close

Enter

Log in using OpenID

30. travnja 2014. Ivan XXIII. i Ivan Pavao II. proglašeni svetima Na

embedDownload
17/2014
30. travnja 2014.
Ivan XXIII. i Ivan Pavao II. proglašeni svetima
Na povijesnom slavlju koje je u Rimu okupilo 1,5
milijuna hodoèasnika papa Franjo istaknuo je
poslušnost Ivana XXIII. Duhu Svetomu,
osobito kod pokretanja Drugoga vatikanskog koncila, a
papu Ivana Pavla II. nazvao je papom obitelji "Sveti Ivan XXIII. i sveti Ivan Pavao II. imali su
hrabrosti gledati Isusove rane, doticati njegove ranjene
ruke i proboden bok. Nisu se stidjeli Kristova tijela;
nisu se sablaznili njime, njegovim križem; nisu se
sramili bratova tijela, jer su u svakoj osobi koja trpi
vidjeli Isusa. Bila su to dva hrabra èovjeka, otvoreni
pareziji Duha Svetoga, i Crkvi su i svijetu dali
svjedoèanstvo Božje dobrote i njegova milosrða",
poruèio je Sveti Otac Na misi su koncelebrirali papa u miru Benedikt XVI.,
150 kardinala, oko tisuæu nad/biskupa i više od šest
tisuæa sveæenika
Susret Hrvatske katolièke mladeži u Dubrovniku
okupio 35.000 mladih
Nemojte vjerovati onima koji vam kažu da se ovdje ne
može, da u ovoj zemlji nema perspektive, napravite
perspektivu, vi ste na to pozvani, poruèio je mladima
na velièanstvenom slavlju u Gružu biskup domaæin
Mate Uziniæ - Nuncij Alessandro D'Errico predstavio
poruku Svetoga Oca mladima u Dubrovniku Domaæin jubilarnoga desetog SHKM-a godine 2017. je
Vukovar, objavio predsjednik HBK
Domovinske vijesti
Blagoslovljen spomenik biskupu Jurju Dobrili
Hodoèašæe u svetištu Gospe od milosti u Šijani
Fra Ilija Vrdoljak novi je provincijalni ministar Hrvatske franjevaèke
provincije sv. Æirila i Metoda
Oprtalj: Župnik proglašen poèasnim graðaninom
Godišnja sjednica Vijeæa Hrvatske biskupske konferencije i BK BiH
za hrvatsku inozemnu pastvu
800 godina vratnica splitske katedrale
Desetorica zlatomisnika na Visovcu proslavili 500 godina sveæeništva
Prigodne poštanske marke posveæene Ivanu Pavlu II. i Ivanu XXIII.
Nadbiskupijski susret slijepih i slabovidnih osoba
18. djeèji festival duhovne glazbe "Iskrice"
Crkva u Hrvata
Duhovno-studijsko putovanje ðakona u BiH
Susret bogoslova franjevaca konventualaca u Njemaèkoj
Hodoèašæe Požeške biskupije na proglašenje svetim Ivana Pavla II.
Meðuprovincijski susret Školskih sestara franjevki Krista Kralja
Inozemne vijesti
Rim: Misa zahvalnica za proglašenje svetim Josipa de Anchiete
Poruka kardinala Taurana budistima
Vatikan objavio poštansku marku u èast Charliea Chaplina
Papa primio afrièke biskupe
Ivan XXIII. i Ivan Pavao II. imali su vrlo veliki utjecaj
na azijska društva
Prilog dokumenti
"Što tražite Živoga meðu mrtvima?"
Propovijed pape Franje na slavlju kanonizacije papa Ivana XXIII. i
Ivana Pavla II.
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Blagoslovljen spomenik biskupu Jurju Dobrili
Biskupa Dobrilu trajno je obilježio mentalitet sredine iz koje
je poniknuo: jednostavnost meðuljudskih odnosa, zdrava
jednostavna vjera koju se doista živjelo u svakodnevnom
životu
Veli Ježenj, 21.4.2014. (IKA) - Na Uskrsni ponedjeljak, 21.
travnja, sveèano je blagoslovljen spomenik biskupu Jurju
Dobrili u rodnom selu Veli Ježenj, nedaleko Pazina.
Sveèanost je zapoèela misnim slavljem koje je predvodio
umirovljeni poreèki i pulski biskup Ivan Milovan uz
koncelebraciju župnika domaæina preè. Željka Zeca te vlè.
Josipa Zoviæa, župnika u Ližnjanu.
Juraj Dobrila, veliki sin Istre, trajno je nadahnuæe brojnim
prethodnim, ali i sadašnjoj generaciji, rekao je biskup
Milovan te izrazio radost zbog te lijepe geste postavljanja
spomenika njemu u èast u danima obilježavanja 202.
obljetnice roðenja, tek dva dana prije njegova imendana, a
sve to u danima Uskrsne osmine. Juraj Dobrila bio je èovjek
koji je maksimalno "oplodio talente", iz ništavila seoske
zabiti, iz potleušice na Ježenju otisnuo se sve do visina koje
je trudom i zalaganjem dostigao. Ta su dostignuæa, istaknuo
je biskup, bila plod velikih napora, jer, podsjetio je, Juraj
Dobrila živio je u izuzetno teškim vremenima. Nauèen, iz
rodne kuæe, na velike napore koje je èovjek na selu morao
ulagati za uspjeh, biskup Dobrila tu je veliku snagu i
energiènost unosio u sve što je èinio kasnije u svome životu i
radu, pa mu nije bila prepreka primjerice pješaèiti do Pazina
ni otiæi pješice èak do Karlovca gdje je pohaðao gimnaziju, a
jednako tako, odmah nakon imenovanja, u prvoj je godini
biskupstva, što kolima što pješice obišao sve župe povjerene
mu biskupije kako bi posjetio i upoznao vjernike i župnike.
Biskupa Dobrilu trajno je obilježio mentalitet sredine iz koje
je poniknuo: jednostavnost meðuljudskih odnosa, zdrava
jednostavna vjera koju se doista živjelo u svakodnevnom
životu. Bio je, kako se zna reæi za sveæenike, zaista "èovjek
uzet iz naroda i postavljen za narod". Kao mladi župnik u
Trstu sakupljao je pomoæ koju je slao u Istru. Svjestan da je
obrazovanje i oèuvanje nacionalnog identiteta najveæi
preduvjet prosperiteta naroda osnovao je zakladu kojom je
osiguravao novac za stipendije darovitih ðaka, a u konaènici
i otvaranje Pazinskog kolegija ostvarenje je želje, vizije
biskupa Dobrile o mjestu gdje æe se obrazovati i formirati
domaæe intelektualne snage, mladi ljudi duboko svjesni
svoga nacionalnog identiteta, koji æe kasnije svojim radom i
kompetencijom pridonijeti prosperitetu naroda Istre.
Po završetku misnoga slavlja, nakon sveèane izvedbe himni
"Lijepa naša" te "Krasna zemljo" Juraj Krizmaniæ otkrio je
reljef s likom biskupa Dobrile koji je potom blagoslovio
biskup Milovan. Reljef je djelo kipara Dubravka Radmana, a
kameni blok u kojem je isklesan darovao je Dorijano
Brenko. Spomenik je postavljen pored stare šterne (cisterne)
u središtu mjesta, nadomak ulaza u dvorište Dobriline rodne
kuæe. Koordinator cijelog projekta, koji je realiziran uz
sudjelovanje skupine mještana, bio je Josip Tomišiæ iz sela
Tomišiæi nedaleko Žminja.
Drugi dio programa otvorila je Marija Sošiæ, djelatnica
Osnovne Škole Jurja Dobrile iz Rovinja, koja je kazivala
svoje stihove o biskupu Dobrili. Morena Banovac, mještanka
Ježenja, proèitala je Dobrilin životopis. Iz Ježenja su osim
biskupa potekla i èetvorica sveæenika. U nastavku je Mara
Valiæ, maturantica Pazinskog kolegija - Klasiène gimnazije,
izrekla stihove Mate Balote na èakavskom dijalektu "Moj
Otac". Josip Šikliæ, ravnatelj Pazinske gimnazije koja nosi
2
30. travnja 2014. broj 17/2014
ime biskupa Dobrile, održao je izlaganje o mnogobrojnim
Dobrilinim službama i dostignuæima s posebnim naglaskom
na njegovim nastojanjima u ulozi zastupnika u Carevinskom
vijeæu, gdje je kao sin istarske zemlje zastupao interese
hrvatskog naroda u Istri, a kao katolièki biskup branio Crkvu
od anticrkvenih nasrtaja. Najpoznatiji molitvenik koji je u
Istri doživio najviše izdanja je upravo Dobrilin "Otèe budi
volja Tvoja", koji je preveden s njemaèkog, no prilagoðen za
potrebe istarskoga hrvatskog èovjeka, osim vjere širio je
nadasve pismenost na hrvatskom jeziku. Tim je
molitvenikom, tom, kako ga je nazvao biskup Josip Juraj
Strossmayer, "apostolu Istre", podignut trajni spomenik u
srcu istarskog puka, istaknuo je Šikliæ.
Željko
Mrak,
predsjednik
Hrvatskoga
katolièkog
mladenaèkog društva "Seljaèka sloga" Trviž 1911., održao je
izlaganje o Hrvatskom katolièkom pokretu Istre, te srodnim
društvima koja su poniknula na istim idejama: kršæanska
naèela prožeta hrvatskim duhom udahnuti èitavoj hrvatskoj
Istri, upravo pomoæu mladenaèkih društava i društva za
izobrazbu. Za poèetak HKPI može se uzeti 22. kolovoza
1908. kada su u Puli utemeljena dva akademska društva:
Akademsko ferijalno društvo "Istra" i Akademsko hrvatskoslovensko katolièko ferijalno društvo "Dobrila". Mladenaèka
društva kao najvitalniji dio HKPI-a imala su za svrhu odgoj
èlanova u katolièkom i hrvatskom duhu, istaknuo je
predavaè te nabrojao 19 takvih društava osnovanih diljem
Istre od 1911. do 1914. U drugom dijelu izlaganja predavaè
je donio prikaz razlièitih manifestacija koje su ta Društva
organizirala 1912. u prigodi obilježavanja 100. obljetnice
roðenja biskupa Dobrile.
U nastavku sveèanosti okupljenima se obratio Vojimir
Perkoviæ iz Ližnjana koji je iznio razlog velike zahvalnosti
toga malog priobalnog mjesta južne Istre biskupu Dobrili, on
je zaslužan da je u tom mjestu izgraðenja i 1881. sveèano
posveæena nova župna crkva Sv. Martina. Dobrila se osobno
zanimao za izgradnju crkve te u tome uvelike i materijalno
pomogao.
Pazinski gradonaèelnik Renato Krulèiæ prisjetio se
manifestacija prigodom obilježavanja 200. obljetnice
roðenja, te spomenuo da, premda se tada nije uspjelo, treba
ustrajati u nastojanju da se Dobrilini posmrtni ostaci prenesu
s tršæanskog groblja sv. Ane u njegov rodni kraj. Nakon
Mirjane Ferenèiæ, mještanke Ježenja, koja je o Dobrili
kazivala stihove, skupu se obratio preè. Mladen Juvenal
Milohaniæ, umaško-oprtaljski dekan, u svojstvu predsjednika
Istarskoga književnog društva "Juraj Dobrila". On je izjavio
da je odluèeno svakoj kuæi u Ježenju darovati primjerak
knjige "Juraj Dobrila zastupnik naroda Istre", kako bi biskup
Dobrila "nastavio živjeti u kamenu, u knjigama i u svim
obiteljima u Ježenju, ali nadasve u srcima sadašnjih
generacija svojih sumještana", rekao je preè. Milohaniæ, a
dobar naèin da ga još bolje upoznaju je kroz knjigu koju je to
IKD izdalo godine 2008., prigodom proslave 150. obljetnice
njegova posveæenja za poreèkog i pulskog biskupa.
Na kraju skupa izreèene su zahvale svima koji su pridonijeli
realizaciji projekta postavljanja spomenika te uruèene
zahvalnice inicijatorima, a proèitan je i pozdrav koji je autor
skulpture, Dubravko Radman, uputio skupu.
Po završetku programa okupljeno mnoštvo uputilo se u
obilazak rodne kuæe biskupa Dobrile koja je radom mještana
za tu prigodu posebno lijepo ureðena, a u kojoj se i nalazi
stalni postav izložbe "Dr. Juraj Dobrila, život i djelo".
Slavlje su uvelièali župni zborovi iz Ližnjana i Starog Pazina.
ika
Hodoèašæe u svetištu Gospe od milosti u Šijani
U svetištu u pulskom predgraðu održano tradicionalno
hodoèašæe na Uskrsni ponedjeljak, pulski Emaus
Pula, 21.4.2014. (IKA) – Na Uskrsni ponedjeljak, 21.
travnja, u veèernjim satima održano je tradicionalno
hodoèašæe u pulsko svetište Gospe od milosti u Šijani.
Sveèano koncelebrirano misno slavlje predvodio je generalni
vikar biskupije mons. Vilim Grbac. U jutarnjim satima
slavljena je misa na talijanskom jeziku, na koju tradicionalno
u procesiji dolaze vjernici iz župe sv. Roka iz Galižane.
Mons. Grbac istaknuo je kako nas Crkva u Vazmenoj osmini
podsjeæa da molimo za sve one koji æe u tom vremenu
primiti sakramente kršæanske inicijacije, ali i da se
podsjetimo odgovornosti koju smo primili svojim krštenjem
te kasnije potvrdili ostalim sakramentima. Ta nas
odgovornost poziva da živimo svoj kršæanski poziv najbolje
što možemo, te da po uzoru na Petra, koji je o blagdanu
Pedesetnice nadahnut Duhom Svetim hrabro svjedoèio za
Krista, i mi u svome okruženju ne šutimo tamo gdje je
nepravda nego da odluèno progovorimo u obranu
pravednosti, istine i zaštite temeljnih kršæanskih vrednota.
Propovjednik je nadalje skrenuo pozornost okupljenih
vjernika na lik Marije i njezinu ulogu u zbivanjima Muke, ne
mogavši uèiniti ništa posebno da promijeni tijek zbivanja,
ona je ipak bila tu, bila je uz Isusa u svim tim dramatiènim
trenucima. Jednako tako i mi, vrlo èesto ne možemo uèiniti
gotovo ništa da promijenimo neke teške situacije, no tada
upravo svojom prisutnošæu i blizinom èinimo najviše što
možemo.
Žene koje su prve stigle na grob bile su prve svjedokinje
Uskrsnuæa, i mi smo danas pozvani svjedoèiti uskrsnuæe,
prije svega svojim životom, a to znaèi svojim odnosom
prema drugima pokazati da nas je vjera u dogaðaj Uskrsa
promijenila. Na mržnju ne odgovarati mržnjom, na zlo ne
odgovarati zlom, veæ svoju vjeru pokazati tako što æemo
svojim ponašanjem pokazivati da nasljedujemo Krista. To
znaèi ne zatvarati se u krug istomišljenika, veæ se otvoriti
prema drugima, i nadasve svojim primjerom biti kvasac
dobra u društvu. Iz geste dvojice uèenika koji su prepoznali
Isusa u lomljenju kruha, propovjednik je istaknuo kako su
oni "žurno otišli javiti uèenicima", svjesni važnosti
naviještanja Radosne vijesti. I mi smo po uzoru na njih
pozvani neposredno podijeliti s drugima radost Kristove
prisutnosti koju doživljavamo u svakome lomljenju kruha, u
svakoj euharistiji. Potièe li nas redovito sudjelovanje na misi
da budemo bolji ljudi, zapitao se propovjednik. Jednako tako
pozvani smo Isusa pronalaziti i prepoznati i u našim
bližnjima, napose u onim najpotrebitijima, te u odnosu s tim
ljudima pokazati radost zbog toga susreta.
Prvi dokumentirani tragovi crkve na tom mjestu sežu u 8. st.,
a prva veæa crkva posveæena Majci Božjoj na tom mjestu
sagraðena je polovinom 15. st. Kada je 1849. u njoj èudom
ozdravila Marija Magno r. Bigolo, pulski su vjernici odluèili
na tome mjestu sagraditi novu crkvu Gospe od milosti. To je
današnja crkva, a posveæena je 1886. U nju je iz stare crkve
prenesen èudotvorni lik Gospe koja doji Malog Isusa, drveni
pozlaæeni reljef iz 15. st. Do kraja I. svjetskog rata crkvu je
posluživao sveæenik iz pulske katedrale. Za vrijeme
vladavine Italije u Istri, talijanski franjevci zainteresirali su
se za dolazak u Pulu. Godine 1920. povjereno im je svetište
Gospe od milosti u Šijani. Redovnici Franjevaèke provincije
sv. Jeronima iz Zadra od 1970. crkvu poslužuju iz samostana
sv. Antuna. Za crkvu su se od 1956. brinule redovnice kæeri
milosrða, koje su tu boravile do 2001. pomažuæi usto u
katehizaciji, vodeæi crkveno pjevanje i odgajajuæi malu djecu
u vrtiæu.
Domovinske vijesti
Kardinal Puljiæ na Zavjetnom danu bl. Ivana Pavla II. u
Slavonskom Brodu
Slavonski Brod, 22.4.2014. (IKA) - Zavjetni dan bl. Ivana
Pavla II., koji se u župi sv. Dominika Savija na Koloniji u
Slavonskom Brodu veæ dvije godine slavi svakog 22. u
mjesecu, bio je u utorak 22. travnja posebno sveèan, jer se
župna zajednica pripremala za proglašenje svetim bl. Ivana
Pavla II. Veèernje euharistijsko slavlje na vanjskom oltaru
gdje se nalazi kip bl. Ivana Pavla II. prvi je puta u toj župi
predvodio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ u
koncelebraciji dvadesetak sveæenika, meðu kojima domaæi
župnik Josip Filipoviæ te slavonskobrodski dekan Ivan
Leniæ, derventski dekan Marko Hrskanoviæ i grkokatolièki
dekan Nikola Stupjak.
U homiliji kardinal Puljiæ s posebnom je ljubavlju govorio o
svojim susretima s papom Ivanom Pavlom II. s kojim ga
osobno puno toga veže, jer ga je kao èovjeka napose u
vrijeme Domovinskog rata ohrabrio da ne posustane i ne
izgubi nadu. "Papa Ivan Pavao II. znao je braniti život
èovjeka, obitelji, dostojanstvo; bio je èovjek srca; imao je
ljubavi; od njega možemo uèiti kako u ovaj svijet unijeti
pozitivne energije; posebno je èastio Mariju i poput nje znao
je Boga slušati i Božju vjerno prihvatiti; istinski je svjedoèio
uskrslog Krista; imao je živu i radosnu vjeru u Njega", rekao
je izmeðu ostalog kardinal Puljiæ i ustvrdio kako nam treba
takve vjere da ižaravamo radošæu i svjedoèenjem kako bi
druge potaknuli da i sami traže izvor naše nade i radosti.
Istaknuo je kako je Ivan Pavao II. prošao diljem svijeta i
tolike hrabrio u vjeri, pokrenuo na put Isusa Krista na
poseban naèin tolike mlade kojima je pružio jamstvo
ispravnog življenja. Posvjestivši kako živimo u vremenu
kada su nastajali sveci, pojasnio je da Crkva svakoga od nas
poziva na svetost, koju možemo postiæi ako nam je Bog na
prvom mjestu.
Kako je ta župa u tijeku Domovinskog rata primila
mnogobrojne izbjeglice iz Bosanske posavine koji tu i danas
žive, a svoja imanja imaju u Posavini, kardinal im je
poruèio: "Želim vas hrabriti. Nemoj napuštati svoje, nemoj
zaboraviti grobove svojih predaka, odgoji djecu da znaju
gdje si roðen, unuèadi da znaju gdje si rastao, pokaži im
ljubav prema svome korijenu, a onima koji su te protjerali,
opljaèkali, zapalili dokaži da svoje voliš. Neka vide da to ne
mogu istrgnut iz tvoga srca. Neka vas ovo slavlje ohrabri u
ljubavi prema Bogu, Crkvi obitelji, svome korijenu. Neka
ono bude uporište da izgraðujemo solidarnost kako bi išli
hrabro naprijed".
U narodnim nošnjama iz Slavonije i Bosanske posavine
prinosili su mladi kardinalu na oltar znakovite prinosne
darove: gruda hrvatske zemlje, molitvenik, krunica i križ,
cingulum bl. Ivana Pavla II. – relikvija, kruh, voda i vino, te
voda iz rijeke Save kao simbol zajedništva naroda s jedne i
druge strane Save koji imaju više sliènosti nego razlièitosti,
uz molitvu da žive složno u bratskoj ljubavi. Slavlje su
pjesmom uzvelièala sva tri združena zbora župe.
Humanitarni koncert u Splitu
Split, 22.4.2014. (IKA) - U velikoj dvorani Nadbiskupskog
sjemeništa u Splitu, u utorak 22. travnja, u organizaciji
Hrvatske udruge Benedikt i Caritasa Splitsko-makarske
nadbiskupije, održan je u sklopu otvorenja VIDIK festa
humanitarni cjeloveèernji koncert "Pomozimo djeci s
invaliditetom", a sredstva prikupljena na koncertu donirat æe
se za potrebe djece s invaliditetom odnosno zaklade "Kap za
slap".
30. travnja 2014. broj 17/2014
3
Domovinske vijesti
Proslava kanonizacije pape Ivana Pavla II. u Rijeci
Rijeka, 22.4.2014. (IKA) – Himnom beatifikacije "Aprite le
porte a Cristo" u utorak 22. travnja zapoèelo je misno slavlje
i proslava kanonizacije pape Ivana Pavla II. u sjemenišnoj
kapeli "Kraljice apostola" u Rijeci. Euharistiju je predvodio
rektor Bogoslovnog sjemeništa "Ivan Pavao II." vlè. Sanjin
Francetiæ, a glazbeno animirao zbor Schola Cantorum KUD Fratellanza.
U uskrsnoj osmini koja je na svojevrstan naèin osluškivanje,
jeka onoga što smo slavili na Uskrs i rijeèko Bogoslovno
sjemenište svakog 22. u mjesecu sjeæalo se onoga što se
dogodilo u Rijeci u lipnju 2003., rekao je rektor, prisjeæajuæi
se boravka pape Ivana Pavla II. u Rijeci. "Poruke koje je
Papa tada rekao pozvani smo živjeti i danas. Jedna od
njegovih najvažnijih poruka koja je i obilježila pohod
Hrvatskoj bila je 'Budite narod koji moli'". Moramo se
zapitati koliko smo ozbiljno shvatili njegov zagovor i jesmo
li molili iskreno kada smo sudjelovali u referendumu i
zauzeli se za narod, poruèio je, dodajuæi da je geslo Papina
pohoda bilo "Obitelj - put Crkve i naroda".
Nakon mise u Bogoslovnom sjemeništu otvorena je
retrospektivna izložba fotografija "Papa u Rijeci" Nikole
Kurtija i Miroslava Radiæa. Autori su u svom obraæanju
posjetiteljima posvjedoèili trenutke kada su Svetoga Oca
pratili objektivom fotoaparata i ozraèju koje je vladalo u
gradu na Rijeèini.
Program koji je pod geslom "Rijeka za Papu" organizirala
Rijeèka nadbiskupija, Akademsko katolièko društvo
"Jeronim" i Bogoslovno sjemenište "Ivan Pavao II."
nastavljan je u veèernjim satima u Auli pape Ivana Pavla II.
predstavljanjem knjige Domagoja Pejiæa "Dom pokraj Visle"
i svjedoèanstvom s. Dobroslave Mlakiæ.
Fra Ilija Vrdoljak novi je provincijalni ministar
Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda
Samobor, 23.4.2014.
(IKA) - Na Kapitulu Hrvatske
franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda, koji se održava u
Kuæi susreta "Tabor" u Samoboru, pod predsjedanjem fra
Ivana Sesara, generalnoga vizitatora i predsjednika Kapitula,
izabrana je nova Uprava Provincije.
Za službu provincijalnoga ministra izabran je fra Ilija
Vrdoljak. Fra Ilija je roðen 20. ožujka 1949. u Kovaèevcima
(BiH), a u Franjevaèki red stupio je 21. kolovoza 1966., dok
je red prezbiterata primio 4. travnja 1976. godine. Prethodno
je bio na službi u Zagrebu u Kozari boku, potom u Klanjcu,
Èakovcu, u Hrvatskim katolièkim misijama u St. Poeltenu i
Salzburgu, na zagrebaèkom Sigetu, u Hrvatskoj katolièkoj
misiji u Beèu, te u Našicama. U više navrata bio je definitor
Provincije.
Za službu vikara Provincije izabran je fra Ivan Matiæ koji je
prethodno bio na službi u Kozari boku, na zagrebaèkom
Kaptolu, u Rimu kao Generalni asistent za Franjevaèki
svjetovi red i Franjevaèku mladež, dok sada obnaša službu
voditelja Kuæe susreta Tabor. Za definitore Provincije
izabrani su fra Petar Cvekan, fra Slavko Miliæ, fra Dragutin
Bedenièiæ, fra Ratko Radišiæ, fra Milan Krišto i fra Josip
Koren.
