gradi zloslutnu atmosferu koja vodi do zločina u jednom malom gradu, tempo pripovijedanja i suzdržan stil odaju ozbiljnog majstora, a ambijent je novinarski precizno definiran. Mjesto događaja je Osijek, a postupak policije i pravosuđa znalački opisan. Sve je tu stvarno, osim likova, koje stvarnost kontaminira pa postaju realni junaci jedne političke drame. Ange Guéro Kletva krvi Lumen Francuska revolucija nije se dogodila, monarhija vlada i danas, a govorka se da su neki (ili možda svi) na dvoru vampiri. Priča počinje kad glavnu junakinju, tinejdžerku Angélique, kći vojvotkinje koja se bori za svoj položaj na dvoru, netko pokuša ubiti. Angélique otkriva dugogodišnji sukob dviju velikih aristokratskih obitelji, jedne podrijetlom od anđela, a druge od demona. Ali ni anđeli niti demoni u 21. stoljeću nisu ono što su nekad bili... Anna Todd Poslije svega Profil Knjiga Tessa je odlikašica u vezi s pouzdanim mladićem i majkom koja joj želi život u kojem nema puno odstupanja od zacrtanog. No, odlaskom na studij Tessa upozna Hardina, problematičnog mladića koji živi po vlastitim pravilima. I dogodi im se turbulentna ljubav u kojoj štošta moraju doznati jedno o drugome, ali i o sebi samima. Poslije svega, prvi dio serijala o ljubavi koja ne poznaje granice, američka spisateljica Anna Todd počela je objavljivati na online platformi Wattpad, inspirirana likom Harryja Stylesa iz benda One Direction. Privredni vjesnik Broj 3854, 24. studenoga 2014. PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Tiskani progresivni kalupi Egetek Kalip, Bornova, Izmir, Turska, www. egetekkalip.com.tr. Tvrtka nudi svoje usluge proizvodnje tiskanih progresivnih kalupa. Kontakt: [email protected], + 90 2324-4782413. Savjetovanje Counselor s.c., Varšava, Poljska, www.counselor. pl. Tvrtka nudi savjetovanje u području pokretanja gospodarske djelatnosti u Poljskoj: osnivanje trgovačkih društava, pripremanje ugovora i poslovne dokumentacije u skladu sa zakonima koji obvezuju u Poljskoj, pronalazak stana, kuće, poslovnog prostora za kupnju ili najam (u prvom redu u Varšavi i Krakovu, gdje tvrtka ima vlastite agente), regrutiranje zaposlenika, pribavljanje svih potrebnih dozvola za boravak i rad u Poljskoj i prevoditeljske usluge (uključujući usluge sudskog tumača). Kontakt: Magdalena Ayoade, magdalena. [email protected], +48 501 764 351. Strojevi za poljoprivredu i uzgoj stoke Lusna Makine, Selcuklu, Turska, www.lusna.com. tr. Tvrtka je proizvođač i izvoznik strojeva za poljoprivredu, farme i uzgoj stoke (ratarska prskalica, vrtna prskalica, pumpe i upravljački ventili za pr- skalice, prijenosni strojevi za mužnju i rezervni dijelovi). Kontakt: info@lusna. com.tr, +90 332 3598 585. Tiskarske usluge Šimrak usluge, Zagreb. Tiskara - kompletna usluga, proizvodi komercijalnu ambalažu (kutije za lijekove, čajeve, kavu i druge vrste) te ambalažu za vinarstvo (pakiranja 1, 2, 3 i 6 boca), reklamni materijal, ogledne kartone (samostojeće i viseće), samoljepive etikete, letke, blister pakiranja i drugo. Kontakt: Ermin Terzić, [email protected], +385 1 3470 431, +385 91 2098 257. Dijelovi za toranjske dizalice La Ticino srl, Turbigo, Italija, www.laticino.it. