close

Enter

Log in using OpenID

9. srpnja 2014. Umro mons. Josip Šantić Umirovljeni generalni vikar

embedDownload
27/2014
9. srpnja 2014.
Umro mons. Josip Šantiæ
Umirovljeni generalni vikar Vojnog ordinarijata u
Republici Hrvatskoj preminuo je nakon duge i teške
bolesti u 69. godini života i 45. godini sveæeništva
Sjednica biskupa Zagrebaèke crkvene pokrajine
Biskupi pozivaju posebice mlade da dio svoga vremena
posvete konkretnoj pomoæi poplavljenima - Izrazili su
potporu biskupu Košiæu "prozivanom i izloženom
neprimjerenim grubostima i nepravednim
prozivanjima"
Susret kardinala Bozaniæa i novog ministra
Mornara
Razmotrili su više pitanja vezanih uz odgoj i
obrazovanje te potvrdili obostranu želju za suradnjom i
dijalogom u svim podruèjima od zajednièkog interesa
Biskup Škvorèeviæ posjetio Hrvate u Rumunjskoj
Pohodio je župe Lupak, Karaševo i Klokotiæ, a u
Temišvaru ga je ugostio biskup Martin Roos
Papa Franjo pohodio Molise
U Iserniji otvorio jubilarnu godinu u povodu 800.
obljetnice roðenja pape Celestina V. koji je roðen u toj
pokrajini na talijanskom jugu - Sveti Otac susreo se sa
svijetom i industrije, zatvorenicima, u svetištu Žalosne
Gospe u Castelpetrosu s mladima te slavio misu s
hodoèanicima u Campobassu
Domovinske vijesti
Proslava 40 godina sveæenièke službe Pavla Markaèa
Romska djeca boravila u Viru
Susret nuncija D'Errica i predsjednika Hrvatskog sabora
Promjene u službama u Dubrovaèkoj biskupiji
Dan Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja
Misom proslavljen roðendan najstarijega hrvatskoga kapucina
Doktorirala Martina s. Ana Begiæ
Sjednica Zbora savjetnika Zagrebaèke nadbiskupije
Sedamnaesta obljetnica utemeljenja Požeške biskupije
Šesti meðunarodni studij hagioterapije
Stota obljetnica crkvice Gospe Lurdske u èabarskome kraju
Biskup Štambuk uputio poruku uz godišnje odmore
40 godina sveæeništva mons. Antuna Prpiæa
Sedamdeseta obljetnica sveæeništva preè. Vladislava Tomasa
Slunj: Sveæenièki i biskupski jubilej biskupa Bogoviæa
Volosko: Vlè. Petar Belaniæ proslavio 30. obljetnicu misništva
Personalne promjene u Sisaèkoj biskupiji
Crkva u Hrvata
Nadbiskup Puljiæ u pohodu HKŽ Frankfurt
Koncert Papinskog instituta za crkvenu glazbu u Banjoj Luci
Subotica: Djeèja misa zahvalnica za žetvu
Misno slavlje na poèetku 26. ljetnog susreta misionara i misionarki
Inozemne vijesti
Predstavljen logo i molitva Svjetskog dana mladih 2016.
Završen peti sastanak Kardinalskoga vijeæa
Papa slavio misu sa žrtvama seksualnog zlostavljanja
Prilog dokumenti
Isus sve poziva k sebi
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Proslava 40 godina sveæenièke službe Pavla Markaèa
Gorièan, 29.6.2014. (IKA) – Vlè. Pavao Markaè proslavio
je èetrdeset godina sveæenièke službe misom u nedjelju 29.
lipnja u rodnoj župi sv. Leonarda u Gorièanu. Prije poèetka
mise, èestitke i lijepe želje vlè. Markaèu uputili su
predsjednik Cehovskog društva Sv. Leonard iz Gorièana
Josip Vargec, uime vjernika župne zajednice Gorièan Josip
Vugrinec, a uime župe i nazoènih sveæenika vlè. Petar
Majstoroviæ. Iskrene èestitke za taj dugi pastoralni i
sveæenièki rad, okupljeni na sveèanoj misi dugim i
gromoglasnim pljeskom zahvalili su Pavleku, kako ga od
milja zovu, njegovi "Gorèenci".
Kroz èetrdeset godina Markaè je kao sveæenik služio u
zagrebaèkim župama te u Karlovcu. A onda se vratio bliže
domu, i to u Imbriovec, Legrad, Sveti Ðurð kod Ludbrega,
Nedelišæe, a sada je u Svetoj Mariji. U svojoj službi poznat
je i kao graditelj crkava (Pušèine), kapelica, križnih pilova te
kao održavatelj svih crkvenih oltara i kipova po crkvama.
Susret kardinala Bozaniæa i novog ministra Mornara
Razmotrili su više pitanja vezanih uz odgoj i obrazovanje te
potvrdili obostranu želju za suradnjom i dijalogom u svim
podruèjima od zajednièkog interesa
Zagreb, 1.7.2014. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ i novoizabrani ministar znanosti, obrazovanja
i sporta dr. Vedran Mornar susreli su se u utorak 1. srpnja u
Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu.
U duljem i otvorenom razgovoru razmotrili su više pitanja
vezanih uz odgoj i obrazovanje te potvrdili obostranu želju
za suradnjom i dijalogom u svim podruèjima od zajednièkog
interesa, izvijestili su iz Zagrebaèke nadbiskupije.
Mladomisnici zahvalili karmeliæankama u Mariji Bistrici
Marija Bistrica, 1.7.2014. (IKA) - Deset ovogodišnjih
mladomisnika iz Zagrebaèke nadbiskupije te Varaždinske i
Bjelovarsko-križevaèke biskupije došlo je 1. srpnja zahvaliti
misom karmeliæankama u Mariji Bistrici za molitvenu
podršku kroz dane teološkog studija i bogoslovskog života.
Misnom se slavlju pridružio i duhovnik bogoslova vlè.
Vlado Razum. Na poèetku je redovnice i svoje kolege
pozdravio vlè. Josip Èulig te im je zaželio dobrodošlicu u
lijepo i pitomo Zagorje, u Nacionalno svetište Majke Božje
Bistrièke i u Karmel, s obzirom da dolazi iz Stubièkoga
dekanata kojem pripada župa Marija Bistrica.
Èitanja toga dana protumaèio je u homiliji vlè. Matej Petriæ
u duhu otaèke tradicije. Naveo je tri bitne oznake molitve
koje Bog po èitanjima stavlja pred vjernike, a jedna od njih
je da je molitva zamka zlu, jer zlo ne oèekuje molitvu kod
grešnog palog èovjeka. Obraæajuæi se redovnicama, rekao je:
"Drage sestre, ova misa zahvalnica je za vašu prisutnost i
blizinu jer mnogo je bilo trenutaka u našim mladim životima
i na putu ka sveæeništvu kada smo osjetili vaše spasonosne
zamke koje su hvatale svakakve napasti i zla koje su nas bile
spremne uništiti. Hvala Vam na tome i preporuèujemo se i
nadalje".
Poslije mise bio je srdaèan susret na kojem su se meðusobno
bolje upoznali i zaželjeli jedni drugima blagoslov za daljnji
rad na njivi Gospodnjoj.
2
9. srpnja 2014. broj 27/2014
Romska djeca boravila u Viru
Vir, 1.7.2014. (IKA) - Pastoralnu brigu HBK u pastoralu
Roma potvrðuje projekt Romske odgojne zajednice (ROZ) u
sklopu kojeg je tridesetero romske djece u dobi izmeðu osam
i dvanaest godina u utorak 1. srpnja završilo sedmodnevni
boravak u Viru. Djecu je predvodila s. Karolina Miljak,
nacionalna ravnateljica za pastoral Roma HBK, u suradnji sa
suradnicima ROZ-a, meðu kojima je i prof. dr. Neven
Hrvatiæ s Pedagoškog odjela Filozofskog fakulteta u
Zagrebu. Dr. Hrvatiæ dvadeset godina sa suprugom Melitom
dobrovoljno pomaže razvoj tog projekta èiju je struènu
strukturu osmislio sa s. Karolinom.
Djeca su u Viru bila smještena u Djeèjem odmaralištu
"Cvrèak" koje je u nadležnosti Gradskog društva Crvenog
križa Pakrac. Za vrijeme susreta sudjelovali su u molitvi,
misi, vjeronauku, a likovne i glazbene radionice su vodile
dvije studentice s Likovne i Glazbene akademije iz Zagreba.
Pod geslom "Biti zajedno", na tom susretu, kojeg svake
godine provedu u drugoj biskupiji, djeca uèe i povijest,
zemljopis i zdravstvenu skrb. Pohodili su i znamenitosti
Zadra i katedralu Sv. Stošije gdje im je o povijesti katedrale
govorio don Dario Tièiæ, a susreo ih je i blagoslovio i
zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ.
Èestitavši s. Karolini na požrtvovnom radu, nadbiskup je
rekao da HBK godinama poklanja pažnju romskoj djeci,
prisjetivši se doprinosa biskupa odgovornih za pastoral
Roma na èelu tog Odbora, a ostavili su veliki trag; to su
zadarski nadbiskup Marijan Oblak i ðakovaèko-srijemski
biskup Æiril Kos. Sadašnji predsjednik Odbora HBK za
pastoral Roma je ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ,
za kojeg je s. Karolina rekla da izdvaja vrijeme i pažnju u
podršci aktivnosti za Rome. Od 2003. g. u uporabi je i
Katekizam za romsku djecu. "Drago mi je da ste kao
hodoèasnici došli u Zadar, što je prilika za upoznavanje
kršæanske baštine Zadra i života njegovih svetaca zaštitnika.
Budite dobra djeca i dobri graðani svoje države", poruèio je
biskup djeci u katedrali. Dr. Hrvatiæ istaknuo je da su prvi
Romi u Hrvatsku došli baš na Jadran, u Dubrovnik, Šibenik,
Zadar i Pulu, 1356. g.
S djecom u Viru boravili su i povjerenik za pastoral Roma
Varaždinske biskupije vlè. Damir Slamek te povjerenik za
pastoral Roma Gospiæko-senjske biskupije don Josip
Štefanèiæ. Svaka biskupija u Hrvatskoj u kojoj živi više od
petsto Roma ima svog povjerenika. "Crkva uvijek brine za
one koji su na rubu. Isus je najprije njima išao, oni su prvi.
Ako se Romi smatraju takvima, neka znaju da Krist takve
osobito voli. Onaj tko voli ljude, mora voljeti i Rome.
Pozvani smo poštovati svaki narod", rekao je Štefanèiæ,
župnik Plitvica, izražavajuæi zadovoljstvo susretom s djecom
iz svoje biskupije.
S. Karolina dugo godina bila je sama u pastoralu s Romima,
obišla je gotovo sva romska naselja u bivšoj državi. Sada
ima pomoæ u vjerouèiteljima, profesorima i volonterima koji
joj rado pomažu u radu. U Viru su bili i Dušan Ignac, koji je
bio èlan prve grupe ROZ-a 1994. g, a sada je romski
pomagaè u školi u Macincu, Marko Ignac je završio
Medicinsku školu i pomaže projekt, Slavica Medved iz
zajednice Krvi Kristove iz Nove Gradiške takoðer pomaže
projekt. ROZ je prije dvadeset godina u Zagrebu osmislila s.
Karolina s profesorima i studentima sa zagrebaèkog
Filozofskog fakulteta. Odbor HBK za pastoral Roma
podržava meðunarodne, nacionalne i pokrajinske susrete
Roma. S. Karolina je istaknula povezanost i uspješnu
ika
suradnju s biskupijskim Caritasima i državnim institucijama.
"U ROZ-u njegujemo zajedništvo meðu djecom Roma.
Želimo da se Romi ne srame reæi da su Romi, da im nije
zbog toga žao. Njegujemo njihovu kulturu kroz povijest,
zemljopis, folklor i druge društvene aktivnosti. Važna nam je
i vjera. Djecu pokušavamo tako voditi da kroz odrastanje
shvate da njihov život ima smisla. Gdje smo mi stavili taj
narod? Osjeæam da tom narodu treba Bog, želim im nositi
Boga. Vjerujem da to proizlazi iz karizme koju je Bog
darovao mojoj družbi Klanjateljica Krvi Kristove, a po
Družbi meni. To je Isusovo srce otkupljenja za sve ljude i
potvrda poticaja pape Franje da Crkva treba iæi ususret
ljudima na rubu", rekla je s. Karolina. Nedavno se vratila s
meðunarodnog susreta trideset nacionalnih ravnatelja iz
svijeta odgovornih za pastoral Roma. "Susreli smo se i s
papom Franjom koji nas je ohrabrio i rekao da je to
kompleksan pastoral, da se ne umorimo. To je svijet koji
vam otkriva drugaèiju stvarnost od koje takoðer imamo
nešto nauèiti, npr. kako je važno biti, a ne posjedovati", rekla
je s. Karolina, istaknuvši da se sljedeæe godine u talijanskom
svetištu Pomezia obilježava pedeset godina kako se Crkva i
službeno izjasnila gdje su Romi u Crkvi. "Tada je papa
Pavao VI. prvi put rekao da su Romi u srcu Crkve. Tim
povodom sljedeæe godine organizira se hodoèašæe Roma iz
zemalja svijeta u Rim", rekla je s. Karolina, u zahvalnosti
HBK i Caritasima nad/biskupija koje pomažu projekte
pastorala Roma u Hrvatskoj.
Susret nuncija D'Errica i predsjednika Hrvatskog sabora
Zagreb, 2.7.2014. (IKA) - Predsjednik Hrvatskoga sabora
Josip Leko primio je 2. srpnja apostolskog nuncija u
Republici Hrvatskoj nadbiskupa Alessandra D'Errica.
Rijeè je o redovitoj razmjeni mišljenja o temama važnim za
obje strane. U središtu razgovora bili su bilateralni odnosi
Hrvatske i Vatikana, priopæeno je iz Sabora.
Župa na Dolcu proslavila Pohod Blažene Djevice Marije
Slavlje predvodio zlatomisnik mons. Alojzije Petroviæ
Zagreb, 2.7.2014. (IKA) – Župa Pohoda Blažene Djevice
Marije na zagrebaèkom Dolcu proslavila je u srijedu 2.
srpnja svetkovinu nebeske zaštitnice. Središnje euharistijsko
slavlje predvodio je zlatomisnik mons. Alojzije Petroviæ u
koncelebraciji s desetoricom sveæenika meðu kojima su bili i
zamjenik biskupskog vikara za Grad Zagreb mons. Zvonimir
Sekelj i domaæi župnik Zlatko Golubiæ.
U homiliji mons. Petroviæ je u duhu misnog evanðelja
istaknuo kako je Elizabeta po Božjem nadahnuæu spoznala
da je Marija svojim pohodom u njezin dom donijela Božjega
Sina, Spasitelja svijeta. To je zapravo prvi pohod Isusa
Ivanu, a Marija je prvi apostol koja nosi Krista Isusa svojoj
roðakinji Elizabeti.
"Vjerujemo kako Blažena Djevica Marija ima jedinstveno
mjesto u povijesti spasenja. Njezina zadaæa je olakšati susret
Boga i èovjeka. Marija je pomoænica kršæana, odvjetnica
grešnoga svijeta, zaštitnica, posrednica, a u naše dane
osobito ju èastimo kao Majku Crkve, te u njoj gledamo uzor
pravoga bogoljublja i èovjekoljublja, poniznu službenicu
Gospodnju, onu koja vjerno sluša i u svom srcu prebire
Božju Rijeè. Ona je uistinu uzor i nadahnuæe i pomoæ da i mi
ostvarimo naše poslanje. Ona zaslužuje najljepše pjesme i
cvijeæe, ali cvijeæe vene, a pjesme zamiru, ali nikada se ne
gubi i ne zamire duboka ljubav prema Mariji, a ona se
najviše pokazuje kad nasljedujemo njezine kreposti. Onaj
tko slijedi Mariju sigurno dolazi k Isusu", rekao je u homiliji
mons. Petroviæ. Na misi je pjevao župni zbor.
Domovinske vijesti
Promjene u službama u Dubrovaèkoj biskupiji
Dubrovnik, 2.7.2014. (IKA) - Dubrovaèki biskup Mate
Uziniæ potpisao je dekrete kojima se sveæenici, redovnici i
vjernici laici razrješuju pojedinih službi i/ili imenuju na
druge. Tako je, uz ostalo, jedan sveæenik Dubrovaèke
biskupije umirovljen, došlo je do promjena na èelu Ureda za
mlade i Biskupijskog vijeæa za mlade kao i Biskupijskog
sjemeništa i Sveæenièkog doma. Do promjena takoðer dolazi
unutar Caritasa Dubrovaèke biskupije i Katehetskog ureda.
Novi župnici dolaze na službe u župe sv. Obitelji u Novoj
Mokošici, sv. Ilara u Mlinima, sv. Marije Magdalene u
Putnikoviæima, sv. Jurja u Stravèi i sv. Kuzme i Damjana na
Lastovu. Don Marin Luèiæ razriješen je službe proèelnika
Ureda za mlade i Biskupijskog vijeæa za mlade, te
upravitelja Biskupskog doma i imenovan rektorom
Biskupijskog sjemeništa i župnim vikarom katedralne župe
Gospe Velike. Don Marinko Šljiviæ imenovan je
upraviteljem Biskupskog doma i tajnikom Katehetskog
ureda. Mons. Mirko Maslaæ razriješen je službe ravnatelja
Sveæenièkoga doma. Mons. Petar Paliæ, generalni vikar,
imenovan je v.d. ravnateljem Sveæenièkoga doma. Don Grgo
Tomiæ razriješen je službe župnika župe sv. Ilara u Mlinima
i umirovljen. Don Bernardo Pleše, ravnatelj Biskupijske
klasiène gimnazije, razriješen je službe rektora Biskupijskog
sjemeništa i imenovan župnikom župe sv. Ilara u Mlinima.
Don Mario Karatoviæ razriješen je službe upravitelja župe
sv. Marije Magdalene u Putnikoviæima. Don Stipo Miloš
razriješen je službe upravitelja župe sv. Kuzme i Damjana na
Lastovu i imenovan župnikom župe sv. Marije Magdalene u
Putnikoviæima. Željko Batiniæ imenovan je upraviteljem
župe sv. Kuzme i Damjana na Lastovu. Don Mato Karamatiæ
razriješen je službe upravitelja župe sv. Jurja u Stravèi. Fr.
Mario Škrtiæ, OSPPE, imenovan je upraviteljem župe sv.
Jurja u Stravèi. Don Ivan Bolkovac, SDB, razriješen je
službe župnika župe sv. Obitelji u Novoj Mokošici. Don Ivo
Zeèeviæ, SDB, razriješen je službe župnog vikara župe sv.
Obitelji u Novoj Mokošici i imenovan župnikom te župe.
Don Ante Guberac, SDB, imenovan je župnim vikarom župe
sv. Obitelji u Novoj Mokošici. Don Hrvoje Katušiæ
razriješen je službe potpredsjednika Organizacijskog odbora
Susreta hrvatske katolièke mladeži i vraæa se na studij u
Rim. Don Aleksandar Kovaèeviæ razriješen je službe
pastoralnog suradnika župe sv. Mihovila na Lapadu u
Dubrovniku i stavljen svom ordinariju na raspolaganje. Ana
Marèinko imenovana je proèelnicom Ureda za mlade i
Biskupijskog vijeæa za mlade. Sanja Šanje imenovana je v.d.
zamjenicom ravnatelja Caritasa Dubrovaèke biskupije. Prof.
Romana Ðuka-Alemani razriješena je službe tajnice
Katehetskog ureda.
Caritas Zagrebaèke nadbiskupije poslao pomoæ Rajevom
Selu i županjskom podruèju
Zagreb, 2.7.2014. (IKA) - Caritas Zagrebaèke nadbiskupije
2. srpnja uputio je šleper s 18.181 kg pomoæi poplavljenima
županjske posavine i Rajevog Sela. Raznovrsnu pomoæ medicinske i higijenske artikle, vodu, odjeæu i obuæu,
posteljinu, igraèke, kuæanske aparate, prehrambene artikle za
ljude te hranu za životinje - potrebitima æe podijeliti Caritas
Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije. Uz pomoæ koju je
zagrebaèki Caritas do sada prikupio od graðana tijekom
akcije za poplavljene, ovu donaciju jednim dijelom saèinjava
i pomoæ koju su prikupili vjernici Hrvatske katolièke župe u
Münchenu te vjernici okupljeni u hrvatske katolièke
zajednice i hrvatske udruge u Stuttgartu. Caritasovim
djelatnicima kod utovara su pomoæ pružili i beskuænici na
smještaju u Caritasovom objektu u Rakitju.
9. srpnja 2014. broj 27/2014
3
Domovinske vijesti
Dan Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja
Visovac, 2.7.2014. (IKA) – Dan Franjevaèke provincije
Presvetog Otkupitelja održan je u srijedu 2. srpnja u
organizaciji Vijeæa za duhovni život na otoku Visovcu. Na
slavlju je sudjelovalo 98 franjevaca meðu kojima su bili
provincijal fra Joško Kodžoman, definitori fra Anðelko
Domazet, fra Petar Klariæ, fra Nedjeljko Šabiæ,
mladomisnik, novaci i bogoslovi, izvijestio je portal splitskih
franjevaca franjevci-split.hr.
Slavlje je poèelo pokornièkim bogoslužjem koje je
predvodio fra Mladen Proliæ, slijedila je sveèana misa koju
je predvodio provincijal Kodžoman a pjevanje su predvodili
franjevaèki novaci.
Govoreæi u propovijedi o vremenu i prilikama u kojima
franjevci te provincije danas žive, Kodžoman je podsjetio da
je "èinjenica da je danas mnoštvo ljudi stavljeno na rub
društva, bez moguænosti da od svoga rada žive, bez
buduænosti i prave životne perspektive". "Tko bi se nadao da
æe u mladoj hrvatskoj državi ljudi ikada ponovno napuštati
svoje domove i obitelji u potrazi za boljim uvjetima života.
Mnogi problemi današnjeg svijeta, pa i mnogi problemi
hrvatskog èovjeka, u svoj su biti strukturalne naravi i ne
vjerujem da æe se moæi riješiti bez promjena na
zakonodavnoj, ali jednako tako i na vrijednosnoj razini. Bez
stimulativnih zakona, bez promjene svijesti i radnih navika,
bez sveukupnih društvenih nastojanja da se promjeni
porazna
demografska
statistika,
kronièni
proces
osiromašivanja æe se i dalje nezaustavljivo nastaviti",
istaknuo je propovjednik, zapitavši se što redovnici, ljudi
Crkve, mogu uèiniti da bi se stanje popravilo. "Bez širokoga
društvenog konsenzusa ne možemo uèiniti èuda. Ali to nas
ne treba obeshrabriti da nešto uèinimo ili da na te socijalne
fenomene gledamo kao na normalne pojave u tranzicijskim
društvima. Od nas ljudi nešto oèekuju. Oèekuju da se za njih
zauzmemo na naèin da koristimo sve raspoložive prilike i da
u svojim nastupima govorimo o socijalnoj nepravdi, da
prozivamo gramzljivost poslodavaca, koji se bogate na žrtvi
i preko kostiju svojih zaposlenika. Od nas ljudi oèekuju da
budemo njihov glas i savjest društva. Oèekuju da se s njima
solidariziramo u njihovoj nevolji, pa i po cijenu da time
umanjimo komfor vlastitog života. Drugim rijeèima, pozvani
smo biti prijatelji u nevolji, ne samo na nekoj deklarativnoj
razini, veæ zapravo i stvarno", istaknuo je franjevaèki
provincijal, upozorivši da bi "neèinjenje" vodilo gubitku
vjerodostojnosti. Takoðer je upozorio da siromaštvo, koje
poprima razmjere obiteljske i ljudske drame, poziva na
konkretno zauzimanje na karitativnom i humanitarnom
podruèju. "Znam da ste na tom polju mnogi veæ i angažirani,
ali dopustite da postavim pitanje i sebi i vama, je li to što
smo do sada uèinili ili èinimo i najviše što možemo, ili smo
zadržali rezerve za sebe u strahu da bismo i sami mogli doæi
u nezavidnu situaciju. Vjerujemo li mi u Božju providnost ili
je to samo jedna u nizu naših propovjednièkih kategorija i
govornièkih figura, koje vješto koristimo". Provincijal
Kodžoman istaknuo je da se kriza osjeæa ne samo na
gospodarskim odnosima, nego i na moralno-etièkoj razini i
na podruèju odnosa prema prirodi. "S druge strane, na
unutrašnjem crkvenom planu uoèljiva je kriza duhovnih
zvanja, kriza autentiènog življenja i svjedoèenja kršæanskih
vrijednosti, kriza autoriteta, crkvenih institucija, morala…",
rekao je splitski franjevaèki provincijal te istaknuo da se na
krizu može gledati i kao na priliku i poziv na odluèujuæi i
neizbježni zaokret u ponašanju. Podsjetio je i na poziv pape
Franje na obnovu duha redovništva, te je ukazao na razlièite
procese koji rastaèu franjevaèki i redovnièki život i pozvao
sve okupljene franjevce da se "s obnovljenim franjevaèkim
žarom" trude u obnovi bratskog zajedništva i u solidarnosti
4
9. srpnja 2014. broj 27/2014
ika
sa svima koji ih okružuju.