Nakon izbora, braæa su iz kapitularne dvorane pošla u kapelu
pjevajuæi "Tebe Boga hvalimo", nakon èega je novi
provincijalni ministar položio ispovijest vjere i prisegu
vjernosti, te mu je Predsjednik kapitula predao peèat
Provincije i potvrdio njegov izbor, kao i izbor vikara i
definitora. Braæa kapitularci iskazala poslušnost novom
provincijalnom ministru koji ih je potom blagoslovio. Zatim
je novi provincijalni ministar fra Ilija Vrdoljak predsjedao
euharistijskom slavlju. Kapitul æe trajati do petka.
4
30. travnja 2014. broj 17/2014
ika
Uskrsni provincijski susret franjevaca treæoredaca
Belišæe, 23.4.2014. (IKA) - Prvi provincijski uskrsni susret
braæe održan je 22. i 23. travnja u samostanu i župi koju
vode franjevci treæoreci u Belišæu. Na susretu se okupilo
dvadesetak franjevaca iz devet samostana Provincije. Ovaj
susret odluka je Provincijskog kapitula iz 2013. godine
kojom su redovnici željeli pridonijeti boljoj komunikaciji i
susretanju neformalnog karaktera. Susret su organizirala
braæa iz samostana sv. Josipa Radnika u Belišæu.
Prvoga dana susreta franjevci su pohodili svetište sv. Ane na
Dravi u Bistrincima kraj Belišæa koje datira u 1797. godinu i
regionalno je hodoèasnièko središte za župe Valpovaèkoga,
Donjomiholjaèkoga i Baranjskoga dekanata te nekih
pograniènih župa iz biskupije Peèuh. U poslijepodnevnim
satima gradonaèelnik Belišæa Dinko Buriæ primio je u
službeni posjet èlanove Provincijske uprave na èelu s
provincijalom fra Nikom Barunom, te im zahvalio što su u
Belišæe na službu poslali mlaðe franjevce koji predano rade
za dobro vjernika župe Belišæe.
Veèernju misu uz koncelebraciju dvadesetak franjevaca
predvodio je provincijal fra Niko Barun. Na poèetku misnog
slavlja gvardijan i župnik fra Branko Janjiæ okupljenim je
vjernicima predstavio poimence svu braæu, te je posebno
pozdravio braæu koja su u Belišæu bila na pastoralnoj službi.
Poslije misnog slavlja uprilièeno je druženje s vjernicima
župe Belišæe.
Drugoga dana susreta braæa su posjetila Baranju. Na spomen
obilježju stradalim braniteljima iz 1992. godine, na "bentu"
kod Stare Drave, braæa su bila upoznata s dogaðajima iz
Domovinskog rata i stradanjima Baranje i Belišæa. U
nastavku izleta posjetili su Šokaèku kuæu u selu Topolje,
Batinu, župu Kneževi Vinogradi te podrume Belje i beljske
vinograde.
Oprtalj: Župnik proglašen poèasnim graðaninom
Misno slavlje predvodio umirovljeni poreèko-pulski biskup
Ivan Milovan
Oprtalj, 23.4.2014. (IKA) - U Oprtlju je sveèano proslavljen
blagdan Sv. Jurja, zaštitnika župe. Misno slavlje predvodio
je umirovljeni poreèko-pulski biskup Ivan Milovan, u
koncelebraciji s mr. Ilijom Jakovljeviæem, policijskim
kapelanom, vlè. Željkom Zecom sa Starog Pazina, vlè.
Mirkom Vukšiæem iz Materade, vlè. Josipom Zoviæem iz
Ližnjanja i vlè. Gracijanom Živoliæem iz Vodnjana te
mjesnim župnikom Antom Jukopilom.
Prije misnog slavlja održane su tradicionalne ispovijedi u
župi uz blagdan sv. Jurja. Na misnom slavlju biskup
Milovan je istaknuo muèenièku dimenziju sv. Jurja,
naglasivši da je i on crpio snagu za svoje muèeništvo iz
uskrsne vjere. Pozvao je vjernike da se duhovno osnaže na
otajstvu Uskrsa kako bi mogli biti istinski svjedoci vjere
poput sv. Jurja. Nema istinskog vjernika, svjedoka, bez
snažne vjere koja proizlazi iz vazmenog otajstva, zakljuèio
je biskup Milovan.
Na kraju misnog slavlja župnik je zahvalio svima na
sudjelovanju u slavlju, napose svima onima koji su ga pratili
tijekom èetrdeset godina služenja u župi Oprtalj i Završje.
Napose je zahvalio Opæini Oprtalj i njezinim vijeænicima
koji su ga jednoglasno izabrali za poèasnog graðanina.
Župniku Jukopili plaketa o poèasnom graðaninu uruèena je
na sveèanoj sjednici uz dan Opæine, a slavi se kad i patron
župe.
.
Domovinske vijesti
ika
Hvar: Misa posvete ulja i Emaus sveæenika
Hvar, 23.4.2014. (IKA) - Zbog nedovoljne prometne
povezanosti otoka Hvarsko-braèko-viške biskupije biskup
Slobodan Štambuk uobièajio je da Misa posvete ulja i
Emaus njegovih sveæenika bude na Uskrsnu srijedu, svake
sljedeæe godine na drugom otoku i nekoj drugoj župi. Ove
godine bilo je to u Hvaru 23. travnja, na blagdan sv. Jurja
koji se slavi u mnogim župama te biskupije. Sveæenici su se
s biskupom Štambukom okupili u franjevaèkoj crkvi Gospe
od milosti gdje su izmolili molitvu Srednjeg èasa. Potom su
objedovali i posjetili susjednu župu Brusje, gdje æe u
ponedjeljak 28. travnja biti posveæena župna crkva i središnji
oltar. Brusje je rodno mjesto roditelja poznatoga hrvatskog
umjetnika Ive Dulèiæa koji je tamo rado i èesto boravio. U
crkvi je njegov mozaièni Put križa i velika slika ulja na
platnu kako sv. Juraj kopljem ubija crvenog zmaja. Zbog
crvene boje zmaja umjetnik Dulèiæ imao je velik problem s
ondašnjim komunistièkim vlastima. Ispred crkve je
Dulèiæeva bista, rad Brušanina ing. Stipe Milièiæa koji je
takoðer crkvu u Brusju obogatio svojim umjetnièkim
radovima.
U veèernjim satima u hvarskoj katedrali biskup Štambuk
predvodio je koncelebrirano misno slavlje, blagoslovio
bolesnièko i posvetio ulje sv. krizme, a sveæenici su obnovili
svoja sveæenièka obeæanja. Meðu koncelebrantima bili su
generalni vikar i župnik Jelse i Pitava don Stanko Jerèiæ,
hvarski dekan i župnik Vrboske i Vrisnika don Emil Pavišiæ
i hvarski župnik don Mili Plenkoviæ te župnik župe Žeravac
u BiH fra Ivan Æuriæ. U misnom slavlju sudjelovali su i
hvarski bogoslovi Ivan Jurin, Milan Šariæ i Toni Aviani, a
meðu okupljenim vjernicima bilo je i tridesetak ovogodišnjih
hvarskih krizmanika. Liturgijsko pjevanje pod ravnanjem
Klare Milatiæ i uz orguljsku pratnju magistre Jasne Fistoniæ
predvodio je mješoviti katedralni zbor.
Biskup Štambuk zamolio je sudionike da misu slave za
sveæenike i tri sveæenièka kandidata te biskupije. U
propovijedi je istaknuo: "Naš Bog, hvala mu i slava, služi se
onim što na ovoj zemlji postoji. Najprije služi se ljudima
koji nisu savršeni. Uzima ribare, carinika, uzima obiène
ljude. I ovdje okupljeni sveæenici sa mnom uzeti smo iz
ovoga našeg hrvatskog naroda 20. i 21. stoljeæa, iz sredina ni
loših ni dobrih, ovisno s kim se družimo, otkuda dolazimo.
Znaju nam se roditelji i osobni podaci. Sve obièno. Ali ima
jedan sveti trenutak koji je tajanstven i kojega bez vjere ne
možemo razumjeti, a to je kada se sveæenika zaredi za taj
sveti red, kada se obiènog èovjeka uzetoga iz ljudi i od ljudi
postavi da ipak ima posebne ovlasti, naroèito dvije: da uime
Kristovo oprašta grijehe i uime Kristovo, kao drugi Krist,
slavi sv. misu." Upitao je vjernike koliko su toga svjesni i što
èine da bi sveæenici bili "po njihovu guštu". "Zato, ako u
nama postoji ljudske nesavršenosti, nemojte se èuditi, nego
se molite za nas da bi tih ljudskih nesavršenosti bilo što
manje i da bismo lik Kristov što vjernije predstavili, a što
nije jednostavno i lako i što ne polazi svakome za rukom",
istaknuo je biskup Štambuk.
Druga stvarnost s kojom se Bog služi plodovi su zemlje:
kruh, vino i ulje. Tri vrlo važne i za život potrebne
namirnice. Bog naš služi se i ovdje obiènostima koje
prepoznajemo. Kad bismo mi odluèivali o tome, ne znam što
bismo sve izabrali, a on uzima ono najobiènije, najljudskije i
svakom èovjeku vrlo prepoznatljivo. Nažalost, na svijetu
ima puno onih koji ne znaju što je to kruh od pšeniènog
brašna, što je vino od vinove loze i ulje od maslinova drveta.
Ali ja volim istaknuti da su to plodovi zemlje, zemlje
hraniteljice, zemlje koju su Hrvati "odlièno" zapustili, zemlje
koja je sposobna hraniti. I upravo to što je naš Bog odabrao
najobiènije, zemaljske stvari nuka nas da poštujemo one koji
rade na zemlji, koji je njeguju i obraðuju, koji s nje crpe
hranu. Hrvati postaju najsiromašniji, jer su zaboravili
zemlju, upozorio je biskup Štambuk.
Potom su sveæenici obnovili sveæenièka obeæanja. Fra Ivan
Æuriæ, župnik župe Žeravac u BiH, u znak zahvalnosti
Hvarsko-braèko-viškoj biskupiji za višegodišnju pomoæ
njegovoj župi darovao je biskupu Štambuku križ od bojenog
porculana, rad akademske kiparice Ðurðe Gudlin Zanoški te
svoju knjigu "Pabirci o Ivanki Bubalo, Plehanu i Žeravcu"
objavljenu povodom desete obljetnice tragiène smrti te vrsne
katolièke novinarke.
Godišnja sjednica Vijeæa Hrvatske biskupske
konferencije i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu
Utemeljen je odbor od nekoliko èlanova Vijeæa za hrvatsku
inozemnu pastvu koji æe izraditi strateški plan i program za
kvalitetnije povezivanje i umrežavanje iseljene i domovinske
Crkve
Zagreb, 23.4.2014. (IKA) - Vijeæe Hrvatske biskupske
konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
za hrvatsku inozemnu pastvu održalo je svoju redovitu
godišnju sjednicu u srijedu 23. travnja u zgradi HBK u
Zagrebu. Sjednicu je predvodio predsjednik Vijeæa za
hrvatsku inozemnu pastvu pomoæni vrhbosanski biskup Pero
Sudar, a sudjelovali su gotovo svi èlanovi Vijeæa: aktualni
ravnatelj Ureda za hrvatsku inozemnu pastvu fra Josip
Bebiæ, delegat za Švedsku i nordijske zemlje mons. Stjepan
Biletiæ, delegat za Kanadu mons. Iko Vukšiæ, delegat za
Sloveniju fra Marko Prpa, delegat za Veliku Britaniju,
Francusku i Benelux vlè. Stjepan Èukman, delegat za SAD
vlè. Mate Bižaca, delegat za Njemaèku vlè. Ivica Komadina,
delegat za Švicarsku fra Mijo Pinjuh, predsjednik Hrvatske
konferencije viših redovnièkih poglavara, provincijal
karmeliæana o. Vinko Mamiæ, predstavnica redovnica s.
Verica Grabovac i predstavnik pastoralnih suradnika za
Njemaèku Ivan Ivankoviæ.
Zbog nedolaska isprièali su se delegat za Južnu Ameriku
mons. Drago Balvanoviæ, delegat za Australiju fra Ivo Tadiæ
i delegat za Austriju fra Josip Tretnjak te predsjednik
Konferencije viših redovnièkih poglavara BiH fra Lovro
Gavran.
Uz izvješæe mons. Sudara o zakljuècima sa zasjedanja obiju
biskupskih konferencija, održanog u veljaèi u Banjoj Luci, te
redovitih delegatskih izlaganja o najnovijim dogaðajima i
promjenama u inozemnim misijama, župama i zajednicama
u kojima pastoralno djeluju hrvatski sveæenici, osobita
pozornost na sjednici posveæena je pogledu u buduænost,
perspektivi hrvatske inozemne pastve. Utvrðeno je kako su
hrvatske vjernièke zajednice, kao i sveæenici koji žive i rade
u inozemstvu još uvijek iznimno senzibilizirani za dogaðanja
u domovini te se rado i u velikom broju aktiviraju u
karitativnim projektima, ali je uoèena potreba da se snažnije
senzibilizira Crkva u Hrvata prema hrvatskoj inozemnoj
pastvi. S tim ciljem osnovan je odbor od nekoliko èlanova
Vijeæa za hrvatsku inozemnu pastvu koji æe izraditi strateški
plan i program za kvalitetnije povezivanje i umrežavanje
iseljene i domovinske Crkve, kao i za buduænost hrvatskih
katolièkih misija u svijetu.
Na kraju sjednice prigodnim rijeèima i zahvalom upuæenom
svim èlanovima, a osobito predsjedniku Vijeæa mons.
Sudaru na izvrsnoj suradnji, oprostio se dosadašnji ravnatelj
Ureda HBK i BK BIH za HIP fra Josip Bebiæ, èiju službu od
jeseni 2014. preuzima vlè. Tomislav Markiæ.
.
30. travnja 2014. broj 17/2014
5
Domovinske vijesti
800 godina vratnica splitske katedrale
Proslavljeno euharistijskim slavljem u splitskoj katedrali Sv.
Dujma i otvaranjem izložbe u palaèi Skoèibušiæ-Lukaris na
Peristilu
Split, 23.4.2014. (IKA) - Euharistijskim slavljem u splitskoj
katedrali Sv. Dujma i otvaranjem izložbe "Vratnice splitske
katedrale 1214.-2014." u palaèi Skoèibušiæ-Lukaris na
Peristilu u srijedu 23. travnja sveèano je obilježeno 800
godina postavljanja vratnica na splitsku katedralu. Prema
zapisima Tome Arhiðakona u kronici Historia Salonitana,
toèno u podne, na dan sv. Jurja, 23. travnja 1214. godine,
splitski nadbiskup Bernard blagoslovio je nove vratnice
splitske prvostolnice koje je izradio domaæi majstor Andrija
Buvina. U drvu hrasta, rogaèa i oraha izrezbario je dvadeset i
osam prizora iz Kristova života, od Navještenja do Uzašašæa.
Na svakoj vratnici nalazi se po èetrnaest plitkih reljefa
uokvirenih s bogatim geometrijskim i biljnim ornamentima.
Zbog ekspresivnosti tih prikaza Buvininove vratnice ubrajaju
se meðu iznimna ostvarenja hrvatske i europske romanièke
umjetnosti.
Toèno 800 godina nakon, splitsko-makarski nadbiskup
Marin Barišiæ predvodio je zahvalno euharistijsko slavlje u
koncelebraciji s prepozitom Metropolitanskog kaptola u
Splitu mons. Nediljkom Antom Anèiæem, generalnim
vikarom
mons.
Miroslavom
Vidoviæem
te
još
dvanaestoricom sveæenika. "Jubilej je ovo koji nadilazi
granice naše katedrale, Splita, Dalmacije i Hrvatske. Želimo
se sa zahvalom prisjetiti ovog velikog dogaðaja èije se
slavljenje ne iscrpljuje veæ se iz godine u godinu umnaža.
Kroz ova vrata ulazile su, ne samo brojne generacije
Spliæana i gostiju nego i stoljeæa hrvatske kulture, tradicije i
crkvenosti, i pri svakom ulazu imali smo osjeæaj da ulazimo
u otajstvo spasenja. Neka nam Gospodin otvori vrata našega
srca i oka da možemo još dublje išèitavati misterij spasenja
upisan na vrata naše katedrale", kazao je nadbiskup Barišiæ u
uvodu te pozdravio okupljene sveæenike, redovnike i
redovnice, predstavnike kulturnih i društvenih institucija
Republike Hrvatske, grada Splita, Splitsko-dalmatinske
županije te okupljene vjernike. "Svi mi, nadbiskup Bernard,
Andrija Buvina, vjernici s poèetka 13 st. i sva stoljeæa
izmeðu nas, svi smo danas zajedno na proslavi ove
obljetnice. To je moguæe jer nas povezuje Onaj koji nadilazi
vrijeme i prostor, i kojega simboliziraju ova vrata", kazao je
nadbiskup na poèetku prigodne homilije u kojoj je govorio o
znaèenju vrata u životu vjernika te o posebnosti Buvininovih
vratnica. "Može se reæi da su vrata drugo izdanje Splitskog
evanðelistara, najstarije saèuvane knjige u Hrvatskoj koja je
pohranjena u našoj katedralnoj riznici. Vrata su oslikano
evanðelje, prikazan ciklus Isusova života, Biblija za sve, jer
u ono vrijeme nisu svi znali èitati", istaknuo je nadbiskup i
posebno istaknuo podatak da su na vratnicama, Isus i Marija
odjeveni u odjeæu svoga doba, a svi ostali u odjeæu iz 13. st.
što šalje važnu poruku, da je Krist stalno prisutan,
suvremenik svih nas koji, prolaskom kroz ova vrata,
postajemo sudionici spasenja. Nadbiskup je zbog toga
pozvao da pazimo kakvi prolazimo kroz vrata vjere i živimo
li dostojanstvo djece Božje.
Pred kraj mise vrata splitske prvostolnice simbolièno su
zatvorena po prvi put nakon nekoliko desetljeæa, a nadbiskup
Barišiæ ih je poljubio te simbolièno ponovno otvorio. Po
završetku misnog slavlja u palaèi Skoèibušiæ-Lukaris na
Peristilu otvorena je izložba fotografija autora Živka Baèiæa
"Vratnice splitske katedrale 1214.-2014." Na otvorenju su,
uz vjernike, nadbiskupa Barišiæa i sveæenike, sudjelovali i
zastupnik Hrvatskog sabora i predsjednik Odbora za
financije i državni proraèun i Odbora za fiskalnu politiku
Srðan Ðurkoviæ, predstavnica Splitsko-dalmatinske županije
6
30. travnja 2014. broj 17/2014
ika
Helena Bandaloviæ, izaslanik splitskoga gradonaèelnika i
predsjednik Gradskog vijeæa Boris Æurkoviæ, gradonaèelnici
okolnih gradova i opæina, djelatnici Ministarstva kulture i
Konzervatorskog odjela Split na èelu s proèelnikom dr.
Radoslavom Bužanèiæem i brojni znanstveni i kulturni
djelatnici.
Okupljene je prvo pozdravio katedralni župnik don Tomislav
Æubeliæ, koji je kazao da Buvininova vrata u svojoj
neprocjenjivoj ljepoti kao povijesna baština nisu samo priziv
prošlog vremena nego nose u sebi temelj vjere u kojoj su
sabrani naporni dani, tihe èežnje i vapaji, veliki zanosi,
zazivi i molitve za pojedince, obitelji, hrvatski narod i èitavi
ljudski rod. Okupljenima se obratio i dr. Radoslav Bužanèiæ,
koji je istaknuo da vrata ruše dogme povijesti umjetnosti
koje smatraju da umjetnost izlazi iz vremena konjunkture i
dobrobiti, a Split nije mogao proživljavati teže trenutke od
tog na poèetku 13. st., ali i da za velike ideje trebaju veliki
formati.
Izložbom kojom zapoèinje niz dogaðanja koja æe obilježiti
taj znaèajan jubilej, od znanstvenog skupa u rujnu do
istraživanja vratnica prema suvremenim restauratorskim
metodološkim principima.
U Vrsaru održano hodoèašæe brodicama na otok sv. Jurja
Vrsar, 23.4.2014. (IKA) - Morskim "hodoèašæem" u srijedu
23. travnja na otok Sv. Jurja u Vrsaru proslavljen je blagdan
toga ranokršæanskog muèenika. Misno slavlje ispred drevne
crkvice iz 9. stoljeæa predvodio je vlè. mr. Lino Zohil u
koncelebraciji s o. Dragom Mariæem.
Okupljanje je zapoèelo na vrsarskoj rivi, na starome molu, u
poslijepodnevnim satima, da bi zatim sa više brodica i
èamaca, stavljenih na raspolaganje od strane lokalnih ribara,
svi hodoèasnici, oko 150, bili prevezeni na otok Sv. Jurja.
Nakon okupljanja ispred crkve hodoèasnici su krenuli u
procesiji po otoku moleæi krunicu i pjevajuæi marijanske
pjesme. Uslijedilo je misno slavlje koje je pjevanjem
uzvelièao župni zbor.
Vlè. Zohil pozdravio je okupljene vjernike, meðu kojima je
osim domaæih vjernika vrsarske župe bilo i gostiju iz
cijeloga Poreèkog dekanata, a zahvaljujuæi adekvatnoj
višejeziènoj promidžbi po recepcijama hotela i kampova,
pozivu na hodoèašæe odazvalo se i nekoliko obitelji
inozemnih gostiju koje trenutaèno borave u Vrsaru.
Predvoditelj misnog slavlja je na poèetku podsjetio na
legendu temeljem koje je nastala poznata slika sv. Jurja:
vitez - junak koji kopljem sa svog bijelog konja ubija zmaja.
Predaja, koja govori kako je Juraj pošao u boj protiv zmaja
koji je ugrožavao graðane Silene i kojemu je trebala biti
žrtvovana kraljeva kæi, prenosi nam i da je Juraj ubio zmaja
tek pošto su na njegov nagovor kralj i sav puk pristali
pokrstiti se. Nije se dakle radilo o pustom junaštvu i
dokazivanju snage. Predaja želi reæi da je Juraj vojevao za
Krista, a ne za prolaznu slavu hrabrog ratnika, naglasio je
vlè. Zohil.
Na taj naèin lik sv. Jurja snažno je obilježen vjernošæu
Kristu koja mu je bila izvorom snage za borbu protiv zla. Sv.
Juraj je od onih koji su svoj život posve predali Bogu,
podredili svoje interese Božjim planovima, dali se od Boga
voditi, rekao je predslavitelj te nastavio, i može nam se zbog
toga uèiniti da su sv. Juraj i njemu slièni - izgubili svoj život,
izgubili svoju malu sreæu, zadovoljstvo života po vlastitom
"guštu". Stoga danas slavimo sv. Jurja kao onoga koji je
znao pristati uz Krista, koji je znao ustrajati u toj odluci,
saèuvati vjernost svome Spasitelju i bio spreman za njega
podnijeti muèenièku smrt. On ostaje za nas ne samo
zagovornik nego i primjer kako u današnjem vremenu
Domovinske vijesti
ika
ustrajati u nevoljama, ne izgubiti srèanost i ne prepustiti se
beznaðu i malodušnosti.
Na podruèju Poreèke i Pulske biskupije sv. Juraj se èasti u
Rovinju gdje je, uz sv. Eufemiju, suzaštitnik grada, zatim u
Zrenju, Oprtlju, Boljunu i Starom Pazinu.
"Zaštitnièku ulogu" otoka Sv. Jurja, istaknuo je u završnom
obraæanju vlè. Zohil, pojasnivši stratešku lokaciju otoka koji
je svojom pozicijom prirodna zaštita vrsarskoj marini i rivi
gdje je privezano više stotina plovila.
Na kraju misnog slavlja župnik je zahvalio svima koji su
sudjelovali u realizaciji ovog hodoèašæa, a napose gradskoj
komunalnoj službi zahvaljujuæi kojoj je, kroz protekle
godine probijena kružna šetnica kroz gustu mediteransku
vegetaciju oko cijelog otoka. Zahvalio se ribarima za
prijevoz do otoka, te Opæinskom poglavarstvu i mjesnom
uredu Turistièke zajednice na pomoæi u organizaciji druženja
na rivi nakon hodoèašæa.
Crkvica je izgraðena na prirodnoj stijeni, temeljito je
obnovljena i ponovno posveæena polovicom sedamdesetih
godina prošloga stoljeæa. Iznutra je krase, tipièno
ranokršæanske, dvije apside a tragovi hrvatskog pletera
pokazatelj su nacionalnog sastava stanovništva u vrijeme
kada je crkvica graðena. Vrsar se u povijesnim zapisima prvi
put spominje kao "Orsera sull'insula" u 3. stoljeæu, a ostaci
kamenoloma na vrhu otoka te druge arhitektonske
modifikacije terena pokazatelji su rane naseljenosti otoka.
