close

Enter

Log in using OpenID

5. veljače 2014. Izjava predsjednika HBK u svezi Prijedloga zakona

embedDownload
5/2014
5. veljaèe 2014.
Izjava predsjednika HBK u svezi Prijedloga zakona
o financijskom poslovanju i raèunovodstvu
neprofitnih organizacija
Crkva kod ovoga kao i kod drugih zakona ne želi
gledati njihov utjecaj samo na svoje djelovanje nego i
na opæe dobro, poruèio nadbiskup Želimir Puljiæ
Komisija za hrvatski martirologij o neprimjerenom
naèinu iskapanja na grobištima žrtava
komunistièkog režima
Jednodušan je stav èlanova Komisije da iskapanje
žrtava u lokalitetima Tupale kraj Sinca (Lièko-senjska
županija) i Vrgorac (Splitsko-dalmatinska županija)
nije bilo izvedeno sukladno civilizacijskim i pravnim
standardima, prvenstveno zato što je povrijeðeno
dostojanstvo žrtve, pravo rodbine i naroda na istinu
Festa sv. Vlaha u Dubrovniku
Novi totalitarizam, koji je perfidan i skriva se iza
humanosti i napretka, mladima zatvara horizonte nade,
tjera ih iz Domovine koju se nemilice rasprodaje te
umjesto da Hrvati budu svoji na svome, postaju robovi
u vlastitoj zemlji kojom vladaju tuðinci, upozorio
biskup Vlado Košiæ
Postao je siromašan da nas obogati svojim
siromaštvom (usp. 2 Kor 8, 9)
U rubrici Dokumenti donosimo cjeloviti tekst prve
poruke pape Franje za korizmu
Domovinske vijesti
Radni dio 54. teološko-pastoralnog tjedna u Zagrebu
Susret sveæenika Vojnog ordinarijata
Zapoèeo kapitul Družbe Duha Svetoga za Hrvatsku
Skupština Hrvatskoga društva katolièkih novinara
Sastanak Odbora HBK za mlade
Rijeka: Teèaj "Palijativna skrb u praksi"
Film Marka Vrdoljaka o fr. Marku Bobašu
"Demokršæanstvo i integracijski procesi u suvremenoj Europi"
Oproštaj od preè. Ivana Košæaka
Pazin: Susret redovnica i redovnika
Dubrovnik: Susret biskupa Uziniæa i predsjednika Josipoviæa
50. obljetnica reðenja fra Bernardina Šulja
"Snagom ljubavi za djecu u zajednici Cenacolo"
Sjednica biskupa Splitske metropolije
Dan posveæenog života u Kninu
Crkva u Hrvata
Osnovana udruga bunjevaèkih Hrvata "Dužijanca"
Dan posveæenog života u Banjoj Luci
Duhovna obnova za sveæenike Srijemske biskupije
Inozemne vijesti
Sport kao sredstvo mira
U Vatikanu predstavljena Godina posveæenog života
Crkveni nauk ne treba svoditi na ideologiju ili apstraktnu teoriju
Francuska vlada odgodila predstavljanje novog obiteljskog zakona
Brazil: Kampanja bratstva posveæena problemu trgovine ljudima
Prilog dokumenti
Sakrament potvrde
Posveæene su osobe Božji znak u svijetu
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Pogreb mons. Danka Vlašiæa
Podstrana, 28.1.2014. (IKA) - Na blagdan sv. Tome
Akvinskog, u utorak 28. sijeènja, u rodnoj župi Gospe od
zdravlja u Podstrani, na posljednji poèinak ispraæen je mons.
Danko Vlašiæ, sveæenik Splitsko-makarske nadbiskupije.
Misu zadušnicu predvodio je generalni vikar Splitskomakarske nadbiskupije mons. Ivan Æubeliæ u koncelebraciji
s don Jozom Deliæem, koji je na poèetku misnog slavlja
proèitao pokojnikovu duhovnu oporuku te još dvadesetak
sveæenika. Od mons. Danka oprostili su se bogoslovi,
redovnici i redovnice, obitelj, prijatelji i župljani Podstrane
kao i župa Grohote, Stobreè i Ravèa u kojima je služio kao
upravitelj.
"Za kršæanina spokojno umrijeti nalikuje želji za mirnim
noænim odmorom nakon napornog radnog dana. Usnuti u
miru Božjem znaèi, slobodni od ovog svijeta, s povjerenjem
prepustiti drugima da nastave tamo gdje smo mi stali jer na
ovoj zemlji svi smo samo gosti i hodoèasnici", rekao je u
homiliji mons. Æubeliæ, istaknuvši kako je ta misa zadušnica
ujedno zahvala za život mons. Danka koji je on, po služenju
euharistijskoj žrtvi, prikazao na slavu Božju i na spasenje
svoga naroda. Istaknuo je da je mons. Danko svoju pripravu
za sveæenstvo zapoèeo za vrijeme II. svjetskog rata kada su
progonjeni i muèeni mnogi sveæenici stoga "svi trebamo biti
posebno zahvalni onoj generaciji duhovnih pastira koji su se
u tim teškim vremenima predali Gospodinu, a on ih je
darovao svom narodu". Osvræuæi se na službe koje su
pokojniku bile povjerene, mons. Æubeliæ rekao je kako je u
svima ponizno i nenametljivo, rijeèima i djelima naviještao i
svjedoèio vjeru, nadu i ljubav, trudeæi se prenijeti ono za èim
je i sam težio - iskreni odnos s Kristom. "Meðu nama je bio
kao obièni brat vjernik, odani uèenik Gospodina Isusa.
Sigurni smo da æe mu slavlje doèeka prirediti svi oni koje je
pratio u teškim trenucima života, koje je pomirio s Bogom,
kojima je on pomagao i koji su njemu pomagali da zajedno
slijede nebeskog uèitelja, zakljuèio je mons. Æubeliæ.
Na kraju misnoga slavlja pastoralni vikar don Nediljko Ante
Anèiæ ukratko je prikazao život i rad pokojnika, a oproštajne
su rijeèi uputili župnik don Petar Dukiæ i prvi naèelnik
opæine Podstrana Marin Karaman, koji je istaknuo velik
doprinos pokojnika u istraživanju poljièke povijesti kao i
njegovu nezamjenjivu pomoæ u utvrðivanju prvih granica
opæine Podstrana.
Mons. Danko Vlašiæ roðen je 3. kolovoza 1920. godine u
Postrani, u brojnoj katolièkoj obitelji. Sjemenište je pohaðao
u Splitu gdje je upisao i filozofsko-teološki studij, no zbog
ratnih prilika Splitska bogoslovija bila je zatvorena pa je
školovanje i sveæenièku formaciju nastavio i završio u
Zagrebu. Za sveæenika je zareðen 12. kolovoza 1945. u
Kaštel Novom. Od tada zapoèinje svoju aktivnu sveæenièku
službu koja æe trajati punih pedeset godina do 1995. kada ga
tadašnji nadbiskup Ante Juriæ stavlja u stanje mira. U
Nadbiskupiji je služio kao dekan i upravitelj župa Grohote,
Stobreè, Ravèa i Omiš te kao ekonom Sjemeništa, kanonik
Prvostolnog kaptola i predsjednik Crkvenoga suda. Za svoj
savjestan, struèan i predan rad dobio je poèasni naslov
monsinjora (1975.). Don Danko je objavio dvije opširne
knjige "Prošlost Podstrane" (Split, 1988.) i "Vizitacije
poljièkih župa u XVIII. stoljeæu" (Split, 1995.). Preminuo je
u nedjelju 26. sijeènja u 94. godini života u Sveæenièkom
domu u Splitu.
2
5. veljaèe 2014. broj 5/2014
Radni dio 54. teološko-pastoralnog tjedna u Zagrebu
Zagreb, 28.1.2014. (IKA) – Radni dio 54. teološkopastoralnog tjedna posveæenog pitanju "Siromašna Crkva Crkva za siromašne u novoj evangelizaciji", koji je Katolièki
bogoslovni fakultet Sveuèilišta u Zagrebu priredio u
Meðubiskupijskom sjemeništu na Šalati, poèeo je 28.
sijeènja predavanjem dr. Tomislava Kovaèa sa zagrebaèkoga
KBF-a "Crkva pred izazovima siromaštva u novoj
evangelizaciji".
U sveopæoj krizi jedno od središnjih pitanja za Crkvu, kao i
za društvenu, nacionalnu i meðunarodnu zajednicu: je kako
se proizvode i koriste materijalna dobra; komu najviše
koriste, a tko ostaje prikraæen i koje su posljedice te
prikraæenosti. Razlièiti oblici koje poprima siromaštvo u
globaliziranom svijetu potièu Crkvu promišljati o svojoj
naravi i poslanju, rekao je dr. Kovaè te posebno skrenuo
pozornost na pojam evanðeoskog siromaštva. Ono nije samo
materijalna, nego prije svega teološka kategorija: siromasi u
svojoj potpunoj raspoloživosti subjekti su Božjeg zanimanja.
Preko njih se evanðelje objavljuje kao poruka osloboðenja
koja je namijenjena svakom èovjeku i koja je kadra iz
temelja mijenjati ljudsku svijest i društvene strukture,
pristajuæi uz sve one koji pate ili trpe bilo koji oblik
nepravde.
Osvrnuo se zatim na lica i nalièja današnjeg siromaštva, s
posebnim naglaskom na Hrvatsku. Današnja svjetska kriza
za Crkvu nije samo ekonomske, nego moralne i antropološke
naravi. Iza materijalnog siromaštva i društvene iskljuèenosti
sve više izbijaju razni oblici egzistencijalnog i duhovnog
siromaštva koji satiru suvremenog èovjeka poput samoæe,
otuðenosti, krize braka i obitelji, nasilja, ovisnosti, beznaða.
Siromaštvo tako pred Crkvu stavlja brojne i razlièite
izazove, jer "siromah je svaka osoba koja pati, koja je
povrijeðena u svom ljudskom dostojanstvu, koja je
iskljuèena, iskorištena ili progonjena, koja vapi za susretom i
spasenjem". Stoga, Crkva ne može sama odgovoriti na sve
potrebe današnjeg siromaštva, ali u suradnji s ostalim
društvenim institucijama može dati svoj specifièan doprinos
koji je pokrenut evanðeoskom ljubavlju prema bližnjemu,
zakljuèio je dr. Kovaè.
O "Crkvi siromašnih od pape Ivana XXIII. do pape Franje"
govorio je prof. dr. Stjepan Baloban sa zagrebaèkoga KBF-a.
Ukazao je na razlièitu percepciju tematike i pojmova Crkva
siromašnih, siromašna Crkva i Crkva za siromahe u civilnoj i
crkvenoj javnosti u Hrvatskoj. Nastanak ideje o Crkvi
siromašnih veže se uz papu Ivana XXIII. i Drugi vatikanski
koncil.
Naime, mjesec dana prije otvaranja Koncila, u "Radio
poruci" (11. rujna 1962.) papa Ivan XXIII. govori je o
potrebi "Crkve siromašnih". Poèetkom Koncila oblikuje se
neformalna skupina biskupa pod nazivom "Crkva
siromašnih" koju podupire i sam Papa kao i neki poznati
kardinali, meðu njima i Giovanni Batista Montini, buduæi
papa Pavao VI. Sam pojam "Crkva siromašnih" se ne
pojavljuje u koncilskim dokumentima, ali je sadržaj ušao u
odreðene koncilske dokumente (primjerice LG 8, 23; GS 1,
88; UR 13; PO 17…). Osvrnuo se i na pokušaje konkretne
primjene ideje "Crkva siromašnih" u Latinskoj Americi te na
reakcije službene Crkve s naglaskom na ulogu
postkoncilskih papa.
U nekim drugim dijelovima svijeta gdje žive katolici,
primjerice u Europi, ideja "Crkva siromašnih" nije se dalje
razvijala jer se Crkva nakon Koncila više bavi drugim
ika
pitanjima, poput liturgije i morala, usto tadašnje
zapadnoeuropske zemlje su države blagostanja, a u
komunistièkim zemljama Srednje i Istoène Europe
siromaštvo nije ni smjelo biti tema.
No, u sveopæoj krizi posljednjih godina situacija se
promijenila pa tako tematika "Crkva siromašnih" postaje
važna tema i za Crkvu u Hrvatskoj. Izborom kardinala Jorge
Marija Bergoglija za Papu koji dolazi iz Crkve iz Latinske
Amerike i po Franji Asiškom uzima ime Franjo, tematika
"Crkve siromašnih" postaje nezaobilaznom temom cijele
Katolièke Crkve, istaknuo je dr. Baloban. Papa Ivan Dobri
odvažno je pokrenuo obnovu Crkve ukazujuæi na njezinu
bitnu oznaku kao "Crkva siromašnih". Papa Franjo, koji je u
kratkom vremenu svojim rijeèima, gestama i naèinom života
"osvojio srca" suvremenog èovjeka, potièe na daljnju
preobrazbu Crkve. I jednom i drugom rimskom biskupu na
srcu je "Crkva siromašnih". Upravo u tom segmentu Drugi
vatikanski koncil još uvijek je nedovršen proces i povijesni
izazov za Kristovu Crkvu u 21. stoljeæu, zakljuèio je dr.
Baloban.
Dr. Ivica Èatiæ s Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u
Ðakovu održao je predavanje "Siromasi i siromaštvo u
Svetom pismu". Pokušao je dati uravnotežen pregled
fenomena siromaha i siromaštva u njegovim razlièitim
aspektima zastupljenima u pojedinim glavnim skupinama
biblijskih knjiga. Siromasima i siromaštvom bavi se
legislativni dio Staroga zavjeta, nastoje osigurati zaštitu tih
slojeva naroda i ogranièiti upadanje siromaha u dužnièko
ropstvo, proroci kritiziraju ekonomsku eksploataciju
smatrajuæi je u nebo vapijuæom nepravdom. Mudrosni
tekstovi i psalmi pokazuju pak šarolikost pristupa.
Neki od mudrosnih tekstova siromaštvo pripisuju neurednom
životu, a drugi ga takoðer smatraju posljedicom društvenih
nepravdi, dok za psalme istraživaèi nastoje utvrditi gdje se
govori o materijalnom siromaštvu, a gdje bi se eventualno
radilo o njegovoj duhovnoj dimenziji. U Novom zavjetu dr.
Èatiæ izdvojio je Jakovljevu poslanicu te evanðelja i Djela
apostolska, a posebno se zaustavio na Pavlovim spisima, jer
"pružaju najviše informacija o stavu Crkve prema
siromaštvu".
Dr. Èatiæ, u duhu Pavla je i zakljuèio predavanje, jer upravo
njegov primjer pruža jasnu perspektivu: Crkvu shvatiti zaista
kao zajednicu života u Kristu znaèi uspostaviti i zajedništvo
dobara. Onaj tko se toliko založi – svim onim što jest i ima –
i dijeli s drugima, imao razvijenu teologiju i duhovnost
siromaštva ili ne, dijeleæi na praktièni naèin postaje
siromašan sa siromašnima.
Naprotiv, dajuæi ostatke ili viškove znaèi ne izgraðivati
Crkvu kakvom je predstavlja Novi zavjet, pa makar imali ne
znam kako visoku teologiju i duhovnost siromaštva. Možda
nam upravo zato Stari i Novi zavjet ne želi profilirati jasnu
teologiju i duhovnost siromaštva, nego nam stavlja do znanja
vrijednost dijeljenja poput Zakeja i Pavla, podizanja
siromaha na razinu ljudskog dostojanstva i njihovo
ukljuèenje u Crkvu – poèetak novog svijeta, zakljuèio je dr.
Èatiæ.
Misno slavlje u sjemenišnoj crkvi Presvetog Srca Isusova na
zagrebaèkoj Šalati u koncelebraciji s vrhbosanskim
nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljiæem, nadbiskupima i
biskupima te sveæenicima sudionicima TPT-a predvodio je
zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ. Na misi su
pjevali studenti Instituta za crkvenu glazbu Albe Vidakoviæ
KBF-a u Zagrebu.
.
Domovinske vijesti
Predstavljena knjiga "Teologija i pjesništvo euharistije
kod Tome Akvinskoga"
Zagreb, 28.1.2014. (IKA) - Dominikanska naklada Istina i
Institut sv. Tome Akvinskoga priredili su na blagdan sv.
Tome Akvinskoga, u utorak 28. sijeènja, u dvorani
Meðubiskupijskog sjemeništa na Šalati predstavljanje knjige
"Dar prisutnosti. Teologija i pjesništvo euharistije kod Tome
Akvinskoga" èiji je autor Jan-Heiner Tück. Knjigu je na
hrvatski preveo fra Ivan Ivanda.
Predstavljajuæi knjigu, dr. Ivica Raguž uvodno je ukazao na
podnaslov knjige "teologija i pjesništvo euharistije" te
istaknuo kako on kao da izrièe ono što je svojstvo Tomine
teologije. S jedne strane duboka jednostavnost, lucidno
predstavljanje nauka o njegovoj teologiji, a s druge strane
zadivljenost ljepotom otajstva vjere koja dolazi do izražaja u
njegovu pjesništvu.
Tako tu nalazimo sustavan prikaz Tomine teologije
euharistije. U tom kontekstu istaknuo je kako se autor
posebno posvetio dvjema, i danas vrlo važnim temama
teologije euharistije, kao što su pretvorba dara i
uprisutnjavanje Kristove muke u euharistiji. Nadalje, dr.
Raguž je rekao kako je odlomak o pretvorbi dara na neki
naèin dobar uvod u cjelokupnu sakramentalnu teologiju
Tome Akvinskoga.
Srce pak knjige èini poetska teologija Tome Akvinskoga u
euharistijskim himnima. Euharistijski himni koje je Tück
sjajno analizirao predstavljaju Tominu potrebu da više kuša,
a manje spoznaje. Dakako, kao što njegova sustavna
teologija nikad nije spoznaja bez kušanja, tako ovdje himni
nisu kušani bez spoznaje. Himni ustvari izrièu njegovu
cjelokupnu teologiju. Tako himan "Klanjam Ti se smjerno"
posebno lijepim izrièajima donosi tu igru Božje prisutnosti i
odsutnosti, razotkrivenosti i otkrivenosti (tajni Bože naš, koji
se pod prilikama sakrivaš). "Usudio bih se reæi da u tim
stihovima dolazi do izražaja èinjenica Božje galantnosti,
darivanja u nenametljivosti, skrivenosti", istaknuo je dr.
Raguž.
Dominikanski provincijal dr. Anto Gavriæ istaknuo je kako
ta knjiga Tomu Akvinskoga predstavlja u novom svjetlu. To
je pojasnio èinjenicom, kako se Tomu predstavlja kao
intelektualca, osobu koja je puno pisala. No, ova knjiga
osobito u završnom dijelu predstavlja Tomu kao pjesnika.
Toma je bio èovjek molitve, predan kontemplaciji, provodio
je sate u adoraciji. Stoga, kad pristupamo ovoj knjizi dobro
je znati koje mjesto euharistija ima u Tominu životu. Za
njega euharistija nije otajstvo meðu drugim otajstvima,
predmet promišljanja. Ona je najvažniji sakrament. Još više:
sam izvor, jer sadrži samog Krista, rekao je dr. Gavriæ te
podsjetio kako Toma piše da se najviši stupanj prijateljstva
sadrži u tome da se živi zajedno s prijateljima. Tako se
odnos prijatelja prekrasno pretaèe u euharistijske himne koje
je Toma ispjevao. Nadalje je istaknuo kako Tück u knjizi
analizom jezika, teološkim promišljanjima i tumaèenjima
dovodi do poetskoga vrhunca koji pomaže da vidimo kako
se u Tominim himnima dogaða susret mudrosti i
osjeæajnosti, znanosti i poezije.
Istièuæi kako je teško oèekivati od Tome filozofa da bude i
pravi pjesnik, rekao je da je upravo on nadahnuti pjesnik, što
potvrðuju i euharistijski himni. Tako iz njegove filozofije
prelazimo u njegovu molitvu, iz njegove molitve prelazimo
u poeziju, a da možda neæemo ni osjetiti taj prijelaz, pojasnio
je dr. Gavriæ, "jer ništa se ne mijenja. Njegova je filozofija
bogata ljepotom, kao što je i njegova poezija tolika zgusnuta
mišlju".
Predstavljanje je izvoðenjem Tominih euharistijskih himana
obogatio Zbor dominikanskih studenata "Jordan Viculin,
OP", a program je vodila dr. Tanja Baran.
5. veljaèe 2014. broj 5/2014
3
Domovinske vijesti
Komisija za hrvatski martirologij o neprimjerenom
naèinu iskapanja na grobištima žrtava komunistièkog
režima
Zagreb, 29.1.2014.
(IKA) - U prostorijama Hrvatske
biskupske konferencije u Zagrebu, pod predsjedanjem
gospiæko-senjskog biskupa Mile Bogoviæa, održana je 29.
sijeènja deseta sjednica Komisije HBK i BK BiH za hrvatski
martirologij. Komisija je veliku pozornost posvetila
dogaðanjima vezanima uz iskapanja pobijenih u rujnu 1946.
na lokalitetu Tupale kraj Sinca (Lièko-senjska županija) i
Vrgorac (Splitsko-dalmatinska županija). Poslove iskapanja
vodilo je Povjerenstvo za istraživanje, ureðenje i održavanje
vojnih groblja žrtava II. svjetskog rata i groblja poslijeratnog
razdoblja. Povjerenstvo djeluje u sklopu Ministarstva
branitelja. Predsjednik je obavijestio èlanove o tijeku
dogaðanja od poèetka iskapanja pa do otkrivanja spomenika
u Tupalama te izložio kako je sve to predstavljeno u
medijima. U raspravu se veoma aktivno ukljuèio i Franjo
Talan, èlan spomenutog Povjerenstva uime HBK.
Jednodušan je stav èlanova Komisije da iskapanje žrtava u
tim mjestima nije bilo izvedeno sukladno civilizacijskim i
pravnim standardima, prvenstveno zato što je povrijeðeno
dostojanstvo žrtve, pravo rodbine i pravo naroda na istinu.
Žrtva je tretirana kao puki statistièki podatak; sve je
obavljeno na brzinu, èak se nije ispitalo ni broj ubijenih, a
kamo li njihova imena, razlog i naèin ubijanja.
Premda su na grobištu bila dva križa s imenima pobijenih,
iako se na tom mjestu na godišnjicu stradanja održavala
spomen slavlja, nitko od mještana nije o iskapanju
obaviješten, pa èak ni najbližoj rodbini nije bio dopušten
pristup. A neki su s prozora svojih kuæa mogli vidjeti bagere
koji raskapaju grobište i kamione koji odvoze iskopani
materijal. Dosta razloga za uznemirenost i zaprepaštenost,
reèeno je na sastanku.
Narod ima pravo na istinu o stradanjima, jer se u vrijeme
ubijanja i dugo poslije nije smjelo o tom zloèinu govoriti i
samo potajno se moglo doæi do grobišta. I sada je iskapanje
obavljeno bez pristupa javnosti, kao da i dalje netko želi da
se ne otkrije istina o stradanju. Nije èudno onda da se narod
listom pobunio protiv takva naèina i svoje neslaganje
potvrdio prosvjedom s 986 potpisa. Takav naèin pristupa tim
više zaèuðuje što su neki od èlanova "radne ekipe" korektno
obavili više iskapanja grobišta stradalih u Domovinskom
ratu. Nije, dakle, rijeè o neupuæenosti. Bojimo se da je rijeè
o stvaranju jedne loše prakse koja bi vrijedila za žrtve
komunistièkog terora, da se i dalje drži pod embargom istina
o komunistièkom teroru i njegovim zloèinima, da se i dalje
nastavi s uništavanjem memorije o jednoj vrsti žrtava. To
nas tim više zabrinjava jer je isti naèin iskapanja primijenjen
i u Vrgorcu, opet s iskljuèenjem javnosti.
Istaknuta je potreba da se poslovi iskapanja žrtava
komunistièkih zloèina povjere nepolitièkim ustanovama, a
nipošto onima koji su bili aktivno ukljuèeni u represivni
komunistièki sustav. Zakljuèeno je da æe se Komisija u tom
smislu pismeno obratiti spomenutom Povjerenstvu, te da æe
o tome obavijestiti i druge ustanove, nacionalne i
meðunarodne.
Zatim je Predsjednik obavijestio da je s nekim èlanovima
Komisije bio u devet biskupijskih središta u kojima je
predstavljen zbornik Muèenici i žrtve
iz vremena
komunistièke vladavine. Tom prilikom predstavljen je i
projekt popisa svih stradalih katolika u Hrvatskoj te Bosni i
Hercegovini u II. svjetskom ratu i poraæu, a posebno na
podruèju biskupije u kojoj je bilo predstavljanje. U ostalim
biskupijama predstavljanje æe biti u veljaèi (Rijeèka
metropolija) i ožujku (Zagrebaèka metropolija) ove godine.
Za pomoæ prikupljanja podataka od živuæih svjedoka ili
4
5. veljaèe 2014. broj 5/2014
ika
rodbine predviðen je i obrazac koji æe se dostaviti
župnicima. Moguænost prijave svojih poginulih omoguæena
je i pozivom na telefonski broj 01/563 5036 tajnici Komisije.
Kod prikupljanja podataka naglašena je važnost bilježenja
okolnosti smrti kako bi se utvrdile sve žrtve uz koje je
vezano vjernièko svjedoèenje.
Jure Krišto izložio je moguænosti suradnje s Hrvatskim
katolièkim sveuèilištem na projektu: Totalitarni sustavi u 20.
stoljeæu i njihove žrtve – tragovi muèeništva komunistièkog
sustava u Hrvatskoj i BiH. Projekt æe biti predstavljen
objema biskupskim konferencijama na zajednièkom
zasjedanju u veljaèi.
U nastavku je bilo rijeèi o nekim organizacijskim pitanjima
povodom predstojeæeg simpozija "Muèeništvo i muèenièki
trag(ovi) u hrvatskoj povijesti" koji æe se održati 13. ožujka
2014. u Zagrebu a koje Komisija organizira u suradnji s
visokim teološkim uèilištima u republikama Hrvatskoj i
Bosni i Hercegovini.
Govoreæi o medijskom praæenju tema hrvatskog
martirologija, istaknuta je potreba bolje prezentacije i
komunikacije s medijima, posebice vjerskima. Komisija
ureðuje portal http://hrvatski-mucenici.net/ koji nastoji
pratiti sva dogaðanja s podruèja svoga djelovanja.
Pojedini su èlanovi Komisije izložili zapažanja iz svojih
podruèja praæenja: arhivi, literatura, obilježavanje grobišta,
organiziranje hodoèašæa i dr.
Izaslanstvo Zrinske garde posjetilo poèasnog èlana
biskupa Jezerinca
Zagreb, 29.1.2014. (IKA) - Izaslanstvo Zrinske garde
Èakovec posjetilo je potkraj sijeènja u Zagrebu svog
poèasnog èlana, vojnog biskupa u Republici Hrvatskoj Jurja
Jezerinca.
Biskup Jezerinac primio je u Vojnom ordinarijatu
izaslanstvo Zrinske garde u kojem su bili predsjednik
Alojzije Soboèanec, dipl. oec., predsjednik Skupštine Mihael
Štebih, akad. kipar, nadzapovjednik Alojzije Šestan, glavni
tajnik Bojan Kocijan, gardist Dragutin Trstoglavec i redovni
èlan mons. prof. dr. Juraj Kolariæ. Uz biskupa, poèasnog
èlana Zrinske garde, na dijelu susreta bio je i generalni vikar
o. Jakov Mamiæ.
Gardino izaslanstvo došlo je pozdraviti mons. Jezerinca i
zaželjeti mu što brži oporavak nakon nedavnog teškog
operativnog zahvata te se ponovno uvjerilo u vitalnost i
optimizam biskupa koji se veæ polako vratio obavljanju
svojih obveza. Biskupa su izvijestili o djelovanju Zrinske
garde tijekom protekle godine kada su gardisti imali
stotinjak nastupa u Hrvatskoj i u inozemstvu, te o sveèanosti
proglašenja generala Ante Gotovine poèasnim èlanom
Zrinske garde što je bila svojevrsna kruna zbivanja na kraju
godine. U razgovoru je bilo rijeèi i o dobroj suradnji izmeðu
Zrinske garde i Vojnog ordinarijata, te o sudjelovanju na
ovogodišnjem 22. hodoèašæu Hrvatske vojske i policije u
Lurdu i proslavi treæeg spomendana Zrinskih i Frankopana u
Èakovcu potkraj travnja.
Izaslanstvo Zrinske garde darovalo je biskupu Jezerincu
tiskano izdanje s preslikom rukopisnog latinskog izvornika
Povelje Nikole Zrinskog Sigetskog, odnosno Darovnice župi
Sveti Juraj na Bregu u Meðimurju od 6. prosinca 1563. s
prijepisom i hrvatskim prijevodom. Usto darovana mu je i
vojna kaciga s hrvatskim obilježjima tvrtke Šestan-Busch
d.o.o. iz Preloga koju æe, kako je biskup najavio, koristiti za
skorog posjeta hrvatskim vojnicima u mirovnoj misiji.
Domovinske vijesti
ika
Susret sveæenika Vojnog ordinarijata
Zagreb, 29.1.2014.
(IKA) – Prvi ovogodišnji susret
sveæenika Vojnoga ordinarijata održan je 29. sijeènja u
prostoru ordinarijata u Zagrebu. Na susretu su uz vojnog
biskupa Jurja Jezerinca te generalnog vikara dr. o. Jakova
Mamiæa i vikara za pastoral don Josipa Staniæa, sudjelovali
vojni i policijski dekani i kapelani iz svih krajeva Hrvatske.
Cilj susreta bio je ponajprije osvrt na godišnje pastoralne
planove kapelanija i cijele biskupije te razmjena mišljenja
oko novih pastoralnih projekata koji bi imali posebno
obilježje specifiènosti vojno-redarstvenoga dušobrižništva u
svjetlu apostolske konstitucije "Spirituali militum curae" te
drugih dokumenata koji definiraju poslanje vojnog i
policijskog dušobrižnika.
Raspravljano je o sudjelovanju vojnih i policijskih kapelana
u projektima: profesionalne etike vojnika i policajca,
cjelovitosti izgradnje vojnika i policajca, o spolnoj
jednakosti unutar vojske i policije. Bilo je rijeèi i o naèinu
unaprjeðenja izobrazbe kapelana u Hrvatskoj i inozemstvu,
proširenju karitativne djelatnosti biskupije, sudjelovanju u
meðunarodnim projektima te opæenito kako postojeæu
pastoralnu praksu uèiniti uèinkovitijom.
Prije susreta koji su vodili generalni vikar i vikar za pastoral
sveæenicima se obratio biskup Jezerinac, poželjevši im svako
dobro od Gospodina u ovoj godini, da ona bude doista nova i
blagoslovljena prije svega po njihovoj ljubavi i sveæenièkoj
zauzetosti prema onima kojima su kao sveæenici poslani
navijestiti Radosnu vijest, a to su vjernici vojno-redarstvenih
snaga u RH. Ova godina, nastavio je biskup, "trebala bi biti
doista nova u smislu traženja novih putova, kako bi se Božja
Rijeè što dublje ukorijenila u našem srcu i u životu naših
vjernika. Stoga je dobro kod ovakvih susreta jedan drugoga
saslušati, što više izmijeniti iskustva, misli i želje".
XIV. obiteljska tribina "Život je dar"
Split, 29.1.2014. (IKA) – U povodu Dana života u srijedu
29. sijeènja u samostanu Gospe od zdravlja u Splitu, održana
je XIV. u nizu obiteljskih tribina pod naslovom "Život je
dar". Gost predavaè bio je Miljenko Mariæ, profesor
filozofije i sociologije te dopredsjednik Udruge obitelji s
èetvero i više djece Cetinskog kraja, a moderatorica dr. med.
spec. obiteljske medicine Danijela De Micheli Vitturi.
U izlaganju iznio je niz statistièkih podataka koji pokazuju
zabrinjavajuæu demografsku sliku Hrvatske: odnos na
negativni prirodni priraštaj stanovništva, dob mladenaca pri
sklapanju brakova, broj obitelji po broju djece. Oko 50%
obitelji u Hrvatskoj ima 1 dijete, 37% dvoje, 10% troje, 2%
èetvero, a oko 1% petero i više djece. Obitelji s brojnom
djecom su u manjini i kao svakoj manjini potrebna im je
zaštita. Kao sociolog uoèio je tridesetogodišnji znak. Naime
od 1937. g. do 1941. g, zatim od 1967. g. do 1971. g. i od
1997. g. do 2001. g. u Hrvatskoj je prirast stanovništva bio
veæi nego u drugim razdobljima, èemu su pogodovale i
odreðene okolnosti veæe slobode i narodnog jedinstva. Za
vrijeme rata razumljivo je najniži prirast, nakon rata druge su
okolnosti i razmišljanja i moguænosti prihvaæanja života.