Na kraju euharistijskog slavlja predvodio je molitvu
odrješenja za pokojne èlanove Provincije.
Nakon molitve Šestog èasa provincijal Kodžoman podnio je
izvješæe o stanju u provinciji te najavio proslavu jubileja u
Sinju 2015. godine i provincijalni kapitul 2016. godine.
Posebno se osvrnuo na preminule i bolesne franjevce te sve
potaknuo na molitvu i djelovanje za duhovna zvanja.
Održana sjednica biskupa Zagrebaèke crkvene pokrajine
Biskupi pozivaju posebice mlade da dio svoga vremena
posvete konkretnoj pomoæi poplavljenima - Izrazili su
potporu biskupu Košiæu "prozivanom i izloženom
neprimjerenim grubostima i nepravednim prozivanjima"
Bjelovar, 2.7.2014. (IKA) - Sjednica biskupa Zagrebaèke
crkvene pokrajine, 21. u nizu, održana je u srijedu 2. srpnja u
biskupskome dvoru u Bjelovaru, pod predsjedanjem
zagrebaèkoga nadbiskupa i metropolita kardinala Josipa
Bozaniæa.
Uz kardinala na sjednici su sudjelovali svi biskupi
Metropolije: varaždinski Josip Mrzljak, sisaèki Vlado Košiæ,
biskup Križevaèke eparhije Nikola Kekiæ, domaæin
bjelovarsko-križevaèki biskup Vjekoslav Huzjak te
zagrebaèki pomoæni biskupi Valentin Pozaiæ, Ivan Šaško i
Mijo Gorski, navodi se u priopæenju koje je poslao Tiskovni
ured Zagrebaèke nadbiskupije.
Biskupi su posebno razmotrili pomoæ Crkve koja je pružena
i koju Crkva i dalje pruža ljudima na nedavno poplavljenim
podruèjima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji. U brizi
za stradale posebno je istaknuta vrijednost trajne prisutnosti
biskupijskih i župnih Caritasa te Hrvatskoga Caritasa. Ta
prisutnost i pomoæ neæe prestati, kako u duhovnoj skrbi za
vjernike tako i u materijalnim dobrima svima kojima su ona
potrebna.
U narednome je razdoblju naroèito važna koordinacija
djelovanja svih institucija koje mogu pomoæi, kao i
organiziranje volontera, što Crkva takoðer promièe,
pozivajuæi osobito mlade da u iduæim mjesecima dio svoga
vremena i kršæanske ljubavi posvete konkretnoj pomoæi
potrebitima.
Biskupi se raduju pozitivnim znakovima koji vode prema
kanonizaciji blaženoga Alojzija Stepinca. Istaknuta je
èinjenica da je blaženik bio nadbiskup na cijelome podruèju
sadašnje Zagrebaèke crkvene pokrajine, što upuæuje na
posebnu povezanost s njime. Razmotreni su prijedlozi za
intenzivnu duhovnu pripravu po biskupijama ususret tomu
radosnom dogaðaju milosti.
Biskupi su istaknuli privrženost vjernika bl. Alojziju i
pobožnost prema njemu koja se izražava u raznim slavljima.
Taj naš svjedok istine, promicatelj ljudskih prava i
crkvenoga jedinstva i dalje je dragocjenost koja privlaèi
svojom snagom i svježinom u sadašnjim hrvatskim i
europskim okolnostima, navodi se u priopæenju.
Na sjednici su razmotrena aktualna pitanja u hrvatskome
društvu. Posebno su u javnosti primijeæeni uèestaliji napadi
na Katolièku Crkvu, u kojima se iznose razne neistine.
Biskupi su izrazili potporu sisaèkomu biskupu Vladi Košiæu,
"prozivanom i izloženom neprimjerenim grubostima i
nepravednim prozivanjima, koja su plod zatvorenosti prema
traženju istine i pokušaja da se Crkvi oduzme glas u
zalaganju za proèišæavanje spomena prošlosti koja i dalje
optereæuje hrvatsku sadašnjost".
.
Domovinske vijesti
ika
Misom proslavljen roðendan najstarijega hrvatskoga
kapucina
Fra Zvonko Marija Pšag 90. roðendan proslavio u sklopu
izbornoga kapitula hrvatskih kapucina
Zagreb, 2.7.2014. (IKA) - Najstariji hrvatski kapucin fra
Zvonko Marija Pšag proslavio je 2. srpnja 90. roðendan
sveèanom misom u crkvi Sv. Leopolda Bogdana Mandiæa u
sklopu izbornoga kapitula hrvatskih kapucina. Misu je
predvodio sam slavljenik uz suslavlje braæe kapitularaca te
provincijala Ante Logare i fra Štefana Kožuha, generalnog
vikara Reda.
Propovijedao je provincijal Logara koji je govoreæi o
slavljeniku istaknuo franjevaèku radost i pristupaènost o.
Pšaga te osjeæaj za potrebe bližnjih. Svjedoèeæi o osobnim
susretima s fra Zvonkom, provincijal je podsjetio i da je
upravo za slavljenikove službe u župi sv. Mihaela i na
njegov poticaj kupljena kuæa u Gornjoj Dubravi u tadašnjoj
Borskoj ulici (danas Sv. Leopolda Bogdana Mandiæa) kako
djeca ne bi na vjeronauk išla u župnu crkvu preko opasne
prometnice.
Fra Zvonko Marija Pšag (rodom iz župe Križovljan) orguljaš
je i skladatelj, uèenik glasovitoga kapucinskog skladatelja o.
Anzelma Canjuge po kojemu se zovu i zborovi u
zagrebaèkoj župi sv. Leopolda. Uz brojne druge skladbe, fra
Zvonko je skladao i himnu u èast sv. Leopolda na tekst fra
Modesta Boraka te misu u èast sv. Leopoldu. U sijeènju
prošle godine skladao je i svoju 53. skladbu za dvoglasno
pjevanje Himnu BDM Kraljici svijeta na rijeèi bl. Marije
Propetog Petkoviæ. Više od 45 godina fra Zvonko Pšag èlan
je samostanskog bratstva hrvatskih kapucina u Osijeku.
536. obljetnica štovanja Gospe od Sela
Hvar, 2.7.2014. (IKA) - 536. obljetnica štovanja Gospe od
Sela proslavljena je 2. srpnja u župi Dol na otoku Hvaru.
Tijekom uoènice Gospina slika je postavljena u središte
njene crkve gdje su joj hodoèasnici iskazivali štovanje. U
veèernjim satima sveèano euharistijsko slavlje predvodio je
dubrovaèki biskup Mate Uziniæ. Koncelebriralo je desetak
sveæenika Hvarskoga dekanata, a Vrhbosansku nadbiskupiju
predstavljao je don Mate Janjiæ, travnièki župnik i dekan i
kanonik Stolnog kaptola u Sarajevu. Sve je srdaèno
pozdravio župnik don Mario Zelanoviæ. Liturgijsko pjevanje
predvodili su domaæi pjevaèi pod ravnanjem s. Elvire Žižiæ.
Biskup Uziniæ istaknuo je potrebu sklada tradicionalnoga
kršæanskog identiteta i suvremenih dogaðanja u teologiji i
kršæanskom životu, navodeæi primjere Marije i Elizabete te
pape Benedikta XVI. i pape Franje. Osobito je istaknuo
potrebu da se kršæanstvo svjedoèi životom a ne rijeèima.
Misno slavlje i procesiju uvelièala je Hrvatska starogradska
glazba koja je na kraju procesije odsvirala himnu. Nakon
mise ove godine u procesiji Gospinu sliku nosili su Antun i
Jurica Moškatelo te Andrej Sansoviæ i Josip Jole Èuletiæ.
Uvijek se radi o osobama s posebnim zavjetima. Ispred njih
djevojke u bijelom nosile su stijeg Presvetog Srca Isusova u
èiju se družbu upisuju pri kraju osmogodišnje škole.
Predaja govori kako je pastirica u nekom grmu nedaleko od
sadašnje crkve Gospe od Sela pronašla èudotvornu Gospinu
sliku i predala je župniku koji ju je stavio u crkvu. Obièaj je
bio da mladiæi po noæi "kradu" cvijeæe u vrtovima djevojaka
da bi ga darivali Gospi ili kitili njezinu crkvu i crkveno
dvorište. Starograðani su sliku tri puta pokušavali odnijeti u
Stari Grad, ali svaki put sprijeèilo ih je nevrijeme. Bilo je to
vrijeme teških nevolja i patnji; vrijeme traženja pomoæi i
zagovora.
Izabrana nova provincijalna uprava hrvatskih kapucina
Za provincijala izabran je fra Jure Šarèeviæ
Zagreb, 3.7.2014. (IKA) - Hrvatski kapucini provincije sv.
Leopolda Bogdana Mandiæa okupljeni na 17. provincijalnom
kapitulu pod predsjedanjem fra Štefana Kožuha, zamjenika
Generalnog ministra Kapucinskog reda, u samostanu sv.
Leopolda Bogdana Mandiæa u zagrebaèkoj Dubravi izabrali
su 3. srpnja vodstvo provincije u sljedeæem trogodištu.
Za provincijalnog ministra izabran je fra Jure Šarèeviæ, a za
njegova zamjenika, tj. vikara izabran je fra Goran Rukavina.
Savjetnici novog provincijala su: fra Željko Cestar, fra Ivica
Vrbiæ te fra Ivica Petanjak.
Zbor Sveuèilišta Sorbonne iz Pariza održao koncert u
požeškoj katedrali
Požega, 3.7.2014. (IKA) - U požeškoj katedrali Sv. Terezije
Avilske održan je 3. srpnja koncert povodom 17. obljetnice
utemeljenje Požeške biskupije. Mješoviti pjevaèki zbor
Sveuèilišta Sorbonne iz Pariza pod ravnanjem Ariela Alonsa
izveo je meðu ostalim djela skladatelja Francisa Poulenca,
Claudea Debussyja, Mauricea Ravela, Ivana Lukaèiæa te
mladog skladatelja Marka Gašparoviæa, studenta istog
Sveuèilišta, rodom iz Nove Gradiške.
Oduševeljenoj publici na kraju koncerta obratio se biskup
Antun Škvorèeviæ, koji je kazao da je radost kad netko doðe
u posjet s pjesmom, a da je velika radost kad netko doðe s
pjesmom iz dalekog Pariza. Istaknuo je da je pjesma
duhovno tkanje koje skraæuje prostorne razdaljine od Pariza
do Požege, univerzalni govor koji dopire do srca te duhovno
povezuje one koji je izvode i slušaju. Zahvalio je mladim
pjevaèima na glazbenim djelima koja su na koncertu izveli i
na onome što s time proizveli. Zahvalio je ravnatelju zbora,
nazoènom dekanu muzikologije Sveuèilišta Sorbonne
Fredericu Billietu
kao izaslaniku rektoru Sveuèilišta
Barthelemy Joberta. Na kraju je još spomenuo kako je u
Slavoniji obièaj pri rastanku s gostima kazati: "Doðite nam
ponovno".
Nakon koncerta biskup je primio pjevaèe u Domu pape
Ivana Pavla II. i zadržao se s njima u druženju. Meðu
pedesetak pjevaèa bila su i trojica bogoslova Ruske
pravoslavne Crkve koji su izrazili posebno zadovoljstvo što
su mogli susresti biskupa i s njime razgovarati.
Poèeo festival "Orgulje zagrebaèke katedrale"
Zagreb, 3.7.2014. (IKA) - Festival "Orgulje zagrebaèke
katedrale", koji se veæ petu godinu održava uz potporu
Ministarstva kulture RH, Grada Zagreba, Turistièke
zajednice Grada Zagreba, Talijanskoga kulturnog instituta te
Hrvatskog društva glazbenih umjetnika, sveèano je otvoren
3. srpnja u zagrebaèkoj katedrali, izvijestili su iz Tiskovnog
ureda Zagrebaèke nadbiskupije.
U pozdravnom govoru umjetnièki ravnatelj Festivala
Edmund Andler Boriæ zahvalio je Zagrebaèkoj nadbiskupiji i
rektoru zagrebaèke katedrale Josipu Kuhtiæu na podršci i
gostoprimstvu. Okupljenima su se obratili i mr. Kuhtiæ,
ravnateljica Talijanskog kulturnog instituta Maria Sica te
zamjenica gradonaèelnika Grada Zagreba Vesna Kusin koja
je i otvorila Festival. Prvu veèer nastupio je orguljaš iz Italije
Luca Massaglia koji je izveo i jednu praizvedbu talijanskog
skladatelja Grimoalda Macchiae.
.
9. srpnja 2014. broj 27/2014
5
Domovinske vijesti
Pula: Proslavljena svetkovina sv. Tome apostola
Pula, 3.7.2014. (IKA) - U pulskoj katedrali Uznesenja BDM
u èetvrtak 3. srpnja sveèano je proslavljena svetkovina sv.
Tome apostola, zaštitnika grada Pule i Pulske biskupije.
Sveèano euharistijsko slavlje predvodio je poreèki i pulski
biskup Dražen Kutleša u koncelebraciji s kanonicima
Pulskoga katedralnog kaptola i ostalim sveæenicima. Na misi
je sudjelovalo mnoštvo vjernika.
Uvod u misno slavlje bila je sveèana Veèernja u èast sv.
Tomi apostolu.
"Kada govorimo o sv. Tomi vrlo èesto imamo osjeæaj kao da
govorimo o sebi", rekao je na poèetku homilije mons.
Kutleša. Ponekad "nevjerni Toma" koristimo kao naziv
negativnog prizvuka, za nekoga tko traži dokaze koji nisu
potrebni. No, potrebno je dublje zagledati se u njegov lik i
tada vidimo da je Toma èovjek koji traži i pronalazi vjeru.
Sv. Toma je tri godine proživio s Isusom, pratio ga, slušao.
On je po svojoj naravi bio èovjek koji je u sve sumnjao, koji
uvijek mora postavljati pitanja; u stvarima je pretežno vidio
negativne aspekte, te je sukladno tome tendenciozno
oèekivao i negative ishode. Taj ga je trn sumnje daleko više
izjedao nego ostale apostole, tjerajuæi ga da mnogo više
preispituje, dok su drugi daleko lakše prihvatili mnoge
stvari, bez te njegove sumnje. Temeljem Tomine sumnje i
mi se trebamo zapitati koliko mi u svome životu sumnjamo,
poèevši od odnosa prema najbližima. Toma je vidio nešto u
Isusu, oèekivao je nešto od njega, a kada Isus biva razapet
Toma ulazi u borbu sa samim sobom. I mi se svakodnevno
nalazimo u svojim sumnjama prema vjeri, "Je li sve što
vjerujem upravo tako?", sumnjamo i postavljamo si pitanja, i
pronalazimo odgovore sa kojima smo nekada zadovoljni a
nekada ne. Èovjek u svojoj naravi uvijek postavlja pitanja.
Vjernik se može zapitati: "Što ako ja vjerujem u Boga a
Boga možda nema?", dok se nevjernik pita "Ja ne vjerujem,
a što ako svega toga ima?", to je pitanje èovjekove naravi.
Kada je Isus bio razapet, Toma je jednostavno nestao; i mi
vrlo èesto u životu bježimo od svojih odgovornosti kada
nismo zadovoljni svojim zanimanjem, ili obiteljskom
situacijom. Bježimo, pronalazimo odgovore u drugim
stvarima, ali nažalost, mi ponekad nismo kao sv. Toma koji
je shvatio, pokajao se i obratio. Sveti Toma je bio iskren
èovjek i kada je postavljao Isusu pitanja i kada je raspravljao
o svojim sumnjama sa ostalim uèenicima èinio je to iz
iskrenosti, a sve to, jer je htio doæi do one Istine koja èovjeka
spašava. Mnogi od nas možda ne bi ta pitanja postavljali, ali
sv. Toma je, jer je bio tražitelj Istine. Želio je pod svaku
cijenu spoznati Istinu, a kada ju je spoznao, prihvatio ju je i
ostao vjeran Kristu sve do smrti, naglasio je propovjednik.
Što nam danas poruèuje ovaj evanðeoski ulomak o životu sv.
Tome? Krist nam tim putem želi poruèiti ono što je rekao i
Tomi: "Ne budi nevjeran nego vjeran", jer ne vjeruje se
prstom i oèima nego srcem i voljom, istaknuo je mons.
Kutleša. Ako tražimo razumske razloge neæemo ih mnogo
naæi, premda èesto kada je u pitanju vjera postavljamo
mnoga pitanja, dok za neke materijalne stvari, premda nema
dokaza lako æemo povjerovati. Isusovu poruku trebamo
prihvatiti, jer to se ne odnosi samo na sv. Tomu veæ na sve
nas vjernike, zakljuèio je biskup.
Na kraju misnog slavlja biskup je u prigodi proslave
svetkovine sv. Tome poklonio kanonicima Pulskoga
katedralnog kaptola kanonièki križ kao znak zahvalnosti za
njihov požrtvovni dugogodišnji rad. Uime kanonika zahvalu
je izrekao preè. Marijan Jeleniæ, istaknuvši da æe oni i dalje,
prema svojim moguænostima, raditi na katehizaciji svijeta.
Kanonièki križ su primili tajnik kaptola preè. Marijan
Jeleniæ, kanonik pokornièar preè. Željko Staver te kanonik
mons. Vjekoslav Milovan.
6
9. srpnja 2014. broj 27/2014
ika
Doktorirala Martina s. Ana Begiæ
Tema doktorskog rada je "Andrija Živkoviæ: moralni teolog
u kontekstu svoga vremena"
Zagreb, 4.7.2014. (IKA) – Doktorski rad s temom "Andrija
Živkoviæ: moralni teolog u kontekstu svoga vremena" u
petak 4. srpnja na Katolièkome bogoslovnom fakultetu
Sveuèilišta u Zagrebu uspješno je obranila dominikanka
Martina s. Ana Begiæ. Rad je izradila pod mentorstvom prof.
dr. Vladimira Dugaliæa, a osim njega u komisiji su bili dekan
KBF-a prof. dr. Tonèi Matuliæ, predsjednik komisije, i prof.
dr. Stjepan Baloban, èlan. Obrani su nazoèile brojne
dominikanke, kao i njezina obitelj.
Doktorski rad opsega je 349 stranica te je podijeljen na tri
poglavlja. U prvome poglavlju Begiæ je obradila život i rad
dr. Andrije Živkoviæa, smjestivši ga u povijesni kontekst.
Najviše pozornosti autorica je posvetila zagrebaèkome
razdoblju njegova života kao najplodnijemu zbog
profesorske djelatnosti na Rimokatolièkome bogoslovnom
fakultetu, rektorske službe na Sveuèilištu, bogatoga
znanstveno-spisateljskog rada i drugih djelatnosti kojima je
ostavio znaèajan trag ne samo u vjerskom nego i u
društvenom životu svoga doba.
Drugo poglavlje, koje je središnji dio doktorskoga rada,
donosi pregled Živkoviæeve teološke misli. Autorica je
kritièki analizirala njegova objavljena djela i rukopise s
podruèja moralne teologije te izložila Živkoviæevo viðenje
kršæanskoga morala, moralnoga djelovanja, poimanja
kršæanske savjesti, zakona i norme, grijeha, kršæanskih
krijeposti i kritike etièkoga relativizma. U treæem dijelu
Begiæ je pisala o Živkoviæu kao kritièaru društva ili
socijalnom etièaru, prikazujuæi njegovo poimanje socijalnog
nauka Crkve, poglede na odnos Crkve i svjetovnih vlasti,
kritiku onodobnih ideologija, viðenje poslanja vjernika laika
u hrvatskome društvu i zalaganje za æudorednu obnovu
hrvatskoga društva. Pritom je osobita pozornost posveæena
njegovu gledanju na Hrvatski katolièki pokret i na Katolièku
akciju te govoru o važnosti socijalnih kreposti. Slijede
zakljuèak i bibliografija koja prvi put na jednome mjestu
donosi cjelovitu bibliografiju objavljenih samostalnih djela,
èlanaka i drugih priloga dr. Andrije Živkoviæa, ali i popis
dosad nepoznatih rukopisa što ih je autorica pronašla u
raznim arhivima.
S. Ana Begiæ roðena je 4. prosinca 1979. u Splitu. U
novicijat Kongregacije Svetih anðela èuvara sestara
dominikanki stupila je 2. listopada 1999, prve zavjete
položila je 2. listopada 2001, a doživotne 2. listopada 2007.
Filozofsko-teološki studij na Katolièkome bogoslovnom
fakultetu u Zagrebu zapoèinje 1998., no prekida ga nakon
prve godine radi redovnièke formacije. Godine 2001.
nastavlja studij i uspješno ga završava, diplomiravši 2006.
Nakon trogodišnjega vjerouèiteljskog rada na Korèuli (2005.
– 2008.), vraæa se u Zagreb na KBF kao asistentica –
znanstvena novakinja na Katedri moralne teologije, te
zapoèinje poslijediplomski studij iz teologije sa
specijalizacijom u moralnoj teologiji. Godine 2011. obranila
je licencijatski rad pod naslovom "Andrija Živkoviæ i
kršæanske kreposti", a od akademske godine 2011./2012.
predaje izborni kolegij i seminar pri Katedri moralne
teologije.
S. Ana Begiæ takoðer obavlja dužnost voditeljice
Povjerenstva za promicanje duhovnih zvanja pri Hrvatskoj
konferenciji viših redovnièkih poglavara i poglavarica. S o.
Antonijem Èirkom, OCD, idejni je zaèetnik dokumentarnog
filma "Susret. Darivanje Boga èovjeku".
ika
Sjednica Zbora savjetnika Zagrebaèke nadbiskupije
Razgovaralo se o duhovno-pastoralnoj pripremi za
kanonizaciju bl. Stepinca – Marijan Ožegoviæ bit æe
ravnatelj Ustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih
službenika, a Konrad Žižek nadbiskupijski ekonom
Zagreb, 4.7.2014. (IKA) - Èetvrta sjednica Zbora savjetnika
Zagrebaèke nadbiskupije u aktualnom sazivu održana je pod
predsjedanjem zagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa
Bozaniæa u petak 4. srpnja u Konzistorijalnoj dvorani
Nadbiskupskoga duhovnog stola u Zagrebu. Na sjednici su
sudjelovalli èlanovi Zbora: mons. Valentin Pozaiæ, mons.
Ivan Šaško, mons. Mijo Gorski, mons. Stjepan Baloban,
mons. Stjepan Kožul, mons. Stjepan Veèkoviæ, preè. Vlado
Razum, dr. Josip Šalkoviæ i dr. Tomislav Markiæ.
Prva središnja tema ove redovite sjednice bila je duhovnopastoralna priprema za kanonizaciju bl. Alojzija Stepinca.
Savjetnici su zakljuèili kako valja intenzivirati molitvenu i
drugu pripravu na ovaj važan dogaðaj, osobito u sljedeæoj
pastoralnoj godini, kada se oèekuje i poèetak zasjedanja
Druge sinode Zagrebaèke nadbiskupije.
U drugoj središnjoj toèki razmotrena su neka financijska
pitanja Nadbiskupije te su se u skladu s kanonskim
propisima, nakon što se o tome oèitovalo Ekonomsko vijeæe
Zagrebaèke nadbiskupije, èlanovi Zbora savjetnika složili da
dosadašnji nadbiskupijski ekonom preè. Marijan Ožegoviæ
bude imenovan ravnateljem Ustanove za uzdržavanje klera i
drugih crkvenih službenika, što je do sada obnašao pomoæni
biskup Mijo Gorski, a da za novoga nadbiskupijskog
ekonoma bude imenovan preè. Konrad Žižek, dosadašnji
župnik župe Utrina i dekan Novozagrebaèkoga dekanata,
priopæeno je sa sjednice.