Prije povratka na kopno napravljena je zajednièka fotografija
ispred crkvice, kojom nije ovjekovjeèeno samo peto vrsarsko
hodoèašæe sv. Jurju, nego je zabilježen još jedan fragment
duhovnog rasta te nevelike, ali izuzetno aktivne župne
zajednice.
Na rivi je, po povratku s otoka, nastavljeno druženje uz
prigodni domjenak.
Festival SHKM: Projekcija filmskog stvaralaštva mladih
Prikazano jedanaest filmova kojima su mladi, na temu
slobode, iskazali kreativnost
Dubrovnik, 23.4.2014.
(IKA) - Projekcijom filmskog
stvaralaštva mladih "Slobodni kadar" u srijedu 23. travnja u
Kinu Sloboda u Dubrovniku nastavljen je Festival Susreta
hrvatske katolièke mladeži. Na poèetku okupljene mlade
pozdravila je ravnateljica Kinematografa Dubrovnik Ðive
Galov te izrazila radost zbog ovog dogaðaja. Nakon što je
prikazana himna Susreta, uslijedilo je jedanaest filmova
kojima su mladi, na temu slobode, iskazali kreativnost, a ova
filmska veèer imala je i meðunarodni karakter buduæi su
stigli filmovi i iz BiH, Slovenije, Libanona i Španjolske.
Prikazani su filmovi: Pronaðite vrijeme (Prva osnovna škola
"Srebrenik", BiH), Djeèja sloboda (Kino klub "Banoviæi",
BiH), Koraci (Muški ðaèki dom Dubrovnik, Hrvatska), Crna
ovca (ŠAF Èakovec, Hrvatska), Kuda idemo (Arab Resourse
Center for Popular Arts, AL-JANA, Libanon), Sreæa je
relativna (Škola crtanog filma "Dubrava", Hrvatska),
Veèeras æemo za njih voljeti (Prva osnovna škola
"Srebrenik", BiH), Za bolji život (Prva osnovna škola
"Srebrenik", BiH), Još teže (Gonzalo Korreas Instituto de
educacion secundaria, Španjolska), Kad mame nema doma
(Luksuz produkcija, Slovenija) i Humans (Energy film,
Hrvatska).
U publici je bio i dubrovaèki biskup Mate Uziniæ koji je
nakon te meðunarodne filmske veèeri otišao u samostan Sv.
Klare gdje je dio volontera imao svoje sastanke te ih
pozdravio i ostavši u kratkom druženju s njima zahvalio im
za sve što èine.
10. uskrsni koncert župnih zborova u Sisku
Sisak, 23.4.2014. (IKA) - Jubilarni 10. uskrsni koncert
župnih zborova Sisaèko-katedralnog i Sisaèko-pešæenièkog
dekanata održan je u srijedu 23. travnja u katedrali Uzvišenja
svetog Križa u Sisku. Susretu je prethodilo misno slavlje
koje je predvodio vikar katedralne župe Ivan Faletar u
zajedništvu sa župnikom iz Budaševa Krešom Buliæem, a
koje su animirali zajednièki svi zborovi.
Koncertni dio otvorio je Zbor župe bl. Alojzija Stepinca iz
Budaševa predvoðen voditeljicom Željkom Biraè i uz
orguljašku pratnju prof. Tanje Kovaèiæ, a izveli su skladbe
"Veliko je sad veselje" i "Ave Maria – Dajte mi sladak
pjev". Slijedio je Zbor župe Uznesenja BDM iz Pešæenice
pod vodstvom i uz orguljašku pratnju Davora Majiæa, a
izveli su skladbe "O srce Sina Božjega" i "Božanskog srca".
Zbor župe Pohoda BDM iz Siska izveo je tradicionalnu
marijansku pjesmu "Pjevajmo Danak svaki Božjoj Majci" i
skladbu "Svrati, Gospode k nama" Š. Maroviæa i A.
Mateljana, a uz orguljašku pratnju voditeljice prof. Dore
Gazibare. Zbor župe sv. Marije Magdalene iz Sela pod
vodstvom Lidije Vužiæ i uz pratnju na orguljama Vlade
Vužiæa izveo je "Coral" M. Poklepoviæa te autorsku skladbu
"Uskrsnu jutro". Zbor katedralne župe Uzvišenja sv. Križa "
Sveta Cecilija" predvoðen prof. Jelenom Blaškoviæ i uz
orguljašku pratnju Marijane Boèek, izveo je skladbe "Zora
nebom zarudjela" i "Slavim Te Gospode".
Koncertu su nazoèili i sisaèki biskup Vlado Košiæ i kancelar
mons. Marko Cvitkušiæ, a na kraju rijeèi zahvale za trud i
sudjelovanje izrekao je katedralni župnik preè. Marko
Karaèa. Susret je završen druženjem u prostorima
Pastoralnog centra katedralne župe.
Biskup Pozaiæ pohodio 39. kapitul Hrvatske franjevaèke
provincije sv. Æirila i Metoda
Samobor, 24.4.2014. (IKA) - Zagrebaèki pomoæni biskup
Valentin Pozaiæ pohodio je uime kardinala Josipa Bozaniæa,
zagrebaèkoga nadbiskupa, u èetvrtak 24. travnja 39.
provincijski kapitul Hrvatske franjevaèke provincije sv.
Æirila i Metoda u Samoboru i predvodio euharistijsko slavlje
s franjevcima.
Doèekali su ga novoizabrani provincijalni ministar fra Ilija
Vrdoljak, novoizabrani vikar provincije i voditelj Kuæe
susreta Tabor fra Ivan Matiæ, novi Definitorij, predsjednik
Kapitula i generalni vizitator fra Ivan Sesar i braæa
kapitularci. Bio je prisutan i vlè. Davor Štuljan, župnik župe
sv. Anastazije u Samoboru i samoborski dekan.
Biskup Pozaiæ pozdravio je svu prisutnu braæu i èestitao
novoizabranom Provincijalnom ministru i Definitoriju na
izboru.
U homiliji biskup je rekao da nas Uskrsli svojim dolaskom i
susretom s nama mijenja, ulijeva oduševljenje, daje snagu za
novi poèetak i daruje novi naèin spoznaje. Preuzeti službu u
Uskrsnom tjednu znaèi poæi u snazi i radosti Spasitelja i
Pobjednika, svjesni da križ i Raspeti ostaje i nadalje znak
protivljenja, istaknuo je biskup.
"Neka milost Krista pobjednika živi u ovoj zajednici i živim
èuva svete ideale kako su zacrtani, u nastojanju oko savršene
ljubavi po evanðeoskim savjetima i primjeru božanskog
Uèitelja, zakljuèio je biskup.
Biskup se zadržao s franjevcima na objedu, u bratskom
razgovoru i druženju te im zaželio blagoslov u djelovanju.
.
30. travnja 2014. broj 17/2014
7
Domovinske vijesti
Obilježena 100. obljetnica smrti Josipa Jurja Posiloviæa
Ivaniæ-Grad, 24.4.2014. (IKA) - Stota obljetnica smrti
Josipa Jurja Posiloviæa, zagrebaèkog nadbiskupa, biskupa
senjsko-modruškog i narodnoga dobrotvora, obilježena je u
èetvrtak 24. travnja u njegovu rodnom Ivaniæ-Gradu. U
organizaciji župe sv. Petra ap., Grada Ivaniæ-Grada i Udruge
graðana "Prijatelji baštine" u Maloj dvorani Puèkog
otvorenog uèilišta u Ivaniæ-Gradu predavanje o važnosti
bogate ostavštine Josipa Jurja Posiloviæa "Nadbiskup Juraj
Posiloviæ, život za svetu majku Crkvu i hrvatsku domovinu"
održao je doc. dr. Ivan Buliæ sa Studijskog odjela povijesti
Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta. Sto godina nakon
nadbiskupove smrti, poèast su mu odali brojni graðani
Ivaniæ-Grada kao i drugi predstavnici visokih crkvenih
institucija, državnih i županijskih tijela, tijela lokalne
samouprave, te baštinskih i obrazovnih institucija RH. Prije
predavanja okupljene su pozdravili i svoj dojam o
nadbiskupu Posiloviæu izrekli èlanica Organizacijskog
odbora obilježavanja te obljetnice i voditeljica programa
Valentina Kaniæ, gradonaèelnik Grada Ivaniæ-Grada Javor
Bojan Leš, župnik župe sv. Petra i generalni vikar Sisaèke
biskupije mons. Josip Æoriæ, predsjednica udruge "Prijatelji
baštine" iz Ivaniæ-Grada Katarina Magiæ Košèeviæ,
predsjednik Županijske skupštine Zagrebaèke županije
Dražen Bošnjakoviæ, rektor Nadbiskupskoga bogoslovnog
sjemeništa u Zagrebu mr. Anðelko Košæak, isusovac o.
Antun Trstenjak, gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ i
sisaèki biskup Vlado Košiæ.
Tako se moglo èuti kako se nadbiskup Posiloviæ nesebièno
zalagao za promicanje opæe kulture i znanosti u hrvatskome
narodu. Bio je urednik Katolièkog lista i jedan od pokretaèa
Hrvatskog književnog društva Sv. Jeronima te profesor
bogoslovije i prvi dekan Bogoslovnog fakulteta u Zagrebu.
Pod njegovim pokroviteljstvom restaurirana je zagrebaèka
prvostolnica, izgraðen samostan i crkva isusovaca u Zagrebu
te održan Prvi hrvatski katolièki sastanak 1900. godine.
Meðu osobite zasluge biskupa Posiloviæa pripadaju i njegova
neumorna nastojanja da se oèuva glagoljica u hrvatskome
narodu. Josip Juraj Posiloviæ smatra se najzaslužnijim za
temeljitu obnovu crkve Sv. Petra u Ivaniæ-Gradu godine
1909. i unatoè brojnim obvezama koje je obnašao kao
zagrebaèki nadbiskup, nikada nije zaboravio svoj rodni grad
u kojemu je roðen u brojnoj obrtnièkoj obitelji.
U svom predavanju dr. Buliæ podsjetio je kako je 24. travnja
prije toèno 180 godina roðen nadbiskup Posiloviæ, a 26.
travnja bit æe 100 godina od njegove smrti. Govoreæi o
naslovu predavanja "Nadbiskup Juraj Posiloviæ, život za
svetu majku Crkvu i hrvatsku domovinu" Buliæ je istaknuo
kako spomen na Posiloviæa nije samo prigodan nego štoviše
utemeljen na èinjenicama i usklaðen s historiografskom
metodologijom, te kako je nažalost njegov spomen u
povijesti iznimno mali s obzirom na znaèaj kojim je zadužio
i koji zaslužuje. Razlog tome je da djela osobnosti poput
nadbiskupa Posiloviæa jednostavno nisu bila uklopiva u
koncept prve i druge jugoslavenske države. Doima se da je
tek trebalo doæi vrijeme Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta
kako bi znanstvenici skrenuli pozornost na njega.
U nastavku je Buliæ rekao kako je Posiloviæ došao za
zagrebaèkog nadbiskupa nakon Josipa Mihaloviæa 1891.
godine i nakon što je prethodno stolica zagrebaèkog
nadbiskupa bila prazna tri godine. Nakon 65 godina on bio
prvi Hrvat na toj službi te je zbog toga njegovo imenovanje
izazvalo veliko oduševljenje puka. Okupljenom mnoštvu
Posiloviæ je poruèio "Vaš sam! Hrvat sam! Bogu i narodu
svome hoæu da živim, vjeru djedova naših da propovijedam,
slogu i jedinstvo svih rodoljuba da štitim'" S vremenom se to
obeæanje koje je dao hrvatskom narodu i potvrdilo, rekao je
8
30. travnja 2014. broj 17/2014
ika
predavaè. Istièuæi nadbiskupovu brigu za siromašne, prenio
je rijeèi njegovih suvremenika koji govore kako je Posiloviæ
davao siromašnima sve što je imao. Za lakše spoznanje
Posiloviæeva udjela u rješavanju hrvatske društvene i
politièke svakodnevnice, Buliæ je predstavio državno-pravni
okvir tadašnje Hrvatske te društvene prilike.
Nakon predavanja, u crkvi Sv. Petra misu za nadbiskupa
Posiloviæa predvodio je sisaèki biskup Vlado Košiæ u
zajedništvu s gospiæko-senjskim biskupom Milom
Bogoviæem, generalnim vikarom Sisaèke biskupije mons.
Josipom Æoriæem, kancelarom biskupije mons. Markom
Cvitkušiæem i brojnim sveæenstvom.
U homiliji biskup je istaknuo kako svi jasno nadbiskupu
Posiloviæu pripisuju rodoljublje i brigu za promicanje
kulture, tj. hrvatskog jezika, znanosti, umjetnosti,
graditeljstva, socijalnih pitanja, pomaganje siromaha te je
zanimljivo kako je u njegovo vrijeme to bilo i javno
pozdravljeno i hvaljeno. "Danas meðutim, kada crkveni ljudi
i Crkva u cjelini nastoji pomagati svome narodu -na
podruèju kulture, znanosti, umjetnosti, arhitekture - to se ne
pozdravlja, to se proglašava uplitanjem u svjetovnost države
i državnih institucija, te se pod svaku cijenu želi obraniti od
Crkve njihovu sekularnu autonomiju. I mene osobno to
susreæe i moram priznati da se tome ne malo èudim. Sjeæam
se kako sam odgovorio jednom književniku - koji je veæ
javno najavio da æe protestirati ako se Sisaèka biskupija
zauzme za neke kulturne inicijative. Naime, pitao sam ga:
zašto Vi mislite da je Crkva a priori nekulturna institucija?
Pa zar nije veæinu kulturnog nasljeða i utemeljila i stjecala
upravo Crkva u Hrvatskoj? Pogledajmo jednog
Strossmayera, Stadlera, sjetimo se Boškoviæa, Maruliæa i
tolikih velikih ljudi hrvatske Crkve ali i kulture! Èini mi se
èesto kao da živimo u vremenu zaborava i izvrnutih
vrijednosti. Možda je baš zato dobro sjetiti se danas velikana
i hrvatske kulture i Crkve u Hrvatskoj, nadbiskupa Josipa
Jurja Posiloviæa koji povezuje ta dva podruèja, koja i treba
povezivati jer nikada niti nisu bila rastavljena, ali nažalost
danas ima mnogo onih koji bi ih htjeli ne samo rastaviti nego
i suprotstaviti pa i sukobiti. Katolièko je naèelo uvijek bilo:
ne 'ili – ili', nego 'i – i'! Neka nam u tim nastojanjima, i našoj
Sisaèkoj biskupiji, i ukupnoj Crkvi u Hrvatskoj, pomogne
svijetli primjer nadbiskupa Posiloviæa, èovjeka velike vjere, i
ujedno široke kulture i domoljublja", zakljuèio je biskup
Košiæ.
Rijeka: Susret voditelja pastorala mladih
Rijeka, 24.4.2014. (IKA) - Voditelji desetak zajednica
mladih Rijeèke nadbiskupije i vjerouèitelji srednjih škola
susreli su se 24. travnja u nadbiskupskom domu u Rijeci s
generalnim vikarom mons. mr. Emilom Svažiæem, vikarom
za pastoral Matijom Matièiæem, povjerenikom za studentski
pastoral Velimirom Martinoviæem i predstojnicom
katehetskog ureda Ksenijom Kovaèeviæ. Susret je bio poticaj
na jaèanje povezanosti i suradnje mladih u Rijeci te poziv na
zajednièko sudjelovanje u aktivnostima. Najavljeno je veæ
tradicionalno duhovsko bdjenje mladih 7. lipnja u katedrali
Sv. Vida, koje je spomen na nezaboravnu misu koju je papa
Ivan Pavao II. predvodio na rijeèkoj Delti, na blagdan
Duhova 2003. godine. Ove æe se godine duhovsko bdjenje
održati u posebnom ozraèju zahvale i slavlja, jer do tada æe
ovaj Papa, toliko blizak Hrvatskoj, biti proglašen svetim.
Povjerenik za studente Martinoviæ pozvao je mlade da
sudjeluju na pobožnosti klanjanja koje se održava svakog
treæeg èetvrtka u 20 sati u crkvi Uznesenja Marijina u
središtu Rijeke. Na klanjanja su pozvani studenti i svi mladi
Rijeke i okolice.
ika
Desetorica zlatomisnika na Visovcu proslavili 500 godina
sveæeništva
Visovac, 24.4.2014.
(IKA) - Desetorica zlatomisnika,
franjevaca Provincije Presvetog Otkupitelja iz Splita,
proslavili su na Visovcu 24. travnja ukupno 500 godina
sveæeništva. Fra Stjepana Èovu, fra Josipa Èuguru, fra
Šimuna Èuguru, fra Marija Jurišiæa, fra Josipa Matiæa, fra
Petra Pletikosu, fra Franu Samodola, fra Milana Ujeviæa, fra
Sreæka Vekiæa i fra Jozu Zrnèiæa zajedno je na Uskrsni
ponedjeljak, 30. ožujka 1964. u Makarskoj zaredio tadašnji
splitsko-makarski nadbiskup Frane Franiæ.
Sveèano euharistijsko slavlje na Visovcu predvodio je
provincijal fra Joško Kodžoman, uz koncelebraciju 29-orice
sveæenika. Animator liturgijskog slavlja bio je fra Domagoj
Runje, a pjevanje su predvodili franjevaèki bogoslovi i
novaci pod ravnanjem fra Jerka Kolovrata. Zahvaljujuæi
Bogu i Majci Božjoj za 50 godina uzornog služenja Crkvi i
Provinciji Presvetog Otkupitelja, uime zlatomisnika svim
nazoènima prigodne rijeèi uputio je fra Josip Èugura.
Proèitane su i èestitke koje su uputili zagrebaèki nadbiskup
kardinal Josip Bozaniæ, zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ,
splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ, šibenski biskup
Ante Ivas i hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan Štambuk,
u èijim su nad/biskupijama zlatni jubilarci pastoralno
djelovali.
Papa Ivan XXIII. i Hrvatska
Zagreb, 24.4.2014. (IKA) – Papa Ivan XXIII. još kao
sveæenik i apostolski delegat pohodio je Hrvatsku. Angelo
Giuseppe Roncalli, tada u službi tajnika bergamskog
biskupa, sudjelovao je u rujnu 1912. na hodoèašæu u
marijansko austrijsko svetište Mariazell i na 23.
meðunarodnom euharistijskom kongresu u Beèu. Na
povratku u Italiju pohodio je Rijeku i marijansko svetište na
Trsatu.
Kao apostolski delegat u Bugarskoj, nadbiskup Roncalli,
posjetio je 17. studenoga 1927. godine Ðakovo. Taj posjet
bilježi, kako izvještava Glas Slavonije od 23. travnja 2014,
Glasnik biskupija Bosanske i Srijemske, broj 22., od 30.
studenoga 1927. U Glasniku stoji da su Ðakovo posjetili
"odlièni gosti", mons. Roncalli i u njegovoj pratnji
provincijal A. Prešern. U Okružnicama i obavijestima iz
1958., koje prenosi Glas Slavonije, navodi se pak da je
mons. Roncalli posjetio katedralu i sjemenište, "gdje su ga
klerici najsrdaènije pozdravili na usta svog rektora, mons. dr.
Franje Hermana. Ivan XXIII., tada mons. Roncalli, vrlo se
pohvalno izrazio o našoj katedrali".
Prigodne poštanske marke posveæene Ivanu Pavlu II. i
Ivanu XXIII.
Zagreb, 24.4.2014. (IKA) - Hrvatska pošta pustila je 25.
travnja u optjecaj dvije poštanske marke posveæene
kanonizaciji Ivana Pavla II. i Ivana XXIII, s motivima
dvojice papa.
Poštanske marke "Kanonizacija dvojice papa" s motivom
Ivana Pavla II. i Ivana XXIII. imaju nominalnu vrijednost
7,60 kn. Likovni predložak maraka osmislio je Davor
Rukovanjski, grafièki dizajner i ilustrator iz Osijeka, dok su
autori maraka Ivana Vuèiæ i Tomislav-Jurica Kaæuniæ,
dizajneri iz Zagreba. Marke su tiskane u nakladi od 250.000
primjeraka po motivu, a izdane su u zajednièkom arèiæu od
deset maraka. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu
prvog dana, a žig prvog dana u uporabi je 25. i 26. travnja u
Poštanskom uredu 10101 Zagreb, Jurišiæeva 13.
Domovinske vijesti
Dramske radionice o Gunduliæu i Boškoviæu
Dubrovnik, 24.4.2014. (IKA) - Èetvrti dan Festivala Susreta
hrvatske katolièke mladeži, u èetvrtak 24. travnja nastavljen
je dramskim radionicama o knezu, Ivanu Gunduliæu i
Ruðeru Boškoviæu ispred crkve Sv. Vlaha u kojima su mladi
pokazali da im niti dramska umjetnost nije strana, te da i u
njoj mogu i znaju pokazati svoju kreativnost. Dramska
družina Ekonomske i trgovaèke škole Dubrovnik (Ivan
Periæ, Ivan Džakula, Suzana Violiæ, Barbara Damiæ, Ana
Vuletiæ, Mihaela Sušiæ, Ivana Tepšiæ, Mihael Klaiæ, Josip
Volariæ i Blaž Glasnoviæ) uz vodstvo prof. Sandre RossettiBazdan izvela je predstavu "Gunduliæev san ili Pohod od
svjetlosti". Prièu o Ruðeru izvela je Dramska družina
Biskupijske klasiène gimnazije Ruðera Boškoviæa s pravom
javnosti (Fani Skvrce, Anica Ovèina, Kata Jozoviæ, Nikolina
Joviæ, Anton Krasniæ, Krešimir Puljiz) uz voditeljicu prof.
Mirjanu Žeravicu, dok su uèenice Gimnazije Dubrovnik
(Nikolina Joziæ, Ljubica Vlašiæ, Matea Klokoè, Romana
Glavor, Katarina Radoje, Ana Stankoviæ, Daria Baletiæ i
Petra Andriæ) uz vodstvo prof. Tajane Martiæ izvele "S
ljubavlju išèekivanom djetetu" (Stjepan Lice). U glazbenom
dijelu programa nastupile su ženska klapa FA Linðo i ženska
klapa Skontradura.
Završio 39. provincijski kapitul Hrvatske franjevaèke
provincije sv. Æirila i Metoda
"Na ovome Kapitulu uèinili smo važan posao. Ali taj posao
nema svoju snagu ako ne zaživi u svakome pojedincu, u
svakome od vas, u vašoj savjesti", rekao je braæi
kapitularcima fra Ilija Vrdoljak, novoizabrani provincijalni
ministar
Samobor, 25.4.2014. (IKA) - Euharistijskim slavljem koje
je predvodio fra Ivan Sesar, generalni vizitator i predsjednik
Kapitula, završilo je 25. travnja slavlje 39. provincijskoga
kapitula Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda
u Kuæi susreta Tabor u Samoboru. "Imamo potrebu na ovoj
misi zahvaliti Bogu od kojega dolazi svako dobro za sve
dobro koje se dogodilo na ovome kapitulu, za ovaj susret i
ovo bratsko razmišljanje, za sve što smo zakljuèili na ovome
kapitulu", rekao je fra Ivan Sesar. "Kad je došao, prva rijeè
koju je Uskrsli Gospodin rekao svojim uèenicima bila je 'Mir
vama!' Èvrsto vjerujem da tu istu rijeè i nama danas ovdje
upuæuje. Bez Božjega mira, bez onoga istinskoga mira koji
izlazi iz srca, nemoguæe je govoriti o bratskome životu,
nemoguæe je govoriti o meðusobnom poštovanju i
uvažavanju i uspješnom djelovanju. Molimo ga da nam
podari taj mir", rekao je generalni vizitator i predsjednik
Kapitula.
Franjevci kapitularci promišljali su na Kapitulu o vjernosti
Evanðelju i Pravilu i tražili nove putove duhovnoga života,
molitve, bratskoga života i evangelizacije. Na Kapitulu su
izabrani novi provincijalni ministar fra Ilija Vrdoljak, novi
vikar Provincije fra Ivan Matiæ i definitori fra Petar Cvekan,
fra Slavko Miliæ, fra Dragutin Bedenièiæ, fra Ratko Radišiæ,
fra Milan Krišto i fra Josip Koren. Novoizabrani
provincijalni ministar fra Ilija Vrdoljak zahvalio je
generalnom vizitatoru i predsjedniku Kapitula fra Ivanu
Sesaru na svemu što je uèinio za dobro Provincije i uspjeh
Kapitula. Svu braæu zamolio je da žive s novom vjerom,
nadom i ljubavlju. "Na ovome Kapitulu uèinili smo važan
posao. Ali taj posao nema svoju snagu ako ne zaživi u
svakome pojedincu, u svakome od vas, u vašoj savjesti",
rekao je braæi kapitularcima fra Ilija Vrdoljak, novoizabrani
provincijalni ministar i pozvao braæu da otkrivaju dobro u
svakome subratu.
