VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: obvezni STBI31 Stručni studij - ST Nositelj modula: Nastava Vježbe + seminari Stručna praksa Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta VOĆARSTVO ECTS bodovi: 5 BILINOGOJSTVO - STB1 Semestar III Dragutin Kamenjak, dipl. ing., viši predavač Sati ECTS bodovi 30 2 30 2 15 1 70 145 5 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja UKUPNO SATI PREDAVANJA: 30 ECTS 2 MJESTO IZVOĐENJA PREDAVAONICA Redni Sati NASTAVNA JEDINICA broj nastave Značaj proizvodnje voća u Hrvatskoj i svijetu Biologija voćaka 1. 5 podzemni i nadzemni organi voćaka, cvatnja, oprašivanje i oplodnja voćaka, rast i razvoj ploda Ekološki uvjeti uzgoja voća 2. 4 klima, tlo reljef, inklinacija, ekspozicija, nadmorska visina Podizanje voćnjaka - priprema proizvodne površine, nabava i priprema sadnica, 3. 4 tehnike izvođenja sadnje Jezgričavo voće - jabuka, kruška, dunja – osobitosti uzgoja, podloge i sortiment, 4. 4 uzgojni oblici I KOLOKVIJ 5. 6. 7. Koštičavo voće - šljiva, breskva, nektarina, marelica, trešnja, višnja – osobitosti uzgoja, podloge i sortiment, uzgojni oblici Lupinasto voće - orah, lješnjak, badem – osobitosti uzgoja, podloge i sortiment, Jagodičasto voće - jagoda, malina, kupina, ribizl, borovnica – osobitosti uzgoja, podloge i sortiment, uzgojni oblici Južno voće - maslina, citrusi, smokva, aktinidija - osobitosti uzgoja, podloge i sortiment, uzgojni oblici 4 5 4 II KOLOKVIJ UKUPNO SATI VJEŽBE: 30 ECTS 2 MJESTO IZVOĐENJA Redni broj 1. 2. 3. PREDAVAONICA LABORATORIJ Sati nastave NASTAVNA JEDINICA Načini razmnožavanja voćaka generativno i vegetativno Sustavi uzgoja i tehnike formiranja uzgojnih oblika voćaka prostorni, plošni, uzgoj u pravcu Orezivanje voćaka tehnika i periodi ( tijekom mirovanja, tijekom vegetacije) 4 5 4 I KOLOKVIJ 4. 5. 6. 7. Tehnike cijepljenje voćaka Uzdržavanje plodnosti tla u voćnjacima gnojidba, obrada, navodnjavanje Berba i čuvanje voća Ekonomičnost uzgoja 4 5 4 4 II KOLOKVIJ UKUPNO SATI STRUČNE PRAKSE: 15 MJESTO IZVOĐENJA Redni broj 1. 2. ECTS 1 VOĆNJAK ULO HLADNJAČA NASTAVNA JEDINICA Demonstracija cijepljenja i rezidbe Voćnjak Srednje gospodarske škole Križevci Posjet oglednom voćnjaku i hladnjači Upoznavanje s tehnologijom proizvodnje i skladištenjem voća Sati 8 7 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Znanje studenata provjerava se i ocjenjuje kontinuirano tijekom izvođenja modula „Voćarstvo“, putem dva kolokvija iz predavanja i vježbi. Vrednuje se prisutnost i učešće studenata u nastavi, te izrada timskih projektnih zadataka. Kao okvir za ocjenjivanje definiran je minimalni i maksimalni broj bodova za pojedine aktivnosti na modulu: učešće u nastavi – minimalno 5 bodova, maksimalno 10 bodova stručna praksa – minimalno 5 bodova, maksimalno 10 bodova projektni zadatak – minimalno 10 bodova, maksimalno 20 bodova dva kolokvija – svaki minimalno 18 bodova maksimalno 30 bodova Student može ponoviti isključivo samo jedan od dva kolokvija. Ako ne položi kolokvije, student polaže usmeni ispit (minimalno 36, maksimalno 60 bodova). Kolokviji, pismeni ispiti i zadaci studenata ispravljaju se u roku od 7 dana, a rezultati se objavljuju na internet stranici VGUK. Tijekom izvođenja nastave student može pratiti broj bodova koje je stekao. Minimalan broj bodova za prolaznost modula iznosi 60 bodova, a konačna ocjena modula utvrđuje se zbrojem ukupno postignutih bodova: 60-69 bodova – dovoljan (2) 70-79 bodova – dobar (3) 80-89 bodova – vrlo dobar (4) 90-100 bodova – izvrstan (5) 3. Ispitni rokovi Studenti polažu dva pismena kolokvija, prvi nakon polovine odslušanog modula iz predavanja i vježbi, a drugi nakon odslušane druge polovine modula, s mogućnošću ponovnog polaganja isključivo samo jednog kolokvija. Ukoliko student ne uspije položiti ispit putem kolokvija, nakon odslušanog modula, svaki mjesec se nudi jedan ispitni rok (usmeni ispit), osim u mjesecu veljači, lipnju i rujnu kada su ponuđena dva ispitna roka. 4. Ishodi učenja Studenti će nakon uspješno završenih svih obveza na modulu biti sposobni: - poznavati sastojke i važnost voća u ljudskoj prehrani - definirati i objasniti uvjete uzgoja voćaka - odabrati položaj, podloge i sorte za podizanje nasada - pripremiti proizvodni teren za sadnju - razlikovati sustave uzgoja voća - organizirati i provesti agrotehničke zahvate u voćnjaku tijekom vegetacije - provesti orezivanje voćnjaka u periodu mirovanja - procijeniti rok berbe - izvršiti berbu i skladištenje 5. Popis literature a) OBVEZATNA, POTREBNA ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA 1. Krpina, Ivo i suradnici (2004): Voćarstvo, Nakladni zavod Globus, Zagreb 2. Miljković, Ivo (1991): Suvremeno voćarstvo, Štamparski zavod Ognjen Prica, Zagreb b) DOPUNSKA, PREPORUČENA ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA 1. Jemrić, Tomislav (2007): Cijepljenje i rezidba voćaka, Naklada Uliks d.o.o., Rijeka 2. József Barta, M. Pilar Cano, Todd W. Gusek, Jiwan S. Sidhu, Nirmal K. Sinha (2006): Handbook of fruits and fruit processing, Blackwell Publishing Professional, Ames, Iowa, USA 3. Westwood, M. N. (2009): Temperate Zone Pomology, 3rd. Portland, Oregon, Timber Press Nositelj modula: v.pred. Dragutin Kamenjak, dipl.ing. VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: obvezni STBO83 Stručni studij - ST Nositelj modula: Troškovi i kalkulacije u bilinogojstvu ECTS bodovi: 3 Bilinogojstvo Semestar III Mr. sc. Lidija Firšt Godek, viši predavač Sati ECTS bodovi Nastava 30 2 Vježbe + seminari 15 1 Opterećenje studenta izvan 42 aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta 87 3 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja R.b. Nastavna jedinica - predavanja 1. Uvod u modul; nastavni plan, izvođenje nastave, provjere znanja 2. Teorija proizvodnje; funkcioniranje proizvodnog procesa. Vrijednost i kapacitet stalnih sredstava. Obrtna sredstva. Proizvodna funkcija; pojam, oblici i primjena. 3. Teorija troškova; nastanak, mjesta i nosioci troškova. Vrste troškova prema porijeklu i sastavu. Materijalni troškovi. Pojam i funkcije amortizacije. 4. Dinamika troškova; ovisnost troškova o promjeni stupnja iskorištenja kapaciteta. Stalni i promjenjivi troškovi u biljnoj proizvodnji. Granični troškovi. Provjera znanja – I. Kolokvij Odnos troškova i prihoda, model točke pokrića 5. Kalkulacije cijene koštanja; vrste i namjena kalkulacije. Analitičke kalkulacije u ratarskoj proizvodnji. Analitičke kalkulacije u voćarskoj proizvodnji. Analitičke kalkulacije u povrćarskoj proizvodnji. Kalkulacija na temelju varijabilnih troškova. 6. Obračuni poslovanja; prihodi, rashodi i financijski rezultat. Mjerila poslovnog uspjeha; proizvodnost rada, rentabilnost i ekonomičnost Provjera znanja – II. Kolokvij Ukupno Sati 1 1 2 1 2 1 2 4 R.b. 1. 2. 3. 4. Sati 1 1 1 1 Nastavna jedinica – vježbe Izračun ukupnog, prosječnog i graničnog proizvoda Metode izračuna amortizacije; vremenska i funkcionalna Utvrđivanje direktnih i raspodjela općih troškova u poljoprivrednoj proizvodnji Određivanje optimuma proizvodnje prema kriteriju graničnog troška 1 1 1 3 2 1 1 2 1 1 1 30 5. Izračun cijene sata rada traktora 6. Izrada kalkulacija ratarskih, voćarskih i povrćarskih kultura (rad u grupama) Ukupno 1 5 10 R.b. Nastavna jedinica – Seminari 1. Odabir seminarskih tema; upute za izradu i literatura. 2. Izlaganje studenata prema unaprijed utvrđenom rasporedu. Rasprava. Ukupno Sva nastava (predavanja, vježbe i seminari) se izvodi u predavaonicama. Sati 1 4 5 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Konačna ocjena formira se na osnovi praćenja sudjelovanja studenata u nastavi, izradi, točnosti i dogovorenom terminu za izlaganje seminarske teme i na temelju provjere znanja na pismenom ispitu (ili putem 2 kolokvija tijekom trajanja semestra). Svaki kolokvij sadrži 35% ocjene, položen s minimalno 60% ukupnog broja bodova, 20 % ocjene prezentacija seminara, te prisustvovanje i aktivnost na predavanjima 10% ocjene. Studenti koji nisu ispit realizirali kroz sustav kolokvija, ispit polažu putem ispitnih rokova. Uvjet za pristupanje ispitnom roku je pozitivno ocijenjen seminarski rad (projektni zadatak). 3. Ispitni rokovi Održavaju se jednom mjesečno, a tijekom zimskog i ljetnog ispitnog roka dva puta mjesečno. 4. Ishodi učenja Pravilno određivanje i izračunavanja različitih vrsta troškova koji se javljaju u pojedinim linijama biljne proizvodnje. Izrada kalkulacija cijene koštanja i vrijednosti proizvodnje po različitim metodama, te izvršiti analizu rezultata poslovanja. 5. Literatura Grgić Z., (2006.): Troškovi i kalkulacije, Repetitorij za studente Agronomskog fakulteta, Zagreb Karić M., (2002): Kalkulacije u poljoprivredi. Poljoprivredni fakultet u Osijeku. Grupa autora (2010): Katalog kalkulacija poljoprivredne proizvodnje. HZZPSS, Zagreb. Grupa autora (2007): Katalog kalkulacija tradicijskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. HZZPSS, Zagreb. Dopunska: Jelavić A.,i sur. (1995): Ekonomika poduzeća. Ekonomski fakultet, Zagreb. (odabrana poglavlja) U Križevcima, rujan 2012. Nositelj modula: Mr.sc. Lidija Firšt Godek VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: obvezni STBOI6 Stručni studij - ST Nastavnici i suradnici: HRANIDBA BILJA ECTS bodovi: 5,7 BILINOGOJSTVO – STB1 Semestar III Dr. sc. Želimir Vukobratović, profesor visoke škole Sati 45 30 11 Nastava Vježbe + seminari Stručna praksa Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta ECTS bodovi 3 2 0,7 80 166 5,7 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja A: predavanja R.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Ukupno: sati: 45 ECTS 3 NASTAVNA JEDINICA Uvod i povijesni razvoj znanosti o hranidbi bilja. Biogeni elementi, biljna hraniva. Mineralni sastav biljke. Tlo kao izvor biljnih hraniva. Čimbenici koji utječu na primanje hraniva. Folijarna ishrana biljaka. Transport iona kroz biljku. Promjene sadržaja hraniva u biljci. Dušik – izvori, usvajanje, translokacija, razmještaj i sadržaj, fiziološka uloga, gubici iz tla, biološka fiksacija, simptomi nedostatka i suviška Fosfor – izvori, usvajanje, translokacija, razmještaj i sadržaj, fiziološka uloga, gubici iz tla, simptomi nedostatka i suviška Kalij – izvori, usvajanje, translokacija, razmještaj i sadržaj, fiziološka uloga, gubici iz tla, simptomi nedostatka i suviška Kalcij – izvori, usvajanje, translokacija, razmještaj i sadržaj, fiziološka uloga, gubici iz tla, simptomi nedostatka i suviška Sumpor i magnezij – izvori, usvajanje, translokacija, razmještaj i sadržaj, fiziološka uloga, gubici iz tla, simptomi nedostatka i suviška Željezo, mangan i molibden – izvori, usvajanje, translokacija, razmještaj i sadržaj, fiziološka uloga, gubici iz tla, simptomi nedostatka i suviška Cink, bakar i bor – izvori, usvajanje, translokacija, razmještaj i sadržaj, fiziološka uloga, gubici iz tla, simptomi nedostatka i suviška Klor i ostali korisni elementi. Toksični elementi i njihova uloga Ljudske potrebe i potrebe heterotrofa na biogenim elementima Gnojiva – organska Gnojiva – mineralna P 3 4 3 2 4 4 4 3 4 3 2 3 2 2 2 UKUPNO SATI PREDAVANJA: B: vježbe i seminari 45 Ukupno: sati: 30 ECTS 2 R.br. NASTAVNA JEDINICA 1. Kontrola plodnosti tla: povijest, organizacija i provedba 2. Uzimanje i priprema uzoraka tla za analizu Reakcija tla: pH u vodi i 1M KCl 3. Y1 hidrolitskog aciditeta Određivanje adsorpcijskog kompleksa po Kappenu: (T-S), S, T, V 4. Određivanje količine ukupnih karbonata po Scheibleru Određivanje količine fiziološki aktivnog vapna po Druineau-Galetu. 5. Određivanje količine humusa po Tjurinu. Određivanje količine dušika u tlu: Ukupni po Kjeldahlu; 6. Mineralni po Bremneru 7. Određivanje količine fosfora i kalija u tlu. AL-metoda. 