Nadbiskup Barišiæ mladomisnicima uruèio prve dekrete
Split, 4.7.2014. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskup Marin
Barišiæ primio je u petak 4. srpnja u Nadbiskupskom
ordinarijatu u Splitu novozareðene sveæenike Splitskomakarske nadbiskupije: don Ivu Bezinu iz župe sv. Ante
Padovanskoga – Prugovo, don Antu Bitunjca iz župe sv.
Martina – Ruda, don Ivana Ðonliæa iz župe sv. Lovre Stobreè i don Nikolu Mikaèiæa iz župe sv. Jeronima - Kaštel
Gomilica. Tom prigodom nadbiskup je mladomisnicima
udijelio dekrete: don Ivu Bezinu imenovao je župnim
vikarom župe sv. Andrije na splitskom Suæidru, don Antu
Bitunjca župnim vikarom u konkatedralnoj župi sv. Petra,
don Ivana Ðonliæa župnim vikarom župe Presvetog Srca
Isusova na Visokoj u Splitu, a don Nikolu Mikaèiæa
nadbiskup je imenovao svojim tajnikom i bilježnikom
Nadbiskupskog ordinarijata. Službe æe preuzeti 18. kolovoza
2014.
Mladomisnici su uz dekrete o službama dobili i trajnu ovlast
za ispovijedanje. Nadbiskup je poslušao dojmove
mladomisnika o reðenju i proslavi njihovih mladih misa te
planove onih koji æe svoju mladu misu tek proslaviti
narednih dana. "Puno je onih koji su utkali dio sebe, svoga
života i molitava u vaše zvanje, no ipak, mladi sveæenici
prvo su dar od Boga. Dar koji svojom ljubavlju raða majka
Crkva", kazao je nadbiskup mladomisnicima posvijestivši im
kako odlaze na svoje nove župe na kojima æe ih vjernici
primiti kao dar te da to trebaju opravdati svojim radom i
svjedoèkim životom kako bi zajedno sa zajednicom rasli i
sazrijevali. "Potrebno je da uvijek imate na umu da ste
besplatno primili i da besplatno trebate davati. Dijelite
neumorno sebe, svoje sposobnosti i znanje. Neka Krist raste
preko vas i u vama", istaknuo je nadbiskup i nadodao kako
ne smiju zaboraviti na svoje kolege, pomagati im, susretati
se i moliti jedni za druge. Mladomisnicima je zaželio dobro
Domovinske vijesti
zdravlje i puno sreæe u novim župnim zajednicama.
Podjeli dekreta nazoèili su i generalni vikar Splitskomakarske nadbiskupije mons. Miroslav Vidoviæ te pastoralni
vikar mons. Nediljko Ante Anèiæ. U obraæanju
mladomisnicima mons. Vidoviæ je naglasio kako je Crkva
zajednica te kako je iznimno važna ugraðenost sveæenika u
prezbiterij mjesne crkve koja se na vidljiv naèin mora
oèitovati u posebnim prigodama tokom godine kada se
prezbiterij okuplja oko biskupa. S tim se složio i mons.
Anèiæ koji je nadodao kako je, sada kada su službeno
ukljuèeni meðu sveæenike Splitsko-makarske nadbiskupije,
dobro znati koje su njihove obveze i prava. Spomenuo je
važnost odnosa izmeðu župnika i kapelana koji mora biti
isprepleten poštivanjem i razumijevanjem.
Radni sastanak ravnatelja katolièkih škola Požeške
biskupije
Požega, 4.7.2014. (IKA) - Na poziv biskupa Antuna
Škvorèeviæa u Biskupskom domu u Požegi održan je 4.
srpnja radni sastanak ravnatelja katolièkih škola Požeške
biskupije na kojem je sudjelovao Robert Mokri, ravnatelj
Katolièke gimnazije u Požegi, Ivica Šoh, ravnatelj Katolièke
klasiène gimnazije u Virovitici te Ivica Žuljeviæ, ravnatelj
Katolièke osnovne škole u Požegi. Biskup je na poèetku
zahvalio ravnateljima za trud koji su uložili da minula
školska godina bude uspješno završena u školama kojima su
na èelu. Potom je svaki ravnatelj izvijestio o stanju u svojoj
školi na kraju školske godine te o glavnim pitanjima koja
traže odreðena rješenja. Izvijestili su zatim o upisima u novu
školski godinu te o personalnim pitanjima s time
povezanima. Biskup je izrazio zadovoljstvo s rezultatima
koje su škole postigle kao i sa stanjem upisa u sljedeæu
školsku godinu. Raspravljano je o provedbi Opæih odredaba
Hrvatske biskupske konferencije o osnovnim i srednjim
školama, napose o djelovanju Ureda Požeške biskupije za
katolièke škole koji zahtijeva novo statutarno ureðenje
dosadašnjeg Odgojno-obrazovnog centra, èiji dio djelokruga
preuzima Ured. Razgovarano je i o rješavanju pitanja
prostora Katolièke klasiène gimnazije u Virovitici.
Biskup Uziniæ èestitao novom provincijalu kapucina
Zahvalio Hrvatskoj kapucinskoj provinciji za njezinu
nazoènost na podruèju Dubrovaèke biskupije
Dubrovnik, 4.7.2014. (IKA) - Predsjednik Vijeæa HBK za
ustanove posveæenog života i družbe apostolskog života
dubrovaèki biskup Mate Uziniæ èestitao je fra Juri Šarèeviæu
na izboru za novog provincijalnog ministra Hrvatske
kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandiæa.
Èestitao je i cijeloj kapucinskoj provinciji kao i fra Goranu
Rukavini,
novoizabranom
vikaru
Provincije,
i
novoizabranim savjetnicima: fra Željku Cestaru, fra Ivici
Vrbiæu i fra Ivici Petanjku.
"Ovom prigodom želim preko Vas zahvaliti Hrvatskoj
kapucinskoj provinciji za njezinu nazoènost na podruèju
Dubrovaèke biskupije, èiju 100. obljetnicu od dolaska u
Dubrovnik slavimo upravo ove godine", napisao je
dubrovaèki biskup, zahvaljujuæi bivšem provincijalnom
ministru fra Anti Logari na svemu što je uèinio za Hrvatsku
kapucinsku provinciju.
Èestitku završava blagoslovom i molbom za nebesku zaštitu
"Majke Marije, koju u dubrovaèkom svetištu štujemo kao
Gospu od Milosrða i sv. Leopolda Bogdana Mandiæa,
zaštitnika Vaše Provincije".
9. srpnja 2014. broj 27/2014
7
Domovinske vijesti
Vinkovci: Blagoslov spomen-obilježja desetorici
hrvatskih branitelja
Vinkovci, 5.7.2014. (IKA) - Na blagdan sv. Æirila i Metoda,
u subotu 5. srpnja, istoimena vinkovaèka župa proslavila je
svoje nebeske zaštitnike. Istoga dana proslavljen je i Dan
Mjesnog odbora (MO) "Stjepan Radiæ" Vinkovci. Proslava
crkvenog goda i Dana MO zapoèela je blagoslovom spomenobilježja desetorici hrvatskih branitelja iz "Radiæeva bloka"
koji su položili život u obrani hrvatske domovine: Ivo Bajiæ,
Drago Bartuloviæ, Vladimir Èordašiæ, Radovan Ivkov,
Zlatko Kordiæ, Željko Kuprešakoviæ, Dalibor Lagator,
Martin Martiæ, Božo Tadiæ i Zoran Zeliæ. Nakon prigodnih
rijeèi domaæega župnika Tomislava Korova i polaganja
cvijeæa i paljenja svijeæa, spomen-obilježje blagoslovio je
vojni biskup Juraj Jezerinac. Spomen-obilježje postavljeno
je u dvorištu ispred župne crkve uz suglasnost nadbiskupa
Marina Srakiæa koju je dao u lipnju 2013. godine, a koje se
nalazi svega nekoliko stotina metara zraène linije od
nekadašnje crte bojišnice na brèanskoj pruzi. Na prijedlog
MO "Stjepan Radiæ" Vinkovci i predsjednika Vijeæa Janka
Fa, Grad Vinkovci je financirao postavljanje spomenobilježja. Nakon blagoslova spomen-obilježja, biskup
Jezerinac je u crkvi Sv. Æirila i Metoda predvodio sveèano
misno slavlje u koncelebraciji èetrnaestorice sveæenika i
redovnika. Vlè. Korov je prije mise uputio pozdravnu rijeè.
Biskup Jezerinac u propovijedi je podsjetio na neke podatke
iz života poznatih slavenskih misionara i suzaštitnika
Europe, braæe sv. Æirila (Konstantina) i Metoda koji su
živjeli u 9. stoljeæu. Obojica se ubrajaju meðu najveæe
misionare kršæanstva. Æiril je sastavio glagoljicu - prvo
slavensko pismo, a uz pomoæ brata Metoda preveo je Sveto
pismo. "Kad je Bog iskljuèen iz ljudskoga srca, onda nema
više mjesta ni èovjeku. Sveta braæa Æiril i Metod bila su
duboko uvjerena u to, stoga su se posvetila naviještanju
Radosne vijesti pozivajuæi ljude na obraæenje. Evanðelje se
teško prihvaæa jer je zahtjevno i traži potpunu promjenu
èovjeka. Sv. Æiril i Metod bili su uvjereni da ih Evanðelje
dovodi do vjere, do Boga Isusa Krista, do istinske sreæe koju
samo Bog može dati", rekao je biskup Jezerinac. Govorio je
i o tome koliku utjehu daje vjera spomenuvši Daga
Hamarskjolda koji je rekao: "Kada èovjek prestaje vjerovati
u (Boga) raj, Zemlja se pretvara u pakao." "Mi smo bili toga
svjedoci", rekao je biskup Jezerinac i nastavio: "Nedavni rat
ili toènije agresija srpsko-crnogorske vojske na Hrvatsku u
želji da se stvori 'Velika Srbija' bio je, izmeðu ostaloga, i
posljedica dugogodišnje ateizacije. I naši su branitelji stali
na branik Domovine, spremni dati svoje živote. I mnogi su
položili svoje živote da bismo živjeli u miru i slobodi. Oni su
u Božjem miru i svima nama postavljaju pitanja: Što vi
èinite za mir, za svoju Domovinu? Poštujete li naše žrtve i
žrtve svih hrvatskih branitelja kao i njihove svetinje?
Spomen na njihovu smrt i zla koja su uèinjena u vrijeme
agresije na Hrvatsku, pokazuju nam gdje se nalaze sile koje
nas mogu izlijeèiti da nastavimo graditi Domovinu tamo
gdje su oni stali. Zato ste i podigli spomen-obilježje
desetorici hrvatskih branitelja, rodom iz vašega Radiæeva
bloka, kao trajni spomen kako se ljubi Bog, narod i
Domovina."
Pjevanje je animirao domaæi Mješoviti pjevaèki zbor uz
orguljsku pratnju Zorana Gomana i Gabrijele Prepolec i
dirigenticu Viktoriju Prepolec. Blagoslovu spomen-obilježja,
misnom slavlju kao i sveèanoj sjednici u prostorijama župe
koja je održana nakon mise nazoèili su, meðu ostalima,
èlanovi obitelji poginulih hrvatskih branitelja, brojni
vjernici, èlanovi Udruge "Vinkovaèki šokaèki rodovi",
vinkovaèki gradonaèelnik dr. Mladen Karliæ i te
potpredsjednik Hrvatskoga sabora Tomislav Èuljak.
8
9. srpnja 2014. broj 27/2014
ika
Logorovanje u dvorištu župe sv. Barbare
Završio Oratorij "Obitelj to smo mi"
Zagreb, 5.7.2014. (IKA) - Godišnji odmor u župnom
dvorištu odnosno završetak Oratorija "Obitelj to smo mi"
ostvaren je za vikend sa 4. na 5. srpnja. Desetak obitelj, neke
u punom sastavu, a neke samo preko svojih predstavnika
kampirale su na livadi dvorišta župe svete Barbare u Vrapèu.
Druženje je zapoèelo misnim slavljem koje je predvodio
župnik mons. Antun Sente, ml. u koncelebraciji s dr.
Davorom Šimuncem. Nakon misnog slavlja sudionici kampa
sudjelovali su u pobožnosti križnog puta na Vrapèanskoj
kalvariji koja se u ovoj župi redovito organizira svakog
prvog petka u mjesecu.
Prije podizanja šatora animatori MuStBe-a predstavili su
neke banseve koje su uèili polaznike Oratorija tijekom tri
tjedna. Župno dvorište ponovno je bilo ispunjeno djecom i
mladima te braènim parovima. Uz struèno vodstvo skauta
èlanovi desetak obitelj vješto su podigli šatore te župno
dvorište obogatili novim sadržajem. Slijedila je bogata
veèera koju su s puno ljubavi pripremile vrapèanske bake i
mame. "Obzirom da se župa svete Barbare nalazi na
obroncima zagrebaèke gore Medvednice te se s podruèja
župe na nekoliko mjesta ulazi u Park 'prirode Medvednica'
želja mi je upravo u ovoj župi mlade upoznati s djelovanjem
katolièkih skauta kako bi po naèelima skautizma župljani
bolje upoznali i èuvali prekrasne prirodne ljepote ovoga
kraja te ih predstavili posjetiteljima Zagreba", rekao je mons.
Sente, predstavljajuæi svoje goste katolièke skaute iz Rijeèke
nadbiskupije.
Šestero mladih skauta predstavilo je katolièke skaute kao
mlade osobe koje žele savršenije njegovati kršæanski život
kroz katolièki skautizam. Nadalje to su ljudi koji izranjaju iz
župnih zajednica gdje su kroz skautizam pozvani upoznati i
svjedoèiti bogatstvo vjere, druženja i novih saznanja.
Katolièki skauti kroz razna hodoèašæa, volontarijat, a
posebice kroz svoj boravak u prirodi teže za upoznavanjem
Isusa Krista kao jedinog Boga, Spasitelja i Otkupitelja
èovjeka i svijeta, našeg Prijatelja. Katolièki skauti izviru iz
krila Crkve, oni su uvijek u zajedništvu sa svojim
nadbiskupom i Papom, objasnili su okupljenima skauti.
Jedna od obilježba boravka u prirodi jest okupljanje oko
logorske vatre što je i ovom prigodom ostvareno paljenjem
vatre u sredini dvorišta i postavljenih šatora. Tako okupljeni
oko vatre Rijeèani i Zagrepèani izmjenjivali su svoja
vjernièka iskustva, zaèinjena pjesmama i molitvom.
Drugi dan logorovanja zapoèeo je dizanjem hrvatske zastave
pored crkve Svete Barbare te jutarnjom molitvom nakon
koje je slijedila jutarnja gimnastika koju su uz plesne pokrete
animirali animatori MuStBe-a. Nakon bogatog i
okrepljujuæega doruèka pedesetak ljudi ušlo je u Park
prirode "Medvednica" gdje su ih doèekali èlanovi lovaèke
udruge Fazan za uzgoj, zaštitu i lov divljaèi Vrapèe te im
predstavili svoje aktivnosti kojima brinu o životinjama u
šumi. Predsjednik lovaèke udruge Zdravko Zrinjski mlade je
poveo do jedne od mnogih osmatraènica koje lovcima služe
za praæenje stanja šumskih životinja osobito zimi kada
ponestane hrane. Nakon polusatnog hoda mladi su se napili
osvježavajuæe vode s izvora koji ureðuju lovci. Na
proplanku zvanom "Popova livada" lovci su gostima
pripremili ukusne hrenovke te obilje izvorske vode.
Neizostavno mjesto u Parku prirode "Medvednica" je slap
"Sopot" pored kojeg su posjetitelji Zagrebaèke gore napravili
zajednièku fotografiju.
To prekrasno druženje završilo je u župnom dvorištu gdje je
mons. Sente zahvalio skautima na sudjelovanju i
svjedoèanstvu vjere te im uruèio narukvice s logom
vrapèanske župe.
ika
Sedamnaesta obljetnica utemeljenja Požeške biskupije
Požega, 5.7.2014. (IKA) - Na sedamnaestu obljetnicu
utemeljenja Požeške biskupije, 5. srpnja, biskup Antun
Škvorèeviæ u zajedništvu s èlanovima Stolnog kaptola na
èelu s prepoštom i generalnim vikarom Josipom Devèiæem,
sveæenicima iz središnjih biskupijskih ustanova i gradskih
župa predvodio je u katedrali euharistijsko slavlje. Meðu
sudionicima slavlja bila je skupina vjerouèitelja koja je
završila duhovne vježbe, požeško-slavonski župan Alojz
Tomaševiæ i požeški dogradonaèelnik Darko Puljašiæ.
Na poèetku mise župni vikar Mario Veèeriæ proèitao je prvi
dio Apostolskog pisma pape Ivana Pavla II. "Praeclarum
evangelizationis opus" o utemeljenju Požeške biskupije a
biskup potom pozvao nazoène da raspoloženi u duhu toga
Pisma zahvale Bogu za svoju mjesnu Crkvu kao i za
proglašenje svetim njezina utemeljitelja.
U homiliji biskup je istaknuo kako je Požeška biskupija
osnovana na blagdan sv. Æirila i Metoda, slavenskih apostola
i suzaštitnika Europe, i da Papa u Apostolskom pismu kao
razlog njezina osnutka navodi potrebu nastaviti novom
snagom preslavno djelo evangelizacije svete braæe. Kazao je
kako je stoga prikladno ukratko spomenuti njihovo djelo da
bismo bolje razumjeli zadaæu koja nam je povjerena
osnutkom nove Biskupije.
Podsjetio je da su sveta braæa rodom Grci iz Soluna u IX.
stoljeæu povezala svoju veliku naobrazbu s evanðeoskom
porukom i željela približiti evanðelje slavenskim narodima,
prevodeæi svete knjige na njihov jezik i navješæujuæi im
Božju istinu na njima pristupaèan naèin. Smatrala su braæa,
dodao je biskup, da europskim narodima, osim
gospodarskog dobra, treba prenijeti dobro Isusova
Evanðelja,
sustav duhovnih vrijednosti po kojem se
ostvaruje dublje jedinstvo Europe. Kazao je da su u tom
nastojanju imala silnih problema s onodobnim germanskim i
slavenskim vlastodršcima ali da su u papi Hadrijanu II. u
Rimu našli snažnog zaštitnika koji je blagoslovio njihovo
djelovanje i odobrio knjige na slavenskom jeziku. Biskup se
osvrnuo na trenutaèno stanje Europe koja se nastoji
gospodarski ujedinjavati kako bi postala jedinstveno
slobodno tržište te da tome prilagoðava svoje zakone.
Napomenuo je da to donosi odreðeni boljitak, ali je izrazio
uvjerenje da dokle god europski politièki èelnici pitanje
jedinstva našega kontinenta promatraju s uskih gospodarskih
polazišta i ne daju ozbiljno znaèenje duhovnim
vrijednostima, Europa ostaje bez duše. Kazao je da ona i uz
najviši dosegnuti materijalni standard ostaje kontinent ljudi u
èijim srcima gore neugasive èežnje za punim životom te joj
je radi toga uz ekonomski napredak potreban i duhovni rast
na razini osobnog, obiteljskog i društvenog života.
Na temelju prvoga biblijskog èitanja u kojem sveti Pavao i
Barnaba napuštaju Židove jer nisu prihvatili Božju Rijeè te
odlaze propovijedati poganima, biskup je spomenuo kako se
na neki naèin slièno dogaða i danas da zbog zatvorenosti
politièkih i drugih javnih struktura, prezrena i odbaèena
Rijeè u Europi, Božjom Providnošæu biva prihvaæana na
drugim svjetskim podruèjima i donosi ploda. Potom je
tumaèeæi dnevno evanðelje o Isusovu slanju 72 uèenika
kazao da njegov "idite" nije izgubio ni malo na snazi te ga je
potrebno na novi naèin ostvarivati i u Europi, napose u
Hrvatskoj kako bi ljudi postali dionicima kraljevstva
Božjega, punine života za kojom èeznu. Dodao je da se
kraljevstvo Božje ostvaruje kad èovjek vjerom i obraæenjem
prihvati Isusa Krista, bude zahvaæen njegovom ljubavlju
kojom je na križu pobijedio smrt, uzdignut na najvišu razinu
slobode, potvrðen u svom punom dostojanstvu. Istaknuo je
da je papa Ivan Pavao II. imao prvenstveno to na pameti
kada je prigodom osnutka Požeške biskupije ustvrdio da ona
Domovinske vijesti
treba nastaviti novom snagom slavno djelo evangelizacije
svete braæe na našem prostoru.
Biskup je istaknuo da su se u to nastojanje tijekom 17 godina
Požeške biskupije odvažno i s radošæu ukljuèivali brojni
pojedinci i obitelji, djeca, mladi i stariji, suraðujuæi na
razlièitim razinama i na razlièite naèine sa svojim biskupom
i sveæenicima, redovnicima i redovnicama u promicanju
evangelizacijskih programa i na izgradnji svoje mjesne
Crkve. Zahvalio je svima za doprinos u tom djelu. Zamolio
je sv. Ivana Pavla II., utemeljitelja da svojim zagovorom
pomogne Požeškoj biskupiji u ostvarivanju dragocjene
zadaæe koju joj je povjerio a svim vjernicima neka moli
snagu da što bolje razumiju svoje kršæansko poslanje,
usvajaju evanðeoske vrijednosti, od njih žive i javno ih
svjedoèe.
Na svršetku slavlja biskup i sveæenici sišli su u kapelu Sv.
Ivana Pavla II. u kripti katedrale te ondje pred njegovim
moæima molili za Požešku biskupiju. Sveèanosti slavlja dao
je doprinos Katedralni mješoviti pjevaèki zbor pod
ravnanjem Alena Kopunoviæa Legetina, izvodeæi meðu
ostalim dijelove Mozartove Credo-Messe.
Šesti dan devetnice u svetištu u Blatu
U svetište hodoèastili vjernici iz Novske
Blato, 5.7.2014. (IKA) - Šestog dana devetnice svetište
blažene Marije Propetog Isusa u Blatu na Korèuli, 5. srpnja,
ispunili su hodoèasnici iz Novske. Euharistijsko slavlje
predvodio je fra Diego Dekliæ, OFM, iz Franjevaèke
provincije sv. Jeronima, magister novaka s Košljuna, u
koncelebraciji s vlè. Milanom Vidakoviæem, žunikom župe
sv. Luke iz Novske. U propovijedi fra Diego je istaknuo
važnost da srca i uši budu otvoreni za Božji govor, kao što je
to od djetinjstva veæ bila bl. Marija.
U životu bl. Marije Propetoga veæ od njezinog djetinjstva,
možemo se diviti, kako je Bog èinio svoja djela još u jednoj
u maloj djevojèici. Kada se pripremala za Prvu prièest majka
je zamolila svoga ispovijednika da Marija ne mora zajedno
dolaziti sa ostalom djecom na vjeronauk nego da može ostati
kod kuæe i uèiti iz katekizma. Marija je žarko željela slušati
Rijeè Božju onako kako joj je htio prenijeti njen vjerouèitelj,
njezin župnik, ali je bila vezana majèinom zapovijedi da
mora uèiti katekizam. I onda kada ju majka šalje kupiti
kruha slušla je na vratima sakristije kako ostala djeca
odgovaraju vjeronauk i rekla, oh što nisam siromašna da
mogu kao ova djeca biti u crkvi i slušati Rijeè Božju. Koja je
to bila glad i žeð. A malo se mi upitajmo jesmo li mi u
jednoj odrasloj dobi kada se podrazumijeva da smo shvatili
koje je bogatstvo Bog, jesmo li tako žedni i željni Rijeèi
Božje? A Rijeè je Božja živa i djelotvorna. Koliko smo
usmjereni u svome praktiènome životu na tu Rijeè, jedinu
Rijeè koja daje smisao našem životu, zapitao se
propovjednik i sve potaknuo na svjedoèenje Božje rijeèi u
svakodnevnom životu.
Za vrijeme euharistijskog slavlja pjevao je župni zbor župe
sv. Luke iz Novske koji je nakon toga izveo koncert u
dvorištu samostana. Župni zbor župe sv. Luke djeluje od
1968. godine kada su sestre Kæeri Milosrða došle u Novsku.
Zbor predvodi pjevanje na nedjeljnim i blagdanskim misnim
slavljima. Sudjeluju na susretu crkvenih pjevaèkih zborova
Požeške biskupije, Božiænim koncertima, župnim
procesijama i drugim slavljima. Na završetku koncerta i
zboru i nazoènim slušateljima zahvalila je s.M. Nelija
Pavloviæ, provincijalna predstojnica.
9. srpnja 2014. broj 27/2014
9
Domovinske vijesti
Šesti meðunarodni studij hagioterapije
Zagreb, 5.7.2014.