30. travnja 2014. broj 17/2014
9
Domovinske vijesti
Proslavljen sv. Marko evanðelist u drevnoj crkvi na
Gornjem gradu
Zagreb, 25.4.2014. (IKA) - Sveèano misno slavlje na
blagdan sv. Marka evanðeliste, u petak 25. travnja,
predvodio je u zagrebaèkoj crkvi Sv. Marka na Gornjem
gradu moderator Nadbiskupskoga duhovnog stola u Zagrebu
mons. Nedjeljko Pintariæ, u koncelebraciji sa župnikom te
najstarije zagrebaèke župe mons. Franjom Prstecom te
sveæenicima Gornjogradskoga dekanata.
Buduæi da je na blagdan sv. Marka zapoèeo i 16. festival sv.
Marka, Oratorijski zbor crkve Sv. Marka, pod ravnanjem
Jurice Petra Petraèa i uz orguljašku pratnju Pavla Mašiæa,
svojim je pjevanjem, od Händelove "Aleluja" kao ulazne
pjesme, a zatim i izvedbom Staroslavenske mise Albe
Vidakoviæa i drugih liturgijskih pjesama, cjelokupnom
slavlju dao posebno sveèano raspoloženje.
Pozdravljajuæi župljane župe sv. Marka i nazoène
hodoèasnike iz drugih dijelova grada Zagreba, mons.
Pintariæ je istaknuo kako se blagdan sv. Marka u uskrsnoj
osmini izvrsno izrièe porukom "Mir vama", koju je uskrsli
Krist izgovarao muževima i ženama svojega vremena
susreæuæi ih nakon uskrsnuæa, a ta se poruka povezuje sa sv.
Markom, uz èiji se simbol – lava, nalazi reèenica koju je
svetac èuo u viðenju "Mir tebi, Marko, evanðelista moj". Mir
je u središtu uskrsnog otajstva i navještaja, kazao je mons.
Pintariæ, zaželjevši da mir Krista uskrsloga osposobi i
današnje Kristove sljedbenike da budu navjestitelji evanðelja
- evangelizatori, koji æe u djelo provoditi Isusove rijeèi, kako
ih je zapisao evanðelist Marko: "Poðite po svem svijetu,
propovijedajte evanðelje svemu stvorenju".
Evanðelje po Marku danas trebamo èitati i meditirati kao
èlanovi Crkve u mnogostrukosti njegovoga znaèenja: kao
posadašnjeno sjeæanje onoga što se jednom dogodilo po
Isusu i u Isusu, kao navjestiteljsko svjedoèenje prvotne
Crkve o sebi samoj preko usta njenog evanðeliste, te kao
božansko otkrivenje koje poziva našu vjeru i poslušnost i
potièe nas da u našoj konkretnoj povijesnoj situaciji
svjedoèimo radosnu vijest evanðelja, kazao je u propovijedi
mons. Pintariæ, protumaèivši da je èitanjem evanðelja
potrebno otkriti shvaæanje prvotne Crkve i evanðelista
Marka o velikom djelu Božjeg spasenja koje je sadržano u
Markovom evanðelju i susresti naviještenog i naviještajuæeg
Isusa te odazvati se pozivu rijeèi Božje.
Ta se aktualizacija evanðelja u životu vjernika danas itekako
treba vidjeti u svakodnevnom životu, rekao je mons.
Pintariæ, dodavši da je sveti Marko u svoje vrijeme dao
primjer kako se osobnim doprinosom puno toga, i unutar
opravdanih razlièitosti stavova i mišljenja, može promijeniti.
Kazavši da glasno poput lava, trebamo izreæi svoj "Credo",
svoje vjerovanje u Isusa Krista, mons. Pintariæ je kazao da se
kao vjernièka zajednica trebamo zauzimati se za spasenje
èovjeka, za spas bližnjega, i time brinuti i za opæe dobro.
Podsjetivši da su katolièki biskupi Europe objavili proteklih
dana Izjavu uoèi nadolazeæih europskih izbora, u kojoj
potvrðuju svoju potporu europskome projektu te ohrabruju
sve graðane Europske unije da od 22. do 25. svibnja iziðu na
birališta, jer æe ishod Izbora oblikovati zakonodavstvo
Europske unije kroz sljedeæih pola desetljeæa, te æe imati
veliki utjecaj na one koji æe kroz nadolazeæe godine voditi
Uniju, mons. Pintariæ u homiliji istaknuo je važna naèela i
pitanja na koja su u svojoj Izjavi ukazali biskupi Vijeæa
biskupskih konferencija Europske unije te je u svjetlu
katolièkoga socijalnog nauka potaknuo vjernike da
promišljaju o goruæim pitanjima na koja veæ danas trebaju
znati odgovoriti i obrazložiti razloge svoje nade, kako bi
predstojeæe glasovanje bilo njihov odgovor na poticaje
informirane savjesti, ali ujedno i zauzimanje za poštovanje
10
30. travnja 2014. broj 17/2014
ika
ljudskog dostojanstva i vjersku slobodu koja podrazumijeva
pravo na javno izražavanje svoga vjerovanja.
Na završetku misnoga slavlja mons. Prstec zahvalio je svima
na molitvenom sudjelovanju te pozvao sve nazoène da
zahvale Bogu za milost što Božja rijeè kako ju je sv. Marko
zapisao veæ dvije tisuæe godina živi, unatoè brojnim
pokušajima da se zatre i uništi, ali se i dalje slavi: "Molimo
za tu milost, da ja i ti, i tvoj unuk i praunuk, vjerujemo u
Kristovu rijeè spasenja te da danas svojim primjerom
potaknemo buduæe generacije da i oni u buduænosti slave i
žive ono što je sveti Marko zabilježio u evanðelju".
U Sinju pokopan fra Pavao Žmire
Sinj, 25.4.2014. (IKA) - Na blagdan sv. Marka, u petak 25.
travnja, u župnoj i samostanskoj u crkvi Èudotvorne Gospe
Sinjske u Sinju, šibenski biskup Ante Ivas predvodio je misu
zadušnicu za fra Pavla Žmiru, OFM, koji je preminuo u
Muenchenu u utorak 22. travnja, u 80. godini života, 62.
redovništva i 53. sveæeništva. U koncelebraciji su bili
splitski provincijal fra Joško Kodžoman, gvardijan u
Münchenu fra Ante Babiæ, vikar samostana Gospe Sinjske
fra Mirko Mariæ, pastoralni vikar Splitsko-makarske
nadbiskupije don Ante Nedjeljko Anèiæ i još 85 sveæenika.
Meðu sveæenicima bili su i bivši provincijali fra Jure Brkan,
fra Žarko Maretiæ i fra Željko Toliæ. Brojna rodbina,
vjernici, redovnice i prijatelji došli su se oprostiti od fra
Pavla. Pjevanje su predvodili franjevaèki bogoslovi iz Splita,
a na orguljama je pratio mo fra Jure Župiæ. Sprovodne
obrede, nakon završetka mise zadušnice, na groblju sv.
Franje u Sinju predvodio je fra Blaž Toplak.
Biskup Ivas istaknuo je kako tom misom žele zahvaliti Bogu
što je njegovom milošæu fra Pavao ustrajno vjerno obavljao
mnoge službe u Provinciji, u službi braæe, svete Crkve
Katolièke i svoga hrvatskog naroda, u domovini i u
misijama. Uime provincije od fra Pavla oprostio se
provincijalni ministar fra Joško Kodžoman, koji je izmeðu
ostaloga spomenuo da se fra Pavao rodio u Karakašici u župi
Èudotvorne Gospe Sinjske dana 13. rujna 1934. od oca Ante
i majke Pere r. Kodžoman. Franjevaèki klasiènu gimnaziju
pohaðao je u Makarskoj izmeðu 1953. i 1957., a u
franjevaèki novicijat na Visovcu stupio je 15. srpnja 1952.
Na Franjevaèkoj visokoj bogosloviji u Makarskoj studira od
1957. do 1961., a sveèane zavjete položio je 31. ožujka
1959. pred provincijalom fra Jerkom Lovriæem. Red
ðakonata primio je 28. travnja 1961. a 29. lipnja iste godine
po rukama splitsko-makarskog nadbiskupa Frane Franiæa
primio je i sveæenièki red. Od 1961. do 1964. kao mladi
sveæenik nastavlja teološki postdiplomski studij na
Katolièkom bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu.
Potom je naveo sve njegove redovnièke i sveæenièke te
profesorske i odgojiteljske službe, sve do smrti u
Muenchenu.
Tekst suæuti splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišiæa
proèitao don Ante Nedjeljko Anèiæ, pastoralni vikar, a
oproštajne rijeèi izrekli su fra Ante Babiæ, fra Stjepan Èovo,
uime sveæenika iz fra Pavlove rodne Karakašice, uime bivših
provincijala fra Jure Brkan, fra Mirko Mariæ, vikar
samostana u Sinju, zaželjevši mu da na sinjskom groblju sv.
Franje, pod drevnom tvrðavom, u sjeni Gospina zvonika,
poèiva i uživa mir. Od pokojnika su se oprostili i fra Josip
Bebiæ, ravnatelj Ureda HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu
pastvu, fra Zvonko Toliæ, voditelj HKZ Stuttgart – Zentrum,
S. M. Dolores Mandiæ, splitske sestre klarise, uime
franjevaèkog samostana i župe Velike Gospe u Rožat fra
Jozo Sopta i fra Drago Ljevar.
ika
Slavlje u obnovljenoj crkvi Sv. Marka na Gornjem Orahu
Nadbiskup Barišiæ predvodio prvo misno slavlje nakon sto
godina
Orah, 25.4.2014. (IKA) – Više stotina vjernika iz župa
Vrgorske krajine i susjedne Hercegovine, unatoè kiši i
hladnom popodnevu okupilo se 25. travnja, na blagdan sv.
Marka evanðeliste, župnog zaštitnika, na sveèanom
euharistijskom slavlju, koje je u temeljito i izvorno
obnovljenoj župnoj crkvi na Gornjem Orahu predvodio
splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ.
Nadbiskup je tom prigodom blagoslovio crkvu u kojoj se
zbog trošnosti, toèno sto godina nije slavila misa. Uz
župnika don Marina Marèiæa, suslavio je velik broj
sveæenika Biokovskoga dekanata te nekadašnjih župnika u
Orahu.
Dugo se godina govorilo o nužnosti obnove ovog sakralnog
zdanja, meðutim, a ideja je zaživjela nakon inicijative
lokalnog povjesnièara Davora Jelaviæa, a svih ovih godina
moja desna i lijeva ruka u obnovi crkve bio je Zlatan Poliæ.
No, bez pomoæi župljanja, raseljenih stanovnika ovog sela,
brojnih dobroèinitelja, kojima se od srca zahvaljujem, malo
bi se tog realiziralo, istaknuo je župnik don Marin. Posebno
zadovoljstvo i radost zbog obnove toga staroga crkvenog
zdanja izrazio je i nadbiskup Barišiæ, kazavši kako æe s
novoobnovljenim Božjim hramom vjernici dobivati još bolju
i potpuniju duhovnu okrepu. Ovo je radostan dan za sve nas!
Što mislite zašto je ovo mjesto izbralo sv. Marka kao svog
zaštitnika? Jer su ljudi živjeli od motike i svojih žuljeva u
obližnjem polju, a sv. Marko je i zaštitnik polja, loza od
kojih ovaj puk i živi, ali i zato što je ovaj svetac svjedok žive
vjere, istaknuo je nadbiskup Barišiæ.
U Dubrovniku sveèano otvoren Susret hrvatske katolièke
mladeži
Dubrovnik, 26.4.2014. (IKA) - Deveti Susret hrvatske
katolièke mladeži sveèano je u subotu 26. travnja oko podne
na Stradunu u Dubrovniku otvorio biskup domaæin Mate
Uziniæ. Mladima je izrazio dobrodošlicu u Dubrovnik,
Dubrovaèku biskupiju i na Susret hrvatske katolièke
mladeži. "Kad smo prije dvije godine u Sisku primili križ
SHKM-a, mislili smo da je to samo križ tereta, a zapravo se
za nas u Dubrovniku pretvorio u križ blagoslova", istaknuo
je biskup Uziniæ. Poželio je mladima dobrodošlicu u zidine
staroga grada Dubrovnika, da se dobro osjeæaju na Susretu i
da se vrate slobodni svojim domovima, pripovijedajuæi
svima o tom susretu u slobodi jednih s drugima i svih s
Isusom Kristom.
Predsjednik Odbora za mlade HBK mons. Mijo Gorski,
zagrebaèki pomoæni biskup, uime Odbora i svih biskupa
HBK pozdravio je okupljenu mladež. Istaknuo je da je Krist
meðu mladima jer tko bi ih drugi okupio i potaknuo da doðu
na ovaj dogaðaj ako ne on, potkrijepivši to evanðeoskim
rijeèima o tome da gdje su dvojica ili trojica sabrana u
Isusovo ime, i on je meðu njima.
Kako su podršku SHKM-u dali i Grad Dubrovnik i
Dubrovaèko-neretvanska županija, mladima su se obratili i
gradonaèelnik Andro Vlahušiæ i župan Nikola Dobroslaviæ.
Gradonaèelnik je istaknuo kako je danas Dubrovnik najljepši
grad na svijetu upravo zbog svih lijepih, dragih, mladih ljudi
koji su se u njemu okupili te im poželio da uživaju, vesele
se, mole i doðu opet u Dubrovnik. Župan je istaknuo kako je
Dubrovnik stoljeæima živio svoju vjeru i iz vjere stvorio ono
što mladi mogu vidjeti oko sebe, a iz te vjere i danas živi.
Prigodan igrokaz s likovima iz dubrovaèke prošlosti Ivana
Gunduliæa i dubrovaèkog kneza izveli su dubrovaèki glumci,
a za to vrijeme ispred crkve Sv. Vlaha podignut je barjak
Domovinske vijesti
SHKM-a. Na kraju su izgovorili poznatu Gunduliæevu
"Himnu slobode" koju su mladi spontano poèeli recitirati s
njima.
U sklopu programa Biskupijski zbor mladih otpjevao je
himne posljednjeg SHKM-a u Sisku "U svjetlosti hodimo" i
dubrovaèkog SHKM-a "Na slobodu pozvani", uz prigodnu
koreografiju. Sveèanom otvorenju susreta nazoèili su i
biskupi koji su do tog trenutka stigli u Dubrovnik te
apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup
Alessandro D'Errico.
Program je nastavljen nastupima bendova i predstavljanjem
dekanata a zatim je iz dubrovaèke katedrale krenula
velièanstvena procesija mladih s križem SHKM-a, koji su
donijeli na oltar središnjega euharistijskoga slavlja u Gružu.
Kanonizaciju Ivana Pavla II. Osjeèani proslavili
fotografijom i poezijom
Osijek, 26.4.2014. (IKA) - U povodu kanonizacije bl. Ivana
Pavla II., koji je 7. lipnja 2003. godine pohodio Osijek i
Ðakovo, udruga DUHOS (Duhovnost osjeèkih studenata)
održala je 26. travnja umjetnièko-slavljenièki program
"Ususret kanonizaciji pape Ivana Pavla II." s izložbom
fotografija Marina Topiæa o Papinu pohodu te uz kazivanje
poezije Karola Wojtyle u Klubu knjižare NOVA. "U srcu
Osijeka, pokraj konkatedrale, trgom kojim je prolazio
blaženi Ivan Pavao II. otvaramo uoèi kanonizacija dvojice
papa izložbu fotografija s pohoda "Velikog pape" Hrvatskoj.
Ovo je okružje meni znakovito: S jedne strane vjeru
predstavlja konkatedrala Sv. Petra i Pavla, dok s druge stoji
knjižara - simbol znanja. Oboje se fokusira u jednomu
èovjeku - Karolu Wojtyli. Tko bi pomislio da u jednom
djeèaku bez majke, a uskoro i oca, drijeme tolika iskra Božje
providnosti. Poljski velikan, narodni pisac Wispianski
proroèki je napisao da æe iz Krakova iziæi iskra na cijeli
svijet. Mnogi tumaèe ispunjenje toga proroèanstva u papi
Ivanu Pavlu II... Karol Wojtyla poznat je i kao pjesnik, no
ipak njegovo veliko srce puno ljubavi prema Bogu i èovjeku
osvojilo je cijeli svijet pa tako i naša srca", kazao je uvodno
o. Arkadiusz Krasicki, sveuèilišni kapelan u Osijeku i
DUHOS-ov duhovnik, poljski misionar Družbe Duha
Svetoga u Hrvatskoj.
Dodao je kako "nismo svi imali priliku otiæi na kanonizaciju
blaženog Ivana Pavla II. u Rim niti biti s mladima u
Dubrovniku na Nacionalnom susretu Hrvatske katolièke
mladeži, ali DUHOS je skromno i s velikim srcem odluèio
ponuditi sugraðanima izložbu, zahvaljujuæi Marinu i
Domagoju Topiæu te tvrtki Foto ART koji su omoguæili
izložbu divnih fotografija, kao i osluškivanje poticajnog
poetskog glasa zahvaljujuæi angažmanu sveuèilišne
profesorice Ružice Pšihistal". Krasicki je zahvalio Ivici
Vuletiæu za izložbeni prostor te otvorio dvotjednu izložbu sa
20 fotografija nazvanu "Papa Ivan Pavao II. u Slavoniji".
Prof. dr. Ružica Pšihistal predstavila je pjesnièko-glazbeni
program "Èitamo Wojtylinu poeziju" koji su izveli èlanovi
DUHOS-a studentice Nataša Graovac i Romana Pavloviæ,
èitajuæi izabrane Wojtyline pjesme, uz gitarsku pratnju
Višeslava Kozaka. "Fotografija i pjesnièka rijeè dva su
medija kojim približavamo papu-pjesnika. Personalistièki
odnos i noæne meditacije pokazuju osobni put Karola
Wojtyle u traženju Božjega lica. Pjesništvo je govor duše.
Wojtyla je objavljivao pod pseudonimom i anonimno
smatrajuæi pjesnièki dar potpuno privatnim", istaknula je
Pšihistal. Studentski kapelan na kraju je istaknuo kako je
DUHOS ponosan što je, uz bl. Ivana Merza, njihov zaštitnik
sveti Ivan Pavao II. istinski putokaz vjere i poštenoga
studiranja.
30. travnja 2014. broj 17/2014
11
Domovinske vijesti
Rijeka: Susret kumova i korisnika projekta rijeèkog
Caritasa "Kumstva na daljinu"
Rijeka, 26.4.2014. (IKA) - Kumovi iz Sanrema, koji
pomažu djeci u sklopu projekta rijeèkog Caritasa "Kumstva
na daljinu", susreli su se 26. travnja s obiteljima korisnika
njihove pomoæi. Taj je susret ujedno bio podsjetnik na 20.
obljetnicu provoðenja tog projekta u sklopu Caritasa Rijeèke
nadbiskupije. Kumovi i korisnici proveli su dan zajedno u
obilasku Kvarnera i Gorskog kotara, a neke su kumove
ugostile obitelji korisnika. Dan je završen susretom i
podjelom darova u prostorijama Caritasa Rijeèke
nadbiskupije, gdje su ih doèekali i pozdravili djelatnici
Caritasa na èelu s voditeljicom projekta Laurom Marinelli.
Iz Sanrema je došlo petero obitelji koje veæ 20 godina
novèanim sredstvima pomažu djecu s podruèja Rijeèke
nadbiskupije. Kumovi iz Sanrema razvili su poseban odnos s
obiteljima kojima pomažu pa takvi susreti nisu rijetkost.
Projekt "Kumstva na daljinu" ipak ne postavlja takvu
obavezu kumovima pa mnogi od njih ne poznaju izravno
djecu kojoj pomažu nego se kontakt uspostavlja
posredstvom Caritasa Rijeèke nadbiskupije. Ipak, brojni su
primjeri kada kumovi èine i više od nužnog. Trenutaèno u
tom projektu Caritasa Rijeèke nadbiskupije sudjeluje 64
obitelji. Pomoæ se šalje obiteljima s više djece, djeci èiji su
roditelji stradali u ratu ili djeci s posebnim potrebama.
Voditeljica projekta uime rijeèkog Caritasa od samih
poèetaka bila je Laura Marinelli. Povodom 20 obljetnice
prisjetila se kako je sve zapoèelo u godinama Domovinskog
rata. "Sustav kumstava osmišljen je prije toèno 20 godina.
Kada je zapoèeo, u vrijeme rata, pomoæ je stizala i na 500
adresa. Bile su to ratne godine kada je Caritas iz brojnih
talijanskih gradova te Austrije i Njemaèke, u Hrvatsku slao
veliku pomoæ. Dolazili su kamioni hrane i potrepština, a
ubrzo i novac. Caritas Rijeèke nadbiskupije osmislio je
sustav kumstava kako bi donatori toèno znali kome i za što
odlazi novac koji su uplatili". Brižno je zapisivala svaku
uplaæenu kunu i vodila kartoteku obitelji kojima se pruža
pomoæ. "Krajem 90-tih broj kumstava se smanjio na
stotinjak, što je na neki naèin i logièno s obzirom da je rat
završen, a talijanski Caritas je pomoæ preusmjerio u druge
dijelove svijeta, na druga krizna žarišta. U poèetku se veliki
dio kumstava odnosio na djecu èiji su roditelji stradali u ratu.
Danas se brojka kumstava spustila na ispod sto, ali i dalje je
to lijepi broj djece kojima pomažu kumovi na daljinu."
Trenutaèno u projektu sudjeluje 36 obitelji iz Sanrema, 11 iz
Vigarana, 6 iz Verone, a obitelj Murkoviæ iz Trsta pokriva
dva kumstva. Poseban su primjer vlasnici firme Tutti frutti,
obitelji Mrakovèiæ i Baldigara s Krka koji su na sebe
preuzeli 9 kumstava. "Djeca kojoj danas šaljemo pomoæ
uglavnom su iz brojnijih obitelji s nezaposlenim roditeljima.
Žive od socijalne pomoæi i djeèjega doplatka pa im i pomoæ
kumova puno znaèi", objasnila je Marinelli kako projekt
danas funkcionira. "Voljeli bismo da ima više domaæih
kumstava, osoba ili tvrtki koje bi bile spremne preuzeti takvu
obvezu i pomoæi neko dijete u potrebi", zakljuèila je. Jedan
od najaktivnijih kumova je Ivan Quartino iz San Rema koji
veæ 22 godine redovito dolazi u Rijeku. Do sada je poduzeo
više od 200 putovanja od kojih su sva bila barem do Rijeke,
a neka i dalje u Hrvatsku, Bosnu ili Srbiju. Objašnjavajuæi
zašto sve to èini, odgovara jednostavno: "Jer to se mora
èiniti. Mislim da moramo pomagati ljudima u nevolji i onda
poæi od sebe pa to i uèiniti. Mi koji vjerujemo u Krista
moramo ne samo biti dobri, nego moramo biti Dobro. Vjera i
evanðelje su mi nadahnuæe i vodilja", objasnio je Quartino.
"Mi samo prosljeðujemo ono što smo dobili, sve je to Božji
dar", zakljuèili su kumovi na kraju susreta.
12
30. travnja 2014. broj 17/2014
ika
Središnje misno slavlje SHKM-a u Dubrovniku okupilo
35.000 mladih
Domaæin jubilarnoga desetog Susreta hrvatske katolièke
mladeži godine 2017. je Vukovar, objavio predsjednik HBK
nadbiskup Želimir Puljiæ
Dubrovnik, 26.4.2014. (IKA) – Sveèano euharistijsko
slavlje Susreta hrvatske katolièke mladeži u Dubrovniku u
subotu 26. travnja okupilo je 35.000 tisuæa mladih u luci
Gruž, na istom mjestu na kojem je prije 11 godina misu
služio bl. papa Ivan Pavao II.
Misno slavlje predvodio je dubrovaèki biskup Mate Uziniæ, s
kojim su koncelebrirali apostolski nuncij u RH nadbiskup
Alessandro D'Errico, nadbiskupi zadarski Želimir Puljiæ,
predsjednik HBK, splitsko-makarski Marin Barišiæ,
ðakovaèko-osjeèki Ðuro Hraniæ, biskupi zagrebaèki
pomoæni Mijo Gorski, predsjednik odbora HBK za mlade,
zatim varaždinski Josip Mrzljak, križevaèki Nikola Kekiæ,
šibenski Ante Ivas, hvarsko-braèko viški Slobodan Štambuk,
poreèko-pulski Dražen Kutleša, sisaèki Vlado Košiæ, te
kotorski biskup Ilija Janjiæ, subotièki biskup Ivan Penzeš,
vojni ordinarij u BiH Tomo Vukšiæ, banjoluèki pomoæni
biskup Marko Semren i zamjenik generalnog tajnika HBK
mons. Fabijan Svalina. Sudjelovalo je i 500 sveæenika,
povjerenika za mlade iz cijele zemlje, kao i predstavnici
javnog i politièkog života grada i županije.
