close

Enter

Log in using OpenID

Arheoakustičke pojave u Chavín de Huántar - projekt

embedDownload
Ozren Bilan
Arheoakustičke pojave u Chavín de Huántar - projekt filtriranja, transmisije i pojačanja zvučnog signala
Bilan Audio Site
Arheoakustičke pojave u
Chavín de Huántar
Drevni arheoakustički projekt filtriranja, transmisije i pojačanja zvučnog signala
Ozren Bilan
2014.
20 m
1970. arhaeolog Luis Lumbreras je uočio akustičku svrhu kanala u hramu. Ispitivanja Sveučilišta Stamford 2008. su pokazala
da se iz proročišta, skrivenom u kilometarskom labirintu, složenim sustavom akustičkih hornova zvuk vodi do vanjskog trga.
Princip je sličan kombinaciji transmisijskih zvučnika i hornova. Sustavu doprinosi akustička obrada i dimenzije komora na
putu zvučnog vala koje na nekim frekvencijama unose slabljenje, a na drugim rezonancije. Dakle, vrši se frekvencijsko
filtriranje i pojačanje glasnoće signala. Izmjereno je pojaćanje glasnoće do 20 dB. Na lokaciji su pronađene funkcionalne
trube od školjki stare 3000 godina s fundamentalnom radnom frekvencijom od 272 Hz do 340 Hz, velike glasnoće.
1
Ozren Bilan
Arheoakustičke pojave u Chavín de Huántar - projekt filtriranja, transmisije i pojačanja zvučnog signala
Arheoakustičke pojave u Chavín de Huántar
projekt filtriranja, transmisije i pojačanja zvučnog signala
Chavín de Huántar, upisan u UNESCO listu svjetske baštine, nalazi se u Peruu, a sagrađen je prije više
od 3000 godina. Značaj hrama je u prvom redu zbog akustike prostora koja je planski i namjerno
ugrađena u objekt, a složenost izvedbe ukazuje na iznimno složen arhitektonsko akustički projekt i
veliko znanje pri projektiranju i gradnji. Chavín je smješten u dolini Mosna, na mjestu spoja rijeka
Mosna i Huachecsa. Područje se naziva Ancash s nadmorskom visinom 3150 metara.
Današnji izgled hrama
Chavín de Huántar je bio upravni centar naroda Chavín. Projekt hrama pokazuje da su pri izgradnji
primijenjena mnoga tehnološki savršena rješenja. Kako hram ne bi bio poplavljen, za vrijeme kišnih
sezona, primijenjen je sustav odvodnih kanala koji prolaze ispod hrama. Kako bi se zvuk mogao
učinkovito koristiti primijenjen je je sustav filtriranja i pojačanja zvučnih valova. Pored toga u hramu
je vidljiva primjena znanja i vještina metalurgije i termike pri rafiniranoj obradi zlata. Znali su otopiti
zlato i koristiti ga kao materijal za spajanje.
Glavni izvor hrane su bila stada ljama, a njihovo krzno su koristili za odjeću i obuću. Uspješno su
uzgajali nekoliko žitarica jer su se bavili ratarstvom. Najviše su uzgajali kumpir, quinoa (najstarija
žitarica) i kukuruz, a razvijeni sustav navodnjavanja omogućio im je uspješan uzgoj. Istovremeno su
razvili prepoznatljivi umjetnički stil koji se proširio Andama.
Rekonstrukcija Chavín de Huántar – s označenim mjestom Lanzona i vanjskim trgom gdje je bio obelisk Tello
2
Ozren Bilan
Arheoakustičke pojave u Chavín de Huántar - projekt filtriranja, transmisije i pojačanja zvučnog signala
Umjetnički predmeti Chavina ukrašavaju zidove hrama. To su
reljefi, skulpture i lončarija. Umjetnici su češće prikazali
egzotične životinje kao što su jaguari i orlovi nego lokalne biljke i
životinje. Likovi porodice mačaka su najvažniji motivi umjetnosti
jer su imali religijski značaj pa se vrlo često ponavljaju. Tri djela
su najznačajnija. To su Obelisk Tello, Lanzón i brojne
antropomorfne glave.