Nakon izlaganja sudionici su raspravljali o goruæim
pitanjima koji pogaðaju obitelji: o zdravstvenom odgoju,
nezaposlenosti, ekonomskim migracijama, o potrebi
školskog programa koji njeguje i odgaja za obiteljske
vrednote, o potrebi susreta obitelji, o školama za obitelj i
roditelje, življenju kršæanskih vrednota braka i obitelji u
svijetu.
Zapoèeo kapitul Družbe Duha Svetoga za Hrvatsku
Podvinje, 29.1.2014. (IKA) - Sveèanom misom u župnoj
crkvi Sv. Antuna Padovanskog u Podvinju poèeo je 29.
sijeènja petodnevni 2. kapitul redovnika misionara Družbe
Duha Svetoga - spiritanaca za Hrvatsku. Misno slavlje s
brojnim okupljenim vjernicima i u zajedništvu dvanaest
sveæenika, od kojih osam spiritanaca koji djeluju u
Hrvatskoj, predvodio je šibenski biskup Ante Ivas, a
propovijedao ðakovaèko-osjeèki nadbiskup i metropolit
Ðuro Hraniæ. Kapitul, koji se u pravilu održava svakih šest
godina, i izbornog je karaktera.
Okupljene vjernike i subraæu pozdravili su župnik župe
Podvinje o. Ante Šiško i poglavar Družbe Duha Svetoga za
Hrvatsku o. Josaphat N. Mosha. (misionar iz Tanzanije),
otvarajuæi kapitul rijeèima: "Molite s nama i za nas."
Govoreæi o Duhu Svetom, èije karizme na poseban naèin
nosi ta Družba, biskup Ivas istaknuo je da bez treæe
božanske osobe nema ništa ni u Crkvi ni u svijetu. "U
vremenu u kojem razni zli duhovi utjeèu na naše mlade i
našu djecu kljuèna je molitva Duhu Svetom, skrivenoj snazi
Crkve, koja sve preobražava, prosvjetljuje i oživljuje",
istaknuo je biskup Ivas.
U homiliji nadbiskup Hraniæ poruèio je da su osobe koje su
odabrale živjeti posveæenim životom, ozbiljno shvatile svoj
krsni poziv, a na osobit naèin to su shvatili redovnici Družbe
Duha Svetoga. "Crkva je po svojoj naravi misionarska.
Granice Crkve jednake su krajnjim granicama zemlje. Tako
je Isus od poèetka uništio svaki oblik židovske iskljuèivosti i
posebnosti u svojoj Crkvi. Želio je sabrati novi Božji narod,
iz svih jezika, puka i naroda, od ljudi razlièitih boja kože i
razlièitih kultura – da mu budu svjedoci sve do kraja zemlje.
I upravo to je poslanje posebnost ovih redovnika misionara
Družbe Duha Svetoga koji u Hrvatskoj djeluju veæ 33 godine
svjedoèeæi Krista Uskrsloga", istaknuo je mons. Hraniæ,
podsjeæajuæi i na Isusove rijeèi kojima svojim uèenicima na
Uskrs naveèer dijeli svoj mir i svoga svetoga Duha, i kojima
ih šalje u svijet da bi umjesto njega naviještali Božju Rijeè i
otvarali ljudima oèi. "To poslanje trebamo i mi nastaviti,
trebamo biti svjedoci Božje istine, koju je Krist navijestio i
koja se oèitovala u njemu", poruèio je mons. Hraniæ. "Ondje
gdje zajedno molimo, makar naša molitva bila i oskudna,
meðu nama je Uskrsnuli", kazao je nadbiskup Hraniæ.
Misi je prethodio i duhovni nagovor na temu razgovora s
Bogom, o èemu je spiritancima govorio nadbiskupijski
povjerenik Djela za trajnu sveæenièku izgradnju mr. Bože
Radoš. "Molitva nije samo susret èovjeka s Bogom, jer
susret omoguæuje razgovor. Molitva je susret s Rijeèi,
izgovorenom, ali neprolaznom…", istaknuo je mr. Radoš.
U Hrvatskoj veæ 33 godine djeluju redovnici te Kongregacije
koju je u Francuskoj 1703. osnovao Francois Poullardes
Places. Prvi misionar spiritanac koji je došao u našu zemlju
(godine 1981.) jest o. Albert Thielemeier, koji je danas s 87
godina najstariji èlan Družbe u Hrvatskoj. Družba u svijetu
trenutaèno ima oko tri tisuæe redovnika u više od 60 zemalja
na pet kontinenata, a u Hrvatskoj imaju tri zajednice u èetiri
župe: Muèeništva sv. Ivana u Osijeku, sv. Nikole biskupa u
Mandalini i sv. Ivana Kristitelja u Zablaæu (Šibenik) te sv.
Antuna Padovanskog u Podvinju (Slavonski Brod). Iz
Hrvatske su trenutaèno na formaciji u Francuskoj dva
kandidata za èlanove Družbe: Davorin Pleše iz Slavonskog
Broda studira filozofiju u Lilleu, a Ivan Boduljak iz Osijeka
uèi francuski jezik u Parizu.
.
5. veljaèe 2014. broj 5/2014
5
Domovinske vijesti
Drugi dan radova 54. teološko-pastoralnog tjedna u
Zagrebu
Zagreb, 29.1.2014. (IKA) – Prvo predavanje drugoga dana
54. teološko-pastoralnog tjedna u Zagrebu, 29. sijeènja, o
"Teologiji osloboðenja i opredjeljenju za siromašne" govorio
je prof. dr. Josip Grbac s Teologije u Rijeci. Premda je
teologija osloboðenja nastala i razvila se 60-tih i 70-tih
godina u Južnoj Americi, njezina se problematika
nedvojbeno
nije
zaustavila
na
južnoamerièkom
zemljopisnom i misaonom podneblju, nego je postala izazov
upuæen Crkvi u cjelini i društvu kao takvom. Etika koja
proizlazi iz teologije osloboðenja ne postavlja imperativ "biti
dobar", nego "kako se osloboditi?" Tako osloboðenje postaje
drugi naziv za fundamentalnu etiku. U osvrtu na situaciju u
Hrvatskoj, tj. što mi u Hrvatskoj možemo nauèiti iz teologije
osloboðenja i njezinog zalaganja da siromasi u najširem
smislu rijeèi postanu subjekti teološkog razmišljanja,
crkvene prakse, ali i politièkih opredjeljenja, dr. Grbac
upozorio je kako je u Latinskoj Americi opredjeljenje za
siromašne bilo shvaæeno ponajprije kao politièki problem
koji se nije mogao ostvariti zbog diktature manjine.
Èinilo se da je posezanje za politièkom borbom za vlast
jedini put nadvladavanja nepravdi te da Crkva nema
alternative nego podupirati dolazak na vlast onih koji æe
nepravdu otkloniti. U Hrvatskoj, meðutim, barem naizgled,
veæina podupire i godinama je podupirala vlast koja se
pokazala neosjetljivom po pitanju smanjenja siromaštva.
Dakle, kod nas nema smisla izravno djelovanje Crkve po
pitanju borbe za vlast. Jer su se sve dosadašnje politike u
Hrvatskoj pokazale neosjetljivima za problem siromaštva.
Problem je, dakle, u nedovoljnoj svijesti kod ljudi, u javnom
mnijenju iz kojega dolaze politièki lideri. Dok je tako, bez
obzira tko došao na vlast, neæe prepoznati važnost
opredjeljenja za siromašne na politièkom planu, rekao je dr.
Grbac te istaknuo kako je stoga Crkva pozvana mijenjati
društvenu svijest koja æe postati osjetljivija za problem
siromaštva.
Predstaviti opredjeljenje za siromašne kao kriterij
evanðeoskog stila življenja, ali i kao kriterij politièkog
opredjeljenja kršæana ne znaèi izravno ukljuèivanje Crkve u
borbu za vlast. To je rad na pretvaranju opredjeljenja za
siromašne u politièki, gospodarski i kulturni prioritet u
Hrvatskoj. Ali, u bazi, u školama, obiteljima, Crkvi, u
akademskim institucijama. Nedovoljno je da to opredjeljenje
ostane krepost koja æe krasiti samo elitu najboljih vjernika,
rekao je dr. Grbac te ustvrdio kako je u Hrvatskoj politièki
dio teologije osloboðenja teško primjenjiv. To je potkrijepio
èinjenicom "raznih trivijalnih pitanja kojima se u posljednje
vrijeme bavimo, a siromaštvo se poveæava. Pogotovo kršæani
u Hrvatskoj nisu nikada došli na ideju da pokušaju svoj
kršæanski identitet ostvariti i uèiniti uèinkovitim putem
politièke borbe". Stoga je u zakljuènoj rijeèi dr. Grbac
posvijestio izazov za Crkvu.
Naime, u Crkvi je briga za siromašne uvijek smatrana
dužnošæu, ali onom pozitivnog tipa. Negativne dužnosti
obvezuju apsolutno (Ne ubij!) dok su pozitivne (Poštuj
život!) dobrovoljne i ostavljaju moguænost izbora. Nužno je
problem siromaštva i dužnost njegova smanjivanja smjestiti
u tzv. negativne dužnosti. "Ne zatvaraj oèi, srce pred
patnjom siromaha!" Zar to za kršæanina ne može biti isto
tako apsolutna zapovijed kao ona "Ne ubij!" zakljuèio je
prof. Grbac.
Predavanje "Siromaštvo i bogatstvo pred izazovima
ideologiziranja" dr. Nenad Polgar poèeo je pitanjem "Smije
li i može li bogata Crkva govoriti o siromaštvu?" Pojasnio je
kako upravo ono upuæuje na idejnu podlogu teme
predavanja. Naime, u planiranju ovogodišnjeg teološko-
6
5. veljaèe 2014. broj 5/2014
ika
pastoralnog tjedna, a s obzirom na trenutaèno stanje u
državi, mogla se javiti bojazan da æe izabrana tema
"Siromašna Crkva – Crkva za siromahe u novoj
evangelizaciji" - negativno odjeknuti u medijima i u široj
javnosti. Time bi se u potpunosti skrenula pozornost s onoga
o èemu se htjelo razmišljati prema stanju crkvene svijesti o
samoj sebi, koje se u odreðenim krugovima unutar hrvatskog
društva interpretira vrlo negativno – kao licemjerno,
neiskreno i neosjetljivo za kontekst u kojem se nalazi. Nakon
što je definirao pojmovlje vezano uz "ideologiju", te
percepciju u hrvatskom društvu, osvrnuo se na legitimnost
(suvremenog) crkveno-teološkog govora o siromaštvu i
bogatstvu. Posebno se usredotoèujuæi na dogaðaj Isusa
Krista, predavaè je skrenuo pozornost na Pavlove rijeèi "On,
koji bijaše bogat, postade radi nas siromašan da vi postanete
bogati njegovim siromaštvom." (2 Kor 8,9, usp. 1 Kor 1,5,
Ef 1,18). Da bi se razumjelo Pavlovu misao na ovim
mjestima, važno je imati na umu da se ono što on naziva
bogatstvom u oèima svijeta èini ludošæu i siromaštvom jer
svijet u svojoj "mudrosti" ne razaznaje pravu narav stvari te
zbog toga, zarobljen svjetovnim brigama, vjeruje u sama
sebe ili u vlastita dobra, a ne u Boga. Pojasnio je, kako ovaj
odnos prema siromaštvu i bogatstvu potvrðuju i kasniji
teološki izvori kao i crkvena praksa kroz povijest. Naravno,
to ne znaèi da povijest odnosa Crkve prema siromaštvu i
siromašnima treba glorificirati, posebice ukoliko se uzme u
obzir da bi iscrpnija analiza pokazala i negativne strane tog
odnosa; bilo da se radi o jednostranom pretjerivanju u
življenju siromaštva, o negativnim posljedicama karitativne
djelatnosti, ili pak o beskrupuloznom umnožavanju
bogatstva i raskoši kojima se ni Crkva nije uspjela kroz
svoju povijest u potpunosti othrvati. No, legitimnost
crkvenog govora o tim stvarnostima sasvim je opravdana i
odbacivanje tog prava nije samo neutemeljeno nego èak
poprima karakteristike ludosti, posebice ukoliko se uzme u
obzir da Crkva kao institucija ima iza sebe tisuæljetno
iskustvo zalaganja za siromašne i razvijanja infrastrukture
kojom je nadahnula ono najplemenitije u ljudskom duhu i
praktiènom djelovanju ljudske zajednice, istaknuo je dr.
Polgar. U zakljuènom dijelu predavanja istaknuo je kako je
papa Franjo "veæ zadužio Crkvu svojim neumornim
zalaganjem za siromašne i sve one èiji je glas postalo uistinu
previše lako potisnuti iz bilo koje vrste javnog diskursa". No,
upozorio je, "umre li Papa sutra i postane li još jedan svetac
kojem se možemo pomoliti, a da povrh toga ne moramo
uèiniti ništa više, ne stavljamo li time sebe u službu najgore
vrste ideologije; one koja je spremna i istinito i dobro i
plemenito, pa èak i samo evanðelje iskoristiti kako bi
zadržala status quo".
Prof. dr. Zoran Šuæur sa Pravnog fakulteta Sveuèilišta u
Zagrebu Studijskog centra socijalnog rada održao je
predavanje "O starim i novim siromasima u hrvatskom
društvu: empirijski uvid". Izlaganje je temeljio na podacima
ankete o potrošnji kuæanstava koje koriste zemlje Europske
unije, a kojim Državni zavod za statistiku na godišnjoj razini
prikuplja podatke o dohocima i potrošnji. Izabrao je dvije
2007. kao godinu prije ekonomske krize i 2010. nakon
pojave gospodarske i socijalne krize. U definiranju tko su to
siromašni, koristio je metodologiju EU, prema kojoj su
siromašni oni èiji je dohodak manji od 60% prosjeènoga
dohotka.
Osnovni podaci o opsegu siromaštva i ekonomskim
nejednakostima pokazuju da je izmeðu navedenih godina
siromaštvo poraslo za oko 19%, te da je došlo do rasta
ekstremnog siromaštva. Ekstremno siromašni su oni èiji je
dohodak manji od jedne treæine prosjeènoga dohotka. Tako
je s 2,5% u 2007. taj postotak u 2010. porastao na 3,1%.
ika
Dr. Šuæur ukazao je zatim na porast siromaštva svih dobnih
skupina i posebno istaknuo udio siromaštva mladih, koji veæi
od udjela starih, izuzev onih najstarijih. Više od 63%
siromašnih živi u ruralnim naseljima, posebice u podruèjima
središnje i istoène Hrvatske, ali je porastao i rizik graðana u
urbanim naseljima, jer je ekonomska kriza pogodila
aktivnosti u kojima sudjeluje urbano stanovništvo.
Meðu siromašnima poveæava se udio kuæanstava koja vode
radno aktivne osobe (bilo zaposlene ili nezaposlene), raste
siromaštvo meðu bolje obrazovanim osobama te meðu
djecom i mladima. Osobito rastu rizici siromaštva za mlade
koji se prvi put pojavljuju na tržištu rada, koji sve duže
èekaju na zaposlenje, nemaju prava na naknade za
nezaposlene ili ostaju bez posla zbog kratkog staža
zaposlenosti ili nesigurnosti zaposlenja (rad na odreðeno ili
povremeni rad). Takoðer, poveæava se udio kuæanstava u
kojima nijedna odrasla osoba nije zaposlena, koja se u
posebnom teškom materijalnom položaju. Novi oblici
siromaštva
povezuju
se
s
problemima
rastuæe
nezaposlenosti, financijske neizvjesnosti i zaduženosti,
transformacije obitelji (poveæanje udjela jednoroditeljskih
obitelji) i produbljivanja siromaštva. Osvrnuvši se na
problem prezaduženosti graðana, istaknuo je kako se tu
postavlja pitanje tko bi se trebao baviti tim problemom, je li
to zadatak samo socijalne politike ili je tu potrebno staviti
naglasak na edukaciju graðana prilikom podizanja kredita. U
tom vidu istaknuo je i problem izostanka socijalnog rasta
koji je pretpostavka otvaranja novih radnih mjesta. Zakljuèio
je da poveæanje broja novih siromaha zahtijeva veæa
ulaganja u mjere aktivne socijalne politike.
Predavanje "Hrvatski primjeri opredjeljenja za siromašne:
socijalni pastoral" održao je doc. dr. Nikola Vranješ s
Teologije u Rijeci. Ustvrdio je kako se socijalni pastoral u
našoj domovini ostvaruje ponajprije u obliku konkretnog
pomaganja bližnjima na osobnoj, najèešæe neformalnoj i
èesto skrovitoj razini, pa se o mnogim djelima zalaganja
kršæana na osobnoj razini nikada neæe saznati u široj
javnosti. Govoreæi, pak, o organiziranom obliku socijalnog
pastorala, istaknuo je župnu razinu gdje do izražaja dolaze
župni caritasi, odnosno župne karitativne skupine. Potom je
ukazao na biskupijsku, odnosno nacionalnu razinu, tj. na
strukture Crkve, istaknuvši Hrvatski Caritas, kao i Caritase
na nad/biskupskim razinama. Nezaobilaznim je ocijenio i
djelovanje Komisije HBK Iustitia et pax i Centra za
promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, kao dvije
ustanove koje na nacionalnoj razini ukazuju na važna
društvena pitanja i na doprinos kršæanskog vrijednosnog
sustava u odnosu na bitna podruèja za život i djelovanje ljudi
u našemu društvu. Na podruèju socijalnog pastorala svoje
mjesto imaju i katolièka uèilišta, a predavaè je posebno
istaknuo i doprinos katolièkih medija poput Glasa Koncila,
Kane, HKR, IKA-e koji svojim djelovanjem ukazuju na
potrebe siromašnih, ali i na djela socijalnog pastorala. Uz to
su usko vezani i katolièki izdavaèi koji osobito putem knjiga
pridonose širenju svijesti o važnosti socijalnog pastorala i o
konkretnim pothvatima kroz koje se ostvaruje.
Dr. Vranješ nadalje je istaknuo posebno mjesto i doprinos
socijalnom pastoralu koji ostvaruju redovnièke zajednice, te
pojedini redovnici u vidu osobnog apostolata. Kao primjere
istaknuo je o. Antuna Cveka, odnosno djelovanje Misionarki
ljubavi bl. Majke Terezije u Zagrebu, ili pak milosrdnica sv.
Vinka Paulskog u Rijeci koje vode Kuæu utoèišta za
siromahe i beskuænike. Uz redovnièke zajednice u ovaj
djelatan vid Crkve ukljuèeni su i svjetovni redovi, kao i
udruge i pokreti vjernika. Jedan od zornih primjera je
Prihvatilište za beskuænike "Ruže sv. Franje" u Rijeci za koji
se brinu èlanovi Franjevaèkoga svjetovnog reda, uz što se
Domovinske vijesti
veže i prvi hrvatski èasopis o beskuæništvu i srodnim
društvenim temama "Uliène svjetiljke". Podsjetio je i na
posebne ustanove poput Hospicija "Marija Krucifiksa
Kozuliæ" u Rijeci, bolnice sv. Rafaela u Strmcu kod Nove
Gradiške, crkvena obiteljska savjetovališta te centre za
duhovnu pomoæ.
Misno slavlje u sjemenišnoj crkvi Presvetog Srca Isusova u
koncelebraciji s dekanom KBF-a dr. Tonèijem Matuliæem i
sveæenicima sudionicima TPT-a predvodio je hvarskobraèko-viški biskup Slobodan Štambuk.
Sudionicima TPT-a toga se dana predstavila zajednica
"Vjera i svjetlo, koja je prošle godine proslavila 20.
obljetnicu prisutnosti u Hrvatskoj.
Proslava blagdana sv. Blaža u Vodnjanu
Vodnjan, 29.1.2014. (IKA) - Vodnjan 3. veljaèe slavi 803.
obljetnicu župe i blagdana zaštitnika sv. Blaža. U èetvrtak
29. sijeènja župnik Marijan Jeleniæ sazvao je konferenciju za
novinare. Predstavio je planove župe koji mogu pomoæi
bržem razvoju Vodnjana, ali dati i nove poticaje razvoju
Istre i šire. Župa meðu svojim planovima ima namjeru izdati
monografiju u boji o 300 relikvija svetih s podruèja
negdašnjeg Rimskog carstva. Planira zatim izdati knjigu
"Znanstveno istraživanje relikvija u Vodnjanu" na uzorku od
786 kostiju svetaca iz vremenskog razdoblja od 1500 godina
a razmišlja se i o stvaranju virtualnog muzeja u 3D formatu,
što bi posebno zanimalo znanstveni svijet.
Predstavljena su i dosadašnja nastojanja za izgradnju kripte
ispod sadašnje župne crkve na 400 èetvornih metara za
konaènu prezentaciju relikvija. Dozvolu je 12. svibnja 2013.
potpisao biskup Dražen Kutleša. Idejni projekt je prije
dvadeset godina izradio dipl. arhitekt Slaven Cetina iz Pule.
Župa uskoro podiže i bronèani spomenik mons. Giuseppe
Del Tonu iz Vodnjana, najpoznatijem latinistu Svete Stolice
koji je tijekom šezdeset godina suraðivao sa šest papa, živio
i umro na glasu svetosti. Prijateljevao je s najeminentnijim
liènostima prošlog stoljeæa, èak i sa Padrom Pijom. Smatra
se da je Del Ton uz svetog Jeronima najveæa liènost ponikla
na tlu Istre.
Župa ovih dana popravlja i crkvu Sv. Martina iz 8. ili 9.
stoljeæa na tlu negdašnjeg rimskoga vojnièkog tabora.
Sastanak Upravnog vijeæa biskupijske Zaklade za
gradnju crkve Našašæa sv. Križa u Zrinu
Sisak, 29.1.2014.
(IKA) - Sastanak Upravnog vijeæa
biskupijske Zaklade za gradnju crkve Našašæa sv. Križa u
Zrinu održan je u srijedu 29. sijeènja u kapucinskom
samostanu Sv. Leopolda u zagrebaèkoj Dubravi. Sastanku,
koji je sazvao i vodio predsjednik Upravnog vijeæa fra Ivica
Petanjak, OFMCap, nazoèili su uz èlanove Vijeæa i sisaèki
biskup Vlado Košiæ, ravnatelj Zaklade mons. Marko
Cvitkušiæ i tajnik Vjekoslav Budanec. Nakon što je ravnatelj
Zaklade mons. Cvitkušiæ ukratko iznio kronologiju
uèinjenoga od osnutka Zaklade, u nastavku se razgovaralo o
arheološkim iskapanjima temelja srušene crkve Našašæa sv.
Križa i pronaðenim temeljima starije crkve iz 14. stoljeæa.
Biskup Košiæ okupljene je informirao o zemljištu koje je
Republika Hrvatska vratila Sisaèkoj biskupiji, èesticama
koje Biskupija još potražuje, te o moguæim idejnim
rješenjima buduæe crkve u Zrinu. Razgovaralo se i o
terminima dogaðaja koje Zaklada želi realizirati tijekom ove
godine, prikupljanju novèanih priloga za gradnju crkve kao i
predstavljanju knjige "Zrin 70 godina poslije komunistièkog
genocida" Damira Borovèaka, èlana Upravnog vijeæa
Zaklade.
5. veljaèe 2014. broj 5/2014
7
Domovinske vijesti
54. teološko-pastoralni tjedan u Zagrebu završen
plenarnom raspravom
Zagreb, 30.1.2014. (IKA) - Prvo predavanje posljednjeg
dana 54. teološko-pastoralnog tjedna koji je u
Meðubiskupijskom sjemeništu na zagrebaèkoj Šalati na temu
"Siromašna Crkva – Crkva za siromahe u novoj
evangelizaciji" priredio zagrebaèki KBF, održao je 30.
sijeènja dr. fra Marinko Pejiæ, OFM, s Franjevaèke teologije
u Sarajevu, koji je govorio o "Redovništvu i evanðeoskom
zavjetu siromaštva". Siromaštvo shvaæeno kao trezveno i
skromno korištenje dobrima, kao dijeljenje vlastitih dobara
sa siromasima ili stavljanje vlastitih dobara na zajednièko
korištenje, bilo je u Crkvi prihvaæeno i prakticirano kao
evanðeoska krepost, poglavito u redovnièkom naèinu života.
Ono što franjevaštvo donosi kao novost u odnosu na druge
oblike redovnièkog života je svakako odricanje od svake
vrste vlasništva, osobnog i zajednièkog sve do posvemašnje
nesigurnosti i izruèenosti prilikama i neprilikama života, kao
najmanji u društvu. Franjo želi potpunu identifikaciju s
onima koji ne mogu raèunati ni na kakvu vlast, želi se
poistovjetiti s rubnima, s gubavcima u njegovo vrijeme.
Tako je Franjino siromaštvo u prvom redu nasljedovanje
Kristova siromaštva, posvijestio je dr. Pejiæ te istaknuo kako
živjeti evanðelje s pozicija nezaštiæenosti, malenosti ima
svoje konkretne posljedice po duhovni život kršæana. U
prvom redu bliskost sa svakodnevnim situacija jednostavnih
ljudi.
Malenost sama po sebi paradoksalna je ideja. Naime,
današnja dominantna kultura uglavnom se temelji na snazi,
ugledu, pojavnosti, pa je tu teško naæi mjesto za malenost, za
ono što je nevidljivo, što ne svjetluca. Stoga se suvremeno
redovništvo, ali i kršæanstvo opæenito, ukoliko želi biti
autentièno evanðeosko i vjerno svojim korijenima mora
stalno iznova vraæati siromaštvu koje mora biti stvarno i
vidljivo. Redovnièko siromaštvo moæi æe govoriti današnjem
svijetu samo ukoliko ljudi našega vremena gledajuæi
redovnike vide i siromašno lice Crkve, Crkve koja ne želi
biti trijumfalna i moæna veæ Crkva siromaha i Crkva za
siromašne, zakljuèio je fra Marinko.
Predavanje
"Iskljuèenost/ukljuèenost
Crkve
–
iskljuèenost/ukljuèenost u Crkvi" održala je izv. prof. dr.
Ana s. Thea Filipoviæ. Kao polaznu premisu uzela je pojam
iskljuèenosti/ukljuèenosti koji pripada podruèju socijalnih
odnosa i društvenih znanosti, koji je potom primijenila kao
analitièku kategoriju za propitivanje odnosa Crkve i društva,
posebice u Hrvatskoj, te odnosa unutar Crkve. Time je
prošila tematiku siromaštva, tj. promišljanje usmjerila i na
druge oblike društvene iskljuèenosti, neparticipacije i
nepovezanosti, a u njihovu je temelju postulat ukljuèivanja,
sudjelovanja i povezivanja zasnovan na kršæanskoj slici
èovjeka i ljudske zajednice.
Analiza odnosa Crkve i društva u Hrvatskoj odnosno
crkvene iskljuèenosti i/ili ukljuèenosti u društvo pokazuje i
pozitivne fenomene koji su izraz svijesti odgovornosti i
stvarne zauzetosti za ostvarivanje evanðeoske poruke ljubavi
prema èovjeku i humanizacije društva, ali i negativne pojave
koje oèituju propuste i nesnalaženja. Po svojoj temeljnoj
poruci, vrednotama i zalaganju Crkva je u društvu prisutna,
ali nedovoljno ukljuèena u društvo i s njime povezana, a da
bi bila djelotvorna, istaknula je dr. Filipoviæ.
Upozorila je i na korelaciju izmeðu "naslijeðenih" obrazaca
mišljenja u društvu i onih u Crkvi. Pretežito neostvarena
komunitarna ekleziologija Drugoga vatikanskog sabora,
nedostatna nastojanja oko promicanja zrelosti vjere, pastoral
"oèuvanja" i manjak stvarne otvorenosti za dijalog s
izazovima suvremenog svijeta, prepoznatljiv i u teološkoj
misli koja se boji disonantnih tonova, trajno uèvršæuju
8
5. veljaèe 2014. broj 5/2014
ika
strukture iskljuèenosti i nesudjelovanja unutar same Crkve:
od vjernika laika kao subjekata crkvenog života do pojedinih
kategorija vjernika prema dobnoj, spolnoj, obrazovnoj,
kulturološkoj, društveno-statusnoj, situacijskoj i drugoj
pripadnosti, istaknula je dr. Filipoviæ. Zakljuèila je kako
"angažirana ukljuèenost Crkve i kršæana u društvo
pretpostavlja odraslu i ljubavlju plodnu vjeru, pluriformno
izricanje vjerskih sadržaja i življenje kršæanstva koje daje
svjedoèanstvo jedinstva u razlièitosti te djelatno suraðuje sa
svim snagama u društvu koje rade na opæem dobru, osobito
na unapreðenju dostojanstva i ostvarivanju prava slabijih i
zakinutih. Nova prisutnost u društvu zahtijeva obnovljeni
duh i novo lice Crkve".
Predavanje "Caritas: konkretni oblik evangelizacije ili što
Crkva èini za siromašne" održala je s. Jelena Lonèar,
ravnateljica Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije. Istaknula je
kako današnja društvena situacija i opæa kriza potièe i
obvezuje Crkvu na dublje promišljanje karitativnog
djelovanja i skrbi za siromašne. Suoèavamo se sa sve èešæim
prozivanjima i prokazivanjima Crkve te postaje oèitim da
zapravo ne postoji sustavno istraživanje doprinosa Katolièke
Crkve u Republici Hrvatskoj na podruèju skrbi za siromašne,
rekla je Lonèar te istaknula potrebu da se istraživanje
intenzivira sustavnim èinjeniènim pokazateljima, kako u
struènoj tako i u široj javnosti.
Pokušala je stoga dati što cjelovitiju sliku o onom što Crkva
èini za siromašne na nacionalnoj razini preko mreže
nad/biskupijskih caritasa, posebno se naposljetku osvrnuvši
na karitativno djelovanje na podruèju Zagrebaèke
nadbiskupije. Još jednom istaknuvši potrebu za znanstvenim
i multidisciplinarnim prouèavanjem te organiziranjem i
promicanjem karitativnog rada Crkve u RH, Lonèar je
upozorila i kako je potrebno da se u crkvenoj strukturi
jasnije odredi uloga i mjesto karitativnog djelovanja i
Caritasa kao temeljnog puta Crkve u služenju èovjeku. Na
temelju objedinjenih podataka o radu na tom podruèju može
se naime èinjenièno utemeljeno odgovoriti onima koji rado
istièu neosjetljivost Crkve za siromašne i obespravljene,
zakljuèila je Lonèar.
Teološko-pastoralni skup koji je u Meðubiskupijskom
sjemeništu okupio više od šesto sveæenika, redovnika,
redovnica i vjernika laika iz Hrvatske, BiH, Srbije, Crne
Gore te drugih europskih zemalja, završen je plenarnom
raspravom u kojoj je istaknuta važnost prepoznavanja
vrijednosti siromaha te da on treba biti subjekt, a ne objekt
djelovanja. Meðu ostalim, istaknuto je da smisao kršæanske
egzistencije nije èiniti nego ljubiti. Ljubav ukljuèuje susret te
je istaknuto da siromah ne traži samo pomoæ, nego i susret i
da se treba usuditi biti prijatelj s njime.
Osvrnuvši se na temu TPT-a, veliki kancelar zagrebaèkoga
KBF-a zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ rekao je
da se o siromaštvu danas govori ne samo u Crkvi nego i u
društvu, ali da rijeè Crkve o tome treba biti drukèija.
Potrebno je ponovno pronaæi nadu, a siromasi æe u tome
najviše pomoæi. Beznaðe i relativizam koji se sve više šire u
društvu zabrinjavaju, i sveæenike stavljaju pred pitanje što
èiniti, rekao je kardinal Bozaniæ, poruèivši da je stoga
potrebno buðenje nade, a siromasi su pomoæ koja otvara
nova vrata i prozore.
Obraæajuæi se župnicima, zagrebaèki nadbiskup istaknuo je
važnost zajedništva sveæenika sa svojim narodom.
Primijetivši da se danas o Crkvi govori na drugaèiji naèin i
da to nije uvijek ugodno, kardinal Bozaniæ poruèio je da je
Crkva potrebna ljubavi, da treba ljubiti Crkvu, a Crkva svoju
ljubav oèituje po Caritasu.
Dekan KBF-a u Zagrebu dr. Tonèi Matuliæ održao je
zakljuèni govor i proglasio 54. TPT zatvorenim.
ika
Skupština Hrvatskoga društva katolièkih novinara
Gost skupštine bio je dubrovaèki biskup Mate Uziniæ koji je
govorio o ulozi katolièkih novinara i predstavio Susret
hrvatske katolièke mladeži u Dubrovniku
Zagreb, 30.1.2014. (IKA) – Godišnja skupština Hrvatskoga
društva katolièkih novinara održana je u Pastoralnom centru
župe sv. Barbare, Zagreb-Vrapèe u èetvrtak 30. sijeènja.