(IKA) - Šesti meðunarodni studij
hagioterapije pod nazivom "Struèna podruèja hagioterapije i
antropološke medicine" održan je od 30. lipnja do 5. srpnja u
hotelu Westin u Zagrebu. Studij na kojem je sudjelovalo
šesto sudionika iz 16 zemalja i 5 kontinenata organizirala je
Matièna vrhovna uprava Zajednice Molitva i rijeè. Voditelj
studija bio je prof. dr. Tomislav Ivanèiæ, utemeljitelj
hagioterapije, sa svojim suradnicima. Tijekom studija
polaznici su mogli èuti tko je to èovjek, kako da ponovno
postane cjelovit, da shvati kako je original, da je u temelju
njegova biæa ljubav, dobrota, istina, te kako da to posreduje
najprije sebi, a onda i drugima. Prof. Ivanèiæ buduæe je
hagioasistente, kao i one koji se veæ bave hagioterapijom,
pouèio kako da pomognu èovjeku putem mikroterapije, ali i
društvu kroz makroterapiju. Na studiju su svoja iskustva u
formacijskom dijelu posredovale mentorice.
Blagdan sv. Æirila i Metoda proslavljen u zagrebaèkoj
prvostolnici
Arhijerejsku liturgiju sv. Ivana Zlatoustog po bizantskohrvatskom obredu služio biskup Nikola Kekiæ
Zagreb, 5.7.2014. (IKA) – Blagdan sv. Æirila i Metoda,
slavenskih apostola, zaštitnika Europe i Zagrebaèke
metropolije proslavljen je u subotu, 5. srpnja u zagrebaèkoj
prvostolnici. U toj prigodi križevaèki vladika Nikola Kekiæ u
zajedništvu s marèanskim arhimandritom i zagrebaèkim
kanonikom dr. Zvonimirom Kureèiæem, dr. Stanislavom
Vitkoviæem i o. Danijelom Hraniloviæem služio je
arhijerejsku liturgiju sv. Ivana Zlatoustog po bizantskohrvatskom obredu.
U homiliji vladika je podsjetio na splet povijesnih okolnosti
poèetkom druge polovice 9. st., kada u slavensku kneževinu
Moravsku dolaze braæa iz Carigrada, prijestolnice
bizantskoga carstva na sjeverozapadu Europe.
Dolaskom Svete braæe u Moravsku zapoèelo je novo dobra
prije svega za Moravljane, a kasnije i za veæinu ostalih
slavenskih naroda meðu kojima i hrvatski narod, rekao je
propovjednik, te naglasio, kako su Sveta braæa sa svojim
vjernim uèenicima poèeli raditi na njivi Gospodnjoj u
Moravskoj, no uskoro doživješe ono što je Krist rekao
svojim apostolima "Podignut æe na vas ruke i progoniti vas".
Sv. Æiril i Metod ne tražeæi ni vremenito ni prolazno, nego
vjeèno i beskonaèno uzevši na rame križ Gospodnji "od
grijeha su zemlju oèistili, uzorali i zasijali duhovnim
sjemenom i Crkvi donijeli èisto žito", rekao je mons. Kekiæ,
te nastavio: "Primivši od Boga bogoduhni dar rastjerali ste
mrak neznanja, svima postali uzor. Bijaste rušitelji svakoga
poganstva neprijatelji krivovjerja, izgonitelji ðavola,
svjetlost pomraèenih, uèitelji djece, djelitelji duhovne slasti.
Gladnima postadoste neiscrpna hrana, žednima izvor, golima
dajuæi obilno odjeæu, sirotama bijaste pomoænici, putnicima
prihvatnici, bolesnima posjetitelji, žalosnima utješitelji,
napadnutima zaštitnici, udovicama i sirotama pomoænici,
slijepima prosvjetitelji, brodolomcima u morima života
veliko sidro, zaklon i sklonište onima koji se vama utjeèu.
Bijaste svjedoci Svetog Trojstva."
Nakon blagoslova vjernici su se uputili do oltara sv. Æirila i
Metoda gdje je biskup Kekiæ predvodio zazive svetim
zaštitnicima.
Pjevao je Æirilo-Metodov kor u muškom i mješovitom
sastavu.
.
10
9. srpnja 2014. broj 27/2014
ika
Biskup Bogoviæ na trošmarskom proštenju
Trošmarija, 5.7.2014. (IKA) - Gospiæko-senjski biskup Mile
Bogoviæ 5. srpnja je tradicionalno predslavio bdjenje u
svetištu Gospe od Utjehe u Trošmariji, koje se održalo po
221. puta nakon 1793. godine kada je tadašnji papa Pio VI.
svetištu u Trošmariji dao bulu kojom se hodoèasnicima
izrièe oprost grijeha. Proštenje je poèelo s križnim putom,
nastavljeno misom bdjenja a završeno pjevanjem litanija
BDM. Okupilo se gotovo tisuæu hodoèasnika iz Ogulinskog
kraja, susjedne Slovenije ali i Hrvata iz dijaspore. Suslavili
su upravitelj svetišta don Željko Kuten, župnik i dekan
ogulinski Robert Zuboviæ i više sveæenika Ogulinskoga
dekanata.
Biskup Bogoviæ brojnim je hodoèasnicima govorio o
kršæanskom znaèaju predanja, a u kontekstu èestih prigovora
Katolièkoj Crkvi koja zagovara opraštanje. Na takve upite
nije lako odgovoriti odnosno objasniti da nije vrijedna samo
pobjeda, veæ i predaja u ruke èak i nevjernièke. Mi kršæani
ne idemo do pobjede silom veæ se predajemo onome koji se
takoðer predao, ali i pobijedio. Isusova je predaja bila u
znaku pobjede, a pobjednièka je životna formula u
Presvetom Trojstvu gdje se jedna osoba predaje drugoj.
Upravo je Isus svojim djelovanjem na Zemlji postavio taj
standard. Isus je rekao apostolima da se predaju drugima kao
što se i kruh predaje drugima. Najsvjetliji trenuci u 50
godina mog sveæeništva su bili oni kada su me napadali, a ja
sam se tada predao Kristu. To je bilo sudbonosno predanje
jer je Bog rješavao ono što ja nemoæan nisam mogao,
posvjedoèio je biskup Bogoviæ. I Hrvati su kroz povijest
hodoèastili u marijanska svetišta i predavali se BDM, a ljudi
su se iz njih vraæali utješeni jer su shvatili svoju
ogranièenost. Zadatak je Crkve da se predaje svijetu, kao i
sveæenika da se predaju svom narodu, a predanje treba
ostvariti u svakoj obitelji gdje se treba predavati slabijima i
nemoænijima. U tom hodu predanja neka nam utjeèe zagovor
trošmarske Gospe od Utjehe, zakljuèi je biskup Bogoviæ.
Na kraju mise èuvar svetišta don Željko Kuten uruèio je
biskupu Bogoviæu povodom njegovih jubileja 50 godina
sveæeništva i 15 godina biskupstva umjetnièku sliku
trošmarske Gospe od Utjehe. Nakon mise pjevane su litanije
Majci Božjoj u župnoj crkvi. Glazbom je misu animirao
župni zbor.
Stota obljetnica crkvice Gospe Lurdske u èabarskome
kraju
Èabar, 5.7.2014. (IKA) - U pitomoj dolini Èabranke u
nekadašnjem naselju Potok, prigodno je u subotu 5. srpnja
2014. godine obilježena stota obljetnica izgradnje crkvice
podignute u èast Blažene Djevice Marije Lurdske. Dovršena
je 1914. godine a blagoslovljena 28. lipnja iste godine "kao
jedina crkvica podignuta u èast Blažene Djevice Lurdske u
ovom kraju".
Misno slavlje uime rijeèkog nadbiskupa Ivana Devèiæa, koji
je svim vjernicima uputio iskrene èestitke, predvodio je vlè.
Nikola Gajiæ, župnik župa Èabar i Plešce, uz sudjelovanje
mješovitoga pjevaèkog zbora kojeg su saèinjavali èlanovi
župnih zborova èabarskog kraja. "Ova crkvica dokaz je
opstojnosti vjere na ovim prostorima, dokaz ljubavi vjernika
prema Bogu ali i oèiti primjer kako se mnogo toga može
uèiniti ukoliko se vjeruje", rekao je propovjednik.
.
ika
Biskup Štambuk uputio poruku uz godišnje odmore
Smijemo li, imajuæi u vidu Uèiteljevu preporuku "Poðite po
svem svijetu, propovijedajte evanðelje svakome stvorenju",
smijemo li to u ljetnim danima preèuti, zanemariti,
omalovažiti i nehajno odmahnuti rukom i time dati do znanja
da se to nas ne tièe, da to nije reèeno nama, da se to tièe
uglavnom onih koji su pošli u Afriku ili u zapuštene krajeve
Azije
Hvar, 6.7.2014. (IKA) – Uz poèetak godišnjih odmora
hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan Štambuk uputio je
poruku sveæenicima i vjernicima svoje biskupije. "Naše ljeto
podrazumijeva biti na sluzi drugima 'od jutra pa do sutra'.
Dok druge preplane sunce jer su mu se 'izložili', a kada
istodobno mnogi naši ljudi 'pocrne' od doslovnoga 'crnèenja'
i danu i noæu. U to su na svoj naèin ukljuèena i djeca, a
osobito mladi koji žele tijekom ljeta 'nešto zaraditi' bilo za
školovanje, bilo za džeparac u neradnim danima jeseni i
zime", stoji na poèetku poruke biskupa Štambuka, koji na
godišnji odmor gleda kao na dane ljudskih susretanja, ali i
zarade kada za vjernike i nema odmora.
Posebno se osvræe na odmor sveæenika, èasnih sestara,
župnih suradnika i ostalih. "Što je s onima koji redovito
'nude' svojim vjernicima 'pun duhovni pansion' u našim
župskim crkvama i župskim dvorima? Što je sa
sveæenikom–ispovjednikom i kako æe on postupati u vruæim
ljetnim danima? Kako se 'postaviti' prema ljudima koji nam
prvi put dolaze u 'pohode'? Da li mu 'dopustiti' da 'prepozna'
sveæenika ili sveæenikova suradnika? Da li mu izaæi u susret
u njegovim duhovnim traženjima?", pita se mons. Štambuk
te istièe: "Smijemo li, imajuæi u vidu Uèiteljevu preporuku
"Poðite po svem svijetu, propovijedajte evanðelje svakome
stvorenju", smijemo li to u ljetnim danima preèuti,
zanemariti, omalovažiti i nehajno odmahnuti rukom i time
dati do znanja da se to nas ne tièe, da to nije reèeno nama, da
se to tièe uglavnom onih koji su pošli u Afriku ili u
zapuštene krajeve Azije."
U nastavku poruke hvarski biskup istièe posebnost otoèkoga
položaja u odnosu na zahtjevnost evanðelja: "Ta posebnost
odnosi se na ulogu i položaj u svim veæim mjestima pri
moru, a u zadnje vrijeme i u svim župama u unutrašnjosti
naših otoka, pa i otoèiæa. Biti na usluzi za svetu ispovijed, za
vrijeme mise barem rijeè pozdrava uputiti 'našim strancima',
pristupiti im s pažnjom; ta èesto su to naša braæa u Kristu,
vjernici kao i mi. I nije potrebna neka 'visoka uèenost', pa
èak niti neko osobito znanje (stranih) jezika, potrebno je
govoriti 'jezikom ljubavi' što ga razumije 'cijeli svijet i dva
sela više'!"
Na kraju biskup Štambuk poruèuje: "Dobri Bog neka
blagoslovi naše ljetne dane, neka blagoslovi one koji se
odmaraju i one koji im pomažu da im ti dani budu ugodni i
lijepi, neka On blagoslovi našu dobru prepoznatljivost u
navještanju evanðelja 'svakome stvorenju.'"
Zavjetna svetkovina sv. Nedjeljice u Vrani
U rukama oèeva i majki je buduænost djece i društva.
Roditelji su krivi i zaslužni za ono što djeca èine u životu
Vrana, 6.7.2014. (IKA) - Zavjetna svetkovina sv. Nedjeljice
u Vrani, ranokršæanske muèenice iz 4. st, proslavljena je
sveèanim misnim slavljem koje je u svetištu Sv. Nedjeljice u
nedjelju 6. srpnja predvodio zadarski nadbiskup Želimir
Puljiæ. Taj blagdan tradicionalno okuplja tisuæe hodoèasnika
iz cijele Zadarske nadbiskupije, te je pred brojnim obiteljima
nadbiskup govorio o vrijednosti obitelji. "Bog ima veliko
povjerenje u èovjeka i obitelj kao osnovnu stanicu ljudskog
društva. Utjelovio se u Nazaretskoj obitelji i time posvetio
Domovinske vijesti
svaku obitelj. Njegovo utjelovljenje u obitelji i postanak
èovjekom je velika Božja smjelost. Doæi u ljudsku obitelj
znaèi i posvetiti svaku ljudsku obitelj. On suraðuje s
obiteljima, na njih raèuna. Zato se odvažio doæi i ponuditi
oèevima i majkama da budu njegovi suradnici u spašavanju
svijeta i stvaranju boljeg društva", poruèio je mons. Puljiæ,
istaknuvši da je obitelj škola života i vrlina u kojoj se uèi
poštovanju,
ljubavi,
solidarnosti,
prijateljstvu
i
gostoljubivosti. U službi je izgradnje Božjeg kraljevstva i
poslanja Crkve. „Brak je zvanje i zadatak koji mladenci
preuzimaju pred Bogom i Crkvom, obeæanjem vjernosti. Od
sakramenata, to je jedini sakrament u kojem muž i žena daju
jedno drugome sakrament. Sveæenik je samo svjedok uime
Crkve koji posveæuje i blagoslivlja taj Božji dar", rekao je
nadbiskup, potaknuvši vjernike da sudjeluju u Božjem planu
za obitelji. „U obitelji se raðaju heroji i ubojice, sveci i
grešnici, dobri i kriminalci. Zato je u rukama oèeva i majki
buduænost djece i društva. Roditelji su krivi i zaslužni za ono
što djeca èine u životu. Uglavnom æe vjerovati u ono što
roditelji vjeruju i smatrati vrijednim što oni smatraju
vrijednim", istaknuo je mons. Puljiæ, potaknuvši roditelje
kao odgojitelje buduæih naraštaja da èuvaju otajstvo koje im
je Bog povjerio. „Èuvajte djecu od utjecaja Zloga. Neka se
raduju životu, hrane euharistijom, uživaju u ljepoti Božje
prirode. Neka se sastaju u dobrom društvu, vole domovinu i
upoznaju vjeru. To je mali obiteljski katekizam koji je
moguæe provesti u životu", istaknuo je nadbiskup Puljiæ,
poželjevši blagoslov obiteljima da budu gorljive, postojane i
postanu ono što je Božjim naumom za njih odreðeno. Kao
ohrabrenje, naveo je primjer braènog para Ivane i Petra
Molle, vjenèanih 1955. g. Imali su èetvero djece. Ivana
Molla je proglašena blaženom 1994. g. u Meðunarodnoj
godini obitelji. Sv. Ivan Pavao II. nazvao ju je majkom
obitelji. Tu je plemenitu i hrabru ženu 2004. g. proglasio
svetom, odredivši njen liturgijski spomendan 28. travnja.
Nadbiskup je istaknuo Molline rijeèi njenom suprugu, da je
ljubav najljepši osjeæaj koji je Bog položio u ljudsko srce.
Željela je da njihova obitelj bude mali cenakul, dvorana
Posljednje veèere, gdje æe Isus trajno biti iznad njihovih
sklonosti, želja i poslova. U èetvrtoj trudnoæi Molli je
otkriven tumor na maternici, no odbila je savjet lijeènika da
pobaci kako bi saèuvala život, želeæi saèuvati život djeteta.
Na Veliku subotu 1962. g. rodila je njihovo èetvrto dijete,
Emanuelu. Tjedan dana poslije poroda, zbog sepse, Ivana je
preminula, s rijeèima 'Isuse, ljubim te'. Priznata su dva èuda
po njenom zagovoru, u Brazilu, kamo je kao djevojka htjela
poæi u misije. Po njenom zagovoru ozdravila je majka od
teške bolesti tijekom trudnoæe i kao zdravo je roðeno dijete
koje je u trudnoæi imalo velike komplikacije.
Privremeni zavjeti u samostanu Sv. Klare u Splitu
Split, 6.7.2014. (IKA) - Sveèano euharistijsko slavlje i
obred privremenih zavjeta u samostanu klarisa u Splitu 6.
srpnja predvodio je župnik župe Gospe Fatimske u Splitu
don Mijo Grozdaniæ. U koncelebraciji su sudjelovali fra
Nediljko Jerkan, OFM, profesor na KBF-u u Splitu dr. fra
Stipe Nimac, profesor na KBF-u Splitu dr. fra Marko Mrše,
dominikanac iz Zagreba o. Anto Bobaš i don Luka Vrljièak.
Privremene zavjete položila je s. M. Magdalena od
Predragocjene Krvi (Ljubica Brkiæ) u ruke èasne majke
Dolores Mandiæ, pred okupljenom zajednicom.
Na misi je bila brojna obitelj, rodbina i prijatelji s.
Magdalene, kao i mnogi vjernici, koji redovito dolaze u
samostansku crkvu klarisa u Splitu.
9. srpnja 2014. broj 27/2014
11
Domovinske vijesti
325. zavjetno hodoèašæe vjernika grada Varaždina Majci
Božjoj Bistrièkoj
Varaždin/Marija Bistrica, 6.7.2014. (IKA) – Tradicionalno
325. zavjetno hodoèašæe Majci Božjoj Bistrièkoj vjernika
župa grada Varaždina, kojem se pridružuju i mnoge druge
župe Varaždinske biskupije, održano je 5. i 6. srpnja, a
središnje sadržaje hodoèašæa vodio je varaždinski biskup
Josip Mrzljak.
Sveèanu zavjetnu euharistiju u crkvi blaženog Alojzija
Stepinca na otvorenom u nedjelju prijepodne predvodio je
biskup Mrzljak u zajedništvu s brojnim sveæenicima. Misi je
prethodila sveèana procesija sveæenika, bogoslova,
ministranata i vjernika iz raznih župa koje su hodoèastile
toga dana. U pozdravu hodoèasnicima rektor svetišta mons.
Zlatko Koren poimence je pozdravio sve župne zajednice
grada Varaždina i Varaždinske biskupije, sudionice
ovogodišnjeg 325. zavjetnog hodoèašæa.
Biskup Mrzljak u uvodu je istaknuo kako se u ovoj prigodi
svake godine spominju i obljetnice osnutka Varaždinske
biskupije, pa se tako dan ranije navršila 17. obljetnica otkako
je bistrièki hodoèasnik sveti papa Ivan Pavao II. osnovao tu
biskupiju. Istaknuvši kako hodoèasnici iz godine u godinu
dolaze u ovo nacionalno svetište gdje Marija obasipa
posebnim milostima i gdje nastoje obnoviti i uèvrstiti svoju
vjeru, biskup je pozvao okupljene da na poseban naèin mole
za cijelu biskupiju i sve obitelji.
U homiliji je biskup Mrzljak napomenuo da se može reæi da
je nacionalno svetište Majke Božje Bistrièke jedan važan
razred u pohaðanju škole vjere. Stjecanje znanja važno je u
kriznim vremenima jer se èesto izlaz iz krize traži u znanju i
znanosti, a za napredak u znanju potrebni su uèitelji, rekao je
biskup. No, pitamo se ima li meðu njima mjesta za Uèitelja
koji je rekao: Uèite od mene jer sam krotka i ponizna srca i
naæi æete spokoj dušama svojim? Živimo u vremenu u kojem
vladaju silnici koji imaju zemaljsku moæ. Govori se da je
važno znati steæi takvu moæ da bi se živjelo u blagostanju i
sigurnosti te uživalo bez muke i napora. No, nama Uèitelj
govori drugaèije, te se mi svi moramo upitati jesmo li
spremni uèiti od tog Uèitelja èije rijeèi ne zvuèe nimalo
privlaèno jer ne obeæava ništa ovozemaljsko osim spokoja
duše. Nisu li stoga mnogo privlaèniji drugi uèitelji koji
obeæavaju puno toga na zemlji u životu u kojem je èovjek
sam sebi gospodar, upitao se biskup. "Takoðer, pitamo se
pritom je li èovjek koji na zemlji ima svakakve uèitelje za
znanje, napredovao u ljubavi, dobroti, istini ... jesmo li
postali bolji ljudi? Navršava se sto godina od poèetka jednog
od najstrašnijih ratova u povijesti èovjeèanstva, pitamo se je
li èovjek danas bolji nego tada? Kakav svijet gradimo i koje
uèitelje slušamo", upitao je biskup Mrzljak.
"Svi smo ovdje u svojevrsnoj školi, svi smo ovdje uèenici u
Marijinoj školi, došli smo slušati Mariju i biti poslušni i
vjerni Božjem sinu poput nje. Mi veæ 325 godina ovdje
dolazimo izvršiti zavjet naših predaka, ali i Bogu iznijeti
svoje zahvale i molitve. Ove godine osobito smo Bogu
zahvalni za proglašenje svetim bistrièkog hodoèasnika pape
Ivana Pavla II. koji je ovdje blaženim proglasio Alojzija
Stepinca, stavivši ga hrvatskom narodu kao orijentir –
kompas, da bismo od njega uèili kako iz vjere živjeti i biti
vjeran Bogu i Crkvi i ljubiti svoj narod", rekao je biskup te
potaknuo okupljene na pojaèane molitve kako bi blaženi
Alojzije što prije bio proglašen svetim jer je uistinu svijetli
lik svetoga života koji treba svjetliti našem narodu i cijeloj
Crkvi. "Zato je bitno na ovakva mjesta kao u škole vjere
dovoditi našu djecu i mlade da bi vidjeli da se ovdje uèi ono
važno za njihov život, a to su ljubav, dobrota i istina.
Marijina hodoèasnièka mjesta na osobit naèin uèe nas kako
iz vjere živjeti te nas hrabre i jaèaju za naš svakidašnji
12
9. srpnja 2014. broj 27/2014
ika
kršæanski život", poruèio je biskup Mrzljak.
Na kraju mise je biskup Mrzljak na sve nazoène, njihove
obitelji i župne zajednice zazvao Božji blagoslov.
Hodoèasnici pješaci prema svetištu krenuli su u subotu rano
ujutro nakon Službe Rijeèi s Božjim blagoslovom koji im je
u varaždinskoj katedrali udijelio biskup Mrzljak. Ususret
Majci Božjoj Bistrièkoj uputilo se više skupina hodoèasnika
iz Varaždina i okolice, koji su se u popodnevnim satima
zajedno okupili na Vinskom Vrhu nadomak Marije Bistrice
te su ušli zajedno u procesiji u svetište Majke Božje. Nakon
odmora i prigode za ispovijed u veèernjim su satima
proslavili misu u crkvi na otvorenom te sudjelovali u Putu
svjetla sa svijeæama na bistrièkoj Kalvariji.
U nedjelju rano ujutro u svetište je pristiglo još nekoliko
tisuæa hodoèasnika iz raznih krajeva Varaždinske biskupije
organiziranim autobusima, vlakom i osobnim automobilima.
Hodoèasnici su zatim svi zajedno sudjelovali u pobožnosti
Križnog puta postajama na Kalvariji, te zavjetnoj euharistiji.
U popodnevnim satima prireðeni su u bazilici euharistijsko
klanjanje i oproštajna procesija, nakon koje su se
hodoèasnici uputili svojim domovima. Organizator
ovogodišnjeg hodoèašæa bila je župa Uznesenja BDM iz
Biškupca.
40 godina sveæeništva mons. Antuna Prpiæa
Staro Petrovo Selo, 6.7.2014. (IKA) - U župnoj crkvi Sv.
Antuna Padovanskog u Starom Petrovom Selu domaæi
župnik mons. Antun Prpiæ proslavio je u nedjelju 6. srpnja,
40. obljetnicu sveæeništva.