Sve je pozdravio domaæin biskup Uziniæ rijeèima: "Draga
mladeži! Znam da ste mokri, ali i ova kiša je Božji blagoslov
i ona je znak da nas Gospodin voli, jer i kiša nam je
potrebna. Zahvalni smo Gospodinu za ovaj dan u svim
njegovim dimenzijama. Još više mu hvala, a ja sam sinoæ
upravo zato molio, da svi stignemo ovdje sretno i da ga
ovdje susretnemo i da se u susretu s njim oslobodimo od
svega onoga što nas zarobljava i da tako slobodni s ovog
našeg mjesta okupljanja otiðemo ponovno svojim kuæama i
postanemo oni koji æe s Kristom u sebi oslobaðati druge.
Evo to je razlog zašto smo ovdje. Hvala vam što ste
prepoznali taj razlog. Hvala vam što niste dopustili niti kiši
da nas u tome sprijeèi, nego ste i dalje, premda ste mokri s
osmijehom na licu. Dobro došli!"
Sudionici Susreta hrvatske katolièke mladeži bili su
povezani s Rimom po osobitoj poruci koja je stigla od pape
Franje, koju je predstavio njegov izaslanik u Hrvatskoj
nuncij Alessandro D'Errico: "Kao Papin predstavnik
radostan sam što sam s vama danas na Susretu hrvatske
katolièke mladeži. Poglavari Svete Stolice dali su mi zadaæu
da prenesem njihovo divljenje biskupu Uziniæu i njegovim
suradnicima za sve ono što su organizirali za slavlje ovako
važnog crkvenog dogaðaja. Sveti Otac Franjo molitvom prati
ovo slavlje s najboljim željama biskupima, a posebno
predsjedniku
HBK,
sveæenicima,
redovnicima
i
redovnicama, pastoralnim djelatnicima i svima koji sudjeluju
na susretu. Kao znak posebne blizine želio je poslati poruku."
Papinu poruku poslanu po državnom tajniku kardinalu Pietru
Parolinu proèitao je dr. don Petar Paliæ: "Preuzvišeni
gospodine, Njegova Svetost Franjo primio je s radošæu vijest
da æe se 26. i 27. travnja u vašoj biskupiji održati Susret
hrvatske katolièke mladeži. Sveti Otac s radošæu upuæuje
svoj pozdrav svim sudionicima, a na poseban naèin mladim
katolicima iz èitave Hrvatske, Bosne i Hercegovine i drugih
dijelova svijeta okupljenima u Dubrovniku.
Ovi su dani od posebnog znaèenja ne samo za ljubljenu
Crkvu u Hrvata, nego za sveopæu Crkvu, istaknuo je Papa,
napominjuæi da æe na Nedjelju Božjeg milosrða u Vatikanu
zajedno s papom Ivanom XXIII. biti proglašen svetim veliki
prijatelj hrvatskoga naroda i poèasni graðanin Dubrovnika
Ivan Pavao II. Još se uvijek živo sjeæamo njegova pohoda
ovom gradu i biskupiji u lipnju 2003. godine prigodom
ika
proglašenja blaženom Marije od Propetoga Petkoviæ.
Draga mladosti, papi Franji je duboko u srcu svaki mladi
èovjek. Radosno vam prenosim njegov poziv: Stavi Krista u
središte svoga života. Pouzdaj se u njega i neæeš se nikada
razoèarati. Vjera u nama èini radikalni obrat. Odvlaèi nas
same od središta i stavlja u središte Krista. Danas od vas
tražim: budite odvažni i u svojoj slobodi Krista izaberite kao
svoga uèitelja i prijatelja, samo æe tako vaši mladi životi
imati potpuni smisao, samo æete tako biti slobodni. Geslo
susreta u Dubrovniku 'Na slobodu pozvani' vaš je odgovor
na ovo što vam Petrov nasljednik poruèuje. Vaš slavni i stari
grad ponosan stoji na svoju baštinu slobode i pravde, o èemu
svjedoèe u kamenu upisane rijeèi nad vratima tvrðave Sv.
Lovrijenca: Sloboda se ne prodaje ni za sve blago svijeta.
Svijet nas uvjerava da se u prolaznom blagu nalazi ljudska
sloboda, no znamo da našu slobodu trebamo èuvati kao svoje
dragocjeno zlato. Jedan grad ne èine samo utvrde i zidine.
Grad, Božja graðevina, to ste vi, dragi prijatelji, koji veæ
sada svojom odgovornošæu i zalaganjem u Crkvi i u društvu
velikodušno prihvaæate zadaæe koje vam se povjeravaju. Ne
zaboravite nikada da je svako ureðenje vlastita života koje se
dogaða u prividnoj slobodi a nije u skladu s Božjim naumom
o èovjeku, osuðeno na neuspjeh. Èovjek se samo s Bogom i
u Bogu može potpuno ostvariti i postiæi puninu slobode
kojoj teži iz dubina svojega srca. Dok zaziva nebeski
zagovor BDM i vašega svetoga zaštitnika Vlaha, vrhovni
sveæenik se preporuèa da molite za njega i njegovo služenje
sveopæoj Crkvi te svima prisutnima udjeljuje poseban
apostolski blagoslov. Priopæujuæi ovo, koristim prigodu da
vas bratski iskreno pozdravim u Kristu Gospodinu".
Biskup Uziniæ pozvao je okupljene mlade da im Uskrsli
Krist bude uzor jer je on taj koji poziva na slobodu. Bog nas
je stvorio slobodne i želi nas slobodne, uz jedno ogranièenje
naše slobode – ljubav prema Bogu i bližnjemu, rekao je
biskup te istaknuo nekoliko važnih dimenzija slobode na
koju Krist poziva. To su odnos prema Bogu, odnos prema
bližnjemu, odnos prema samima sebi, te odnos prema svemu
stvorenome. Ljubav prema Bogu je temelj iz kojeg proizlazi
i odnos prema bližnjima, rekao je dubrovaèki biskup
mladima, te ih podsjetio i na Kristov odnos prema onima
koji su ga razapeli. Isus nikoga ne prisiljava na vjeru, on se
nudi. Za kvalitetan odnos prema bližnjima potrebno je
cijeniti same sebe, svoje dostojanstvo, razvijati se, biti bolji,
upozorio je biskup te potaknuo na meðusobno povjerenje i
povezivanje meðu mladim katolicima, što se onda treba
proširiti prema pripadnicima drugih kršæanskih Crkava i
vjerskih zajednica, onih koji nevjeruju pa i onih koji se
neprijateljski odnose prema kršæanima.
Mlade je pozvao da pozitivno misle, ali i da se angažiraju,
rekavši im da ne mogu dopustiti da dogaðaji u ovom svijetu
idu mimo njih. Biskup Uziniæ mladima je poruèio da se
moraju ukljuèiti u svoje župne zajednice, u molitvene
zajednice, u život Crkve, suraðivati sa svojim sveæenicima,
katehetama, suraðivati s biskupima, a s druge strane, rekao je
biskupi, sveæenici, redovnici i redovnice trebaju našim
mladima, laicima dati prostor u Crkvi. "Pozivam vas da na
Crkvu ne gledate kao na nešto tuðe, nego da je prepoznate
kao svoju zajednicu i da ju izgraðujete", potaknuo je biskup
mlade. Ponovivši rijeèi uskoro svetoga Ivana Pavla II. "Ne
bojte se Krista", biskup Uziniæ pozvao je mlade: "Otvorite,
što više rastvorite vrata Kristu, otvorite mu granice država,
politièkih sustava, kulture, školstva. Krist doista ništa ne
oduzima i sve daje".
"Zato, draga mladosti, želim vam poruèiti da budete
zainteresirani, da ne pustite ove društvene procese da proðu
mimo vas, nego da se ukljuèite, da budete aktivni, da
preuzmete odgovornost za ovo društvo, da nešto napravite.
Domovinske vijesti
Nemojte èekati da vam drugi osiguraju bolji život, nego
uzmite stvar u svoje ruke i vi osigurajte bolji život drugima.
I nemojte vjerovati onima koji vam kažu da se ovdje ne
može, da u ovoj zemlji nema perspektive, napravite
perspektivu, vi ste na to pozvani! Ukljuèite se najprije u
neke pretpolitièke aktivnosti, u razlièite udruge kojima æete
kršæansku radosnu vijest unositi u ovo društvo i èiniti ovo
društvo bogatijim, plemenitijim. Bez nasilja, bez želje da se
uèini bilo što protiv koga, nego s ljubavlju za ovo društvo, s
ljubavlju za svakog èovjeka u ovom društvu bez obzira na
njegovu vjersku, nacionalnu, politièku i bilo kakvu drugu
pripadnost. To je vaša zadaæa, pozvani ste biti odgovorni
èlanovi ovog društva, pozvani ste ne prepuštati svoj život
nekom drugom koji vam ne želi dobro, nego preuzmite u
svoje ruke odgovornost za sebe ali i za druge kraj sebe, u
ljubavi, onako kako je to Krist èinio, onako kako nas je on
uèio. A on nije nikad nikoga ni na što prisiljavao, nego je
svima nudio i svima prilazio u ljubavi", rekao je mladima
biskup Uziniæ.
Pozvao je mlade da cijene prirodna bogatstva naše zemlje,
da imaju ekološku svijest, da se brinu za sva stvorenja na
zemlji. "Imamo najljepšu zemlju na svijetu, ali mi imamo i
odgovornost za našu prirodu i prirodna bogatstva. Sve nam
je dano da tim upravljamo, ne da to iskorištavamo. Da
upravljamo na naèin da ono što smo primili od svojih
predaka predamo buduæoj generaciji ne istrošeno i
potrošeno, nego obogaæeno", poruèio je biskup mladima.
Pred sam kraj euharistijskog slavlja nadbiskup Puljiæ
zahvalio je svim i sudionicima i organizatorima susreta,
izrazivši im iskrene èestitke i pohvale. Zatim je objavio da je
mjesto održavanja jubilarnoga desetoga Susreta hrvatske
katolièke mladeži godine 2017. Vukovar, što su mladi
pozdravili dugotrajnim pljeskom, a ðakovaèko-osjeèki
nadbiskup Ðuro Hraniæ izjavio je: "Dobro došli u
Ðakovaèko-osjeèku nadbiskupiju. Dobro došli u Vukovar".
Mladi Dubrovaèke biskupije predali su križ SHKM-a
mladima iz Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, koji su tim
simboliènim èinom preuzeli organizaciju i pripremu toga
velikog dogaðaja za mlade cijele naše domovine.
Zahvalu mladih Svetom Ocu proèitala je volonterka SHKMa Andrea Džakula. Slavlje je uvelièao Biskupijski zbor
mladih, sastavljen od stotinjak srednjoškolaca, studenata i
radnika, pod vodstvom Luce Æatiæ, Ivana Luèiæa i Ivana
Crnjaka. Tijekom cijeloga euharistijskog slavlja u Gružu na
oltaru, ispred križa SHKM-a, bile su izložene moæi Ivana
Pavla II. Njih je u Dubrovnik donio kancelar Dubrovaèke
biskupije don Ivica Pervan, nakon što mu ih je 24. ožujka u
nadbiskupskoj rezidenciji u Krakovu predao krakovski
nadbiskup kardinal Stanislaw Dziwisz, dugogodišnji tajnik
pape Wojtyle. Za moæi tkanine natopljene krvlju buduæeg
sveca Katolièke Crkve i poèasnog graðanina Dubrovnika bit
æe napravljen i relikvijar te æe se moæi najmanje jednom
godišnje pronijeti Gradom u procesiji sv. Vlaha.
Nakon misnoga slavlja u Gružu Susret je nastavljen bogatim
veèernjim duhovno zabavnim programom na Stradunu gdje
je više tisuæa mladih uživalo u pjesmama katolièkih bendova
i posebnim koreografijama dubrovaèkih animatora SHKM-a
2014. Stradun je na svakom koraku odisao radošæu,
veseljem, pjesmom, plesom i nezaboravnim ozraèjem koje
samo mladi mogu prirediti. I u drugim župama izvan
Dubrovnika, u kojima su mladi bili smješteni, prireðeni su za
njih veèernji programi tako da su imali prigode za
neformalno druženje i upoznavanje. Veselo je bilo u
Mokošici, Trstenom, Župi dubrovaèkoj… Dubrovaèka veèer
SHKM-a obilježena je Ivanom Pavlom II. poèasnim
graðaninom Dubrovnika, velikim prijateljem mladih i
osnivaèem Svjetskih susreta mladeži.
30. travnja 2014. broj 17/2014
13
Domovinske vijesti
Toèno u ponoæ pripadnici Gorske službe spašavanja
spuštajuæi se s gradskog zvonika, ostavili su na njemu stratu
s prikazom dvojice papa. Uz zvuke poznate pjesme za koju
je bl. Ivan Pavao II. napisao rijeèi "Krist jednom stade na
žalu" u izvedbi Marije Husar Rimac i benda Zakon neba,
mladi volonteri pustili su u zrak 500 balona s led lampicama
uz posebne nakane i molitve upuæene uskoro svetom Ivanu
Pavlu II.
Susret hrvatske katolièke mladeži održava se svake dvije
godine u jednom od gradova Republike Hrvatske. Devetom
po redu SHKM u Dubrovniku prethodili su Susreti hrvatske
katolièke mladeži u Splitu (1996.), Rijeci (2000.), Osijeku
(2002.), Šibeniku (2004.), Puli (2006.), Varaždinu (2008.),
Zadru (2010.) i Sisku (2012.). U Vukovaru æe se iznimno
održati nakon tri godine, zbog Svjetskog susreta mladih u
Krakovu 2016.
Nadbiskupijski susret slijepih i slabovidnih osoba
Ðakovo, 26.4.2014. (IKA/TU) - Nadbiskupijski susret
slijepih i slabovidnih osoba, koji organizira Povjerenstvo za
pastoral osoba s invaliditetom i èlanova njihovih obitelji
Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, održan je 26. travnja u
Ðakovu. Okupilo se oko 150 sudionika, koji su osim iz
nadbiskupije stigli i iz Pleternice, te Orašja, susjedne BiH.
Prvi dio programa održan je u ðakovaèkoj katedrali, gdje se
sudionicima obratio vlè. Alojz Kovaèek, povjerenik, te
mons. Ivo Matijeviæ. Generalni vikar mons. Ivan Æuriæ
pozdravio je sve uime nadbiskupa Ðure Hraniæa, koji je bio
na Susret hrvatske katolièke mladeži u Dubrovniku. Mons.
Æuriæ govorio je o svojim iskustvima s takvih susreta još iz
svojih bogoslovskih dana, kao i o drugim susretima sa
slabovidnima te je posvjedoèio o visokoj kvaliteti
doživljavanja i spoznavanja okoline slijepih i slabovidnih,
koji su tjelesno videæi. Poželio je da ih Gospodin èuva i
krijepi.
Uslijedilo je koncelebrirano euharistijsko slavlje koje je
predvodio prof. dr. Mato Zovkiæ iz Sarajeva. Pjevanje je
animirala molitvena skupina ðakovaèke župe Svih svetih,
"Stado malo" pod vodstvom s. Jelene Damjanoviæ. U
homiliji prof. Zovkiæ posebno se osvrnuo na pashalni Psalam
118 - pjesmu zahvale Bogu za izbavljenje te je istaknuo:
"Smijemo i mi sabrani na ovu uskrsnu euharistiju na sebe
preuzeti dio Isusove zahvalne svijesti i radosti. Bez obzira na
naše tjelesno zdravlje i socijalni položaj svi smo doživljavali
da nas ljudi krivo razumiju i podcjenjuju. Bog nas je u svojoj
dobroti podržavao u našem ljudskom dostojanstvu i
vjernièkom poslanju. Zato mu danas želimo zahvaliti. U
Bogu smo svi netko i nešto, važni".
Poslije mise sudionici su se uputili do Središnje
nadbiskupijske i fakultetske knjižnice gdje je uslijedilo
biblijsko razmatranje prof. Zovkiæa "Snagom Krista koji
eshatonski živi svjedoèiti obraæenje i oproštenje". Predavaè
je analizirao ulomak Evanðelja po Luki o Isusovu ukazanju
dvojici uèenika na putu u Emaus. Na poèetku razmatranja
progovorio je o razlozima zašto je Pilat osudio nevinog Isusa
i zadržao se na njegovu uskrsnuæu, na izrièajima "uskrsnuo
je" i "on živi" u Novom zavjetu. Kleofi i drugom uèeniku na
putu u Emaus Isus tumaèi svoju nasilnu smrt, "otvara pamet
da razumiju pisma". Na kraju progovara o obraæenju i
oproštenju dostupnom u Kristu proslavljenom, predavaè je
kao zakljuèak postavio sudionicima nekoliko pitanja:
prihvaæaju li obraæenje na koje Krist zove i šalje; opraštaju li
bližnjima zato što i sami trebaju i žele Božje oproštenje; ima
li u njihovu kršæanskom srcu mjesta za druge onako kako
Isus želi? Susret je završio okrjepom i uz tamburaški sastav
"Slavonski vez".
14
30. travnja 2014. broj 17/2014
ika
Nuncij D'Errico predvodio slavlje s mladima
Pozvao je mlade da u svom životu slijede poticaje pape
Franje, prihvaæajuæi bez rezerve njegov san o Crkvi koja se
pokreæe, otvara horizontima svijeta, u službi zajedništva i
kulture susreta
Dubrovnik, 27.4.2014.
(IKA) - Apostolski nuncij u
Republici Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico u
nedjelju 27. travnja, drugog dana Susreta hrvatske katolièke
mladeži u Dubrovniku, predvodio je euharistijsko slavlje u
župi sv. Ane na Brgatu, ispred Doma mladeži u Donjem
Brgatu. Na misi su se okupili gosti, mladi sudionici susreta
iz Vrhbosanske i Zadarske nadbiskupije, te Gospiækosenjske, Banjoluèke i Požeške biskupije, kao i domaæi
vjernici iz Brgata i Postranja.
U homiliji nuncij D'Errico, kao Papin predstavnik, podsjetio
na neke poticaje pape Franje i na vrednovanje plodova
SHKM-a koji se mogu razumjeti kao poslanje koje mladima
povjerava Uskrsli Krist.
Papa Franjo èesto ponavlja da je ovo vrijeme složenih
izazova za Crkvu, pa je stoga takoðer i vrijeme nove
evangelizacije, kazao je nadbiskup. To vrijedi i za zemlje s
tradicionalno velikom kršæanskom veæinom kao što je
Hrvatska u kojoj se svi trebaju osjeæati odgovornima èiniti
dobro koristeæi darovane talente. Nuncij je naveo Papine
rijeèi o tome kako treba izaæi na periferije svijeta, bilo
materijalne, bilo egzistencijalne, i navijestiti Radosnu vijest
Božje ljubav i milosrða svima.
Govoreæi o SHKM-u, nuncij D'Errico rekao je: "U
promišljanju našeg crkvenog iskustva, neophodno je da se
otvorimo djelovanju Duha Svetoga: 'Primite Duha Svetog'.
Ove Isusove rijeèi trebale bi odzvanjati u našem životu
osobito danas, na završetku SHKM-a. 'Primite Duha
Svetoga'. Papa nas poziva da budemo voðeni Duhom
Božjim: odnosno da, s jedne strane, budemo spremni
napustiti naše unaprijed utvrðene sheme prema naèelu:
'uvijek se tako èini'; te, s druge strane, da budemo odvažni i
kreativni u pronalaženju novih struktura, stila i naèina
evangelizacije."
Nadbiskup je dalje naglasio da se mnogo toga može
pojednostaviti u kršæanskom svjedoèenju, u metodi i
sadržaju, jer nisu od osobite koristi veliki govori. Korisnija
je jednostavnost, u rijeèima i u ponašanju, kao što to Papa
daje za primjer. Skrenuo je pozornost kako "posebno
moramo biti pažljivi na sadržaj" jer bit Radosne vijesti vrlo
je jednostavna: Bog je Otac, milosrðe, oprost, Dobar Pastir
koji nas traži i brine se o nama, kao što to èini pastir sa
svojim zalutalim ovèicama. Istaknuo je kako je navjestitelj
ove poruke bio papa Ivan Pavao II., koji je prije nekoliko
trenutaka proglašen svetim.
Upozorio je i na radost Isusovih uèenika, koja dolazi iz
iskustva Isusove Radosne vijesti i od susreta s Uskrslim
Gospodinom. "Nema smisla gledati tužne i melankoliène
kršæane, kao da sudjeluju na nekom sprovodnom bdjenju.
Niti ima smisla vidjeti uštirkane kršæane, kako ih naziva
Papa, misleæi pri tom na rigidne i formaliste, koji se uvijek
zbog neèega žale. Naša radost nije prolazna poput veselja
koje nudi ovaj svijet. Naša je radost drukèije naravi: ona
dolazi iz sigurnosti da je Isus uskrsnuo i da u Njegovu
Uskrsnuæu pronalazimo Božju potvrdu Uèiteljevih Rijeèi i
Radosne vijesti. On je život, On je istina, On je put," poruèio
je nadbiskup D'Errico, dodavši kako tu radost ne treba
zadržati za sebe nego je treba širiti i naviještati svim
narodima.
Takoðer je pozvao mlade da slijede u svom životu poticaje
pape Franje, prihvaæajuæi bez rezerve njegov san o Crkvi
koja se pokreæe, otvara horizontima svijeta, u službi
zajedništva i kulture susreta, san o Crkvi otvorenih vrata,
ika
koja je simbol svjetla, prijateljstva, povjerenja. "To je san,
koji pozivam da danas prihvatimo bez rezerve, zajedno s
vašim biskupima, koji s velikom pozornošæu slijede
nadahnute pastoralne smjernice koje nam Sveti Otac iz dana
u dan daje, kako svojim nauèavanjem tako i svojim
primjerom života", zakljuèio je apostolski nuncij.
Zahvalnost nunciju na njegovoj nazoènosti na SHKM-u od
trenutka otvaranja pa do kraja izrazio je župnik mr. don
Robert Æibariæ, a mladi su na kraju mise predstavili svoju
skupinu i župe iz kojih dolaze.
Nadbiskup Puljiæ slavio s mladima u Gružu
Dubrovnik, 27.4.2014.
(IKA) - Predsjednik Hrvatske
biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ,
drugoga dana SHKM-a u Dubrovniku, 27. travnja, predvodio
je misu u župi sv. Križa u Gružu, na istom mjestu gdje je dan
ranije bilo središnje slavlje SHKM-a, na povijesnom mjestu
Papine mise u Dubrovniku.
U homiliji nadbiskup Puljiæ je, govoreæi o apostolu Tomi,
podsjetio i na druga evanðeoska mjesta gdje se on spominje,
te ustvrdio kako se iz toga vidi da je Toma odan i iskren
Isusov uèenik, spreman poæi s njime i u smrt, osoba koja
kaže ono što osjeæa.
"Zahvalni smo Tomi što je pokazao svoju radoznalost, što je
priznao da ne zna kamo to Isus ide, te imao hrabrosti pitati
ga. Ostala bi nam, naime, nejasna temeljna spoznaja da je
Krist naš Put, Istina i Život", rekao je nadbiskup te nastavio:
"Toma je èovjek koji traži, ispituje, muèi se, provjerava
sumnja i traga. Ali, kad je upoznao i iskusio Isusovu dobrotu
i strpljivost, onda prihvaæa potpuno, bez pridržaja, svim
biæem svojim, svim umom i srcem svojim." O Isusovu
ukazanju Tomi kada je bio zajedno s drugim apostolima koji
su veæ prije vidjeli Isusa, nadbiskup Puljiæ je rekao:
"Možemo samo nasluæivati kako je bilo pri Tominu srcu u
tom trenutku. Rijeèi Uskrsnuloga bile su dostatne da rasprše
svaku sumnju i nevjeru koja je obuzimala njegovu dušu i da
izmame usklik najljepšeg priznanja i vjere: Gospodin moj i
Bog moj! Isus je nagradio Tomino traganje za istinom i
ljubavlju. A Toma svojim usklikom pokazao kako je u
dubini svoga biæa uz izraze sumnji, malodušja i pesimizma
trajno nosio i gajio osobitu ljubav prema Isusu sa željom da
ga još više upozna, zavoli i slijedi."
Nadbiskup Puljiæ podsjetio je mlade i na rijeèi Ivana Pavla
II., koji je upravo proglašen svetim u Vatikanu, a koje je
izgovorio kad je bio u Dubrovniku: "Dugo sam vremena
želio posjetiti Dubrovnik. Ta se moja želja danas ispunila.
Blagoslivljam vaše obitelji i mlade kojima velim: Hrabro.
Blagoslivljam djecu i bolesnike! Neka Bog blagoslovi rodno
mjesto nove blaženice, grad Dubrovnik i cijelu Hrvatsku!"
Te rijeèi su uklesane u kamenu i postavljene na zvonik
gruške crkve, u blizini njegovoga kipa. Osvrnuo se i na
sinoænje euharistijsko slavlje SHKM-a i rijeèi himne susreta,
i poruèio mladima da budu i ostanu "uzdanica svetog Ivana
Pavla II. i nada Crkve, društva i našega naroda".