Nakon duhovno-meditativnog uvoda duhovnika HDKN-a dr.
fra Darka Teperta osvrt na jednogodišnji rad dao je
predsjednik Društva Neno Kužina. Podsjetio je kako je
protekla godina obilovala vjerskim dogaðanjima: 1700
godina Milanskog edikta, 100 godina dolaska salezijanaca u
Hrvatsku, 50 godina Glasa Koncila, 15 godina od
beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca, 10 godina od
beatifikacije Marije Propetog Isusa Petkoviæ i Ivana Merza
te beatifikacija Miroslava Bulešiæa. Istaknuo je, kako
"HDKN nije redakcija, veæ staleška organizacija koja je
ponosna na svoje èlanstvo i na njihovo sudjelovanje na svim
dogaðajima za život Crkve i društva". U tijeku godine
Društvo je za èlanstvo organiziralo dvije duhovne obnove
(korizmena, adventska) te duhovno-studijsko putovanje na
Trsat i Istru kao neposrednu pripravu za beatifikaciju
Miroslava Bulešiæa. Spomenuo je i dodjelu nagrada i
priznanja Društva, što je nastavljeno nakon višegodišnje
stanke. Zahvalio je podupirateljima, posebno istaknuvši
Hrvatsku konferenciju viših redovnièkih poglavara i
poglavarica. U Društvo je primljeno devet novih èlanova, te
je dalo donaciju Caritasu Vukovarskoga dekanata. U
raspravi je istaknuta potreba veæe prisutnosti Društva na
terenu, kao i ponovno pokretanje novinarskih radionica.
Gost skupštine dubrovaèki biskup Mate Uziniæ dao je osvrt
na stanje medija. Posebno istièuæi "kulturu sekularizacije",
istaknuo je kako ona prevladava u velikoj veæini medija, te
ostavlja dojam "da živimo u situaciji dijaspore, izvan svoga
svijeta, u svijetu koji nije više naš". No, upozorio je kako se
"ne smijemo prilagoditi tom svijetu, ali niti zatvoriti pred tim
svijetom". U tom kontekstu postavio je pitanje "što nam je
èiniti". Za sve nas, a osobito za vas novinare, ova situacija
postaje poziv i poslanje da uvijek budete svjesni sebe samih i
svoje kršæanske pripadnosti i da bdijete nad svojom
autentiènošæu, istaknuo je te podsjetio kako upravo o tome
papa Franjo na specifièan naèin progovara u poruci u
povodu 48. svjetskog dana sredstava društvenih
priopæavanja naslovljenoj "Komunikacija u službi autentiène
kulture susreta". Nakon kraæeg osvrta na samu poruku,
biskup Uziniæ je u tom kontekstu istaknuo tri toèke važne za
katolièke novinare. Na prvom mjestu potrebu trajne svijesti
pripadnosti Crkvi, koja je majka i uèiteljica. Svatko je
pozvan dati svoj prinos naviještanju Evanðelja i izgradnji
Kraljevstva Božjega. Svi crkveni dokumenti o ulozi i zadaæi
medija u suvremenom društvu i kontekstu mogu nam i žele
nam biti pomoæ u radosnom naviještanju evanðelja putem
medija sve do, kako je i Papa podsjetio hvaleæi mrežu "na
kraj zemlje", naglasio je biskup Uziniæ. Podsjetio je kako je
istina "temeljni zahtjev koji se stavlja pred katolièkog
novinara i temeljna krepost koja bi trebala biti njegova
misao vodilja. Kršæanin zna za jednu pravu istinu, a to je
Isus Krist. I izvršavajuæi svoju zadaæu novinara, katolièki
novinar zna da jedino prava istina može u potpunosti
raskrinkati okove laži, makar nam mnogo puta izgledalo da
istina u borbi s laži gubi bitku. Na primjeru mnogih iz
povijesti, ali i naših suvremenika, znamo da istina košta i da
se skupo plaæa". Naposljetku, "u vršenju novinarske službe
katolièki novinar mora biti odgovoran" istaknuo je biskup, te
pojasnio kako "kad je rijeè o odgovornosti, treba istaknuti da
je, prema rijeèima Dietera Stoltea 'odgovornost funkcija koja
proizlazi iz moæi i znanja', odnosno 'u onoj mjeri u kojoj
Domovinske vijesti
novinar posjeduje moæ i znanje, u toj je mjeri odgovoran i za
svoje èine i propuste'". Sukladno tome, svi su novinari, a
osobito katolièki, pozvani da budu svjesni privilegije svoga
zanimanja, moæi svoje društvene pozicije i odgovornosti
svojih èina i djela. Ta svijest o odgovornosti èini mi se
osobito važnom u današnjem društvu i osobito u uporabi
jezika i rijeèi, koje mogu bolno povrijediti drugoga, o èemu
je pisac "Malog princa" s prvom rekao "Upamti, tvoja rijeè
je èin", zakljuèio je biskup Uziniæ. Predstavio je i tijek
pripreme za ovogodišnji Susret hrvatske katolièke mladeži u
Dubrovniku.
Sastanak Odbora HBK za mlade
Glavna tema susreta bio je Susret hrvatske katolièke mladeži
u Dubrovniku
Zagreb, 30.1.2014. (IKA) - Redovni sastanak Odbora HBK
za mlade na kojem je sudjelovalo dvadesetak povjerenika za
mlade iz nad/biskupija i redovnièkih zajednica, na èelu s
predsjednikom Odbora mons. Mijom Gorskim održan je 30.
sijeènja. Glavna tema sastanka bio je Susret hrvatske
katolièke mladeži 26. i 27. travnja u Dubrovniku, objavljeno
je iz Ureda za mlade HBK.
Na susretu mogu sudjelovati mladi od 15 do 30 godina tako
da se prijave u svojim župama za sudjelovanje na SHKM-u.
Župnici potom šalju obrasce s prijavama povjerenstvima za
pastoral mladih koji æe te prijave proslijediti organizatorima
u Dubrovnik. Tom prijavom svakom sudioniku je osigurana
akreditacija za sudjelovanje na susretu, istaknuto je na
susretu s kojega je upuæena molba župnicima da organiziraju
putovanja autobusima. Volonteri æe biti na raspolaganju za
sve autobuse i skupine koji tih dana budu na susretu. Važno
je da svi mladi sa sobom ponesu osobnu iskaznicu i vreæu za
spavanje. Predprogram kulturnog i zabavnog sadržaja æe veæ
zapoèeti dan ranije.
Na sam dan susreta predprogram æe zapoèeti u 12 sati u
Starom Gradu. Misa æe poèeti u 17 sati u luci Gruž. Nakon
mise mladi æe se uputiti na smještaj po obiteljima i sportskim
dvoranama. U nedjelju æe sudjelovati na župnoj misi i
programu predviðenom za njih. Vrlo je važno da svi koji
žele doæi osobnim vozilom dobiju svoju akreditaciju u svojoj
nad/biskupiji, jer u protivnom neæe moæi imati pristup za
sudjelovanje. Prijave traju do 5. ožujka.
Na sastanku Odbora HBK za mlade bilo je rijeèi o
ovogodišnjem Uskrs festu koji æe održati na blagdan
Duhova, 8. lipnja u KD Lisinski. U tijeku je natjeèaj za
prijavu skladbi koji traje do 3. ožujka.
Formacija animatora programa "Mladi za mlade" održava se
za Šibensku i Bjelovarsko-križevaèku biskupiju. U tijeku je
revizija programa. Opæa specijalizacija animatora instruktora
održat æe se u tri vikend susreta. Prvi susret æe biti u Zagrebu
od 28. do 30. ožujka.
Iduæa završnica katolièke malonogometne lige održat æe se
od 30. svibnja do 1. lipnja u Poreèko-pulskoj biskupiji.
Na ekumenskom susretu mladih kršæana "Hodoèašæe
povjerenja na zemlji" u organizaciji Zajednice iz Taizea
sudjelovalo je 1300 mladih iz Hrvatske. Iduæi susret održat
æe se od 29. prosinca 2014. do 2. sijeènja 2015. u Pragu.
U suradnji s Vijeæem za katehizaciju i Vijeæem za kler
Odbor HBK za mlade priprema radionice za Treæi
pastoralno-katehetski kolokvij za sveæenike na temu "Od
potvrde vjere prema inicijaciji u župnu zajednicu" koji æe se
održati 24. i 25. veljaèe, istaknuto je na satanku Odbora
HBK za mlade.
5. veljaèe 2014. broj 5/2014
9
Domovinske vijesti
Pogreb oca srijemskog biskupa Antuna Gašparoviæa
Golubinci, 31.1.2014. (IKA/TU) – U župi Golubinci brojni
vjernici, sveæenici i petorica biskupa iskazali su 31. sijeènja
kršæansku poèast Antunu Gašparoviæu, ocu srijemskog
biskupa Ðure Gašparoviæa, koji je preminuo u 88. godini
života u Golubincima u èetvrtak 30. sijeènja. Pogreb je
predvodio generalni vikar mons. Eduard Španoviæ uz
prisustvo tridesetak sveæenika iz Srijemske biskupije i
drugih biskupija, te brojne redovnice.
Rijeè oproštaja Antunu Gašparoviæu izrekao je zemunski
dekan preè. Jozo Duspara, bivši župnik u Golubincima, koji
je prijateljevao sa pokojnim Antunom Gašparoviæem i koji je
podsjetio na ono što je pokojni tijekom brojnih godina svoga
djelovanja uèinio. Preè. Jozo Duspara je u svom govoru
istakao: "Završio je jedan bogat život ispunjen radom i
prožet poštenjem. Svojim radom i dobro i sigurno uraðenim
poslom na koga se uvijek moglo osloniti i raèunati, svojom
spremnošæu da drugima pomogne stekao je ugled u
svakodnevnom životu. Antun je bio snažan èovjek, snažan
karakter, britak i oštar na rijeèima, bio je dobar èovjek,
poznat u selu, volio je svoje selo moglo bi se reæi bio je u
njega zaljubljen, što je pokazao svojom odluènošæu da u
njemu ostane unatoè problemima s kojima se on kao i
njegovi sumještani našao. Živjet æe on onoliko koliko žive
oni koji su mu predani nosit æe ga u srcu svi oni s kojima je
na poseban naèin komunicirao, pjevao u crkvenom zboru s
kojima je odlazio u crkvu jer je to èinio svake nedjelje sve
dok je mogao. Javno je svjedoèio svoju vjeru u svakom
razdoblju njegova života".
Sprovodni obredi bili su iz kapele na mjesnom groblju u
Golubincima, a nakon sprovoda održana je misa zadušnica u
župnoj crkvi Sv. Jurja, muèenika u Golubincima, koju je
predvodio ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ, a
koncelebrirali su apostolski nuncij mons. Orlando Antonini,
požeški biskup Antun Škvorèeviæ, subotièki biskup Ivan
Penzeš, apostolski egzarh Ðuro Džudar. U homiliji
nadbiskup je rekao: "Njegova smrt nije poništenje njegova
života, nego potvrda istinitosti njegove vjere. Zar nije istina
da svaki od nas, kad promisli da æe jednog dana umrijeti,
shvaæa da ništa drugo nema vrijednosti nego samo to koliko
smo ljubavi ugradili u svoje svagdanje odnose prema
ljudima i prema Bogu?! Naša se vjera najbolje oèituje u
životnim poteškoæama i nevoljama, ali i u uspjesima, u moæi
i u slavi. Ako ne dopustimo da nas križevi slome, niti da nas
uspjesi uzohole, nego ostanemo nepokolebljivi u vjeri, nadi i
ljubavi - to je siguran znak da smo vjerni Bogu i da æe naš
život dati obilje plodova dobrote. Znao je da se do uskrsnuæa
dolazi samo preko križa i spremnosti na smrt. I zbog toga je
bio u stanju nositi svoje životne križeve. Oni nisu uništili niti
zastrli njegove obzore i pogled prema naprijed. On je u
uskrsnu buduænost veæ ranije bio ušao i njome je bio
potpuno zahvaæen. Zato se od njega opraštamo slaveæi
euharistiju, otajstvo Kristova prijelaza iz smrti u život".
Kardinal Bozaniæ primio poljskog veleposlanika
Zagreb, 31.1.2014. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ primio je u petak 31. sijeènja u
Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu veleposlanika Republike
Poljske u Republici Hrvatskoj Macieja Grzegorza
Szymanskog, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke
nadbiskupije.
Rijeka: Teèaj "Palijativna skrb u praksi"
Rijeka, 31.1.2014. (IKA) - "Palijativna skrb u praksi" tema
je teèaja koji je u petak 31. sijeènja održan u rijeèkom
Hospiciju "Marija Krucifiksa Kozuliæ" u povodu prve
obljetnice rada te ustanove koju su osnovali Rijeèka
nadbiskupija u suradnji s Gradom Rijekom i Primorskogoranskom županijom. Skup su pozdravili predstavnici
Grada i Županije, rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ i ministar
zdravlja Rajko Ostojiæ. Teèaj su organizirali Hospicij
"Marija K. Kozuliæ" i Hrvatsko društvo za palijativnu
medicinu / Hrvatski lijeènièki zbor.
Unatoè teškom poèetku, rijeèki hospicij danas je,
zahvaljujuæi djelatnicima i suradnicima, zrela i konsolidirana
ustanova, rekao je rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ, dodajuæi i
kako æe ministar zdravlja Rajko Ostojiæ u povijest uæi kao
prvi ministar koji je otvorio hospicij u Hrvatskoj. Ministar je
potvrdio rijeèi rijeèkog nadbiskupa o trudu kojega su
djelatnici uložili dodavši kako je u razgovoru s jednom
pacijenticom dobio samo pohvale o skrbi koja joj se pruža u
hospiciju "Marija Krucifiksa Kozuliæ". Izrazio je i želju da
projekti takvih hospicija zažive i u ostatku Hrvatske.
Predavaèi teèaja osobe su koje se bave palijativnom skrbi i
dolaze iz svih krajeva Hrvatske. Od otvorenja hospicija, 28.
sijeènja do kraja prosinca 2013. godine, u njemu je boravilo
129 osoba, rekla je glavna sestra rijeèkog hospicija Larisa
Miletiæ dodajuæi kako je prvi pacijent primljen 4. veljaèe iste
godine. Geslo kojim se djelatnici u svom radu vode je
reèenica jedne obitelji koja je, nakon razoèarenja u bolnici i
dovoðenja svog èlana obitelji u hospicij, rekla: "Samo
pokažite da vam je stalo. Gledajte bolesnika kao osobu!"
Miletiæ je takoðer istaknula kako su korisnici hospicija osobe
svih vjeroispovijesti, a za duhovnost katolika brinu sveæenici
rijeèkog bogoslovnog sjemeništa "Ivan Pavao II.".
U raspravi koja je uslijedila upozoreno je kako su samo tri
lijeènika opæe medicine posjetila svoje bolesnike u hospiciju,
ali i da trenutaèno u zdravstvu ne postoje normativi kojima
bi se moglo definirati tko jest odnosno nije terminalni
bolesnik.
Prema rijeèima predsjednice Hrvatskog društva za
palijativnu medicinu / Hrvatskoga lijeènièkog zbora Vlaste
Vuèevac, u prosincu prošle godine Vlada RH prihvatila je
Strategiju razvoja palijativne skrbi za 2014. - 2016. godinu, a
jedan od ciljeva je i osnivanje županijskih centara za
koordinaciju palijativnih timova. Takoðer, predsjednica
Društva istaknula je potrebu poveæanja broja patronažnih
sestara, osobito kad je u pitanju zdravstvena njega u kuæi.
Gradska tržnica Sisak darivala biskupijski Caritas
Sisak, 31.1.2014. (IKA) - Predstavnici Gradske tržnice
Sisak, predvoðeni direktoricom Adelinom Ivkoviæ, predali
su u petak 31. sijeènja Caritasu Sisaèke biskupije rezultate
prve u nizu akcija pod nazivom "Zajedno smo jaèi". Naime,
Gradska tržnica Sisak odluèila je u 2014. godini zajedno sa
svojim zakupcima, prije svega obiteljskim poljoprivrednim
gospodarstvima i obrtima, pomoæi puèkoj kuhinji Caritasa
Sisaèke biskupije redovitim donacijama sezonskog voæa i
povræa te drugih namirnica.
U ovoj akciji sudjelovala su 22. sisaèka OPG-a i obrtnika,
koji su prikupili nešto više od 200 kilograma najpotrebnijih
namirnica koje su nužne puèkoj kuhinji da bi se skuhao èesto
jedini topli obrok tijekom dana za 120 potrebitih Sišèana.
.
.
10
ika
5. veljaèe 2014. broj 5/2014
ika
Generalni vizitator posjetio biskupa Košiæa
Sisak, 31.1.2014.
(IKA) - Fra Ivan Sesar, èlan
Hercegovaèke franjevaèke provincije Uznesenja BDM iz
Mostara, u svojstvu generalnoga vizitatora Hrvatske
franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda, zajedno s
tajnikom Provincije fra Miroslavom Tandariæem, posjetio je
u petak 31. sijeènja u Biskupijskom ordinarijatu, Velikom
Kaptolu u Sisku, sisaèkog biskupa Vladu Košiæa. U
razgovoru je razmotreno aktualno stanje pastoralnog rada
osmorice franjevaca koji djeluju u šest župa Sisaèke
biskupije te njihove moguænosti za buduænost. Biskup je
izrazio zadovoljstvo prisutnošæu i pastoralnim radom
franjevaca te izrazio nadu i u daljnju dobru suradnju.
Proslavljen blagdan sv. Ivana Bosca u Splitu
Split, 31.1.2014. (IKA) - Blagdan utemeljitelja salezijanaca,
uèitelja i zaštitnika djece i mladeži sv. Ivana Bosca sveèano
je proslavljen u petak 31. sijeènja u salezijanskoj župi Marije
Pomoænice na splitskom Kmanu. Središnje koncelebrrano
euharistijsko slavlje predvodio je župnik don Mihovil
Kurkut, koji je to misno slavlje prikazao na nakanu da po
uzoru sv. Ivana Bosca svi oni koji su krenuli putem
sveæenstva postanu sveti pastiri.
Osvræuæi se na èitanja toga dana, župnik je kazao kako se iz
knjige proroka Ezekijela vidi da Bog primjeæuje da se pastiri
ne brinu o ovcama i da ne može više gledati pastire koji pasu
sami sebe, koji su dobili odgovornost prema narodu, a brinu
samo o zadovoljenju svojih potreba, koji su dobili dar
oèinstva i majèinstva, a ne žive taj dar. Gospodin zato
obeæaje da æe se on sam brinuti za svoje ovce, za svoj narod.
"Prorok koristi glagole: brinuti se, skupiti stado, potražiti
izgubljenu ovcu, dovesti natrag zalutalu, poviti ranu,
okrijepiti nemoænu, bdjeti nad pretilom... Odmah mi na
pamet padne i prispodoba o dobrom Samaritancu u kojoj se
navode slièni glagoli. Tko je taj Samaritanac? Tko se za nas
brine? To je naš Bog. On se uvijek brine, bez obzira jesi li
zalutala ovca ili si uvijek bila u stadu. On te neprestano
traži", istaknuo je župnik i citirao papu Franju koji je kazao
da Bog traži pastire koji æe nositi miris ovaca. Zakljuèio je
kako je sv. Ivan Bosco bio upravo takav pastir te kako svaki
dan trebamo moliti Gospodina da nam pošalje više svetih
pastira.
Župljani su se, za proslavu svoga suzaštitnika, pripremali
trodnevicom od 28. do 30. sijeènja veèernjim misama nakon
kojih su salezijanski animatori i mladi prireðivali duhovnokulturni program u župnom Omladinskom centru "Ivan
Pavao II."
Biskup Štambuk zahvalio redovnicama i redovnicima
Hvar, 31.1.2014. (IKA) – Uz proslavu Dana posveæenoga
života koji se slavi u nedjelju 2. veljaèe, hvarsko-braèkoviški biskup Slobodan Štambuk uputio je zahvalu
redovnicama i redovnicima svoje biskupije. Podsjeæa,
pritom, kako Crkva uz svetkovinu Svijeænice potièe vjernike
na posebnu pozornost prema redovnicama i redovnicima koji
su se na poseban naèin posvetili Bogu preko svojih zavjeta.
"Dobrome Bogu rado zahvaljujemo za njihov dar života i
ujedno molimo Gospodara svih milosnih darova da svaku
osobu koja se na poseban naèin posvetila Bogu, On prati
svojim svetim milosnim darovima." Izrièuæi svoju
zahvalnost redovnicama i redovnicima koji u Hvarskobraèko-viškoj biskupiji sudjeluju u pastoralu povjerenim im
vjernicima, biskup Štambuk potièe ih da s puno redovnièke
hrabrosti nastoje biti svima u mjesnoj Crkvi ogledne osobe i
stalni poticaj prema savršenijem služenju Bogu i ljudima.
Domovinske vijesti
Film Marka Vrdoljaka o fr. Marku Bobašu
Zagreb, 31.1.2014. (IKA) - U sklopu priprave za proslavu
Dana posveæenoga života u sveèanoj dvorani "Antun Bauer"
Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu 31. sijeènja
premijerno je prikazan film "The Seven Days of Creation"
(Sedam dana stvaranja) o stvaralaštvu o. Marka Bobaša iz
dominikanskog
samostana
u
Dubrovniku.
Uime
Konferencije viših redovnièkih poglavara i poglavarica
(HKVRPP) pozdravnu rijeè uputio je èlan Vijeæa HKVRPPa i predsjednik Povjerenstva za trajnu formaciju redovnica i
redovnika provincijal Hrvatske dominikanske provincije o.
Anto Gavriæ. Podsjetio je kako je redovništvo veliko
bogatstvo u životu Crkve. U Hrvatskoj ima oko èetiri tisuæe
redovnica i redovnika. Redovnica je triput više. Tu je doista
pravo bogatstvo redovnièkog mozaika: 40-tak razlièitih
ženskih i dvadesetak razlièitih muških zajednica te 17
klauzurnih samostana redovnica. Uzmemo li u obzir
prisutnost redovnica i redovnika od djeèjih vrtiæa, škola,
fakulteta, bolnica, do njihova angažmana i prepoznatljivog
rada u katehizaciji, medijima, karitativnim ustanovama,
pastoralu, voðenju župa, znanstveno-istraživaèkom radu,
zakljuèujemo kako je nezamislivo lice Crkve u Hrvata bez
znakovitog obola koji daju redovnici i redovnice, rekao je
Gavriæ.
Na kraju Gavriæ je istaknuo kako se tom projekcijom, kao i
konferencijom za novinare koja je takoðer o proslavi Dana
posveæenog života organizirana prije nekoliko dana, želi
javnosti predstaviti jedna nova dimenzija redovnièkog života.
Autor filma, priznati hrvatski fotograf i snimatelj Marko
Vrdoljak, kojemu je to prvi dugometražni film u kratkom
obraæanju se prisjetio kako je prije nekoliko godina upoznao
Bobaša prilikom snimanja fotografija za monografiju. A sam
film je odluèio snimiti iz zahvalnosti Bogu na talentu koji
mu je dan, jer kako je istaknuo "talent fotografije mu je
doslovno darovan", jer nikada o fotografiji nije uèio. Autor
filma je isprièao nekoliko zgoda sa snimanja koje je i u
stvarnosti trajalo sedam dana.
Nakon što je projekciran jednosatni film prisutnima se
obratio i sam o. Marko Bobaš. Izrièuæi zahvalu autoru filma,
istaknuo je, kako se druženjem s njim obogatio, jer vidio je
da on "ima veliku ljubav i zahvalnost Bogu za dar". To ga je
potaknulo na promišljanje svoga redovnièkog i sveæenièkog
poziva, jer mu je Vrdoljak otkrio novu perspektivu u vidu
ljubavi i zahvalnosti. Pojasnio je, kako Vrdoljak ne pristupa
svojem talentu kao "siroèe", veæ kao ljubljena osoba. Bobaš
je pozvao prisutne da i oni malo pomalo otkrivaju tko su i
što su, i što im je Bog dao. Tako æe svatko i u svom životu
otkriti svoj "sedmi dan", dan zahvalnosti.
Film "The Seven Days of Creation" sniman je u
dominikanskom samostanu u Dubrovniku te dijelom na
dubrovaèkim ulicama. Gledatelji dijelom mogu "prošetati"
monumentalnim zdanjem dominikanskog samostana te
zaviriti i u bogatu knjižnicu. Uz niz zvuènih efekata i
glazbene podloge koju je skladao o. Anto Bobaš, film je bez
govora. No, to ni u kom sluèaju ne umanjuje razumljivost
fabule filma: slijed stvaranja (od skice, pronalaska
materijala, oblikovanja) nadahnut molitvom "sedmoga dana"
pretaèe se u zahvalnost. Krajem prošle godine film je
prikazan na Festivalu "Popoli e Religioni" u Italiji (Terni –
Nani – Amelia).
Sveèanu premijeru filma pjevanjem je obogatio Zbor sestara
milosrdnica Provincije Bezgrešnog zaèeæa Blažene Djevice
Marije pjesmom "Velik je Gospodin" s. Lujze Kozinoviæ
(1897. - 1975.), milosrdnice, vrsne glazbene pedagoginje,
zborovoðe i skladateljice. Program je vodila dr. Tanja Baran.
5. veljaèe 2014. broj 5/2014
11
Domovinske vijesti
Izjava predsjednika HBK u svezi Prijedloga zakona o
financijskom poslovanju i raèunovodstvu neprofitnih
organizacija
Crkva kod ovoga kao i kod drugih zakona ne želi gledati
njihov utjecaj samo na svoje djelovanje nego i na opæe dobro
Zagreb, 31.1.2014. (IKA) - Predsjednik HBK zadarski
nadbiskup Želimir Puljiæ dao je Hrvatskome katolièkom
radiju izjavu u svezi Prijedloga zakona o financijskom
poslovanju i raèunovodstvu neprofitnih organizacija. Izjavu,
koju je objavio Tiskovni ured HBK, prenosimo u cijelosti:
"Vezano za Prijedlog zakona o financijskom poslovanju i
raèunovodstvu neprofitnih organizacija treba prije svega
istaknuti da je Vlada juèer usvojila Prijedlog toga zakona i
uputila ga u saborsku proceduru. Radi se o prijedlogu zakona
koji treba ozbiljno prostudirati stoga u ovom trenutku želim
samo naèelno istaknuti ovo: Sukladno Ugovorima sa Svetom
Stolicom odreðena primanja povezana s crkvenim
poslanjem, poput milostinja i darova vjernika, ne podliježu
poreznim propisima. No, sve ono što se odnosi na
gospodarsku djelatnost pojedinih crkvenih ustanova
podliježe važeæim poreznim i drugim propisima Republike
Hrvatske. I do sada su crkvene ustanove poštujuæi te zakone
plaæale poreze. Propisi su se i tijekom proteklih godina èesto
mijenjali te su im se crkvene ustanove prilagoðavale. Tako
æe biti i sa svakim buduæim zakonom. Stoga prièekajmo da
ovaj zakon proðe saborsku proceduru. Crkva kod ovoga kao
i kod drugih zakona ne želi gledati njihov utjecaj samo na
svoje djelovanje nego i na opæe dobro. U tome smislu
izražavamo želju i nadu da æe i ovaj, kao i drugi zakoni,
poticati i ohrabrivati napore onih koji se u svom djelovanju
vode ne vlastitim interesima, nego žele uèiniti nešto dobro i
plemenito i tako doprinijeti boljitku našega društva prema
onoj poznatoj izreci starih Dubrovèana 'Obliti privatorum
publica curate' – zaboravite osobne interese i vodite brigu o
zajednièkim stvarima".
Proslava sv. Ivana Bosca
Zagreb, 31.1.2014.
(IKA) - Salezijanska zajednica
proslavila je 31. sijeènja blagdan salezijanskog sveca i
utemeljitelja svetog Ivana Bosca. Euharistijsko slavlje
predvodio je don Pejo Orkiæ, provincijal Hrvatske
salezijanske provincije, uz koncelebraciju subraæe
salezijanaca koji djeluju u župi Duha Svetoga na Jarunu.
To je posljednja, treæa godina priprave za 200. obljetnicu
roðenja svetog Ivana Bosca, koju je pokrenuo don Pascual
Chavez, vrhovni poglavar salezijanske družbe. Cilj godine je
zaputiti se na izvore don Boscove karizme i upustiti se u
njegovu duhovnost, duhovnost koja u središtu ima Božju
ljubav, duhovnost koja nas potièe da sve èinimo na veæu
slavu Božju i spas duše. "Ne možemo upoznati don Boscovu
karizmu ako ne upoznamo samog don Bosca", podsjetio je
don Pejo. Takoðer je podsjetio na primarni cilj don Bosca:
spas mladih i njihovih duša.
Na misi je pjevao Mješoviti župni zbor, a nakon
euharistijskog slavlja župna se zajednica premjestila u
Oratorij u kojem je održana Akademija, odnosno
predstavljanje skupina koje djeluju u toj župnoj zajednici.
Zajednici su se predstavili zbor
"Don Boscova radost", animatori župnog oratorija "Dominik
Savio", djeca sa župne kateheze, zbor "Mirabilia Dei",
"Marijanska grupa", "Agape Jedro," te školska skupina
"Družbica Bezgrešne Marije". Na kraju akademije župnik
don Ante Vasilj uputio je svima nazoènima rijeè za laku noæ.
Nakon akademije uslijedilo je druženje mladih uz domjenak.
12
5. veljaèe 2014. broj 5/2014
ika
"Demokršæanstvo i integracijski procesi u suvremenoj
Europi"
Popularno-znanstveni skup u Dubrovniku u organizaciji
inicijative Kršæanskih društvenih krugova iz Zagreba i
Caritasa Dubrovaèke biskupije
Dubrovnik, 1.2.2014. (IKA) - Popularno-znanstveni skup
"Demokršæanstvo i integracijski procesi u suvremenoj
Europi" u organizaciji inicijative Kršæanskih društvenih
krugova iz Zagreba i Caritasa Dubrovaèke biskupije održan
je u subotu 1. veljaèe u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku.
Na sveèanosti otvorenja govorili su predstavnici
organizatora Žarko Kovaèiæ i Pavo Kostopeè te don Robert
Æibariæ, a skup je otvorila zamjenica dubrovaèkoneretvanskog župana Marija Vuèkoviæ. U uvodnim
govorima spomenuti su veliki zaèetnici demokršæanske ideje
odnosno ideje kršæanske demokracije u Europi Konrad
Adenauer, Alcide De Gasperi i Robert Schuman te se
osvrnulo na situaciju u Hrvatskoj u kojoj živi više od 80
posto vjernika, katolika, a ta èinjenica mora imati i društvene
posljedice. Postavlja se pitanje svijesti koju katolici o sebi
imaju: jesu li on katolici po vjeri ili po kulturi? Naglašeno je
i da je meðu kršæanskim vrijednostima koje su ugrožene i
Europi i u Hrvatskoj – vrijednost obitelji.
Takoðer je reèeno da je Dubrovnik odabran da bude
domaæin toga skupa upravo zbog posebne povezanosti
društvenosti i duhovnosti koje je imao u sebi tijekom
stoljeæa hrvatske povijesti. A vrijeme Feste sv. Vlaha bio je
središnji dogaðaj, i crkveni i narodni.
Na
panelu
"Razvitak
demokršæanskih
ideja
–
demokršæanstvo kao politièki koncept" govorio je mr. Ivo
Lovriæ s Hrvatskih studija Sveuèilišta u Zagrebu. Dr. Goran
Èrpiæ s Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta u Zagrebu govorio
je zatim na panelu "Demokršæanstvo iz perspektive
socijalnog nauka Crkve", dok je dr. Predrag Šustar, dekan
Filozofskog fakulteta u Rijeci, održao predavanje na panelu
"Hrvatsko stanje i izgledi s obzirom na demokršæanstvo".
Skup je zakljuèen okruglim stolom na temu
"Demokršæanstvo u suvremenoj europskoj zbilji". Skupu je
nazoèio i dubrovaèki biskup Mate Uziniæ.
U Šibeniku proslavljen Dan posveæenoga života
Šibenik, 1.2.2014. (IKA) - Redovnici i redovnice iz
Šibenika obilježili su u subotu 1. veljaèe, uoèi blagdana
Prikazanja Gospodinova, Dan posveæenoga života. Uvodne
obrede i molitvu Veèernje u crkvi Sv. Lovre predvodio je
šibenski biskup Ante Ivas.
Sudionici su se odatle u procesiji, s upaljenim svijeæama,
uputili u samostansku crkvu Sv. Luce, kod sestara
benediktinki. Nakon euharistijskog klanjanja, u kojem je
posviještena važnost slušanja i poslušnosti Božjoj rijeèi,
biskup je upoznao prisutne s glavnim naglascima pobudnice
Radost Evanðelja pape Franje koji se tièu redovništva.