U propovijedi mons. Prpiæ podsjetio je na svoje
mladomisnièko geslo iz proroka Jeremije: "Idi k onima,
kojima te šaljem i reci sve što æu ti narediti. Ne boj se, jer ja
sam s tobom…!" "Mogli bismo u ovakvoj prigodi nizati
brojke koliko je bilo krštenih i vjenèanih, koliko je djece bilo
na vjeronauku, koliko ispovijeðenih i prièešæenih,
pokopanih. Mogli bismo nabrajati koliko je toga uèinjeno na
materijalnom planu, sagraðeno ili obnovljeno crkvi, župnih
kuæa, kapela, netko bi mogao izricati hvale, dok bi drugi
radije zbrajali negativnosti o onome što je trebalo biti
uèinjeno, a promašeno je. Èini mi se važnije govoriti o
sveæenièkom zvanju, sveæenièkoj službi, sveæeništvu. To
znaèi vidjeti uèinjeno dobro, ali i uoèiti nedostatke,
manjkavosti, propuste, slabosti i ujediniti se u molitvama za
sveæenike", rekao je mons. Prpiæ
Antun Prpiæ zareðen je za sveæenika 1974. g. u Zagrebu, a
mladu misu slavio je iste godine u rodnoj Novoj Kapeli.
Dvije godine bio je kapelan u Daruvaru, a onda 10 godina
župnik u Voæinu. Dvanaest godina bio je župnik u Zagrebu,
u Španskom, potom je bio kancelar Biskupskog ordinarijata
u Požegi, pa župnik u Buku, a od 2004, dakle 10 godina,
župnik je u Starom Petrovom Selu. Godine 2012. papa
Benedikt XVI. uvrstio ga je meðu kapelane Njegove
Svetosti. Na slièicu, uz 40. obljetnicu sveæeništva, zapisao je
"Sve možeš izdržati i svemu odoljeti, ako uza se imaš
prijatelje". Podsjetio je i na Pavlovu poslanicu Solunjanima,
u kojoj sveti Pavao, meðu ostalim kaže: "Molimo vas, braæo;
priznajte one koji se trude meðu vama, koji su vam
predstojnici u Gospodinu i opominju vas: s ljubavlju ih nada
sve cijenite poradi njihova djela!"
Radost obljetnice i euharistijskog slavlja, mons. Prpiæ
podijelio je sa župljanima, obitelji i rodbinom te sa
sveæenicima.
Na
misi
je
pjevao
župni
zbor
staropetrovoselske župe, a poslije mise zajedništvo je
nastavljeno kod slavonskog stola.
ika
Sedamdeseta obljetnica sveæeništva preè. Vladislava
Tomasa
Da bi ublažio materijalnu bijedu bavio se zemljodjelstvom,
pèelarstvom, svinjogojstvom. Otvorio je autoškolu i nabavio
pilanu
Sisak, 6.7.2014. (IKA) - Sedamdeset godina sveæeništva
proslavio je sveèanim misnim slavljem u nedjelju 6. srpnja u
sisaèkoj katedrali preè. Vladislav Tomas, zaèasni kanonik
Stolnog kaptola Sv. Križa. Preè. Tomas roðen je 20. lipnja
1921. godine u Drinovcima, u Hercegovini. Školu je polazio
u Klepcima, gimnaziju u Travniku, a teologiju je studirao u
Sarajevu gdje je 1944. godine zareðen za sveæenika. Kratko
je služio u Ðurðevcu i Kloštru Podravskom, a godine 1946.
preuzima župe Hrvatsku i Bosansku Dubicu i tu ostaje 42
godine. Deset godina bio je rektor crkve Krista Kralja na
Mirogoju. Zaèasnim kanonikom Stolnog kaptola Sv. Križa
imenovan je 26. ožujka 2012. godine.
U koncelebraciji bili su kancelar Biskupije mons. Marko
Cvitkušiæ, katedralni župnik preè. Marko Karaèa i župnik u
miru preè. Alojzije Petranoviæ, a slavlju je nazoèio i sisaèki
biskup Vlado Košiæ.
U propovijedi je mons. Cvitkušiæ istaknuo da misnim
slavljem želi zahvaliti Gospodinu za dar sveæeništva koje je
udijelio slavljeniku, ali i zahvaliti slavljeniku što je,
suraðujuæi s Božjim planom, prihvatio taj Božji zov i kroz
70 godina vjerno i ustrajno mu služio. Potom je govorio o
služenju Crkvi na sveæenièki naèin, istaknuvši da je
sveæenièka zadaæa navješæivati Božju poruku, voljeti svoje
vjernike, poticati ih na dobro i opominjati od kriva puta,
pomirivati ih s Bogom, moliti s njima i za njih.
Citiravši rijeèi blagopokojnog kardinala Franje Kuhariæa "da
je sveæenik osoba u kojoj ljudi žele susresti dobrotu i ljubav
Kristovu", propovjednik je istaknuo da je Vladislav Tomas
bio i ostao èovjek duboke vjere. "Beskompromisno je
svjedoèio svoju vjeru posebno u teškim vremenima
proteklog sistema kada je ona bila zatirana i svim moguæim
sredstvima gažena. Oko sebe je širio kršæanski optimizam po
nadi koja je išèekivanje uskrsnuæa i vjeèni život kod
nebeskog Oca. Vladislav Tomas je kao sveæenik bio èovjek
kršæanske ljubavi i služenja. Nastojao je pomoæi potrebnima
koliko mu je bilo moguæe i tako blažio duhovno i
materijalno siromaštvo. Da bi ublažio materijalnu bijedu
bavio se zemljodjelstvom, pèelarstvom, svinjogojstvom.
Otvorio je autoškolu i nabavio pilanu. Volio je i cijenio
svoje župljane i oni su njega voljeli. Nisu ga mimoišli ni
križevi, patnje, boli i žalosti. Teško ga je zaboljelo zvjersko
ubojstvo strica Ilije, župnika u Klepcima, koji mu je bio i
otac i majka. Nekoliko mjeseci poslije sveæenièkog reðenja
partizani su odluèili ubiti ga, ali je pravovremeno uspio
pobjeæi. U Usori je preživio napad na vlak, u Zagrebu se
danima skrivao kod rodbine od tzv. 'osloboditelja'. U Dubici
je kao župnik doživio raznovrsna podmetanja, zastrašivanja i
poniženja. Sva ta spasonosna trpljenja još su ga dublje
povezala s Kristom i njegovom tajnom otkupljenja",
zakljuèio je propovjednik.
Nakon poprièesne molitve preè. Tomasu na ovom iznimnom
jubileju èestitali su preè. Karaèa, preè. Petranoviæ i biskup
Košiæ koji mu je uime Biskupije zahvalio na godinama koje
je iz ljubavi darovao ovome kraju, Hrvatskoj Dubici i
Domovini. Na kraju biskup je slavljeniku darovao umanjenu
repliku kipa sv. Kvirna, postavljenog u atriju sisaèkog
Velikog Kaptola.
Poslije mise preè. Tomas je svim okupljenim vjernicima
darovao drugo, prošireno izdanje svoje knjige "Život u vjeri,
nadi i ljubavi", a druženje je nastavljeno u dvorištu
Pastoralnog centra katedralne župe.
Domovinske vijesti
Kardinal Bozaniæ krstio èetvrto dijete majke s
invaliditetom
Bestovje, 6.7.2014. (IKA) – Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ krstio je u nedjelju 6. srpnja u župi bl. Alojzija
Stepinca Bestovje-Novaki-Rakitje Mihaela, èetvrto dijete u
obitelji Joze i Snježane Karaèiæ. Hrabra majka Snježana,
vezana uz invalidska kolica te i sama ovisi o tuðoj pomoæi,
otvorena je životu. Upravo je to prepoznao i kardinal koji je
u propovijedi istaknuo kolika je vrijednost majèinstva i
pohvalio hrabrost te obitelji. Svaka obitelj koja nesebièno
daruje život otvorena je buduænosti, istaknuo je kardinal i
protumaèio tajnu Božje ljubavi po sakramentu krštenja.
Kardinalu je na kraju mise zahvalila sestra novokrštenika
Kristijana koja je rekla da je sretna i ponosna njezina obitelj
što im je iskazana tolika ljubav, i zamolila za blagoslov svih
obitelji koje daruju život svojoj djeci.
Domaæi župnik takoðer je uz rijeèi zahvale kardinalu èestitao
17. obljetnicu njegove nadbiskupske službe i 25. obljetnicu
biskupstva. Nakon mise nastavljen je susret kardinala i
vjernika u pastoralnom centru gdje mu je obitelj uruèila mali
dar u znak zahvale u kojem valja istaknuti sliku raspetoga
Krista koju je naslikala majka novokrštenika. S okupljenim
mnoštvom kardinal se zadržao u druženju.
Slunj: Sveæenièki i biskupski jubilej biskupa Bogoviæa
Neka ovaj jubilej bude poticaj za nova duhovna zvanja u
Gospiæko-senjskoj biskupiji, poželio je u èestitki nadbiskup
Puljiæ
Slunj, 6.7.2014. (IKA) - Gospiæko-senjski biskup Mile
Bogoviæ proslavio je u nedjelju 6. srpnja skromno u društvu
svoje subraæe sveæenika, župljana i gostiju iz javnog života
dva velika jubileja, 50 godina sveæeništva u koje je utkao i
15 godina biskupstva. Zlatnu misu proslavio je u rodnoj župi
Slunj a sveèanost je uzvelièalo više od 20 sveæenika
Gospiæko-senjske biskupije i Rijeèke nadbiskupije, te
uglednici iz javnog života.
U propovijedi se biskup Bogoviæ osvrnuo na svoje
sveæenièko i biskupsko geslo, te istaknuo ljude koji su bili
važni na njegovu putu sveæeništva. Tako je istaknuo Petra
Boguta koji mu nikada nije laskao, ali je kod njega uvijek
imao podršku. Od Mile Peciæa je nauèio kako se voli narod i
koji je sam organizirao ovu proslavu, rekao je biskup
Bogoviæ. Istaknuo je i Stanka Kumparea koji ga je poslao u
sjemenište, te sestru Amaliju. Svoje obraæanje biskup je
zakljuèio spajajuæi oba gesla "U tebe se Gospodine uzdam u
ime Oca i Sina i Duha Svetoga".
Generalni vikar mons. mr. Tomislav Šporèiæ predstavio je u
kratkim crtama bogati život biskupa Bogoviæa kao
sveæenika, znanstvenika i konaèno biskupa koji je svima u
biskupiji predvodnik u praksi i teoriji.
Nakon mise na proslavi u župnoj dvorani u kojoj se okupilo
više od stotinu uzvanika a koju su organizirali sami župljani,
èestitkama se biskupu Bogoviæu pridružio zadarski
nadbiskup i predsjednik HBK Želimir Puljiæ. Da nije bilo
vizije i upornosti biskupa Bogoviæa ne bi se ostvarila
svehrvatska ideja Crkve hrvatskih muèenika na Udbini.
Neka ovaj jubilej bude poticaj za nova duhovna zvanja u
tvojoj biskupiji, rekao je nadbiskup Puljiæ. Karlovaèki župan
Ivan Vuèiæ izrazio sreæu je što je djelovao u vremenu
biskupa Bogoviæa koji je uvijek slao poruke za izlazak na
pravi put, kao i tugu što uskoro slijedi umirovljenje. Poželio
mu je da do kraja ostvari i svoju drugu ideju, izgradnju
svehrvatskoga groba na Krbavskom polju.
9. srpnja 2014. broj 27/2014
13
Domovinske vijesti
Volosko: Vlè. Petar Belaniæ proslavio 30. obljetnicu
misništva
Volosko, 6.7.2014. (IKA) - Župnik Voloskog Petar Belaniæ
proslavio je 6. srpnja 30. obljetnicu misništva misom
zahvalnicom u crkvi Sv. Ane, a koncelebrirali su vlè. Franc
Šiško i mons. prof. dr. Milan Šimunoviæ. U propovijedi
mons. Šimunoviæ govorio je o osobi i sveæenika Belaniæa,
koji ne svodi svoje pastoralno djelovanje samo na sakristiju i
župni ured, nego ulazi u obitelji, posjeæuje i starije i bolesne,
širokog je i otvorenog srca za svakog èovjeka. U èestitkama
su mnogi isticali njegovu radost, vedrinu i ljubav koju nosi
gdjegod bio. Na misnom slavlju sudjelovali su župljani
Voloskog, župljani Kukuljanova, Krasice i Škrljeva, iz župa
u kojima je vlè. Belaniæ upravljao 26 godina. Bili su prisutni
brat i roðaci iz Amerike i prijatelji iz drugih mjesta. Misno
slavlje pjesmom su pratili zbor župe Volosko i udruženi zbor
Trisagion iz Bakarskoga dekanata . Sestre Kæeri kršæanske
ljubavi, koje djeluju u župi Volosko, pripremile su sa
župnim suradnicima prigodni recital i i ukrasile liturgijski
prostor. Vlè. Belaniæ rodom je s otoka Ilovika. Sjemenišnu
gimnaziju završio je u Zadru, a teologiju u Rijeci. Za
sveæenika je zareðen 15. lipnja 1984. godine a mladu misu
slavio je 8. srpnja na Iloviku. Župama Kukuljanovo, Krasica
i Škrljevo upravljao je 26 godina a od 2010. godine upravlja
župom Volosko.
Biskup Škvorèeviæ blagoslovio novoureðenu kuæu obitelji
s troje invalida
Obitelji Maras kuæu je pribavio biskupijski Caritas, a
pomogli urediti tamburaški sastav "Bisernica"
Požega, 7.7.2014. (IKA) - Požeški biskup Antun Škvorèeviæ
u pratnji ravnatelja Caritasa Požeške biskupije Gorana
Lukiæa i Marijana Paveliæa pohodio je u ponedjeljak, 7.
srpnja peteroèlanu obitelji Maras od kojih su troje invalidi.
Obitelj je ovih dana uselila u kuæu koju im je pribavio
biskupijski Caritas, a pomogli urediti tamburaški sastav
"Bisernica" od prihoda s prošlogodišnjega božiænog
koncerta, grad Požega i župa sv. Leoploda Mandiæa u
Požegi. Pored predstavnika spomenutoga tamburaškog
sastava, uz biskupa i njegove suradnike obitelj su posjetili i
župnik župe sv. Leopolda Mandiæa Jozo Juriæ te požeški
gradonaèelnik Vedran Neferoviæ sa suradnicima.
Nakon izraza dobrodošlice obitelji Maras i pozdravnih rijeèi
požeškoga biskupa, Goran Lukiæ je kratko predstavio
Caritasov projekt kupnje i ureðenja kuæe te njezine
prilagodbe za invalidske potrebe. Istaknuo je da je na
predbožiænom humanitarnom koncertu prikupljeno 55.000
kuna, da je župa sv. Leopolda Mandiæa dala 35.000 kuna, a
Caritas dodao svoj dio te je kuæa mogla biti ureðena.
Uslijedio je blagoslov kuæe i obitelji koji je predvodio
biskup Škvorèeviæ. U homiliji, potaknut evanðeljem o
gradnji kuæe na stijeni, govorio je o mudrom èovjeku koji
gradi svoj život na èvrstom temelju. Meðu ostalim je rekao:
"Mudrost se ne može nauèiti u školi. Ona se postiže
osluškivanjem Rijeèi Božje upisane u ljudsku savjest. Ona je
duhovna sastavnica ljudskoga biæa i kad joj èovjek pruža
pozornost tada nepogrešivo ostvaruje svoje postojanje jer je
oslonjen na Boga". Na završetku blagoslova biskup je
izrazio svoje želje obitelji Maras: "Želim da u svojoj
novoureðenoj kuæi izgraðujete svatko sebe osobno i svoje
zajedništvo, osluškujuæi Isusa i oslanjajuæi se na Boga.
Nièega se ne morate bojati ako je Bog s vama. Kad ste u
Božjim rukama, ništa vas ne može razoriti ni uništiti".
Nakon blagoslova nastavilo se druženje i razgovoru u
radosnom raspoloženju.
14
9. srpnja 2014. broj 27/2014
ika
Izvješæe Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije o
prikupljenim sredstvima za pomoæ poplavljenima
Osijek, 7.7.2014.
(IKA/TU) - Zahvaljujuæi brojnim
donatorima i volonterima u Caritasovim skladištima u
Osijeku, Ðakovu, Vinkovcima, Vukovaru, Donjem
Miholjcu, Podvinju i Nijemcima do 7. srpnja prikupljeno je
80 tona hrane, 50 kubika vode, 87 tona odjeæe, 28 tona
higijenskih potrepština, posteljina, madraci, raznovrsni
namještaj, djeèja kolica, sijeno, graðevinski materijal, alati i
drugi oblici materijalne pomoæi potrebne stanovnicima s
poplavljenih podruèja. Osim materijalne pomoæi, na raèunu
Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije prikupljeno je i
7.566.510,08 kn za Hrvatsku i 25.700 kn za Bosnu i
Hercegovinu.
S obzirom da je stanovnicima tih podruèja pomoæ i dalje
neophodna, a zalihe na skladištima se smanjuju, Caritas
poziva sve koji su u moguænosti pomoæi da to èine i dalje u
navedenim skladištima ili na broj raèuna Caritasa
Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije:
IBAN:
HR6123400091110046082; poziv na broj: 100 za Slavoniju;
poziv na broj: 200 za BiH te poziv na broj: 300 za Srbiju.
Za sve informacije i upite moguæe je nazvati na broj telefona
031/253-910.
Personalne promjene u Sisaèkoj biskupiji
Sisak, 7.7.2014. (IKA) - Odlukom sisaèkoga biskupa Vlade
Košiæa došlo je do sljedeæih imenovanja, premještaja i
razrješenja u Sisaèkoj biskupiji:
Mons. Zdravko Novak imenovan je rektorom bazilike –
crkve Sv. Kvirina u Sisku. Paško Glasnoviæ imenovan je
rektorom svetišta Majke Božje Gorske – Majke naših
stradanja u Gori. Fra Tomislav Božièek, OFM, razriješen je
službe upravitelja župe Uznesenja BDM u Kloštru Ivaniæu i
službe povjerenika za pastoral branitelja. Fra Drago Brglez,
OFM, imenovan je župnikom župe Uznesenja BDM i
rektorom svetišta BDM Ivaniæke u Kloštru Ivaniæu. Fra
Krunoslav Kašnar, OFM, i fra Grgur Blaževiæ, OFM,
imenovani su župnim vikarima u župi Uznesenja BDM u
Kloštru Ivaniæu. Marijan Koren razriješen je službe župnika
župe Uzvišenja sv. Križa u Križu i imenovan župnikom župe
sv. Ivana Krstitelja u Gornjoj Jelenskoj.
Božo Pinjuh razriješen je službe privremenog upravitelja
župe sv. Katarine u Komarevu i upravitelja župe sv. Marije
Magdalene u Sunji i imenovan župnikom župe Uzvišenja sv.
Križa u Križu. Ivan Faletar razriješen je službe župnog
vikara u katedralnoj župi Uzvišenja sv. Križa u Sisku i
imenovan upraviteljem župe sv. Marije Magdalene u Sunji.
Ivan Mandiæ, sveæenik Vrhbosanske nadbiskupije, imenovan
je upraviteljem župe sv. Katarine u Komarevu. Mato
Draganoviæ razriješen je službe privremenog upravitelja
župe sv. Ivana Krstitelja u Gornjoj Jelenskoj. O. Ivan
Magdiæ, SMM, razriješen je službe duhovnog pomoænika u
župi sv. Ivana Krstitelja u Gornjoj Jelenskoj. Fra Nikola
Jureta, OFM Conv., razriješen je službe župnika u župi sv.
Josipa Radnika u Sisku-Galdovo i imenovan župnim
vikarom u toj župi.
Fra Roko Bedalov, OFM Conv., imenovan je upraviteljem
župe sv. Josipa Radnika u Sisku-Galdovo. Fra Matija Antun
Mandiæ, OFM Conv., razriješen je službe župnog vikara u
župi sv. Josipa Radnika u Sisku-Galdovo. Stjepan Bariæ
razriješen je službe župnika župe Bl. Djevice Marije Snježne
u Dubrancu i na vlastitu molbu ekskardiniran iz Sisaèke
biskupije. Josip Jerkoviæ, sveæenik Banjoluèke biskupije,
imenovan je upraviteljem župe Bl. Djevice Marije Snježne u
Dubrancu.
Stjepan Bradica razriješen je službe privremenog upravitelja
ika
župe sv. Martina biskupa u Pisarovinskoj Jamnici. Josip
Malkoviæ inkardiniran je u Sisaèku biskupiju i imenovan
župnikom župe sv. Martina biskupa u Pisarovinskoj Jamnici.
Robert Jonjiæ razriješen je službe upravitelja župe Uznesenja
BDM u Pokupskom. Fra Željko Jurkoviæ, OFM, razriješen
službe župnika u župi sv. Bartola apostola u Hrastovici i
imenovan župnikom u župi Uznesenja BDM u Pokupskom.
Fra Èedomil Vešligaj, OFM, imenovan je župnikom župe sv.
Bartola apostola u Hrastovici. Fra Svetislav Krnjak, OFM,
razriješen je službe župnog vikara u župi sv. Nikole biskupa
u Hrvatskoj Kostajnici. Fra Danijel Maljur, OFM, imenovan
je župnim vikarom u župi sv. Nikole biskupa u Hrvatskoj
Kostajnici. Mate Mihaljeviæ razriješen je službe župnika
župe sv. Jelene Križarice u Vrtlinskoj. Fra Ivan Miškiæ,
OFM Conv., imenovan je župnikom župe sv. Jelene
Križarice u Vrtlinskoj. Josip Ružman, sveæenik Zagrebaèke
nadbiskupije, imenovan je zaèasnim kanonikom Stolnog
kaptola sv. Križa u Sisku. Ivica Šimunoviæ, mladomisnik,
imenovan je župnim vikarom u župi sv. Petra Apostola u
Ivaniæ Gradu.
Marijana Petir razriješena je službe voditeljice Ureda za
socijalni nauk Crkve Sisaèke biskupije.
Umro mons. Josip Šantiæ
Zagreb, 8.7.2014. (IKA) – Umirovljeni generalni vikar
Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj mons. Josip
Šantiæ preminuo je nakon duge i teške bolesti 8. srpnja u 69.
godini života i 45. godini sveæeništva, priopæio je Vojni
ordinarijat u Republici Hrvatskoj.
Roðen je u Postirama na Braèu 25. ožujka 1946. godine kao
deveto od desetero djece obitelji Šantiæ. Završava
sjemenišnu gimnaziju u Zadru 1964., te iste godine upisuje
teologiju u Splitu. Zareðen je za sveæenika 29. lipnja 1970.
godine u Komiži na otoku Visu. Odmah nakon reðenja
postaje kapelanom župniku don Anti Marušiæu u rodnim
Postirama, a poslužuje i malu župu Splitsku, da bi godine
1971. bio imenovan župnikom Vrsnika i Pilava, te
katehetom srednjoškolaca u Jelsi na otoku Hvaru. Godine
1977. imenovan je rektorom Centralnoga bogoslovnog
sjemeništa u Splitu i na tom mjestu ostaje pet godina.
Godine 1982., na zamolbu tadašnjega hvarskog biskupa
vraæa se na Hvar, gdje je imenovan generalnim vikarom
Hvarske biskupije i katedralnim župnikom. Te dvije dužnosti
nastavlja obavljati i nakon 30. travnja 1989. godine, kad je
mons. Slobodan Štambuk imenovan hvarskim biskupom.
Tijekom 15 godina djeluje kao kateheta otoka i grada Hvara,
u pastoralu obitelji i mladih, a radi i na obnovi hvarske
katedrale, župne crkve u Vrsniku i Pitvi, zgrade bogoslovije
u Splitu. Kao sveæenik i dragovoljac bez oružja sudjeluje u
Domovinskom ratu na bojišnicama Velebita, Novigrada
Zadarskog i na rtu Pelegrinu (Hvar), svjestan koliko je bilo
potrebito biti blizu našem vojniku.
Kad se godine 1997. osnovala Vojna biskupija u RH, biskup
Josip Jezerinac poziva ga u Zagreb za generalnog vikara, na
što se odluèuje šest mjeseci kasnije, na nagovor kardinala
Franje Kuhariæa. Tu službu je obnašao trinaest godina. Sveti
Otac imenovao ga je osobnim prelatom Njegove Svetosti.
Nositelj je odlikovanja Lurdskog svetišta "poèasnog
kapelana" s pravom nošenja prsnog križa. To odlikovanje
ustanovio je papa Pio X. prigodom 100. obljetnice lurdskih
ukazanja i, koliko je poznato, mons. Šantiæ jedini je Hrvat
njime odlikovan.
Mons. Josip Šantiæ zaèasni je kanonik Hvarskoga kaptola.
Zrinska garda iz Èakovca proglasila ga je poèasnim èlanom.
Poèasni je èlan Antropološkoga društva Hrvatske. Nositelj je
odlièja sa zlatnim zmajem Braæe hrvatskoga zmaja i odlièja
Domovinske vijesti
Županije splitsko-dalmatinske te Grada Hvara.