Propovijed je završio rijeèima: "Ne bojte se poteškoæa,
kušnja i životnih izazova, jer Krist vas poziva, podržava i
potièe da budete njegovo svjetlo u ovome svijetu. Nemojte
proigrati njegovo povjerenje. On vas voli i raduje se svakom
vašem uspjehu i pobjedi. Budite mu vjerni i postojani u
onome što ste primili. Budite zahvalni za sve što ste
naslijedili. I budite ponosni na svoje hrvatske i katolièke
korijene."
Euharistijsko slavlje animirali su mladi, a rijeèi zahvalnosti
uputio je župnik fr. Mihael Mario Tolj.
Domovinske vijesti
Biskup Uziniæ predvodio slavlje s mladima ispred
dubrovaèke katedrale
Dubrovnik, 27.4.2014.
(IKA) - Drugog dana Susreta
hrvatske katolièke mladeži u Dubrovniku, 27. travnja, na
nedjelju Božjega milosrða, mladi sudionici SHKM-a
sudjelovali su na misama u župama u kojima su prethodnu
noæ kod obitelji, u dvoranama ili školama, prespavali ili na
zajednièkim veæim prostorima gdje su se okupili mladi iz
više župa.
Misu ispred dubrovaèke katedrale za mlade goste i domaæine
iz katedralne župe i župe sv. Andrije predvodio je
dubrovaèki biskup Mate Uziniæ. U propovijedi je istaknuo tri
stvari u kojima prepoznajemo Krista Uskrslog kao
osloboditelja, a onda i svoju dužnost biti navjestitelji
njegova osloboðenja onima kojima su poslani. Najveæi
problem slobode je strah, kazao je biskup, pa su i Isusovi
uèenici nakon uskrsnuæa bili prestrašeni. Pozvao je mlade da
dopuste uskrslom Kristu da ih oslobodi od svih njihovih
strahova, ma koji to bili.
U slici Tome koji ne vjeruje i uèenika koji vjeruju, biskup je
progovorio o tome zašto netko vjeruje, a drugi ne vjeruju.
Vjeruju oni kojima je dana milost da vjeruju, ali kako Bog
nikog ne prisiljava, èovjek sam u slobodi treba na milost
odgovoriti. Postoje i oni, a danas je veliki broj takvih, rekao
je biskup Uziniæ, koji su imali milost, dali svoj odgovor,
družili se s Isusom, primili sakramente, a onda im se
dogodilo nešto što ih je udaljilo od Gospodina. To nešto je
ono što se bilo dogodilo i Tomi, udaljili su se od zajednice i
lutali okolo sami. Sami sa svojim strahovima, nisu više bili u
zajednici na nedjeljnim euharistijama. Ako prestanete
dolaziti na misu, vaša sudbina je Tomina sudbina, premda
ste ga bili susreli u jednom periodu života, poruèio je biskup
mladima. Onima koji razmišljaju o duhovnom pozivu, a
takvih je oko 15% prema rezultatima ankete, biskup je
ohrabrio da se odazovu. Svima je poželio da u svoje župe
ponesu mir koji su doživjeli na SHKM-u u Dubrovniku.
Nakon mise katedralni župnik dr. don Stanko Lasiæ pozvao
je predstavnike pojedinih župa da kratko predstave svoju
skupinu, a prigodom predstavljanja pojedine župe su
radosnom pjesmom pozdravile okupljene. Trg ispred
katedrale bio je prepun razdragane mladosti od kojih je veæi
dio nosio majice razlièitih boja SHKM-a u Dubrovniku koje
su ova dva dana davale dodatno šarenilo susretu.
Drugi dan SHKM-a na Mljetu
Prvi put u povijesti prostrana crkva Sv. Pavla bila je
dupkom puna mladih
Babino Polje, 27.4.2014. (IKA) - Mljet je ugostio 530
sudionika Susreta hrvatske katolièke mladeži u Dubrovniku 6 skupina iz Splitsko-makarske nadbiskupije i 4 iz
Mostarske biskupije, koji su s deset autobusa iz Dubrovnika
trajektom došli na otok u veèernjim satima u subotu 26.
travnja. Ugostile su ih obitelji mljetskih župa Maranoviæi,
Babino Polje i Goveðari. U nedjelju su se s vjernicima
cijelog otoka okupili u najveæoj mjesnoj crkvi Sv. Pavla u
Babinu Polju na misi koju su sa župnikom don Matom
Puljiæem slavili voditelji skupina Susreta.
Prvi put u svojoj povijesti prostrana crkva Sv. Pavla bila je
dupkom puna mladih, istaknuo je u pozdravu naèelnik ing.
Ðivo Market. Na kraju mise izmijenjeni su pozdravi i darovi,
a domaæa klapa "Kurenat" izvela je dio svoga bogatog
repertoara. Nakon mise, otoèke obitelji koje su srdaèno
ugostile mladež u svojim domovima, priredile su im i
zajednièki objed "kod spomenika". Slijedilo je radosno
druženje pod sunèanim nebom zelenog Mljeta te sretan
povratak domovima s puno lijepih dojmova.
30. travnja 2014. broj 17/2014
15
Domovinske vijesti
Stara Mokošica: Misa drugog dana SHKM-a
Ukoliko svako od nas bude bolji i pravedniji i svijet æe
postajati takav, poruèio je biskup Kekiæ
Stara Mokošica, 27.4.2014. (IKA) - Župa sv. Spasitelja u
Staroj Mokošici, u kojoj je 200 obitelji primilo više od 650
mladih sudionika Susreta hrvatske katolièke mladeži,
ugostila je biskupa Križevaèke eparhije Nikolu Kekiæa koji
je predvodio nedjeljno misno slavlje 27. travnja u suslavlju
sa župnikom don Stjepanom Kordiæem te desetak sveæenika
i ðakonom.
Prije mise mladi Križevaèke eparhije predvoðeni biskupom
Kekiæem i sveæenicima pjevali su i molili akatist
Milosrdnom Isusu. Akatist je drevna molitva koja je nastala
na kršæanskom Istoku. Grèka rijeè "akathistos" znaèi
hvalospjev koji se pjeva stojeæi. Najstariji i ujedno izvorni
akatist posveæen je Presvetoj Bogorodici. U župi sv.
Spasitelja molitva se odvijala pred ikonom koja je kasnije
darovana župi.
U propovijedi je grkokatolièki biskup uvodno rekao kako su
ovo dani što ih uèini Gospodin dok mladi okupljeni na
SHKM-u zajedno slave uskrslog Krista. Nitko od nas nije
zadovoljan situacijom u kojoj se nalazimo, svijet koji se
gradi bez Krista urušava se poput kuæe sagraðene na pijesku,
rekao je. Citiravši biblijske reèenice biskup Kekiæ je
upozorio na opasnost klanjanja novcu i postavljanje onih
koji daju ljudima posao kao da su gospodari njihovog života
i cijelog svijeta. "Zdrave snage kojih sigurno ima, hrabri
borci za istinu i pravdu moraju diæi svoj glas", istaknuo je
biskup ohrabrujuæi mlade da pokušaju ovaj i ovakav svijet
promijeniti, ali ne nasilnom revolucijom nego poput Isusa
ljubeæi svakog èovjeka. Ukoliko svako od nas bude bolji i
pravedniji i svijet æe postajati takav, poruèio je biskup
Kekiæ. Po završetku mise koju je animirao zbor mladih župe
sv. Spasa pod vodstvom Simone Gavriæ slijedilo je
predstavljanje župa i razmjena darova. Mladi su na zanimljiv
i kreativan naèin predstavili svoje župe, bilo je tu skeèeva,
igrokaza, pjesme i hip-hop pokreta. U Staroj Mokošici bili
su smještani mladi iz Zagrebaèke i Rijeèke nadbiskupije, kao
i Sisaèke biskupije i Križevaèke eparhije.
Misa drugog dana SHKM-a u Èilipima
Oko 1200 mladih na misi koju je predvodio nadbiskup
Barišiæ
Èilipi, 27.4.2014. (IKA) - U župi sv. Nikole u Èilipima
euharistijsko slavlje drugoga dana Susreta hrvatske katolièke
mladeži u nedjelju 27. travnja, uz sudjelovanje više od dvije
tisuæe vjernika meðu kojima 1200 mladih, sudionika SHKMa, predvodio je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit
Marin Barišiæ uz koncelebraciju dvadesetak sveæenika i
ðakona. Ni najstariji stanovnici Èilipa ne sjeæaju se
masovnijega bogoslužja u ovom mjestu.
U propovijedi nadbiskup Barišiæ uputio je poruku mladima
da ne budu nevjerni kao sveti Toma, neka se ne boje, nego
da svoju vjeru crpe u Isusu Kristu i vjerovanju u Boga
svemoguæeg s kojim æe moæi rješavati sve svoje
ovozemaljske probleme na koje nailaze u svom životu.
Tijekom liturgije mladi su glasno odgovarali i iskazivali
svoju vjeru molitvom i pjesmom uz zbor najmlaðih
Èilipljana "Malih Konavljana" kojima su se za ovu prigodu
pridružili i stariji èlanovi. Program u Èilipima završio je u
popodnevnim satima pozdravnim rijeèima i predstavljanjima
svih župa iz kojih su došli mladi na ovaj Susret hrvatske
katolièke mladeži, a župnik don Josip Barišiæ zahvalio je
svima.
16
30. travnja 2014. broj 17/2014
ika
SHKM: Biskup Janjiæ u Mlinima
Mlini, 27.4.2014. (IKA) - Kotorski biskup Ilija Janjiæ
predvodio je drugog dana Susreta hrvatske katolièke
mladeži, 27. travnja, misno slavlje na otvorenom u župi sv.
Ilara u Mlinima gdje ga je pozdravio župnik don Grgo
Tomiæ. Okupljene mlade iz raznih dijelova Hrvatske
podsjetio je na slavlje u Gružu na kojem su bili svi zajedno
kao u jednom srcu. "A mi danas po èitavoj biskupiji poput
krvotoka raznosimo, slikovito reèeno, krv života", dodao je
biskup. Krist treba biti središte života kršæana i cilj prema
kojem hode. "Ako nas je Krist osvojio onda danas možemo
biti radosni i sa Crkvom u Rimu" gdje je zapoèelo slavlje
proglašenje svetim dvojice papa, rekao je biskup Janjiæ. "S
tom Crkvom smo povezani i mi u ovoj župi sv. Ilara u
Mlinima", primijetio je. Povezanost s Kristom najviše je što
jedna osoba može imati u životu, mnogi osjeæaju sreæu što
idu za njim i što žele vršiti Božju volju, rekao je kotorski
biskup. S mladima je razmišljao i o onima koji ne žele
slijediti Krista i na taj naèin sebe osiromašuju. Istaknuo je i
važnost sveæenika, vjesnika njegove Radosne vijesti, u toj
živoj Crkvi te potaknuo mlade da se mole za dobre
sveæenike. "Vi, mladi, vi ste buduænost Crkve", poruèio je
mladima biskup Uziniæ. Propovijed je biskup prekidao
pjevanjem molitvenih zaziva u èemu su mu se i pridruživali i
vjernici. U molitvi vjernika, koju su predvodili mladi
predstavnici iz razlièitih biskupija, posebno se molilo za mir
u Siriji i Ukrajini. Nakon prvoga kišnog dana SHKM-a,
drugog dana sunce je obasjalo mlade u Mlinima koji su
slavili Gospodina na misi pored mora, kao i na cijelom
hrvatskom jugu.
Proslavljen zaštitnik Poljica sv. Jure
Gata, 27.4.2014. (IKA) – Više od tisuæu vjernika poljièke
župe sv. Ciprijana u Gatima ponad ušæa Cetine te iz župa
Poljièkoga dekanata s prostora nekada slavne Poljièke
kneževine, sveèano je u nedjelju 27. travnja, po tradiciji
prvoj po blagdanu Jurjeva (23. travnja) proslavilo sv. Juru
muèenika, nebeskog zaštitnika Poljica. Proslava je poèela
prijepodnevnom procesijom oko 600 godina stare istoimene
starohrvatske crkvice podignute na povijesnom poljièkom
mjestu Gradcu pokraj Gata, odakle se pruža predivan pogled
na more i okolne planine. Misno slavlje ispred stare crkvice
prevodio je don Krsto Tomiæ, župnik poljièke župe
Uznesenja Marijina iz Podgraða, u suslavlju s gatskim
župnikom i poljièkim dekanom preè. don Vladom
Ðuderijom te još šestoricom sveæenika iz poljièkih župa.
U homiliji je govorio o èvrstoj vjeri i nepokolebljivosti sv.
Jure pred moænicima ovoga svijeta, istièuæi da se i danas
mnogi svjetski moænici obrušavaju na Crkvu želeæi je
ušutkati, oklevetati i pokoriti svojim sitnim interesima. U
svoje doba sv. Jure to nije dopuštao, zato je postao simbol i
znak otpora: zlu, neistini i nevjeri te ugrožavanju
dostojanstva svakoga èovjeka, istaknuo je propovjednik,
ohrabrivši okupljeno vjernièko mnoštvo da im sveti rimski
vojnik – muèenik, i danas bude uzor u neustrašivom
ispovijedanju vjere.
Liturgijsko pjevanje stopljeno s vjernièkim mnoštvom
predvodio je veliki mješoviti zbor iz Podgraða. U procesiji i
misi nazoèili su i èelnici Grada Omiša i Dugog Rata,
izaslanici župana Splitsko-dalmatinske županije, a po
tradiciji i Veliki knez poljièki Petar Rodiæ. Na kraju
euharistijskog slavlja župnik don Vlado blagoslovio je vozila
i vozaèe, a uz uskrsnu "Kraljice neba raduje se", poljièku
himnu "Poljièani poštovani", sveèana proslava Jurjeva
završila je pozdravom domovini "Lijepom našom".
Gata su u povijesti Poljièke Republike bila jedno od
ika
središnjih sela, jer je na podruèju župe povijesni Gradac s
crkvom Sv. Jure, gdje su stari Poljièani birali svoga kneza i
donosili odluke važne za Poljica. Župa Gata nalazi se na
zapadnom dijelu plodne kotline u kojoj je smješteno
nekoliko sela. Podruèje je bogato izvorima žive vode, a bilo
je nastanjeno davno prije dolaska Hrvata u 7. stoljeæu. Gata
su dobila ime po starom naselju iz rimskoga vremena
zvanom Gadate. I kršæanstvo se tamo vrlo rano proširilo, što
potvrðuju arheološki ostaci starokršæanske bazilike iz 6. st.,
na kojoj je podignuta današnja župna crkva posveæena sv.
Ciprijanu. Na podruèju župe Gata, kojoj je davno pripojena
župa Èišla, nalazi se devet crkava i jedna kapelica. Župa nije
ugrožena iseljavanjem te ima oko 750 stanovnika.
Petrinjska župa Ivana Pavla II. proslavila proglašenje
svoga zaštitnika svetim
Petrinja, 27.4.2014. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ
predvodio je u nedjelju 27. travnja u prepunom bogoslužnom
prostoru župe Ivana Pavla II. u Petrinji sveèano misno
slavlje u povodu proglašenja zaštitnika te župe svetim. U
koncelebraciji su bili župnik iz Hrastovice fra Željko
Jurkoviæ, župnik iz Hrvatskog Èuntiæa fra Petar Žagar, župni
vikar iz Hrvatske Kostajnice fra Svetislav Krnjak i domaæi
župnik fra Anto Barišiæ, a ispovijedali su župnik iz Hrvatske
Kostajnice fra Stjepan Jambrošiæ i župnik iz Gora Paško
Glasnoviæ.
Pozdravljajuæi okupljene župljane, kao i štovatelje novoga
sveca pristigle iz cijelog petrinjskog kraja, biskup Košiæ
proglasio je novo ime te župe, tj. župu sv. Ivana Pavla II.
U homiliji biskup Košiæ istaknuo je kako je to iznimno veliki
dan za èitavu Crkvu, a "posebno za nas Hrvate jer nas je
sveti Ivan Pavao posebno volio, o èemu govore njegova
djela, a i to da je od 104 svoja apostolska putovanja izvan
Italije pet bilo nama Hrvatima, tri u Hrvatsku i dva u Bosnu i
Hercegovinu. "Sveti Ivan Pavao II. znao je da je naš narod
ranjen i zato nas je i posjetio 1994. godine. Imao je suæuti i
hrabrosti za nas, posvetiti se nama, doæi k nama i reæi 'Papa
je s vama'. On je podupirao našu pravednu borbu i pravo na
slobodu te smo je mi po njegovu zauzimanju i dobili. On se
hrabro zauzimao za nas kada su nas htjeli satrti. Imao je
suæuti kada nam je bilo teško, bio je s nama, znao je što je to
rat i stradanje, što je i sam doživio u svojoj Poljskoj u II.
svjetskom ratu. Znao je i koje su to teškoæe komunistièkog
režima, u kojem je i sam živio, a njegovim zauzimanjem pao
je Berlinski zid, tj. ta epizoda tragiènog totalitarnog režima
komunizma urušila se sama u sebe", poruèio je biskup, te se
prisjetio i hodoèašæa prognanih Petrinjaca na zagrebaèki
hipodrom koje je predvodio kao petrinjski župnik.
U nastavku biskup je podsjetio kako je Ivan Pavao II. uzeo
ime od takoðer toga dana kanoniziranog pape Ivana XXIII,
te pape Pavla VI. "Baš je papa Ivan XXIII. zapoèeo Koncil,
otvorio je Crkvu novosti vremena u kojem živimo i imao je
hrabrosti prijeæi neke pragove, okrenuti neke nove stranice.
To je sigurno nastavio i Pavao VI., te je iz tog razloga i Ivan
Pavao II. uzeo imena te dvojice koncilskih papa jer je u
njima vidio poèetak osobitog djelovanja Duha Svetoga u
Crkvi i jer ih je želio nasljedovati", rekao je biskup te na
kraju pozvao na molitvu okupljene sv. Ivanu Pavlu II. na
nakanu za mlade, obitelji i stare, te za život ove župe
osnovane prije tri godine.
Na kraju, biskupu Košiæu na predvoðenju mise i trudu koji je
uložio kako bi stigao sa SHKM, a gdje je tog jutra nedjeljno
slavlje predvodio za mlade u Stonu, zahvalio je župnik
Barišiæ.
Misu je animirao župni zbor župe Presvetog Srca Isusova iz
Karlovca predvoðen s. Davidom Dizdar.
Domovinske vijesti
Biskup Gorski slavio misu s mladima na Korèuli
Korèula, 27.4.2014. (IKA) - Sudionici Susreta hrvatske
katolièke mladeži, kojima su Korèulani bili domaæini,
okupili su se u župnoj crkvi, korèulanskoj katedrali, 27.
travnja na sveèanom misnom slavlju koje je predvodio
predsjednik Odbora HBK za mlade zagrebaèki pomoæni
biskup Mijo Gorski. Okupljene je pozdravio i poželio
dobrodošlicu župnik don Frano Kuraja, a sa župnom
zajednicom ih je upoznala animatorica Marija Farac. Biskup
Gorski u homiliji mladima se obratio na neposredan i
zanimljiv naèin. Poruèio im je da zapamte da se uvijek imaju
gdje vratiti: kad odu iz domovine, mogu se opet u nju vratiti;
kad se razoèaraju s nekim situacijama u obitelj, mogu joj se
opet vratiti; a kad u životu sagrješe ili ako krenu
stranputicama takoðer trebaju znati da se mogu vratiti, da ih
Bog èeka raširenih ruku. Mladi Splitsko-makarske
nadbiskupije organizirali su službu rijeèi i pjevanje. Poslije
misnog slavlja, mladi, predstavnici župa, zahvaljujuæi svojim
domaæinima, predstavili su krajeve iz kojih dolaze, i to na
vrlo simpatièan naèin. Tom prilikom meðusobno su
razmijenjeni prigodni darovi. Na ulazu u grad naèinjeno je
nekoliko zajednièkih fotografija, a HGD Sveta Cecilija
izvelo je za sudionike vitešku igru Morešku.
Biskup Ivas s mladima na Boninovu
Dubrovnik, 27.4.2014. (IKA) - Na igralištu Osnovne škole
Marina Držiæa u župi sv. Petra na Boninovu, sveèanu misu
drugog dana Susreta hrvatske katolièke mladeži, 27. travnja
predvodio je šibenski biskup Ante Ivas, a na njoj se okupilo
više od dvije tisuæe mladih iz zagrebaèkih, ðakovaèkih,
bjelovarskih, varaždinskih i osjeèkih župa.
Dobrodošlicu svima kao i zahvalu onima koji su sudjelovali
u organizaciji Susreta zaželio je župnik don Ivica Pervan,
dok je mons. Ivas uputio rijeèi ohrabrenja i nade svim
nazoènima. Osvrnuvši se na subotnje misno slavlje u Gružu
istaknuo je veliko zadovoljstvo kad je ugledao toliko mnogo
mladih te je tu sliku usporedio sa saæama, a Isusa
prispodobio mati pèeli koja sve okuplja da stvori svoj med,
najživotvorniju hranu za nas. "Divno je bilo vidjeti to
dostojanstveno hrljenje k Isusu", istaknuo je. Živimo u
vremenu velikog straha premda se govori o velikim
slobodama, rekao je šibenski biskup, zato se ne bojmo Isusa,
pustimo ga u svoja srca. Dodao je kako mu je želja da mladi
s ovog susreta ponesu sa sobom vjeru da je Krist s njima, i
sutra i uvijek, posvuda, u žalostima i tugama, veseljima i
radostima. Druga mu je želja da idu po cijelom svijetu
pronoseæi Isusovu poruku. "Idite ponosni s odlukom da Bog
raèuna da ste njegovi svjedoci. Isus stoji pred vratima naših
srca, èeka na vas. Mladi pustite ga unutra, jer vam jedino On
može dati potpunu slobodu", poruèio je biskup Ivas.
Trogir: Župljani darivali stare i nemoæne
Trogir, 27.4.2014. (IKA) - Na Bijelu nedjelju i na blagdan
blažene Ozane Kotorske 27. travnja, karitativna skupina s
gvardijanom fra Šimunom Škibolom i župnikom sv. Jakova
apostola na Èiovu u Trogiru fra Nediljkom Jerkanom
posjetila je nekadašnji franjevaèki samostan sv. Josipa, gdje
su danas stacionirane starije i nemoæne osobe Doma starih u
Trogiru. Tom prigodom uruèili su im darove te je mladi
župni zbor kojem su se prikljuèili i èlanovi mješovitog
župnog zbora, Franjevaèkoga svjetovnoga reda i
Franjevaèke mladeži, otpjevao nekoliko prigodnih pjesama.
30. travnja 2014. broj 17/2014
17
Domovinske vijesti
Fra Stanko Škunca proslavio zlatni sveæenièki jubilej
Bavi se crkvenom i franjevaèkom poviješæu i prošlošæu
svoga rodnog kraja. Objavio je pet knjiga i 31 znanstveni
rad. Trenutaèno obraðuje svetaèke likove iz Istre
Zadar, 27.4.2014. (IKA) - Fra Stanko Škunca, gvardijan
samostana Sv. Frane u Zadru, revni duhovni, pastoralni i
znanstveni franjevaèki djelatnik, predvodio je u nedjelju 27.
travnja u crkvi Sv. Frane u Zadru u zajedništvu sa subraæom
sveæenicima sveèano misno slavlje kojim je proslavio
pedeset godina svoga sveæeništva. Propovijedao je
provincijal Franjevaèke provincije sv. Jeronima fra Andrija
Bilokapiæ, istaknuvši da sveæenici imaju posebno mjesto u
Crkvi. Tim slavljem ne velièa se osoba, nego Božji dar
darovan Crkvi po službi sveæenika. "Božansku zbilju
Gospodin je povjerio krhkosti Crkve i svakog vjernika,
lomnosti sveæenika. Bog želi uæi u našu slabost i obogatiti je
snagom. Sveæenik i svaki krštenik imaju dioništvo u
Kristovom sveæeništvu. Zahvalni smo za sveæenièko
služenje fra Stanka. Uskrsli je svoje djelo povjerio Crkvi u
kojoj sveæenici imaju bitnu ulogu i divnu službu.
Sveæeništvo je dar pojedincu, ali prvenstveno je to dar Crkvi,
zajednici vjernika", rekao je fra Andrija, istaknuvši da
sveæenik ne zna što ga èeka, ali slijedi put, ide u vjeri. "Svi
smo voðeni svetom tajnom. Zlatni jubilej sveæeništva je
prigoda opet reæi 'Evo me, hoæu i nastavljam put'. Milost
tako nastavlja u nama svoje djelo. Dobro koje Bog èini po
sveæeniku ostaje. Fra Stanko je želio živjeti i biti evanðelje,
nositi Isusovu rijeè 'Mir vama'. Ta rijeè nije neko obeæanje,
puka želja, to je tvrdnja koju je sv. Franjo stavio u svoje
geslo 'Mir i dobro' i braæu je pozdravljao s 'Gospodin ti dao
mir'", rekao je fra Andrija, dodavši kako Uskrsli dolazi kroz
zatvorena vrata, ne ruši. Sveæenik u službi i svatko u svom
poslanju nije pozvan rušiti, nego otvarati, grijati, u èovjeku
buditi klicu besmrtnosti. "Kao što toplina i voda ne ulaze
nasilno, ne razaraju sjeme, nego sunce neèujno grije, kiša
natapa i sjeme otkriva svoju èudesnost. Isus ne dolazi k
nama nasilno, nego kroz zatvorena vrata, želeæi nas obogatiti
mirom. Mir je božanska zbilja, to je naèin Božjeg
postojanja", istaknuo je fra Andrija, tumaèeæi i Isusov dah i
rijeèi "Primite Duha Svetoga". "To nas podsjeæa na prve
stranice Biblije kad je Bog stvorio èovjeka od zemlje. Svaki
put kad slavi misu, sveæenik zaziva istog Božjeg duha, da
Duhom posveti darove i zahvati vjernike da postanu jedno s
Ocem, Sinom, Duhom Svetim i meðusobno; da ih posveti,
pobožanstveni", zakljuèio je fra Andrija u propovijedi.