8. Spektrofotometrija. Plamena fotometrija Atomsko apsorpciona spektrofotometrija i drugi pristupi određivanju količine 9. mikroelemenata i teških metala u tlu. 10. Biljni matrijal. Principi analize i načini uzimanja uzoraka. Priprema uzoraka biljnog materijala za analizu. Određivanje količine suhe tvari 11. (vlage) u biljnom materijalu. Određivanje količine pepela (mineralne tvari) u biljnom materijalu 12. Određivanje količine ukupnog dušika u biljnom materijalu. 13. Određivanje količine fosfora i kalija.u biljnom materijalu 14. Analize gnojiva pojedinačnih i složenih UKUPNO Stručna praksa R.br. 1. 2. 3. 4. 5. V 2 3 2 2 2 2 2 2 2 1 3 3 3 1 30 Ukupno: sati: 11 ECTS 0,7 NASTAVNA JEDINICA Kontrola plodnosti tla na obiteljskom gospodarstvu, uzimanje i priprema uzoraka tla s vlastitih površina Interpretacija rezultata analiza reakcije tla i humusa u vlastitim uzorcima Analitički postupci za utvrđivanje količine pristupačnog fosfora i kalija u tlu Interpretacija rezultata analiza tla na količinu fiziološki aktivnih oblika hraniva i njihova primjena u određivanju gnojidbe. Izrada seminarskog rada, izvještaj o provedenoj kontroli plodnosti tla na obiteljskom gospodarstvu i davanje preporuke za agrotehniku i gnojidbu određene kulture UKUPNO S 2 2 2 2 3 11 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Znanje studenata provjerava se i ocjenjuje kontinuirano tijekom trajanja modula „Hranidba bilja“. Vrednuje se nazočnost i sudjelovanje u nastavi, izrađeni individualni zadaci studenata na terenskim i laboratorijskim vježbama, te putem seminara i sudjelovanja u raspravama i komentarima, kao i savladano gradivo. Provjera znanja tijekom semestra vrši se putem tri pismena ispitna testa iz nastavnog gradiva, jednog kolokvija iz gradiva vježbi, te završnog seminarskog rada – projektnog zadatka, a kao okvir za ocjenjivanje definiran je maksimalni broj bodova za pojedine aktivnosti: Parametar ocjenjivanja Prisustvovanje predavanjima i vježbama Seminar i prezentacija, rasprava, komentari, pitanja Pismeni kolokvij iz vježbi Projektni zadatak Pojedini pismeni ispitni test/ ukupni broj bodova Ukupno ZAVRŠNI ISPIT (pismeno i usmeno)* Maksimalan broj bodova 5 5 5 10 25/75 100 80 *Završni ispit polažu svi koji nisu tijekom semestra sakupili dovoljan broj bodova za pozitivnu ocjenu po svim parametrima ocjenjivanja. Bodovi se stječu kontinuirano tijekom trajanja nastave, osim polaganja završnog ispita koji se polaže na kraju odslušanog semestra. Pismeni ispiti i zadaci studenata se ispravljaju i ocjenjuju u roku od 14 dana, a rezultati se objavljuju na internet stranici VGUK i na oglasnoj ploči. Minimalan broj bodova za prolaz modula postavljen je apsolutno i iznosi 55 bodova. Ocjena na ispitu iz modula se utvrđuje temeljem ukupno postignutih bodova: < 55 bodova 55 – 65 bodova 66 – 75 bodova 76 – 85 bodova > 85 bodova Student nije zadovoljio Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) Studenti koji nastavnim aktivnostima i prisutnošću na nastavi, završnim seminarskim radom, te riješenim ispitnim testovima od kojih svaki mora biti riješen minimalno 55 %, sakupe dovoljan broj bodova za pozitivnu ocjenu oslobođeni su polaganja završnog ispita i dobivaju ocjenu sukladnu broju sakupljenih bodova. Svi ostali studenti moraju pristupiti završnom ispitu na kojem se čitavo gradivo polaže od jedamput.! 3. Ispitni rokovi Nakon odslušanog modula „Hranidba bilja“, svaki mjesec se daje jedan ispitni rok, a u lipnju i rujnu daju se po dva ispitna roka. 4. Ishodi učenja Studenti će nakon uspješno završenog KOLEGIJA biti: - upoznati sa odnosom tla, biljke i atmosfere u rastu i razvoju biljaka - upoznati s esencijelnim, korisnim, nekorisnim i štetnim kemijskim elementima u biljnoj ishrani - upoznati s izvorima, načinom usvajanja i translokacije u biljnom tkivu, te fiziološkom ulogom svakog biogenog elementa upoznati s principima i pravilima provedbe kontrole plodnosti tla, te načinom interpretacije dobivenih analitičkih podataka o tlu upućeni u postupak pravilne aplikacije mineralnih i organskih gnojiva za optimalnu ishranu biljaka, bez štetnih posljedica po okoliš sposobni osmisliti i provesti, pravilnu agrotehniku i gnojidbu na vlastitom imanju 5. Popis literature Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita: V. Vukadinović, Z. Lončarić (2000): Ishrana bilja, knjiga i skripta-dostupna i na internetu, Poljoprivredni fakultet Osijek V. Vukadinović, Vesna Vukadinović (2011): Ishrana bilja, Poljoprivredni fakultet Osijek Jelka Anić (1990): Ishrana bilja, skripta, Agronomski fakultet Zagreb Mirjana Herak-Čustić: Ishrana bilja, interna skripta, Agronomski fakultet Zagreb Ž. Vukobratović: Nastavni materijali i radni materijali za pisanje skripte Dopunska R. Kastori (1983): Uloga elemenata u ishrani biljaka, knjiga, Matica srpska i Poljoprivredni fakultet Novi Sad M. Poljak (2002): Fiziologija bilja, interna skripta, Agronomski fakultet u Zagrebu U Križevcima, rujan, 2012. Nositelj modula: Prof.dr.sc. Želimir Vukobratović VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: obvezni STBO17 Stručni studij - ST Nastavnici i suradnici: OSNOVE ZAŠTITE BILJA ECTS bodovi: 5 BILINOGOJSTVO - STB1 Semestar III Dr.sc. Marijana Ivanek-Martinčić, viši predavač Dragutin Žibrin, dipl. ing., stručni suradnik Nastava Vježbe + seminari Stručna praksa Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta Sati 30 30 15 ECTS bodovi 2 2 1 70 145 5 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja Predavanja, vježbe, Nastavna jedinica 1. Uvod u zaštitu bilja, značaj zaštite bilja 2. Entomologija 2.1. Uvod u entomologiju, vrste štetnika u biljnoj proizvodnji 2.2. Morfologija i anatomija insekata - vanjski organi insekta - unutarnji organi insekata 2.3 Razmnožavanje i razvoj insekata 2.4 Sistematika insekata - Heterometabola - Holometabola 2.5. Ekologija insekata; abiotski i biotski čimbenici 2.6 Grinje, glodavci, ptice, puževi, nematode 1. kolokvij: Entomologija 3. Fitopatologija 3.1. Uvod u fitopatologiju, neparazitske i parazitske bolesti bilja 3.2. Trokut bolesti, ciklus razvoja biljnih patogena, patogeneza 3.3. 3.4. 3.5 3.6. 3.7. 3.8. Čimbenici okoline i razvoj bolesti Značajke patogena važne za razvoj bolesti (infekcijski potencijal, agresivnost, virulentnost, patogenost...) Širenje biljnih bolesti Morfologija gljiva Razmnožavanje gljiva Osnove sistematike gljiva P* 1 V* 1 6 3 2 Mjesto održavanja predavaonica predavaonica predavaonica predavaonica predavaonica predavaonica 3 3 1 2 predavaonica predavaonica 1 2 predavaonica predavaonica 2 1 predavaonica predavaonica 1 1 2 4 predavaonica predavaonica predavaonica predavaonica Determinacija fitopatogenih gljiva 2 1 predavaonica 2 predavaonica 5.2. 5.3. 5.4. 5.5. 5.6. 6. 6.1. Biljni virusi – građa, razmnožavanje, način prenošenja, simptomi, štete, determinacija, suzbijanje Fitopatogene bakterije, fitoplazme 2. kolokvij: Fitopatologija Korovi, podjela, način razmnožavanja, kritično razdoblje zakorovljenosti Determinacija korova 3. kolokvij: PP prezentacija i prepoznavanje korova Mjere i sustavi zaštite bilja Mjere zaštite bilja - agrotehničke, karantenske, fizikalne, biološke, biotehničke Kemijske mjere u zaštiti bilja, prednost i nedostaci Sustavi zaštite bilja - totalna, usmjerena, integrirana Principi integrirane zaštite bilja Metode prognoze pojave štetočinja Ocjena intenziteta napada štetočinja Fitofarmacija - podjela sredstava za zaštitu bilja Zoocidi sjemenski laboratorij predavaonica 2 predavaonica 6.2. 6.3. Fungicidi Herbicidi 2 1 predavaonica predavaonica 3.9. 3.10 4. 4.1. 5. 5.1. 2 2 predavaonica 2 predavaonica 2 1 1 2 predavaonica predavaonica predavaonica predavaonica Ratarnica 2 Pismeni ispit: Mjere i sustavi zaštite bilja P* =predavanje V*=vježbe Stručna praksa Student obavlja stručnu praksu kroz dva oblika aktivnosti: 1. Sudjelovanje u zadacima vezanim za područje zaštite bilja koje odredi nastavnik 2. Izrada integriranog projektnog zadatka 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Aktivnost koja se ocjenjuje Udio u konačnoj ocjeni Zalaganje (prisustvo na nastavi, aktivnost, zainteresiranost....) 1. kolokvij: Entomologija 10% 2. kolokvij: Fitopatologija 20% 3.kolokvij: PP prezentacija i prepoznavanje korova 4. stručna praksa i izrada projektnog zadatka 10% pismeni ispit Metode i sustavi zaštite bilja 30% 20% 10% Napomena: polaganje 1-3 kolokvija uvjet je za izlazak na pismeni ispit. Prema procjeni nastavnika, iza pismenog ispita može slijediti i usmena provjera. 3. Ispitni rokovi Napomena: polaganje 1-3 kolokvija uvjet je za izlazak na pismeni ispit. Prema procjeni nastavnika, iza pismenog ispita može slijediti i usmena provjera. 4. Ishodi učenja Nakon uspješno savladanog modula studenti će moći: - Objasniti ulogu zaštite bilja u biljnoj proizvodnji Opisati morfologiju, anatomiju, biologiju, sistematiku i ekologiju insekata te opisati glavne značajke grinja, nematoda, puževa, glodavaca i ptica važnih u biljnoj proizvodnji Opisati glavne značajke uzročnika biljnih bolesti (gljive, virusi, bakterije, fitoplazme...) Objasniti razvoj biljnih bolesti, utjecaj vanjskih uvjeta, način širenja Nabrojiti i opisati mjere zaštite bilja Identificirati nedostatke primjene kemijskih sredstava za zaštitu bilja Opisati glavne značajke pojedinih grupa pesticida Opisati sustave zaštite bilja, posebno sustav integrirane zaštite i integrirane proizvodnje bilja Nabrojiti i opisati metode prognoze pojave štetočinja Sudjelovati u jednostavnijim poslovima vezanim za područje zaštite bilja Planirati mjere zaštite bilja u uzgoju određene kulture 5. Popis literature a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita Maceljski, M., (1999 ili 2002): Poljoprivredna entomologija, Zrinski Čakovec. Oštrec, Lj. (2005.): Opća entomologija, Zrinski Čakovec. Marija Ivezić (2009): Entomologija – Kukci i ostali štetnici u ratarstvu, Poljoprivredni Fakultet u Osijeku Kišpatić, J.(1985): Opća fitopatologija, Zagreb. Hulina, Nada (1998): Korovi, Zagreb. b) Dopunska Agrios, G. N. (2005): Plant Pathology, Elsevier Academic press Oštrec, Lj. (1998): Zoologija, štetne i korisne životinje u poljoprivredi, Zrinski Čakovec. Igrc Barčić, J., Maceljski, M.(2001): Ekološki prihvatljiva zaštita bilja od štetnika, Zrinski Čakovec Glasilo biljne zaštite s popisom sredstava za zaštitu bilja , časopis Hrvatskog društva biljne zaštite Nositelj modula Dr. sc. Marijana Ivanek – Martinčić Križevci, rujan 2012. VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: obvezni STB018 Stručni studij - ST MEHANIZACIJA U BILINOGOJSTVU BILINOGOJSTVO - STB1 Nositelj modula: ECTS bodovi: 7,3 Semestar III Mr. sc. Vlado Kušec, viši predavač Sati 45 45 20 Nastava Vježbe + seminari Stručna praksa Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta ECTS bodovi 3 3 1,3 105 218 7,5 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja PREDAVANJA Ukupno: sati: 45 ECTS 3 Redni broj: Nastavna jedinica: 1. Uvod u predmet 1 2. Strojevi i uređaji za kultiviranje zemljišta Strojevi za uništavanje korova i grmlja Uređaji za ravnanje terena Uređaji za izradu i održavanje kanala Strojevi i uređaji za obradu tla Uređaji za osnovnu obradu Uređaji za dopunsku obradu Uređaji za integralnu obradu tla Strojevi i oprema za gnojidbu bilja Strojevi za razbacivanje stajnjaka Strojevi za distribuciju gnojovke Strojevi za distribuciju mineralnih gnojiva Strojevi i uređaji za sjetvu i sadnju Sijačice za okopavine Sijačice za žitarice Sijačice za sjetvu i sadnju povtrnih kultura Strojevi za njegu ratarskih kultura 3 3. 4. 5. 6. Broj sati: 6 4 6 1 7. Strojevi i uređaji za zaštitu ratarskih kultura 4 8. 4 10. Strojevi i uređaji za spremanje sijena Uređaji za košnju Uređaji sušenje i skupljanje sijena Preše za sijeno Strojevi i uređaji za žetvu i berbu Strojevi za žetvu žitarica Strojevi za berbu kukuruza Strojevi za berbu šećerne repe Strojevi i oprema za spremanje silaže Strojevi i oprema za spremanje krumpira Strojevi i oprema za spremanje povrtnih kultura Strojevi i oprema za transport ratarskih proizvoda 11. Uređaji i oprema za navodnjavanje ratarskih površina 9. 