Od dolaska u Zagreb, njegovo geslo je: "Približiti Isusa
Krista hrvatskom vojniku, hrvatskom èasniku i hrvatskom
policajcu."
Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipoviæ 2011. godine
odlikovao ga je Redom kneza Branimira s ogrlicom za
osobite zasluge steèene promicanjem meðunarodnog
položaja i ugleda Republike Hrvatske.
Predsjednik Josipoviæ uputio suæut u povodu smrti mons.
Šantiæa
Svojim promicanjem etike i principa poštivanja moralnih i
zakonskih normi dao je veliki doprinos razvoju
dušobrižništva u Oružanim snagama Republike Hrvatske i
hrvatske policije
Zagreb, 8.7.2014. (IKA) - U povodu smrti umirovljenoga
generalnog vikara Vojnog ordinarijata mons. Josipa Šantiæa,
predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipoviæ uputio je
poruku suæuti Vojnom ordinarijatu u Republici Hrvatskoj te
Šantiæevoj obitelji.
"Napustio nas je mons. Josip Šantiæ, èovjek široke duše i
duha. Mons. Šantiæ je svojim promicanjem etike i principa
poštivanja moralnih i zakonskih normi dao veliki doprinos
razvoju dušobrižništva u Oružanim snagama Republike
Hrvatske i hrvatske policije.
Solidarnost s ljudima, suradnja s drugim vjerskim
zajednicama, poštivanje ljudskih i graðanskih prava i
sloboda te domoljublje iskazano angažiranjem u
Domovinskom ratu, u kojem je sudjelovao kao sveæenik i
dragovoljac bez oružja, vrijednosti su koje je mons. Šantiæ
živio i propovijedao.
Uime svih graðana Republike Hrvatske, svih negdašnjih i
sadašnjih pripadnika sigurnosnih i obrambenih snaga
Republike Hrvatske, i u svoje osobno ime, izražavam
najdublju suæut", istièe se u poruci predsjednika Josipoviæa.
Suæut ministra Kotromanoviæa u povodu smrti mons.
Šantiæa
Zagreb, 8.7.2014.
(IKA) - Ministar obrane Ante
Kotromanoviæ uputio je izraze suæuti u povodu smrti
umirovljenoga generalnog vikara Vojnog ordinarijata mons.
Josipa Šantiæa njegovoj obitelji. "Tužna vijest o odlasku
našega dragog don Joška ražalostila je sve nas koji smo ga
poznavali. Kada je otišao u zasluženu mirovinu, nedostajao
nam je žar s kojim je godinama predano služio u Vojnom
ordinarijatu kao generalni vikar. Nedostajat æe nam i njegova
osebujna osobnost, ali nam u spomen ostaje sjeæanje na
èovjeka koji je svoju snagu vjere rado širio na sve oko sebe,
napose na naše vojnike, kako tijekom Domovinskog rata,
tako i u bremenitom vremenu koje je uslijedilo. Posebno se s
radošæu sjeæamo zajednièkih odlazaka na Meðunarodno
vojno hodoèašæe u Lurd, kao i mnogih njegovih
hvalevrijednih inicijativa kojima je obogatio rad i život u
Vojnom ordinarijatu pa i šire, a jedna od takvih je i
osnivanje Klape HRM-a "Sveti Juraj". Izražavajuæi vam
uime svih djelatnika MORH-a i pripadnika OS RH te svoje
osobno najdublju suæut povodom odlaska u vjeènost vašeg i
našeg dragoga don Joška, želim vam poruèiti kako smo,
premda tužni što smo ga trajno izgubili, ujedno ponosni što
smo ga u svojim redovima imali", napisao je ministar.
9. srpnja 2014. broj 27/2014
15
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Sveæenièko reðenje u Banjoj Luci
Biskup Komarica podijelio red prezbiterata ðakonu
Banjoluèke biskupije Predragu Ivandiæu
Banja Luka, 29.6.2014. (IKA/TABB) - Na sveèanom
pontifikalnom misnom slavlju na svetkovinu apostolskih
prvaka sv. Petra i Pavla, 29. lipnja, u banjoluèkoj katedrali
Sv. Bonaventure banjoluèki biskup Franjo Komarica
podijelio je red prezbiterata ðakonu Banjoluèke biskupije
Predragu Ivandiæu iz župe Ljubija.
Koncelebrirala su sedmorica sveæenika, asistirao je ðakon
Ante Barišiæ, a u slavlju je sudjelovala i veæa skupina
župljana iz reðenikova rodnog kraja.
U pozdravu biskup je istaknuo kako je to prvo sveæenièko
reðenje ove godine u Banjoluèkoj biskupiji, jer se još dvojica
ðakona spremaju za reðenje. Nakon Evanðelja koje je
navijestio ðakon Barišiæ, biskupijski povjerenik za duhovna
zvanja vlè. Žarko Vladislav Ošap predstavio je ovogodišnjeg
reðenika te zamolio biskupa Komaricu da mu podijeli red
prezbiterata.
U homiliji mons. Komarica govorio je o jedinstvenoj službi
apostola Petra i njegovih nasljednika papa. Govoreæi o
duhovnom pozivu, izmeðu ostalog je istaknuo kako su
sveæenici nositelji Kristove milosti, Krista velikog
Sveæenika, nositelji karizme Dobrog Pastira i to moraju u
svako doba, posvuda i na sve moguæe naèine u svom životu
ostvarivati i u tome se sastoji ono "umijeæe svih umijeæa na
koje nas je pozvao Isus Krist".
Reðeniku je biskup, citirajuæi sv. Karla Boromejskog,
istaknuo: "Ti si dušobrižnik? Ne zanemari brigu o sebi
samome! Ne razdaji se drugima u tolikoj mjeri da tebi
samome od tebe ne ostane ništa. Jer, kao što moraš misliti na
duše drugih, za koje si tu, tako ne smiješ zaboraviti ni svoju
vlastitu dušu".
Pozvao ga je da ne zaboravi u svom sveæenièkom životu i
radu ni Bezgrešnu Majku Isusa Spasitelja. U njoj se objavilo
Božje milosrðe koje je jaèe nego sva zloæa koja se dokopala
povijesti èovjeka i njegova srca.
Tijekom misnog slavlja liturgijsko pjevanje animirao je
katedralni zbor pod ravnanjem s. Damjane Kovaèeviæ,
sveèanu pontifikalnu asistenciju èinili su bogoslovi
Banjoluèke biskupije, a ceremonijama je ravnao vlè. Zlatko
Matiæ.
Vjernièko druženje nastavljeno je u prostorijama Biskupskog
ordinarijata uz prigodnu okrepu.
Predrag Ivandiæ roðen je 17. listopada 1988. u Prijedoru, a
osnovnu školu završio je u Ljubiji, gdje je sa svojom obitelji
unatoè teškog stradanja, kada je i mnoga njegova rodbina
ubijena, a još veæi broj protjeran, ostao tijekom i poslije rata.
Kao sveæenièki kandidat Banjoluèke biskupije, sjemenište i
srednju školuje završio je u KŠC-u "Petar Barbariæ" u
Travniku, a studij teologije u Sarajevu.
.
16
Nadbiskup Puljiæ u pohodu HKŽ Frankfurt
Frankfurt, 29.6.2014. (IKA) - Blagdan sv. Petra i Pavla
sveèano je proslavljen u nedjelju 29. lipnja u katedrali Sv.
Bartolomeja u Frankfurtu gdje se inaèe na nedjeljnoj misi
okupljaju vjernici iz Hrvatske katolièke župe Frankfurt am
Main.
Euharistijsko slavlje predvodio je zadarski nadbiskup
Želimir Puljiæ u koncelebraciji sa župnikom frankfurtske
HKŽ fra Željkom Æurkoviæem i dušobrižnikom te župe fra
Markom Domazetom Lošom. Misa je slavljena kao
zahvalnica za sakrament potvrde kojeg je dan prije, u subotu
28. lipnja, 108 krizmanika podijelio nadbiskup Puljiæ, te je
slavlje okupilo krizmanike, njihove kumove, roditelje i
brojne vjernike koji se okupljaju na bogoslužju u
frankfurtskoj katedrali koja se naziva i carskom katedralom,
jer su se u povijesti u njoj krunili njemaèki carevi.
U homiliji je nadbiskup opisao osobnosti dva svijetla lika i
velika apostola, Petra koji je meðu Židovima osnovao prvu
Crkvu i Pavla koji je Isusovo ime objavio poganima postavši
uèiteljem naroda. Obraæajuæi se krizmanicima i njihovim
roditeljima nadbiskup je rekao: "Blago djeci koja imaju
prigodu osjetiti u obitelji duhovnu dimenziju roditelja koji se
trude èuvati milosni dar primljen na krštenju i vjenèanju". Za
sveæenike je rekao: "Blago sveæenicima koji dragovoljno i
po Božju pasu i nadgledaju povjereno stado; ne radi prljavog
dobitka, nego oduševljeno, ne kao gospodari baštine, nego
kao uzori stada". Potaknuo je roditelje i djecu, sveæenike,
vjernike laike i sve koji se bore za opæe dobro, da ponavljaju
Petrov odgovor Isusu kako Krist ima rijeèi života vjeènoga.
Poželjevši da svi poput Petra i Pavla mogu s ponosom i
radošæu reæi: 'Dobar smo boj bili, vjeru saèuvali', mons.
Puljiæ je zamolio zagovor apostolskih prvaka "da nas èuvaju,
nadahnjuju, brane i pomažu, kako bismo ostali vjerni do
kraja". Na misi je pjevao Mješoviti zbor 'Mate Lešæan' pod
vodstvom s. Pavlimire Šimunoviæ. HKŽ u Frankfurtu meðu
najveæim je katolièkim župama u tom gradu i biskupiji
Limburg. U Frankfurtu živi više od petnaest tisuæa hrvatskih
vjernika kojima župa omoguæuje bogate pastoralne
aktivnosti u okupljanju svih uzrasta u skupinama mladih,
vjerouèenika i ministranata, FRAMA-e i FSR-a, obitelji,
starijih, folklora. Osobitu povezanost sa Crkvom i
domovinom vjernici osjete u mnogim aktivnostima koje
župnik fra Željko sa suradnicima prireðuju u centru "Otac
Ante Antiæ" u Frankfurtu u sklopu kojeg djeluju i Školske
sestre franjevke Splitske provincije. Hrvati u Frankfurtu
aktivni su u ispovijedanju vjere i na raznim hodoèašæima.
Župnik Æurkoviæ zahvalio je nadbiskupu Puljiæu na dolasku i
zajedništvu s vjernicima porijeklom iz svih krajeva Hrvatske
i BiH, koji æe 2015. g. proslaviti pedeset godina djelovanja
HKŽ-a Frankfurt am Main.
.
9. srpnja 2014. broj 27/2014
ika
Biskup Škvorèeviæ posjetio Hrvate u Rumunjskoj
Požega, 2.7.2014. (IKA) - Požeški biskup Antun Škvorèeviæ
u pratnji kancelara Gorana Lukiæa boravio je od 30. lipnja do
3. srpnja u posjetu Hrvatima u Rumunjskoj. Pohodio je župu
Lupak, Karaševo i Klokotiæ. U crkvi Sv. Petra i Pavla u
Ravniku koji je u sastavu župe Lupak predvodio je 30. lipnja
euharistijsko slavlje. Koncelebriralo je desetak od trinaest
sveæenika Hrvata u Temišvarskoj biskupiji, meðu kojima i
Nikola Lauš, biskupijski kancelar. Pozdrav biskupu uputio je
župnik Lupaka Marijan Tinjkul, izrazivši mu zahvalnost što
je došao u pohod Hrvatima koji su prije više od 600 godina
došli u sadašnju svoju postojbinu. Pozdravu su se pridružila i
djeca, uruèivši biskupu cvijeæe.
Biskup je u pozdravu kazao kako èinjenica da su Hrvati u
Rumunjskoj tijekom više od šest stoljeæa saèuvali svoj
identitet ima višestruko znaèenje koje ga ispunja posebnim
osjeæajima i istaknuo da to dugujemo prvenstveno služenju
Katolièke Crkve njihovim dušama. U propovijedi se biskup
osvrnuo na hrvatsku 14-stoljetnu povijest i kazao da je ona
ispunjena mnogim ljudskim naporima, planovima i
strategijama, ali da je veæina hrvatskih ljudi bila vjerna Isusu
Kristu u njegovoj Crkvi Katolièkoj te narod, pojedinci i
obitelji nisu bili žrtve ljudske nemoæi koja se oèitovala i u
tome što Hrvati devet stoljeæa nisu imali svoje države, nego
su bili pobjednici s Bogom u mnogim – ljudski gledano –
bezizlaznim situacijama. Istaknuo je da i opstanak
karašovskih Hrvata tijekom šest stoljeæa treba èitati kao
ostvarenje Božjeg nauma iznad svih ljudskih strategija i
neuspjeha. Na svršetku euharistijskog slavlja biskup je
zahvalio sveæenicima za žrtvu kojom služe svome hrvatskom
narodu a svima nazoènima povjerio da utjeèuæi se zagovoru
sv. Petra i Pavla èuvaju svoj hrvatski identitet po vjernosti
Isusu Kristu u Crkvi Katolièkoj.
Biskup je potom u pratnji kancelara Nikole Lauša posjetio
Lupak, Klokotiæ i Karaševo, gdje su ga primili župnici
Marijan Tinkjkul, Petar Dobra te Ðureð Katiæ. Uputio se
zatim u Temišvar gdje ga je u svom domu primio i ugostio
biskup Martin Roos te ga zajedno s kancelarom Laušom
upoznao sa stanjem mjesne Crkve, znaèenjem hrvatskih
vjernika i sveæenika za njezin život te prikazao situaciju
Katolièke Crkve u Rumunjskoj. U pratnji kancelara Lauša
biskup je 1. srpnja posjetio svetište Marija Radna nedaleko
Temišvara, najpoznatije marijansko hodoèasnièko mjesto u
Rumunjskoj koje ima svoje poèetke u djelovanju bosanskih
franjevaca a sliku je darovao jedan bosanski vjernik,
donijevši je iz sjeverne Italije. U njega rado hodoèaste i
hrvatski vjernici iz karaševskog kraja. Trenutaèno se svetište
i samostan temeljito obnavljaju iz fondova Europske unije.
Istoga dana biskup se vratio u karaševski kraj te je u
predveèerje blagdana Pohoda Blažene Djevice Marije u
svetištu Marija Èiklova u èijem se svetištu èuva slika
donesena iz Bosne predvodio euharistijsko slavlje za
hrvatske vjernike koji su u velikom broju stigli pješice iz
Lupaka, Klokotiæa i Karaševa. Koncelebriralo je desetak
hrvatskih sveæenika. Biskup je u pozdravu kazao kako ga i to
hodoèašæe, na koje su karašovski Hrvati u velikom broju
stigli pješice, podsjeæa na povijesnu povorku hrvatskih ljudi
koji vole Isusa i njegovu Majku i to na isti hodoèasnièki
naèin u marijanskim svetištima svjedoèe iz naraštaja u
naraštaj.
U homiliji biskup Škvorèeviæ istaknuo je da je èovjek u
svom srcu kodiran za cilj i smisao života koji mu može dati
samo Bog, te da su se svojim hodoèašæem pridružili
Marijinu hodu judejskim gorjem kako bi s roðakinjom
Elizabetom promišljala i razgovarala o onom što je Bog u
njima dvjema zapoèeo ostvarivati da bi èovjeka priveo
konaènom cilju njegova postojanja. Istaknuo je da su u ono
Crkva u Hrvata
doba kralj Herod u Jeruzalemu, car August u Rimu i drugi
velikaši smišljali kako æe ostvarivati svoje strategije nekog
njihova uspješnog svijeta a da u to isto vrijeme Bog
ostvaruje svoj naum po jednostavnim ljudima, ženama koje
mu vjeruju i s njime suraðuju. Kazao je kako se slièno
dogaða i danas, da Bog raèuna s jednostavnim, malim
ljudima koji mu vjeruju te u njima ostvaruje svijet koji
dolazi iz njegovih moguænosti. Upozorio je da je
demokratsko otvaranje Rumunjske omoguæilo ulazak u tu
zemlju najrazlièitijih ljudskih ideologija i strategija, otvorilo
tržište na kojem se nerijetko nude brza i laka rješenja bez
vrijednosti, svodi pitanje èovjeka iskljuèivo na materijalne
probitke. Podsjetio je na duhovne vrijednosti o kojima
govori sv. Pavao Rimljanima u èitanju, meðu kojima su
ljubav, praštanje, milosrðe, plemenitost, radost, sve darovi
Božji, njegova pobjeda u nama. Kazao je da na temelju tih
duhovnih vrijednosti može biti uspješan brak, obitelj kao
temeljna stanica života u kojoj se živi zajedništvo i istinski
raste. Potaknuo je hodoèasnike da snažno mole s Isusovom
Majkom da se u njima ostvari takva Božja pobjeda. Pozvao
je napose na molitvu za mlade ljude da se ne izgube u
suvremenom društvu, da ne budu zarobljeni alkoholom i
drogom ili nekim drugim porokom, nego da žive
dostojanstvo koje im je dao Bog. Neka Bog po zagovoru
Isusove Majke pomogne da mu vi Hrvati u Rumunjskoj
budete vjerni i da živite duhovne vrijednosti koje æe vas
uzdiæi u dostojanstvu pa bili ne znam koliko materijalno
siromašni, rekao je biskup. Na kraju je još istaknuo da moli
za njih, da ostanu vjerni Bogu i budu dostojni njegovih
darova, ispunjeni u svojim srcima, da pobijedi Bog u
svakome od njih, i u njihovim obiteljima.
Na svršetku slavlja biskup je sve hodoèasnike povjerio
Isusovoj majci te zahvalio hrvatskim sveæenicima za
požrtvovnost u služenju svome narodu a župniku Lupaka
Marijanu Tinjkulu èestitao je èetrdesetu obljetnicu
sveæenièkog reðenja.
Na sam blagdan Pohoda Marijina, 2. srpnja, biskup je u
svetištu Èiklovi predvodio misu za hodoèasnike koji su
prenoæili u obližnjim obiteljima, a pridružili su im se i drugi
vjernici. U homiliji biskup je progovorio o ulozi i znaèenju
Marijinih svetišta u hrvatskom narodu, ukljuèujuæi i
karašanske Hrvate. Istaknuo je da nas gotovo u svim našim
svetištima ona doèekuje s djetetom Isusom na rukama i
uvjerava kako je njemu svaki pojedini od nas dragocjen, da
je on za nas umro kako bismo u njegovoj ljubavi jaèoj od
smrti i mi bili pobjednici te se tako obnovili u dostojanstvu
koje nam on daruje. Podsjetivši kako je Marija bila pozorna
za Božju rijeè, biskup je potaknuo hodoèasnike da ne
dopuste da ih netko svede ne površna biæa, nego snagom
Božje rijeèi iznutra, u dubini svoje neponovljive osobe rastu,
pobjeðuju nemoæ zla, te praštanjem, dobrotom i ljubavlju
budu veliki hrvatski ljudi. Istaknuo je da se oko dobra treba
truditi, tvrdo raditi, sebe založiti. Pozvao je hodoèasnike da
se ne daju zavesti laganim, lagodnim i ugodnim životom jer
se tim putem ne postiže ništa, nego da im Isusov križ koji su
ponijeli na hodoèašæe iz svojih župa bude u opredjeljenjima,
da ne ostanu na površini života i prazni, nego po žrtvi ljubavi
budu ispunjeni u braku i obitelji. Biskup je završio rijeèima
našega slavnog kipara Ivana Meštroviæa da je Marija
saèuvala lozu našu te kazao: "Hoæe li ovdje loza Hrvatska
ostati, ne ovisi ponajprije o školi koju æete završiti, ni o
standardu kojeg æete imati, nego o vrijednostima za koje æete
živjeti i umirati. Izaberite Božje vrijednosti i neæete se
izgubiti." Nakon poprièesne molitve biskup je predvodio èin
predanja Isusovoj Majci.
9. srpnja 2014. broj 27/2014
17
Crkva u Hrvata
Koncert Papinskog instituta za crkvenu glazbu u Banjoj
Luci
Banja Luka, 2.7.2014. (IKA/TABB) - U Banjoluèkoj
katedrali Sv. Bonaventure u Banjoj Luci u srijedu 2. srpnja
održan je koncert Papinskog instituta za crkvenu glazbu iz
Rima pod vodstvom dirigenta prof. dr. Franza Karla Prassla.
Bilo je to prvi put da je jedna tako ugledna meðunarodna
crkvena institucija uprilièila jedinstveni glazbeni dogaðaj u
jednoj od crkava Banjoluèke biskupije. Za taj nezaboravni
dogaðaj najzaslužniji je jedan od èlanova "zbora" fra Marko
Hrgota, nekadašnji župni vikar u župi Petriæevac. Na
koncertu, koji je trajao više od sat vremena, izvedene su
koralne skladbe u èast Majci Božjoj. Èlanovi zbora su iz
Italije, Meksika, Kostarike, Austrije i Bosne i Hercegovine.
Meðu publikom je bio i veæi broj redovnika i sveæenika iz
Banje Luke, a meðu njima i banjoluèki biskup Franjo
Komarica te pomoæni biskup Marko Semren.
Biskup Komarica je po završetku koncerta zahvalio gostima
iz Rima, koji pjevaju i na papinim misama.
Subotica: Djeèja misa zahvalnica za žetvu
Subotica, 6.7.2014. (IKA) - U subotièkoj katedrali-bazilici
Sv. Terezije djeca su 6. srpnja zahvalila Bogu za
ovogodišnju žetvu sveèanom misom koju je predvodio
mons. Stjepan Beretiæ, katedralni župnik, u zajedništvu s
mons. Andrijom Anišiæem, predsjednikom udruge
bunjevaèkih Hrvata "Dužijanca".
Osim vjernika koji redovito sudjeluju na misi u toj crkvi,
okupilo se i 150 djece u narodnim nošnjama iz Lemeša,
Sombora, Tavankuta, Starog Žednika i Subotice te iz
maðarskoga Morahaloma. I ove godine u tom slavlju
sudjelovale su "kraljice" iz župe sv. Roka predvoðene s.
Silvanom Milan. Djecu su predvodili mali bandaš i
bandašica. Ta èast je ove godine pripala Katarini Ivankoviæ
Radak i Dominiku Kujundžiæu. Meðu djecom posebno
mjesto su zauzimali i mali bandaši i bandašice iz susjednih
sela u kojima se svake godine slavi Dužijanca.
Ovogodišnja djeèja misa zahvalnica za žetvu održana je u
sklopu Djeèje smotre folklora "Dužijanca" i prvi put se
održala pod tim imenom dok je to ranije bila "Dužijanca
malenih". Djeèju smotru folklora organizirao je Hrvatski
kulturni centar "Bunjevaèko kolo" u sklopu proslave
ovogodišnje "Dužijance" koju prvi put organizira nova
udruga bunjevaèkih Hrvata koja nosi ime "Dužijanca".
Misa je zapoèela blagoslovom klasova žita od ovogodišnje
žetve. Mali bandaš i bandašica èitali su Božu rijeè. Djeca u
narodnim nošnjama predmolila su i molitve vjernika te
prinijela na oltar darove. Osim redovitih darova za
euharistijsku žrtvu djeca su u korpicama prinijela zemlju,
zrna pšenice, klasove pšenice, brašno, tjesteninu i pecivo,
kao i voæe. Na kraju prikazne procesije mali bandaš i
bandašica prinijeli su kruh ispeèen od brašna ovogodišnje
žetve. Na misi je pjevao djeèji katedralni zbor "Zlatni
klasovi" pod ravnanjem Miroslava Stantiæa, katedralnog
zborovoðe i orguljaša.
U propovijedi mons. Beretiæ pozvao je djecu da od starih
"risara" (kosaca) i marnih poljoprivrednika nauèe svaki svoj
posao preporuèiti Bogu, a kad ga završe zahvaliti Bogu.
"Današnja Dužijanca upuæena je svakome, posebno zbog
onoga što smo danas èuli u homiliji, u propovijedi. Stari su
ljudi posao poèinjali kratkom molitvom. Samo su rekli 'Bože
pomozi' i kad su završili rekli su 'Bogu hvala'. I to je poruka
za svakoga od nas – da svaki dan, svaki posao zapoènemo
bar kratkom molitvom, a kad završimo da kratko kažemo
Bogu hvala za ono što smo doživjeli. A ja danas moram reæi
jako veliko hvala za ono što sam vidio – ovoliko mnogo
18
9. srpnja 2014. broj 27/2014
ika
dobre djece, toliko raspoloženje i tako divno pjevanje našeg
malog djeèjeg zbora". Propovjednik je istaknuo da "u misi
dolazi Isus, naš kralj, kojega molimo da istrijebi sve sukobe,
sve ratove i donese mir narodima Ukrajine i cijeloga
svijeta". Misa zahvalnica završena je procesijom s Presvetim
koja se kretala oko katedrale, i sveèanim blagoslovom.