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju rezervnih dijelova za toranjske dizalice. Kontakt: Ganna Alessandra, [email protected], 39 033 1899083. Čelične konstrukcije Velutsan, Bandilrma-Balikesir, Turska, www.velutsan.com.tr. Tvrtka proizvodi i montira industrijske proizvode - čelične konstrukcije, kao što su tankovi pod tlakom i postrojenja za sušenje, po sustavu ključ u ruke. Tvrtka proizvodi i za kuće otporne na potrese, montažne kuće, vile, škole, domove, hotele, poslovne centre... Tako- đer proizvode skloništa za životinje, farme s čeličnim konstrukcijama posebno povoljne zbog praktičnosti i niske cijene. Kontakt: [email protected], +90-266-727-1970. Tiskarske usluge Tiskara Vidić, Požega, www.tiskara-vidic.hr: Tvrtka nudi uslugu tiska i izrade svih vrsta grafičkih proizvoda, a najkonkurentniji su na području samokopirnih papira (blokovi, setovi, tiskanice, beskonačni obrasci s dotiskom...). Svoje proizvode i usluge izvoze i na područje EU-a. Kontakt: Tihomir Vidić, [email protected], +385 34 272 43, +385 98 211 109. Metalske usluge Galmet, Zagreb, www. galmet-zagreb.hr. Tvrtka nudi usluge rezanja i savijanja svih vrsta lima do 6 mm, dužine 3000 mm, kružno savijanje lima, blanjanje i brušenje alata za strojeve i slično. Nude i specijalna varenja, željezo, aluminij, inoks, elektrolučno, tig, CO2 i točkasto zavarivanje, štancanje lima do 63 tone, sve bravarske usluge, izradu raznih vrsta roštilja i gradela, izradu nosača lampaša, stropnih nosača za boksačke vreće te nosača za klime... Kontakt: Hrvoje Jakopec, [email protected], +385 1 3768239. IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Brisači i dijelovi brisača tramvaja Grad Zagreb nabavlja brisače i dijelove brisača tramvaja. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 600.000 kuna. Rok dostave ponuda je 2. prosinca. Interventna vatrogasna odijela Vatrogasna zajednica grada Zagreba nabavlja interventna vatrogasna odijela. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 3. prosinca. Uredska i prijenosna računala Ministarstvo obrane RH nabavlja uredska i prije- nosna računala. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 1. prosinca. Regija Putnički automobili Parlamentarna skupština BiH nabavlja putničke automobile. Rok dostave ponuda je 16. prosinca. Nafta i naftni derivati Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona nabavlja naftu i naftne derivate za 2015. Rok dostave ponuda je 15. prosinca. Tepisoni i tepisi JU Djeca Sarajeva nabavlja tepisone i tepihe. Rok dostave ponuda je 16. prosinca. Toneri i patrone za pisače Državna agencija za istrage i zaštitu Istočno Novo Sarajevo nabavlja tonere i patrone za pisače. Rok dostave ponuda je 17. prosinca. Svježe cvijeće Pokop Sarajevo nabavlja svježe cvijeće. Rok dostave ponuda je 17. prosinca. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 [email protected] www.briefing-nadmetanja.hr 33 www.privredni.hr Broj 3854, 24. studenoga 2014. Sajamski vodič STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE Biznis baza Hotel, ljevaonica i oranice traže nove vlasnike Industrijska postrojenja i zgrade u Osijeku procijenjeni na 12,5 milijuna kuna. Ukupna površina nekretnina koje se prodaju iznosi 41.675 četvornih metara. U naravi riječ je o upravnoj zgradi, zatim o garaži, ljevaonici, kotlovnici, trafostanici, kompresorskoj stanici, o tri dodatne industrijske zgrade te parkiralištu. Riječ je imovini Metalske industrije Osijek u stečaju. Dražba za ročište održat će se 26. studenoga u 12 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka ulica 2, u sobi 22/I. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje najkasnije dva dana prije dana održavanja ročišta za dražbu uplate jamčevinu u iznosu od po 10 posto procijenjene vrijednosti nekretnina na žiroračun Trgovačkog suda u Osijeku, broj HR3123 900011300000200, s pozivom na broj HR05 272641-2011. Hotel Miramar u Crikvenici, procijenjen na 41,7 milijuna kuna. Uku- pna površina hotela, pripadajućih zgrada i dvorišta iznosi 4449 četvornih metara. Riječ je o ukupno tri objekta, dvama u izgradnji i jednom koji je pod zaštitom kao kulturna baština - spomenik kulture. Ročište za dražbu održat će se 26. studenoga u 12 sati na Općinskom sudu u Crikvenici, Uli- ca kralja Tomislava 85a, u sobi 27/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamstvo iznosi jedan posto vrijednosti nekretnine, a uplaćuje se na račun Suda HR392 3900011300001026, poziv na broj 4-263-2013. Livade i oranice u Lekeniku procijenjene na 16,3 milijuna kuna. Ukupna površina iznosi 16.474 četvorna metra. Dražba će se održati 27. studenoga u 10 sati na Općinskom sudu u Sisku, Trg Ljudevita Posavskog 5, u sobi broj 28/I. Prodaja ne može biti obavljena po cijeni manjoj od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto. Zemljište u Karlobagu, u naselju Cesarica, procijenjeno na 11,2 milijuna kuna. Ukupna površina ponuđena na prodaju iznosi 84.998 četvornih metara. Dražba će se održati 27. studenoga u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, u sobi 93/II. Jamčevina u iznosu od 10 posto treba se uplatiti na žiro-račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu HR92239000 otvoren 11300000460, kod Hrvatske poštanske banke, s pozivom na broj 05 921-12. Šuma, vinograd, pašnjak, oranice, vrt u Starom Gradu na Hvaru, procijenjeni na 7,9 milijuna kuna. Ukupna površina nekretnina koje se prodaju iznosi 12.257 četvornih metara. Dražba će se održati 28. studenoga u 10 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, Braće Radića 2, u sobi 230. Jam- čevina iznosi 10 posto, a treba je uplatiti na račun Suda HR4023900011300 002754. Građevinsko zemljište u Matuljima procijenjeno na sedam milijuna kuna. Prostire se na 6564 četvorna metra. Zemljište je građevinsko, čini jedinstvenu cjelinu, a nalazi se u građevinskom području naselja Frančići, obuhvaćeno urbanističkim planom. Na zemljištu je moguća izgradnja šest stambenih objekata individualne stambene izgradnje s po tri stambene jedinice. Pisane ponude za ovaj predmet treba dostaviti najkasnije 1. prosinca stečajnom upravitelju GP Kvarner, na adresu Marijana Stepčića 34, 51000 Rijeka, s naznakom “Ponuda za kupoprodaju nekretnina – ne otvarati”. Javno otvaranje ponuda obavit će se u roku od osam dana od roka za dostavu ponuda. Jamčevina iznosi pet posto, a uplaćuje se na prolazni depozit Trgovačkog suda u Rijeci broj HR5 923900011300002703, s pozivom na broj 224-00. Oranica u Zagrebu procijenjena na 1,5 milijuna kuna. Ukupne površine je 1880 četvornih metara. Dražba će se održati u Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, u sobi 327/III. Oranica se ne može prodati za manje od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Suda kod Hrvatske poštanske banke na broj HR1723 900011300003265, model HR05, s pozivom na broj 116-1845-11. Međunarodni sajam za mala i srednja poduzeća od 26. do 28. studenoga, Beograd Na 3000 četvornih metara izlaže tristotinjak izlagača iz Srbije, Makedonije, Crne