12 2 2 Predavanja iz teoretskog dijela nastave održavaju se u predavaoni učilišta namjenjenoj za mehanizaciju poljoprivrede. Ukupno: sati: 45 VJEŽBE ECTS 3 Redni broj: Nastavna jedinica: 1. Priprema i rad strojeva za uništavanje korova i grmlja za izradu i održavanje kanala 2 2 2. Priprema, rad i regulacija uređaja za osnovnu obradu uređaji za dopunsku obradu 3 3 3. Održavanje i rad strojeva za razbacivanje stajnjaka za distribuciju gnojovke za distribuciju mineralnih gnojiva 2 2 2 4. Priprema i regulacija uređaja za sjetvu okopavina za sjetvu žitarica za sjetvu i sadnju povtrnih kultura 2 2 2 Održavanje i rad strojeva za njegu ratarskih kultura 2 6. Priprema, rad i regulacija strojeva i uređaja za zaštitu ratarskih kultura 4 7. Priprema i održavanje uređaja za košnju uređaja sušenje i skupljanje sijena 2 2 5. Broj sati: uređaja za izradu bala Priprema, rad i održavanje strojeva za žetvu žitarica za berbu kukuruza Strojevi i oprema za spremanje silaže Strojevi i oprema za spremanje krumpira 8. 2 3 3 2 1 9. Održavanje i rad strojeva za transport ratarskih proizvoda 2 10. Održavanje i rad uređaja i opreme za navodnjavanje 2 Određeni dio vježbi izvodit će se na uzornim poljoprivrednim gospodarstvima privatnog i društvenog vlasništva u obliku stručnih posjeta. STRUČNA PRAKSA Ukupno: sati: 23 ECTS 1,5 Praktični dio nastave prema nastavnim jedinicama teoretskog dijela, obavljat će se na ekonomskom dvorištu i proizvodnim površinama učilišta. - Rad sa strojevima i uređajima 8 - Upoznavanje s regulacijom radnih elemenata 6 - Priprema strojeva i uređaja za rad 4 - Upoznavanje s održavanjem strojeva i uređaja 3 - Primjena računala kao standardne ili dodatne opreme mehanizacije u ratarskoj i povrćarskoj proizvodnji. 2 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Znanje studenata i ocjenjivanje je kontinuirano tijekom trajanja predmeta „Mehanizacija ratarske i povrćarske proizvodnje“. Pri tome se ocjenjuje prisutnost na nastavi, individualna i timska aktivnost studenata. Ocjenjivanje je definirano kroz različite aktivnosti - prisutnost na teoretskoj nastavi - prisutnost i aktivnost na vježbama - usmeni dio ispita Studenti polažu usmeni ispit na kojem trebaju pokazati da su savladali poznavanje, rad i regulaciju strojeva i uređaja koji se koriste u ratarskoj i povrćarskoj proizvodnji. 3. Ispitni rokovi Studenti mogu polagati ispit jednom mjesečno, a za vrijeme ispitnih rokova (II, VI i IX mjesec) dva puta. 4. Ishodi učenja Nakon uspješno završenog predmeta studenti će biti sposobni: - definirati i objasniti područje mehanizacije ratarske i povrćarske proizvodnje - prepoznati i objasniti principe rada pojedinih strojeva i uređaja - primijeniti strojeve i uređaje u praksi - prepoznati važnost energetske potrošnje u primjeni mehanizacije - koristiti informatizaciju koja se primjenjuje na suvremenim uređajima - primjenjivati uređaje da što manje zagađuju okolinu - planirati i organizirati strojeve i uređaje na većim poljoprivrednim gospodarstvima 5. Popis literature a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita 1. Zimmer R.,Banaj D., Brkić D., Košutić S. Mehanizacija u ratarstvu, Osijek. 2. Brčić J. ,(1991): Mehanizacija u biljnoj proizvodnji, Zagreb. 3. Brčić J., (1997): Mehanizacija u voćarstvu i vinogradarstvu, Zagreb. 4. Brčić J., (1991): Mehanizacija u povrćarstvu, Zagreb. b) Dopunska 5. dlg-test.de, Das Net – Magazin Für Landtehnick 6. Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede, Zbornik radova. Križevci, rujan 2012. Nositelj modula: mr. sc. Vlado Kušec VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: obvezni STBO82 Stručni studij - ST Nastavnici i suradnici: ZRNATE MAHUNARKE ECTS bodovi: 3,5 BILINOGOJSTVO - STB1 Semestar IV Dr. sc. Vesna Samobor, profesor visoke škole Dr. sc. Renata Erhatić, predavač Nastava Vježbe + seminari Stručna praksa Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta 30 15 8 49 2 1 0,5 102 3,5 30 2 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja 1. 2.. NASTAVNA JEDINICA Uvod u predmet. Važnost, uporaba, površine i prirodi Zajednička svojstva i različitosti u morfologiji mahunarki P 1 2 V - S - 3 2 1 Kemijski sastav ploda mahunarki Rast i razvoj 1 I kolokvij – opći dio 3. Sjetva i agrotehnika 3.1. Grašak 3.2. 3.3. 3.4. Leća Bob Slanutak II Kolokvij - agrotehnologija proizvodnje 4.1 Soja 4.2. Lupina 4.3. Sjekirica 4.4 Grah 4.5. Zemni orašac III Kolokvij- agrotehnologija proizvodnje Ukupno nastave (predavanje + vježbe + seminari): 45 sati 1 1 1 2 1 1 1 2 2 1 4 3 1 2 1 1 30 1 1 1 1 1 1 1 8 7 1 1 Mjesto održavanja predavaonica predavaonica predavaonica, pokušalište predavaonica Predavaonica i pokušalište predavaonica Predavaonica, PB i pokušalište „ „ „ predavaonica Predavaonica, PB i pokušalište „ „ predavaonica Stručna praksa realizirat će se tijekom proljeća i ljeta , odnosno u ljetnom semestru kako bi studenti mogli realizirati i svoje projektne zadatke. Zadaci se izvršavaju u grupama od 3 do 5 studenata u ovsnosti o obimu posla: Sručna praksa - Neposredan rad sa studentima kod pripreme za sjetvu, provođenja svih mjera njege, i berbe R.br. STRUČNA PRAKSA SATI 1 Sjetva svih mahunarki obuhvaćenih nastavnim programom, praćenje faza razvoja na parcelicama od 10m2 Mjere njege-mehaničko uništenje korova (kultivacija i okopavanje) Tretiranje fungicidima i insekticidima, berba Ukupno sati prakse 3 2 3 4 2 3 8 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Način polaganja ispita Kolokviji, ocjena prakse, ocjena pismenog I usmenog dijela ispita Način ocjenjivanja Izračunava se srednja ocjena svih ocjenjenih parametara 3. Ispitni rokovi Uvjet za polaganje ispita je obavljena stručna praksa. Ispitni rok (pismeno, usmeno) – jednom mjesečno, tijekom zimskih i ljetnih ispitnih rokova i IX mj.) dva puta mjesečno (II, VI, VII 4. Ishodi učenja Nakon odslušanog i položenog ispita student mora znati: - planirati i realizirati proizvodnju zrnatih mahunarki potpuno samostalno - prepoznati svku zrnatu mahunarku u polju i prema izgledu zrna na osnovu morfoloških svojstava - pravovremeno uočiti pojavu bolesti i štetnika - odabrati ekološki prihvatljiva sredstva za zaštitu - tehnički održavati i upravljati sa strojevima 5. Popis literature Gagro M. 1998. Žitarice i zrnate mahunarke. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb Grupa autora. 1986. Posebno ratarstvo I, Nučna knjiga Beograd. Časdopisi: Agronomski glasnik, Poljoprivreda, Zbornici radova sa znanstvenih skupova. Vratarić M. i Sudarić A. 2000. Soja. Poljoprivredni institut Osijek Križevci, rujan 2012. Nositelj modula Prof.dr.sc. Vesna Samobor VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: obvezni STBO19 Stručni studij – ST UZGOJ INDUSTRIJSKOG BILJA BILINOGOJSTVO - STB1 Nositelj modula: Nastava Vježbe + seminari Stručna praksa Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta ECTS bodovi: 6 Semestar IV Dr. sc. Zvjezdana Augustinović, viši predavač Sati 45 30 15 ECTS bodovi 3 2 1 84 174 6 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja 1. 2. NASTAVNA JEDINICA Uvod u modul. Stanje u proizvodnji industrijskog bilja u RH Uljarice – površine u RH i svijetu, važnost i uporaba 2.1. Suncokret: morfološka i biološka obilježja, agroekološki uvjeti za uzgoj 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 3. 3.1. . 3.2. P 2 2 V S 3 Suncokret: tehnologija uzgoja (obrada tla, gnojidba, izbor hibrida, 5 sjetva, mjere njege, žetva) Uljana repica: morfološka i biološka obilježja, agroekološki uvjeti za 3 uzgoj Uljana repica: tehnologija uzgoja (obrada tla, gnojidba, izbor sorte ili 4 hibrida, sjetva, mjere njege, žetva) Uljne buče: morfološka i biološka obilježja, agroekološki uvjeti za uzgoj 2 Uljne buče: tehnologija uzgoja (obrada tla, gnojidba, izbor sorte, sjetva, 2 mjere njege, žetva) Mak (značaj, najvažnije morfološka i biološka obilježja ,tehnologija uzgoja) Sezam (značaj, najvažnija morfološka i biološka obilježja ,tehnologija uzgoja) Ricinus (značaj, najvažnija morfološka i biološka obilježja, tehnologija uzgoja) 1. kolokvij: morfološke i biološke osobine uljarica i agrotehničke mjere u uzgoju uljarica Biljke za proizvodnju vlakana – površine u RH i svijetu, važnost i 2 uporaba Konoplja: morfološka i biološka obilježja, agroekološki uvjeti za uzgoj 2 Konoplja: tehnologija uzgoja (obrada tla, izbor sorte, sjetva, mjere 4 njege, žetva) Lan: morfološka i biološka obilježja, agroekološki uvjeti za uzgoj 2 2 2 2 Lan: tehnologija uzgoja (obrada tla, izbor sorte, sjetva, mjere njege, 3 žetva Pamuk (značaj, najvažnija morfološka i biološka obilježja, tehnologija 3.3. 1 uzgoja) 2. kolokvij: morfološka i biološka obilježja predivog bilja i agrotehničke mjere u uzgoju predivog bilja) Biljke za proizvodnju šećera, škroba i alkohola – predstavnici, površine, 4. 2 važnost i uporaba, površine Šećerna repa: morfološka i biološka obilježja, agroekološki uvjeti za 4.1. 3 uzgoj Šećerna repa: tehnologija uzgoja (obrada tla, izbor hibrida, sjetva, 6 mjere njege, vađenje) Cikorija (značaj, najvažnija morfološka i biološka obilježja, tehnologija 4.2. 1 uzgoja) 4.3. Krumpir: morfološke i biološke osobine, agroekološki uvjeti za uzgoj 3 Krumpir: tehnologija uzgoja (obrada tla, sadnja, mjere njege, vađenje) 4 Krumpir: izbor najpogodnije sorte za industrijsku preradu 1 5. Ostalo industrijsko bilje – pripadnici, površine, važnost i uporaba 1 5.1. Duhan: morfološke i biološke osobine, agroekološki uvjeti za uzgoj 2 Duhan: tehnologija uzgoja (obrada tla, uzgoj presadnica, sadnja u 5 polje, mjere njege, branja) 5.2. Hmelj- mogućnosti uzgoja u RH 1 Hmelj (značaj, najvažnija morfološka i biološka obilježja, tehnologija 3 uzgoja) 3. kolokvij: morfološke i biološke osobine biljaka za proizvodnju šećera, škroba i alkohola te duhana i hmelja, agrotehničke mjere u uzgoju Ukupno nastave (vježbe+predavanja+seminari) 75 sati 45 20 10 P - predavanje, V – vježbe, S - seminari . STRUČNA PRAKSA 1. Sjetva/sadnja i njega kultura uzgajanih za potrebe provođenja nastave 2. Rad na pokusnim površinama 3. Projektni zadatak*- rad u grupama Ukupno 4 4 7 15 *Zadatak: Organizirati proizvodnju određene industrijske kulture, sudjelovati u proizvodnji od sjetve pa do berbe te pratiti utjecaj različitih načina proizvodnje ili različitog sortimenta na prinos. 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Provjera znanja i ocjenjivanje obavlja se kontinuirano tijekom nastave. Studenti mogu polagati ispit po odslušanim cjelinama, tijekom semestra u tri dijela koji moraju biti pozitivno ocjenjeni. Postoji mogućnost ponavljanja samo jednog dijela ispita. Kontinuirano tijekom semestra prati se prisutnost i aktivnost na nastavi (posebice vježbama), što se na kraju semestra vrednuje ocjenom od 1 do 5. Konačna ocjena se formira na osnovu ocjena iz testova znanja (udio u konačnoj ocjeni - 70%), prisustvovanja i aktivnosti na nastavi (10%), te stručne prakse na temelju izrade i prezentacije projektnog zadatka (20%). Ako ne položi testove znanja tijekom nastave, student polaže ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela, uz uvjet da je ispunio sve druge nastavne obveze. Pravo na potpis studenti stječu redovitim pohađanjem nastave i obavljenom stručnom praksom. Aktivnost koja se ocjenjuje Udio u konačnoj ocjeni Prisustvovanje i aktivnost na nastavi 15% 1.kolokvij: morfološke i biološke osobine uljarica i agrotehničke mjere u uzgoju uljarica 2.kolokvij: morfološka i biološka obilježja predivog bilja i agrotehničke mjere u uzgoju predivog bilja) 3.kolokvij: morfološke i biološke osobine biljaka za proizvodnju šećera, škroba i alkohola te duhana i hmelja, agrotehničke mjere u uzgoju Stručna praksa i izviješće 25% 20% 25% 15% 3. Ispitni rokovi Ispitni rokovi za studente koji su ostvarili pravo na potpis, a nisu položili predmet tijekom nastave, daju se u redovitim ispitnim rokovima po dva puta (veljača, srpanj i rujan), a izvan redovitih rokova mjesečno jedanput (osim kolovoza). Ispit je pismeni i usmeni. 