Koristeæi Papine rijeèi, koje je okarakterizirao kao "èesto
vrlo oštre", biskup je istaknuo važnost radosti i nade u
širenju evanðeoske poruke te pozvao "redovništvo koje
danas tako teško diše", na radikalnije življenje Evanðelja; na
preispitivanje uvriježenih obièaja i otkrivanje novih i
prilikama vremena primjerenijih oblika djelovanja uz stalno
korigiranje i usavršavanje samih sebe. Samo je tako moguæe
– kroz obnovu osobnih života, a onda i svojih zajednica –
obnoviti Crkvu, istaknuo je biskup Ivas. Poseban je naglasak
stavio na milosrðe koje mora biti najizrazitija znaèajka
Crkve.
ika
Oproštaj od preè. Ivana Košæaka
Sveti Ilija, 1.2.2014. (IKA) - Oproštaj od preè. Ivana
Košæaka, sveæenika Varaždinske biskupije, kanonika
Zbornog kaptola èazmansko-varaždinskog i župnika u miru,
koji je preminuo u èetvrtak 30. sijeènja u 82. godini života i
55. godini sveæeništva, prireðen je u subotu 1. veljaèe u
Svetom Iliji, župi u kojoj je službovao najveæi dio svoga
sveæenièkog života. Oproštaj je zapoèeo u župnoj crkvi Sv.
Ilije misnim slavljem koje je predvodio varaždinski biskup
Josip Mrzljak u zajedništvu s 80 sveæenika, te uz
sudjelovanje ðakona, redovnika, redovnica i vjernika iz više
župa Varaždinske biskupije. Pozdravljajuæi sve okupljene,
osobito ožalošæenu rodbinu, prijatelje i vjernike župe Svetog
Ilije, u kojoj je službovao punih 37 godina, te župljane
njegovih rodnih Oštrica, biskup Mrzljak istaknuo je da su se
sabrali da bi Bogu zahvalili za život pokojnog Ivana i sve
dobro što je uèinio, te ga preporuèili milosrdnom nebeskom
Ocu.
Govoreæi o misnim èitanjima, biskup je u homiliji istaknuo
da su okupljeni jer žele svratiti pogled na život èovjeka kroz
vjeru. Mi poèetak ljudskog života gledamo u Bogu, izvoru
života, a na poseban naèin oèima vjere gledamo ljudski život
u trenutku smrti kada se život mijenja i postaje besmrtan,
vjeèan. Ovdje okupljeni promatramo život sveæenikâ po
kojima Bog na osobit naèin želi biti prisutan na zemlji meðu
ljudima navješæujuæi po njima ne ono što se može gledati,
nego što treba vjerovati i s vjerom prihvaæati. Svaka smrt
mora nas uèiniti boljim ljudima i boljim vjernicima,
upozorio je biskup Mrzljak. Mi vjerujemo da je sve ono što
je preèasni Ivan vjerovao, navješæivao i svjedoèio svojim
životom poticaj svima nama, osobito ovoj župi, da ovim
svijetom doista prolazimo ne samo gledajuæi, nego i
vjerujuæi te da se svi zajedno u Božjoj blizini sretno
susretnemo u vjeènosti. Nakon mise, rijeèi oproštaja uputili
su preè. Izidor Ferek, domaæi župnik i Košæakov nasljednik,
preè. Josip Koprek u ime duhovnih zvanja iz župe Sveti Ilija
i Zbornog kaptola èazmansko-varaždinskog, Gabrijel Lonèar
u ime župljana Svetog Ilije i Kristina Levatiæ u ime župnog
zbora, provincijalka s. Elvira Tadiæ u ime Družbe kæeri
Božje ljubavi, vlè. Mario Rukelj, župnik, u ime župe Oštrice,
njegove rodne župe gdje je živio u mirovini, a proèitano je i
pismo suæuti bjelovarsko-križevaèkog biskupa Vjekoslava
Huzjaka.
Župnik Ferek napomenuo je kako je sve iznenadila vijest da
je preè. Ivanu pozlilo na Sveæenièkom tjednu u Zagrebu te
da je zbog moždanog udara završio u bolnici, gdje je i
preminuo. Posjetio je da je roðen 24. rujna 1932. u
Oštricama od oca Valenta i majke Terezije, roð. Kovaè.
Roðen je u mjestu koje je u to vrijeme bilo filijala župe
Remetinec, a danas su obje župe poznate kao rasadnici
duhovnih zvanja. Nakon osnovne škole koju je polazio u
Kljuèu i Marofu odlazi kao sveæenièki kandidat u Zagreb,
gdje završava Gimnaziju i Bogoslovni fakultet. Za sveæenika
je zareðen na Petrovo 1959. godine po rukama zagrebaèkog
nadbiskupa Franje Šepera. Od 1960. službovao je kao
kapelan u Samoboru i Noršiæ Selu u vrijeme kada je župnik
bio Franjo Kuhariæ, kasniji zagrebaèki nadbiskup. Od 1963.
do 1970. bio je upravitelj župe Pisarovinska Jamnica i
privremeni upravitelj župe Lasinja 1969, a od 1970. do
umirovljenja 2007. godine bio je župnik u Svetom Iliji kod
Varaždina. Godine 1987. imenovan je kanonikom Zbornog
kaptola èazmansko-varaždinskog. U više navrata bio je
dekan Donjovaraždinskoga dekanata. Bio je èlanom
Prezbiterskog vijeæa u Zagrebaèkoj nadbiskupiji i
Varaždinskoj biskupiji. Njegov sveæenièki život bio je
ispunjen velikom gorljivošæu za pastoralni rad, zauzimao se
za obnovu crkvenih objekata, a za njegova župnikovanja
Domovinske vijesti
Bog je župu u Svetom Iliji obdario brojnim sveæenièkim i
redovnièkim zvanjima pa je proslavljeno 17 mladih misa i
27 redovnièkih zavjetovanja. Bio je požrtvovan i dobar
sveæenik i èovjek, istaknuo je njegov nasljednik preè. Ferek.
Nakon oproštajnih rijeèi upuæenih uz odar s pokojnikovim
tijelom, dugaèka ožalošæena povorka spustila se u podnožje
svetoilijinog brda do mjesnog groblja gdje je varaždinski
biskup predvodio sprovodne obrede, a zemni ostaci položeni
su u sveæenièku grobnicu.
Pazin: Susret redovnica i redovnika
Pazin, 1.2.2014. (IKA) - U Franjevaèkom samostanu
Pohoðenja BDM u Pazinu, u povodu Dana posveæenog
života, održan je 1. veljaèe godišnji susret redovnica i
redovnika koji djeluju na podruèju Poreèke i Pulske
biskupije. Okupilo se tridesetak redovnika i redovnica iz
samostana i zajednica iz svih dijelova biskupije. Susret je
zapoèeo uvodnim pozdravom domaæina, gvardijana
pazinskog samostana o. Alfonza Orliæa, te zajednièkom
molitvom èasoslova. Uslijedilo je prigodno razmatranje koje
je održao o. Bernardin Filiniæ iz pulskog Samostana sv.
Franje. Na poèetku izlaganja predavaè je istaknuo èetiri
temeljne znaèajke molitve koja mora biti izreèena u
skromnosti, doživljena a ne samo izrecitirana, mora
prethodno biti ispunjen uvjet opraštanja, te naposljetku,
molitva mora biti ustrajna.
Važnost zajednièke molitve i u redovima gdje to nije obveza,
napose je naglasio II. vatikanski koncil. Predavaè je zatim
skrenuo pozornost na ono što mora biti dio svakodnevne
duhovne izgradnje vjernika a napose redovnika, mislenu
molitvu, te je objasnio razlike meditacije (razmatranja) i
kontemplacije (motrenja). Trenutak prelaska iz meditacije u
kontemplaciju je pitanje, nakon proèitane Božje Rijeèi, "što
mi Bog preko toga govori, što uèiniti da stavljanjem svoje
volje u Božju volju budemo sredstvo spasenja?" Predavaè je
zakljuèio kratkim osvrtom na evanðelje Isusova krštenja na
Jordanu.
Po završetku predavanja uslijedilo je vrijeme predviðeno za
sakrament pomirenja, a potom misno slavlje koje je u
koncelebraciji sa svim redovnicima predvodio poreèki i
pulski biskup Dražen Kutleša. Tema dnevnoga evanðelja je
Kraljevstvo Božje, rekao je biskup, a upravo osobe
posveæenog života trebale bi biti slika toga Kraljevstva
nebeskoga. Biskup je u nastavku pojasnio nekoliko temeljnih
znaèajki Kraljevstva nebeskog, usporedivši ga sa sjemenom
biljke. Poput posijanog sjemena Kraljevstvo se nebesko
razvija neovisno o nama. Kao i za biljku, nije nam dano
vidjeti njezin rast ali znamo da raste. Kraljevstvo nebesko je
konstantno u razvoju, a mi tijekom svog ovozemaljskog
života tek doživimo jedan njegov vremenski isjeèak, i
naposljetku, upravo poput krhke biljèice koja se probija kroz
asfalt jer želi živjeti, Kraljevstvo nebesko se ostvaruje
unatoè svim protivštinama. To Kraljevstvo obilježeno je
nadom i radošæu i zato ta radost treba biti vidljiva iz stava
osoba posveæenog života, kako bi svojim svijetlim
primjerom dali svjedoèanstvo svijetu i privukli nova zvanja.
Govoreæi o slici Crkve, propovjednik je istaknuo kako je
Crkva stablo koje okuplja razlièite teološke pristupe, sve s
ciljem da svima bude sredstvo spasenja, da svima pomogne
doæi u Kraljevstvo Nebesko. Po uzoru na samoga Isusa
Krista, oni kojima je dano pronositi Rijeè Božju, trebaju biti
svjesni da su sredstvo kojim se ta Rijeè prenosi, i da nikada
ne treba isticati sebe, nego rasti u duhu, zakljuèio je
propovjednik. U nastavku mise uslijedila je obnova zavjeta
èistoæe, siromaštva i poslušnosti a susret je zakljuèen
zajednièkim objedom.
5. veljaèe 2014. broj 5/2014
13
Domovinske vijesti
Redovnici s podruèja Bjelovarsko-križevaèke biskupije
proslavili Dan posveæenog života
Bjelovar, 1.2.2014. (IKA) - Uoèi blagdana Prikazanja
Gospodinova, u subotu 1. veljaèe, redovnice i redovnici
Bjelovarsko-križevaèke biskupije zajedno s biskupom
Vjekoslavom Huzjakom proslavili su Dan posveæenog života
slavljem Veèernje i misom u katedrali Svete Terezije
Avilske u Bjelovaru. Sudionici slavlja uputili su se iz
biskupijskog ordinarijata procesijom, s upaljenim svijeæama,
u katedralu. "Osamnaesti puta u nizu na poticaj pape Ivana
Pavla II. u cijeloj Katolièkoj Crkvi slavimo Dan posveæenog
života. Preko tog Dana pruža nam se prilika da uðemo dublje
i ozbiljnije u refleksiju nad darom života posveæenog Bogu.
Veèeras želimo istaknuti potrebu zajedništva i molitve kao i
potrebu predanja samih sebi. Molite za nas da budemo
postojani u našem zvanju. Da predanje sebe ne prikazujemo
samo vanjskim znakovima, nego da nas ono vodi do
svjedoèenja za istinu. Svima vama, sestre i braæo u
redovništvu, èestitam Dan posveæenog života", rekao je
povjerenik za redovnike i redovnice Bjelovarsko-križevaèke
biskupije o. Andrija Owca, CSSp.
Nakon uvoda i pozdrava, biskup je zapoèeo sveèanu pjevanu
Veèernju molitvu èasova. U homiliji istaknuo je da je
redovništvo sa svojim zavjetima poslušnosti, èistoæe i
siromaštva Božji dar koji je Crkva primila od Isusa Krista jer
zavjeti i pravila koje su iznjedrili sveti utemeljitelji redova
nisu ljudska umotvorina nego su èvrsto utemeljeni na
Evanðelju. Poziv na svetost svakog kršæanina posebno se
oèituje i u osobama posveæenog života. Poslušnost Božjoj
rijeèi i njezino ugraðivanje u naèin života snaga je kojom se
osoba može posvetiti Bogu. Poslušnost je to Duhu Svetomu
koji vodi putem svjetla. Siromaštvo od vlasništva daruje
slobodu duha da se èovjek potpuno usmjeri na put
evanðeoskih savjeta. A zavjet èistoæe u radosti otvorenog
srca otvara put duhovnom oèinstvu i majèinstvu kako bi se
èovjeka gledalo i susretalo s ljubavlju i iskreno. Slavljem
blagdana Prikazanja Gospodinova i Dana posveæenog života
prisjeæamo se odluke prikazanja vlastitog života Gospodinu.
On koji nije trebao oèišæenja niti prikazanja došao je u hram
ispuniti zakon u ljubavi, a ne samo u slovu. Time nam je
pokazao put kojim u svjetlu Evanðelja trebamo uvijek hoditi,
da ne ispunjamo samo zakon nego da ga oplemenimo
predanjem i ljubavlju. Stoga nam je ovaj dan prilika za
preispitivanje vlastitog prikazanja Gospodinu i ustrajnosti u
življenju savjetima i obeæanjima, rekao je biskup.
Na kraju mise predstavnica redovnika i redovnica s. Katarina
Kneževiæ zahvalila je biskupu na podršci koju pruža i na
predvoðenju slavlja. Pjevanje Veèernje i misu animirao je
mješoviti katedralni zbor pod ravnanjem Valentine Vedriš.
Dubrovnik: Susret biskupa Uziniæa i predsjednika
Josipoviæa
Dubrovnik, 2.2.2014. (IKA) - Nakon otvorenja Feste sv.
Vlaha u nedjelju 2. veljaèe dubrovaèki biskup Mate Uziniæ
primio je u Biskupskom ordinarijatu u Dubrovniku
predsjednika Republike Hrvatske Ivu Josipoviæa koji u
Dubrovniku boravi uz sveèanost proslave sv. Vlaha.
U pratnji predsjednika Josipoviæa bili su mr. Romana
Vlahutin, savjetnica za vanjske poslove i dr. Siniša
Tataloviæ, savjetnik za unutarnju politiku. Uz biskupa su
susretu nazoèili generalni vikar Dubrovaèke biskupije mons.
dr. Petar Paliæ i kancelar Dubrovaèke biskupije don Ivica
Pervan.
14
5. veljaèe 2014. broj 5/2014
ika
Proslava Dana posveæenog života u zagrebaèkoj katedrali
Zagreb, 2.2.2014. (IKA) – U povodu Dana posveæenog
života sveèano euharistijsko slavlje na blagdan Prikazanja
Gospodinova, 2. veljaèe, u zagrebaèkoj prvostolnici
predvodio je pomoæni biskup zagrebaèki Valentin Pozaiæ. U
koncelebraciji su bili provincijali i drugi sveæenici redovnici
koji pastoralno djeluju u gradu Zagrebu, kao i rektor
bogoslovije te kanonici. Euharistijsko slavlje kojem su
nazoèile mnogobrojne redovnice predvoðene svojim
generalnim i provincijskim predstojnica, te redovnièki
kandidati i kandidatice poèelo je obredom blagoslova
svijeæa. U homiliji biskup Pozaiæ osvrnuo se na prvi spomen,
od mnogih buduæih Isusovih dolazaka u Hram, u kuæu svoga
Oca, u kuæu molitve izabranog naroda i svih naroda ove
kugle zemaljske. Isus, utjelovljena Rijeè, dolazi kao svjetlo
na prosvjetljenje svih naroda. Tako ga prepoznaju oni koji
mole, s vjerom u obeæanja. Njih Bog obdariva Duhom
Svetim, daruje im radost i utjehu: kao starcu Šimunu –
pravedniku i moliteljici Ani – proroèici, naglasio je, te
podsjetio na poèetak mise u znaku plamteæe svijeæe. Svaki je
vjernik po krštenju misionar - posveæena osoba napose.
Svojim mnogovrsnim milosnim darovima, karizmama,
posveæeni sudjeluju u misijskom poslanju Crkve. Stoga je
potrebno da budu uz Isusa, da u šutnji adoracije Isus svojom
ljubavlju trajno zalijeva njihovo bezuvjetno i potpuno
predanje u siromaštvu, èistoæi, poslušnosti, rekao je biskup
Pozaiæ. Podsjetio je, kako su posveæeni hrabro i velikodušno
obeæali: vjernost i postojanost, stoga je naglasio: "I kad zbog
svoga stila života postanu prezrena manjina; i kad uðu u
sudbinu onih koje svijet ne razumije i na rub odbacuje; i kad
im maè pohlepe i nepravde probada srce; i kad mnoge bez
kruha i bez nade ne treba tražiti širom svijeta jer su gaženi
diljem Lijepe naše; i kad materijalno hlepi porobiti duhovno;
i kad lažovi i zlikavci nameæu vrednote svojih tmina
paklenskih; i kad treba živjeti kulturu života nasuprot pošasti
smrti; i kad je sumrak života èesto pred oèima branitelja
èasti i života, Doma i Domovine, kojima je za ustrajnost
napose potrebno srce i molitva - tu ste vi posveæena života,
jednako u klauzuri i u svijetu: vi znate da ste pozvani biti
dragocjena i neslomljiva, uvijek nova, životna klica nade
naroda Božjega. Da, vi, koji znate živjeti i naviještati kulturu
života u civilizaciji ljubavi".
Upuæujuæi pak na pobudnicu "Radost evanðelja" pape
Franje, biskup je posebno istaknuo Papin poziv na bogatu
simfoniju dinamike života prožeta ljubavlju, po naèelu:
"contemplatio – actio". Beskrajna ljubav prema Isusu, blago
njegova prijateljstva, raða beskrajnim zanosom naviještati
Spasitelja: u svijetu, u vlastitoj zajednici, u susretu s novim
pozvanima na posveæeni život. Beskrajni zanos obasjava
smisao poziva, smisao života, smisao svega što se može
nazvati "drama Božjega kraljevstva meðu nama i s nama
ljudima na zemlji". To je pustolovina zvanja. To je onaj
život u izobilju o kojem Isus govori, rekao je na kraju
homilije biskup Pozaiæ.
Nakon prièesti redovnice i redovnici izmolili su Molitvu za
obnovu redovnièkih zavjeta. Prije blagoslova, uime Hrvatske
konferencije viših redovnièkih poglavara i poglavarica rijeè
zahvale predvoditelju uputio je predsjednik o. Vinko Mamiæ,
OCD. Èestitao mu je devetu obljetnicu biskupskoga
imenovanja. U èestitki je izrekao i zahvalnost što je Papa
iduæu godinu proglasio godinom redovništva. Izrièuæi rijeè
zahvale i èestitke svim nazoènim redovnicima i
redovnicama, Mamiæ je sve pozvao na ujedinjenost u molitvi
i potaknuo "budimo poput prve kršæanske zajednice 'jedno
srce i jedna duša', jer æemo samo tako moæi iskusiti i
drugima prenijeli radost evanðelja".
ika
Otvorenje feste sv. Vlaha
"I mi, sadašnji stanovnici ovoga grada, želimo uèiti od sv.
Vlaha, a on nas svojim životnim primjerom, i osobito svojom
tisuæljetnom zaštitom ovoga Grada i ove biskupije, poziva da
budemo hrabri svjedoci vjernosti Bogu, u zaštiti života,
slobode i dostojanstva svakog èovjeka, onih koji su
najpotrebniji", istaknuo biskup Uziniæ
Dubrovnik, 2.2.2014. (IKA) - Festa sv. Vlaha 2014. godine
slavi se u Godini mladih i u ozraèju priprave za Susret
hrvatske katolièke mladeži u Dubrovniku, istaknuo je 2.
veljaèe u pozdravnom govoru, nakon èitanja Lausa,
dubrovaèki biskup Mate Uziniæ. Tim susretom želi se
mladim hrvatskim katolicima iz Domovine, susjednih
zemalja i dijaspore, isprièati prièu o istinskoj ljubavi,
zajedništvu i slobodi, predstavljajuæi im pravo blago ovoga
Grada, rekao je biskup, dodavši kako blago Grada nisu u
prvom redu njegovi miri i palaèe nego su to ljudi ovoga
Grada koji "s novim entuzijazmom i ljubavlju želimo
nastaviti njegovu izgradnju i razvoj ondje gdje su stali naši
preci, oni koji su ovaj Grad s ljubavlju gradili i uvijek
iznova, nakon potresa i ratova, obnavljali, koji su u njemu
stjecali i razvijali svoje talente i sposobnosti, koji su živjeli
svoju vjeru i svoje kršæansko opredjeljenje, koji su njegovu
slobodu, dar višnjega Boga, èuvali i za nju se borili uvjereni
da je ona važnija od svih drugih materijalnih blaga."
Pravo blago ovoga Grada je i naš zaštitnik sv. Vlaho, kazao
je biskup i nastavio da Svetac "svojim zagovorom pred licem
Svevišnjega i svojom moænom zaštitom preko jednog
tisuæljeæa bdije nad našim Gradom, držeæi ga u svojoj ruci,
bilo je ne samo zaštita, nego i nadahnuæe i orijentir našim
precima u donošenju zakona, u skrbi za svoje graðane i
odnos prema drugima".
No, sv. Vlaho nije tek dio prošlosti nego i sadašnjosti. "I mi,
sadašnji stanovnici ovoga grada, želimo uèiti od sv. Vlaha, a
on nas svojim životnim primjerom, i osobito svojom
tisuæljetnom zaštitom ovoga Grada i ove biskupije, poziva da
budemo hrabri svjedoci vjernosti Bogu, u zaštiti života,
slobode i dostojanstva svakog èovjeka, onih koji su
najpotrebniji. Zato danas, zapoèinjuæi Festu sv. Vlaha, svoj
pogled usmjeravamo prema svima onima koji u razlièitim
dijelovima svijeta, poput sv. Vlaha, pokušavaju nesebièno
izvršiti poslanje lijeènika, prijatelja siromaha i bolesnih,
zaštitnika onih koji pate", istaknuo je biskup te nabrojio
razlièite molitvene nakane za koje se potrebno moliti.
Biskup Uziniæ takoðer je spomenuo Meðunarodni dan života
koji se slavi veæ 19. godinu, te potaknuo nazoène da budu
zahvalni na životu koji im je darovan i da taj dar prenose
birajuæi kulturu života nasuprot kulture smrti. "Logika
kulture života sastoji se u otvorenosti životu znajuæi da svaki
ljudski život u ovaj svijet donosi puno nove, neponovljive
radosti, ljubavi i topline, da svaki novi život ima u sebi moæ
mijenjati i obogaæivati druge živote, da svaki novi èovjek
ostavlja svojim životom neponovljivi, originalni trag u ovom
svijetu, da je svaki èovjek drukèija, autentièna slika Božja.
Logika kulture smrti, iza koje stoji bogatstvo sa snažnom
propagandnom 'mašinerijom', velikim profitima i politièkim
utjecajem, život – osobito život neroðenih, starih i nemoænih
– ne smatra sreæom i vrijednošæu, nego zaprekom ostvarenju
vlastitih ciljeva, a što za posljedicu ima osporavanje prava na
život navodnim 'pravom na izbor' i 'pravom na smrt'".
Èestitke za Parèevu svetkovinu pristigle iz domovine,
inozemstva i brodova na moru, kao i svake godine, proèitao
je rektor crkve Sv. Vlaha mons. Toma Luèiæ. Meðu
prinositeljima tradicionalnih darova u narodnim nošnjama
bili su i mladi volonteri Susreta hrvatske katolièke mladeži u
Dubrovniku. A meðu barjacima koji su u procesiji prije
sveèane ceremonije pozdravili crkvu Sv. Vlaha bio je, i za tu
Domovinske vijesti
prigodu napravljen, barjak SHKM-a u Dubrovniku.
Barjak sv. Vlaha podigli su festanjuli pomorac Damir
Barièeviæ i obrtnik Ivo Lobroviæ, dok je okupljeni puk,
predvoðen katedralnim zborovima, pjevao himnu svecu
zaštitniku.
Uz biskupa domaæina na sveèanosti otvorenja Feste nazoèili
su splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišiæ,
zadarski nadbiskup i predsjednik HBK Želimir Puljiæ,
beogradski nadbiskup i potpredsjednik Meðunarodne
biskupske konferencije sv. Æirila i Metoda Stanislav
Hoèevar, hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan Štambuk i
šibenski biskup Ante Ivas.
Kako je svetkovina sv. Vlaha i Dan Grada Dubrovnika
biskup je pozdravio i predstavnike društveno-politièkog
života na èelu s gradonaèelnikom Androm Vlahušiæem i
županom
dubrovaèko-neretvanskim
Nikolom
Dobroslaviæem.
50. obljetnica reðenja fra Bernardina Šulja
Varaždin, 2.2.2014. (IKA) - Fra Bernardin Šulj, èlan
Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda,
spomenuo se 50. obljetnice svoga sveæenièkog reðenja u
sklopu tradicionalnog susreta redovnika i redovnica koji
djeluju na podruèju Varaždinske biskupije.
Susret èlanova redovnièkih zajednica održan je u Varaždinu
u nedjelju 2. veljaèe na blagdan Svijeænice – Prikazanja
Gospodinova u prigodi proslave Dana posveæenog života.
Tim je povodom misno slavlje u katedrali Uznesenja BDM
predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak u zajedništvu sa
zlatomisnikom Šuljem i drugim sveæenicima. Meðu njima
bili su i prošlogodišnji zlatomisnik fra Branimir Kosec,
franjevci i kapucini iz varaždinskih samostana na èelu s
gvardijanima fra Lucijem Jagecom i fra Mirkom
Kemivešom, generalni vikar mons. Ivan Godina, kancelar
mons. Antun Perèiæ i drugi sveæenici. Na kraju mise biskup
Mrzljak èestitao je slavljeniku na 50. obljetnici sveæenièkog
života koji je zapoèeo reðenjem po rukama zagrebaèkog
pomoænog biskupa Josipa Lacha upravo na blagdan
Svijeænice 1964. godine.
U misnom slavlju sudjelovale su i redovnice iz više
zajednica, a liturgijsko pjevanje predvodili su katedralni zbor
Chorus angelicus i katedralni zbor mladih uz orguljašku
pratnju mo. Anðelka Igreca. Uoèi mise èlanovi redovnièkih
zajednica okupili su se na predavanju u dvorani Biskupskog
ordinarijata gdje je o temi "Zauzeto živjeti sadašnjost i
gledati s nadom u buduænost" izlagala dr. s. Veronika Nela
Gašpar, profesorica na Teologiji u Rijeci. Prigodnu rijeè, u
ime organizatora susreta, uputio je i Siniša Dudašek,
predstojnik Ureda za pastoral duhovnih zvanja i ministranata
Varaždinske biskupije.
Fra Bernardin Šulj rodom je iz župe Koprivnièki Ivanec kod
Koprivnice na podruèju Varaždinske biskupije. Službovao je
u nizu samostana na podruèju provincije, a punih 25 godina
bio je misionar u zemljama zapadne Afrike. Veæ èetvrtu
godinu živi u franjevaèkom samostanu u Varaždinu gdje æe
u svibnju sa subraæom i vjernièkim pukom proslaviti svoj
zlatomisnièki jubilej.
Ove godine trojica sveæenika Varaždinske biskupije
proslavljaju 50. obljetnice sveæeništva: preè. Blaž Horvat,
rektor varaždinske katedrale, te umirovljeni sveæenici vlè.
Valentin Meštriæ i mons. Alojzije Petroviæ, dok se 60.
obljetnice reðenja spominje umirovljeni sveæenik preè.
Rudolf Holi. Varaždinski biskup Josip Mrzljak, kojem se
ove godine navršava 45 godina od sveæenièkog reðenja, 6.
veljaèe spomenut æe se 15. obljetnice biskupskog reðenja.
5. veljaèe 2014. broj 5/2014
15
Domovinske vijesti
Dan posveæenog života u Varaždinskoj biskupiji
Varaždin, 2.2.2014. (IKA) - Tradicionalni godišnji susret
èlanova redovnièkih zajednica s podruèja Varaždinske
biskupije održan je u nedjelju 2. veljaèe, na blagdan
Svijeænice - prikazanja Gospodinova, u prigodi proslave
Dana posveæenog života u Varaždinu. Susretu u dvorani
Biskupskog ordinarijata nazoèili su èlanovi više redovnièkih
zajednica koje djeluju na podruèju biskupije te varaždinski
biskup Josip Mrzljak. Susret je organizirao Ured za pastoral
duhovnih zvanja i ministranata Varaždinske biskupije, èiji je
predstojnik vlè. Siniša Dudašek sve pozdravio.
O temi "Zauzeto živjeti sadašnjost i gledati s nadom u
buduænost" izlagala prof. dr. s. Veronike Nele Gašpar s
Teologije u Rijeci. Uvodno je istaknula da su svi ljudi
obilježeni sredinom u kojoj žive i djeluju, pa tako i redovnici
i redovnice koji nikako nisu imuni na sve veæu sekularizaciju
društva i razvoj duhovnosti koja nema povezanosti s
temeljnim kršæanskim obilježjima. Podsjetila je kako je
nedavno i papa Franjo upozorio da ulazimo u razdoblje
novog oblika prisutnosti posveæenog života. Stoga
razoèaranje zbog sve manjeg broja mladih koji se odluèuju
na redovnièko zvanje ne smiju biti razlog za beznaðe i oèaj.
Govoreæi o redovnièkom životu, istaknula je kako posveæeni
život nužno ima poslanje, ali nijedna zajednica ne može biti
izdvojena Crkva u Crkvi. Posveæeni život je neodvojiv od
poslanja unutar mjesne Crkve, poruèila je. U nastavku je
istaknula kako je svaki život, pa tako i redovnièki, ostvaren
onoliko koliko je osoba putem njega pridonijela da se ostvari
Božji naum u ljudskoj povijesti. Time se mjeri svako naše
zalaganje, svaka naša karizma, naš svakodnevni život. U
društvu obilježenom sekularizacijom i sakralizacijom vrlo se
lako izgubi kršæanska dimenzija života, pa tako i
redovnièkog života, upozorila je, napomenuvši da se
potrebno podsjetiti na korijene duhovnog zvanja, a to je
Božji poziv, poziv da se nasljeduje Krista u služenju Crkvi.
Da bi se u punini ostvarivao redovnièki život, svaki èlan
zajednice treba njegovati svoju osobnost jer ga je Bog
pozvao imenom, te se posvetiti životu u zajedništvu.
Najkraæe reèeno, redovnièki život živi jedinstvo u
razlièitosti. Naša temeljna motivacija u zajednicama
posveæenog života ostaje nepromijenjena, može se mijenjati
samo naèin kako æemo je izražavati. No, i dalje mi imamo
poziv da uistinu vedro gledamo u buduænost, a najveæi nam
je poziv da budemo svjedoci nade koja je kršæanska krepost i
koju smo pozvani svjedoèiti izmeðu dvaju ekstrema:
preuzauzetosti da æemo mi sve promijeniti i oèaja da se ništa
ne može uèiniti, zakljuèila je prof. Gašpar.
Nakon predavanja okupljeni su se u sveèanoj procesiji sa
svijeæama uputili u katedralu gdje su sudjelovali u obredu
blagoslova svijeæa, molitvi veèernje i misnom slavlju, koje je
zakljuèeno hvalospjevom 'Velièa' i obnovom redovnièkih
zavjeta. S biskupom su suslavili generalni vikar mons. Ivan
Godina i kancelar mons. Antun Perèiæ, te èlanovi više
redovnièkih zajednica i drugi sveæenici.
Predvodeæi misno slavlje, biskup Mrzljak rekao je kako se
svijeæe blagoslivljaju kao simbol svjetla vjere u kojem
prepoznaju Božji dolazak na svijet. Takoðer se želimo i mi
Bogu prikazati kao što su Josip i Marija prikazali Isusa, a
želimo obnoviti i obeæanja vjernosti Bogu. Za sve to
potrebna nam je Božja snaga i milost, Božja blizina i
prisutnost koju nam osvjetljava upravo svjetlo vjere, poruèio
je biskup u homiliji. Na kraju mise biskup je svima èestitao
Dan života i Dan posveæenog života. Liturgijsko pjevanje
predvodili su katedralni zbor Chorus angelicus i katedralni
zbor mladih uz orguljašku pratnju mo Anðelka Igreca.
ika
Župna svetkovina Prikazanja Gospodinova u hramu
proslavljena u Dolu na Braèu
Èovjek našega vremena postaje roba na tržištu kapitala,
prestaje biti život. Èovjek postaje važan samo onoliko koliko
proizvodi. Tako postajemo svjedoci da robovlasnièki sustav,
unatoè deklarativnoj zabrani, stvarno i nije ukinut, poruèio
fra Bože Vuleta
Dol na Braèu, 2.2.2014. (IKA) – "Svetkovina Prikazanja
Gospodinova u hramu ili Svijeænica kojom se prisjeæamo
starca Šimuna koji je za Isusa rekao da je 'svjetlo na
prosvjetljenje naroda', podsjeæa nas da smo obasjani
Gospodinovim svjetlom, te nas poziva da budemo svjetlo
jedni drugima", rekao je fra Bože Vuleta, župnik Povalja i
Novoga Sela, predvodeæi misno slavlje proslave župne
svetkovine u nedjelju 2. veljaèe u Dolu na Braèu. Na
proslavi župne svetkovine koja je zapoèela blagoslovom
svijeæa, okupili su se vjernici malobrojne braèke župe, ali i
Doljani nastanjeni u susjednim braèkim župama.