Gore, BiH, Hrvatske, Slovenije, Italije, Njemačke i Indije - poduzetnici, proizvođači, trgovci i uslužne djelatnosti (medijske, osiguravateljske, bankarske, izdavačke), institucije i državne ustanove u funkciji razvoja i stvaranja povoljne klime razvoja malih i srednjih poduzeća. Posebne teme su znanost u funkciji poduzetništva te stari i umjetnički zanati u funkciji biznisa. Etno Sajam etno hrane i pića od 26. do 29. studenoga, Beograd Najveći sajam proizvođača tradicionalnih proizvoda u Jugoistočnoj Europi. Cilj je proizvode predstaviti potencijalnim kupcima, pronaći investitore za proizvodnju, ambalažu i plasman etno proizvoda te promovirati etno hranu i pića kao i tradicionalne načine pripremanja prehrambenih proizvoda kao dijela kulturnog identiteta naroda. Na prošlogodišnjem sajmu predstavilo se 369 proizvođača iz Srbije, BiH, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Ruske Federacije, Rumunjske, Grčke, Italije, Bugarske te Makedonije. Zagreb VINOcom Međunarodni festival vina i kulinarstva od 28. do 29. studenoga, Zagreb Festival je u cijelosti posvećen kulturi stola, vinu i hrani kao nezaobilaznom dijelu gospodarstva i hrvatske turističke ponude. Budući da se priredba održava uoči božićnih i novogodišnjih blagdana, bit će to ujedno i dobar uvid za poslovne ljude i građane o mogućnostima u mjesecu darivanja. Na festivalu će se prezentirati i degustirati vina, sljubljivati vino i hrana, održavati suvremeno koncipirane eno-gastro edukacije za poslovne ljude, trgovce, sommeliere, ugostitelje, ljude iz javnog života, novinare i druge ljubitelje vina i hrane. Sa(n)jam knjige u Istri Sajam nakladništva od 4. do 14. prosinca, Pula Sa(n)jam knjige u Istri najveći je autorski sajam knjiga u Hrvatskoj, a ujedno i najveći festival autora u široj regiji. Novinari su ga proglasili “hrvatskim Leipzigom”, autori “sajmom s ljudskim licem”, a publika mu je dodijelila titulu “najoriginalnijeg kulturnog događaja u Hrvatskoj”. U Puli svake godine izlaže gotovo 300 nakladnika, a u programima festivala sudjeluje više od 200 autora, urednika, prevoditelja i književnih kritičara. Podatke sakupili: Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr) 34 SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik Broj 3854, 24. studenoga 2014. Tržište novca Zagreb Obilje novca olakšava održavanje obvezne pričuve Kretanje na Tržištu novca Zagreb Jelena Drinković I znimna likvidnost bankarskog sustava traje već dulje vrijeme i značajnijih pomaka na novčanom tržištu nema i dalje. Obilje kuna u sustavu omogućuje sudionicima da bez velikih poteškoća održavaju potrebnu razinu računa i nemaju gotovo nikakvih problema s održavanjem obvezne pričuve. Ponuda kuna na tržištu je iznimno visoka, dok je potražnja za kratkoročnim pozajmicama neznatna, a kamatne stope i dalje bi- u mil. kn Potražnja Ponuda Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet 17. 11. - 21. 11. 2014. 10. 11. - 14. 11. 2014. u% 300 sudionika za aukciju zasigurno neće izostati jer na novčanom tržištu prevladava višak kuna koji se nema gdje adekvatno plasirati. Shodno uvjetima na novčanom tržištu može se očekivati stagnacija ili pad prinosa. Za sada je izgledno da će se tromost uz obilje kuna na novčanom tržištu zadržati još neko vrijeme. Pitanje je hoće li krajem godine, u mjesecu prosincu, kada je potrošnja uobičajeno značajnija, doći do bilo kakvih promjena kretanja. 