4. Ishodi učenja Nakon uspješnog svladavanja kolegija student će moći: - Opisati glavna morfološka i biološka obilježja industrijskih kultura - Izabrati najpovoljniju sortu/hibrid za određenu namjenu odnosno proizvodno područje - Objasniti tehnologiju proizvodnje industrijskih kultura - Predložiti odgovarajuće agrotehničke mjere 5. Popis literature a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Butorac, Jasminka (2009.): Predivo bilje, Kruger d.o.o., Zagreb 2. Butorac, Jasminka (2009.): Duhan, Kruger d.o.o., Zagreb 3. Gagro, M., (1998): Industrijsko i krmno bilje, Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb 4. Vratarić Marija, i sur. (2004): Suncokret Helianthus annuus, monografija, Poljoprivredni institut Osijek b) Dopunska: 5..Hawks, S.N., Collins W.K. (1994): Načela proizvodnje virginijskog duhana, Ceres,Zagreb 6. Vaughan, John Griffith (1997): The new Oxford book of food plants, Oxford, Oxford University Press Križevci, rujan 2012. Nositelj modula: dr. sc. Zvjezdana Augustinović VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: obvezni STBO81 Stručni studij - ST Nastavnici i suradnici: ŽITARICE ECTS bodovi: 4,8 BILINOGOJSTVO - STB1 Semestar IV Dr. sc. Vesna Samobor, profesor visoke škole Dr. sc. Renata Erhatić, predavač Sati ECTS bodovi Nastava Vježbe + seminari Stručna praksa Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta 2 2 0,8 30 30 12 67 4,8 139 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja 1. 2. 2.1. 2.2. NASTAVNA JEDINICA Uvod u predmet. Podjela žitarica Važnost, uporaba, površine i prirodi Zajednička svojstva žitarica i različitosti u morfologiji P 1 Kemijski sastav ploda žitarica Polijeganje žitarica Rast i razvoj žitarica 1 1 I kolokvij – opći dio 3. Prave žitarice 3.1. Pšenica 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. II 4. 4.1 4.2. V - S - 1 3 1 1 1 1 2 2 1 3 2 1 1 1 1 1 1 1 2 1 1 1 1 Raž Tritikale Ječam Zob Kolokvij- prave žitarice agrotehnologija proizvodnje Prosolike žitarice Kukuruz Sirak 2 2 2 2 1 3 1 Mjesto održavanja predavaonica predavaonica predavaonica, pokušalište predavaonica predavaonica Predavaonica i pokušalište predavaonica Predavaonica, PB i pokušalište „ „ „ „ predavaonica Predavaonica, PB i pokušalište 4.3. 4.4 5. Proso Riža Pseudožitarice ili alternativne žitarice ( Heljda, Amaranth i Quinoa) III Kolokvij- prosolike žitarice agrotehnologija proizvodnje 6. Terenska nastava (obilazak površina vezanih za proizvodnju žitarica 6.1. Izvještaj s terenske nastave Ukupno nastave (predavanje + vježbe + seminari): 60 sati Ukupno ECTS: 4 boda STRUČNA PRAKSA Vrijednost 1 1 2 1 1 1 1 1 1 1 - 2 30 2 SATI 12 15 1 1 15 1 „ predavaonica Poljoprivredna gospodarstva predavaonica ECTS 0,8 Veći dio stručne prakse realizirat će se tijekom proljeća i ljeta , odnosno u ljetnom semestru kako bi studenti mogli realizirati svoje projektne zadatke.. Zadaci se izvršavaju u grupama od 3 do 5 studenata u ovsnosti o obimu posla: Vrsta zadatka 1. 2. Zasnivanje botaničkog vrta iz područja Žitarica radi vježbi Sjetva,praćenje fenoloških faza rasta i razvoja biljnih vrsta iz porodice Poaceae te donošenje odluke o provođenju mjera njege i berbe na oglednim površinama VGUK-a 3. Problemski (projektni) zadatak iz područja Žitarica - sjetva pokusa, sudjelovanje u svim tehnološkim procesima i praćenju pojave bolesti i štetnika, analiza rezultata, donošenje vlastitih zaključaka. Prezentacija projektnog zadatka pred svim studentima Ukupno: Trajanje sati 2 2 8 1 12 P – predavanja V – vježbe S – stručna praksa PR – predavaonica L P– laboratorijski praktikum VPvježbe na pokušalištu 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Aktivnost koja se ocjenjuje Maksimalni broj bodova 1. Teoretski dio 50 2. Stručna praksa + projektni zadatak 25 3. Prisutnost na nastavi 10 4. Aktivnost na nastavi 15 Napomena: svi dijelovi potrebni za konačnu ocjenu moraju biti ispunjeni barem s minimalnim zahtjevom i u konačnici student mora sakupiti minimalni broj bodova za ocjenu dovoljan 50 bodova. Ukoliko su zahtjevi zadovoljeni a ne sakupi 50 bodova, dužan je povećati broj bodova na mogućim elementima. 2.1. Teoretski dio polaže se pismeno. Student ima izbor polaganja putem tri kolokvija tijekom semestra, a prema predviđenoj dinamici predavanja, ili cjelokupnog gradiva na kraju semestra. Ukoliko polaže putem kolokvija, student ima mogućnost ponavljanja jednog kolokvija, bez obzira na razlog (nemogućnost dolaska na kolokvij, postizanje ocjene nedovoljan ili nezadovoljstvo ostvarenim rezultatom). Ukoliko ne zadovolji dva od tri kolokvija, dužan je pristupiti cjelokupnom ispitu. Gradacija postignutih rezultata na teoretskom dijelu ocjene: Ocjena na testu Broj bodova 5 50 4 40 3 30 2 20 Napomena: Za ocjenu dovoljan potrebno je u prvom izlasku na ispit postići 60% od ukupnih bodova, u drugom izlasku 65%, a u trećem 70% (treći izlazak vrijedi samo za cjelokupni ispit). 2.2. Stručna praksa + projektni zadatak Ocjena stručne prakse Broj bodova 5 25 4 20 3 15 2 10 Napomena: program opisan pod Planom stručne prakse 2.3. Prisutnost na nastavi Prisutnost na nastavi će se bodovati sa 10, 5 i 0 bodova 10 bodova za 0-1 izostanak 5 bodova 2-3 izostanka 0 boda za 4-5 izostanaka Napomena: s više od 5 izostanaka student gubi pravo na potpis 2.4. Aktivnost na nastavi Aktivnost na nastavi će se bodovati sa 15, 10, 5 i 0 bodova Ocjenjuje se: izrada seminara (zadovoljavajuće: nezadovoljavajuće), praćenje nastave i sudjelovanje (interaktivna nastava), polaganje gradiva putem kolokvija (studenti koji nisu položili putem kolokvija ne mogu dobiti maksimalan broj bodova iz aktivnosti na nastavi) 2.5. Konačna raspodjela bodova u ocjene: Broj ostvarenih bodova 89 – 100 77 – 88 65 – 76 50 – 64 Ocjena 5 4 3 2 3. Ispitni rokovi Ukoliko student ne uspije položiti ispit putem kolokvija, nakon odslušanog modula, svaki mjesec se daje jedan ispitni rok, osim u mjesecu veljači, lipnju i rujnu kada su ponuđena dva ispitna roka. 4. Ishodi učenja Nakon uspješno savladanog modula student će moći: - znati samostalno organizirati i proizvesti određenu žitaricu - prepoznati sve prave i prosolike žitarice - prepoznati najvažnije bolesti, štetnike i korove u žitaricama - opisati biologiju i ekologiju pojedinih žitarica - predložiti odgovarajuće mjere vodeći računa o zaštiti okoliša 5. Popis literature Red.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Naziv Gagro M. 1998. Žitarice i zrnate mahunarke. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb Jošt M i suradnici. 1988. Pšenica - Put do visokih prinosa. Poljoprivredni institut Križevci Tajnšek T. 1991. Koruza. Kmečki glas Ljubljana Grupa autora. 1986. Posebno ratarstvo I, Nučna knjiga Beograd. Henry R.J. and P.S. Kettlewell. 1996. Cereal grain quality.Chapman & Hill Časopisi: Agronomski glasnik, Poljoprivreda, Zbornici radova sa znanstvenih skupova. Križevci, rujan 2012. Nositelj modula: Prof.dr.sc. Vesna Samobor VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: obvezni STBO21 Stručni studij - ST UZGOJ POVRĆA BILINOGOJSTVO - STB1 Nositelj modula: Nastava Vježbe + seminari Stručna praksa Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta ECTS bodovi: 7,2 Semestar IV Mr. sc. Tomislava Peremin Volf, viši predavač Sati 45 45 18 ECTS bodovi 3 3 1,2 101 209 7,2 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja NASTAVNA JEDINICA (predavanja+vježbe+seminari) P Uvod u predmet: cilj i zadatak predmeta, sadržaj predmeta, neophodna 1. 1 literatura, način provjere znanja. Značaj povrća u ljudskoj prehrani. 2. 1 Osnovne značajke povrćarstva kao gospodarske grane. Osobitosti hrvatske povrćarske proizvodnje: struktura proizvodnje, 3. agroekološki uvjeti, uzorci stanja i mjere unapređenja povrćarstva u 1 Hrvatskoj. Uvjeti osnivanja povrćarske proizvodnje: tržište klima, tlo, gnojidba, voda 4. 3 i radna snaga. 5. Botanička i gospodarska podjela povrća 6. Poznavanje povrtnih kultura u fazi tehnološke zriobe 7. Upoznavanje sjemena povrtnih vrsta 8. Sortiment i sjemenarstvo povrtnih kultura 1 Usmeni kolokvij - poznavanje povrtnih vrsta i njihova sjemena, botanička pripadnost Zaštićeni prostori u uzgoju povrća: tipovi zaštićenih prostora i njihova 9. 1 namjena. Uzgoj presadnica: uzgoj presadnica golog korijena i uzgoj presadnica s 10. 3 grudom supstrata oko korijena. 11. Određivanje količine sjemena za sjetvu pri uzgoju iz presadnica Sjetva za uzgoj presadnica (luka, celera, kupusnjača, salate, rajčice, 12. paprike, patlidžana, krastavaca, tikvica, dinja i lubenica, poriluka..) Izravna sjetva graška, rotkvice, špinata, mrkve, peršina, pastrnjaka, 13. cikle, blitve i luka, te krastavaca, tikvica i graha mahunara. Gnojidba povrtnih kultura (vrste gnojiva, određivanje potrebne količine 14. gnojiva) 1. Test znanja (pismeni) – opće povrćarstvo Red. br. V S - - - - - - - - 1 2 2 2 - - - 2 - 4 - 4 - 2 1 Uzgoj povrća iz porodice Alliaceae: Osnovne značajke i prehrambena vrijednost, morfološka i biološka svojstva, klima i tlo, plodored, izbor 15. 3 sorata, obrada tla i gnojidba, sjetva, sadnja, mjere njege tijekom vegetacije, berba i prinosi, skladištenje. (luk, češnjak i poriluk). Uzgoj šparoge (porodica Asparagaceae): Osnovne značajke i prehrambena vrijednost, morfološka i biološka svojstva, klima i tlo, 16. 1 plodored, izbor sorata, obrada tla i gnojidba, uzgoj presadnica, sadnja, njega šparžišta, berba i prinosi, pakiranje i skladištenje. Uzgoj povrća iz porodice Brassicaceae: Osnovne značajke i prehrambena vrijednost, morfološka i biološka svojstva, klima i tlo, plodored, izbor sorata, obrada tla i gnojidba, izračunavanje potrebne 17. 8 količine sjemena i presadnica, sjetva, sadnja, mjere njege tijekom vegetacije, berba i prinosi, skladištenje. (kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, brokula, korabica, kineski kupus, rotkvica, hren) Uzgoj povrća iz porodice Solanaceae: Osnovne značajke i prehrambena vrijednost, morfološka i biološka svojstva, klima i tlo, plodored, izbor 18. sorata, obrada tla i gnojidba, izračunavanje potrebne količine sjemena i 6 presadnica, sjetva, pikiranje, sadnja, mjere njege tijekom vegetacije, berba i prinosi, skladištenje. (rajčica, paprika, patlidžan) 2. Test znanja pismeni) – porodice Alliaceae, Asparagaceae, Brassicaceae i Solanaceae Uzgoj povrća iz porodice Cucurbitaceae: Osnovne značajke i prehrambena vrijednost, morfološka i biološka svojstva, klima i tlo, 19. plodored, izbor sorata, obrada tla i gnojidba, izračunavanje sjetvene 4 norme, sjetva, sadnja, mjere njege tijekom vegetacije, berba i prinosi, skladištenje. (krastavci, dinje, lubenice, tikve) Uzgoj povrća iz porodice Apiaceae: Osnovne značajke i prehrambena vrijednost, morfološka i biološka svojstva, klima i tlo, plodored, izbor 20. sorata, obrada tla i gnojidba, izračunavanje sjetvene norme, sjetva, 4 sadnja, mjere njege tijekom vegetacije, berba i prinosi, skladištenje. (mrkva, peršin, pastrnjak, celer) Uzgoj povrća iz porodice Fabaceae: Osnovne značajke i prehrambena vrijednost, morfološka i biološka svojstva, klima i tlo, plodored, izbor 21. sorata, obrada tla i gnojidba, izračunavanje sjetvene norme, sjetva, 3 mjere njege tijekom vegetacije, berba i prinosi, skladištenje. (grašak, grah, grah mahunar) Uzgoj povrća iz porodice Asteraceae: Osnovne značajke i prehrambena vrijednost, morfološka i biološka svojstva, klima i tlo, plodored, obrada tla 22. i gnojidba, izbor sorata, izračunavanje potrebne količine sjemena i 3 presadnica, sjetva, sadnja, mjere njege tijekom vegetacije, berba i prinosi, skladištenje. (salata, endivija, radič, artičoka) Uzgoj povrća iz porodice Chenopodiaceae: Osnovne značajke i prehrambena vrijednost, morfološka i biološka svojstva, klima i tlo, 23. 