Tello Obelisk je gigantska skulptura sa slikama biljaka i životinja.
Prikazni su kajmani, ptice, žito i ljudske figure. Pretpostavlja se
da prikazuje priču stvaranja svijeta. Posvuda po Chavin de
Huántar nailazi se na likove glava s likovima jaguara isklesanih
od velikog kamenja, a nalaze se na unutarnjim zidovima.
Najipresivnija tvorevina je Lanzon – granitni monolit visine 4.53
m izložen u hramu. Prolazi kroz čitavu strukturu poda i stropa
građevine, a prikazuje likove božanstava, glavnog kulta naroda
Chavin.
Chavíni su moć legitimizirali kroz vjerovanje u malu skupinu elite
koja je bila povezana s božanstvom. Šamani su izvodili moć i
autoritet iz tvrdnje da su povezani s božanstvenim. Arheološki
dokazi pokazuju primjere reinterpretacije, primjene psihotropnih
droga, promjene okoline
i manipulacije vjernicima.
Također su primjenjivali
kompleksno planiranje i
konstrukciju
kamenih
galerija. Šamani su tako
postali kulturna i vjerska
elita - prva viša klasa na
prostoru
Peruanskih
Anda.
Osnovne
arhitekturne
karakteristike uključuju
masivne
višekatne
zgrade,
ukrašene
Obelisk Tello nalazio se na središtu
vanjskog trga, a sada je u Limi
keramikom i rezbarijama
labirintu nasuprot vanjskog trga
kostiju,
školjaka
i
kamena, okružene trgovima. Međutim, duboko ispod zemlje
nailazimo na nešto mnogo intrigantnije: labirint kamenih
hodnika, stupovi, galerije, komore i kanali koji su netaknuti
3000 godina. Veliki broj tunela s mnoštvom pravokutnih niša,
smještenih i do 12 m pod zemljom dezorijentiraju posjetitelje
uz začuđujuće zvučne efekte.
Lanzon stela nalazi se u labirintu nasuprot
vanjskog okruglog trga
Timovi arhaeologa, antropologa i eksperata za obradu zvuka pokušavaju nači odgovor na pitanje: jesu
li ovi tuneli namjerno napravljeni kako bi izazvali čudne zvučne efekte?
3
Ozren Bilan
Arheoakustičke pojave u Chavín de Huántar - projekt filtriranja, transmisije i pojačanja zvučnog signala
Posljednjih godina došlo se do novog intrigantnog, a ponekad i kontraverznog uvida. U hramovima
Gobekli Tepe, Hypogeum Saflieni, Puma Puka, Chichen Itzi, Newgrange, Stonehange pa tako i u
Chavín de Huántar namjerno je korišten zvuk kako bi se postigla posebna stanja uma. U Chavín de
Huántar, tvrde znanstvenici, izvorni graditelji obradili su zvuk na iznenađujuće sofisticiran način.
Obelisk Tello
Chavín de Huántar, tlocrt prema Kembelu. Na mjestu strelice nalazi se proročište iz kojeg se složenim sustavom akustičkih
hornova zvuk vodi kanalima do vanjskog trga. Princip je sličan kombinaciji transmisijskih zvučnika i hornova. Sustavu
doprinosi akustička obrada i dimenzije prostorija na putu zvučnog vala koje na nekim frekvencijama unose slabljenje, a na
drugim rezonancije određenih frekvencija – dakle, vrši se frekvencijsko filtriranje i 20 dB pojačanja signala.
Postizanje stanja promijenjenog stanja uma
sastavni je dio mnogih vjerskih ceremonija, a vrlo
je vjerojatno da su šamani Chavina upravo to
željeli postići na svojim ritualima. Stanovnici i
posjetitelji Chavina, pa čak i prije nego su ušli u
tunele, bili su okruženi duhovnim silama i
ritualima promjene stanja svijesti. Fasada zgrade
ukrašena je ljudskim i poluljudskim glavama. Na
Glave sa znakovima kozumacije psihotropnih droga
licima su im grimase i tragovi sekreta iz nosa –
posljedice primjene psihotropnih droga ispijanjem ili udisanjem.