4 3 200 2 100 1 0 17.11.2014. 18.11.2014. 19.11.2014. lježe minimalne razine. Kao što smo i pretpostavili, Ministarstvo financija raspisalo je aukciju trezorskih zapisa za utorak. To je prva aukcija 20.11.2014. 0 21.11.2014. trezorskih zapisa u mjesecu studenome. Aukcija je raspisana za trezorske zapise u kunama i u eurima. Kunski zapisi raspisani su za sve rokove ponedjeljak utorak dospijeća, a Ministarstvo financija najviše planira izdati zapisa na najdulji rok, odnosno 364 dana i to jednu milijardu kuna. Ukupno planirani iznos srijeda četvrtak petak izdanja za kunske zapise iznosi 1,15 milijardi kuna. Kad je riječ o eurskim trezorskim zapisima, plan izdanja iznosi 20 milijuna eura. Interes Hrvatsko devizno tržište Mirovinski fondovi Kuna stabilna samo prema franku Mirexima ide dobro Tečajnica Hrvatske narodne banke u proteklom je tjednu pokazala da je kuna opet izgubila valuta zini od 7,67 kuna. I dolar je ojačao u odnosu na kunu uz blage oscilacije. Stabilan odnos kuna na vrijednosti u odnosu na euro. Tjedan je počeo s tečajem od 7,66 kuna za euro, a završio na raEUR Srednji tečaj za devize AUD australski dolar 5,361225 CAD kanadski dolar 5,466662 JPY japanski jen (100) 5,233943 CHF švicarski franak 6,381031 GBP britanska funta 9,670885 USD američki dolar 6,172094 EUR euro 7,671913 7.673 USD 6.18 CHF 6.388 7.671 6.16 6.386 7.669 6.14 6.384 7.667 6.12 6.382 7.665 6.10 6.380 7.663 6.08 6.378 primjena od 22. studenoga 2014. 17.11. 18.11. 19.11. 20.11. 21.11. Izvor: HNB je sačuvala prema švicarskom franku, držeći se tečaja od 6,38 kuna za franak. 17.11. 18.11. 19.11. 20.11. 21.11. 17.11. 18.11. 19.11. 20.11. 21.11. 6850 jaču borbu protiv deflacije. Nakon 11 mjeseci uzastopnog pada na mjesečnoj razini, u studenom je njemački ZEW indeks poslovnih očekivanja (koji predviđa gospodarska kretanja u sljedećih šest 18000 FTSE 100 17900 4775 Dow Jones 4750 6750 17800 4725 17700 4700 6650 17600 4675 17500 17.11. 4400 4350 18.11. 19.11. 20.11. 21.11. 9800 CAC40 9700 4300 18.11. 19.11. 20.11. 21.11. 17.11. 17650 DAX 17500 9600 4250 9400 17050 4150 9300 16900 19.11. 20.11. 21.11. 19.11. 20.11. 21.11. NIKKEI 225 17200 4200 18.11. 18.11. 17350 9500 17.11. NASDAQ 4650 17.11. 17.11. 18.11. 0,12% 0,9% 0,08% 0,6% 0,04% 0,3% 0,0% 0% -0,04% 20.10. 1.11. 10.11. 20.11. datum 17.11. 18.11. 19.11. vrijednost (kn) promjena (%) 20.11. 2014 (%) kategorija A mjeseci) zabilježio snažan rast s negativnih -3,6 u listopadu na razinu od 11,5 u studenom. Pokazatelj za eurozonu zabilježio je također zamjetan rast sa 4,1 u listopadu na 11 u studenom. Snažan 6700 6600 MIREX - tjedni 1,2% Obvezni mirovinski fondovi - OMF Cijene dionica posvuda u porastu 6800 MIREX - mjesečni fond Međunarodno tržište kapitala Cijene dionica na svim su tržištima porasle na temelju niskih cijena nafte i metala, a i Kina je najavila rezanje kamatnih stopa. Euro je oslabio, a šef središnje europske banke Mario Draghi najavio je I u proteklom je tjednu zabilježen rast vrijednosti Mirexa, obračunskih jedinica obveznih mirovinskih fondova. Mirex B osvojio je 204,3814 bodova. Vrijednost Mirexa A dosegnula je 103,0322 boda. Pozitivan teritorij osvojio je i Mirex B s rezultatom od 102,3028 bodova. 19.11. 20.11. 21.11. 17.11. 18.11. 19.11. 20.11. 