2 plodored, obrada tla i gnojidba, izbor sorata, uzgoj na otvorenom, njega kultura, zaštita od bolesti i štetnika, berba i prinosi. (špinat, cikla, blitva) 3. Test znanja (pismeni) – porodice Cucurbitaceae, Apiaceae, Fabaceae, Asteraceae i Chenopodiaceae Nastava (predavanja+vježbe +seminari): 90 sati 45 P - predavanje, V – vježbe, S - seminari 1 1 - - 3 1 4 1 1 3 1 1 1 1 1 2 1 1 1 35 10 STRUČNA PRAKSA 1. Obilazak proizvođača povrća 4 2. Sjetva, sadnja i njega kultura uzgajanih u praktikumu za potrebe nastave 2 3. Rad na pokusnim površinama 2 4. Projektni zadatak* i prezentiranje rezultata – rad u grupama 10 Ukupno 18 *Zadatak: Organizirati proizvodnju određene povrtne kulture za zadane rokove isporuke. Sudjelovati u proizvodnji od sjetve pa do berbe te pratiti utjecaj različitih načina proizvodnje ili različitog sortimenta na prinos i kakvoću. Predavanja i seminari održavaju se u predavaonici, a vježbe praktikumu. i stručna praksa u povrtlarskom 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja: Provjera znanja i ocjenjivanje obavlja se kontinuirano tijekom nastave. Studenti mogu polagati ispit po odslušanim cjelinama, tijekom semestra - u tri dijela koji moraju biti pozitivno ocjenjeni. Postoji mogućnost ponavljanja samo jednog dijela ispita. Da bi pristupiti testovima provjere znanja, odnosno pismenim dijelovima ispita, studenti moraju kolokvirati vježbe (poznavanje povrtnih kultura i njihova sjemena), te izraditi dva zadatka (proračun sjetvene norme i gnojidbe). Kontinuirano tijekom semestra prati se prisutnost i aktivnost na nastavi (posebice vježbama), što se na kraju semestra vrednuje ocjenom od 1 do 5. Konačna ocjena se formira na osnovu ocjena iz testova znanja (udio u konačnoj ocjeni - 55%), pohađanja (5%), aktivnosti na nastavi (25%), te stručne prakse na temelju izrade i prezentacije projektnog zadatka (15%). Ako ne položi testove znanja tijekom nastave, student polaže ispit koji se sastoji od pismenog, a prema potrebi i usmenog dijela, uz uvjet da je ispunio sve druge nastavne obveze. Pravo na potpis studenti stječu redovitim pohađanjem nastave, kolokviranim vježbama, te obavljenom stručnom praksom. 3. Ispitni rokovi Ispitni rokovi za studente koji su ostvarili pravo na potpis, a nisu položili predmet tijekom nastave, daju se u redovitim ispitnim rokovima po dva puta (veljača, srpanj i rujan), a izvan redovitih rokova mjesečno jedanput (osim kolovoza). Ispit je pismeni, prema potrebi slijedi usmena provjera. 4. Ishodi učenja Nakon uspješno savladanog modula studenti će moći: - prepoznati glavne povrtne kulture i njihovo sjeme - opisati najvažnija morfološka i biološka svojstva povrtnih kultura - odabrati sortu ili hibrid za određenu namjenu i način proizvodnje - samostalno organizirati proizvodnju odabrane povrtne kulture - sudjelovati u radu tima - prezentirati vlastite rezultate istraživanja 5. Popis literature a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita: 1 .Lešić Ružica i sur. (2004): Povrćarstvo. Zrinski d. d., Čakovec. 2. Matotan, Z.(2004): Suvremena proizvodnja povrća, Nakladni zavod Globus, Zagreb. 3. Pavlek Paula i sur.(1985): Opće povrćarstvo, Sveučilište u Zagrebu. b) Dopunska: 4. Rubatzky, V., Yamaguchi, E.(1996): World vegetables, Champam&Hall, New York. Križevci, rujan 2012. Nositelj modula: Mr. sc. Tomislava Peremin Volf VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA REDOVITI STUDIJ AKADEMSKA GODINA: 2012/2013. Modul: obvezni INTEGRIRANA ZAŠTITA BILJA STBO22 Stručni studij - ST BILINOGOJSTVO - STB1 Nositelj modula: ECTS bodovi: 4,5 Semestar IV Dr.sc. Marijana Ivanek-Martinčić, viši predavač Sati ECTS bodovi Nastava 30 2 Vježbe + seminari 30 2 Stručna praksa Opterećenje studenta izvan aktivne nastave 8 0,5 65 Ukupno opterećenje studenta 131 4,5 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja Nastavna jedinica 1. 1.1. 1.2. 2. 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 3. 3.1. 3.2. Polifagni štetnici ratarskih kultura Štetnici u tlu –žičnjaci, grčice, rovac, tipule, korjenove muhe, sovice pozemljuše, lisne sovice Pregled tla, utvrđivanje praga štetnosti Štetočinje kukuruza Štetnici kukuruza kukuruzni moljac, kukuruzna zlatica, kukuruzna pipa, četverotočkasti sjajnik Bolesti kukuruza Fuzarioze, mjehurasta snijet, prašna snijet, Helminthosporium turcicum, H. carbonum, H.maydis, Korovi kukuruza i suzbijanje Štetnici, bolesti i korovi kukuruza, determinacija Integrirana zaštita kukuruza od štetočinja Štetočinje strnih žitarica Štetnici strnih žitarica; žitni balac, zabrus, lisne uši, žitne stjenice, žitne muhe, tripsi, pšenična nematoda Bolesti strnih žitarica; pepelnica, septorioze, fuzarioze, žitne rđe, snijeti, bolesti podnožja busa pjegavost ječma, mrežasta pjegavost, siva pjegavost P* V* S* 2 Mjesto održavanja predavaonica 2 Ratarnica 1 predavaonica 1 predavaonica 1 2 2 predavaonica Ratarnica predavaonica 1 predavaonica 2 predavaonica 3.3. Korovi strnih žitarica i suzbijanje 3.4. Štetnici, bolesti i korovi strnih žita, determinacija 1 4 3.5. Integrirana zaštita strnih žitarica od štetočinja 1.kolokvij: Polifagni štetnici, štetočinje kukuruza i strnih žitarica te prepoznavanje simptoma 4. Štetočinje šećerne repe 4.1. Štetnici šećerne repe 1 Repina pipa, repini buhači, atomarija, lisne uši, lisne sovice, nematode 4.2. 1 Bolesti šećerne repe palež klice, cerkospora, plamenjača, ramularia, virusne bolesti 4.3. Korovi u šećernoj repi i suzbijanje 1 4.4. Štetnici, bolesti i korovi šećerne repe – determinacija 1 4.5. Integrirana zaštita šećerne repe od štetočinja 5. Štetočinje krumpira 5.1. 1 Štetnici krumpira Krumpirova zlatica, lisne uši na krumpiru, nematode krumpira 5.2. 1 Bolesti krumpira Phytophthora infestans,Alternaria solani,Rhizoctonia solani, Erwinia carotovora, bolesti gomolja, virusne bolesti krumpira Uzgoj sjemenskog krumpira Korovi krumpira i suzbijanje 5.3. Bolesti, štetnici i korovi krumpira - determinacija 1 5.4. Integrirana zaštita krumpira od štetočinja 6. Štetočinje uljane repice 6.1. Štetnici uljane repice 1 buhači, repičina osa listarica, repičine pipe, repičin sjajnik, pipa komušarica, muha komušarica 6.2. Bolesti uljane repice 1 Bijela trulež, siva plijesan, Alternaria spp., palež klice, kupusna kila Korovi u uljanoj repici i suzbijanje 6.3. Bolesti, štetnici i korovi uljane repice – determinacija 1 6.4. Integrirana zaštita uljane repice od štetočinja 7. Štetočinje suncokreta Bolesti suncokreta (bijela trulež, siva plijesan, Alternaria spp., phomopsis, 1 peronospora) Štetnici suncokreta, Korovi i herbicidi u suncokretu 2 Ratarnica i sjemenski laboratorij predavaonica predavaonica predavaonica predavaonica 1 predavaonica predavaonica predavaonica predavaonica predavaonica 1 Ratarnica predavaonica predavaonica predavaonica 1 Ratarnica predavaonica predavaonica Bolesti, štetnici i korovi suncokreta – determinacija 8. Štetočinje duhana i soje i suzbijanje 9. Štetnici u skladištima Štetnici u skladištima - determinacija 2. kolokvij: Štetočinje industrijskog bilja i prepoznavanje simptoma Zaštita povrća 10. Polifagni štetnici povrća; nematode povrća 11. Sterilizacija tla u povrtlarskoj proizvodnji 12. Zaštita plodovitog povrća 12. 1. Štetnici češći u zaštićenom prostoru Štetnici češći na polju 12.2. Bolesti rajčice, paprike i patliđana, bolesti krastavca i dinja Suzbijanje korova u plodovitom povrću 12.3. Bolesti i štetnici plodovitog povrća – determinacija 12.4. 13. 13.1. 13.2. 13.3. 13.4. 14. 14.1. Suzbijanje štetočinja povrća u zaštićenim prostorima Štetočinje kupusnjača Štetnici kupusnjača Bolesti kupusnjača, suzbijanje korova u kupusnjačama Bolesti i štetnici kupusnjača - determinacija Program zaštite kupusnjača od štetočinja Štetočinje lisnatog povrća Štetnici i bolesti lisnatog povrća, suzbijanje korova u lisnatom povrću 14.2. Bolesti i štetnici lisnatog povrća - determinacija 15. Štetočinje mahunarki 15.1. Štetnici graha i graška, bolesti mahunarki Suzbijanje korova u mahunarkama 15.2. Bolesti i štetnici mahunarki – determinacija 16. Štetočinje lukovičastog povrća 16.1. Štetnici lukovičastog povrća, bolesti lukovičastog povrća Suzbijanje korova u lukovičastom povrću Determinacija štetočinja lukovičastog povrća 17. Štetnici, bolesti i korovi korjenastog povrća 3. kolokvij: Štetočinje povrća i prepoznavanje simptoma Odgovaranje herbarija Izvješće sa stručne prakse 1 predavaonica predavaonica predavaonica predavaonica predavaonica 1 2 2 1 1 predavaonica predavaonica 1 predavaonica 1 predavaonica 2 terenska nastava predavaonica predavaonica predavaonica predavaonica 2 1 1 1 1 1 predavaonica predavaonica 1 1 predavaonica 1 1 predavaonica 1 1 predavaonica predavaonica predavaonica predavaonica P*= predavanje; V*=vježbe; S*=seminar Stručna praksa Stručna praksa realizira se kroz sudjelovanje i prezentaciju u dijelu integriranog projektnog zadatka koji se odnosi na zaštitu poljoprivredne kulture u skladu s principima integrirane zaštite. Zadatke rješavaju grupe studenata. Grupa studenata utvrđuje pojavu štetočinja određene ratarske ili povrtlarske kulture na površinama VGUK te procjenjuje potrebu suzbijanja. Predlaže mjere zaštite i izrađuje plan zaštite. Provodi zaštitu i ocjenjuje uspješnost mjera te iznosi izvješće o zadatku pred svim studentima smjera. 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Aktivnost koja se ocjenjuje Udio u konačnoj ocjeni Zalaganje (prisustvo na nastavi, zainteresiranost, izrada seminara....) 1.kolokvij: Polifagni štetnici, štetočinje kukuruza i strnih žitarica te prepoznavanje simptoma 2.kolokvij: Štetočinje industrijskog bilja i prepoznavanje simptoma 3.kolokvij: Štetočinje povrća i prepoznavanje simptoma 10% Izrada herbarija i prepoznavanje korova 10% Stručna praksa i izvješće 20% 20% 20% 20% Napomena: Student može ponovno pisati samo jedan od tri kolokvija. Ako ne položi kolokvije, student polaže pismeni ispit nakon čega slijedi usmena provjera. 3. Ispitni rokovi Ukoliko student ne uspije položiti ispit putem kolokvija, nakon odslušanog modula, svaki mjesec se daje jedan ispitni rok, osim u mjesecu veljači, lipnju i rujnu kada su ponuđena dva ispitna roka. 4. Ishodi učenja Nakon uspješno savladanog modula studenti će moći: - imenovati štetočinje pojedinih ratarskih i povrtlarskih kultura - prepoznati simptome najvažnijih bolesti te štetnike i korove u ratarskim i povrtlarskim kulturama - opisati biologiju i ekologiju pojedinih bolesti i štetnika - procijeniti potrebu suzbijanja štetočinja - predložiti odgovarajuće mjere zaštite - organizirati zaštitu ratarskih i povrtlarskih kultura po principima integrirane zaštite 5. Popis literature a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Maceljski, M., (1999 ili 2002): Poljoprivredna entomologija, Zrinski, Čakovec Maceljski, M. i sur. (2004): Štetočinje povrća, Zrinski, Čakovec Glasnik zaštite bilja 5. 1998, broj posvećen zaštiti industrijskog bilja od bolesti i korova Glasilo biljne zaštite 2. 2001. – Zaštita krumpira Glasilo biljne zaštite 5. 2003. – Zaštita strnih žitarica Glasilo biljne zaštite 5. 2007. - Zaštita kukuruza Glasilo biljne zaštite 3. 2010. –Zaštita šećerne repe b) Dopunska 1. Igrc Barčić, J., Maceljski, M.