Smješeća meduza pridržava puputus
Druge glave imaju zmije
umjesto kose, karakteristike
velikih grabljivih mačaka ili
ptica grabljivica, koje su vrlo
važne u ritualima. Pri tome
primjena psihotropnih droga
igra vrlo veliku ulogu pri
manipulacijama
svijesti.
Postoje
posredni
dokazi
primjene psihotropnih droga,
poput reljefa na kojem je
prikazan kaktus San Pedro. Ako
4
Meduza pridržava kaktus San Pedro
Ozren Bilan
Arheoakustičke pojave u Chavín de Huántar - projekt filtriranja, transmisije i pojačanja zvučnog signala
su pri ceremoniji mase koristile kaktus bile su podnožnije utjecaju šamana. Ako su šamani koristili
kaktus, primjena je bila sveta i statusni simbol. Šamani su se tako percipirali kao osobe s posebnim
moćima u kontaktu s božanskim - elita.
Vrlo intenzivna promjena okoline Chavín de Huántar pri konstrukciji hrama, dokazuje da je netko ili
grupa ljudi imala veliku moć kako bi ostvarila svoj naum. Konstrukcija složenog kompleksa velikih
građevina podržava hipotezu asimetrične moći. Planiranje, projektiranje i konstrukcija kamenih
galerija sugerira hijerarhijski sustav. Pored naređivanja ogromnom broju ljudi potrebnih za dovršenje
projekta, galerije i oblik dokazuju vrlo pomnjivo planiranje i projektiranje te iznimno poznavanje
akustike. Napravljen je samo jedan ulaz, što nije tipično za vrijeme nastanka, jer su u to vrijeme
hramovi imali više ulaza i izlaza, a nadalje to implicira ograničenost pristupa, osim za elitu.
Ikonografija zidova i kamenih galerija je vrlo kompleksna što upućuje kako su to samo izabrani mogli
razumijeti. Izabrani
su
bili
prevoditelji malom broju ostalih
koji su bili privilegirani da uđu u
galerije.
Ograničeni pristup
dokazuje da su šamani bili elita
Chavín de Huántar. Evolucija
autoriteta posljedica je planirane
strategije šamana i onih koji su
planirali,
projektirali,
vodili
konstrukciju hrama i izvodili
rituale, kako bi se izdigli u elitu
Jedini ulaz u hram
iznad mase.
Arhaeolozi su na lokaciji iskopali i 20 velikih Strombus galeatus morskih školjki od koji su napravljene
ritualne trube. Polirane su, obojene i ukrašene graviranim simbolima te sve imaju formiran pisak.
Puputus na mjestu iskapanja i prikazanom gravurom
Ako su se instrumenti koristili unutar
kamenih komora, s posebnim akustičkim
svojstvima, zvučale bi tako da bi se vanjskom
slušatelju činilo kao da zvuk dolazi odjednom
iz
nekoliko
različitih
smjerova.
U
zamračenom kompleksu to stvara osjećaj
obezglavljenosti
i
konfuzije.
Kameni
podzemni labirint nije samo pojačavao i
filtrirao zvuk nego je dezorjentirao umove.
Komore labirinta s tzv. nesimetričnim
akustičnim policama u gornjem dijelu
5
Ozren Bilan
Arheoakustičke pojave u Chavín de Huántar - projekt filtriranja, transmisije i pojačanja zvučnog signala
Ispod Chavín de Huántar leži otprilike kilometarski kompleks podzemnih komora i vijugavih hodnika
povezanih zračnim kanalima. Proučavanje drevne akustike ili arheoakustika, uključuje analiziranja
mnoštva zvučnih pojava pretpovijesnog razdoblja. To uključuje drevne glazbene instrumente poput
frula (napravljenih od kostiju životinja), udaraljki; npr. ispitivanja da li brazde u lončanom posuđu
sadržavaju zvukove od prije tisuća godina. Na različitim lokacijama proučavala se paleolitička
umjetnosti te je otkrivena vrlo jaka korelacije između postojanja umjetničkih dijela ranih umjetnika ili
primjetljivih oznaka na lokaciji i kvalitete rezonancija na tim lokacijama.