Poslije mise pred katedralom sudionici ovogodišnje Smotre
folklora "Dužijanca" ovjekovjeèili su taj dogaðaj
zajednièkom fotografijom pred katedralom a onda su zaigrali
kolo u parku ispred katedrale predvoðeni malim bandašem
Dominikom i malom bandašicom Katarinom.
U sklopu Smotre folklora "Dužijanca" djeca su u subotu
prije podne imala radionicu i druženje na salašu Bele
Ivkoviæa u Maloj Bosni. U radionici djeca su uz pomoæ
slamarke Katarine Skenderoviæ uèila praviti od slame
narukvice i prstene. Naveèer, na glavnom gradskom trgu,
djeca iz desetak Kulturno-umjetnièkih društava izvela su
razne narodne igre i plesove uz oduševljenu podršku
okupljene publike. U sklopu veèeri mons. Beretiæ predstavio
je publici ovogodišnji "glavni par" – malog bandaša i
bandašicu.
U izjavi za hrvatsku redakciju radio Subotice, tajnik HKC
"Bunjevaèko kolo" Dejan Kovaè istaknuo je da se tom
smotrom djeca uèe voljeti svoju tradiciju. Djeèja dužijanca
po svome karakteru privlaèi malu djecu ali mi se trudimo
djeca sudjeluju i u drugim manifestacijama Dužijance, "da se
oni osjeæaju veliki, da zavole tu našu tradiciju". Preko takve
manifestacije pouèavamo djecu da zavole našu Dužijancu te
jednoga dana oni preuzmu tu veliku tradicijsku manifestaciju
koju baèki Hrvati Bunjevci njeguju i èuvaju veæ više od
jednog stoljeæa.
Duhovne vježbe mladih sveæenika Splitsko-makarske
nadbiskupije
Donje Žabno, 6.7.2014.
(IKA) - Sveæenici Splitskomakarske nadbiskupije koji su zareðeni u proteklih deset
godina, njih 22, imali su svoje godišnje duhovne vježbe od
30. lipnja do 3. srpnja u Duhovnome centru "Kuæa Djeteta
Isusa" Družbe služavki Maloga Isusa u Donjem Žabljaku
kod Livna. Mladim sveæenicima prikljuèili su se splitskomakarski nadbiskup Marin Barišiæ, generalni vikar mons.
Miroslav Vidoviæ, pastoralni vikar mons. Nediljko Ante
Anèiæ te misionar u Tanzaniji don Ante Batarelo. Duhovne
vježbe predvodio je sveæenik Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije i profesor na Katolièkome bogoslovnom
fakultetu u Ðakovu dr. Ivica Raguž.
Misao vodilja duhovnih vježbi bila je rijeè pape Grgura
Velikoga iz Komentara na Knjigu proroka Ezekiela: "Claudit
oculum cordis amor privatus" (Sebièna ljubav zatvara oko
srca). Služeæi se Grgurevim Komentarom, dr. Raguž je
osvijetlio neke vidove sveæenièke službe koje sveæenik,
uslijed sebiène zatvorenosti u sebe, može podcijeniti ili
zanemariti, primjerice propovijedanje. Nadalje, istaknuo je
potrebu trajnoga suoèavanja sveæenika sa samim sobom te
ispitivanja gdje se udaljio od svoga poziva. U tom smislu
uputio je mladim sveæenicima poziv rijeèima sv. Grgura:
"Božja rijeè neka odjekuje protiv mene po meni" (Contra me
sermo Dei sonet per me).
Na kraju duhovnih vježbi, zahvalivši na poticajnim
razmatranjima, nadbiskup Barišiæ darovao je dr. Ragužu
netom objavljeni zbornik o nadbiskupu Frani Franiæu "U
službi Crkve i naroda". Zahvalio je i služavkama Maloga
Isusa na gostoprimstvu u prekrasnom prirodnom ambijentu
Žabljaka.
ika
Misno slavlje na poèetku 26. ljetnog susreta misionara i
misionarki
Sarajevo, 7.7.2014. (IKA/KTA) - Sveèanom euharistijom u
veèernjim satima 7. srpnja zapoèeo je 26. susret misionara i
misionarki Crkve u Hrvata koji se održava do 10. srpnja pod
geslom "Vi ste svjetlost svijeta" (Mt 5,14).
Misu je predvodio nadbiskup metropolit vrhbosanski
kardinal Vinko Puljiæ u zajedništvu s vojnim biskupom u
BiH mons. dr. Tomom Vukšiæem i uz koncelebraciju 36
sveæenika, meðu kojima 12 misionara, te nacionalnim
ravnateljem i svim dijecezanskim ravnateljima u Bosni i
Hercegovini i s veæinom dijecezanskih ravnatelja iz
Republike Hrvatske. Na misi je, izmeðu ostalih, sudjelovalo
i 12 sestara misionarki te djelatnici u misijskim
središnjicama u Sarajevu i Zagrebu te veæi broj redovnica i
drugih vjernika.
Rijeèi pozdrava i dobrodošlice uputio je ravnatelj
Vrhbosanske nadbiskupije preè. Pavo Šekerija, katedralni
župnik i sarajevski dekan, istièuæi da je "Crkva na zemlji po
svojoj naravi misionarska jer potjeèe iz slanja Sina i slanja
Duha Svetoga po odluci Boga Oca". Srdaèno je, izmeðu
ostalih, pozdravio misionare i misionarke koji djeluju u
Antigvi i Barbudima, Zambiji, Tanzaniji, Kongu, Ruandi,
Keniji, Peruu, Ekvadoru, Ugandi, Èileu, Brazilu, Kamerunu,
Nigeriji, na Solomonskim otocima, Islandu te na Kosovu.
Nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela u BiH don
Ivan Štironja zahvalio je misionarima i misionarkama "što
nastoje biti i što jesu svjetlost svijeta". "Želimo vam da
ustrajete na tom putu Kristove djelotvorne ljubavi, da ljudi
prepoznaju vaša dobra djela i slave našega Oca nebeskoga",
kazao je ravnatelj Štironja.
U propovijedi kardinal Puljiæ podsjetio je da je Isus
pripremao svoje uèenike da nastave njegove djelo te ih,
ispunjene Duhom Svetim, poslao da po svem svijetu
propovijedaju evanðelje. Istaknuo je da je misijsko poslanje
sastavni dio i bit Crkve jer je rijeè o Isusovoj oporuci
odnosno Isusovu mandatu apostolima prije njegova uzašašæa
na nebo. "Vidimo da se rijeè Božja ne može zatvoriti ni u
nacionalnu pripadnost niti u državne granice nego da je treba
propovijedati po svem svijetu", rekao je kardinal Puljiæ te
spomenuo svetog apostola Pavla koji je neumorno naviještao
evanðelje.
Napominjuæi da je dolazak misionara i misionarki na odmor
u domovinu odreðena vrsta provjere samog sebe i razmjene
iskustva, kardinal Puljiæ je kazao da su se okupili u Sarajevu
iz raznih krajeva kako bi meðusobno, i uz sudjelovanje
misijskih ravnatelja, doživjeli izmjenu iskustava u misijskom
poslanju. Napomenuo je i da u zemljama, koje se ne nazivaju
misijskim, nerijetko vlada kršæanska malokrvnost i
nedostatak vitalnosti, te naglasio da i u misijskim i
nemisijskim zemljama treba svjedoèiti Isusa i podijeliti Isusa
drugima.
"Vi idete u daleke zemlje i svjedoèite. Možda je to najjaèa
evangelizacija jer svjedoèite ljubav Kristovu i donosite
poruku radosne vijesti da ljudi ne umru od duhovne i
materijalne gladi kako bi uskrsnuli na život koji je Krist
donio – na život u izobilju. Vašim dolaskom i mi se hranimo
nastojeæi da u nama oživi slabokrvno kršæanstvo i zaživi
radost u našem poslanju. Zato je prevažno da po ovom
susretu svi mi prepoznamo sebe u svom identitetu te da
Krista nosimo. Najjaèa evangelizacija jest nositi Krista,
svjedoèiti Krista i približiti ga ljudima", kazao je kardinal
Puljiæ.
"Došli ste u ovu zemlju Bosnu i Hercegovinu i grad Sarajevo
koji se ove godine spominje one varnice koja je 28. lipnja
1914. ovdje zaiskrila te je zapoèeo ne samo krvavi prvi
svjetski rat nego krvavo stoljeæe. Prošlo stoljeæe bilo je
Crkva u Hrvata
krvavo, a najgore je što se tome ne vidi kraj. Mržnja ostaje.
Ovdje smo da pošaljemo radosnu poruku Kristova mira iz
ovog grada iz ove zemlje", rekao je kardinal Puljiæ
podsjeæajuæi da je sluzi Božjem Josipu Stadleru, na upit da
mu dadne moæi, tadašnji papa odgovorio da æe, gdje god
zakopa u toj zemlji pronaæi kosti muèenika. "Zaista je ovo
zemlja muèenika. Ali, opasno je kada mi živi sebe
proglasimo muèenicima. Mi živi moramo biti hrabri i
dozvoliti da Krist po nama djeluje. Zato mi jedni druge
trebamo: vi kao svjedoci evangelizacije, i mi koji prolazimo
kušnju slabokrvnosti ne samo u ovoj zemlji nego u cijelom
hrvatskom narodu", kazao je kardinal Puljiæ istièuæi da nisu
imuni na sekularizaciju koja dospijeva i do misijskih
zemalja. "Ta sekularizacija je otrov koji ubija nadu", rekao je
kardinal Puljiæ. Naglasio je da ih Isus šalje naviještati
"radosnu vijest, vijest nade, vijest života, vijest svjetla".
Potaknuo je sve da se ohrabre Isusovom blizinom te da iz te
blizine poðu i ponesu Krista svijetu i unesu ga u mrak,
sumrak i beznaðe.
"Osjeæam potrebu da vam zahvalim. Imao sam prigodu
vidjeti samo djeliæ onoga što èinite. Odajem priznanje za
svaku vašu žrtvu. Èitajuæi vaša pisma, objavljena i
misijskom mjeseèniku Radosna vijest ili poslana izravno
meni putem pošte ili elektronièkim putem, želim vam odati
priznanje što ste saèuvali polet i ljubav iz koje ljudima
donosite radosnu vijest. Zahvaljujem vam na tome.
Zahvaljujem vam što se ne bojite žrtve. Zahvaljujem da neki
naèin pronosite i naše kršæansko svjedoèenje tijekom
èetrnaest stoljeæa. Uime svih biskupa iz biskupija iz kojih
dolazite i u svoje ime želim da vaša prisutnost tijekom
odmora i pohod župama i svojoj biskupiji vama bude
osvježenje, a nama bude izazov da ne zaboravimo Isusovu
oporuku: 'Poðite po svem svijetu, propovijedajte evanðelje
svemu stvorenju'", kazao je kardinal Puljiæ.
9. srpnja 2014. broj 27/2014
19
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Ni jedno dijete ne treba živjeti u strahu od mina
Poruka pape Franje sudionicima Konferencije o zabrani
uporabe protupješaèkih mina
Vatikan, 26.6.2014. (IKA) - Ni jedno dijete ne treba "živjeti
u strahu od mina", istaknuo je papa Franjo u poruci koju je u
njegovo ime kardinal Pietro Parolin, Papin državni tajnik,
uputio sudionicima Konferencije za izmjenu Konvencije o
zabrani uporabe protupješaèkih mina, koja je krajem lipnja
održana u Maputu, u Mozambiku.
Uporaba oružja veliki je poraz za sve, poruèuje Papa i istièe
da su mine "neodgovorno oružje", "divljaèko", jer produžuju
rat, a nakon okonèanoga sukoba izazivaju strah. To oružje
ljudskom neuspjehu, izazvanom ratom, pridružuje osjeæaj
straha, jer prevladava u naèinu življenja i obeskrjepljuje
izgradnju mira. Ako zaista želimo sigurnost, stabilnost i mir,
umanjimo zalihe oružja, odstranimo oružje koje u ljudskom
društvu nema smisla, te radije ulažimo u odgoj, zdravstvo i
oèuvanje našega planeta, istaknuo je Sveti Otac, prenosi
Radio Vatikan. Potaknuo je države da se u sklopu
Konvencije zauzmu da više ne bude žrtava mina, te da
nijedno dijete ne živi u strahu od tih naprava.
Konvencije poput ove o minama nisu "hladni pravni okviri",
nego su izazov za sve one koji nastoje oèuvati i graditi mir,
te štititi najslabije. Papa je poželio da ova Konvencija bude
"primjer za druge procese, posebice za nuklearno i drugo
oružje koje ne bi smjelo ni postojati. U središte svojih
napora u razoružavanju postavimo ljudsku osobu, pozvao je
papa Franjo.
Lombardi o ubojstvu trojice izraelskih mladiæa
Papa Franjo sjedinjuje se u neizrecivoj boli s obiteljima
pogoðenim tim ubilaèkim nasiljem kao i s boli svih osoba
pogoðenih posljedicama mržnje, i moli se Bogu da svima
nadahne misli suosjeæanja i mira
Vatikan, 1.7.2014. (IKA) - Vijest o ubojstvu trojice nestalih
izraelskih mladiæa je strašna i dramatièna. Ubojstvo
nedužnih osoba je uvijek neprihvatljiv i oduran zloèin,
istaknuo je ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice o.
Federico Lombardi 1. srpnja. Papa Franjo, dodaje se u izjavi,
sjedinjuje se u neizrecivoj boli s obiteljima pogoðenim tim
ubilaèkim nasiljem kao i s boli svih osoba pogoðenih
posljedicama mržnje, i moli se Bogu da svima nadahne misli
suæuti i mira. Rijeè je o vrlo ozbiljnoj prepreci na putu prema
miru za koji se trebamo neumorno i dalje zauzimati i moliti,
rekao je Lombardi. Nasilje potièe drugo nasilje i raspiruje
smrtonosni krug mržnje, dodao je Lombardi.
Osamnaest dana trajala je potraga za Eyalom, Giladom i
Naftalijem, trojicom izraelskih mladiæa koji su nestali 12.
lipnja, nakon što su otišli iz vjerske škole koju su pohaðali, i
uputili se autostopom kuæi. U ponedjeljak su, meðutim,
pronaðena njihova mrtva tijela. Nakon te vijesti, Izrael je
potvrdio prijetnje oružanom odmazdom upuæene prošlih
dana. A prema vijestima iz palestinskih izvora, Palestinske
su nacionalne vlasti uputile apel Sjedinjenim Amerièkim
Državama i Europskoj uniji, da se izbjegne vojna operacija
odmazde od strane izraelske države.
.
20
9. srpnja 2014. broj 27/2014
Biskupi upozoravaju na tragièno stanje kršæana na
Bliskome istoku
Predsjedništvo CCEE-a osuðuje kažnjavanje ljudi
razapinjanjem
Bern, 2.7.2014. (IKA) – Predsjedništvo Vijeæa europskih
biskupskih konferencija (CCEE) snažno je osudilo
razapinjanje ljudi u Siriji koje je poèinila teroristièka
islamistièka skupina ISIS. Vijeæe je u izjavi koju je potpisao
kardinal Peter Erdö izrazilo ogorèenost nad djelima u kojima
se religija koristi kao opravdanje smaknuæa, istièuæi da su ta
djela usmjerena protiv svakog pokušaja postizanja mira u toj
zemlji. Ekstremisti su u Deir Haferu u povodu proglašenja
islamskog kalifata ubili osam muškaraca i u središtu sela ih
razapeli na križ gdje su ih ostavili visjeti tri dana, dok je
deveti muškarac u Al-Babu preživio tu kaznu. Svoj su
postupak islamisti opravdali uvoðenjem reda u zemlju,
izvještava Kathpress. Pripadnici iste skupine u Iraku su,
kako je priopæio kaldejski nadbiskup Mosula Šimon Emil
Nona za agenciju "Asianews", zauzeli sjedište nadbiskupije,
opljaèkali ga i uništili sve kršæanske simbole. Isto se
dogodilo i sa sjedištem sirsko-pravoslavnog nadbiskupa
crkvom Sv. Efrema u Mosulu, premda je mjesni imam tražio
da se poštuju vjerske graðevine. Stoga kaldejski nadbiskup
poziva sve svjetske voðe da sprijeèe novo nasilje i podjele
zemlje. Buduænost kršæana u Iraku, posebno u podruèju oko
Mosula, u potpunosti je neizvjesna, istaknuo je nadbiskup, a
prenosi Kathpress. Apel svjetskoj javnosti uputio je i sirski
nadbiskup Mosula Yohanna Petros Moshe putem agencije
Fides. On je pozvao meðunarodnu zajednicu da spasi
tamošnje kršæane prije nego što se dogodi tragedija
stanovnika Karakoša koji su na udaru islamista.
Crkva u Koreji u brojkama
Vatikan, 2.7.2014. (IKA) – Ususret apostolskome putovanju
pape Franje u Južnu Koreju od 13. do 18. kolovoza Tiskovni
ured Svete Stolice objavio je podatke o Katolièkoj Crkvi u
toj zemlji zakljuèno s prosincem 2013. godine. Od oko 50
milijuna stanovnika u Koreji je oko 10% katolika okupljenih
u 16 biskupija, 1673 župa i 843 pastoralnih centara. Za
vjernike skrbi 35 biskupa, 4261 sveæenik, 516 redovnika,
9016 redovnica, 123 misionara laika i 14.195 vjerouèitelja.
Sjemeništaraca je 395, a bogoslova 1489. Katolièka Crkva u
Koreji vodi 328 obrazovnih centara u kojima je 221.020
uèenika te 49 posebnih centara. Crkva takoðer vodi 40
bolnica, èetiri klinike, 9 ljeèilišta za gubavce, 513 domova za
stare i nemoæne, 277 sirotišta te 83 centra za obiteljsko
savjetovanje i zaštitu neroðenih.
Novi vatikanski predstavnik pri UN-u
Vatikan, 2.7.2014. (IKA) - Papa Franjo imenovao je
Filipinca nadbiskupa Bernardita Cleopasa Auzu (54) stalnim
promatraèem Svete Stolice u sjedištu Ujedinjenih naroda u
New Yorku. Auza u službi nasljeðuje Indijca Francisa
Assisa Chullikatta (61), koji ju je obnašao od ljeta 2010.
Nadbiskup Auza dolazi s mjesta apostolskoga nuncija u
Haitiju, gdje je doživio katastrofalan potres u sijeènju 2010.
te koordinirao pomoæ Caritasa. Mons. Auza veæ je od 2006
do 2008. služio u vatikanskom predstavništvu pri UN-u, a
kao diplomat djelovao je i u Madagaskaru, Bugarskoj te u
sjedištu Tajništva za odnose s državama.
ika
Novinarstvo osim èinjenica treba i vrijednosti
Insbruški biskup primio medijske djelatnike
Innsbruck, 3.7.2014. (IKA) - Kvalitetno novinarstvo ne
izdvaja se samo po "objektivnosti i jasnoæi", nego prije
svega "pojmovima kao što su odmjerenost, pravednost,
dobra prosudba, poštenje i kritiènost", istaknuo je innsbruški
biskup Manfred Scheuer na tradicionalnom prijemu za
predstavnike medija u toj biskupiji. Njihov rad Scheuer je
ocijenio vrlo znaèajnim: "Vi prikupljate i izražavate
oèekivanja i potrebe našeg vremena. Taj posao zahtijeva
struènost, prouèavanje, intuiciju i iskustvo."
Biskup Scheuer smatra da se mediji, kao i mnoge druge
stvari u društvu, nalaze se pred izazovima. Pritisci i zahtjevi
su veliki i svatko bi trebao "moæi sve". Dobro istraživanje
zahtijeva vrijeme, kojega, meðutim, èesto nema.
Pred izazovima je i Crkva, istaknuo je dalje biskup. Njena
"okrenutost sebi" je mrlja na koju je upozorio i Papa kada je
govorio o "teološkom narcizmu" i bavljenju samim sobom.
Svrha Crkve je navještaj pa bi morala iæi do granica ljudskog
postojanja, naglasio je Scheuer. Ne misli se tu samo na
geografske granice, "nego na rubno ljudsko postojanje
obilježeno otajstvom grijeha, boli, nepravde, neznanja,
nedostatka vjerskog života i mišljenja te svakom bijedom",
rekao je Scheuer.
Predstavljen logo i molitva Svjetskog dana mladih 2016.
Papa mladima poruèio: Ne odustaje od snova o pravednijem
svijetu
Vatikan, 3.7.2014. (IKA) - "Dragi mladi, ne odustajte od
snova o pravednijem svijetu!" – poruka je pape Franje putem
Twittera objavljena 3. srpnja na njegovu raèunu @Pontifex
na devet jezika, koji ima više od 14 milijuna pratitelja. Istoga
je dana kardinal Stanislaw Dziwisz u Krakovu predstavio
logo i molitvu 31. svjetskoga dana mladih, koji æe se održati
u tom poljskom gradu 2016. godine.
Simbolika loga na vrlo sugestivan naèin ujedinjuje više
èimbenika toga dogaðaja, èija je tema uzeta iz Matejeva
Evanðelja: "Blago milosrdnima: oni æe zadobiti milosrðe!"
U sredini loga je križ, odnosno Krist, koji je temelj svjetskih
dana mladeži, izvještava Radio Vatikan. Od križa polaze
dvije zrake, crvena i plava, koje predstavljaju Božje
milosrðe, krv i vodu potekle iz Isusova probodena srca,
upravo onako kako ih je naslikala sveta Faustina Kowalska.
Zrake se poistovjeæuju s rukama mladoga èovjeka koji grli
križ.
Logo je okružen grbom u obliku Poljske, a mladiæeva glava
predstavlja takoðer zemljopisni položaj Krakova, dok boje –
plava, crvena i žuta, oznaèavaju službene boje toga grada.
Molitva Svjetskoga dana mladeži ima tri dijela: prvi je
povjeravanje svakoga ljudskog biæa, ponajviše mladih,
Božjemu milosrðu. U drugom se dijelu moli Gospodina za
milost milosrdnoga srca; a u treæem zagovor Djevice Marije
i svetoga Ivana Pavla II., zaštitnika svjetskih dana mladeži.
Logo je smislila Monika Rybczynska, 28-godišnja Poljakinja
koja je na Sveuèilištu u Varšavi diplomirala komunikacijske
znanosti. Nacrtala ga je u Vatikanu, odmah nakon
kanonizacije Ivana Pavla II., kao zahvalu za njegov zagovor
u njezinu profesionalnom životu.
U usavršavanju loga sudjelovala je mlada poljska grafièarka
Emilia Pyza.
.
Inozemne vijesti
Završen peti sastanak Kardinalskoga vijeæa
Uz punopravno sudjelovanje Papina državnog tajnika
kardinala Pietra Parolina postalo Vijeæe devetorice
Vatikan, 4.7.2014. (IKA) - U Vatikanu je 4. srpnja održan
posljednji susret petoga sastanka Kardinalskoga vijeæa, koji
æe se nastaviti u rujnu, a potom u prosincu i veljaèi.
Spomenuto vijeæe, koje je postalo Vijeæe devetorice, uz
punopravno sudjelovanje Papina državnog tajnika kardinala
Pietra Parolina, ustanovio je papa Franjo, kako bi mu
pomoglo u voðenju opæe Crkve, te kako bi se razmotrio
nacrt revizije apostolske konstitucije Pastor bonus o Rimskoj
kuriji. Novinare je, nakon prijepodnevnih radova, o sastanku
izvijestio ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice o.
Federico Lombardi.
Sljedeæi æe se sastanci Kardinalskoga vijeæa održati od 15.
do 17. rujna, i od 9. do 11. prosinca ove godine, te od 9. do
11. veljaèe sljedeæe godine. Rad se, dakle, nastavlja
normalnim ritmom i tempom, rekao je Lombardi a prenosi
Radio Vatikan. Na poèetku sastanka, prvi dan i pol,
razgovaralo se o Upravi Države Grada Vatikana, o
Državnom tajništvu i IOR-u, odnosno takozvanoj
vatikanskoj banci. Potom se ponovno razgovaralo o
dikasterijima, i posebno o laicima i obitelji.