(2001): Ekološki prihvatljiva zaštita bilja od štetnika, Zrinski Čakovec 2. MPRRR (2010): Tehnološke upute za integriranu proizvodnju ratarskih kultura http://www.mps.hr/UserDocsImages/INTEGRIRANA/Tehnolo%C5%A1ke%20upute%20zaintegr iranu%20proizvodnju%20ratarskih%20kultura.pdf 3. MPRRR (2010): Tehnološke upute za integriranu proizvodnju povrća http://www.mps.hr/UserDocsImages/INTEGRIRANA/Tehnolo%C5%A1ke%20upute %20za%20integriranu%20proizvodnju%20povr%C4%87a.pdf Nositelj modula Dr.sc. Marijana Ivanek – Martinčić Križevci, rujan 2012. VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA REDOVITI STUDIJ Akademska godina: 2012/2013. Modul: obvezni STBO15 Stručni studij - ST Nastavnici i suradnici: Nastava Vježbe + seminari Stručna praksa Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta VINOGRADARSTVO I VINARSTVO ECTS bodovi: 6 BILINOGOJSTVO – STB1 Semestar V Dragutin Kamenjak, dipl. ing., viši predavač Dr.sc. Ivka Kvaternjak, viši predavač Sati ECTS bodovi 45 3 30 2 15 1 84 174 6 IZVEDBENI PLAN NASTAVE 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja UKUPNO SATI PREDAVANJA: 45 ECTS 2 MJESTO IZVOĐENJA PREDAVAONICA Redni NASTAVNA JEDINICA broj Značaj uzgoja loze i proizvodnje grožđa i vina, proizvodnja i promet 1. grožđa i vina u Hrvatskoj i svijetu 2. Kratka biologija loze (morfologija, životni i godišnji ciklusi) Prirodni uvjeti kao čimbenici uzgoja loze (klima, tlo, položaj, nagib, 3. geografska širina, nadmorska visina) 4. Značajne podloge za uzgoj vinove loze 5. Sortiment vinove loze 6. Podizanje vinograda 7. Sustavi uzgoja trsa 8. Agrotehnika mladog i rodnog vinograda Sati nastave 2 2 3 3 3 3 3 3 I KOLOKVIJ 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Podrumi, sudovi, oprema i naprave koje se koriste u podrumarstvu Podjela i vrste vina, zone proizvodnje Berba i primarna prerada grožđa, tretmani mošta, kvasci i alkoholno vrenje Osnove tehnologije proizvodnje bijelih, crvenih i ružičastih vina Čuvanje, njega i dozrijevanje vina, stabilizacija i punjenje vina u boce Osnovni sastav vina, bolesti i mane vina Degustacija, ocjenjivanje vina 4 2 4 4 3 4 2 II KOLOKVIJ UKUPNO SATI: 45 UKUPNO SATI VJEŽBE: 30 ECTS 2 MJESTO IZVOĐENJA PREDAVAONICA, LABORATORIJ Redni Sati NASTAVNA JEDINICA broj nastave 1. Regionalizacija vinogradarskih područja Hrvatske 3 2. Zone proizvodnje, preporučeni sortiment (ZOV RH) 3 3. Razmnožavanje loze, tehnike cijepljenja 3 4. Formiranje uzgojnih oblika 3 5. Tehnika rezidbe vinograda, rez u zrelo i rez u zeleno 3 I KOLOKVIJ 6. 7. 8. 9. 10. Analiza grožđa Analiza mošta (kiseline, šećeri) Analiza vina – uobičajena i referentna (gustoća, alkohol, ekstrakt, ukupne i hlapive kiseline, slobodni i ukupni SO2, mineralne tvari) Upoznavanje s legislativom proizvodnje i stavljanja vina u promet Tehnike ocjenjivanja vina 3 3 3 3 3 II KOLOKVIJ UKUPNO SATI: UKUPNO SATI STRUČNE PRAKSEI: 15 30 ECTS 1 MJESTO IZVOĐENJA VINOGRAD, VINARIJA Redni NASTAVNA JEDINICA broj 1. Rezidba loze - Badel 1862 d.d. vinogradi Križevci Upoznavanje podruma, opreme, naprava, tehnologije proizvodnje – posjeta 2. uz stručna tumačenja oglednoj vinariji UKUPNO SATI: Sati 8 7 15 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Znanje studenata provjerava se i ocjenjuje kontinuirano tijekom izvođenja modula „Vinogradarstvo i vinarstvo“, putem dva kolokvija iz predavanja i vježbi. Vrednuje se prisutnost i učešće studenata u nastavi, te izrada timskih projektnih zadataka. Kao okvir za ocjenjivanje definiran je minimalni i maksimalni broj bodova za pojedine aktivnosti na modulu: učešće u nastavi – minimalno 5 bodova, maksimalno 10 bodova projektni zadatak – minimalno 10 bodova maksimalno 20 bodova terenska nastava – minimalno 5 bodova, maksimalno 10 bodova dva kolokvija – svaki minimalno 18 bodova maksimalno 30 bodova Student može ponoviti isključivo samo jedan od dva kolokvija. Ako ne položi kolokvije, student polaže usmeni ispit (minimalno 36, maksimalno 60 bodova). Kolokviji, pismeni ispiti i zadaci studenata ispravljaju se u roku od 7 dana, a rezultati se objavljuju na internet stranici VGUK. Tijekom izvođenja nastave student može pratiti broj bodova koje je stekao. Minimalan broj bodova za prolaznost modula iznosi 60 bodova, a konačna ocjena modula utvrđuje se zbrojem ukupno postignutih bodova: 60-69 bodova – dovoljan (2) 70-79 bodova – dobar (3) 80-89 bodova – vrlo dobar (4) 90-100 bodova – izvrstan (5) 3. Ispitni rokovi Studenti polažu dva pismena kolokvija, prvi nakon polovine odslušanog modula, a drugi nakon odslušane druge polovine modula, s mogućnošću ponovnog polaganja samo jednog kolokvija. Ukoliko student ne uspije položiti ispit putem kolokvija, nakon odslušanog modula, svaki mjesec nudi im se jedan ispitni rok (usmeni ispit), osim u mjesecu veljači, srpnju i rujnu kada su ponuđena dva ispitna roka. 4. Ishodi učenja Studenti će nakon uspješno završenih svih obveza na modulu biti sposobni: definirati i objasniti uvjete uzgoja loze, odabrati podloge i sorte za podizanje vinograda, pripremiti proizvodni teren i provesti sadnju, razlikovati i formirati različite sustave uzgoja loze, organizirati i provesti agrotehničke zahvate u vinogradu tijekom vegetacije, provesti zimsku i ljetnu rezidbu vinograda, odrediti rok berbe ovisno o proizvodnoj orijentaciji, provesti proces primarne prerade grožđa, poznavati i koristiti enološka sredstva, analizirati sastojke grožđa i vina prema POV RH, stabilizirati i puniti vino u boce, poznavati legislativu potrebnu za stavljanje grožđa i vina u promet. 5. Popis literature a) OBVEZATNA, POTREBNA ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA 1. 2. 3. 4. 5. 6. Mirošević, N., Karoglan Kontić, J. (2008): Vinogradarstvo, Globus, Zagreb Maletić, E., Karoglan Kontić, J., Pejić, I.(2008): Vinova loza, Školska knjiga, Zagreb Zoričić, Milorad (2009): Kultura vina, V.B.Z., Zagreb Zoričić, Milorad (1996): Podrumarstvo, Nakladni zavod globus, Zagreb Kozina, Bernard (2004): Vino A-Ž, Mep Consult, Zagreb Zakon (2003) i Pravilnik (2005) o vinu R. Hrvatske b) DOPUNSKA, PREPORUČENA ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA 1.) Ron. S. Jackson (2008): Wine Science: Principles, Practice, Perception, Academic Press; 3 edition 2.) Pascal Ribéreau-Gayon, Aline Lonvaud, Jeffery M., Jr. Branco, D. Dubourdieu, B. Donèche (2006): Volume 1, The Handbook of Enology: Microbiology of Wine, John Wiley & Sons, 3.) Pascal Ribéreau-Gayon, Y. Glories, A. Maujean, Denis Dubourdieu (2006): Volume 2, The Chemistry of Wine Stabilisation and Treatments, John Wiley & Sons, 4.) Vogt Ernst, Schruft Günter (2000): Weinbau, Ulmer Eugen Verlag 5.) Dejan Bavčar (2006): Kletarjenje danes, Založba Kmečki glas, Ljubljana 6.) Mirošević, N. i suradnici (2009): Atlas hrvatskog vinogradarstva i vinarstva, Golden marketing, Zagreb 7.) Maceljski, Milan (2006): Štetočinje vinove loze, Zrinski, Čakovec Križevci, rujan 2012. Nositelj modula: v. pred. Dragutin Kamenjak, dipl.ing VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. SKLADIŠTENJE I UPRAVLJANJE KVALITETOM POLJOPRIVREDNIH ECTS bodovi: 5,6 PROIZVODA Stručni studij - ST BILINOGOJSTVO – STB1 Semestar V Dr.sc. Siniša Srečec, profesor visoke škole Nositelj modula: Sati ECTS bodovi Nastava 45 3 Vježbe + seminari 30 2 Stručna praksa 9 0,6 Opterećenje studenta izvan 78 aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta 162 5,6 Modul: obvezni STBO24 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja Redoslijed Tematska jedinica predavanja 1. Zadaća spremanja i čuvanja ratarskih proizvoda 2. 3. 4. 5. Tehnološka podjela ratarskih proizvoda Pojam kvalitete ratarskih proizvoda Pojam kvarenja ratarskih proizvoda Kemijske, fizikalne, tehnološke i nutritivne osobine zrnastih ratarskih i gomoljastih ratarskih proizvoda Prihvat, manipulacija, dorada, sušenje i skladištenje zrnastih ratarskih proizvoda Poznavanje i upravljanje biološkim kemijskim i fizikalnim rizicima Uzorkovanje zrnastih ratarskih proizvoda i aparatura za određivanje pokazatelja skladišne i tehnološke kvalitete Normativi skladišne kvalitete žitarica i uljarica 6. 7. 8. 9.. 10. Postupci u slučaju povećanja temperature u uskladištenom zrnastom ratarskom proizvodu Sati nastave (P=predavanja, V=vježbe) 1(P) 1(P) 1(P) 1(P) 5(P) 5(P) 4(P) 2(P) 2(P) Uzorkovanje, obilježavanje i priprema radnih uzoraka za analize Određivanje pokazatelja skladišne i tehnološke kvalitete 11. 12. Tematska jedinica vježbi 4(V) 8(V) 2(P) 13. Uporaba informacijsog sustava Qualis u donošenju odluka o provedbi pojedinih tehnoloških postupaka i dokumentiranju svih podataka o pokazateljima kvalitete i tehnoloških postupaka 14. Skladištenje krumpira i privremeno skladištenje korijena šećerne Sladištenje voća u ULO hladnjačama Poljoprivredno-prehrambeni proizvodni lanac Dobra poljoprivredna praksa Global GAP u poljoprivredno-prehrambenom proizvodnom lancu 15. 16. 17. 18. 2(P) 4(P) 5(P) 10(P) Skladištenje zrnastih ratarskih proizvoda na primjeru poduzeća Mlinar, d.d. Križevci Demonstracija rada Dicky John NIR 600 series, Perten FN, aparata, amilografa, eskstenziografa i farinografa po Brabender-u i glutomat uređaja Organizacija žetve i izraćun potrebnog broja transportnih sredstava za transport z.r.p. Prezentacija programskih zadataka vježbi i obrana istih Prezentacija projektnih zadataka GGAP u upravljanju rizicima Kolokvij i analiza rezultata 19. 20. 21. 22. 23. UKUPNO SATI NASTAVE 45 2(V) 30 5(V) 3(V) 2(V) 2(S) 2(S) 2(V) 75 1.1 Razrada nastavnih jedinica kroz predavanja Mjesto izvođenja predavanja: Predavaonica br. 2 u zgradi B Način izvođenja predavanja: Predavanja se izvode korištenjem pripremljenih prezentacija za svaku od nastavnih jedinica (Power point). Sve prezentacije predavanja nalaze se na WEB profilu nositelja mofula, pod ikonom Obavijesti/Predavanja i vježbe, u pdf formatu i dostupna su svim studentima. Tijekom predavanja obraditi će se slijedeći sadržaji: 1. Zadaća spremanja i čuvanja ratarskih proizvoda 2. Tehnološka podjela ratarskih proizvoda 3. Pojam kvalitete ratarskih proizvoda Štete koje nastaju uslijed gubitaka u skladištenju zrnastih ratarskih proizvoda na globalnoj razini i usporedba s količinom proizvedenih proizvoda u Hrvatskoj. Podjela ratarskih proizvoda prema morfologiji i tehnološkoj namjeni. Načini skladištenja različitih ratarskih proizvoda. Tehnološka kvaliteta Nutritivna kvaliteta 4. 5. 6. 7. 8. 9. Pojam kvarenja ratarskih proizvoda Kemijske, fizikalne, tehnološke i nutritivne osobine zrnastih ratarskih i gomoljastih ratarskih proizvoda Prihvat, manipulacija, dorada, sušenje i skladištenje zrnastih ratarskih proizvoda Poznavanje i upravljanje biološkim kemijskim i fizikalnim rizicima Uzorkovanje zrnastih ratarskih proizvoda i aparatura za određivanje pokazatelja skladišne i tehnološke kvalitete Normativi skladišne kvalitete žitarica i uljarica 10. Postupci u slučaju povećanja temperature u uskladištenom zrnastom ratarskom proizvodu 11. Skladištenje krumpira i privremeno skladištenje korijena šećerne 12. Poljoprivredno-prehrambeni proizvodni lanac 13. Dobra poljoprivredna praksa Global GAP u poljoprivrednoprehrambenom proizvodnom lancu Skladišna kvaliteta Čimbenici koji uvjetuju kvarenje zrnastih ratarskih proizvoda Sukcesija kvarenja zrnastih ratarskih proizvoda. Vlaga; ekvilibrium vlage, skladišna vlaga, odnos vlage i temperature Sezonske temperaturne fluktuacije Plijesni, grinje, skladišni štetnici Kut sipkosti i sipkost zrnaste mase, poroznost mase Pokvarljivost ratarskih proizvoda prema udjelu vode, škroba, bjelančevina i ulja. Tehnološka blok shema dorade, sušenja i skladištenja z.r.p. i objašnjenje postupka po pozicijama. Mikotoksini i mikotoksikoze Dikosini i furani Teški metali i radioaktivne čestice Objašnjenje postupka uzorkovanja po tehnološkoj blok shemi s pozicijama Pšenica Pivarski ječam Kukuruz Soja Uljena repica Suncokret Elevacija mase Pročišćavanje Dosušivanje Prozračivanje Fumigacija Prijem i dorada krumpira Skladišta za krumpir Temperatura i vlaga zraka u skladištu Skladištenje u hrpama Skladištenje u sanducima Dorada i pakiranje krumpira Što je to? Značaj Slijednost Što je to Global GAP? Zbog čega se provodi? Primjeri Dokumenti 1.2 Razrada nastavnih jedinica kroz vježbe: 1. Uzorkovanje, obilježavanje i priprema radnih uzoraka za analize 2. Određivanje pokazatelja skladišne i tehnološke kvalitete Uzimanje pojedinačnih uzoraka zobi ručnom sondom Obilježavanje i pakiranje izvornih uzoraka Podjela izvornih uzoraka u radne ili analitičke metodom četvrtanja hL masa; po Shopper-u i po Gaćeši čistoća i utjecaj promjene čistoće na promjenu hL mase vlaga Podno skladište ekonomije VGU-a Praktikum za bilonogojstvo I programski zadatak Laboratorij za sjemenarstvo VGU-a II programski zadatak 3. Uporaba informacijsog sustava Qualis u donošenju odluka o provedbi pojedinih tehnoloških postupaka i dokumentiranju svih podataka o pokazateljima kvalitete i tehnoloških postupaka 4. Skladištenje zrnastih ratarskih proizvoda na primjeru poduzeća Mlinar, d.d. Križevci 5. Demonstracija rada Dicky John NIR 600 series, Perten FN, aparata, amilografa, eskstenziografa i farinografa po Brabender-u i glutomat uređaja Organizacija žetve i izraćun potrebnog broja transportnih sredstava za transport z.r.p. Prezentacija programskih zadataka vježbi i obrana istih Prezentacija projektnih zadataka GGAP u upravljanju rizicima 6. 