Pri iskapanju tzv. Galerije labirinta istraživači su primjetili da se galerije sofisticiranim trikovima
poigravaju ljudskim glasom kao i zvukom instrumanata pronađenim u Chavínu. Pronađene trube,
koje se zovu puputu, stvaraju pri uporabi životinjsko režanje. Ako čovjek govori dok se kreće
galerijama u svakom trenutku zvuk mu se drastično mijenja. U nekim prostorijama i s njima
povezanim prostorima preko hodnika i
kanala, stvara se brza višestruka jeka koja
stvara iluziju da zvuk odjednom dolazi iz
svih smjerova. Stručnjaci Sveučilišnog
centra Stanford za računalno istraživanje i
akustiku, otkrili su da se zvuk reflektira vrlo
brzo od nepravilnih kamenih površina u
masu slučajnih refleksija različitog smjera i
intenziteta.
U Chavín de Huántar je postavljena
hipoteza da su drevni šamani koristili
manipulaciju osjetilima pri ritualima u kombinaciji sa halucinogenim drogama kako bi stvorili
percepciju da su nadnaravni autoriteti - elita.
Vrijeme odjeka povećava se u funkciji broja refleksija između izvora i prijamnika. Što je izvor udaljeniji
od prijemnika u galeriji se percipira duže
vrijeme
odjeka.
Reverberacija
u
galerijama se može opisati vrlo gustim i
energetskim ranim refleksijama, a vrlo
niskom
inter-auralnom
križnom
korelacijom. Vrijeme odjeka postiže
Gaussovu statistiku (slučajnu) unutar 20
ms od početnog impulsa. Vrlo brza
uspostava Gaussove (slučajne) statistike
uz nisku razinu križne korelacije lijevog i
desnog uha rezultira vrlo čudnom i
Duhači instrument od školjke Strombus, Chavín de Huántar, Peru
neprirodnom karakteristikom galerija.
Potpuno je nemoguće lokalizirati izvor
signala jer ne postoji informacija direktnog zvuka.
Peruanski arhaeolog Luis Lumbreras prvi je uočio zvučne učinke 1970.
Pstavio je hipotezu da sustav tunela predstavlja seriju rezonantnih
prostorija povezanih s hodnicima koji djeluju kao sustav cijevi za
transmisiju zvuka. Danas, kada se posjeti kompleks, svi zvukovi su
pojačani i neomoguće im je odrediti smjer izvora. Svaki tip zvuka koji
nastaje u kompleksu, bilo da je to buka, šum, razgovor ili zvuk koraka,
pobuđuje vrlo jake rezonanacije kojima je nemoguće odrediti smjer.
Pretpostavlja se da je pri ceremonijama najčudnije od svega što bi
učesnici doživjeli bio zvuk koji su čuli.
6
Arheolog Luis Lumbreras
Ozren Bilan
Arheoakustičke pojave u Chavín de Huántar - projekt filtriranja, transmisije i pojačanja zvučnog signala
Luis Lumbreras je pretpostavio da su kanali u kompleksu akustički valovodi koji pomoću vode koja
protječe kroz podzemni sustav odvodnje, kreira grmljavinu i režanje velikih mačaka unutar galerija.
Možemo zamisliti arhitektonske orgulje u kojima svira protjecanje vode u kanalima ispod zgrade.
Primjer zvuka puputusa u galeriji http://www.alexandriaarchive.org/blog/?p=606.
Valni oblik spektrogram i spektar puputu ekstrahiran iz videa i filtriran
http://www.audiologs.com/ozrenbilan/puputu.mp3
Rezonancije zvuka imaju strašnu moć i to ne samo u koncertnoj sali. Istraživanje na UCLA 2008.
godine pokazalo je da rezonantna frekvencija 110 hertz, u radnom području puputusa i muškog glasa
privremeno može izvršiti pomak moždane aktivnosti s logičke obrade lijeve strane korteksa na
emocionalnu desnu stranu. Šamani u Chavìnu su koristili buku i šumove uz psihoaktivne droge kako bi
uvjerili prisutne da posjeduju božju moć i da su sami bogovi. Rituali koji su preopteretili osjetila
učesnika učvrstili su moći svećenstva Chavina kao prve elite na prostoru Anda.