Na kraju mise èije je dijelove skladao fra Stanko, slavljenik
je zahvalio na pedeset godina služenja Crkvi, Bogu što ga je
pozvao u sveæenièki i redovnièki stalež, za roditelje koji su
ga odgajali, pratili i podržavali u svetom zvanju, da se
mogao odazvati kao Kristov sveæenik, dvjema sestrama s
obiteljima i rodbini, sveæenicima, franjevcima Provincije sv.
Jeronima za sve što su uložili u njegovu formaciju. Fra
Stanko je zahvalio i Puljanima, Spliæanima i Zadranima,
buduæi da je tu djelovao. Fra Stanku su za predani rad
zahvalili vjernici iz Pule, pridošli u velikom broju na
proslavu, te devet neokatekumenskih zajednica iz katedrale
Sv. Stošije, u zahvalnosti Bogu i Crkvi za sve što fra Stanko
èini. "Evangelizirati znaèi davati život i naviještati da je
Krist uskrsnuo, fra Stanko to radi cijeli život", rekli su
vjernici.
O. Stanko Škunca roðen je 17. prosinca 1937. u Novalji na
otoku Pagu, od oca Jurja, stolara i majke Rože, franjevaèke
treæoredice. U Franjevaèki red ulazi 1955. na Košljunu.
Nakon završenog novicijata polaže prve zavjete 1956. g.,
1959. g. upisuje teologiju na Bogoslovnom fakultetu u
Zagrebu. Sveèane redovnièke zavjete polaže 1961. u Zadru.
Na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu diplomira 1965. Za
18
30. travnja 2014. broj 17/2014
ika
sveæenika je zareðen 1964. u Zadru. Nakon studija teologije
odreðen je za studij klasiène filologije. U to se vrijeme u
Rimu otvorio Institut za spašavanje latinskog jezika u Crkvi,
gdje studira. Licencijat ili magisterij položio je 1968., a
doktorsku disertaciju o humanistièkom pjesniku Iliji
Crijeviæu obranio je 1970. g. Predavao je u klasiènim
gimnazijama u Splitu na Poljudu, Zadru, Medicinskoj školi u
Puli i na bogosloviji "Redemptoris Mater" u Puli. Bio je
župnik u Splitu (1974. – 1976.), u župi sv. Antuna Puli
(1976. – 1985.) gdje je i gvardijan samostana (1976. –
1982.). God. 1985. dolazi u Zadar za profesora latinskog u
Nadbiskupskoj klasiènoj gimnaziji i za tajnika Franjevaèke
provincije sv. Jeronima koju službu obnaša dvanaest godina.
Bio je predstojnik kuæe u župi na Voštarnici u Zadru i vikar
župe Presvetog Srca Isusova do 1992. g., župnik sv. Jakova
u Trogiru i opet župe sv. Trojice u Splitu na Poljudu.
Predavao je i vjeronauk na Pomorskoj školi u Splitu. Bio je i
upravitelj svetišta Majke Božje od Milosti u Sijani, a od ljeta
2012. je gvardijan u Zadru.
Bavi se crkvenom i franjevaèkom poviješæu i prošlošæu svog
rodnog kraja. Objavio je pet knjiga i 31 znanstveni rad.
Petnaest godina je stalni suradnik istarskog èasopisa
"Ladonja". Trenutaèno obraðuje svetaèke likove iz Istre.
Autor je knjiga "Franjevaèka renesansa u Dalmaciji i Istri Observantska obnova i samostani Provincije sv. Jeronima",
"Povijesni pregled Franjevaèke provincije sv. Jeronima u
Dalmaciji i Istri", "Redovništvo u Istri kroz povijest",
"Novalja u prošlosti", "Novaljska ruža - Rina Palèiæ", "Sveti
Antun u Puli" i "Prošlost Crkve u Istri".
Biskup Penzeš na misi s mladima u Novoj Mokošici
Uz bakljadu doèekano oko dvije tisuæe mladih gostiju
Nova Mokošica, 27.4.2014. (IKA) - Drugog dana Susreta
hrvatske katolièke mladeži, u nedjelju 27. travnja, u župi
Svete Obitelji u Novoj Mokošici misno slavlje predvodio je
subotièki biskup Ivan Penzeš, u koncelebraciji 15 sveæenika.
Misa je slavljena na školskom igralištu i sudjelovalo je više
od 2500 mladih i župljana. Tijekom misnog slavlja biskup
Penzeš se na duhovan i duhovit naèin obraæao mladima koji
su ga rado slušali i uzvraæali osmijehom i pljeskom. Misu su
glazbeno animirali mladi iz župne zajednice Nova Mokošica
VIS Don Bosco.
Prije poèetka misnog slavlja bio je pretprogram u kojem su
mladi izvodili pjesme, skeèeve, ples, ali i molili, a pripremili
su ga mladi domaæini iz župe Svete Obitelji. Na misi su se
predstavile i sve zajednice gostiju, èiji predstavnici su
pozdravili sve nazoène te župi uruèili prigodne darove kao
simbole zajednica iz kojih dolaze. Nikada nije bili više
mladih na misnom slavlju, pa je taj susret za mnoge bio
poticaj na promjenu života i obeæanje kako æe se više
ukljuèiti u život župne zajednice.
Domaæini su na jednu noæ udomili mlade iz Zagrebaèke i
Rijeèke nadbiskupije, te mlade iz Sisaèke i Krèke biskupije.
Primili su i smjestili 1100 mladih u svoje obitelji, a još 850
mladih bilo je smješteno u školskoj dvorani i judo-klubu.
Posebno dojmljiv bio je natpis dobrodošlice s likom svetog
Ivana Bosca koji su mladi spustili s krova škole te uz
bakljadu doèekali goste.
Djevojka iz Rijeke pohvalila je domaæine i rekla "cijela
župna zajednica opravdava naziv župe Sveta obitelj, jer su se
svi osjeæali kao da su u obitelji, a za svetošæu se teži", a
župnik don Ivan Bolkovac takoðer je izrazio zadovoljstvo
zbog ovako velikog i radosnog mladenaèkog slavlja u župi.
ika
18. djeèji festival duhovne glazbe "Iskrice"
Pobjednièka skladba "Sretno dijete" Zbora "Egidije Bulešiæ"
Vodnjan, 28.4.2014. (IKA) - U Vodnjanu je 26. travnja
održan 18. djeèji festival duhovne glazbe "Iskrice".
Nastupilo je devet zborova iz župa i osnovnih škola Poreèke
i Pulske biskupije. Ovogodišnje geslo Festivala bilo je "Ja
sam sretan", rijeèi sl. Božjeg Egidija Bulešiæa, èiji je lik bio
nadahnuæe za pokretanje "Iskrica". Na poèetku festivala u
sportskoj dvorani OŠ Vodnjan, župnik preè. Marijan Jeleniæ
govorio je o sluzi Božjem Egidiju Bulešiæu. Egidije Bulešiæ
roðen je u Puli, 24. kolovoza 1905., gdje je i umro, na glasu
svetosti, 25. travnja 1929. Sveti papa Ivan Pavao II.
proglasio ga je slugom Božjim 1988. godine. Bio je
izuzetno pobožan mladiæ koji je kroz svoj svakodnevni
život, kao mornar, te kao brodski tehnièki crtaè u pulskom
brodogradilištu "Uljanik" izvanrednom karizmom svoga
životnoga primjera i rijeèima poticao ljude iz svoga
okruženja na približavanje Bogu i upoznavanje Njegove
Ljubavi.
Nakon pjevanja himne festivala, skupu se uime
gradonaèelnika obratio predsjednik Gradskog vijeæa Corrado
Ghiraldo, predsjednik HKZ "Mi" Anton Kliman, a župnik je
proglasio Festival otvorenim. Sedam zborova osnovnih škola
i dva župna zbora otpjevalo je sedam poznatih i dvije nove
skladbe. Što u revijalnom što u natjecateljskom dijelu
sudjelovalo je ukupno tristotinjak djece. Pobjednièka pjesma
18. "Iskrica" je nova pjesma "Sretno dijete" u izvedbi Zbora
"Egidije Bulešiæ" vodnjanske župe koja je u kategoriji nove
skladbe dobila i posebnu nagradu za tekst. Autorica
nagraðenog teksta je Dragica Zadnik, tajnica HKZ "Mi"
Osnovne zajednice Vodnjan, autor glazbe te pjesme je Bruno
Krajcar, a aranžmana Vedran Žufiæ. Posebnu nagradu za
glazbu u kategoriji nove skladbe dobila je pjesma "Tebe je
lako voljeti" u izvedbi zbora "Angeli bianchi" Talijanske
osnovne škole Buje, za koju tekst i glazbu potpisuje
voditeljica zbora Vesna Jugovac Pavloviæ. Pjesma "Ohrabri
se" u izvedbi Djeèjega župnog zbora "Marijine zvjezdice" iz
Svetog Petra u Šumi dobila je posebnu nagradu za aranžman
u kategoriji nove i poznate skladbe. Autor aranžmana je
voditelj zbora Mauricio Zoviæ. U kategoriji izvedbe novih
duhovnih skladbi prvonagraðeni je zbor vodnjanske župe s
pjesmom "Sretno dijete", a drugu nagradu dobila je pjesma
"Tebe je lako voljeti" u izvedbi zbora "Angeli bianchi"
Talijanske osnovne škole Buje. U vrednovanju izvedbe
poznatih duhovnih skladbi prvu nagradu dijele Zbor
"Marijine zvjezdice" iz Svetog Petra u Šumi za pjesmu
"Ohrabri se" i Vokalna skupina Osnovne škole Vladimira
Nazora iz Pazina za izvedbu "Hallelujah", tekst glazba i
aranžman Leonarda Cohena. Drugonagraðeni u izvedbi
poznatih skladbi je Zbor Osnovne škole Vodnjan za crnaèku
duhovnu pjesmu "Syahamba", a treæu nagradu u istoj
kategoriji ponijeli su èlanovi Vokalne skupine Osnovne
škole Tar - Vabriga za pjesmu "Isus premješta planine".
U revijalnom dijelu predstavio se zbor "Lastavice" iz pulske
Osnovne škole Šijana koji je zapoèeo svoj nastup pjesmom
"Blaženi Miro", posveæenu bl. Miroslavu Bulešiæu izvedenu
u duhu istarske ljestvice koja je temelj njihovog umjetnièkog
identiteta. Nakon "Lastavica" revijalni dio nastavili su
vodnjanski zborovi Osnovne škole i Župe, sa izvedbama
pjesama iz prethodnih godina "Iskrica". "Iskrice" imaju i
literarni natjeèaj, koji je ove godine imao kao temu geslo "Ja
sam sretan", od sveukupno 26 pristiglih radova sva tri
nagraðena, djelo su uèenika Osnovne škole Milana Šorge iz
Oprtlja, a prvonagraðeni je tekst Laure Nežiæ. Literarni
radovi èitani su izmeðu pjesama tijekom revijalnog dijela
festivala. U dosadašnjih 18 godina održavanja festivala
pozornicom "Iskrica" prošlo je oko 8800 djece.
Domovinske vijesti
Misa zahvalnica za SHKM: Susret æemo završiti u Rimu!
Dubrovnik, 28.4.2014. (IKA) - Sveèano euharistijsko slavlje
kojim su mladi zahvalili za održani Susret hrvatske katolièke
mladeži, predvodio je u dubrovaèkoj katedrali u utorak 29.
travnja dubrovaèki biskup Mate Uziniæ. Na misi je bio veliki
broj mladih, tako da su neki morali sjediti na podu katedrale.
Biskup je propovijedi zapoèeo poznatim pitanjem:
"Gledajuæi posljednjih mjeseci, a osobito ova dva-tri dana,
rastvoreno srce Dubrovnika u svim njegovim dimenzijama,
nekako mi se spontano nameæe jedno pitanje tamo negdje s
poèetka 90-tih izgovoreno na jednoj polnoæki: 'A ðe ovo
ima?' Evo doista, ðe ovo ima? Ima u Dubrovniku, ima u
Dubrovaèkoj biskupiji koja je nauèila lekciju današnjeg
evanðelja: uzmite jaram moj na sebe, uèite se od mene jer
sam krotka i ponizna srca. Od njega smo uèili. A on na
jednom mjestu kaže: blaženije je davati nego primati".
Biskup je iskazao radost zbog održanog Susreta, te nakon što
je mnogima zahvalio, na kraju je ipak izdvojio jednu
skupinu: "To su naši mladi, to ste vi, dragi volonteri i
volonterke, to ste vi poštovani pripadnici našeg biskupijskog
zbora, to je ovaj prekrasni bend", a govoreæi o radosti i
preobrazbi na misnom slavlju u Gružu, posebno je istaknuo
jednu skupnu volontera: "Ima jedna kategorija koja nije to
osjetila, to su oni posebno izmoreni i optereæeni. To su oni
volonteri koji uopæe nisu mogli sudjelovati na misnom
slavlju, nego su se muèili s autobusima ili su morali dežurati
u dvoranama. Vas osobito želi pozdraviti, vama osobito
zahvaliti, vas uputiti na Gospodina".
Na kraju biskup je najavio i krunu SHKM-a kao znak da se
ne želi stati na Susretu, nego da se želi nastaviti zajednièki
hod naprijed: "Mislim da ovaj Susret ne možemo završiti u
Dubrovniku, povezali smo se s Rimom, mislim da ga
trebamo završiti na jednom zajednièkom zahvalnom
hodoèašæu u Rim, na to vas pozivam istovremeno dajuæi
zadaæu Vijeæu za mlade Dubrovaèke biskupije da porade i na
tom projektu". Nakon misnog slavlja na kojem je pjevao
Biskupijski zbor mladih, druženje je nastavljeno u
samostanu sv. Klare gdje su organizatori još jednom izrazili
neizmjernu zahvalnost volonterima, bez kojih Susret ne bi
bio niti zamisliv, a kamoli izvediv.
Blagoslov slike i blagdan sv. Gianne Berette Molle
Zagreb, 28.4.2014. (IKA) - "Neka sa slikom svete Ivanke
uðe u ovu crkvu, u ovu župu, ovaj grad Zagreb i u cijelu
Lijepu našu, više svjetla i više života", poruèio je zagrebaèki
pomoæni biskup Valentin Pozaiæ u ponedjeljak 28. travnja u
crkvi Sv. Marije na Dolcu u Zagrebu, predvodeæi misno
slavlje u povodu blagdana sv. Gianne Berette Molle i
blagoslova slike s njezinim relikvijama koja je postavljena u
lijevu laðu povijesne zagrebaèke župe. Proteklo desetljeæe
od proglašenja svetom u Rimu i 52 godine od smrti pobožne
lijeènice iz Rima, koja je žrtvovala svoj život za roðenje
èetvrtog djeteta, nije smanjilo žar molitve, pa se tako i u
Zagrebu snažno molilo za zaštitu kulture života, neroðenu
djecu te potrebe današnjih obitelji.
U propovijedi je biskup Pozaiæ Giannu Berettu Mollu
nazvao "sveticom života i obitelji" i podsjetio na dane
njezine mladosti koji su bili prožeti sudjelovanjem u
molitvenim zajednicama i vjernièkim pokretima, studijom
medicine i specijalizacijom iz pedijatrije te brakom s Petrom
u èijoj se skladnoj peteroèlanoj obitelji redovito molilo i
èitalo Bibliju. Na misi su bili i inicijatori ekumenske
molitvene inicijative "40 dana za život", a župnik Zlatko
Golubiæ zahvalio je Mariju Živkoviæu, èijom je zaslugom
župa sv. Marije na Dolcu i dobila sliku sa svetièinim
relikvijama.
30. travnja 2014. broj 17/2014
19
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Proslava sv. Jure i 22. obljetnice Dana obrane Livna
Misno slavlje u Memorijalnom centru u Donjim Rujanima
predvodio biskup Marko Semren
Livno, 23.4.2014. (IKA) - Na spomendan sv. Jure, 23.
travnja, u Memorijalnom centru u Donjim Rujanima u župi
Lištani kod Livna sveèano je proslavljena 22. obljetnica
Dana obrane Livna i livanjskog kraja. Misno slavlje
predslavio je banjoluèki pomoæni biskup Marko Semren u
koncelebraciji preè. Adolfa Višatickog, župnika i livanjskog
dekana, fra Tvrtka Vrdoljaka, ekonoma i vikara u
franjevaèkom samostanu Gorica, i vlè. Ante Vidoviæa,
župnog vikara u Lištanima. Pored velikog broja vjernika,
branitelja, i rodbine poginulih branitelja, bili su nazoèni
predstavnici županijske i mjesne vlasti, predsjednici udruga
proizašlih iz Domovinskog rata i brojni drugi. Prije misnog
slavlja položeni su vijenci za poginule branitelje.
U propovijedi biskup Semren istaknuo je izmeðu ostaloga:
"Ovdje nema mjesta besperspektivnosti, malodušnosti i
strahu. Livanjski kraj æe živjeti ako svaki stanovnik polazi
od sebe i pita se: što sam uèinio i što èinim za druge u
livanjskom kraju, što sam uèinio i što èinim za livanjski
kraj? Na tim vrijednostima obranjeni su ovi krajevi i na
njima ih treba izgraðivati i obnavljati." Potom je biskup
Semren govorio o životu sv. Jure, te je njegov životopis
povezao s Danom obrane Livna, rekavši: "Slavljenje 22.
obljetnice obrane Livna zahtijeva od nas osobno ispitivanje
savjesti o prijeðenom putu od ovih velikih godina, uoèavanje
važnosti sadašnjeg trenutka i otvorenost prema buduænosti.
Postavljaju nam se pitanja: Kako nadvladati nesklad izmeðu
teorije i prakse, izmeðu onoga što naèelno proklamiramo i
onoga što živimo? U susretu s drugima kao da smo prihvatili
logiku lažne neutralnosti kada je u pitanju naše ime, ponos,
identitet. Premda smo znali i znamo prepoznati pravednost i
istinu, založiti se za nju, ostaje dojam da smo se umorili
braniti istinu. Drugi æe cijeniti ono do èega je nama stalo, i
važno je ne dopustiti da to što je naše bude obescijenjeno, ne
zbog toga što je samo naše, nego zbog toga što je to naš
doprinos zbilji svijeta u kojem živimo." Livnjake i livanjski
kraj nije oslobodila snaga graðena na interesu ili ideologiji,
nego snaga ljubavi i pravednosti koja je pred sobom imala
istinu i Boga, najèešæe uprisutnjenoga u krunici oko vrata.
Tada je to bila obrana vlastitog, golog života i života
najdražih i nezaštiæenih kao i obrana vrednota, danas neka to
bude znak borbe za nadvladavanje svega negativnog u ovom
našem lijepom gradu i nadvladavanje svih vrsta zala. Tek
tada imamo pravo slaviti svoje heroje - pale branitelje, koji
su svoje živote položili za te vrednote, poruèio je biskup.
Liturgijsko pjevanje animirao je zbor župe Livno pod
ravnanjem s. Julijane Ðakoviæ. Nakon misnog slavlja
izmoljeno je opijelo za sve poginule branitelje èija su imena,
njih 345, ispisana na ploèama Križnog puta koje se nalaze u
crkvi Sv. Jure.
Memorijalni centar sv. Jure, koji je izgraðen na brežuljku na
nekadašnjoj prvoj crti bojišnice, èine crkva i vanjski
bogoslužni prostor koje rese vitraji i triptih akademskog
slikara Ivice Šiške, Corpus autora akademskog kipara Željka
Karaule, Pieta-Ivana Paviæa, križ, ambon te oltar na
otvorenom, s ornamentikom arheoloških lokaliteta
Rešetarica i Podgradina, u koji su prilikom posvete ugraðene
moæi kršæanskih vojnika muèenika iz IV. stoljeæa Nabora i
Fenixa. U crkvi se nalaze postaje Križnog puta s ispisanim
imenima 345 poginulih pripadnika HVO i HV, sveæenika i
redovnice, koji su svoj život izgubili u proteklom ratu.
20
30. travnja 2014. broj 17/2014
Duhovno-studijsko putovanje ðakona u BiH
Ðakoni pod vodstvom ravnatelja Nadbiskupijskoga
pastoralnog instituta i voditelja Ðakonske pastoralne godine
dr. Tomislava Markiæa posjetili središta crkvenoga života u
susjednoj zemlji
Sarajevo, 24.4.2014. (IKA) - U sklopu programa Ðakonske
pastoralne godine, što ga prireðuje Nadbiskupijski pastoralni
institut u Zagrebu, održano je od 21. do 24. travnja duhovnostudijsko putovanje u Bosnu i Hercegovinu. Dvadeset
dvojica ðakona Zagrebaèke i Zadarske nadbiskupije,
Varaždinske i Sisaèke biskupije, zatim franjevaèkih
provincija sa sjedištima u Zagrebu, Zadru i Mostaru,
franjevaca treæoredaca i konventualaca, isusovaca i
misionara Krvi Kristove, posjetilo je pod vodstvom
ravnatelja Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta i voditelja
Ðakonske pastoralne godine dr. Tomislava Markiæa središta
crkvenoga života u susjednoj zemlji. Svrha putovanja bila je
upoznavanje sa situacijom Crkve i tamošnjih katolika,
imajuæi u vidu èinjenicu kako prilièan broj vjernika u
župama u kojima ðakoni vrše svoj praktikum ili æe u njima
kasnije kao sveæenici pastoralno djelovati, potjeèe upravo iz
BiH.
Prvoga dana putovanja ðakoni su posjetili trapistièku opatiju
"Marija Zvijezda" u Banjoj Luci u kojoj su im o. Zvonko
Topiæ i brat Franjo Apanoviæ predstavili povijest tamošnjih
trapista i pokazali kulturno-povijesno blago koje se èuva u
crkvi i samostanu. Ðakoni su se potom susreli s banjoluèkim
biskupom Franjom Komaricom, s kojim su u katedrali Sv.
Bonaventure najprije izmolili Šesti èas, tijekom kojega ih je
biskup potaknuo na "bratsku ljubav utemeljenu na doživljaju
i iskustvu uskrslog Krista". Nakon podijeljenoga zajedništva
bratskoga stola s biskupom Komaricom, pomoænim
biskupom Markom Semrenom te s nekoliko drugih
banjoluèkih sveæenika, biskup Komarica u prostorijama
ordinarijata prigodnom prezentacijom goste je upoznao s
ranijom i nedavnom prošlošæu svoje biskupije, situacijom
koju su katolici toga kraja pretrpjeli u domovinskom ratu
kao i o nastojanjima koja biskupija poduzima kroz svoje
projekte.
U nastavku putovanja ðakoni su posjetili grad Jajce kao i
franjevaèki samostan i župu Uznesenja Marijina gdje im je
domaæin bio župnik fra Zoran Mandiæ. U župi Srca Marijina
u Skopaljskoj Graèanici zajedno s okupljenim vjernicima i
sveæenicima Ilijom i Tadijom Ivoš, koji djeluju u toj župi,
ðakoni su slavili euharistiju, a dvojica ðakona svjedoèila o
svom pozivu. Prvi dan duhovno-studijskog putovanja
završen je dolaskom u duhovno-obrazovni centar "Emaus"
Caritasa Mostarsko-duvanjske biskupije u Potocima kod
Mostara, gdje su ðakoni bili smješteni tijekom prvoga dijela
putovanja.
Drugoga dana putovanja ðakoni su posjetili nekropolu
steæaka Radimlja, a sa životom Stoca i župe sv. Ilije Proroka
u Stocu upoznao ih je župnik i dekan preè. Rajko Markoviæ.
Franjevaèki samostan i župa Humac kod Ljubuškog bili su
sljedeæa postaja putovanja. Na Humcu su ðakoni, pod
vodstvom fra Milana Jukiæa, razgledali novoobnovljenu
staru kao i sadašnju župnu crkvu, obišli zbirku umjetnina
"Majka", a fra Milan ih je upoznao i sa samostanskim
muzejom, u kojem se èuva poznata Humaèka ploèa. Nakon
pohoda župi sv. Jakova u Meðugorju o èijoj je povijesti,
dogaðajima i sadašnjosti govorio župnik fra Marinko Šakota,
ðakoni su posjetili franjevaèki samostan i župnu crkvu Sv.