"U povijesti blagdan Svijeænice u istoènim Crkvama slavio
se kao blagdan susreta, i to susreta božanskoga svjetla s
onim što je ljudsko i prolazno. U ovomu životu potrebno
nam je svjetlo, ono malo svjetlo kao smjerokaz i dobar
orjentir na putu našega života. Potrebno nam je svjetlo i
molitva za svjetlo. Potreban nam je Bog kako ne bismo
izgubili orjentir koji ukazuje prema punomu smislu
ljudskoga života", rekao je na poèetku homilije predvoditelj
slavlja, ustvrdivši da blagdan Gospodinova prikazanja
ukazuje na naèin života, ali i na naš odnos prema životu.
"Blagdan nam pomaže da prihvatimo Božje gospodstvo nad
životom. Isus je roðen, ali je i prikazan Bogu. Našim
prikazanjem Bogu svjedoèimo da je život dar Božji. Naša
djeca koju prikazujemo Bogu nisu vlasništvo svojih
roditelja, veæ imaju svoju vlastitost i posebnost koja se
ostvaruje kroz život. Životu treba dopustiti da bude, trebamo
biti u službi života. Život jest dar, ali mi nismo gospodari
toga dara", istaknuo je Vuleta, ustvrdivši kako se
prikazanjem djeteta Bogu u sakramentu krštenja oèituje
poruka da je Bog naš Otac.
Osvrnuvši se na odnos suvremenoga èovjeka prema životu,
propovjednik je primijetio kako se neispravan odnos prema
životu oèituje u èinjenici da nam drugi postaju vlasništvo,
sve do robovlasnièkoga odnosa, ili da se prema životu
odnosimo kao prema Bogu, a što – upozorio je propovjednik
– vodi u idolopoklonstvo kroz klanjanje onomu što nije Bog.
"Èovjek našega vremena postaje roba na tržištu kapitala,
prestaje biti život. Èovjek postaje važan samo onoliko koliko
proizvodi. Tako postajemo svjedoci da robovlasnièki sustav,
unatoè deklarativnoj zabrani, stvarno i nije ukinut", poruèio
je fra Bože Vuleta, pozvavši vjernike da svoj život posvete
Bogu i Njemu na službu.
Na kraju misnoga slavlja koje su pjevanjem uvelièali domaæi
Puèki pjevaèi, dolski župnik Marko Planèiæ zaželio je
župljanima blagoslovljenu svetkovinu, izrazivši nadu kako
æe ona vjernicima biti poticaj da u životu budu i ostanu
"svjetlo na prosvjetljenje naroda". Uime župne zajednice
zahvalio je svima koji su u pripremi za proslavu Svijeænice
sudjelovali u obnovi i ureðenju sakristijskoga prostora u
sklopu kojega je podignut sanitarni èvor, te obnovljeni i
ureðeni zidovi. Nakon mise, župnik Planèiæ blagoslovio je
pred župnom crkvom nova ulazna vrata izraðena od
hrastovine u naselju Martin nedaleko Našica.
.
16
5. veljaèe 2014. broj 5/2014
ika
"Snagom ljubavi za djecu u zajednici Cenacolo"
Humanitarni koncert u KD Vatroslav Lisinski u Zagrebu
Zagreb, 2.2.2014. (IKA) – Humanitarni koncert "Snagom
ljubavi za djecu u zajednici Cenacolo" održan je u nedjelju
2. veljaèe, kada Crkva slavi Dan života, u KD Vatroslav
Lisinski u Zagrebu. Potporu tom projektu dali su Ured
gradonaèelnika Grada Zagreba, Gradski ured za
obrazovanje, kulturu i sport i Ministarstvo socijalne politike
i mladih. Pozdravljajuæi prisutne, zagrebaèki gradonaèelnik
Milan Bandiæ podsjetio je kako grad Zagreb na razne naèine
prijateljski i s ljubavlju pomaže bratovštine Zajednice u
Hrvatskoj, a ovaj koncert je i znak zahvale majci Elviri.
Kraæim video-prilogom predstavljena je Zajednica, i to
rijeèima majke Elvire o nastanku i misiji Zajednice osnovane
prije 30 godina, koja danas djeluje u 60 bratovština u 17
zemalja na èetiri kontinenta. Gosti, mlada obitelj glazbenika,
èlanova Zajednice Cenacolo u Italiji Alessandro Gallo i
Francesca Cadorin prisutnima su prenijeli svoje iskustvo
ljepote života ispunjenog vjerom, nadom i svjetlom, što
pretaèu u pjesme. Istaknuli su da su bili ovisnici, ušli su u
Zajednicu i u njoj se obratili, upoznali, zaljubili i danas su
obitelj s dvoje djece. Kada susreæemo mlade u župama,
školama pjevamo i sviramo s njima, a vodilja je "svjetlo", jer
"svjetlo" je nešto što nas je majka Elvira nauèila, i što smo
doživjeli kroz put kojim kroèimo "put iz tame u svjetlo",
posvjedoèili su, te istaknuli kako su sve njihove pjesme
"roðene u molitvi i nastavljaju se raðati kroz molitvu".
Druga mlada obitelj koja je svjedoèila bili su Ivana i Petar,
koji djeluju u Cenacolo-misijskoj kuæi u Peruu, gdje su se i
upoznali i vjenèali, a nedavno postali roditelji Ana-Marije.
Petar je govorio o svom putu i otkrivanju poziva za misije,
jer je osjeæao potrebu da i on pomogne drugima, kako su
drugi pomogli njemu. Na razmišljanje o misijama potaknula
su ga iskustva mnogih misionara, kao i prilozi koje su
objavljivali u èasopisu "Uskrsnuæe" koji je ureðivao, a
govorili su upravo o misionarima Zajednice. Naime,
Zajednica veæ petnaest godina diljem Južne Amerike
prihvaæa djecu s ulice. Majka Elvira osjetila je i prepoznala
da se misionarskim naèinom života ozdravljaju rane srca,
egoizma i površnog života. Usto, misije bude osjeæaj
majèinstva i oèinstva, te potièu na potpuno sebedarje, a to je
praktièno ostvarenje evanðelja. Na tom tragu Ivana je kratko
predstavila njihov rad u predgraðu Lime, gdje Zajednica ima
dvije kuæe za napuštenu djecu. U jednoj su mala djeca, a u
drugoj djeca do 18. godine starosti, o njima brine dvadesetak
misionara, te redovnice koje su takoðer èlanice Zajednice.
Život, briga o napuštenoj djeci i zaista je poziv za svakoga
od nas. No, tome treba pristupiti sa srcem, osjetiti da te Bog
zove da to darivanje, rekla je te istaknula kako je takav život
lijep, ali zahtjevan, jer napuštena djeca imaju mnogo traumi i
rana te traže puno ljubavi i strpljenja i povjerenja. Oni pak,
kao obitelj primjer su jedne male nazaretske obitelji unutar
Zajednice. Takoðer je istaknula kako je poziv svakog
misionara pokazati da postoji netko iznad svega, da i oni koji
su napušteni nisu sami, da je Bog svakog trenutka uz njih.
U glazbenom dijelu nastupili su i Ivana Husar Mlinac i
Marija Husar Rimac te "Apostoli mira". Posebno dojmljiv
nastup imao je "Cenacolo Band" sastavljen od èlanova i
prijatelja Zajednice koji je izveo više pjesama, meðu njima i
"misijske",
popraæene
scenskim
nastupom.
"Mali
Cenacolini" - djeca iz bratovštine u Varaždinu, zakljuèili su
koncert pjesmom i scenskim prikazom pripremljenim sa
svojim tetama, a podršku su im dala i djeca iz bratovštine u
Vrbovcu, kao i cijela dvorana.
Na kraju je don Ivan Filipoviæ svima zahvalio na
zajedništvu, a posebno predstavnicima gradova Vrbovca i
Zagreba te okupljenim sveæenicima, redovnicima i
Domovinske vijesti
redovnicama, od kojih je istaknuo sestre milosrdnice koje su
u velikom broju nazoèile predvoðene glavaricom Družbe s.
Miroslavom Bradica. Naime, Zajednica Cenacolo u Vrbovcu
djeluje u dvorcu Lovreæina-gradu koji su Zajednici na
korištenje ustupile milosrdnice. Program su vodili Bojan i
Mateja iz Zajednice. U predvorju KD Vatroslav Lisinski
posjetitelji su imali prilike razgledati izložbu o djelovanju
Zajednice Cenacolo u svijetu i kod nas. Svoje radove
predstavila su i djeca Zajednice.
Dubrovnik: Molitva prve Veèernje
Dubrovnik, 2.2.2014. (IKA) - Uoèi svetkovine zaštitnika
Dubrovnika i Dubrovaèke biskupije sv. Vlaha, u nedjelju 2.
veljaèe, u dubrovaèkoj katedrali na molitvi prve Veèernje
okupili su se domaæi vjernici kao i hodoèasnici i gosti
pristigli na Festu. Molitvu je predvodio dubrovaèki biskup
Mate Uziniæ u suslavlju s biskupima koji sudjeluju na Festi i
sveæenicima. Liturgijsko pjevanje predvodili su katedralni
zborovi pod ravnanjem Margit Cetiniæ i zbor mladih pod
ravnanjem Luce Æatiæ.
Prigodni nagovor održao je voditelj trodnevne duhovne
priprave fra Tomislav Šanko, tajnik Franjevaèke provincije
sv. Jeronima u Zadru.
Kao da nam ponekad nedostaje mjera svete Pavlove
smjelosti, koji kao da se pomalo i ruga svemu onome što nas
želi rastaviti od Božje ljubavi. Kao da smo zaboravili èiji
smo, da pripadamo onome koji nas uzljubi, onome koji je za
nas sve dao, posvijestio je propovjednik i dodao: "Možda
zaista Boga ponekad ne uzimamo dovoljno ozbiljno."
Spomenuo je i kako vjera kršæane zapravo ne prožima, ne
prožima one njihove važne životne odluke, kao i da im vjera
nije životna snaga nego tek neka tradicija. Postavio je svima
pitanja za preispitivanje: Što je Bog konkretno u mom životu
do sad promijenio? Jesam li ikad zbog Boga promijenio
svoju veæ donesenu odluku ili plan? Tajna snage svih
muèenika meðu kojima i sv. Vlaha je u tome što im vjera
nije bila nešto usput, istaknuo je fra Tomislav.
Govoreæi o tome kako se vratiti na ono što bismo trebali biti,
kazao je da je odlika svetaca da su bili na pravom mjestu u
pravo vrijeme jer su ostavili u svom životu prostor Bogu.
Praznine koje se javljaju u životu èesto popunjavamo
nadomjescima, istaknuo je fra Tomislav, a treba imati
hrabrosti izdržati prazninu i ne nastanjivati je lažnim
utjehama. To su radili sveci. Nadomjescima èesto
popunjavamo prazninu umjesto da je prepoznamo kao šansu
za susret s Bogom, kojeg onda možemo dati drugima.
"I rane nanesene Crkvi su prilika za novi i dublji odabir
ljubavi prema Crkvi", rekao je propovjednik, potkrepljujuæi
to citatom Benedikta XVI. o tome kako on duboko žali za
svim ranama koje su nanesene Crkvi, ali i da vidi kako sve
rane nanesene Crkvi prilika za njezino èišæenje. "Svako
progonstvo tako postaje prilika da se još više priljubimo uz
Boga. Zato nas ništa ne može od njega odvojiti osim nas
samih. To je ujedno prilika da i mi njega utješimo. Ako u
našim progonstvima ostanemo uz njega."
Na kraju je poželio okupljenim vjernicima da uðu dublje u
otajstvo vjere te da ne budu "pobijeðeni kršæani" nego,
rijeèima sv. Pavla, da u svemu nadmoæno pobjeðuju u
onome koji ih uzljubi.
Nakon mise Mješoviti pjevaèki zbor katedrale i Katedralni
madrigalisti s komornim orkestrom održali su koncert
duhovne glazbe u èast sv. Vlahu. Solisti su bili Kristina
Svalina, sopran i Laura Hladilo, mezzosopran, na orguljama
je svirala Nena Æorak, naratorica je bila Ivana Lenert, a
dirigirala je Margit Cetiniæ.
5. veljaèe 2014. broj 5/2014
17
Domovinske vijesti
Ðakovo: Završena formacija 7. generacije Škole za župne
suradnike
Ðakovo, 2.2.2014.
(IKA/TU) – Dvadeset i devetero
polaznika Škole za župne suradnike Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije, koji su formaciju prolazili u Ðakovaèkoj regiji,
1. veljaèe 2014. u Središnjoj nadbiskupijskoj i fakultetskoj
knjižnici u Ðakovu primilo je potvrdnice o uspješno
završenoj dvogodišnjoj formaciji. Potvrdnice im je uruèio
ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ, a sveèanosti su
nazoèili župnici, obitelji i prijatelji polaznika. Sveèanost je
obogaæena glazbenim nastupom sopranistice i polaznice
Škole Mirele Fekete, uz klavirsku pratnju Ivana Rakonce te
Ženske klape "Certissa".
Nazoènima se obratio predstojnik Škole dr. Stanislav Šota,
podsjetivši kako je ovo druga generacija u ðakovaèkoj regiji.
"Nakon Domovinskoga rata, Crkva ðakovaèko-osjeèka,
svjesna novonastalih prilika i izazova, u duhu koncilske
ekleziologije želi svoje poslanje ostvarivati po mnoštvu
razlièitih oblika suodgovorna služenja svih krštenika te
vjernicima laicima otvoriti prostore suodgovornosti, reæi æe
nam naša Sinoda. Dakle, kroz sinodski hod mjesna Crkva
prepoznala je župnu katehezu za sve uzraste. Novonastale
okolnosti zahtijevale su i novi pristup, sadržaje i ljude, te je
na poticaj tada pomoænog biskupa Hraniæa 2004. pokrenuta
Škola za župne suradnike, kojoj je cilj pružiti poèetnu i
temeljnu
teološko-pastoralno-katehetsku
i
duhovnu
formaciju vjernicima laicima", podsjetio je dr. Šota.
"Vjernici laici koji završe Školu volonterski su suradnici ili
animatori koji pridonose kvaliteti pastoralno-katehetskog
života i rada u vlastitoj župnoj zajednici. Škola dakle
produbljuje
polaznicima
vlastitu
eklezijalnost,
suodgovornost, osobnu angažiranost, potrebu sustavne
osobne duhovne formacije, veæi doprinos evangelizacijskom
djelovanju, napose spremnost osobno iskustvo spašenosti u
Isusu Kristu ponuditi ljudima vlastitog okruženja", rekao je
predstojnik Škole, èestitajuæi polaznicima i zahvaljujuæi
svima zaslužnima, napose tajnici Škole Katici Filipoviæ.
Uslijedila je dodjela potvrdnica nakon èega se nazoènima
obratio nadbiskup Hraniæ. "Naša Ðakovaèko-osjeèka
nadbiskupija danas doista zahvaljuje dragom Bogu za vas 29
završenih polaznika Škole za župne suradnike. Zahvaljujemo
dragom Bogu što je snagom i djelovanjem svoga Svetoga
Duha vas unutar naše nadbiskupije posvetio, što vas je
podigao, pronašao, zapalio vaša srca, zapalio vašu ljubav
prema Bogu, prema Crkvi, i vas podario nama, našoj
nadbiskupijskog zajednici i šalje vas da se pridružite u
ostvarenju poslanja naše Crkve na ovim našim prostorima",
rekao je nadbiskup novim suradnicima, istaknuvši kako
njihov angažman u župnoj zajednici poprima dimenziju
svjedoèanstva.
Nakon sedme generacije Škole za župne suradnike
Ðakovaèko-osjeèka nadbiskupija bogatija je za 236
suradnika - 173 osposobljenih za rad s djecom nižih i viših
razreda osnovne škole, 39 za rad u pastoralu braka i obitelji
te 24 u pripremi izvanliturgijskih molitvenih slavlja u
župnim zajednicama.
Osnovana udruga mladih "Betlehem" Stari Perkovci
Donji Andrijevci, 2.2.2014. (IKA) - Nikica Mihaljeviæ,
župnik u Donjim Andrijevcima kod Slavonskog Broda,
blagoslovio je u nedjelju 2. veljaèe osnivanje udruge mladih
"Betlehem" Stari Perkovci. Stotinjak mladih okupilo se u
Mjesnom domu na osnivaèkoj skupštini pod geslom
"Kraljevstvo Božje ne dolazi primjetljivo. Niti æe se moæi
kazati: 'Evo ga ovdje! Ili eno ga ondje!' Ta evo - Kraljevstvo
je Božje meðu nama!" (Lk 17, 20-21).
18
5. veljaèe 2014. broj 5/2014
ika
Ðakovo: Blagdan Svijeænice i imendan umirovljenoga
nadbiskupa Marina Srakiæa
Ðakovo, 2.2.2014. (IKA/TU) – Sveèanim misnim slavljem
u ðakovaèkoj katedrali-bazilici Sv. Petra proslavljen je 2.
veljaèe blagdan Prikazanja Gospodinova. Slavlje je
predvodio umirovljeni nadbiskup Marin Srakiæ, koji je tom
prigodom s vjernicima proslavio svoj imendan, dok je
nadbiskup Ðuro Hraniæ izrekao prigodnu homiliju, u kojoj je
istaknuo zahvalnost za život te èinjenicu da se ljudska
velièina oèituje u svjesnom prikazanju Bogu i da Gospodar
neba i zemlje izvršava zakone dane ljudima. Da bismo
trebali biti svjesni Božjega dara života, zdravlja i relativnog
blagostanja, kao Crkva oèitujemo tako što veæ 20-ak godina
na današnju svetkovinu obilježavamo Dan života, èije su
temeljne oznake oèitovanje zahvalnosti pred Bogom za dar
života i za sve što imamo i jesmo, zauzimanje za promicanje
prava i dostojanstva svakog èovjeka od trenutka zaèeæa do
naravne smrti te doprinos nadilaženju svih poteškoæa koje
ugrožavaju i otežavaju bezbrižno djetinjstvo, školovanje,
radno mjesto i obiteljski život, rekao je nadbiskup Hraniæ.
"Svijest da naš život pripada Bogu te da je èovjek tek tada
istinski velik kad se svjesno prikazuje Bogu, Crkva veæ
desetljeæima na današnju svetkovinu oèituje slavljenjem
Dana Bogu posveæenih osoba i molitvom za one koji su svoj
život veæ stavili u potpunosti na raspolaganje Bogu", rekao
je nadbiskup, dodavši kako kršæanin svjetlo treba tražiti u
Božjoj prisutnosti, u èinu vlastitog stavljanja na službu
Gospodinu, u predanju njegovoj svetoj volji, pred
službenikom Božjim, tj. u svetim sakramentima.
Rekavši kako je Isus izvršavanjem zakona danih ljudima
obezvrijedio nastojanja svih revolucionara i reformatora koji
su sebe same u pravilu smatrali iznad Zakona, nadbiskup je
istaknuo kako Isus na pravu mjeru svodi mišljenje da su neki
ljudi nedodirljivi, prevažni ili prezaslužni, pa da za njih ne bi
trebali vrijediti Zakoni. "Zakone trebaju poštovati i
opsluživati svi ljudi. Isus istodobno ustaje protiv slijepog
izvršavanja Zakona. Ustaje protiv legalizma i zapostavljanja
èovjeka za raèun ispunjavanja propisa. Isus nije otišao niti u
drugu krajnost, Isusu je uvijek najvažniji èovjek. Time i nas
potièe da nam uvijek najvažniji bude èovjek te da ne živimo
u skladu samo sa slovom, nego prije svega u skladu s duhom
zakona. A za to je potrebno imati Duha, razumjeti, prihvatiti
i živjeti Isusov nalog ljubavi prema Bogu i svakome
èovjeku."
Na kraju misnog slavlja nadbiskup Hraniæ uputio je
nadbiskupu Srakiæu imendansku èestitku uime svih
sveæenika, bogoslova, redovnica i okupljenih vjernika.
Ujedno mu je èestitao i 24. obljetnicu imenovanja biskupom.
"Naša nadbiskupijska zajednica zahvalna je Gospodinu za
vaš ljudski, sveæenièki i biskupski život, i za sve ono što smo
mogli iskusiti kroz vaš život, sveæenièko i biskupsko
djelovanje. Želimo vam dobro i još bolje zdravlje te puno
radne energije, kako bi u vama i nadalje imali sigurnu ruku,
dobroga savjetnika i dobroga oca", rekao je nadbiskup
Hraniæ.
Zahvaljujuæi na èestitkama, nadbiskup Srakiæ zamolio je:
"Volio bih da nastavite molitvu za mene i cijelu biskupiju, a
kada molite za mene, neka to bude nakana da uvijek ostanem
Marin, vaš brat. Tako sam se osjeæao, to sam nastojao biti, a
koliko sam uspio, neka Gospod prosudi. Ono što je dobro
uèinjeno zajednièki je s dobrim sveæenicima, bogoslovima,
èasnim sestrama, vama, draga braæo i sestre, koji ste uložili
svoj kršæanski život za napredak Božjega kraljevstva na
podruèju naše Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije."
ika
Festa sv. Vlaha u Dubrovniku
Novi totalitarizam, koji je perfidan i skriva se iza humanosti
i napretka, mladima zatvara horizonte nade, tjera ih iz
Domovine koju se nemilice rasprodaje te umjesto da Hrvati
budu svoji na svome, postaju robovi u vlastitoj zemlji kojom
vladaju tuðinci, istaknuo biskup Košiæ
Dubrovnik, 3.2.2014. (IKA) - Središnje euharistijsko slavlje
na svetkovinu sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika i
Dubrovaèke biskupije, na kojem se okupio veliki broj
vjernika, a koje je slavljeno na otvorenom ispred dubrovaèke
katedrale 3. veljaèe predvodio je sisaèki biskup Vlado Košiæ.
Uz brojne sveæenike i redovnike iz Dubrovaèke biskupije i iz
drugih hrvatskih biskupija koncelebrirali su splitskomakarski nadbiskup i metropolit Marin Barišiæ, zadarski
nadbiskup i predsjednik HBK Želimir Puljiæ, beogradski
nadbiskup i potpredsjednik Meðunarodne BK sv. Æirila i
Metoda Stanislav Hoèevar, biskupi hvarsko-braèko-viški
Slobodan Štambuk, kotorski Ilija Janjiæ, šibenski Ante Ivas,
izaslanik mostarskog biskupa Željko Majiæ, predsjednik
HKVRPP dr. o. Vinko Mamiæ te ravnatelj Hrvatske
inozemne pastve fra Josip Bebiæ.
Biskup domaæin Mate Uziniæ u svoje i uime mladih
Dubrovaèke biskupije uputio je hrvatskoj katolièkoj mladeži
u Domovini i inozemstvu srdaèan poziv dobrodošlice u Grad
sv. Vlaha i u Dubrovaèku biskupiju na Susret hrvatske
katolièke mladeži u travnju ove godine. Biskup je pozdravio
i predstavnike vjerskih zajednica, Diplomatski zbor,
izaslanstva Vlade i Sabora, nazoène gradonaèelnike i
naèelnike opæina, predstavnike udruga branitelja i drugih
udruga proizišlih iz Domovinskog rata, vojske, policije,
povijesne postrojbe i sve goste iz društveno-politièkog
života. Posebno je pozdravio i èestitao Dan Grada
gradonaèelniku Andri Vlahušiæu i drugim predstavnicima
lokalne zajednice.
U homiliji biskup Košiæ naveo je neke podatke iz životopisa
sv. Vlaha koji je "primjer kako vjernik ne smije pokleknuti
ni pred kakvom prijetnjom, nego treba hrabro saèuvati svoju
vjeru u Krista i ostati mu vjeran do smrti". Usporedio je
njegov život sa sv. Kvirinom, zaštitnikom njegove biskupije,
koji je takoðer bio biskup i muèenik iz prvih stoljeæa
kršæanstva. Ustvrdivši kako je muèeništvo konstanta u
povijesti kršæanstva, biskup Košiæ govorio je o povijesti
muèeništva na hrvatskim prostorima koje je bilo ubijanje
katolika iz mržnje na vjeru, te dodao da se oni mogu svrstati
u pet velikih krugova, a to su progoni u Rimskom Carstvu;
za turskih osvajanja; u i poslije II. svjetskog rata; za vrijeme
Domovinskog rata i – danas. Spominjuæi razdoblje u i poslije
II. svjetskog rata, biskup je rekao da je tada "bjesnio obraèun
svih triju najstrašnijih totalitarizama, koji su uopæe poznati u
ljudskoj povijesti – te su upravo na ovim našim hrvatskim
prostorima prouzroèili strašna ubijanja, patnje i razaranja".
Naveo je i podatke da je u tim ratnim i poratnim godinama
pobijeno više od 600 katolièkih sveæenika, meðu kojima i
sedmorica muèki ubijenih sveæenika iz Dubrovnika na otoku
Daksi, gdje su partizani pobili 53 istaknuta graðanina, civila
Hrvata, bez ikakvog suðenja. Nastavljajuæi govoriti o
najnovijim vremenima muèeništva spomenuo je stradanja u
Domovinskom ratu koja nisu zaobišla ni hrvatski jug. Dodao
je da se i danas progone kršæani, ne samo na Bliskom istoku,
nego i u Hrvatskoj: "Vrijednosti za koje su kršæani tijekom
svoje više od dva tisuæljeæa duge povijesti bili spremni
umirati, i danas su – i to u slobodnoj Hrvatskoj – ugrožene.
Sjetimo se samo bezoènih napada na svetost obitelji, kako od
aktualnih nositelja vlasti, tako i od državnih medija".
Spomenuo je i apostolsku pobudnicu pape Franje "Evangelii
Gaudium – Radost Evanðelja" u kojoj on izrièe proroèki
èvrstih èetiri "Ne": "Ne ekonomiji iskljuèivanja; Ne novom
Domovinske vijesti
idolopoklonstvu novca; Ne novcu koji vlada umjesto da služi
i Ne socijalnoj nejednakosti koja raða nasilje". Nasuprot
kulture odbacivanja i "globalizma ravnodušnosti" – kako to
on naziva - papa Franjo traži kulturu prihvaæanja i
solidarnosti, rekao je propovjednik i dodao da Papa jasno
kaže da je danas "siromaštvo u svijetu skandal". Biskup je
zatim nastavio: "Naime, novi totalitarizam stvara jednako
brojne, ako ne i brojnije, žrtve negoli prijašnja tri
totalitarizma. Kao što su brojna, stravièna i osuðujuæa djela
totalitarnih režima 20. stoljeæa – o èemu nam govore milijuni
njihovih žrtava – tako i današnji totalitarizam koji je voðen
ideologijom iskljuèivanja, tj. odbacivanja onih koji misle
drukèije te indiferentizmom prema svima koji su voðeni
ljubavlju, kako prema Bogu tako i prema èovjeku – koji npr.
u našem sluèaju prezire Vukovarce koji samo traže
poštovanje žrtava, koje su spasile Hrvatsku. No, nije li još
veæi zloèin istinu proglašavati lažju, a laž istinom? To su
suvremeni progoni našega vjernièkog hrvatskog puka koji su
èak možda i gori od svih dosadašnjih ratova – koje smo s
Božjom pomoæu i zagovorom naših svetih zaštitnika
preživjeli – jer sad novi totalitarizam, koji je perfidan i
skriva se iza humanosti i napretka, mladima zatvara
horizonte nade, tjera ih iz Domovine koju se nemilice
rasprodaje te umjesto da Hrvati budu svoji na svome, postaju
robovi u vlastitoj zemlji kojom vladaju tuðinci".
Muèeništvo sv. Vlaha je muèeništvo odjednom odnosno
polaganje života u jednom trenutku, no od mnogih se traži
muèeništvo kao neprestana, trajna žrtva. Govoreæi o
muèeništvu koje vjernici katolici trpe danas u Hrvatskoj,
sisaèki biskup istaknuo je siromaštvo. Dodao je da je
osiromašivanje rezultat lošega razvoja, a to su nepravde,
koje su uzrok današnje bijede. Istaknuo je da je duhovno
siromaštvo još teže od izvanjske bijede, neimaštine i bolesti.
"Siromasi su i progonjeni, oni koji trpe nepravde. Mogli
bismo slobodno reæi da je danas u Hrvatskoj na djelu prije
svega siromaštvo duha, siromaštvo slobode i siromaštvo
ljubavi. Naš se narod danas osiromašuje ne tek straviènim
pljaèkama društvene tj. zajednièke imovine koja završava u
privatnim džepovima, nego – što je još sto puta gore –
kraðom i zatiranjem duhovnih vrijednosti koje se danomice
obezvrjeðuju i tako se ljudima oduzima ne samo ponos nego
i temelj, dapaèe sam smisao njihova života", rekao je biskup.
Sve to je posljedica nereda u ljudskim dušama, egoizma koji
je usmjeren na sebe samoga i jedino na vlastitu dobrobit.
"Ne radi se danas više samo o predstavnicima vlasti koji bi
morali zaboraviti svoje i posvetiti se zajednièkim dobrima –
kako to lijepo piše na Kneževu dvoru, što je citirao uskoro
sveti papa Ivan Pavao II, hodoèasnik u ovaj Grad 2003:
'Obliti privatorum publica curate – zaboravite svoje stvari i
brinite se za zajednièke!' Oèito je da danas to naèelo trebaju
slijedi svi, i to ne samo kada uðu u javni prostor borbe za
zajednièke interese, nego i kada se brinu za vlastiti život i
napredak. Naime, nije moguæe napredovati ako naš bližnji
nazaduje, tako da je ova maksima potrebna svima i uvijek",
zakljuèio je sisaèki biskup, poželjevši svima da ih na
njihovim putovima vodi sv. Vlaho koji je žrtvovao sebe i
vlastito dobro za druge.
Volonteri SHKM-a aktivno su sudjelovali na misi na
svetkovinu sv. Vlaha: u majicama susreta prinosili su darove
na oltar, èitali su molitvu vjernika, nosili su male barjake sv.
Vlaha uz biskupe i sveæenike koji su dijelili prièest, te s
oltara u procesiji ponijeli veliki drveni križ – križ SHKM-a i
nosili ga, zajedno s barjakom SHKM-a, u tradicionalnoj
procesiji ulicama Grada.
5. veljaèe 2014. broj 5/2014
19
Domovinske vijesti
Susret trajne formacije mladih sveæenika i ðakona u
Požegi
Dr. Ivanèiæ postavio odreðena pitanja mladim sveæenicima
kojima ih je htio potaknuti da razmisle koliko je njihov
sveæenièki život poradi njih samih, a koliko za druge, za
život Crkve i hrvatskog naroda kojemu pripadaju
Požega, 3.2.2014. (IKA) - Redoviti mjeseèni susret trajne
formacije mladih sveæenika i ðakona održan je 3. veljaèe u
dvorani bl. Alojzija Stepinca Biskupskog doma u Požegi.
Nakon molitve Treæeg èasa sudionike je pozdravio požeški
biskup Antun Škvorèeviæ. Istaknuo je važnost da mladi
sveæenici trajno mjere i provjeravaju svoje duhovno stanje,
da se molitveno izgraðuju, rastu i uèvršæuju te budu izazov
jednodimenzionalnom društvu u kojem žive. Potom je uveo
u temu siromaštva i periferije na koju upozorava papa
Franjo, a koja je raspravljana i na ovogodišnjem Teološkopastoralnom tjednu u Zagrebu. Istaknuo je potrebu da mladi
sveæenici o tome imaju jasne stavove kako bi bili
promicatelji otvaranja naših župnih zajednica prema onim
razinama društva do kojih nije doprlo svjetlo evanðelja.
Dr. Tomislav Ivanèiæ u izlaganju je istaknuo kako rješavanje
pitanja siromaštva prvo treba tražiti u njegovom uzroku a to
je grijeh, istaknuvši da je potrebna svijest izgraðivanja vrlina
kojima postajemo osjetljiviji na potrebe društva, osobito
onih koji nemaju za kruh svagdanji. Zatim je komentirao
Papine rijeèi kojima je pozvao Crkvu da ide svjedoèiti vjeru
siromasima na periferiji društva, istaknuvši kako na taj naèin
Papa Crkvi otvara nove vidike pastoralnog djelovanja u
kojemu se pastoral više ne bazira na radu s odreðenom
skupinom vjernika koja je svakodnevno prisutna u životu
Crkve, nego se radi o veæini krštenih osoba koji su po životu
udaljeni ne samo od Crkve nego i kršæanstva opæenito.
Predavaè je tako istaknuo da su siromasi na periferiji
zapravo oni kršæani koji ne prakticiraju svoju vjeru i da
njima treba poæi u susret. Na taj naèin obnovio je svijest o
misionarskoj zadaæi Crkve koja ne smije ostati zatvorena u
sebe nego treba iziæi i djelovati meðu onima koji su žedni
Boga, istaknuvši da je za takav pristup potrebno promijeniti
naèin rada i mišljenja. Zatim je postavio odreðena pitanja
mladim sveæenicima po kojima ih je htio potaknuti da
razmisle koliko je njihov sveæenièki život poradi njih samih,
a koliko za druge, za život Crkve i hrvatskog naroda kojemu
pripadaju. Istaknuo je i potrebu vježbanja u
komunikativnosti s ljudima kako bi u dijalogu s drugima
znali govoriti suvremenim jezikom politièara, prosvjetara i
siromaha. Dr. Ivanèiæ istaknuo je i kako zbog lakše i
uspješnije evangelizacije u razgovoru s ljudima koji su na
"periferiji" prvotne teme trebaju biti egzistencijalne naravi, a
potom treba postupno prijeæi na teme koje se tièu Boga i
vjere.