Arhitektonske karakteristike prostora slabe zvuk na nekim frekvencijama, a na drugim ih pojačavaju.
Akustički model prostora omogućava najlakšu analizu akustike, a istovremeno omogućava svim
zainteresiranima da osobno iskuse zvučne efekte u bilo kojoj točki prostora kompeksa Chavin.
Arhitektonski sustav filtera i pojačanja u kompleksu omogućava pojačanje frekvencija pututusa i
muškog glasa. Lanzon predstavlja svetu statuu ili stelu i prikazuje centralno božanstvo drevne kulture
Chavín. Do njega se dolazi u centralnoj komori nakon što se prođe kroz niz podzemnih prolaza u
Starom hramu ceremonijalnog i religijskog centra Chavín de Huántar. Od toga mjesta sagrađen je
poseban kanal u obliku akustičkog ljevka koji spaja monolit s Kružnim trgom. Taj trg imao je posebni
značaj jer je predstavljao mjesto ceremonijalnih aktivnosti. Lijevak je posebno projektiran kako bi
filtrirao posebno frekvencijsko područje – i to upravo radno područje trube pututus. Oko Kružnog
trga izdignuta je posebna terasa kako bi trg promjera 21 m bio u udubini.
Također je otkriveno i da su graditelji kompleksa
napravili još jedan akustički trik: kameno proročište
Lanzon moglo se glasati. Duboko u labirintu kompleksa
stajao je monolit Lanzón, kamena statua visine 4,5 m.
Ispred njega postavljen je jedan dugački ljevak i dva
kraća, s otvorom prema trgu. Ljevak je tako nakošen da
predstavlja filter točno za frekvencije puputusa. To je,
u stvari, kameni megafon koji pojačava samo zvuk
puputusa, a odrezuje ostale frekvencije.
7
Chavín - Akustički model Sveučilišta Stanford
Ozren Bilan
Arheoakustičke pojave u Chavín de Huántar - projekt filtriranja, transmisije i pojačanja zvučnog signala
Lijevak je usmjeren točno na usta idola. Možda je prije nekoliko tisuća godina svećenik zatrubio
puputu, a zastravljena svjetina je tako primila božju mudrost.
Zašto bi netko uložio takav trud i renovirao kompleks u periodu od 800 godina, kako pokazuju dokazi
na lokaciji kompleksa, samo za to da bi poboljšao zvučne efekte?
Kompleks Chavín de Huántar nastao je u vremenima transformacije društva iz egalitarnog u
hijerarhijsko. Ljudi su morali vjerovati da su promjene kroz koje prolaze potpuno prirodne. Specijalni
efekti, psihodelične droge poput meskalina, svjetlosni efekti, dim, mirisi, kostimografija i glas
božanstva predstavljali su šok terapiju svećeničke elite za vjernike sljedbenike.
Lijevci - zvukovodi
Lanzon
Rezonantne komore
Arhitektonsko akustička rekonstrukcija kružnog udubljenog trga i galerije Lanzón Gallery pokazuje govornu liniju između
unutrašnjosti monolita Lanzón i vanjskog trga kroz centralni (horn) kanal koji rezonancijama akustički pojačava tonove
puputusa uz istovremeno prilogođenje akustičke impedancije zraka
Princip rada glasa proročišta i analiza djelovanja zvuka iz galerija Chavína na funkcioniranje ljudskog
korteksa daje uvid kako su svećenici manipuliranjem zvukom poboljšali način način djelovanja na
sljedbenike. U povijesti akustike to je najneodoljivije instrumentalno i arhitektonsko suglasje koje je
dokumentirano do danas. Specifične zvučne frekvencije pojačavaju se do 20 dB iznad svih ostalih
frekvencija preko tri arhitektonska kanala (horna) od kojih svaki ima svoju rezonantnu komoru.
Horizontalni lijevci povezuju unutrašnju komoru Lanzón sa vanjskim Kružnim trgom. Po fizičkom
smještaju centralni horn omogućava direktnu vidljivost, a akustička mjerenja dokazuju i govornu
liniju, usta monolita i vanjskog svijeta...