7. 8. 9. Kolokvij i analiza rezultata Fizikalno-kemijske Tehnološke Sanitarne karakteristike pivarskog ječma Izbornik za procjenu stanja mase pivarskog ječma Izbornik s ponuđenim planovima tehnološkog postupka, dorade, sušenja, hlađenja i skladištenja na dulji rok Terenska nastava u tvrtki Mlinar i objašnjenje svih detalja tehnološkog postupka, uzorkovanja, vaganja, istovara, dorade, sušenja, punjenja i pražnjenja silo-čelija Terenska nastava u Laboratoriju za određivanje kvalitete u tvrtki Mlinar. Demonstracijske vježbe – rad Dicky John NIR 600 series aparata u laboratoriju VGU-a Proračun prema zadanim elementima Prezentacija programskih zadataka po grupama i analiza Za izradu projektnog zadatka studenti dobivaju detaljne upute tijekom predavanja Kabinet voditelja modula Studenti ulaze po grupama i demonstrira im se rad informacijskog sustava III programski zadatak; opis cjelokupnog tehnološkog postupka Studenti ulaze u grupama i demonstriraju im se analize i interpretiraju rezultati Predavaonica br. 2, zgrada B IV programski zadatak Predavaonica br. 2, zgrada B Predavaonica br. 2, zgrada B Predavaonica br. 2, zgrada B 1.3 Opis programskih zadataka i njihovo vrednovanje Programski zadaci su, u svojoj biti, dnevnici vježbi. Student ih izrađuje na papiru A4 formata u obavezno u 2 primjerka. Jedan primjerak ostaje njemu, a drugi je, do točno određenog roka (!), dužan predati nositelju modula. Nositelj modula pregledava oba primjerka i ukoliko uoči greške, na iste upozorava studenta, koji ih je dužan do točno određenog roka predati ispravljenu verziju programskog zadatka. Programski zadaci se ne vrednuju. Programski zadaci i uredno pohađanje nastave, preduvjet su za stjecanje prava na potpis i testiranje semestra. 1.4. Projektni zadatak Projektni zadatak izrađuje se sukladno svim uputama iznijetim tijekom predavanja. Proizvod projektnog zadatka je vlastiti priručnik upravljanja rizicima nakon žetve, berbe i/ili vađenja i za vrijeme skladištenja do trenutka prerade i/ili plasmana određenog ratarskog proizvoda na tržište. 2. Način polaganja ispita i ocjenjivanje Teorijski dio gradiva studenti polažu u jednom pismenom kolokviju na kraju semestra. Maksimalni broj bodova iznosi 100, za prolaznu ocjenu potrebno je ostvariti 60 bodova. Broj bodova određuje se prema složenosti pitanja. Bodovna skala prikazana je u slijedećoj tablici: Broj bodova 60 60 - 75 75 – 85 Ocjena nedovoljan dovoljan dobar 85 – 95 95 – 100 vrlo dobar izvrstan U ukupnu ocjenu ispita ulazi i ostvareni uspjeh u prezentaciji projektnih zadataka i ostvarena kvaliteta Studije, koja je proizvod projektnog zadatka. Ocjena projektnog zadatka izračunava se po slijedećoj jednadžbi: (1) Q Gdje je: Q – ukupna ocjena projeknog zadatka fi - težina ili važnost nekog pokazatelja qi – brojčana ocjena tog pokazatelja (1;5) fi qi fi (1) Ocjena težina ili važnosti nekog pokazatelja objašnjene su u slijedećoj tablici: Pokazatelj Točnost navoda i pridržavanje propisane metodologije Vještine pisanja, uređenost teksta i informatičke vještine Prezentacija projektnog zadatka i poznavanje činjenica svih članova radne grupe koji su sudjelovali u izradi projektnog zadatka Procjena angažmana pojedinog člana radne grupe i pridržavanje rokova Σ fi Težina ili važnost nekog pokazatelja - fi 0,5 0,1 0,3 0,1 1,0 Konačna ocjena ispita sastoji se od ostvarenog uspjeha na kolokviju i uspjeha projektnog zadatka. Izračunava se po jednadžbi 1, kao i ocjena projektnog zadatka. Pokazatelj kolokvij Projektni zadatak Σ fi 3. Težina ili važnost nekog pokazatelja - fi 0,5 0,5 1,0 Ispitni rokovi Ispitni rokovi održavaju se prema odluci Stručnog vijeće jednom mjesečno. Međutim, kolokviji se održavaju tijekom semestra jer se na taj način studentima omogućuje parcijalno polaganje teorijskog dijela ispita. Također, ukoliko jedan ili nekolicina kandidata prilikom prezentacije i obrane projektnog zadatka ne iskažu potrebitu razinu znanja, njihov loš uspjeh ne umanjuje uspjeh grupe, već se oni mogu uputiti na usmeni ispit. Ukoliko tri puta ne zadovolje svojim znanjem na usmenoj provjeri, upućuju se na komisijski ispit. 4. Ishodi učenja Nakon položenog ispita iz modula Skladištenje i čuvanje ratarskih proizvoda, student je na osnovi stečenih znanja u stanju prosuditi kvalitetu ratarskog proizvoda prema rezultatima analiza. Procijeniti rizike i njihovu razinu koji će se pojaviti tijekom skladištenja i odrediti adekvatan tretman ratarskog proizvoda prije njegovog skladištenja i mjere nadzora ratarskog proizvoda za vrijeme skladištenja. 5. Literatura: a) 1. 2. 3. 4. Ritz J., (1997.): Uskladištavanje ratarskih proizvoda I svezak (sveučilišni udžbenik). Prehrmabeno biotehnološki inženjering, Zagreb Ritz J., (1997.): Uskladištavanje ratarskih proizvoda II svezak (sveučilišni udžbenik). Prehrmabeno biotehnološki inženjering, Zagreb Ritz J., (1988.): Osnovi uskladištenja ratarskih proizvoda (sveučilišni udžbenik). Sveučilišna naklada – Liber, Zagreb Ritz J., (1989.): Uskladištenje krumpira. Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb b) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Obvezatna Preporučena Anon. (2001): Grain Sampling Procedure. United States Department of Agriculture – Grain Inspection, Packers and Stockyards Administration, Technical Division Services, Kanzas City. Anon. (1995): Grain Inspection Handbook – Book I. United States Department of Agriculture, Federal Grain Inspection Service, Washington D.C. Bomford, P.H. & A. Langleym (2003): Grain preservation and storage, p.231-246. In book: The Agricultural Notebook, 20th edition. Editor: Soffe, R.J., Blackwell Science, reprinted 2006; 744 p. Knurra, S., S. Gymnich, E. Rembialkowska and B. Petersen (2006): Agri-food production chain, p. 19-65. In book: Safety in the agri-food chain. Editors: Luning, P.A., F. Devlieghere and R. Verhé, Wageningen Academic Publishers, reprinted 2007; 684 p. Rath F. (2001): Malting Characteristics of the new European Spring Variety Prestige. Research Institute for Raw Materials – VLB Berlin Ujević A. (1988.): Tehnologija dorade i čuvanja sjemena (Sveučilišni udžbenik), Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb Anon. (1993): Council Directice 93/94 EEC of June 1993 on the Hygiene of Foodstufs. Official Journal of the European Communities, June 1993. Anon. (1992): HACCP: A Practical Guide, Technical Manual, No: 38. Food and Drink Research Association. Anon. (1992): Grain Bins. AgriAction Information Sheet (IS-98-09). Važni linkovi: 1. http://ww1.agric.gov.ab.ca 2. http://www.ext.nodac.edu 3. http://www.kmberly.uidaho.edu 4. http://www.fao.org U Križevcima, 26. rujan 2012. Nositelj modula: Dr. sc. Siniša Srečec, prof. visoke škole VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2011/2012. Modul: obvezni STBO 27 Stručni studij - ST PROIZVODNJA I DORADA SJEMENA ECTS bodovi: 7,4 BILINOGOJSTVO - STB1 Semestar V Dr. sc. Vesna Samobor, profesor visoke škole Nositelj i izvođači modula: Dijana Horvat, dipl.ing, asistentica Sati ECTS bodovi Nastava 45 3 Vježbe + seminari 45 3 Stručna praksa 21 1,4 Opterećenje studenta izvan 90 aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta 215 7,4 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja Uvod u predmet Tematska jedinica P 1 V - S - Osnove genetike: građa stanice, dioba stanice, dvostruka oplodnja 2 Monohibridno križanje: dominantno, recesivno i intermediarno nasljedjivanje. Dihibridno nasljeđivanje, inhibitorni, epistatični i hipostatični geni 2 1 2 1 Nasljeđivanje spola, multipli aleli, spolno vezana svojstva, krvne grupe 2 1 Inducirane mutacije Genetičko inženjerstvo Osnove oplemenjivanja bilja: Uvod, centri porijekla kulturnog bilja, zakon homolognih serija. 1 2 2 1 Izbor metoda oplemenjivanja bilja ovisno o reproduktivnom sistemu vrste 2 2 Sistemi genetske kontrole stranooplodnje 1 1 Upoznavanje selekcijska stanica - 1 Metode oplemenjivanja samooplodnih vrsta 2 1 1 Heterozis i primjena u oplemenjivanju bilja 2 1 1 1 1 1 1 Pravci oplemenjivanja (rodnost, fotoperiodizam, otpornost prema stresu) Metodika postavljanja poljskih pokusa 2 1 1 2 P V S 2 4 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 1 1 1 Sjemenarstvo NASTAVNA JEDINICA – sati Uvod u sjemenarstvo Oplodnja,sjeme plod Ispitivanje kvalitativnih svojstava sjemena Sjemenska proizvodnja žitarica Sjemenska proizvodnja mahunarki Sjemenska proizvodnja industrijskog bilja Sjemenska proizvodnja trava Sjemenska proizvodnja povrća Uvod u doradu sjemena Strojevi za doradu Načini čišćenja sjemena Tretiranje sjemena i pakiranje sjemena 1 2 2 2 2 2 2 2 1 2 2 1 Stručna praksa Stručna praksa realizirat će se tijekom jeseni, proljeća i ljeta , kako bi studenti mogli realizirati svoje projektne zadatke.. Zadaci se izvršavaju u grupama od 3 do 5 studenata u ovsnosti o obimu posla: 1 2 3 4 Tretiranje sjemena sintetskim i ekološkim preparatima za sjetvu Dorada sjemenskog repro materijala Priprema uzoraka sjemena za čuvanje u Gen banci na VGUK-a Sjetva pokusa na polju , plasteniku i praćenje fenofaza Održavanje i čišćenje strojeva za doradu 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Aktivnost koja se ocjenjuje 1. Teoretski dio 2. Stručna praksa + projektni zadatak 3. Prisutnost na nastavi 4. Aktivnost na nastavi Maksimalni broj bodova 50 25 10 15 4 5 5 5 2 Napomena: svi dijelovi potrebni za konačnu ocjenu moraju biti ispunjeni barem s minimalnim zahtjevom i u konačnici student mora sakupiti minimalni broj bodova za ocjenu dovoljan 50 bodova. Ukoliko su zahtjevi zadovoljeni a ne sakupi 50 bodova, dužan je povećati broj bodova na mogućim elementima. 2.1. Teoretski dio polaže se pismeno. Student ima izbor polaganja putem tri kolokvija tijekom semestra, a prema predviđenoj dinamici predavanja, ili cjelokupnog gradiva na kraju semestra. Ukoliko polaže putem kolokvija, student ima mogućnost ponavljanja jednog kolokvija, bez obzira na razlog (nemogućnost dolaska na kolokvij, postizanje ocjene nedovoljan ili nezadovoljstvo ostvarenim rezultatom). Ukoliko ne zadovolji dva od tri kolokvija, dužan je pristupiti cjelokupnom ispitu. Gradacija postignutih rezultata na teoretskom dijelu ocjene: Ocjena na testu Broj bodova 5 50 4 40 3 30 2 20 Napomena: Za ocjenu dovoljan potrebno je u prvom izlasku na ispit postići 60% od ukupnih bodova, u drugom izlasku 65%, a u trećem 70% (treći izlazak vrijedi samo za cjelokupni ispit). 2.2. Stručna praksa + projektni zadatak Ocjena stručne prakse Broj bodova 5 25 4 20 3 15 2 10 Napomena: program opisan pod Planom stručne prakse 2.3. Prisutnost na nastavi Prisutnost na nastavi će se bodovati sa 10, 5 i 0 bodova 10 bodova za 0-1 izostanak 5 bodova 2-3 izostanka 0 boda za 4-5 izostanaka Napomena: s više od 5 izostanaka student gubi pravo na potpis 2.4. Aktivnost na nastavi Aktivnost na nastavi će se bodovati sa 15, 10, 5 i 0 bodova Ocjenjuje se: izrada seminara (zadovoljavajuće: nezadovoljavajuće), praćenje nastave i sudjelovanje (interaktivna nastava), polaganje gradiva putem kolokvija (studenti koji nisu položili putem kolokvija ne mogu dobiti maksimalan broj bodova iz aktivnosti na nastavi) 2.5. Konačna raspodjela bodova u ocjene: Broj ostvarenih bodova 89 – 100 77 – 88 65 – 76 50 – 64 Ocjena 5 4 3 2 3. Ispitni rokovi Ukoliko student ne uspije položiti ispit putem kolokvija, nakon odslušanog modula, svaki mjesec se daje jedan ispitni rok, osim u mjesecu veljači, lipnju i rujnu kada su ponuđena dva ispitna roka. 4. Ishodi učenja Nakon uspješno savladanog modula student će moći: - znati samostalno organizirati i proizvesti određenu sjemensku kulturu - prepoznati najvažnije bolesti, štetnike i korove - predložiti odgovarajuće mjere vodeći računa o zaštiti okoliša Literatura: a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Jošt M. i Vesna Samobor Osnove proizvodnje i dorade sjemena (skripta u pisanju) 2. Martinčić J. i Kozumplik V. 1996. Oplemenjivanje bilja. Poljoprivredni fakultet Osijek. 