U drugom dijelu susreta biskup Škvorèeviæ otvorio je
raspravu o nekoliko konkretnih pastoralnih pitanja, meðu
kojima je sudjelovanje na Susretu hrvatske katolièke mladeži
u Dubrovniku, Biskupijskom križnom putu krajem ožujka te
na Biskupijskom hodoèašæu u Rim prigodom kanonizacije
bl. Ivana Pavla II. Potom je mlade sveæenike upoznao s
biskupijskim pastoralnim programom za ovogodišnju
korizmu. Uslijedio je razgovor o temi susreta trajne
formacije u èijem je uvodu biskup Škvorèeviæ podsjetio na
globalizacijske procese i suvremenu kulturu oznaèenu
liberalizmom bez vrijednosti, istaknuvši da sveæenici nemaju
poslanje boriti se protiv te kulture, nego je nastojati
razumjeti da bi je evangelizirali. Susret je završio molitvom
pod vodstvom dr. Ivanèiæa.
20
5. veljaèe 2014. broj 5/2014
ika
Svetkovina sv. Blaža proslavljena u Zagrebu
Zagreb, 3.2.2014. (IKA) – Sveèano euharistijsko slavlje o
svetkovini sv. Blaža 3. veljaèe u istoimenoj zagrebaèkoj župi
predvodio je zagrebaèki pomoæni biskup Mijo Gorski u
koncelebraciji s domaæim župnikom mons. Zvonimirom
Sekeljom, zamjenikom generalnog tajnika HBK mons.
Fabijanom Svalinom, rektorom Hrvatskoga katolièkog
sveuèilišta dr. Željkom Tanjiæem, rektorom svetišta Majke
Božje Bistrièke mons. Zlatkom Korenom te još dvadesetak
sveæenika, uglavnom župnika zagrebaèkih župa.
Rijeè dobrodošlice biskupu Gorskom, koji je svojevremeno
obnašao župnièku službu u toj župi izrekli su predstavnici
mladih. Izrazili su radost skorašnjega ponovnog susreta s
biskupom Gorskim u Dubrovniku na Susretu hrvatske
katolièke mladeži. Uvodeæi u euharistijsko slavlje, biskup
Gorski podsjetio je kako je prije sedamdeset godina na
blagdan sv. Blaža misu predvodio Alojzije Stepinac. "Neka
nas i veèeras prati svojom zaštitom i blizinom u euharistiji",
rekao je biskup. U homiliji biskup je istaknuo kako je sv.
Blaž propovijedajuæi i živeæi evanðelje u poganskom svijetu
izjavio "Ispovijedam Krista i ne mogu se klanjati krivim
bogovima". Vjeran Bogu, umro je kao muèenik-svjedok,
rekao je propovjednik te podsjetio kako otpor svijeta prema
Kristu nije nestao s progonima u Rimsku Carstvu. U tom
kontekstu posvijestio je kako je cijela povijest Crkve
obilježena svjedoèenjem i stradanjima Isusovih vjernika, što
je potkrijepio brojkom da je protekle godine u svijetu
ubijeno oko 70.000 kršæana. No, uputio je na Isusove rijeèi
"Ne bojte se onih koji ubijaju tijelo, ali duše ne mogu ubiti.
Bojte se više onoga, koji može i dušu i tijelo pogubiti u
paklu".
Na tom tragu podsjetio je da je u velikom projektu Crkve,
novoj evangelizaciji, upravo svjedoèenje kršæanskog života
postavljeno kao jedan od bitnih uvjeta prenošenja evanðelja.
"Danas se ponovno suoèavamo s teškoæama inkulturacije
evanðelja. Nekada su kršæani prihvaæali poganske vanjske
okvire, a sadržaj punili evanðeoskim vrijednostima. Na taj je
naèin evanðelje lakše ulazilo u poganski svijet. Danas se
dogaða suprotni proces. Ateizam i poganstvo preuzimaju
vanjske forme kršæanstva, a pune ih nevjerom i poganstvomprazninom", upozorio je biskup Gorski te podsjetio kako su
najbolji primjer za to najljepši blagdani: Božiæ, Uskrs, kao i
najljepša slavlja krštenje, potvrda, vjenèanje. Mnogi ih traže
i slave zbog okvira kršæanstva, ali sadržaji su sve manje
kršæanski, ustvrdio je, te podsjetio na rijeèi pape Franje koji
istièe kako kršæanstvo ne poznaje samo jedan jezik kulture.
Ono može i mora živjeti u svim kulturama. U tom kontekstu
propovjednik je uputio na pobudnicu "Radost evanðelja" u
kojoj papa Franjo govori o naèelima po kojima "kao vjernici
trebamo djelovati i izgraðivati Crkvu, ali i suvremeno
društvo pravednosti, bratstva i mira".
"Stoga poslušajmo poruke pape Franje: Ne dopustimo da
nam se ukrade nada, a to je Isus Krist kojemu se i danas
nijeèe božanska, spasiteljska moæ; ne dopustimo da nam se
uzme zajedništvo u ovom individualiziranom svijetu, a to su
naše obitelji, naše župne zajednice, naša prijateljstva; ne
dopustimo da nam se ukrade evanðelje miješajuæi ga s
porukama drugih religija, u sinkretizmu u kojem je sve
jednako vrijedno, ili pak u prihvaæanju samo onoga što godi
tijelu; ne dopustimo da nam se ukrade ideal bratske ljubavi
svodeæi ljude samo na potrošaèe materijalnih dobara ili
socijalno-ideoloških konstrukcija", istaknuo je biskup
Gorski, te posvijestio da "imamo posla i u tome nismo
sami". To je potkrijepio rijeèima Siraha "Bog je zaštitnik i
pomoænik moj". Na tom putu uputio je na primjer i zagovor
sv. Blaža, da poput njega možemo reæi "Ispovijedam Krista i
ne mogu se klanjati krivim bogovima".
ika
Na kraju mise rijeè zahvale uputio je župnik mons. Sekelj, a
biskup je vjernike još jednom ohrabrio na njihovu
kršæanskom putu, jer "lijepo je biti na Božjoj strani, imati
èistu savjest, èiniti dobra djela, moæi se pogledati u ogledalo
bez srama, pogledati u svoju prošlost bez straha". Nakon
mise uslijedio je tradicionalni blagoslov grla.
Na misi je pjevao mješoviti župni zbor koji je pod ravnanjem
Ronalda Brausa, uz pratnju Komornog orkestra i orguljašicu
prof. Evu Košir izveo Schubertovu misu u G-duru.
Sjednica biskupa Splitske metropolije
Razgovaralo se o zajednièkim projektima, pastoralnim,
komunikacijskim i liturgijskim pitanjima, a dotaknulo se i
pitanja financijskih izvješæa i najavljenoga oporezivanja
crkvenih ustanova
Dubrovnik, 4.2.2014. (IKA) - U Dubrovniku je u utorak 4.
veljaèe pod predsjedanjem splitsko-makarskog nadbiskupa i
metropolita Marina Barišiæa održana sjednica biskupa
Splitske metropolije, koji se uobièajeno sastaju uz
svetkovine
svetaca
zaštitnika
pojedinih
biskupija
metropolije. Sjednici su nazoèili biskupi šibenski Ante Ivas,
hvarsko-braèko-viški Slobodan Štambuk i dubrovaèki Mate
Uziniæ.
Razgovarali su o nekim zajednièkim temama poput
Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu, posebice pitanja
èasopisa i izdavaèke kuæe "Crkva u svijetu" te èasopisa
"Služba Božja". Bilo je rijeèi i o zajednièkom kalendaru za
ovu godinu te o Propriumu, liturgijskom kalendaru vlastitom
za svaku biskupiju, kako bi se eventualno ujedinili te
izdavali kao misal.
Zatim se raspravljalo i o jednom starom "Priruèniku kod
oltara" koji je bio vrlo praktièan, njega su prvo župnici
otvarali i u njemu su mogli pronaæi sve glavno za proslave i
liturgijske pobožnosti, kako ga osuvremeniti te izdati da to
bude zajednièki priruènik za sveæenike. Zanimljivo je da je
"Priruènik kod oltara" bio prisutan meðu sveæenicima od
Krka do Kotora.
Biskupi su izmjenili iskustava o pastoralnim pohodima
župama, o tome koji su problemi na terenu, što doživljavaju
župnici, èemu bi trebalo posvetiti više pažnje. Biskupi su
razgovarali i o tome kako uspostaviti što bolji kontakt sa
župama i župnicima, da se ne osjeæaju osamljeni i udaljeni,
da komunikacija izmeðu biskupa i sveæenika ne bude samo
na tehnièkoj razini nego na onoj ljudskoj, životnoj,
kršæanskoj, crkvenoj.
Na upit nadbiskupu Barišiæu o davanju godišnjeg
financijskoj izvješæa javnosti, što je Dubrovaèka biskupija
nedavno uèinila, nadbiskup je kazao da vjeruje da je to
dobro i s vremenom æe trebati iæi tim putem. "Gdje se god
dobiva neki novac, u ovom sluèaju od strane države, dobro
je da to bude transparentno. To uglavnom jest i mi dajemo
izvješæe preko Hrvatske biskupske konferencije, koje se
onda dostavlja nadležnom Ministarstvu i to nije ništa
neobièno."
Nadbiskup je spomenuo i pitanje oporezivanja: "Naše
profitabilne ustanove poput onih koje iznajmljuju neke
prostore normalno plaæaju porez kao i svi drugi graðani. No,
sad treba vidjeti gdje je granica, što sve skupa ulazi u to
oporezivanje, ima li Crkva neke svoje specifiènosti poput
milodara, misa i sl. Vjerujem da postoje neke specifiènosti
koje su posebna kategorija. A što se tièe ostalog, tretirani
smo kao i drugi graðani."
Domovinske vijesti
Dan posveæenog života u Kninu
Na meðunarodnoj video konferenciji o svome pozivu
svjedoèile redovnice i redovnici iz Konga, Svete zemlje, SADa i Hrvatske
Knin, 4.2.2014. (IKA) – U povodu Dana osoba posveæenog
života, 3. veljaèe, u Kninu je organizirana video konferencija
s redovnicima i redovnicama iz Bukavua (DR Kongo),
Jeruzalema (Sveta zemlja), Šibenika i Washingtona DC
(SAD). Osim mladih župljana, konferencija je u
samostanskoj dvorani okupila i kninske franjevke i èlanove
Treæeg franjevaèkog reda (OFS).
Prvo javljanje ostvareno je iz Bukavua, odakle se javila s.
Samuela Šimunoviæ, misonarka i èlanica Kongregacije
školskih sestara franjevki iz Splita. Uz nju su bile i dvije
redovnice Kongoanke, koje su se potrudile okupljene
pozdraviti na hrvatskom jeziku, što je izazvalo veliki pljesak.
S. Samuela prièala je o svojem kratkom boravku u Kninu,
svakodnevnom životu u gradu Bukavu te misionarskom
djelovanju sestara. Iz Jeruzalema se javio fra Antonio
Šakota, student šeste godine na franjevaèkoj teologiji i èlan
Hercegovaèke franjevaèke provincije. Fra Antonio je kratko
prikazao povijest i važnost Kustodije Svete zemlje te
djelovanje franjevaca na Bliskom istoku. Opisavši svoj
dnevni raspored, osvrnuo se i na skorašnji pohod pape Franje
svetim mjestima u Jordanu, Izraelu i Palestinskoj
samoupravi.
Iz Šibenika se javila s. Barbra Èavlina, èlanica Družbe
sestara od Bezgrešne. Osim o povijesti družbe, s. Barbara
govorila je i o svojem duhovnom pozivu te iskustvu života u
redovnièkoj zajednici. Kao najmlaða sveèano zavjetovana
sestra iz Družbe, osvrnula se i na èinjenicu sve manjeg
odaziva mladih na Božji poziv, premda Bog i dalje poziva.
Video-konferencija je završila ukljuèenjem iz Washingtona,
odakle se javio fra Josip Cvitkoviæ, èlan splitske Provincije
Presvetog Otkupitelja na službi u Nazaretu. Fra Josip je
govorio o boravku u Washingtonu, gdje se trenutaèno nalazi
na usavršavanju engleskog jezika. Takoðer, osvrnuo se i na
život i rad u Nazaretu, mjestu utjelovljenja Gospodina Isusa
Krista. Javljanje je završio molitvom Oèenaša na arapskom
jeziku. Javljanjima je moderirao fra Šimun Markulin, a
publika je imala prigodu postavljati pitanja te uživo
svjedoèiti djelovanju redovnika i redovnica diljem svijeta.
Unatoè vremenskim razlikama i nedostatku struje (Bukavu),
javljanja s èetiri kontinenta su uspješno ostvarena.
.
5. veljaèe 2014. broj 5/2014
21
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Osnovana udruga bunjevaèkih Hrvata "Dužijanca"
Za predsjednika nove udruge izabran dr. Andrija Anišiæ,
župnik župe sv. Roka u Subotici
Subotica, 27.1.2014. (IKA) - Udruga bunjevaèkih Hrvata
"Dužijanca" osnovana je 27. sijeènja u prostorijama župe sv.
Roka u Subotici. Pristupnicu su potpisale trideset tri osobe
koje su u proteklih više od dvadeset godina aktivno
sudjelovale u organiziranju Dužijance, prije svega iz redova
Katolièke Crkve, HKC "Bunjevaèko kolo", iz Katolièkog
društva za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunoviæ"
kao i èlanovi bivših Organizacijskih odbora Dužijance.
Prije poèetka skupštine potpredsjednik HKC "Bunjevaèko
kolo" Pavle Kujundžiæ proèitao je jednoglasnu odluku
Upravnog odbora kojim HKC "Bunjevaèko kolo" svoje
statutarno pravo organiziranja Dužijance prenosi na novu
udrugu. Na osnivaèkoj skupštini za predsjednika nove
udruge izabran je dr. Andrija Anišiæ, župnik župe sv. Roka u
Subotici. On je, prihvaæajuæi tu odgovornu dužnost, istaknuo
da je to uèinio prije svega zbog svoga predšasnika mons.
Blaška Rajiæa, koji je u toj istoj župi, prije 103 godine, u
suradnji s "Katolièkim divojaèkim društvom" priredio i
održao prvu Dužijancu u crkvi. Za direktora udruge izabran
je
Marinko
Piukoviæ,
prošlogodišnji
predsjednik
Organizacijskog odbora Dužijance, a za potpredsjednika
Lazo Vojniæ Hajduk, dugogodišnji èlan Organizacijskog
odbora Dužijance i pisac dvije knjige o Dužijanci.
Na skupštini je izabran i Organizacijski odbor Dužijance èiji
æe mandat, kao i vodstvu udruge, trajati èetiri godine.
Èlanovi Organizacijskog odbora su Marinko Præiæ, mons.
Stjepan Beretiæ, Vlatko Vojniæ Purèar, Marija Kujundžiæ,
Pavle Kujundžiè, Ljuiljana Duliæ, Ivan Piukoviæ.
Dr. Andrija Anišiæ obrazložio je motive i odluku o osnivanju
te udruge: "Splet okolnosti posljednjih godina, a napose
posljednji pokušaji politiziranja Dužijance potaknule su nas
da pokrenemo inicijativu za osnivanje jedne nove udruge
kojoj bi prvotni cilj bio zaštititi ono što Dužijanca jest –
zahvala Bogu za završetak žetve a onda i za kruh svagdašnji.
Drugotni cilj nam je bio zaštititi ono što živi u našoj
subotièkoj Crkvi, u našem hrvatskom narodu i milom nam
bunjevaèkom rodu veæ više od stotinu godina. I napose
zaštititi ime velikana našega hrvatskog naroda mons. Blaška
Rajiæa, župnika župe sv. Roka koji je, sigurno voðen Duhom
Svetim a onda i ljubavlju prema svom narodu i njegovim
divnim obièajima, obiteljsko slavlje Dužijance prenio u
crkvu i uèinio ga jedinstvenim slavljem kojim su bunjevaèki
Hrvati stoljeæima zahvaljivali Bogu za završetak žetve i
oèitovali ponos i ljubav prema svom narodu".
Obrazlažuæi navedene odluke rekao je: "Pokazalo se,
nažalost, bjelodanim da svako uplitanje politike u proslavu
Dužijance nije donijelo ništa pozitivno. Dapaèe, rezultiralo
je retrogradnim stajalištima, pritiscima i dnevno-politièkim
interesima pojedinih subjekata, koji su razarali entuzijazam,
ljepotu i bogatstvo Dužijance.
Organizacijski odbor, koji æe ubuduæe birati i imenovati ova
udruga, premislit æe dosadašnji program proslave Dužijance
i dati težište na duhovnu dimenziju slavlja Dužijance o èemu
æe voditi brigu predstavnici Crkve, napose Društvo "Ivan
Antunoviæ" i kulturološko-rekreativnu dimenziju koju bi
organizirao HKC "Bunjevaèko kolo" kao i druge udruge s
kojima æe Dužijanca meðusobnim sporazumom urediti svoju
suradnju.
U svom govoru, dr. Anišiæ istaknuo je kako æe nova udruga
biti otvorena i za suradnju s Gradom. I ta suradnja prema
22
5. veljaèe 2014. broj 5/2014
zamisli osnivaèa udruge, bila bi precizirana posebnim
sporazumom, uz jedini uvjet da bude pošteðena bilo kakvih
politièkih utjecaja.
Osnivanje nove udruge pozdravili su mons. Stjepan Beretiæ,
predsjednik Društva "Ivan Antunoviæ", mr. Mirko Štefkoviæ,
tajnik Subotièke biskupije, Alojzije Stantiæ, najstariji èlan
nove udruge, koji je, kako je istaknuo još kao dijete radio
"ris" i slavio Obiteljsku Dužijancu te Bela Ivkoviæ,
dugogodišnji predsjednik HKC "Bunjevaèko kolo", koji je
istaknuo da je kao djeèak bio ministrant mons. Blaška Rajiæa.
Dan posveæenog života u Banjoj Luci
Banja Luka, 2.2.2014.
(IKA/KTA) - Na svetkovinu
Prikazanja Gospodinova u hramu (Svijeænica), 2. veljaèe, u
samostanu milosrdnica sv. Vinka Paulskog u Banjoj Luci
sveèano je proslavljen Dan Bogu posveæenog života. Na èelu
s banjoluèkim pomoænim biskupom Markom Semrenom, na
zajednièkoj molitvi èasoslova sudjelovale su redovnice i
redovnici grada Banje Luke. Nakon zajednièke molitve
èasoslova, biskup Semren održao je izlaganje "Sv. Franjo
Asiški i papa Franjo". Usporedio je tu dvojicu redovnika,
istièuæi kako svako vrijeme pa tako i "današnji život traži da
Crkva svjedoèi evanðelje više životom nego rijeèima".
Usporeðujuæi teško vrijeme za Crkvu u srednjem vijeku i
težinu današnjeg stanja u svijetu, kada prirodne znanosti
nasræu na crkvena uèenja, ateisti i gnostici ne žele
komunikaciju, a nova istraživanja pokušavaju osporiti
ljudsku slobodu i sve relativizirati, kazao je kako se èini da
Franjo i njegove franjevaštvo i danas mogu obnavljati
Crkvu. Istaknuo je da je Franjo bio èovjek totalnog
povjerenja u Boga te da bi i danas kao takav mogao vratiti
osjeæaj povjerenja ljudima u svijetu. Papa Franjo, uzimajuæi
ime sv. Franje, uzima i njegov program u obnovi Crkve i
kršæana danas. Sv. Franjo i papa Franjo pozivaju nas da
iznova otkrijemo radost Evanðelja, radost milosrdne ljubavi
Božje koja je veæa od svih naših nevjernosti i da krenemo
ispoèetka živjeti Evanðelje, naviještati Evanðelje onima
kojima smo poslani, zakljuèio je biskup Semren. Nakon
molitvenog sadržaja uslijedilo je zajedništvo kod obiteljskog
stola uz pjesmu i razgovor.
Duhovna obnova za sveæenike Srijemske biskupije
Petrovaradin, 3.2.2014. (IKA/TU) – Sveæenici Srijemske
biskupije sudjelovali su na duhovnoj obnovi u Petrovaradinu
u ponedjeljak 3. veljaèe. Duhovnu obnovu predvodio je
dekan preè. Tomislav Kovaèiæ, župnik u Srijemskoj
Kamenici, koji je nakon molitve srednjeg èasa i uvoda,
izložio razmatranje na temu "Sveæeništvo po dokumentima i
Katekizmu Katolièke Crkve s posebnim osvrtom na
obeæanja data prilikom samog èina reðenja i formaciju
sveæenika".
Predavaè je prikazao temu u dvije toèke: "Neizbrisiv biljeg
dara Duha Svetoga i posvetne milosti usmjerene na držanje
euharistijske žrtve i posveæivanje vjernika i stvari" te
"Zajedništvo sveæenika u prezbiteriju s biskupom".
Poslije predavanja održana je rasprava. Duhovna obnova je
nastavljena, nakon prigode za ispovijed, klanjanjem u crkvi
Svetog Jurja u Petrovaradinu uz molitvu i kratka
razmišljanja.
ika
Sarajevo: Tribina o braku iz kršæanske i islamske
perspektive
Sarajevo, 3.2.2014.
(IKA/KTA) - U organizaciji
Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u Sarajevu održana je 3.
veljaèe u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu tribina
"Brak iz vjerske perspektive". Dvorana Pavla VI. bila je
ispunjena do posljednjeg mjesta, a na tribinu su, izmeðu
ostalih, došli studenti Katolièkoga bogoslovnog fakulteta i
Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu te skupina studenata s
Pravoslavnoga bogoslovnog fakulteta u Foèi predvoðeni
dekanom prof. dr. Darkom Ðogom, pojedini profesori sa
spomenutih uèilišta te s Franjevaèke teologije u Sarajevu,
skupine uèenika Prve bošnjaèke gimnazije i srednjoškolaca
Katolièkog školskog centra sv. Josipa u Sarajevu i drugi.
Tribinu je moderirao dr. Pavle Mijoviæ, profesor na KBF-u u
Sarajevu.
Rijeèi pozdrava i dobrodošlice uputio je dekan KBF-a u
Sarajevu mons. dr. Pavo Jurišiæ, podsjeæajuæi da ta tribina
ima svoju tradiciju u povijesti te visokoškolske ustanove.
"Ipak, za inicijativu trebam zahvaliti mladim kolegicama i
kolegama, djelatnicima ove ustanove, kao i bivšim
studentima koji su svoj studij završili na KBF-u, jer su
željeli da se na Katolièkom bogoslovnom fakultetu poènu
izlagati teme koje su u središtu zanimanja suvremene
društvene stvarnosti", pojasnio je dekan Jurišiæ.
"Zahvaljujem i kolegama dekanima drugih teoloških uèilišta,
prof. dr. Ismetu Bušatliæu, dekanu Fakulteta islamskih
nauka, prof. dr. Darku Ðogi, dekanu Pravoslavnoga
bogoslovnog fakulteta u Foèi, te prof. dr. Viliju Radmanu
dekanu Franjevaèke teologije, jer su spremno prihvatili
suradnju s nama, kako bi teme koje se tièu sviju nas bile
predstavljene i obraðene".
Prvo izlaganje "Ciljevi braka u šerijatskom pravu" održao je
dr. Mustafa Hasani, profesor na Fakultetu islamskih nauka u
Sarajevu, koji je kazao da u islamskoj literaturi na arapskom
jeziku pojmovi braka jezièno znaèe ugovor odnosno braèni
ugovor u kojoj se dvije polovine jednog cijela spajaju u
cjelinu, ostvarujuæi u toj cjelini fizièku, psihièku i duhovnu
puninu života te razvijajuæi braène, obiteljske, rodbinske i
društvene odnose. Napominjuæi da ne postoji jedinstvena
lista ciljeva islamskog braka, posebno se osvrnuo na sljedeæe
ciljeve braka: legalni seksualni odnos, napominjuæi da je,
prema islamskom uèenju, legalno zadovoljenje seksualnog
nagona dopušteno jedino u braku; oèuvanje porijekla,
istièuæi da je porijeklo važno jer iz odnosa unutar obitelji
proistjeèu posljedice odnosno utvrðuju se prava i dužnost;
psihološka stabilnost braène i obiteljske zajednice, naglasivši
da šerijatsko pravo poznaje niz pravnih rješenja i moralnih
preporuka koje trebaju štititi brak, obitelj i zajednicu te
individualno dobro pojedinca; generalni cilj braka
napominjuæi da stjecanje potomstva može biti jedan od
ciljeva braka; moralni cilj braka, pojasnivši da supružnici
trebaju pružati jedno drugom pomoæ i zaštitu te da žive kao
muslimani i da svoje potomstvo odgajaju i obrazuju kao
muslimane.
"Vjerojatno najznaèajnija karakteristika islamskog pogleda
na brak jest da se brak, kao prostor u kojem se ostvaruju svi
ti ciljevi i funkcije, glede prije svega kao na èin pobožnosti",
kazao je dr. Hasani, napominjuæi da autori na zapadu nastoje
prikazati islamski brak kao odnos u koji netko vrlo lako
može uæi i izaæi. "Usprkos dopuštenosti razvoda braka, islam
ne ohrabruje pravo korištenja razvoda braka, nego, ako je
neminovno, tada se može posegnuti za njim", kazao je dr.
Hasani citirajuæi rijeèi "Božjeg Poslanika" da "Allahu
najmrskiji dopušteni èin jest razvod braka".
O znaèenju kršæanski sklopljenog braka govorila je
profesorica moralne teologije na KBF-u u Sarajevu dr.
Crkva u Hrvata
Zorica Maros, koja je podsjetila na prve stranice Biblije gdje
piše: "Na svoju sliku stvori Bog èovjeka, na sliku Božju on
ga stvori, muško i žensko stvori ih. I blagoslovi ih Bog i reèe
im: 'Plodite se i množite, i napunite zemlju, i sebi je
podložite!'" Ukratko se osvrnula na dramu prvih ljudi,
odnosno prve obitelji, kada su kušali zabranjeni plod te
izgubili izvornu svetost. Bog stvara spolnost, odnosno
razlièitost spolova te blagoslivlja plodnost, po seksualnosti
ostvaruje se veæa sliènost èovjeka s Bogom. Pojasnila je i
viziju Novog zavjeta kada Krist uspostavlja izvorni Božji
plan. Citirala je i odlomak iz poslanice sv. Pavla apostola
Efežanima: "Pa kao što se Crkva podlaže Kristu, tako i žene
muževima u svemu! Muževi ljubite svoje žene kao što je
Krist ljubio Crkvu te sebe predao za nju!" "Kršæanski
sklopljen brak sakrament je Kristove ljubavi prema Crkvi:
Brak je intimna zajednica života i ljubavi usmjerena prema
dobru supružnika i raðanju i odgajanju potomstva. On je
savez slobodnog, potpunog i plodnog sebedarja", kazala je
dr. Maros. Odgovarajuæi na prigovor da je Crkva optereæena
spolnošæu, napomenula da je neuredna seksualnost
"Pandorina kutija" koja je pustila mnoštvo društvenih zala te
navela reèenicu blaženog pape Ivana Pavla II.: "Smisao
našega postojanje ispunjavamo ukoliko živimo prema istini
naše spolnosti".
Odgovarajuæi na prigovor da je Crkva "nepopustljiva" i
"tvrdoglava" po pitanju nauka o nerazrješivosti, dr. Maros
kazala je da "u katolièki sklopljenom braku supružnici daju
pristanak za ono što Crkva pod ženidbom podrazumijeva a
to su: sloboda, trajnost (potpunost) i otvorenost životu".
"Braèna je ljubav uprisutnjenje Kristove ljubavi za Crkvu, a
on je Crkvu ljubio do križa. Odatle proizlazi nerazrješivost
braka. Ne zato što bi razrješenje braka bilo pogrešno nego
zato što je nemoguæe", rekla je dr. Maros, istièuæi da je
sudbina èovjeèanstva usko vezana uz obitelj te da krhkost i
ranjivost èovjeka i meðuljudskih odnosa nigdje toliko ne
dolazi do izražaja koliko na podruèju ljubavi. "Zato Crkva
inzistira na temi spolnosti, braka i obitelji! Kompletna
zrelost èovjeka i društva u velikoj mjeri ovisi upravo o
ispravno shvaæenoj spolnosti", rekla je dr. Maros, dodajuæi
da je kršæanska obitelj "kuæna Crkva, mjesto gdje se slavi
Boga, prenosi i živi Njegova rijeè" kao i da je "obitelj,
sudjelujuæi u životu i poslanju Crkve, u službi izgradnje
Kraljevstva Božjega u povijesti".
"Unatoè proširenom mišljenju da je stav Crkve prema
spolnosti izrazito negativan, optereæen srednjovjekovnim
tabuima, Biblija nam otkriva realni optimizam prema
seksualnosti i braku. Seksualnost, braèna ljubav, je Božji dar
usaðen duboko u narav èovjeka. Zato je i sveta i èasna.
Samo u uzajamnom predanju osoba u jedno, u tom
potpunom sebedarju, može se ostvariti istinska, duboka i
trajna ljubav. Ona ljubav koja pokriva problem vjeèitog
ljudskog traganja, problem samoæe, tjeskobe, usamljenosti.
Ona ljubav koja otkriva i ostvaruje smisao ljudskog
postojanja i potvrðuje: nije dobro da èovjek bude sam",
zakljuèila je dr. Maros. Uslijedila je zanimljiva rasprava, a
razgovor i druženje nastavljeni su u prostorijama bogoslovije.
Teme narednih tribina su "Homoseksualnost: moralna i
pravna (ne)dopuštenost braka", "Moderna roda: medicinski
potpomognuta oplodnja" i "Pobaèaj: odstranjivanje ploda ili
ubojstvo zaèeta djeteta?"
5. veljaèe 2014. broj 5/2014
23
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Lombardi o odnosu posljednje trojice papa i
komunikacije
Vatikan, 27.1.2014. (IKA) - Odnos posljednje trojice papa i
komunikacije – nit je vodilja izlaganja koje je ravnatelj
Tiskovnoga ureda Svete Stolice o. Federico Lombardi
održao 27. sijeènja u Toledu, u Španjolskoj, gdje je primio
posebno odlièje za priloge na "Radiju sveta Marija Toledo" i
na biskupijskom televizijskom kanalu (Canal Diocesano de
Tv).
Lombardi se u izlaganju, kako prenosi Radio Vatikan,
osvrnuo na komunikativnu snagu gesta Ivana Pavla II., i to u
vrijeme dok je bio mlad, kao i u starosti; na jasnoæu sinteze i
misli Benedikta XVI.; te izvanrednu karizmu komunikacije
pape Franje, èija poruka dolazi do srca ljudi, te ga i zbog
toga mediji pozorno prate u "zatvorenom krugu", u nekoj
vrsti saveza izmeðu njihove službe i Papina naviještanja.
Istaknuo je i kako, premda se obraæa gotovo iskljuèivo na
talijanskom i španjolskom jeziku, sadašnji Papa uspijeva
odaslati vrlo važne poruke cijelomu svijetu, i to spontano, ne
prouèavajuæi, kako je rekao – "za stolom" novu strategiju
komunikacije.
Što se tièe neposrednosti i ukljuèivanja mnoštva, Papa
"pozvan s kraja svijeta", na istoj je crti kao Karol Wojtyla,
Papa "pozvan iz jedne daleke zemlje", koji je televiziju
hrabro nazvao "blagoslovljenom", koji je shvatio važnost
suradnje medija za njegovu službu, te koji je snažnim
prizorima na znakovitim mjestima – poput molitve na Zidu
plaèa u Jeruzalemu, ili pak razgovora u zatvoru sa svojim
atentatorom – sa svijetom komunicirao bolje nego
izgovorenim ili napisanim rijeèima.
Veliki uèitelj komunikacije, u oblicima i smjerovima koje
možda nije uvijek lako ponuditi putem medija, ali koji zbog
toga nisu manje važni, tim je rijeèima Lombardi opisao
Josepha Ratzingera, te se prisjetio njegove bistre, staložene,
dosljedne, sintetske misli, bez dvojbi i pometnje.
Velièanstvene je vrhunce Benedikt XVI. dotaknuo u
propovijedima, najvažnijem obliku komunikacije u životu
crkvene zajednice. Odnos njemaèkoga pape s medijima bio
je obilježen lijepim ali i muènim trenucima, rekao je
Lombardi te posebno istaknuo poniznost i evanðeoski zanos
kojim je papa Ratzinger odgovorio na kritike nakon
povlaèenja ekskomunikacije Lefebvreovim biskupima, ili
pak pastoralni i dinamièki pristup, u potpunom skladu s
ovim današnjim, pape Franje, koji je Benedikt XVI. imao u
suoèavanju, u knjizi-inervjuu "Svjetlo svijeta", s raspravom
o moralnoj procjeni uporabe prezervativa.