21.11. pozitivan zaokret u indeksima poslovnih očekivanja posljedica je nedavno objavljenih podataka o rastu njemačkog gospodarstva u trećem tromjesečju, pridruženih s pozitivnim stopama rasta BDP-a u Francuskoj što je dovelo do zaključka da je gospodarstvo eurozone u trećem tromjesečju izbjeglo rizik povratka u recesiju. Pozitivna kretanja na tržištu rada i povijesno niski troškovi kamata dali su pozitivan doprinos i tržištu nekretnina u SAD-u. Suprotno očekivanjima prodaja postojećih stambenih objekata u listopadu ostvarila je rast od 1,5 posto na mjesečnoj razini. MIREX A 20.stu 103,0322 -0.03 3,03 AZ - A 20.stu 102,9164 -0.02 2,92 Erste Plavi - A 20.stu 103,1731 0.02 3,17 PBZ CO - A 20.stu 102,9137 -0.05 2,91 Raiffeisen OMF - A 19.stu 103,2701 -0.05 3,27 kategorija B MIREX B 20.stu 204,3814 0.04 10,64 AZ - B 20.stu 209,1601 0.05 10,59 Erste Plavi - B 20.stu 208,177 0.04 9,07 PBZ CO - B 20.stu 186,7589 0.03 9,58 Raiffeisen OMF - B 19.stu 205,6723 0.06 11,77 2,30 kategorija C MIREX C 20.stu 102,3028 -0.01 AZ - C 20.stu 101,4132 0.01 1,41 Erste Plavi - C 20.stu 102,5651 -0.01 2,57 PBZ CO - C 20.stu 102,0672 -0.02 2,07 Raiffeisen OMF - C 19.stu 103,3702 0.04 3,37 Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF 19.stu 199,3662 0.00 13.17 AZ Profit 20.stu 235,8029 0.06 8,57 Croatia osiguranje 20.stu 147,0716 0.02 8,71 AZ Benefit 20.stu 217,2249 -0.05 9,92 Erste Plavi Expert 20.stu 171,5089 0.05 8,15 Erste Plavi Protect 20.stu 174,4779 -0.02 7,58 35 www.privredni.hr Broj 3854, 24. studenoga 2014. BURZA UKUPAN TJEDNI PROMET: 149,630 milijuna kuna Znatan pad dioničkog prometa tek 30 milijuna kuna, što je 86 milijuna manje nego u tjednu ranije: pad iznosi 74 posto. Indeks Crobex pao je četvrti tjedan uzastopno te je s tjednim minusom od 0,32 posto ostao iznad 1.800 bodova, iako je tijekom tjedna pao i ispod Iztok Likar www.hrportfolio.hr A ktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi u odnosu na prošli tjedan drastično je smanjena. Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je Top 10 po prometu tjedna promjena Luka ploče d.d. Ledo d.d. HT d.d. Valamar Riviera d.d. Đuro Đaković holding d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Ericsson Nikola Tesla d.d. Adris grupa d.d. SN holding d.d. Turbos DAX short C +0,14% -0,36% -0,90% -1,96% +3,30% +0,30% +0,44% -2,70% -2,00% -63,67% zadnja cijena 715,00 8.420,00 156,70 19,55 45,09 336,00 1.360,00 360,00 230,33 19,00 promet 10.358.327,17 7.071.570,00 3.605.180,61 3.543.055,51 1.019.944,71 923.776,65 850.106,48 729.000,00 612.072,09 522.918,37 TJEDNI DIONIČKI PROMET: 30.259.435,83 kn 1.800 bodova, da bi tjedan završio na 1.809,61 bodu. Crobex10 je prekinuo trotjedni negativni niz te porastao za 0,16 posto i tjedan završio na 1030,56 bodova. Najlikvidnije izdanje bila je drugi tjedan uzastopno Luka Ploče s prometom od 10,4 mili10 dionica s najvećim rastom cijene Turbos DAX long G Turbos WTI nafta long A Turbos H. HUB N. GAS long 5 HG Spot d.d. (u stečaju) TOZ penkala d.d. Spin Valis d.d. Požega Turbos E-mini S&P 500 long 7 Turisthotel d.d. RIZ-odašiljači d.d. Hoteli Jadran d.d. index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr juna kuna, od čega se čak 9,8 milijuna kuna odnosi na blok transakciju po cijeni od 700 kuna. U redovnoj trgovini protrgovano je dionica u vrijed- tjedna promjena +66,61% +49,73% +46,81% +40,00% +22,22% +10,01% +7,18% +7,11% +6,69% +5,26% zadnja cijena 90,30 55,10 6,90 0,56 55,00 550,03 20,90 2.260,00 66,00 80,00 promet 85.513,10 117.175,85 171.500,00 1.316,56 5.390,00 13.750,30 20,90 189.520,12 360.842,91 2.320,00 INVESTICIJSKI FONDOVI Protekli tjedan je od 72 aktivna otvorena investicijska fonda njih 38 poraslo, od toga su tri fonda porasla za više od jedan posto, dok su 34 fonda tjedan završila u crvenom, od toga ih je pet palo za više od jedan posto. Fondovi su tako peti tjedan uzastopno završi- li u plusu. Ukupno fondovi u zadnjih 35 tjedana bilježe samo tri tjedna u kojima su prevladavali negativni rezultati. Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom nalazi se osam dioničkih te po jedan mješoviti i posebni fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -2,50 posto do 1,61 posto. Prema prinosu u zadnjih 12 mjeseci 14 fondova je ostvarilo prinos veći od 10 posto, dok su 33 fonda porasla preko pet posto. Dionički fondovi s najvećim prinosima u promatranom razdoblju su KD Victoria (37,23 po- sto) i Capital Two (32,16 posto). Najuspješnije mješovite fondove predvodi Allianz Portfolio (17,82 posto). Kod obvezničkih fondova najveći prinos u zadnjih 12 mjeseci ostvario je fond PBZ Bond koji je rastao za 7,92 posto, a slijedi HPB Obveznički sa 7,76 posto. OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Valuta od 13. 11. do 20. 11. 2014. godine Vrijednost udjela *Tjedna promjena [%] 19,6435 -1,13 DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn HI-growth € 9,9241 -0,79 Raiffeisen World € 133,7700 0,28 ZB euroaktiv € 127,7056 0,77 ZB trend $ 183,0579 -0,42 FIMA Equity kn 72,6852 -0,11 PBZ Global fond € 13,4615 *Tjedna promjena [%] 0,06 HI-balanced € 11,7286 -0,50 ICF Balanced kn 114,2318 -0,87 HPB Global kn 84,5459 -0,50 OTP uravnoteženi kn 109,6854 -0,83 KD Balanced kn 8,6993 0,52 Agram Trust kn 51,3851 -0,16 Allianz Portfolio kn 143,1644 -0,44 Raiffeisen Harmonic € 101,5600 0,02 Naziv(fond) KD Prvi izbor kn 13,3538 -0,39 Ilirika JIE € 130,0524 1,21 Raiffeisen New Europe € 52,7800 -0,60 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS Valuta Vrijednost udjela PBZ Equity fond € 10,1116 -0,91 ZB bond € 179,4288 0,04 HPB Dionički kn 93,0732 -0,56 HI-conservative € 13,4312 -0,12 Erste Adriatic Equity € 81,3400 -0,71 Raiffeisen Bonds € 165,3600 -0,04 PBZ Bond fond € 119,2773 0,00 Capital One kn 194,6940 -0,00 HPB Obveznički € 147,1617 0,05 NETA Emerging Bond kn 73,0102 -0,45 Erste Adriatic Bond € 108,9600 -0,18 NETA Global Developed kn 104,5958 -0,33 ZB aktiv kn 109,6680 -1,41 Capital Two kn 85,3347 -1,25 Ilirika Azijski tigar € 43,7588 -2,50 PBZ I-Stock € 7,2833 -0,62 Platinum Global Opportunity $ 15,5149 0,43 KD Nova Europa kn 6,0581 1,61 OTP indeksni kn 39,9616 -0,55 Platinum Blue Chip € 94,0514 1,15 0,42 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 142,1671 0,01 ZB plus kn 174,0838 0,01 ZB europlus € 149,4559 0,01 PBZ Euro Novčani € 138,1712 0,02 NETA Frontier kn 575,5625 OTP MERIDIAN 20 € 89,7701 0,33 Raiffeisen Cash kn 156,1100 0,01 A1 kn 80,3100 0,05 Erste Money kn 149,7100 0,01 NETA US Algorithm kn HI-cash kn 150,1916 0,02 171,4991 -0,59 $ 129,5237 0,03 NETA New Europe kn PBZ Dollar fond 75,8146 -0,82 HPB Novčani kn 142,1477 0,02 Ilirika BRIC € 73,2682 -0,66 OTP novčani fond kn 131,8757 0,03 CROBEX10 kn 98,8802 -0,19 Money One kn 127,6968 0,04 KD Energija kn 9,5583 0,84 Agram Euro Cash € 12,1588 0,04 ZB BRIC+ € 91,4444 -2,39 Allianz Cash kn 117,4105 0,01 Raiffeisen Dynamic € 119,3100 -0,05 Erste Euro-Money € 114,6200 0,01 Allianz Equity € 133,0803 -0,88 