3. Borojević Katarina. 1986. Geni i populacija. Novi Sad. 4. Tamarin R.H. 1999. Principles of genetics. Mc Graw-Hill 5. Poehlman J.M. & D.A. Sleper. 1996. Breeding field crops. Iowa State University Press 6. Hayward M.D., N.O. Bosemark, I. Romagoso. 1993. Chapman & Hall 7. Wallace D.H. & W. Yan. 1998. Plant breeding and whole-system crop phisiology.CAB Int. 8. Kolak I. 1994. Sjemenarstvo ratarskih i krmnih kultura. Globus, Zagreb. 9. Guberac V. 2000. Sjemenarstvo ratarskih kultura. Interna skripta. Polj. Fakultet, Osijek 10. Skender A. i sur. 1998. Sjemenje i plodovi poljoprivrednih kultura i korova na području Hrvatske, Os 11. McDonald M.B. & L.O. Copleland. 1997. Seed production – Principles and practices. Chapman & Hall ………… 2004. Proc. 1st World Conf. On Organic Seed. FAO, IFOAM, ISF - Rome .............Časopisi: Sjemenarstvo, Poljoprivreda, Agronomski glasnik.Narodne novine Križevci, rujan 2012. Nositelj modula dr.sc. Vesna Samobor prof. visoke škole VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: obvezni ORGANIZACIJA PROIZVODNJE U ECTS bodovi: 3,0 STB0 BILINOGOJSTVU Stručni studij - ST BILINOGOJSTVO -STB1 Semestar V Nositelj i izvođači modula: Mr. sc. Lidija Firšt-Godek, viši predavač Sati ECTS bodovi Nastava 15 1 Vježbe + seminari 15 1 Stručna praksa 15 1 Angažman studenta izvan 42 aktivne nastave Ukupni angažman studenta 87 3 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja R.b. Nastavna jedinica - Predavanja 1. Uvod u modul; nastavni plan, izvođenje nastave, provjere znanja 2. Teorija organizacije; uloga i značenje. Načela, metode i vrste organizacije. Čimbenici oblikovanja organizacije. 3. Organizacijska struktura 4. Organizacija materijalnih i ljudskih resursa. Organizacija rada i radnih procesa. Radne norme. Struktura radnog vremena. Provjera znanja – I. Kolokvij 5. Organizacija upravljanja i managementa. 6. Organizacija poslovnih funkcija. 7. Organizacija poslovanja u biljnoj proizvodnji (OPG, zadruge, obrt, klaster) 8. Organizacija proizvodnje: žitarica, zrnatih mahunarkih, industrijskog, krmnog bilja, povrća Provjera znanja – II. Kolokvij Ukupno Sati 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 3 1 R.b. Sati 1 1 1 2 3 Nastavna jedinica – Vježbe Specifičnosti biljne proizvodnje. 1. Rizici proizvodnje. Metode upravljanja rizikom. 2. Izračunavanje stupnja specijalizacije. 3. Organizacija i utvrđivanje utroška vremena po radnim zadacima u biljnoj proizvodnji. Organizacija proizvodnje: žitarica, zrnatih mahunarkih, industrijskog i krmnog bilja, 4. povrća i voća (rad u grupama) Ustrojstvo informacijskog sustava za uspješno upravljanje u biljnoj proizvodnji. 5. Matična knjiga biljne proizvodnje. Ukupno 15 1 1 10 R.b . Nastavna jedinica – Seminari Prezentacija projektnih zadataka iz modula «Organizacija proizvodnje u bilinogojstvu» 1. Odabir seminarskih tema; upute za izradu, literatura i izvori podataka koji će se koristiti u izradi. 2. Izlaganje studenata prema unaprijed utvrđenom rasporedu. Analiza i rasprava. Ukupno Sati 1 1 3 5 Stručna praksa R.b. Izabrati obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo/poljoprivredno poduzeće orijentirano 1. na biljnu proizvodnju. Prikupljanje informacija i podataka potrebnih za izradu projektnog zadatka. 2. Prikazat tehnološke, organizacijske i ekonomske elemente proizvodnje, izraditi proizvodno financijsko izvješće s kalendarom radova. 3. Prezentacija rezultata istraživanja studenata. Rasprava. Ukupno Sati 1 3 8 3 15 Predavanja, vježbe i seminari izvode se u predavaonicama. 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Konačna ocjena formira se na osnovi praćenja sudjelovanja studenata u nastavi, izradi, točnosti i dogovorenom terminu za izlaganje projektnog zadatka i na temelju provjere znanja na pismenom ispitu (ili putem 2 kolokvija tijekom trajanja semestra). Svaki kolokvij sadrži 30% ocjene, položen s minimalno 60% ukupnog broja bodova, 20 % ocjene izrada i prezentacija radnog zadatka, 10% seminar, te prisustvovanje i aktivnost na nastavi 10% ocjene. Studenti koji nisu ispit realizirali kroz sustav kolokvija, ispit polažu putem ispitnih rokova. Uvjet za pristupanje ispitnom roku je pozitivno ocijenjen seminarski rad (projektni zadatak). 3. Ispitni rokovi Održavaju se jednom mjesečno, a tijekom zimskog i ljetnog ispitnog roka dva puta mjesečno. 4. Ishodi učenja Profesionalno procijeniti stanje na gospodarstvu, efikasno i uspješno samostalno upravljati gospodarstvom orijentiranim na biljnu proizvodnju (vlasnik gospodarstva ili savjetnik u vođenju gospodarstva). Primijeniti odgovarajuće organizacijske mjere za racionalno obavljanje poslova u bilinogojstvu, voditi evidenciju i analizirati proizvodne i poslovne rezultate i na temelju toga donositi ispravne i pravovremene poslovne odluke. 5. Literatura Obvezna: Žugaj M., Šehanović J., Cigula M., (2004): Organizacija. Tiva. Varaždin. Njavro M., (2009): Uprava poljoprivrednog gospodarstva. Skripta Agronomski fakultet, Zagreb Sikavica P., Novak, M., (1999): Poslovna organizacija. III. izdanje, Informator, Zagreb Škrtić M., (2006): Poduzetništvo. Sinergija, Zagreb Dopunska: Karoglan P., Tanić S., (1992): Organizacija i ekonomika ratarske proizvodnje. Agronomski fakultet, Zagreb Nicholas C.siropolis (1995): Menadžment malog poduzeća. 4. izdanje Mate d.o.o. Zagreb Daft, R. L.: Organization Theory and Design, 7 th edition, South-Western College Publishing, Mason, Ohio,2001. U Križevcima, rujan, 2012. Nositelj modula: Mr.sc. Lidija Firšt Godek VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: obvezni STBO26 Stručni studij - ST AGRARNA POLITIKA BILINOGOJSTVO - STB1 Nositelj modula: Nastava Vježbe + seminari Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta ECTS bodovi: 2,0 Semestar VI Dr. sc. Kristina Svržnjak, viši predavač Sati 15 15 ECTS bodovi 1 1 28 58 2 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja A: predavanja Red br. 1. 2. 3 4 5. 6. 7. Nastavna jedinica Uvod u predmet: (nositelji, ciljevi, glavne podjele) Opći društveno-gospodarski pokazatelji (poljoprivredno pučanstvo i zaposlenost, bruto domaći proizvod, poljoprivredni proračun, agrarna proizvodnja i struktura) Tržište i distribucija poljoprivrednih proizvoda (nacionalno tržište, potrošnja i stupanj samodostatnosti, vanjsko-trgovinska bilanca) Institucijska podrška i obrazovna i znanstveno-istraživačka politika (upravne službe, stručne službe, poljoprivredno školstvo, znanstvenoistraživački rad, poljoprivredne udruge i zadruge, sindikalno udruživanje) Najosnovnije komponente agrarne politike prema Strategiji poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske (NN 89/02) (zemljišna politika, trgovinska politika, strukturna politika, kreditna politika, porezna politika, poticajna politika) Programi potpore u poljoprivredi pri Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka (model poticanja proizvodnje, model potpore dohotku, model kapitalnih ulaganja, model ruralnog razvitka, program razvitka seoskog prostora, marketinške pripreme poljoprivredno-prehrambenih proizvoda te očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina) Poljoprivredno zakonodavstvo (Zakon o poljoprivredi, Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Strategija poljoprivredei ribarstva, Zakon o Broj sati 2 2 1 1 2 3 4 novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu, Upisnik poljoprivrednih i ekoloških proizvođača, prilagođavanje agrarne politike s obzirom na pristupanje Hrvatske Europskoj uniji) B: vježbe Red broj 1. 2. 3. 4. Nastavna jedinica Rad u grupama: Izrada SWOT analize socio-ekonomskog konteksta poljoprivredne proizvodnje Rad u grupama – ocjenjivanje provedbe ciljeva i mjera agrarne politike navedenih u matrici mjera u Strategiji poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske (NN 89/02). Agrumentiranje najboljih i najlošijih ocjenjenih mjera i rasprava. Individualna power-point prezentacija studenata o rezultatima provedbe ankete o ocjenjivanju ambijentalnosti i izvornosti u seoskom turizmu, seminarskih radova i prijevoda Kako u EU – 85 pitanja i odgovora za hrvatske poljoprivrednike o Europskoj uniji. Rasprava Tržišni informacijski sustav u poljoprivredi (TISUP) – istraživanje aktualnih cijena pojedinih poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj Broj sati 2 2 8 3 Sva nastava se izvodi u informatičkoj radionici VGUK. 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Znanje studenata provjerava se i ocjenjuje kontinuirano tijekom trajanja predmeta „Agrarna politika“. Pri tome se vrednuje nazočnost i sudjelovanje u nastavi, izrađeni individualni i timski zadaci studenata. Kao okvir za ocjenjivanje definiran je minimalan i maksimalni broj bodova za pojedine aktivnosti - sudjelovanje u nastavi – minimalno 5 bodova, maksimalno 10 bodova - individualni zadatak studenata (seminari, provođenje ankete ili prijevod) – minimalno 10 bodova, maksimalno 20 bodova - timski zadaci – minimalno 5 bodova, maksimalno 10 bodova - pismeni ispit – minimalno 30 bodova, maksimalno 60 bodova Bodovi se stječu kontinuirano tijekom trajanja nastave iz predmeta „Agrarna politika“, osim polaganja pismenog ispita koji se piše na kraju odslušanog predmeta. Zadaci studenata se ispravljaju u roku od 5 dana, a tijekom trajanja nastave student može pratiti broj bodova koje je stekao individualnim uvidom u evidenciju. Pismeni ispit ispravlja se isti dan, te se rezultat ispita zbrojen s ostalim aktivnostima upisuje kao konačna ocjena u ISVU sustav. Minimalan broj bodova za prolaz predmeta postavljen je apsolutno i iznosi 60 bodova. Ocjena na ispitu iz predmeta se utvrđuje od ukupno postignutih bodova: - 60-69 bodova – dovoljan (2) - 70-79 bodova – dobar (3) - 80-89 bodova – vrlo dobar (4) - 90-100 bodova – odličan (5) 3. Ispitni rokovi Nakon odslušanog predmeta „Agrarna politika“ svaki mjesec daje jedan ispitni rok, osim u mjesecu lipnju i rujnu kada su ponuđena dva ispitna roka. Ispit je struktuiran od 30 pitanja, na koje studenti odgovaraju zaokruživanjem na ponuđene odgovore ili upisuju tražene odgovore na postavljena pitanja. Ispit traje 40 minuta i svako pitanje boduje se s dva boda. 4. Ishodi učenja Studenti će nakon uspješno završenog predmeta biti sposobni: - definirati i objasniti agrarnu politiku kao stratešku politiku za RH - prepoznati najosnovnije komponente agrarne politike te osnovne zakone koji se tiču razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja - koristiti informatički sustav TISUP - razlikovati različite programe potpora u poljoprivredi i ruralnog razvoja na nacionalnoj razini i razini lokalne samouprave - izraditi SWOT analizu vezanu uz poljoprivrednu proizvodnju ili ruralni razvoj i primjena analize u planiranju - procijeniti provedbu ciljeva i mjera agrarne politike - izraziti se jasno i argumentirano o svojim stavovima glede procijene provedbe ciljeva i mjera agrarne politike - sudjelovati u radu tima - prezentirati vlastite rezultate istraživanja široj publici 5. Popis literature a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Petrač, B., (2002.): Agrarna ekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku i Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek (poglavlje agrarna politika) 2. ….. Publikacije, strategije i poljoprivredno zakonodavstvo sa Internet stranica Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (www.mps.hr) b) Dopunska: 3. Stanje hrvatske poljoprivrede, ocjene mogućih promjena (1999.), skupina autora agroekonomskih zavoda Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, voditelj: prof.dr.sc. Tito Žimbrek Križevci, rujan 2012. Nositelj modula: Dr. sc. Kristina Svržnjak, viši predavač
© Copyright 2024 Paperzz