Papa izrazio suæut zbog žrtava u Kanadi
Vatikan, 28.1.2014. (IKA) - Papa Franjo je izrazio duboku
suæut zbog brojnih žrtava požara koji je u noæi 22. sijeènja
izbio u Domu za starije osobe u mjestu L'Isle-Verte, u
kanadskoj pokrajini Quebec. U poruci koju je potpisao
državni tajnik nadbiskup Pietro Parolin, upuæenoj
nadbiskupu Pierre-Andreu Fournieru, papa Franjo sjedinjuje
se u molitvi i u boli obitelji koje je pogodila ta nesreæa, a
žrtve povjerava Božjemu milosrðu, da ih primi u svoje
svjetlo. Papa, osim toga, izražava svoju duhovnu blizinu
ranjenima i njihovim obiteljima, kao i vatrogascima i svima
koji su pružili pomoæ, u velikom zahvatu solidarnosti
otežanom vremenskim prilikama. U znak utjehe, Sveti Otac
na kraju, svima koji su pogoðeni tom tragedijom udjeljuje
posebni apostolski blagoslov.
24
5. veljaèe 2014. broj 5/2014
Ukrajinski biskup strahuje od novog nasilja
Bonn-Kijev, 28.1.2014. (IKA) - Katolièki biskup Kijeva
Stanislaw Szyrokoradiuk ukrajinsko je državno vodstvo
prozvao odgovornim za eskalaciju nasilja. "Kap koja je
prelila èašu su diktatorski zakoni po ruskom i bjeloruskom
modelu. Zato se dogodila ova eksplozija", izjavio je biskup
24. sijeènja postaji "Deutsche Welle". Ljudi prosvjeduju veæ
dva mjeseca, "a Vlada se pravi gluha". Franjevac
Szyrokoradiuk (57) od 1994. godine je pomoæni biskup u
Kijevu-Zhytomyru, a od 2012. je i apostolski administrator
biskupije Lutsk.
Istodobno biskup upozorava da bi moglo doæi do daljnjeg
nasilja. "Najgora bi bila krvava revolucija. Drugo loše
rješenje bila bi podjela Ukrajine - na Istoènu Ukrajinu s
jedne strane i na Središnju i Zapadnu Ukrajinu s druge. To bi
takoðer bilo vrlo opasno", rekao je Szyrokoradiuk, koji
upozorava i na važnu ulogu ruskih vlasti.
Szyrokoradiuk je naglasio da su Crkve u zemlji stale "na
stranu ljudi jer to su naši vjernici". Predsjednik Viktor
Janukoviè sada se želi susresti sa svim biskupima razlièitih
Crkvi i razgovarati s Nacionalnim ekumenskim vijeæem
Crkava. Prije toga Crkve su dva mjeseca s predsjednikom
uzalud nastojale dogovoriti sastanak, ali "nisu dobile
priliku", rekao je biskup.
Sport kao sredstvo mira
Lombardi istaknuo važnost sporta u prevladavanju
siromaštva i povezivanju ljudi
Vatikan, 28.1.2014. (IKA) - Sport kao sredstvo mira – to je,
ukratko, želja koju je o. Federico Lombardi, predstojnik
Tiskovnog ureda Svete Stolice, izrazio u poruci sudionicima
sedme opæe skupštine Unije afrièkih radiodifuzija (UAR)
koja je 27. i 28. sijeènja održana u Yaoundeu u Kamerunu.
Razgovaralo se o prijelazu na digitalni sustav i radiofonskim
pravima na prijenos sportskih zbivanja.
Digitalni izazov za današnju Afriku, napisao je Lombardi a
prenosi Radio Vatikan, jest takoðer i izazov trajnoga razvoja
i borbe protiv siromaštva. Kako je primijetio papa Franjo u
poruci za Svjetski dan mira 2014. godine, sve veæi broj
meðupovezanosti i komunikacija koje obavijaju naš planet
èine oèitijom svijest o jedinstvu i o zajednièkoj sudbini
naroda na zemlji.
Lombardi je upozorio da neumjereno traženje zarade može
ugroziti sklad i odgojnu zadaæu sporta. Citirao je i papu
Franju o važnosti promicanja ljudskih i vjerskih vrijednosti u
sportu i važnosti sporta u stvaranju solidarnijeg i pravednijeg
društva jer nadilazi granice, jezike, rase, vjere i ideologije; te
posjeduje sposobnost za ujedinjavanje ljudi, potièuæi pritom
dijalog i prihvaæanje.
Stoga, pred nasilnim i krvavim prizorima u nekim zemljama
afrièkoga kontinenta, želja je Lombardija da sportske emisije
pridonesu uspostavljanju mira te sudjelovanju i suživotu
naroda. Radio Vatikan je sa svoje strane, kao uvijek, uz
navjestitelje mira, istaknuo je Lombardi.
Unija afrièkih radiodifuzija okuplja javne i privatne radijske
i televizijske postaje toga kontinenta.
.
Inozemne vijesti
ika
Lombardi: O Papi na naslovnici Rolling Stonea
Èlanak glazbenoga èasopisa o papi Franji primjer površnog
novinarstva
Vatikan, 30.1.2014. (IKA) - Predstojnik Tiskovnog ureda
Svete Stolice o. Federico Lombardi ocijenio je naslovnu
prièu glazbenoga èasopisa Rolling Stone o papi Franji
"površnom". U razgovoru s novinarima u srijedu 29. sijeènja
Lombardi je kritizirao što su autori priloga da bi istaknuli
pozitivne vrijednosti pape Franje smatrali da trebaju grubo
ocrniti pontifikat njegova predšasnika Benedikta XVI. To je
velika šteta i time svakako nisu uèinili uslugu papi Franji
koji je itekako svjestan koliko toga Crkva ima zahvaliti
umirovljenome papi Ratzingeru, istaknuo je Lombardi.
Premda je izdanje "Rolling Stonea" s papom Franjom na
naslovnici privuklo veliku pozornost djelovanjima pape
Franje na mnogim podruèjima, sam je èlanak zapravo
primjer površnog novinarstva, istaknuo je Lombardi, prenosi
agencija Kathpress.
U novinskom prilogu iz Rima papa Franjo predstavljen je
kao sušta suprotnost Benediktu XVI., kojega novinar opisuje
kako uvjerenog tradicionalistu èiji je izbor za papu 2005.
"bio najgori moguæi". Nasuprot tomu, papa Franjo ima na
umu velike reforme i suvereno vlada javnim nastupima koji
su vrlo popularni, piše Rolling Stone, usporeðujuæi ih sa
svojedobnima Billa Clintona.
Papa: Bez Crkve se ne može shvatiti kršæanin
Vatikan, 30.1.2014. (IKA) – Bez Crkve se ne može shvatiti
kršæanin. Ljubiti Krista bez Crkve je apsurdna dihotomija,
rekao je papa Franjo u homiliji na misi u Domu Sv. Marta
30. sijeènja. Kršæanin nije krštenik koji primi krštenje a
zatim ide svojim putem. Prvi plod krštenja je pripadnost
Crkvi, Božjem narodu. Ne može se shvatiti kršæanina bez
Crkve. I zbog toga je veliki Pavao VI. rekao da je apsurdna
dihotomija ljubiti Krista bez Crkve. To nije moguæe. Poruku
evanðelja primamo u Crkvi i u Crkvi ostvarujemo svoju
svetost, svoj put. Sve drugo je fantaziranje odnosno, kako je
on rekao, apsurdna dihotomija. "Sensus ecclesiae" je upravo
osjeæati, misliti, htjeti unutar Crkve, rekao je Papa po kojem
postoje tri stožera te pripadnosti Crkvi. Prva je poniznost:
pripadnost zajednici Crkve moramo doživljavati kao veliku
milost. Tko nije ponizan ne može osjeæati s Crkvom, osjeæat
æe ono što mu se sviða. Moramo biti svjesni da povijest
spasenja nije poèela s nama i neæe završiti kada ja umrem.
Biti ponizan znaèi dakle biti svjestan da sam mali dio
velikog naroda, koji ide Gospodinovim putem, dodao je
Papa.
Drugi je stožer vjernost koja treba biti povezana s
poslušnošæu. To je vjernost Crkvi, vjernost njezinu uèenju,
vjernost Vjerovanju, vjernost uèenju, èuvati to uèenje. Mi
primamo poruku evanðelja kao dar, rekao je Papa citirajuæi
Pavla VI., i moramo ga prenositi kao dar, ali ne kao nešto
naše: to je primljeni dar koji dajemo drugima. I u tom
prenošenju moramo biti vjerni. Primili smo i moramo dalje
prenositi evanðelje koje nije naše, koje je Isusovo, i ne
smijemo postati gospodari evanðelja, gospodari primljenog
nauka i koristiti ga po vlastitom nahoðenju.
Treæi je stožer moliti za Crkvu. Moramo moliti za èitavu
Crkvu uvijek, svakoga dana, istaknuo je Papa. Neka nam
Gospodin pomogne iæi tim putem da produbimo našu
pripadnost Crkvi i svoje osjeæanje sa Crkvom, rekao je na
kraju Papa.
Papin govor austrijskim biskupima
Biti Crkva znaèi ljudima donijeti radost evanðelja
Vatikan, 31.1.2014. (IKA) - Biti Crkva ne znaèi upravljati,
nego iziæi kako bi se ljudima donijela radost evanðelja,
istaknuo je papa Franjo u govoru biskupima Austrijske
biskupske konferencije, s kojima se 30. sijeènja susreo u
Vatikanu, u prigodi njihova pohoda ad limina. Tekst govora,
koji Papa nije izgovorio nego ga je predao biskupima,
objavljen je 31. sijeènja.
Papa se u govoru spomenuo godina obilježenih naklonošæu
Austrijanaca prema Crkvi i Petrovu nasljedniku, kako se
moglo vidjeti u srdaènom doèeku Benedikta XVI. u prigodi
njegova pohoda Austriji 2007. godine. Potom je uslijedilo
teško razdoblje za Crkvu, primijetio je papa Franjo, èiji je
znak, meðu ostalim, smanjenje broja katolika u odnosu na
cjelokupno austrijsko stanovništvo, èiji su uzroci razlièiti, i
koje traje veæ desetljeæima. Takav razvoj ne smije naiæi na
našu tromost; štoviše, ima pobuditi naše napore za novu
evangelizaciju koja je uvijek potrebna, potaknuo je Papa.
S druge se pak strane uoèava veæa solidarnost; Caritas i
druge karitativne ustanove primaju velikodušne donacije,
primijetio je Sveti Otac te dodao da je to razlog za zahvalu
Bogu za ono što Crkva u Austriji radi poradi spasenja
vjernika, i za dobro brojnih osoba. Ali, ne trebamo samo
upravljati onim što smo postigli i što je na raspolaganju,
upozorio je Papa, na Božjoj njivi valja stalno raditi i
obraðivati ju, kako bi i u buduænosti donosila plod. Biti
Crkva ne znaèi upravljati, nego iziæi, biti misionari, donositi
ljudima svjetlost vjere i radost Evanðelja.
A to znaèi, napomenuo je potom Sveti Otac, da se imamo
zauzeti u življenju svetoga života, ne predajuæi se nikada
pred grijehom, svjesni da je svetoj Crkvi uvijek potrebno
proèišæenje. Stoga je potaknuo na ponovno otkrivanje
"divnoga sakramenta" pomirenja, u kojemu kušamo
milosrdnu Božju ljubav, i u kojemu susreæemo Krista koji
nam daje snagu za obraæenje i za novi život.
Što se tièe obitelji, papa Franjo je istaknuo da je ona srce
evangelizatorske Crkve. Nažalost, u naše doba vidimo da su
u zemljama zapadnoga svijeta obitelj i brak u dubokoj
unutarnjoj krizi. Globalizacija i postmoderni individualizam
podupiru takav stil života koji otežava razvoj i stabilnost
veza meðu ljudima, i nisu skloni promicanju kulture obitelji,
napomenuo je Sveti Otac te dodao da se tu, stoga, za Crkvu
otvara novo misijsko podruèje.
Govoreæi potom o župi, Papa je istaknuo da je uvijek župnik
taj koji vodi župnu zajednicu, oslanjajuæi se istodobno na
pomoæ i valjani prinos razlièitih suradnika i svih vjernika
laika. Ne smijemo se izložiti opasnosti da zasjenimo
sakramentalnu službu sveæenika. U našim gradovima i
selima ima hrabrih ljudi, a i onih plašljivih, ima kršæana
misionara, i onih uspavanih. A mnogi su u potrazi, premda
to ne priznaju, napomenuo je Sveti Otac te u tom kontekstu
podsjetio da je zadaæa svakoga krštenika donositi ljudima
poruku Božje ljubavi i spasenja u Isusu Kristu. Upravo u ovo
naše doba, kada se èini da postajemo "maleno stado",
pozvani smo, kao Gospodinovi uèenici, živjeti kao zajednica
koja je sol zemlje i svjetlost svijeta, istaknuo je papa Franjo
na kraju govora austrijskim biskupima koji prenosi Radio
Vatikan.
.
.
5. veljaèe 2014. broj 5/2014
25
Inozemne vijesti
Misa u Domu Sveta Marta
Izgubimo li osjeæaj za Boga i teški nam grijesi izgledaju
poput sitnice
Vatikan, 31.1.2014. (IKA) - Izgubimo li osjeæaj za Boga, i
teški nam grijesi izgledaju poput sitnice, ustvrdio je papa
Franjo na misi 31. sijeènja u Domu Sveta Marta u Vatikanu.
Kada se Božja prisutnost u ljudima gasi, "izgubi se osjeæaj
grešnosti" te se tako može dogoditi da drugi ispaštaju zbog
naše "kršæanske osrednjosti". Tražimo od Boga milost da se
u nama nikad ne umanji prisutnost "njegova Kraljevstva",
kazao je Sveti Otac. Teški grijeh, poput preljuba naprimjer,
prepoznat je kao "problem koji treba riješiti". Davidov izbor,
o kojem je rijeè u Prvom èitanju, postaje ogledalo pred koje
Papa stavlja savjest svakoga kršæanina. Zaljubivši se u BatŠebu, ženu svojega generala Urije, David je uze k sebi, a
njezinog muža pošalje na prvu liniju bojišnice, uèinivši da
tako pogine i poèinivši time ubojstvo. Ipak, preljub i
ubojstvo nisu ga baš previše potresli. "David se našao u
situaciji teškoga grijeha, ali ga nije osjeæao kao grijeh",
kazao je Papa, "Ne pada mu na pamet tražiti oprost, no ono
što mu dopire do svijesti jest: 'Kako ovo riješiti?'" Tako
nešto se može dogoditi svima nama jer smo svi mi grešnici,
na kušnji smo i kušnja je kruh naš svagdanji. Ako bi netko
kazao: 'Nikada nisam bio u napasti', to bi moglo znaèiti: ili
da si kerubin ili si malo 'pomaknut'; to je jasno, nije li?
Normalno je da u životu bijemo boj i ðavao ne miruje, jer bi
htio pobijediti. Ipak najteži problem u ovom odlomku nisu
napast ili grijeh protiv devete Božje zapovijedi; nego ono što
se dogaða s Davidom; kako se ponaša. David ovdje ne
govorio o grijehu, nego o problemu koji treba riješiti. To je
znak, kazao je Sveti Otac te dodao: Kad se Božje
Kraljevstvo umanji, jedan od znakova toga jest gubitak
osjeæaja za grijeh.
"Svakodnevno moleæi Oèenaš, od Boga tražimo: 'Doði
kraljevstvo Tvoje'; što znaèi: 'Neka se poveæa tvoje
kraljevstvo'", objasnio je Papa. Kad se, naprotiv, izgubi
osjeæaj za grijeh, izgubi se i osjeæaj za Božje kraljevstvo te
na njegovo mjesto zasjedne jedna antropološka vizija
nadmoæi - "Ja mogu sve": "Èovjekova moæ namjesto Božje
slave! Zbog toga svaki dan i govorimo 'Doði kraljevstvo
tvoje; rasti kraljevstvo tvoje'; jer spasenje nam ne dolazi po
našoj lukavosti, domišljatosti ili inteligenciji u našim
poslovima. Spasenje nam dolazi po Božjoj milosti i po
vježbanju u našoj kršæanskoj svakodnevici", rekao je papa
Franjo.
"Danas je najveæi grijeh taj, što su ljudi izgubili osjeæaj za
grijeh", kazao je Papa, citirajuæi slavnu reèenicu pape Pija
XII., te ukazuje na to kako je Urija, kao nedužan èovjek bio
poslan u smrt, krivnjom njegova kralja. Urija postaje simbol
sviju žrtava naše neispovjeðene oholosti. Priznajem vam:
kad vidim ove nepravde, ovu ljudsku oholost, takoðer kad
vidim opasnost da se i meni samom isto dogodi – opasnost
da izgubim osjeæaj za grijeh, pomaže mi misliti na tolike
Urije kroz povijest koji i danas trpe zbog naše kršæanske
osrednjosti; kad izgubimo smisao za grijeh i kad dopustimo
da padne Božje kraljevstvo. Oni su muèenici naših
nepriznatih grijeha. Dobro æe nam doæi danas da se
pomolimo Gospodinu za nas same da nam trajno udjeljuje
milost da ne izgubimo osjeæaj za grijeh; da kraljevstvo u
nama ne padne. Ponesimo jedan duhovni cvijetak na
grobove tolikih Urija našega vremena koji plaæaju danak
banketa sigurnih – onih kršæana koji se sigurnima osjeæaju,
zakljuèio je Sveti Otac.
.
26
5. veljaèe 2014. broj 5/2014
ika
U Vatikanu predstavljena Godina posveæenog života
Godina æe se oblježiti 2015. uz 50. obljetnicu Drugoga
vatikanskog sabora i konstitucije o Crkvi Lumen gentium,
gdje se u šestom poglavlju govori o posveæenom životu
Vatikan, 31.1.2014. (IKA) - Proèelnik Kongregacije za
ustanove posveæenog života i družbe apostolskog života,
kardinal Joao Braz de Aviz, i tajnik te kongregacije mons.
Jose Rodriguez Carballo, održali su u petak 31. sijeènja u
Tiskovnom uredu Svete Stolice konfereniciju za novinare na
kojoj su predstavili Godinu posveæenog života, koja æe,
prema Papinoj odluci, biti obilježena 2015. godine.
Kardinal Joao Braz de Aviz podsjetio je najprije kako su,
prenoseæi želje brojnih redovnika, on i tajnik njegove
Kongregacije u privatnoj audijenciji papi Franji predložili
obilježavanje takve godine, a Papa je odmah usmeno i
prihvatio tu ideju. Potom ju je i objavio 29. studenoga 2013.,
na završetku susreta sa 120 vrhovnih poglavara muških
redovnièkih zajednica, što je prihvaæeno dugim pljeskom
nazoènih.
Kardinal je potom izvijestio o planovima za Godinu
posveæenog života. Istaknuo je pritom tri cilja. Prvi je "sa
zahvalnoæu se spomenuti nedavne prošlosti", poèevši od
Drugoga vatikanskog sabora i, osobito 50. obljetnice
koncilskoga dekreta Perfectae caritatis o obnovi posveæenog
života. Drugi je cilj "s nadom prigrliti buduænost" sa sviješæu
da kriza kroz koju prolazi društvo i sama Crkva dotièe u
punini i posveæeni život. Proèelnik Kongregacije za
posveæeni život istaknuo je da se ta kriza ne smije shvatiti
"kao predsoblje smrti, nego kao kairos, prava prigoda za
duboki rast, a s time i za nadu potaknutu sigurnošæu da
posveæeni život nikada neæe moæi nestati iz Crkve, jer ju je
želio sam Isus kao neizostavan dio svoje Crkve." Treæi je cilj
Godine posveæenog života "sa strašæu živjeti sadašnjost", a
to podrazumijeva zaljubljenost, istinsko prijateljstvo, duboko
zajedništvo. To je upravo ono što "èini lijepim život tolikih
muškaraca i žena koji zavjetuju evanðeoske savjete i iz
bližega slijede Krista u tom životnom staležu.
Tajnik Kongregacije za posveæeni život mons. Jose
Rodriguez Carballo, najavio je da æe Papi biti predloženo da
Godina posveæenog života zapoène poèetkom listopada
2014. godine, o obljetnici objavljivanja Konstitucije
Drugoga vatikanskog sabora o Crkvi Lumen gentium, gdje
se u šestom poglavlju govori o posveæenom životu, a da
završi u studenome 2015. godine.
Meðu glavnim aktivnostima u Godini posveæenog života
mons. Carballo naveo je službeni poèetak Godine
posveæenog života koji bi bio obilježen sveèanom misom u
bazilici Sv. Petra u Rimu, vjerojatno 21. studenoga 2014. U
studenome bi se održala i Plenarna skupština Kongregacije
za posveæeni život koja æe imati za temu "Novum u
posveæenom životu poèevši od II. vatikanskog sabora",
misleæi pritom na Isusovu izreku: "Novo vino u nove
mješine".
Održat æe se i razlièiti susreti u Rimu, kao što je susret
mladih redovnika i redovnica: novaka, privremeno
zavjetovanih, i onih koji imaju manje od 10 godina vjeènih
zavjeta. Bio bi potom susret odgojitelja i odgojiteljica,
Meðunarodni kongres o teologiji posveæenog života na temu
"Obnova posveæenog života u svjetlu II. vatikanskog sabora
i izgledi za buduænost". Mons. Carballo najavio je i
meðunarodnu izložbu: "Posveæeni život - Evanðelje u
povijesti èovjeèanstva".
Na kraju Godine posveæenog života predviðena je misa koju
æe predvoditi Sveti Otac, a vjerojatno æe biti 21. studenoga
2015., o 50. obljetnici objavljivanja Dekreta II. vatikanskog
sabora Perfectae caritatis.
Tajnik Kongregacije za posveæeni život najavio je i kako se
ika
oèekuje da æe Papa objaviti novu apostolsku konstituciju o
kontemplativnom životu, te da je u pripremi i revizija
dokumenta koji se bavi odnosima izmeðu biskupa i
redovnika, kao i dokument koji æe se baviti upravljanjem
dobrima od strane posveæenih osoba.
Crkveni nauk ne treba svoditi na ideologiju ili
apstraktnu teoriju
Papa Franjo primio sudionike plenarne skupštine
Kongregacije za nauk vjere
Vatikan, 31.1.2014. (IKA) - Crkveni nauk ne treba svoditi
na ideologiju ili apstraktnu teoriju, rekao je papa Franjo
sudionicima plenarne skupštine Kongregacije za nauk vjere
koje je primio 31. sijeènja. Papa je naveo moguænost
spajanja Kongregacije s novim Povjerenstvom za zaštitu
maloljetnika, izvijestio je Hrvatski program Radio Vatikana.
Mjerila vjere trebaju prevladavati u rijeèima i praksi Crkve.
Kad vjera sjaji u svojoj jednostavnosti onda se i Božji život
u crkvenom životu oèituje sa svom svojom privlaènošæu.
Stoga se valja oduprijeti napasti da se u ideološkom smislu
shvaæa nauk ili da ga se svede na skup apstraktnih i
kristaliziranih teorija. Uistinu, nauk ima jedinu svrhu da
služi životu Božjega naroda i kani osigurati èvrst temelj
našoj vjeri. Velika je, naime, napast da prisvojimo darove
spasenja koji dolaze od Boga, da ih uskladimo – možda i u
dobroj nakani - sa svjetovnim duhom i svjetovnim vidicima.
Ta se napast neprestano nameæe, upozorio je papa Franjo.
Zahvaljujuæi Kongregaciji na rješavanju "težih zlodjela",
posebice sluèajeva spolnoga zlostavljanja maloljetnika, Papa
je potaknuo djelatnike: "Mislite na dobro djece i mladih,
koje u kršæanskoj zajednici uvijek treba štititi i poduprti
njihov ljudski i duhovni rast". U tom se smislu prouèava
moguænost da se s Kongregacijom poveže Povjerenstvo za
zaštitu djece, koje sam ustanovio, a želim da bude primjerno
za sve koji kane promicati dobro djece, kazao je Sveti Otac.
Govoreæi o temi plenarne skupštine, o odnosu vjere i
sakramenta ženidbe, rekao je: "Rijeè je o promišljanju od
vrlo velike važnosti, a na tragu poziva pape Benedikta XVI.
da se dublje prouèi odnos izmeðu osobne vjere i slavljenja
sakramenta ženidbe, naroèito u promijenjenom kulturalnom
kontekstu".
Govoreæi pak o zahtjevnoj zadaæi Kongregacije, odnosno o
èuvanju cjelovitosti vjere, Papa je rekao da ga valja
izvršavati u suradnji s lokalnim pastirima i s doktrinarnim
Povjerenstvima biskupskih konferencija, èuvajuæi pravo
cijeloga Božjega naroda da primi cjeloviti i èisti polog vjere.
Vaš posao vodi raèuna o zahtjevima poticajnog, smjernog i
strpljivoga dijaloga s autorima. Ako istina podrazumijeva
vjernost, onda vjernost uvijek raste u ljubavi i bratskoj
pomoæi za onoga koji je pozvan dozrijevati i bistriti vlastita
uvjerenja.
Crkva je mjesto zajedništva; svi smo pozvani gajiti i
promicati zajedništvo, svatko u odgovornosti koju mu je
Gospodin namijenio. Papa je na kraju djelatnicima
Kongregacije poželio da mogu uvijek èuvati duboki osjeæaj
radosti; radosti vjere, koja u Gospodinu Isusu ima svoj
neiscrpni izvor.
Papina poruka putem Twittera
Vatikan, 1.2.2014. (IKA) - "Ponekad smo ražalošæeni
težinom svojih grijeha. Nemojmo se obeshrabriti. Krist je
došao da podigne taj teret i da nam dade mir", napisao je
papa Franjo 1. veljaèe u poruci putem Twittera.
Inozemne vijesti
Papa èlanovima Neokatekumenskoga puta: Gradite
crkveno zajedništvo, evangelizirajte s ljubavlju
Vatikan, 1.2.2014. (IKA) – Papa je 1. veljaèe u Dvorani
Pavao VI. u Vatikanu primio u audijenciju oko osam tisuæa
èlanova Neokatekumenskoga puta. Pozdravljajuæi prisutne,
posebno 414 obitelji koje šalje naviještati Evanðelje u razne
dijelove svijeta, rekao je da im Crkva zahvaljuje na
velikodušnosti. Zahvaljujem vam na svemu što èinite u
Crkvi i u svijetu, rekao je Papa, dodajuæi da im uime Crkve
predlaže neke jednostavne odrednice.
Prva je da se najviše skrbe oko izgradnje i èuvanja
zajedništva u Crkvama kamo idu u misije. Neokatekumenski
put ima vlastitu karizmu koja ima, kao i svi darovi Duha
Svetoga, duboku crkvenu dimenziju, a to znaèi da treba
osluškivati život krajevnih Crkvi, vrednovati njihovo
bogatstvo, i trpjeti, ako je potrebno, zbog njihovih slabosti te
s njima hoditi kao jedno stado pod vodstvom mjesnih
pastira. Glavno je zajedništvo. Katkada se bolje odreæi
življenja pojedinosti, koje od vas zahtijeva vaš Put, radi
èuvanja jedinstva braæe neke crkvene zajednice, èijim se
dijelom trebate uvijek osjeæati, upozorio je papa Franjo.
Spomenuo je još jednu odrednicu: Dobro je da budete
svjesni da prije nas uvijek dolazi Duh Sveti. Gospodin uvijek
ide ispred nas, i u najudaljenija mjesta i najrazlièitije kulture;
Bog posvuda sije sjeme svoje Rijeèi. Stoga posebnu
pozornost treba posveæivati kulturalnom kontekstu u kojem
æete djelovati, koji je sasvim razlièit od konteksta iz kojeg
dolazite. Osim mjesnog jezika, još je važnije da "nauèite"
kulture koje æete sresti, znajuæi prepoznati potrebu Evanðelja
koje je prisutno posvuda, kao i djelovanje Duha Svetoga u
životu i povijesti svakog naroda, istaknuo je Sveti Otac, a
prenosi Hrvatski program Radio Vatikana.
Na kraju je potaknuo èlanove Neokatekumenskog puta da
skrbe jedni za druge, posebice za najslabije.
Neokatekumenski put vrlo je zahtjevan, stoga neki brat ili
sestra mogu naiæi na nepredviðene teškoæe. Strpljivost i
milosrðe zajednice u tom je sluèaju znak zrelosti vjere.
Svaèiju slobodu treba poštovati, takoðer i kad netko odluèi
izvan Neokatekumenskog puta tražiti drugaèiji oblik
kršæanskoga života koji æe mu pomoæi odgovoriti na Božji
poziv, istaknuo je Papa. Potaknuo je misijske obitelji da
posvuda, i u nekršæanskim sredinama te naroèito u
egzistencijalnim periferijama, šire Evanðelje Isusa Krista. S
ljubavlju naviještajte, svima nosite Božju ljubav. Recite
svima koje sretnete da Bog ljubi svakoga èovjeka, s
njegovim slabostima, pogrješkama i grijesima. Budite
glasnici i svjedoci beskrajne dobrote i neiscrpivoga Božjeg
milosrða, zakljuèio je Sveti Otac.
Francuska vlada odgodila predstavljanje novog
obiteljskog zakona
Pariz, 2.2.2014. (IKA) - Francuska vlada odustala je od
predstavljanja nacrta novog obiteljskog zakona koji je,
prema najavama, trebao ozakoniti medicinski potpomognutu
oplodnju za lezbijske parove i institut surogat majke za
muške homoseksualne parove. Iz vlade je poruèeno da
obiteljski zakon neæe u proceduru ove godine, a odluka je
donesena nakon što je 2. veljaèe protiv najavljenih promjena
obiteljskog zakona na ulicama Pariza i Lyona prosvjedovalo
izmeðu 100 tisuæa (procjena policije) i pola milijuna
(procjena organizatora) ljudi. Prosvjed je organizirao pokret
Le Manif pour tous, koji je nakon prošlogodišnjega
neuspjelog
pokušaja
spreèavanja
legalizacije
homoseksualnih brakova, svoje snage usmjerio na zaštitu
djece i obitelji, izvijestio je katolièki dnevnik "La Croix".
5. veljaèe 2014. broj 5/2014
27
Inozemne vijesti
Tisuæe ljudi svakoga tjedna pišu Papi
Papa Franjo ne može odgovoriti na svako pismo, ali sva
pisma upuæena Papi dobiju odgovor
Vatikan, 2.2.2014. (IKA) - U Vatikan svakoga tjedna stigne
na tisuæe pisama, paketa, crteža i predmeta, na ime pape
Franje. Pošta stiže iz cijeloga svijeta, a sreðuje ju Ured za
Papinu korespondenciju, smješten u Apostolskoj palaèi.
Ravnatelj toga ureda je mons. Giuliano Gallorini, koji je u
razgovoru
za
informativni
tjednik
Vatikanskoga
televizijskog centra "Vatican Magazine", govorio o
svakodnevnom radu ureda, pa i o željama i nadama ljudi koji
pišu Svetom Ocu.
Ljudi pišu Papi o životu koji je stigao do raskrižja, traže
savjet kako dalje, povjeravaju mu osobne nade i teškoæe;
pišu mu pjesme. Ili šal, ispleten baš za Papu i poslan na
adresu koju danas svi poznaju, kao da je to adresa prvoga
susjeda: Dom Sveta Marta, Grad Vatikan. Jer, danas mnogi
tako osjeæaju papu Franju, vrlo bliskim. I zbog toga mu pišu
tisuæe ljudi sa svih krajeva svijeta, rekao je mons. Gallorini.
Traže se ponajviše utjeha i molitva, ljudi traže molitve za
djecu, a pišu i o ekonomskim problemima – napomenuo je
mons. Gallorini te dodao da nastoje uèiniti da ti ljudi osjete
blizinu Pape koji razumije njihovu patnju, njihove teškoæe, i
koji im je blizu u molitvi. Osim toga, njihove zahtjeve,
koliko je moguæe, šaljemo specifiènim uredima; primjerice,
zahtjevi za ekonomsku pomoæ šalju se biskupijskim
Caritasima, kako bi to provjerili, te izravno bili i
djelotvorniji – istaknuo je ravnatelj Ureda za Papinu
korespondenciju.
Mons. Gallorini, redovnica Anna i dvije gospoðe – malena je
ekipa u odnosu na brdo pošte, napisane na više desetaka
jezika. Upravo je podjela po jeziku prvi korak u njihovu
svakodnevnom radu. Pisma se potom otvaraju i èitaju. Papa
Franjo ne bi nikada sam uspio odgovoriti na svu poštu, stoga
je zadaæa tog ureda pomoæi mu u odvajanju zahtjeva onih
koji žele samo pozdraviti Papu, od onih koji u papi Franji
traže utjehu, duhovnu potporu, ruku ispruženu u hitnoj
potrebi. Takva pisma odlaze na njegov radni stol. Rijeè je,
objasnio je mons. Gallorini, o osjetljivijim sluèajevima,
poput onih kad je u pitanju savjest. U tom se sluèaju napravi
bilješka i pošalje tajnicima, da ih Papa osobno pogleda. On
ih proèita, stavi oznaku i uputi nas kako imamo odgovoriti,
dodao je upravitelj Ureda, a prenosi Radio Vatikan.