Zanimljiva je toèka u razgovorima bio prinos i uloga laika,
braènih parova i žena u tom kontekstu i u tim tijelima, ili u
tom tijelu, ovisno o tomu kako æe se još taj nacrt razviti,
rekao je ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice. U ovom
trenutku nema nikakve odluke o oblicima tijela, o strukturi,
jer se nastavljaju razmatranja koja æe se potom ukljuèiti u
cjelokupni okvir reforme Kurije.
Druge teme o kojima su ovih dana razmijenjena mišljenja
jesu nuncijature i njihov rad, izbor nuncija i postupci za
imenovanje biskupa. Nije bilo toèno odreðenih odluka, nego
se nastavlja razmjena mišljenja. Lombardi se potom osvrnuo
na raspoloženje na tim susretima, a o kojemu je razgovarao i
s kardinalima. Vidi se primjetno zadovoljstvo zbog
raspoloženja koje se uspostavlja. Kardinali su insistirali na
tom obilježju, odnosno na slobodi izražavanja, na iskrenosti
kojom se oèituju razmišljanja èlanova, ali i na srdaènosti,
iskrenom uzajamnom poštovanju; stoga vlada uistinu
srdaèno raspoloženje. Papa se vrlo prirodno ukljuèuje u tu
dinamiku razgovora, sudjelujuæi u njemu i potièuæi slobodu
izražavanja i razvoj dijaloga; i to ne utjeèuæi snažno na smjer
razgovora. Jasno je, kao što znamo, da je rijeè o vijeæu koje
daje prijedloge, a Papa potom ima sav autoritet i slobodu za
donošenje odluke, istaknuo je Lombardi.
Napomenuvši potom da se u ovom trenutku ne može
govoriti o nacrtu nove konstitucije, istaknuo je da se i dalje
daju djelomièni prijedlozi koje predstavlja jedan od èlanova
vijeæa, zadužen za odreðenu temu, a oni se potom zajednièki
razmatraju. Stoga se još ne može govoriti o nacrtu nove
konstitucije, nego ima još posla koji se obavlja kroz
djelomiène prijedloge i specifièna dublja prouèavanja.
Prethodni sastanci Vijeæa održani su od 1. do 3. listopada i
od 3. do 5. prosinca prošle godine te od 17. do 19. veljaèe i
od 28. do 30. travnja ove godine.
Preminuo kijevski metropolit Vladimir
Kijev, 5.7.2014. (IKA) – Ukrajinski pravoslavni kijevski
metropolit Vladimir (78) preminuo je 5. srpnja u kijevskoj
bolnici, izvijestio je Kathpress pozivajuæi se na crkvene
izvore. Pokojni metropolit bio je 22 godine poglavar
pravoslavne Crkve u Ukrajini koja je u zajedništvu s
Ruskom pravoslavnom Crkvom.
9. srpnja 2014. broj 27/2014
21
Inozemne vijesti
Papa Franjo pohodio pokrajinu Molise
Campobasso, 5.7.2014. (IKA) - Papa Franjo pohodio je u
subotu 5. srpnja pokrajinu Molise na jugu Italije, drugu
najmanju od svih talijanskih regija. Na poèetku posjeta
susreo se sa svijetom radništva i industrije u auli Sveuèilišta
Campobasso. Odgovorne u gospodarstvu i politici Papa je
potaknuo da ostvare nova radna mjesta jer moguænost da
èovjek sam zaraðuje za svoje potrebe spada u ljudsko
dostojanstvo. Posebno je upozorio i na povezanost
istraživanja, obrazovanja i odgoja u rješavanju postojeæe
gospodarske krize. Papa se založio za neradnu nedjelju kako
bi roditelji mogli više vremena provoditi s djecom te
potaknuo na stvaranje "pakta za rad" u regiji koja pati od
velike nezaposlenosti i govorio o vrijednosti rada zaposlenih
majki. Sve okupljene pozvao je na preobražaj njihove
stvarnosti u humaniju i usmjerenu na obitelj, te ukazao na
važnost odnosa prema zemlji i svemu stvorenome, prenosi
Radio Vatikan.
Na dolasku Papu je pozdravio rektor Sveuèilišta, a zatim
jedan zemljoradnik, jedan radnik iz tvornice Fiat te trudnica
koja je na rukama nosila dijete. Sveti Otac im se svima
zahvalio na dobrodošlici i što su s njime podijelili svoja
oèekivanja, napore i nade.
Papa je zatim u glavnom gradu regije slavio misu s više
tisuæa vjernika te u propovijedi istaknuo dostojanstvo svake
ljudske osobe na podruèju rada i pozvao sve èlanove Crkve
da budu u službi Božjoj i u službi bližnjih. To se služenju
Bogu ostvaruje kroz molitvu, razmatranje, naviještanje
Evanðelja i milosrðe u obiènome svakodnevnom životu.
Služenje drugima Papa je stavio u kontekst materijalnih i
duhovnih potreba, posebno u suoèavanju s nezaposlenošæu,
"kugom" koja zahtijeva napor i hrabrost na svim stranama.
Takoðer je upozorio na odgovornost ustanova i poslovnoga i
financijskoga svijeta pred izazovom rada. "Potrebno je
staviti dostojanstvo ljudske osobe u središte svakoga
napretka i svakoga djelovanja. Drugi interesi, èak i oni
zakoniti, su sporedni", rekao je papa Franjo, poruèivši da je
u središtu dostojanstvo ljudske osobe, jer je u slici Božjoj,
jer je èovjek stvoren na sliku Božju.
Nakon mise papa Franjo pošao je u katedralu u Campobassu
gdje se, nakon klanjanja pred Presvetim, susreo s
nekolicinom bolesnika i invalida, meðu kojima je bio i
autistièni mladiæ. Posebno je dirljiv bio susret s uèiteljicom
koja boluje od raka. Željela je darovati Svetomu Ocu raspelo
napravljeno od željeza, tipièno za moliške rukotvorine, ali
Papa joj je rekao: "Blagoslivljam raspelo i vraæam ti ga, a ti
mi obeæaj da æeš nad tim križem moliti za mene. To je naš
dogovor."
Papa je potom otišao u "Dom anðela", novi biskupijski
karitativni centar, organiziran u nekadašnjoj školi. Tamo je
objedovao sa siromasima, štiæenicima Caritasa, te time i
otvorio taj novi centar.
Na susretu s oko 10 tisuæa mladih i hodoèasnika iz pokrajina
Molise i Abruzzo u svetištu Castelpetroso Papa ih je pozvao
da ne odustaju od velikih i trajnih stvari u životu, ne
zadovoljavaju se s malim ciljevima, te ih potaknuo da žive u
trajnom partnerstvu. Sveti Otac izjasnio se protiv "kulture
privremenosti" koja ne vodi formiranju stabilnoga života
utemeljenoga na "stijeni ljubavi i odgovornosti" nego životu
izgraðenomu na "pijesku emocija". Ta kultura vodi
individualizmu koji sve stavlja u pitanje i vodi površnome
stavu prema preuzimanju odgovornosti. No, ljudsko srce teži
veæim, važnijim vrijednostima, dubljem prijateljstvu i
odnosima koji u teškoæama jaèaju a ne lome, posvjedoèio je
Papa, dodajuæi da ljudi teže voljeti i biti voljeni. Potaknuo je
mlade da teže sreæi i imaju hrabrosti s Kristom krenuti u
buduænost. Jer Isus poziva da ga slijedimo, ne da bi nas
22
9. srpnja 2014. broj 27/2014
ika
iskoristio, ne da nas porobi, nego da nas oslobodi, rekao je
Sveti Otac mladima, te iznova osudio nezaposlenost koja
pogaða posebice mlade.
Veæ je sveti Ivan Pavao II. posjetio to marijansko svetište,
1995. godine, u prigodi svojega drugog pohoda pokrajini
Molise. Tu se Djevica Marija prvi put ukazala, dvjema
pastiricama – Serafini i Bibiani, 22. ožujka 1888. godine.
Pred njezinim je nogama bilo mrtvo Isusovo tijelo
prekriveno ranama. Nakon tog prvoga ukazanja, uslijedila su
druga, a nakon službenoga priznanja Crkve, papa Pavao VI.
je 1973. godine Žalosnu Gospu iz Castelpetrosa proglasio
zaštitnicom pokrajine Molise.
Papa Franjo zatim se u Iserniji susreo sa zatvorenicima koji
služe kaznu u tamošnjemu zatvoru. U središte svoga
nagovora stavio je nadu, te govorio o ponovnom ukljuèenju
bivših zatvorenika u društvo, rekavši da držanje zatvorenika
što duže iza rešetaka nije rješenje. Onaj tko svoje nade
polaže u Gospodina, nikada se ne razoèara, rekao je Papa.
Potaknuo je na obraæenje i traženje oproštenja, stavivši to u
kontekst resocijalizacije i posvjedoèivši da se Gospodin
nikada ne umori opraštati. Važno je ne zaustaviti se jer kada
voda miruje, usmrdi se. Treba iæi naprijed, svaki dan po
korak s Gospodinovom pomoæi. Bog je Otac, on je
milosrdan, uvijek nas ljubi, posvjedoèio je Papa te na kraju
sa zatvorenicima izmolio Zdravo Mariju. Zatvorenici su papi
Franji darovali sliku koju su sami naslikali i veliku èokoladu.
Na kraju posjeta pokrajini Molise papa Franjo otvorio je u
Iserniji jubilarnu godinu u povodu 800. obljetnice roðenja
pape Celestina V., koji je roðen u toj pokrajini. Na poèetku
govora Papa je primijetio da su se susreli na mjestu koje se
zove Trg pred katedralom. Trg je mjesto gdje se susreæu
ljudi, a katedrala je mjesto susreta s Bogom, istaknuo je
Papa, upozorivši kako u kršæanstvu nema suprotnosti izmeðu
svjetovnoga i svetoga. Svoga prethodnika papu Celestina V.
usporedio je sa svetim Franjom Asiškim, jer su obojica
poznavali tegobe svoga vremena i imali suosjeæanja za
siromašne. Obojica su vjerovala u Božje milosrðe koje
mijenja svijet, a svoje suosjeæanje nisu izražavali dobrim
savjetima i pobožnim rijeèima, nego svojim životom.
Govoreæi o Božjem milosrðu, papa Franjo usredotoèio se na
zaziv iz Oèenaša "Otpusti nam grijehe naše kako i mi
otpuštamo dužnicima našim", rekavši da je to plan života
koji se temelji na milosrðu. Papa je svjestan da kršæanski
ideali milosrða i ljubavi prema bližnjemu imaju malo mjesta
u današnjem svijetu, no u ljubavi prema Bogu i bližnjemu,
istièe on, leži snaga za pravedni gospodarski poredak u
kojemu u središtu nisu novac i profit, nego svaki pojedini
èovjek, njegov rad i obitelj.
Papa ponovno svratio pozornost na problem izbjeglica
Poruka Svetoga Oca u povodu obljetnice posjeta otoku
Lampedusa
Vatikan, 5.7.2014. (IKA) – U povodu prve obljetnice svoga
pastoralnog posjeta otoku Lampedusa na koji svakodnevno
pristižu ilegalne izbjeglice iz Sjeverne Afrike, papa Franjo
uputio je poruku nadbiskupu Francescu Montenegru u èijoj
se nadbiskupiji otok nalazi. U poruci Papa ohrabruje
kršæanske zajednice i sve ljude dobre volje da nastave
pomagati svima koji su u nevolji, bez straha, s nježnošæu i
razumijevanjem. Istodobno poglavar Crkve oèekuje da æe
nadležne ustanove posebno na europskoj razini biti
odvažnije i velikodušnije u pomoæi izbjeglicama.
.
ika
Izbjeglice i raseljene osobe nisu samo teret zajednici
Nadbiskup Silvano Tomasi 60. zasjedanju Stalnog odbora
Visokoga povjerenstva UN-a za izbjeglice
Ženeva, 6.7.2014. (IKA) - Izbjeglice i raseljene osobe imaju
prava i obveze, a nisu samo teret zajednici, istaknuo je
nadbiskup Silvano Tomasi, stalni promatraè Svete Stolice pri
Organizaciji ujedinjenih naroda u Ženevi, na 60. zasjedanju
Stalnog odbora Visokoga povjerenstva Ujedinjenih naroda
za izbjeglice. Napominjuæi da u svijetu ima više od pedeset
milijuna izbjeglih osoba; i najviše nakon II. svjetskoga rata,
nadbiskup je istaknuo potrebu da se zajamèi "poštovanje
njihovih prava i ljudskoga dostojanstva", jer "zaštita osoba
treba imati prednost u odnosu na državnu sigurnost". Stoga
je upozorio da prihvat ne treba smatrati kao nešto ogranièeno
na "privatnu inicijativu", nego ima biti "dijelom sustavne
politike, na nacionalnoj i globalnoj razini".
Problem izbjeglica valja rješavati prilagodljivijom
graniènom politikom, jednostavnijom procedurom za
stjecanje azila i boljim prigodama ukljuèivanja u društveno
tkivo. U Europi je posebice bitna zajednièka strategija, da
države prvoga prihvata ne budu ostavljene same, te da se
postigne dogovor izmeðu raznih država o raspodjeli
useljenika, vodeæi raèuna o gospodarskom stanju pojedinih
država i gustoæi naseljenosti stanovništva, kazao je
nadbiskup, prenosi Radio Vatikan.
Poželjevši odgoj i senzibiliziranje javnoga mnijenja glede
zajednièke odgovornosti o uzrocima sukoba i o traženju
mirotvornih rješenja, nadbiskup Tomasi podsjetio je na
ulogu vjerskih zajednica, njihov poziv na suosjeæanje i
solidarnost, na prinos koji mogu dati, da se na prisilno
seljenje gleda iz šire perspektive, imajuæi u vidiku
poštovanje života i ljudskoga dostojanstva, kako bi se uzroci
trpljenja uklonili.
Papa slavio misu sa žrtvama seksualnog zlostavljanja
Vatikan, 7.7.2014. (IKA) - Papa Franjo slavio je 7. srpnja
ujutro u kapeli Doma Svete Marte u Vatikanu misu na kojoj
su sudjelovale žrtve seksualnog zlostavljanja od strane klera.
Pozvane su osobe stigle u Dom 6. srpnja popodne, a Sveti
Otac došao ih je kratko pozdraviti tijekom veèere u
blagovaonici. Rijeè je o šestoro odraslih osoba, tri muškarca
i tri žene iz Njemaèke, Irske i Velike Britanije, u pratnji
èlana obitelji ili drugi pratitelj.
Na misnom slavlju bili su i èlanovi Papinske komisije za
zaštitu maloljetnika. Molim vas za oprost i plaèem zajedno s
vama, rekao je Papa u homiliji u kojoj je izrazio "bol i patnju
zbog èinjenice da su neki sveæenici i biskupi, spolnim
zlostavljanjem maloljetnika, obešèastili njihovu nevinost i
vlastito sveæenièko zvanje". To je, istaknuo je Papa, nešto
više od djela vrijedna prezira. To je nalik svetogrdnom kultu,
jer su ti djeèaci i djevojèice bili povjereni sveæenièkoj
karizmi kako bi bili dovedeni Bogu. A ti ljudi su ih žrtvovali
idolu vlastite požude. Oni su oskvrnuli samu sliku Boga na
èiju smo sliku stvoreni. Djetinjstvo, kao što svi znamo, je
bogatstvo. Mlado srce, tako otvoreno i puno povjerenja,
kontemplira otajstava Božje ljubavi i pokazuje se spremnim
na jedinstven naèin rasti u vjeri. Danas srce Crkve gleda
Isusove oèi u tim djeèacima i djevojèicama i želi plakati.
Moli milost da plaèe nad odvratnim djelima zlostavljanja
poèinjenih protiv maloljetnika, koja su ostavila ožiljke za
èitav život, rekao je Papa.
Znam da su te rane su izvor duboke i èesto nezatomljive
emocionalne i duševne boli, pa èak i oèaja. Mnogi od onih
koji su to pretrpjeli tražili su olakšanje u ovisnosti. Drugi su
imali ozbiljnih smetnji u odnosima s roditeljima,
supružnicima i djecom. Patnja obitelji je posebno teška, jer
Inozemne vijesti
šteta izazvana zlostavljanjem pogaða te vitalne obiteljske
odnose. Neki su èak doživjeli strašnu tragediju smrti voljene
osobe koja je poèinila samoubojstvo. Smrt te ljubljene djece
Božje leži na mom srcu i na mojoj savjesti i na srcu i savjesti
cijele Crkve. Tim obiteljima izražavam svoju iskrenu ljubav
i tugu, rekao je Papa.
Grijesi seksualnog zlostavljanja maloljetnika od strane
pripadnika klera imaju otrovan uèinak na vjeru i nadu u
Boga. Neki od vas se èvrsto drže vjere, dok je za druge
doživljaj izdaje i napuštenosti doveo do slabljenja vjere u
Boga. Vaša prisutnost ovdje govori o èudu nade, koja
pobjeðuje najdublju tamu. Zasigurno je znak Božje milosti
da danas imamo priliku susresti jedni druge, klanjati se
Gospodinu, pogledati jedni drugima oèi i tražiti milost
pomirenja, rekao je Papa.
Pred Bogom i njegovim narodom izražavam duboko žaljenje
zbog grijeha i teških zlodjela seksualnog zlostavljanja
poèinjenih od strane klera nad vama i ponizno vas molim za
oproštenje. Molim oprost takoðer zbog grijehe propusta
crkvenih voða koji nisu odgovorili na odgovarajuæi naèin na
obavijesti o zlostavljanju koje su uputili èlanova obitelji, kao
i same žrtve zlostavljanja. To je nanijelo dodatnu patnju
žrtvama zlostavljanja i dovelo u opasnost druge maloljetnike
koji su se nalazili u riziènoj situaciji, rekao je Papa. "Nema
mjesta u crkvenoj službi za one koji èine seksualne
zloporabe i sa svoje strane se obvezujem da neæu tolerirati
štetu nanesenu maloljetniku od bilo èije strane, bilo da je
rijeè o kleriku ili ne". Svi biskupi moraju obnašati svoju
pastirsku skrb s najveæom pažnjom kako bi se osiguralo
zaštitu maloljetnika, rekao je Papa i dodao: "Nastavit æemo
budno paziti na odgoj i izobrazbu za sveæeništvo. Raèunam
na èlanove Papinske komisije za zaštitu maloljetnika. Svi
maloljetnici, bez obzira na religiju kojoj pripadaju, su maleni
koje Bog gleda s ljubavlju. Tražim tu pomoæ kako bi se
iznjedrilo najbolje politike i pristupe u sveopæoj Crkvi za
zaštitu maloljetnika i za izobrazbu crkvenog osoblja u
provedbi tih crkvenih politika i procedura. Mi moramo
uèiniti sve što je u našoj moæi kako bi se osiguralo da se ti
grijesi više ne ponove u Crkvi."
Tijekom mise Papa je održao homiliju na španjolskom
jeziku, a svaki je od sudionika imao na raspolaganju tekst
preveden na vlastiti jezik. Nakon doruèka Papa se susreo sa
svakim od gostiju i njihovim pratiteljima te se zadržao njima
u privatnom razgovoru u maloj dvorani Svete Marte.
Sudionici su nakon razgovora izrazili svoju ganuæe i
zadovoljstvo što su s toliko pažnje i spremnosti primljeni od
Pape. Papa je pokazao da slušanje pomaže shvatiti i
pripraviti put za ponovnu uspostavu povjerenja, lijeèenje
rana i otvaranje moguænosti pomirenja s Bogom i Crkvom,
navodi se u priopæenju Tiskovnog ureda Svete Stolice.
Vatikan: Predstavljena nova mobilna aplikacija
Vatikan, 7.7.2014. (IKA) – Predsjednik Papinskog vijeæa za
sredstva društvenog priopæavanja nadbiskup Claudio Celli
predstavio je 7. srpnja zajedno s koordinatorom projekta
Thaddeusom Jonesom papi Franji novu mobilnu aplikaciju
PopeApp 2.0. Aplikacija je dostupna na pet jezika i može se
besplatno skinuti, a donosi najnovije vijesti o Papi i
informacije vatikanskih medijskih servisa, ukljuèujuæi i
Radio Vatikan. Novi dizajn olakšava pristup sadržaju i,
prema rijeèima nadbiskupa Cellija, pomaže korisnicima biti
u bližem kontaktu s Papom, njegovom službom i njegovom
porukom o Božjoj ljubavi. Na predstavljanju Papa je, kako
prenosi engleski program Radio Vatikana, pohvalio rad
vatikanskih medijskih servisa i ohrabrio njihovu nazoènost i
sudjelovanje u digitalnom svijetu.
9. srpnja 2014. broj 27/2014
23
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Isus sve poziva k sebi
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 6.
srpnja 2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
U Evanðelju ove nedjelje nalazimo Isusov poziv koji glasi
ovako: "Doðite k meni svi koji ste izmoreni i optereæeni i ja
æu vas odmoriti" (Mt 11, 28). Kada Isus to kaže on ima pred
oèima ljude koje susreæe svakoga dana na putovima Galileje:
tolike jednostavne osobe, siromašne, bolesne, grešnike i
marginalizirane... Ti su ljudi uvijek hrlili za njim da slušaju
njegovu rijeè – rijeè koja je davala nadu! Isusove rijeèi
uvijek daju nadu! – te kako bi se dotaknuli bar skuta njegove
haljine. Sâm Isus je tražio ta mnoštva, umorna i iscrpljena
poput ovaca bez pastira (usp. Mt 9, 35-36) i tražio ih je zato
da im navijesti Kraljevstvo Božje i lijeèi mnoge u tijelu i u
duhu. Sada ih sve poziva sebi: "Doðite k meni", i obeæava im
olakšanje i okrjepu.
Taj se Isusov poziv proteže sve do naših dana, da dopre do
brojne naše braæe i sestara, potlaèenih neizvjesnim uvjetima
života, teškim životnim prilikama, a katkada i bez èestitih
uporišta. U najsiromašnijim zemljama, ali i na periferijama
najbogatijih zemalja, mnogo je umornih i iscrpljenih osoba,
pritisnutih
nepodnošljivim
teretom
napuštenosti
i
ravnodušnosti. Ravnodušnost: koliko samo ljudska
ravnodušnost boli one koji su u nevolji! A još je gora
ravnodušnost kršæana! Na rubovima društva ima mnogo
muškaraca i ženâ koje muèi bijeda, ali i nezadovoljstvo
životom i frustracija. Mnogi su prisiljeni iseliti se iz svoje
domovine, izlažuæi opasnosti vlastiti život. Još je više onih
koji svakodnevno nose teret gospodarskoga sustava koji
izrabljuje èovjeka, nameæe im nepodnošljivi "jaram", kojeg
malobrojni povlašteni ne želi nositi. Svakome od te djece
Oca koji je na nebesima, Isus ponavlja: "Doðite k meni, svi
vi". Ali on to poruèuje i onima koji posjeduju sve, ali im je
srce prazno i u njemu nema Boga. I njima Isus upuæuje taj
poziv: "Doðite k meni". Isusov se poziv odnosi na sve ljude.
Ali, na poseban naèin na one koji najviše pate.
Isus obeæava dati okrjepu svima, ali nam takoðer upuæuje
poziv koji je poput zapovijedi: "Uzmite jaram moj na sebe,
uèite se od mene jer sam krotka i ponizna srca" (Mt 11, 29).
Gospodinov se "jaram" sastoji u tomu da se teret drugih ljudi
bratskom ljubavlju preuzme na sebe. Nakon što primimo od
Krista okrjepu i utjehu, i mi smo pozvani postati okrjepa i
utjeha za braæu, i to u blagom i poniznom ponašanju, po
uzoru na Uèitelja. Blagost i poniznost srca pomažu nam ne
samo preuzeti teret drugih, nego takoðer ne postati im breme
svojim osobnim pogledima, sudovima, kritikama ili svojom
ravnodušnošæu.
Zazovimo Presvetu Mariju, koja prima pod svoj plašt sve
umorne i iscrpljene, da bismo kroz prosvijetljenu vjeru,
posvjedoèenu u životu, mogli biti okrjepa za one koji trebaju
pomoæ, nježnost i nadu.
Nakon Angelusa
Draga braæo i sestre,
[…]
Želim na osobit naèin i od srca pozdraviti sve dobre ljude iz
Molise, koji su me juèer primili u svojim krajevima i u
svome srcu. Bilo je to toplo gostoprimstvo: neæu ga nikada
zaboraviti! Hvala od srca.
Molim vas ne zaboravite moliti za mene: i ja æu moliti za vas.
Svima želim ugodnu nedjelju i dobar tek. Doviðenja!
24
9. srpnja 2014. broj 27/2014
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
1
File Size
360 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content