Auctor Cash kn 108,8215 0,02 Raiffeisen euroCash € 105,0600 0,01 Smart Equity € 100,2302 0,81 HPB Euronovčani € 105,8456 0,01 Raiffeisen zaštićena glavnica € 101,1200 0,15 Locusta Cash kn 1327,0801 0,04 NETA MultiCash kn 106,6730 0,03 € 147,1927 -0,04 OTP euro novčani € 102,2009 0,01 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global nosti 560.000 kuna uz rast cijene od 0,14 posto na 715 kuna. Slijedi Ledo s prometom od 7,1 milijun kuna uz tjedni pad cijene od 0,36 posto na 8420 10 dionica s najvećim padom cijene Turbos DAX short C Turbos DAX short A Turbos E-mini S&P 500 short 7 Turbos H.HUB N. GAS short 5 Kaštelanski staklenici d.d. Turbos DAX short B Hoteli Podgora d.d. Turbos zlato short 7 Turbos H. HUB N. GAS short 4 Turbos E-mini S&P 500 short 8 tjedna promjena -0,32% +0,16% -0,04% +0,06% kune. Treća najlikvidnija je dionica HT-a s padom od 0,90 posto na cijenu od 156,70 posto, uz ostvaren promet od 3,6 milijuna kuna. tjedna promjena -63,67% -42,90% -36,92% -35,85% -27,82% -27,81% -22,88% -18,83% -15,12% -13,09% zadnja cijena 19,00 51,90 3,28 3,40 310,39 89,80 18,50 127,44 7,30 9,56 promet 522.918,37 168.771,62 19.340,00 42.451,80 356.398,17 219.454,40 555,00 2.598,00 2.940,00 31.800,80 *vijesti Peti uspješan tjedan za fondove Naziv(fond) zadnja vrijednost 1.809,6100 1.030,5600 104,8283 136,3449 HPB smanjuje kamate Hrvatska poštanska banka od 1. siječnja 2015. snižava kamatne stope na sve postojeće i nove kredite građana s promjenjivom kamatom. U skladu s padom nacionalnih referentnih stopa za eure i kune kamatne stope na kredite uz valutnu klauzulu bit će niže za 0,21, a za kredite u kunama za 0,16 postotnih bodova. Lakše trgovanje certifikatima Radi lakšeg pristupa trgovanju certifikatima na Zagrebačkoj burzi malim ulagačima, odnosno retail klijentima, Erste banka do 31. siječnja 2015. na sve certifikate s temeljnom imovinom E-mini futures (S&P500) i zlato smanjuje tzv. spread, odnosno raspon između cijene kupnje i prodaje koje na Zagrebačkoj burzi izlaže specijalist (market maker). U istom će razdoblju Banka omogućiti malim ulagateljima da Erste Group Bank certifikatima, putem platforme Erste Broker, trguju uz naknadu od 0,15 posto (minimalno 20 kuna po nalogu), umjesto dosadašnjih 0,40 posto. Mogućnost trgovanja certifikatima na Zagrebačkoj burzi uvedena je u rujnu 2012., a otada je Erste banka kao predstavnik izdavatelja i održavatelj likvidnosti izdala preko 160 različitih certifikata. Jeftiniji krediti i u Zabi Na stambene kredite Zagrebačke banke kod kojih se kao parametar koristi šestomjesečna nacionalna referentna stopa, za kredite u kunama kamatna stopa smanjit će se za 0,16 postotnih bodova, dok će se za kredite vezane uz euro kamatna stopa smanjiti za 0,21 postotni bod. Kod ostalih kredita, kod kojih banka koristi šestomjesečnu referentnu stopu, doći će do smanjenja kamatne stope kredita u kunama za 0,14 postotnih bodova, a za kredite vezane uz euro smanjenje će iznositi 0,22 postotna boda. Gradovi gube 1,8 milijardi kuna Ukupni pad prihoda lokalne samouprave zbog izmjena poreza na dohodak iznosi približno 1,8 milijardi kuna, objavila je Udruga gradova. Kompenzacijske mjere koje je država predložila iznose 395 milijuna kuna (230 milijuna kuna promet nekretninama, 150 milijuna kuna eksploatacija mineralnih sirovina i najviše 15 milijuna kuna sa zaštićenih područja prirode).
© Copyright 2024 Paperzz