Papa Franjo ne može, dakle, odgovoriti na svako pismo, ali
sva pisma upuæena papi Franji dobiju odgovor. Ali, samo
zahvala u njegovo ime za primljeni dar, ili srdaèan pozdrav,
zadaæa je koja zahtijeva posebni sklad s njegovim stilom. Ta
pisma valja èitati više srcem nego razumom, kazao je mons.
Gallorini, valja sudjelovati u patnji i pokušati pronaæi
odgovarajuæe rijeèi kako bi se izrazilo ono što Papa doista
želi da se izrazi: blizina, suæut… Odgovor doista treba biti u
stilu sudjelovanja. Uostalom, Papa uvijek govori da pastir
mora živjeti sa stadom. Ima osjetiti i živjeti s njima njihovo
iskustvo, zakljuèio je ravnatelj Ureda za Papinu
korespondenciju.
.
28
5. veljaèe 2014. broj 5/2014
ika
Brazil: Kampanja bratstva posveæena problemu trgovine
ljudima
Tradicionalna korizmena inicijativa solidarnosti Brazilske
biskupske konferencije ove se godine održava 51. put
Brasilia, 5.2.2014. (IKA) - Sljedeæa Kampanja bratstva,
tradicionalna inicijativa solidarnosti koja se na poticaj
Brazilske biskupske konferencije održava svake godine
tijekom korizme, bit æe posveæena problemu trgovine
ljudima. Njome se želi privuæi pozornost vjernika i javnoga
mnijenja na taj problem koji ima posebno veliku društvenu
važnost.
Kampanja, koja se ove godine održava 51. put, zapoèinje 5.
ožujka, na Pepelnicu, pod geslom "Za slobodu nas Krist
oslobodi!" (Gal 5,1). Na programu je niz inicijativa za
senzibilizaciju, odgoja i molitve za bolje shvaæanje pojave
trgovine ljudima te u svrhu pripreme pastoralnih djelatnika,
sposobnih pomoæi zajednicama zauzetima u toj borbi.
Trgovina ljudima i s njom povezano ropstvo, zlo je koje je
još uvijek vrlo rašireno u Brazilu, kako potvrðuje broj
masovnih uhiæenja koja su vlasti te zemlje provele tijekom
2013. godine. Pri posljednjem su, primjerice, krajem sijeènja
ove godine, u pet ilegalnih centara za proizvodnju ugljena
osloboðene 34 osobe. Taj je sluèaj potvrdio zabrinutost
biskupa zbog širenja ropstva na brojnim podruèjima
brazilskoga gospodarstva. Komentirajuæi tada tu operaciju,
predsjednik Brazilske biskupske konferencije kardinal
Raymundo Damasceno Assis istaknuo da je trgovina
ljudskim biæima djelatnost kojoj u prilog idu bijeda i
društvena nejednakost, što pak iskorištavaju bezobzirni
trgovci.
Kardinal je stoga pozvao državne vlasti da primijene
odgovarajuæe mjere u svrhu iskorjenjivanja ropstva, i zaštite
onih koji se bore protiv toga zla, te da na primjeran naèin
kazne odgovorne. Kako bi se suprotstavilo toj
zabrinjavajuæoj pojavi, Biskupsko povjerenstvo za milosrðe,
pravdu i mir prošle jeseni ustanovilo je posebnu radnu
skupinu za taj problem koji ima snažne posljedice i na
pastoralnoj razini. Prema podacima nevladine udruge "Walk
Free Foundation" samo je u Brazilu najmanje 200.000 ljudi
svedeno na ropstvo.
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Sakrament potvrde
Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 29. sijeènja
2014.
Draga braæo i sestre, u ovoj treæoj katehezi o sakramentima,
zadržat æemo se na potvrdi ili krizmi, koju treba promatrati u
kontinuitetu s krštenjem, s kojim je neraskidivo povezana.
Ta dva sakramenta, zajedno s euharistijom, èine jedinstveni
spasenjski dogaðaj koji se zove "kršæanska inicijacija", u
kojoj bivamo pritjelovljeni Isusu Kristu umrlom i uskrslom i
postajemo nova stvorenja i udovi Crkve.
koliko je to važno: da po Duhu Svetom dolazi sam Krist
uèiniti sve to meðu nama i za nas! Zbog toga je važno da
djeca i mladi prime taj sakrament.
Eto zašto su u poèecima ta tri sakramenta podjeljivana u istoj
prigodi, na završetku katekumenskog hoda, u pravilu na
vazmenom bdjenju. Tako je zapeèaæen put izgradnje i
postupnog ukljuèivanja u kršæansku zajednicu koji je mogao
trajati i po nekoliko godina. Èinilo se korak po korak da bi
se prispjelo krštenju, zatim potvrdi i euharistiji.
Posveæene su osobe Božji znak u svijetu
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 2.
veljaèe 2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Danas slavimo blagdan Prikazanja Gospodinova. Istog se
dana slavi i Dan posveæenog života, koji podsjeæa koliko su
Crkvi važni oni koji su prigrlili poziv da slijede Isusa izbliza
na putu evanðeoskih savjeta. Današnje Evanðelje govori
nam kako su, èetrdeset dana nakon Isusova roðenja, Marija i
Josip doveli Djetešce u hram da ga prikažu u hramu i
posvete Bogu, kao što je propisano židovskim zakonom. Taj
dogaðaj predstavlja sliku darivanja vlastitog života od strane
onih koji, po jednom Božjem daru, poprimaju tipiène
osobine Isusa èista, siromašna i poslušna.
Obièno se govori o sakramentu "krizme". Taj izraz znaèi
"pomazanje". Naime, uljem koje se zove "sveta krizma"
bivamo suoblièeni, u snazi Duha Svetoga, Isusu Kristu, koji
je jedini pravi "pomazanik", "Mesija", Svetac Božji. Izraz
"potvrda" nas, zatim, podsjeæa da taj sakrament donosi
poveæanje krsne milosti: èvršæe nas združuje s Kristom;
privodi punini našu povezanost s Crkvom; podjeljuje nam
osobitu snagu Duha Svetoga da širimo vjeru, ispovijedamo
Kristovo ime i da se nikada ne stidimo njegova križa (usp.
Katekizam Katolièke Crkve, 1303).
Zato je važno pobrinuti se da naša djeca, naši mladi imaju taj
sakrament. Svi se brinemo da budu kršteni, i to je dobro, ali
se možda ne brinemo toliko da prime krizmu. Na taj æe naèin
ostati na pola puta i neæe primiti Duha Svetoga, koji je tako
važan u kršæanskom životu, jer nam daje snagu da idemo
naprijed! Razmislimo malo, svaki od nas: brinemo li se
doista da naša djeca i mladi prime krizmu? Važno je to,
važno! I ako imate, u svojoj kuæi, djecu, mlade koji je još
nisu primili a u dobi su kada je trebaju primiti, uèinite sve
što je u vašoj moæi da dovrše kršæansku inicijaciju i prime
snagu Duha Svetoga. To je važno!
Draga braæo i sestre, sjetimo se da smo primili potvrdu! Svi
mi! Sjetimo se toga prije svega zato da zahvalimo
Gospodinu za taj dar, a zatim da ga molimo da nam
pomogne živjeti kao pravi kršæani, uvijek kroèiti kroz život s
radošæu po Duhu Svetom koji nam je darovan!
Na to darivanje samoga sebe Bogu pozvan je svaki kršæanin,
jer smo svi krštenjem posveæeni njemu. Svi smo pozvani
prikazati se Ocu s Isusom i poput Isusa, pretvarajuæi vlastiti
život u velikodušni dar, u obitelji, na poslu, u služenju Crkvi,
u djelima milosrða. Ipak, to posveæenje žive na poseban
naèin redovnici, monasi, posveæeni vjernici laici, koji
polaganjem zavjeta pripadaju Bogu na potpun i iskljuèiv
naèin. Ta pripadnost Gospodinu omoguæuje onima koji to
žive na autentièan naèin pružiti posebno svjedoèanstvo za
Radosnu vijest o Božjem kraljevstvu. Oni koji su potpuno
posveæeni Bogu, potpuno su posveæeni i braæi, da bi
Kristovo svjetlo donijeli tamo gdje je tama najgušæa i da
donose njegovu nadu srcima koja su klonula.
Važno je naravno pružiti krizmanicima dobru pripravu, koja
mora težiti za tim da ih se dovede do osobnog prianjanja uz
vjeru u Kristu i probudi u njima osjeæaj pripadnosti Crkvi.
Potvrda, kao i svaki sakrament, nije djelo ljudi, veæ je djelo
Boga, koji se brine za naš život na naèin da nas suoblièuje
slici svoga Sina, da bi nas uèinio sposobnima da ljubimo
poput njega. On to èini ulijevajuæi u nas svoga Duha
Svetoga, èije djelovanje prožima èitavu osobu i èitav život,
kao što se to zorno vidi iz sedam darova na koje je tradicija,
u svjetlu Svetog pisma, uvijek ukazivala. Tih sedam darova:
ne želim vas pitati jeste li upamtili kojih je to sedam darova.
Možda ih znate sve… Ali æu ih ponoviti u vaše ime. Koji su
to darovi? Mudrost, razum, savjet, jakost, znanje, pobožnost
i strah Božji. I ti su nam darovi dani upravo s Duhom Svetim
u sakramentu potvrde. Tim darovima kanim posvetiti
kateheze koje æe uslijediti nakon ovih o sakramentima.
Posveæene su osobe Božji znak u raznim životnim
sredinama, oni su kvasac za rast jednog pravednijeg i više
bratskog društva, oni su proroštvo zajedništva s malenima i
siromašnima, Tako shvaæen i življen, posveæeni život nam se
pokazuje upravo onakvim kakav jest: to je Božji dar, Božji
dar Crkvi, Božji dar njegovu narodu! Svaka je posveæena
osoba dar za Božji narod na putu. Toliko su potrebne te
prisutnosti, koje jaèaju i iznova bude odgovornost za širenje
evanðelja, kršæanski odgoj, ljubav prema onima koji su u
najveæoj potrebi, kontemplativnu molitvu; odgovornost za
pravdu i mir u ljudskoj obitelji. Ali pomislimo malo što bi se
dogodilo da nema èasnih sestara u bolnicama, èasnih sestara
u misijama, èasnih sestara u školama. Ma zamislite samo
Crkvu bez èasnih sestara! To je upravo nezamislivo: one su
dar, taj kvasac kojim Božjim narod napreduje. Velike su te
žene koje posveæuju svoj život Bogu, koje pronose Isusovu
poruku.
Kada primamo Duha Svetoga u naše srce i puštamo ga da
djeluje, sam Krist se uprisutnjuje u nama i oblikuje se u
našem životu; po nama, sam on, Krist, æe moliti, opraštati,
ulijevati nadu i utjehu, služiti braæi, biti bližnji potrebitima,
posljednjima, stvarati zajedništvo, širiti mir. Pomislite samo
Crkva i svijet trebaju to svjedoèanstvo Božje ljubavi i
milosrða. Posveæene osobe, redovnici, redovnice su
svjedoèanstvo da je Bog dobar i milosrdan. Zato je nužno sa
zahvalnošæu prepoznati vrijednost iskustva posveæenog
života i produbiti znanja o raznim karizmama i
5. veljaèe 2014. broj 5/2014
29
Prilog dokumenti
duhovnostima. Treba moliti da mnogi mladi odgovore s "da"
Gospodinu koji ih zove da se potpuno posvete njemu radi
nesebiènog služenja braæi; posvetiti život da bi se služilo
Bogu i braæi.
Zbog svih tih razloga, kao što je veæ najavljeno, iduæa æe
godina na poseban naèin biti posveæena posveæenom životu.
Povjerimo veæ sada tu inicijativu zagovoru Djevice Marije i
svetog Josipa, koji su, kao Isusovi roditelji, bili prvi
posveæeni njemu i posvetili svoj život njemu.
Nakon Angelusa
[...]
Danas se u Italiji slavi Dan života, koji ima za temu "Raðati
buduænost". Upuæujem svoj pozdrav i poticaj udrugama,
pokretima i kulturnim centrima koji se posveæuju obrani i
promicanju života. Pridružujem se talijanskim biskupima u
tvrdnji da je "svako dijete lice Gospodina koji ljubi život, dar
za obitelji i za društvo" (Poruka za XXXVI. Nacionalni dan
života). Neka se svatko, u svojoj ulozi i u svojoj sredini,
osjeæa pozvanim ljubiti i služiti životu, prihvatiti ga,
poštivati i promicati, osobito kada je krhak i treba pažnju i
brigu, od majèina krila do njegova ovozemaljskog svršetka.
[...]
U mislima sam s dragim žiteljima Rima i Toskane,
pogoðenim kišama koje su izazvale poplave. Neka toj našoj
braæi, koja su u kušnji, ne uzmanjka naša konkretna
solidarnost i naša molitva. Draga braæo i sestre, Papa je s
vama!
Svima želim ugodnu nedjelju i dobar tek. Doviðenja!
"Premda bogat, radi vas posta siromašan, da se vi
njegovim siromaštvom obogatite" (usp. 2 Kor 8,9)
Poruka pape Franje za korizmu 2014.
Draga braæo i sestre, želim vam povodom korizme ponuditi
neka korisna razmišljanja za naš osobni i zajednièki put
obraæenja. Ona se nadahnjuju na rijeèima svetog Pavla: "Ta
poznate darežljivost Gospodina našega Isusa Krista! Premda
bogat, radi vas posta siromašan, da se vi njegovim
siromaštvom obogatite" (2 Kor 8, 9). Apostol se obraæa
kršæanima u Korintu da ih potakne da budu velikodušni u
pomaganju vjernicima u Jeruzalemu koji su bili u potrebi.
Što te rijeèi svetoga Pavla govore nama, današnjim
kršæanima? Što taj poziv na siromaštvo, na život u
siromaštvu u evanðeoskom smislu znaèi nama danas?
Kristova milost
Prije svega pokazuje naèin na koji Bog djeluje. Bog se ne
objavljuje zaogrnut u svjetovnu moæ i bogatstvo, veæ u
slabost i siromaštvo: "Premda bogat, radi vas posta
siromašan…". Krist, vjeèni Božji Sin, jednak u moæi i slavi s
Ocem, postao je siromašan; sišao je meðu nas, približio se
svakom od nas; ponizio se, "oplijenio se", da u svemu
postane slièan nama (usp. Fil 2, 7; Heb 4, 15). Božje je
utjelovljenje veliki misterij! Ali razlog za sve to je njegova
božanska ljubav, ljubav koja je milost, velikodušnost, želja
za blizinom i on ne oklijeva darovati se i žrtvovati se za
ljubljena stvorenja. Ljubav, milosrðe znaèi dijeliti sve s onim
koga se ljubi. Ljubav nas èini sliènima, stvara jednakost, ruši
zidove i poništava udaljenosti. Bog je to uèinio s nama. Isus,
naime, "radio je ljudskim rukama, razmišljao ljudskim
umom, odluèivao ljudskom voljom, ljubio ljudskim srcem.
Roðen od Marije Djevice, postao je uistinu jedan od nas, u
svemu nama slièan osim u grijehu" (Drugi vat. konc., Past.
konst. Gaudium et spes, 22).
30
5. veljaèe 2014. broj 5/2014
ika
Postavši siromašan, Isus nije tražio siromaštvo zbog njega
samog, veæ – kako kaže sveti Pavao – "da se vi njegovim
siromaštvom obogatite". To nije igra rijeèi ili puka fraza. U
tome je sažeta Božja logika, logika ljubavi, logika
utjelovljenja i križa. Bog nam nije spasenje odaslao s neba,
kao milostinju u kojoj se iz èistog altruizma i samilosti daje
ono što je suvišno. Kristova ljubav nije takva! Kada Isus
silazi u vode Jordana i daje se krstiti od Ivana Krstitelja, ne
èini to zato što treba pokoru ili obraæenje; on to èini zato da
bude meðu ljudima koji trebaju oproštenje, meðu nama
grešnicima, i da preuzme na sebe teret naših grijeha. To je
put koji je izabrao da nas utješi, da nas oslobodi od naše
bijede. Upada u oèi da Apostol kaže da smo osloboðeni ne
Kristovim bogatstvom, veæ njegovim siromaštvom. Ipak
sveti Pavao poznaje dobro "neistraživo bogatstvo Kristovo"
(Ef 3, 8), koji je "baštinik svega" (Heb 1, 2).
Što je dakle to siromaštvo kojim nas Isus oslobaða i
obogaæuje? To je upravo naèin kojim nas ljubi, naèin na koji
nam postaje blizak, baš poput Dobrog Samarijanca koji je
bio bližnji onom èovjeku koji je polumrtav ostavljen kraj
puta (usp. Lk 10, 25s.). Ono što nam daje pravu slobodu,
pravo spasenje i pravu sreæu je njegova suosjeæajna i nježna
ljubav kojom je povezan s nama. Kristovo siromaštvo koje
nas obogaæuje je njegovo utjelovljenje, njegovo preuzimanje
na sebe naših slabosti i grijeha kao izraz beskrajnog Božjeg
milosrða. Kristovo je siromaštvo najveæe bogatstvo: Isusovo
je bogatstvo njegovo beskrajno povjerenje u Boga Oca,
njegovo stalno pouzdanje u njega, njegova želja da traži
uvijek i jedino njegovu volju i njegovu slavu. On je bogat
kao što je bogato dijete koje osjeæa da je voljeno i koje voli
svoje roditelje i ne sumnja ni trenutka u njihovu ljubav i
nježnost. Isusovo je bogatstvo to što je Sin; njegov
jedinstveni odnos s Ocem je najveæi prerogativ toga
siromašnog Mesije. Kada nas Isus poziva da uzmemo na
sebe njegovo "laki jaram", on nas poziva da se obogatimo
tim njegovim "bogatim siromaštvom" i "siromašnim
bogatstvom", da dijelimo s njim njegov sinovski i bratski
Duh, da postanemo sinovi i kæeri u Sinu, sinovi i kæeri u
bratu prvoroðencu (usp. Rim 8, 29).
Reèeno je da je jedina žalost ne biti sveti (L. Bloy); mogli
bismo takoðer reæi da postoji samo jedna prava bijeda: ne
živjeti kao Božji sinovi i Kristova braæa.
Naše svjedoèenje
Mogli bismo misliti da je taj "put" siromaštva bio Isusov put,
dok mi, koji dolazimo nakon njega, možemo spasiti svijet
odgovarajuæim ljudskim sredstvima. Ali to nije tako. U
svakom dobu i na svakome mjestu, Bog nastavlja spašavati
ljude i svijet Kristovim siromaštvom, koji èini sebe
siromašnim u sakramentima, u svojoj rijeèi i u svojoj Crkvi,
koja je narod siromašnih. Božje bogatstvo ne može prolaziti
kroz naše bogatstvo, veæ uvijek i jedino kroz naše osobno i
zajednièko siromaštvo, oživljeno Kristovim duhom.
Po uzoru na našeg Uèitelja, pozvani smo boriti se protiv
siromaštva naše braæe, susretati ih, preuzeti na sebe teret
toga siromaštva i konkretno djelovati da ga ublažimo. Bijeda
nije isto što i siromaštvo; bijeda je siromaštvo bez vjere, bez
solidarnosti, bez nade. Možemo razlikovati tri vrste bijede:
materijalnu, moralnu i duhovnu. Materijalna bijeda je ona
koju se obièno naziva siromaštvom i pogaða one koji žive u
uvjetima nedostojnim èovjeka: one koji su lišeni temeljnih
prava i osnovnih dobara kao što su hrana, voda, higijenski
uvjeti, posao, moguænost kulturnog razvoja i rasta. Kao
odgovor na tu bijedu Crkva nudi svoju pomoæ, svoju
diakoniju, da izaðe ususret potrebama i izlijeèi one rane koje
nagrðuju lice èovjeèanstva. U siromašnima i posljednjima mi
ika
Prilog dokumenti
vidimo Kristovo lice; ljubeæi i pomažuæi siromašne ljubimo i
služimo Krista. Naši su napori usmjereni takoðer na to da u
svijetu
prestanu
kršenja
ljudskog
dostojanstva,
diskriminacije i zlostavljanja, jer su oni, u mnogim
sluèajevima, uzrok bijede. Kada moæ, luksuz i novac postanu
idoli, tada oni imaju prednost nad potrebom za pravednom
raspodjelom bogatstava. Zato je nužno da se naše savjesti
obrate pravdi, jednakosti, umjerenosti i zajedništvu.
Ništa manje nije zabrinjavajuæa ni moralna bijeda, koja se
sastoji u robovanju poroku i grijehu. Kolike su obitelji u
tjeskobi jer je jedan od njezinih èlanova – èesto mlaðe osobe
– rob alkohola, droge, kocke, pornografije! Koliki ne vide
više smisao života ili perspektive za buduænost, koliki su
samo izgubili nadu! I kolike su osobe u tu bijedu gurnuli
nepravedni uvjeti u društvu, nezaposlenost koja im oduzima
dostojanstvo kao hraniteljima i pomanjkanje jednakog
pristupa obrazovanju i zdravstvenoj skrbi. U tim se
sluèajevima moralna bijeda može s pravom smatrati
prijeteæim samoubojstvom. Ta vrsta bijede, koja je takoðer
uzrok financijskog kraha, uvijek je povezana s duhovnom
bijedom, koja nas pogaða kada se udaljimo od Boga i
odbacujemo njegovu ljubav. Ako mislimo da ne trebamo
Boga koji dopire do nas u Kristu, jer mislimo da smo
dovoljni sami sebi, tada smo krenuli putom propasti. Bog je
jedini koji doista spašava i oslobaða.
Evanðelje je pravi protulijek duhovnoj bijedi: kršæanin je
pozvan nositi u sve sredine oslobaðajuæi navještaj da postoji
oproštenje za poèinjeno zlo, da je Bog veæi od naše
grešnosti, da nas uvijek slobodno ljubi i da smo stvoreni za
zajedništvo i vjeèni život. Gospodin nas poziva da budemo
radosni navjestitelji te poruke milosrða i nade! Lijepo je
iskusiti radost širenja te radosne vijesti, dijeliti s drugima
blago koje nam je povjereno, da bismo utješili srca skršena i
davali nadu tolikoj braæi i sestrama koji su obavijeni tamom.
To znaèi slijediti i nasljedovati Isusa, koji je išao
siromašnima i grešnicima kao što pastir s puno ljubavi traži
izgubljenu ovcu. U jedinstvu s njim možemo hrabro otvoriti
nove putove evangelizacije i promicanja osobe.
Draga braæo i sestre, neka ova korizma naðe Crkvu spremnu
i pripravnu svjedoèiti onima koji žive u materijalnoj,
moralnoj i duhovnoj bijedi poruku evanðelja, èija je srž
navještaj ljubavi milosrdnog Oca, koji je spreman prigrliti u
Kristu svaku osobu. Moæi æemo to uèiniti u mjeri u kojoj
budemo suoblièeni Kristu, koji je postao siromašan i
obogatio nas svojim siromaštvom. Korizma je prikladno
vrijeme za samoodricanje; bilo bi dobro da se zapitamo èega
se to možemo odreæi da drugima pomognemo i obogatimo ih
svojim siromaštvom. Ne zaboravimo da pravo siromaštvo
boli: odricanje ne bi bilo valjano bez te pokornièke
dimenzije. Nepovjerljiv sam prema milostinji koja èovjeka
ništa ne stoji i koja ne boli.
Neka nas Duh Sveti, zavaljujuæi kojem "[smo] kao
siromašni, a mnoge obogaæujemo; kao oni koji ništa nemaju,
a sve posjeduju" (2 Kor 6, 10), podupre u našim odlukama i
ojaèa našu pozornost i odgovornost prema ljudskoj bijedi, da
bismo postali milosrdni i èinili milosrðe. S tom željom,
jamèim svoju molitvu da svakom vjerniku i svim crkvenim
zajednicama korizmeni hod bude plodonosan i molim vas da
molite za mene. Neka vas Gospodin blagoslovi i Gospa èuva!
Iz Vatikana 26. prosinca 2013.
Blagdan svetog Stjepana, ðakona i prvomuèenika
5. veljaèe 2014. broj 5/2014
31
Prilog prikazi
ika
Prilog prikazi
Novi broj Rijeèkog teološkog èasopisa
Marko Medved novi je urednik èasopisa
Iz tiska je izašao novi broj Rijeèkoga teološkog èasopisa
(broj 2, 2013.) koji od ovoga broja kao novi urednik
potpisuje Marko Medved. Novi broj donosi radove s
meðunarodnog znanstvenog simpozija "Koncilski pastoralni
poticaji aktualnoj crkvenoj praksi" održanog na Teologiji u
Rijeci 15. ožujka 2013., kao i više rasprava te prikaza. Josip
Šimunoviæ u èlanku "Dokumenti Drugoga vatikanskog
sabora i župna zajednica. Poticaji i prosudba stanja" donosi
pregled saborskih tekstova koji izrièito spominju župu/župnu
zajednicu, otvarajuæi time razmišljanje o cjelokupnom životu
i djelovanju župne zajednice u duhu ekleziologije Drugoga
vatikanskog koncila. Peter Kvaternik u èlanku "Crkva si ti:
Svaki je Kristov uèenik dužan širiti vjeru koliko može (LG
17)" istièe kako treba primijeniti nove pastoralne pothvate da
bi se u èlanovima Crkve podigla svijest odgovornosti za
život Crkve kako bi u sebi osjetili poziv: "Ja sam Crkva,
zajedno smo Crkva", tj. da žive kršæanstvo ostvarujuæi rijeè
Drugoga vatikanskog koncila: "Svaki je Kristov uèenik
dužan širiti vjeru koliko može" (LG 7). Marija Pehar piše
èlanak "Koncilska mariologija u marijanskim propovijedima
fra Bonaventure Dude. Analiza i poticaji". Iz bogatog
Dudina opusa izvuèene su najznaèajnije marijanske
propovijedi kroz trogodišnji liturgijski ciklus i glavne
marijanske blagdane, te su detaljnom analizom usporeðene s
temeljnim odrednicama koncilske mariologije. Marko
Medved autor je èlanka "Katolici i politika: od Syllabusa
Pija IX. do Drugoga vatikanskog koncila" u kojem se,
prigodom 1700. obljetnice Milanskog edikta, pita u kojoj je
mjeri nauk Katolièke Crkve o odnosu Crkve i države i o
slobodi vjeroispovijesti doživio odreðene promjene od
sredine 19. stoljeæa do Drugoga vatikanskog sabora, istièuæi
pritom važnost nouvelle theologie te koncilski zahtjev za
laièkom a ne više konfesionalnom državom. Meðu
raspravama Juraj Batelja piše rad "Novozavjetne teme u
katehetskim propovijedima blaženog Alojzija Stepinca" u
kojem prouèava okružnice, propovijedi i prigodne nagovore
blaženika, ukazujuæi na njegovu pastirsku skrb za kršæanski
odgoj povjerenih mu vjernika i naèin na kojem ih je nastojao
uèvrstiti u istinama vjere. Vjekoslava Jurdana i Anita Borziæ
donose èlanak "Jedan primjer iz hrvatske nabožne
književnosti. Molitvica iz Posedarja" u kojem tu
nezabilježenu molitvicu iz usmene molitvene baštine
inkorporiraju u zabilježeni fundus hrvatske usmene nabožne
književnosti. Milan Špehar i Jurica Galiæ autori su rada
"Mali koraci – ekumenizam Sreæka Badurine" u kojem
analiziraju ekumenska nastojanja šibenskoga biskupa,
istièuæi jednostavnost, smirenost i spontanost njegovog
praktiènog ekumenizma. Nikola Vranješ i Tomislav Miletiæ
donose èlanak "Teorija evolucije u suvremenom pastoralnokatehetskom kontekstu" u kojem promišljanju o odnosu
suvremenog pastoralno-katehetskog djelovanja prema
èinjenici evolucije. Rad "Molitva u Getsemanskom vrtu (Mk
14,32-42)" autora Marija Cifraka i Stanka Æosiæa
sinoptièkom usporedbom pokazuje tipiène Markove
naglaske u izvještaju muke s obzirom na Isusovu molitvu u
Getsemaniju a koju su zabilježila i ostala dvojica sinoptika.
Na kraju donosi se prikaz knjiga Alojzija Æondiæa "Ustani,
zove te. Bogoslovno-pastoralna razmišljanja" i Slavena
Bertoše "Migracije prema Puli. Primjer austrijske Istre u
novom vijeku". (ika-gk/sa)
32
5. veljaèe 2014. broj 5/2014
Hrvatski iseljenièki zbornik 2014.
U nakladi Hrvatske matice iseljenika upravo je objavljen
godišnjak Hrvatski iseljenièki zbornik 2014. koji sadrži 34
samostalne autorske studije posveæene kulturnim i
društvenim praksama suvremenih hrvatskih migranata.
Urednica te èitane trojeziène Matièine serijske publikacije je
Vesna Kukavica. Graða ovogodišnjega sveska, koja
povezuje 10 zemalja svijeta s 4 kontinenta, rasporeðena je na
400 stranica u 8 tematskih cjelina, ilustriranih mnoštvom
fotografija.
Matièin godišnjak posljednjih 15 godina ima posebnu
tematsku cjelinu "Duhovnost", posveæenu hrvatskim
katolièkim vjernicima i njihovu stvaralaštvu u inozemstvu.
Tri su priloga u ovogodišnjem Zborniku u toj tematskoj
cjelini. Prvi, iz pera znamenitog arheologa dr. Emilija
Marina posveæen je nastanku mozaika u rimskoj kapeli Sv.
Venancija pokraj Lateranske bazilike, smještene na
istoimenom brežuljku Lateranu – jednom od sedam drevnih
brežuljaka na kojima je izgraðen Rim, koji struka drži
autentiènim svjedoèanstvom pripadnosti hrvatskoga naroda
zapadnoeuropskom civilizacijskom i kršæanskom krugu.
Lateransku baziliku Sv. Ivana, tzv. papinu katedralu,
godišnje posjeæuju milijuni turista meðu kojima je mnoštvo
hrvatskih hodoèasnika iz tridesetak zemalja svijeta, ponosnih
na taj mozaik s hrvatskom prièom èiji je mecena Dalmatinac
– papa Ivan IV. (640. – 642.). Mozaik govori o pothvatu
opata Martina, kojega je taj papa poslao u Dalmaciju i Istru
sa zadaæom da skupi relikvije muèenika te da otkupi
zarobljene kršæane iz sužanjstva onodobnih novih
gospodara. Analiza epigrafièke baštine dokazala je povijesnu
autentiènost osoba koje su prikazane na mozaiku.
Drugi prilog autorice Mirne Juvanèiæ govori o sakralnoj
baštini grada Ludbrega još od davne 1411. godine. Od tada
kreæe štovanje onoga što danas poznajemo kao èašæenje
Predragocjene
Krvi
Kristove.
Obilježavanje
toga
Ludbreškoga èuda staro je duže od pola tisuæljeæa, a odvija
se svake godine poèetkom devetoga mjeseca i to 4. rujna.
Taj povijesni dogaðaj od iznimne važnosti za Crkvu, ali i za
cijelu domovinu Hrvatsku - tradicionalno privuèe mnoštvo
hodoèasnika i iz iseljeništva. Papa Lav X. župnu crkvu
Presvetog Trojstva obdario je oprostima. Na taj naèin je
zapravo sam Sveti Otac utemeljio to euharistijsko proštenište
Predragocjene Krvi Isusove, kojemu vjernici hrle veæ 6
stoljeæa. Putnika namjernika u Ludbregu, koji stiže iz
dijaspore, zadivit æe tamošnji spoj vjerske, znanstvene,
povijesne i umjetnièke baštine s drevnom usmenom
predajom poput one legende o Ludbregu kao središtu svijeta,
napominje autorica.
Publicist Mijo Ivurek opisuje život i djelo povjesnièara prof.
dr. Krunoslava Draganoviæa (1903. – 1983.) sveæenika,
humanitarnog djelatnika i politièkog emigranta te robijaša u
komunistièkim kazamatima bivše SFRJ. Tekst je pisan za
ovaj broj Zbornika buduæi da je 2013. godina bila posveæena
- odlukom Hrvatske kulturne zaklade iz Zagreba – životu i
djelu toga velikana. Draganoviæ je bio žrtva velikosrpske i
jugoslavenske diplomatske promidžbe, uz ostale ideološke
protivnike u krilu vlastitoga naroda, koji su ga zajednièki
proglasili kontroverznom osobom – kako bi se prikrile
Draganoviæeve iznimne humanitarne zasluge tijekom
egzodusa dijela hrvatskoga naroda iz domovine nakon II.
svjetskoga rata. (ika-fk/kj)
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
6
File Size
402 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content