Zaključak
Arheoakustička istraživanja su pokušala odgovoriti kako akustika Chavín djeluje na auditornu
percepciju. Pri tome se došlo do zaključaka:
Arhitektura kompleksa Chavína je cjelovito isprepletena kanalima različitih presjeka i dužina. Zbog
toga jedinstvena struktura posebnih veličina i smještaja kanal sugerira projektom planiranu
konstrukciju.
Lokacije ugođenih zvučnih kanala između unutrašnjeg monolita i vanjskog trga ritualno su značajne i
povezane su s primjenom puputusa pri ceremonijama. To prikazuju kameni reljefi s likovima u
8
Ozren Bilan
Arheoakustičke pojave u Chavín de Huántar - projekt filtriranja, transmisije i pojačanja zvučnog signala
procesiji koji su poredani sjeverozapadnim zidom Kružnog trga, nekoliko metara od mjesta gdje izlaze
tri horna iz zida kompleksa.
Izmjerena i modelirana dinamika transmisije zvuka na akustičkom modelu Sveučilišta Stanford daje
odgovor na pitanje kako je korišten zvuk pri komunikaciji s utjecajem na perspektivu učesnika
ceremonije. Akustička mjerenja su pokazala da je pututus dinamički povezan s monolitom Lanzón
tako da instrumenti i arhitektura zajedno tvore zvučni mehanizam proročišta. Cilj mehanizma je
projiciranje iz ograničene dubine kompleksa prema učesnicima procesije na otvorenom.
Konstrukcija megalitičkih kompleksa temeljena je na znanstvenoj tzv. tajnoj geometriji u skladu s
prethodno idealno pripremljenim planovima drevnih akustičara i arhitekata.
Primjeri su na Malti, Egiptu, Irskoj, Grčkoj, Turskoj, Peruu, itd. Mnogi hramovi, komore, prolazi i niše
imaju funkciju obrade akustičkog signala, pojačanja zvuka, a bez izuzetaka, svi su ugođeni na
rezonancije od 95 do 120 Hz kako bi djelovali na promjene stanja svijesti.
Realizirana auditorna okolina kompleksa potpuno je neuobičajena u prirodnom svijetu i doprinosi
položajnoj dezorijenataciji induciranoj rasporedom i oblikom labirinta. Budući da je manipulacija
senzornim osjetilima imala vrlo veliku ulogu u kulturi Chavín, to je u potpunosti odredilo
arhitektonski projekt. Projektanti Chavina prije 3000 godina imali su ogromno znanje o akustici i
graditeljstvu.
Za kraj
U Peruu u mjestu Moray nalazi se posebna, tzv. akustička zdjela
nepoznate namjene, posebnih akustičkih svojstava. Promjer je
200m u 12 terasa. U sredini je osjećaj dezorijentacije uz čudnu
akustiku jer se jasno čuje svaki glas iz velike udaljenosti. Ovi
akustički učinci i sličnost s udubljenim kružnim trgovima u Chavinu,
doveli su do hipoteza da je riječ o amfiteatru. Iako su akustički
učinci poznati od davnina, objekt još uvijek nije definiran. Za sad se
pretpostavlja da je riječ o terasastom poljoprivrednom zemljištu,
ali konstrukcija je različita; mnogo pravilnija i detaljnija od ostalih
poljoprivrednih terasa. Uz to objekt pokazuje i neuobičajenu
temperaturnu anomaliju između vrha i dna.
J. Abel, J Rick, P. Huang, M. A. Kolar, J. O. Smith, J. Chowning On
the Acoustics of the Underground Galleries of Ancient Chavın de
Huantar, Peru - Acoustics Paris, 2008
Ian A. Cook, Sarah K. Pajot & Andrew F. Leuchter (2008) Ancient
Architectural Acoustic Resonance Patterns and Regional Brain
Activity, Time and Mind: The Journal of Archaeology, Consciousness
and Culture, 1:1, 95-104
http://dx.doi.org/10.2752/175169608783489099
9
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
1
File Size
2 644 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content