Petra i Pavla u Mostaru gdje su ih primili provincijal
ika
Hercegovaèke franjevaèke provincije Uznesenja BDM fra
Miljenko Šteko i gvardijan fra Iko Skoko, a ðakone je s
poviješæu provincije upoznao fra Ante Mariæ koji ih je
proveo kroz crkvu i samostan i pokazao samostansku
knjižnicu s vrlo vrijednim fondom knjiga. U predveèerje
drugoga dana, mostarsko–duvanjski biskup i apostolski
upravitelj trebinjsko–mrkanski Ratko Periæ primio je ðakone
u kripti katedrale te im održao predavanje "Kvocijent
zrelosti sveæenièkoga pripravnika".
U srijedu 23. travnja, ðakoni su svoje putovanje nastavili
boravkom u Sarajevu. Dijelom puta pridružio im se don Ivan
Zovko, župnik u Jablanici, koji je ðakonima govorio o
stradanju Hrvata na podruèju župa kojima upravlja: Drežnica
i Jablanica. Po dolasku u Sarajevo najprije su posjetili Vrelo
Bosne, a zatim provincijalat Franjevaèke provincije Sv.
Križa – Bosne Srebrene gdje su se susreli s provincijalom fra
Lovrom Gavranom i definitorom fra Josom Oršoliæem, koji
su ðakonima predstavili djelovanje provincije te ih upoznali
s drugim sadržajima i programima franjevaca u Sarajevu kao
što su puèka kuhinja, Franjevaèki studentski dom i
Humanitarno-karitativna organizacija Kruh sv. Ante te
mjeseènik "Svjetlo rijeèi". Mr. Ivica Mršo, ravnatelj
Katolièkog školskog centra "Sv. Josip" u Sarajevu, gdje su
ðakoni bili i smješteni, pratio je ðakone u njihovu boravku u
Sarajevu te im približio sliku grada i upoznao sa sustavom
katolièkih školskih centara za Europu u Bosni i Hercegovini.
U popodnevnim satima ðakoni su posjetili sarajevsku
katedralu u kojoj su ih primili kanonik mons. Bosiljko Rajiæ,
ravnatelj caritasa BK BiH, i s. Ljilja Marinèiæ, koji su
ðakone upoznali s katedralom te životom i djelovanjem
sluge Božjega Josipa Stadlera, prvoga vrhbosanskog
nadbiskupa, koji je pokopan u sarajevskoj katedrali, a na
èijem grobu su na kraju pohoda katedrali zajedno izmolili
molitvu za proglašenjem blaženim. Pod vodstvom prof.
Leonarda Valente ðakoni su razgledali staru povijesnu
jezgru Sarajeva. Ðakone je potom u župi i svetištu na Stupu
primio kardinal Vinko Puljiæ, vrhbosanski nadbiskup, koji je
s njima, nakon susreta i razgovora u prostorijama župe,
slavio sveèano euharistijsko slavlje. Polije mise o župi i
svetištu govorio je don Miroslav Æavar, župnik i upravitelj
svetišta, koji im je kao ravnatelj Medijskoga centra
Vrhbosanske nadbiskupije ujedno predstavio Katolièki
tjednik. Slijedilo je zajednièko druženje i veèera.
Posljednjega dana putovanja, u èetvrtak 24. travnja, ðakoni
su posjetili Sjemenište i Katolièki školski centar "Petar
Barbariæ" u Travniku, gdje su u sjemenišnoj crkvi Sv.
Alojzija Gonzage slavili misu s brojnim hodoèasnicima koji
svakoga èetvrtka hodoèaste na grob sluge Božjega Petra
Barbariæa. Ðakoni su posjetili grob i mjesto gdje su
pronaðeni smrtni ostaci sluge Božjega Petra Barbariæa
poslije povrata oduzete crkve i dijela sjemeništa, a èije je
tijelo u vrijeme komunizma s groblja bilo iskopano i
skriveno na nepoznatom mjestu kako bi se vjernicima
onemoguæilo širenje štovanja. Sa životom Petra Barbariæa,
djelovanjem sjemeništa i katolièkog školskog centra ðakone
je upoznao rektor i ravnatelj mr. Željko Mariæ i ekonom vlè.
Marko Majstoroviæ, a ðakoni su imali priliku iznijeti i svoje
dojmove sa èetverodnevnog duhovno-studijskog putovanja
po Bosni i Hercegovini. U poslijepodnevnim satima ðakoni
su posjetili svetište Sv. Leopolda Bogdana Mandiæa u
Maglaju. O svetištu i djelovanju dijecezanskih sveæenika u
njemu, posebno don Anti Bakoviæu govorio je župnik Josip
Jeliæ. Posljednja postaja programa bila je župa sv. Josipa
Radnika u Slavonskom Brodu, u kojoj je roðen jedan od
ðakona. Nakon molitve Veèernje u župnoj crkvi župu je
predstavio župnik Mato Matasoviæ, a druženje je nastavljeno
s okupljenim vjernicima u obližnjem društvenom domu.
Crkva u Hrvata
Susret bogoslova franjevaca konventualaca u Njemaèkoj
Schwarzenberg, 26.4.2014.
(IKA) - Godišnji susret
bogoslova franjevaca konventualaca srednje Europe održan
je od 22. do 26. travnja u samostanu franjevaca
konventualaca u Schwarzenbergu Njemaèke provincije svete
Elizabete. Teme ovogodišnjeg susreta bile su: "Klara iz
Asiza - Franjo i žene - Odnos muškaraca i žena u Katolièkoj
Crkvi kroz povijest". Predavanja je održala dr. Martina
Kreidler Kos, struènjakinja franjevaèko-klarijanskoga
pokreta. Sudjelovala su 32 sudionika iz Velike Britanije,
Njemaèke,
Slovenije
i
Hrvatske:
petorica
provincijalnih/kustodijalnih ministara (fra Peter Damian
Massengillm, fra Bernhardin M. Seither, fra Milan Kos, fra
Josip Blaževiæ), magistri bogoslova te èetvorica njemaèkih
ðakona i bogoslova, 3 slovenskih i 8 hrvatskih bogoslova.
Na susretu je aktivno sudjelovao i generalni asistent za
srednju Europu fra Miljenko Hontiæ. Prvi dan, 23. travnja,
zapoèeo je euharistijskim slavljem na njemaèkom jeziku
koje je predslavio fra Milan Kos, provincijalni ministar
slovenske Provincije. Uslijedilo je prijepodnevno predavanje
u kojem je dr. Kreidler Kos usporedno prikazala život svete
Klare, svete Janje Praške i svete Elizabete Ugarske. Razvoj
ženskog krila franjevaèkog pokreta je bio praæen iskrenim
nasljedovanjem Isusa Krista uz Franjinu pomoæ. U
poslijepodnevnome predavanju donesen je presjek s
motivima Franje i Klare u ikonografiji na njemaèkom
govornom podruèju od XIII. stoljeæa sve do moderne
umjetnosti i kinematografije na svjetskoj razini. Tema
drugog dijela predavanja bile su "Povijest odnosa Franje i
Klare" i "Odnos muškaraca i žene u suvremenoj Crkvi".
Euharistijsko slavlje 24. travnja predslavio je fra Miljenko
Hontiæ, generalni asistent CEC-a, a liturgiju na
univerzalnom jeziku Crkve animirali su bogoslovi hrvatske
Provincije. Prof. dr. Martina Kreidler Kos prijepodne je
održala svoje posljednje predavanje koje je ukljuèivalo dvije
teme: "Klara i euharistija", "Razvoj Klarina pokreta unutar
franjevaèkog Reda od samih poèetaka do danas". U
poslijepodnevnom dijelu programa sudionici susreta posjetili
su i obišli grad Bamberg gdje su vidjeli katedralu,
Rosengarten i Rathaus. Pjevanu Veèernju u karmeliæanskoj
crkvi animirali su hrvatski bogoslovi. Nakon veèere bratsko
druženje nastavilo se u samostanu Schwarzenberg.
Petak 25. travnja zapoèeo je euharistijskim slavljem i
molitvom Jutarnje koju je predslavio fra Peter Damian
Massengillm, kustos Velike Britanije i Irske. Uslijedio je
posjet gradu Würzburgu. Uz struèno vodstvo sudionici su
posjetili nekadašnju biskupsku rezidenciju i samostan
franjevaca konventualaca Njemaèke provincije sv. Elizabete
koji je iskazao svoje gostoprimstvo. Posjetili su gradsku
vijeænicu,
katedralu
posveæenu
sv.
Kilijanu.
U
poslijepodnevnom dijelu hrvatski bogoslovi posjetili su
Hrvatsku katolièku misiju u Würzburgu. Voditelj misije fra
Paško Manduriæ, OFM Conv., rado je primio i ugostio
mladost Provincije s provincijalnim ministrom fra Josipom i
generalnim asistentom fra Miljenkom kojima je govorio o
svojoj misiji i pastoralnim aktivnostima.
U subotu 26. travnja, posljednjega dana susreta, euharistijsko
slavlje predslavio je fra Bernhardin M. Seither, provincijalni
ministar njemaèke Provincije. Po završetku službenoga
programa susreta, hrvatski bogoslovi su hodoèastili u
Altötting, poznato bavarsko marijansko svetište te su
posjetili muzej ex voto darova nazvanog po Benediktu XVI.
U nastavku povratka u Hrvatsku posjetili su malo bavarsko
mjesto Marktl am Inn, rodno mjesto Josepha Ratzingera –
Benedikta XVI. Osim kuæe u kojoj su se prisjetili života i
djela, posjetili su i župnu crkvu Sv. Oswalda u kojoj je 16.
travnja 1927. kršten Joseph Alois Ratzinger.
30. travnja 2014. broj 17/2014
21
Crkva u Hrvata
Ljudi osjeæaju blizinu èovjeka koji je Božji
Razgovor kardinala Bozaniæa za Informativnu katolièku
agenciju i Hrvatski katolièki radio u povodu kanonizacije
Ivana XXIII. i Ivana Pavla II.
Rim, 26.4.2014. (IKA) – U povodu kanonizacije papa Ivana
XXIII. i Ivana Pavla II., zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip
Bozaniæ u Rimu je 26. travnja dao intervju za Informativnu
katolièku agenciju i Hrvatski katolièki radio. Odgovarajuæi
na pitanje o poveznicama papa Ivana XXIII. i Ivana Pavla II.
i Hrvata, kardinal Bozaniæ podsjetio je kako su na Drugom
vatikanskom koncilu koji je sazvao Ivan XXIII. sudjelovali
svi hrvatski biskupi, a to nije bio sluèaj s biskupima u
ostalim komunistièkim zemljama. Nadalje, Ivan XXIII.
imenovao je nove biskupe kod nas u doba kad su se na drugi
naèin poèeli sreðivati odnosi izmeðu Crkve i države, tako da
je bio Papa koji je s jedne strane otvarao vrata, a isto tako i
Papa koji je nastojao uspostaviti dijalog sa svima.
Govoreæi pak o Ivanu Pavlu II., èiji je pontifikat oznaèio
posljednje razdoblje komunizma i njegov pad te poèetak
demokracije, kardinal je posebno uputio na poèetak njegova
papinstva. Sjeæamo se one mise 1979. godine koju je na
hrvatskom jeziku u bazilici Sv. Petra slavio zajedno s nama.
To je bio veliki dogaðaj za Crkvu u Hrvatskoj i hrvatski
narod, jer su se tu sastali Hrvati iz Hrvatske i oni koji su
živjeli u drugim zemljama, a mnogi tada zbog politièkih
okolnosti nisu ni mogli posjeæivati Hrvatsku, rekao je
kardinal. Istaknuo je blizinu pape Ivana Pavla II. hrvatskom
narodu, "osobito kad je trebalo Hrvatsku meðunarodno
priznati. Njegove zasluge za to priznaju ne samo ljudi iz
Crkve, nego i iz politike i društva". U kontekstu blizine i
povezanosti s hrvatskim narodom pape Ivana Pavla II.,
kardinal je istaknuo i njegova tri pohoda Hrvatskoj, i dva
Bosni i Hercegovini gdje takoðer žive Hrvati katolici. K
tomu, to je papa koji nam je dao blaženika Alojzija Stepinca.
On je Papa koji nas jednostavno poznavao i volio, ustvrdio
je kardinal Bozaniæ.
Iznoseæi pak osobna sjeæanja na dvojicu novih svetaca,
kardinal je istaknuo kako Ivana XXIII. osobno nikada nije
vidio, jer je on umro kad je kardinal bio u sedmom razredu
osnovne škole, ali se sjeæa kao dijete, da se prièalo o Papi
koji je sazvao Koncil i kako je svijet pratio umiranje pape
Ivana XXIII. O tome se tada govorilo i pisalo, èak i kod nas,
rekao je kardinal Bozaniæ.
O papi Wojtyli može govoriti mnogo, jer ga je susreo ne
jednom, a k tome on je Papa koji ga je imenovao biskupom,
zagrebaèkim nadbiskupom i kasnije kardinalom. Za ovu
prigodu, kardinal je izdvojio jedan dogaðaj koji mu se
osobito usjekao u sjeæanje.
Bilo je to 3. listopada 1998., kad smo u automobilu zajedno
putovali iz Zagreba u Mariju Bistricu. Osim Pape, u
automobilu su bili njegov tajnik, ja i vozaè. Za toga relativno
dugog putovanja osjetio sam blizinu èovjeka, Pape koji je
mistik. Tako sam na osoban naèin doživio što je to biti blizu
èovjeka mistika koji je u isto vrijeme bliz, prisutan, ali se
vrlo lako prebacuje u Božju prisutnost, u molitvu, rekao je
kardinal. Istaknuo je kako je papa Ivan Pavao II. bio èovjek
koji je živio neprestano uronjen u Božju prisutnost, "kao da
je stalno u komunikaciji s Bogom".
Na pitanje o poruci ove kanonizacije, odnosno jednog i
drugog pontifikata za Crkvu i svijet danas i za buduænost,
kardinal Bozaniæ rekao je kako æe se "sigurno o poruci još
govoriti, jer æe tek doæi u svijest jaka poruka koja æe biti
poslana sa slavlja kanonizacije. S jedne strane je znakovito
da je to kanonizacija dvojice papa, Ivana XXIII. i Ivana
Pavla II. - prvi je sazvao Koncil, a drugi ga je revno
provodio. Jedan i drugi su tako bliski ljudima".
Kardinal Bozaniæ podsjetio je kako se Ivan XXIII. zbog
22
30. travnja 2014. broj 17/2014
ika
godina i relativne kratkoæe pontifikata nije mnogo kretao,
"ali njegova neposrednost, njegova blizina èovjeku ima puno
zajednièkog s onime što je pokazivao za èitavog pontifikata
Ivan Pavao II. On je naprosto bio bliz ljudima". U tom
kontekstu kardinal Bozaniæ podsjetio je kako je Ivan Pavao
II. èitavog svog pontifikata tražio èovjeka, i na kraju se
dogodilo da je njegov sprovod bio manifestacija jednoga
velikog zajedništva.
Ova kanonizacija upravo to govori: Ivan XXIII. i Ivan Pavao
II. išli su k èovjeku, željeli su biti blizu, i sada ljudi dolaze
jer osjeæaju tu blizinu. Blizinu èovjeka koji je Božji, jer onaj
koji je bliz Bogu, bliz je èovjeku, pojasnio je kardinal
Bozaniæ, te podsjetio kako i sama kanonizacija govori o
tome da Crkva nije samo ljudska ustanova, nego je tu na
djelu djelovanje Duha Svetoga.
Hodoèašæe Požeške biskupije na proglašenje svetim
Ivana Pavla II.
Rim, 27.4.2014. (IKA) - Požeška biskupija pod vodstvom
biskupa Antuna Škvorèeviæa organizirala je od 23. do 27.
travnja hodoèašæe u Rim na proglašenje svetim svoga
utemeljitelja pape Ivana Pavla II. Meðu hodoèasnicima bilo
je dvadesetak mladih sveæenika do deset godina sveæeništva
te ðakoni i bogoslovi Požeške biskupije. Uz razgledavanje
povijesno kulturne baštine grada Rima, hodoèasnici su svaki
dan imali na programu zajednièko euharistijsko slavlje koje
je predvodio biskup.
Na prvi zajednièki molitveni susret okupili su se 24. travnja
u bazilici San Lorenzo in Lucina. Mons. Škvorèeviæ rekao je
kako se u Rimu žele ponajprije spomenuti sv. Lovre,
rimskoga ðakona i muèenika, kojega je bl. Ivan Pavao II.
dao Požeškoj biskupiji za nebeskog zaštitnika, a kojega
napose èaste u njegovoj drevnoj požeškoj crkvi. Kratko je
predstavio baziliku, rekavši da je ona jedno od brojnih
mjesta štovanja sv. Lovre u Rimu, da je podignuta na
temeljima nekadašnje obiteljske kuæe rimske matrone Lucine
gdje se okupljala ranokršæanska zajednica na euharistiju te
do danas nosi naziv vlasnice kuæe, da je izvorno izgraðena
sredinom 4. stoljeæa, preureðena u 16. i 17. stoljeæu te da se
u njoj èuva dio roštilja na kojem je Lovro bio muèen.
Istaknuo je kako je Lovrina posvemašnja vjernost uskrslom
Isusu Kristu za kojega je položio život najvažnija èinjenica
na koju se žele podsjetiti u ovoj bazilici. Pozvao je
hodoèasnike da mole za vjernost vjernika Požeške biskupije
Isusu Kristu, napose onih koji su u velikim životnim
poteškoæama.
Drugoga dana, 25. travnja, požeški hodoèasnici, kojima se
pridružio i veleposlanik RH pri Svetoj Stolici Filip Vuèak, te
skupina mladih salezijanske zajednice iz Zagreba s mladima
iz požeškog kraja, okupili su se u bazilici Sv. Petra oko
groba bl. Ivana Pavla II. gdje je biskup predvodio
euharistijsko slavlje. Istaknuo je kako je posebno snažan
hodoèasnièki trenutak moliti na grobu blaženog
Utemeljitelja Požeške biskupije dva dana prije njegova
proglašenja svetim. Podsjetio je hodoèasnike da grobu bl.
Ivana Pavla II. puno znaèenje daje grob apostolskog prvaka
sv. Petra, èije je muèenièko svjedoèanstvo za Isusa Krista
ugraðeno u dvotisuæljetni život rimske Crkve i služenje
rimskog biskupa opæoj Crkvi. Izrazio je uvjerenje da su
požeški hodoèasnici donijeli u Rim svoje hrvatsko srce kako
bi na Petrovu grobu ispovjedili svoju vjeru a na grobu bl.
Ivana Pavla II. zahvalili što je prije 17 godina svojom
odlukom o utemeljenju Požeške biskupije i imenovanju
njezina prvoga biskupa pokrenuo živi organizam njihove
mjesne Crkve, iskazali mu odanost i poštovanje te molili
njegov zagovor za njezin povijesni hod. Podsjetio je na sve
ika
Crkva u Hrvata
drugo što je blaženi Ivan Pavao II. uèinio za Hrvatsku, na
ljubav koju je ugradio u našu domovinu kad je meðu prvima
priznao neovisnost Hrvatske 1992. godine i tri puta nas
pohodio te nam 2003. okrunio lik Gospe Voæinske. Na kraju
slavlja svi su uputili zajednièku molitvu svome blaženom
Utemeljitelju te uskliknuli na naèin kako su to èinili tijekom
cijele ovogodišnje korizme u svojim župama pripravljajuæi
se za njegovo proglašenje svetim: "Blaženi Ivane Pavle, moli
za nas".
Treæega dana, 26. travnja hodoèasnici su se sabrali u
hrvatskoj crkvi Sv. Jeronima gdje je biskup predvodio
euharistijsko slavlje. Izrazio im je dobrodošlicu u pet
stoljeæa staroj hrvatskoj crkvi i ustanovi pored nje u
Vjeènome Gradu. Spomenuo im je kako je važno da
otvorenim oèima gledaju ljepote Rima, meðu kojima je i
hrvatska crkva Sv. Jeronima, ali da je još važnije otvorenim
vjernièkim srcem omoguæiti susret s Uskrslim na njihovu
hodoèašæu u vazmenom tjednu te usvajati snagu vjere, nade i
ljubavi brojnih velikana duha meðu kojima im je ovih dana
napose pred oèima bl. Ivan Pavao II. Dodao je da je u
hrvatskoj crkvi Sv. Jeronima i Zavodu pokraj nje na svoj
naèin živa duhovna baština brojnih Hrvata koji su tu tijekom
pet stoljeæa djelovali a da posebno želi podsjetiti na Josipa
Pazmana, roðena u Pakracu u sadašnjoj Požeškoj biskupiji,
prvoga rektora modernog Zavoda sv. Jeronima èije su se
150. obljetnice spomenuli protekle godine, a 90. obljetnicu
smrti slave iduæe godine.
Na završetku euharistijskog slavlja hodoèasnici su zajednièki
uputili molitvu bl. Ivanu Pavlu II. a biskup im je poželio da
sutradan pravim vjernièki raspoloženim hrvatskim
zahvalnim i odanim srcem budu sudionici njegova
proglašenja svetim. Zahvalio je rektoru Zavoda dr. Juri
Bogdanu za gostoprimstvo, a svim sudionicima hodoèašæa
za doprinos u njegovu dobrom odvijanju.
U Nedjelju Božjeg milosrða, 27. travnja, biskup Antun
Škvorèeviæ zajedno s požeškim sveæenicima, bogoslovima i
vjernicima te s mnoštvom vjernika iz cijeloga svijeta
sudjelovao je na Trgu Sv. Petra u Vatikanu na slavlju
proglašenja svetim bl. Ivana Pavla II. i bl. Ivana XXIII. koje
je predvodio papa Franjo.
Hrvatski predsjednik o kanonizaciji dvojice papa
Poruke dvojice papa predstavljaju vrijednost i za one koji
nisu vjernici jer su vrijedan prinos civilizaciji
Vatikan, 27.4.2014. (IKA) - Nakon što je sudjelovao na misi
kanonizacije papa Ivana XXIII. i Ivana Pavla II., hrvatski
predsjednik dr. Ivo Josipoviæ govorio je za Informativnu
katolièku agenciju o svojim dojmovima s toga povijesnoga
slavlja.
Istaknuo je da je nazoènost tolikih predsjednika država i
vlada cijeloga svijeta pokazala kolika je važnost dvojice
papa. To znaèi da su plemenite misli i djela, plemenite
poruke papa Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. i dalje prisutne i
aktualne te su postale na neki naèin "važan dio humanoga, a
rekao bih i politièkog prostora suvremenog svijeta".
Èinjenica da je tako veliki broj vjernika iz svih krajeva
svijeta sudjelovao na sveèanosti, potvrðuje da je ostavština
dvojice papa i za suvremeno društvo, posebno za mlade, vrlo
dragocjena, rekao je predsjednik Josipoviæ tumaèeæi to time
što su obojica svetih papa slala poruku mira, suživota,
razumijevanja, tolerancije. Vidjelo se da je ta poruka živa i
na licima mnogih ljudi na ulicama danas. Predsjedniku
Josipoviæu je bilo zanimljivo i dirljivo vidjeti kako su ljudi
mahali, smijali se; nije ih smetala opasnost kiše, jednostavno
su "bili sretni što su tu".
Poruke dvojice papa predstavljaju vrijednost i za one koji
nisu vjernici jer su vrijedan prinos civilizaciji. "Evo, ja se
prisjeæam pape Ivana XXIII. koji je i za nas pravnike bio
reformator. Sjeæamo se svih njegovih poruka i otvaranja
Crkve prema drugima i drugaèijima. A da ne govorimo o
djelovanju Ivana Pavla II. i svemu onome što je uèinio za
Hrvatsku. Èini mi se da je njihovo djelo živo, da su im ideje
prihvaæene od vjernika ali i od onih koji nisu vjernici", rekao
je predsjednik Josipoviæ.
Na novinarsku konstataciju u duhu oèekivane kanonizacije
kardinala Stepinca, da su na beatifikaciji Miroslava Bulešiæa
politièki krugovi nekako zatajili premda je to bio važan
dogaðaj ne samo za Crkvu nego i za cijelu zemlju,
predsjednik Josipoviæ je odgovorio: Odluka o kanonizaciji
kardinala Stepinca stvar je Svete Stolice. Kada se to dogodi,
sigurno æe se obilježiti na dostojan naèin.
Meðuprovincijski susret Školskih sestara franjevki
Krista Kralja
Bijelo Polje, 27.4.2014. (IKA/KTA) - Redoviti susret
provincijskih predstojnica i odgajateljica triju provincija
Školskih sestara franjevki Krista Kralja hrvatskoga govornog
podruèja: Splitske, Mostarske i Bosansko-hrvatske održan je
u subotu 26. travnja u samostanu sv. Franje u Bijelom Polju
kod Mostara. Susret je imao za temu "Radost evanðelja temelj franjevaèkog poslanja".
Na susretu su sudjelovale provincijske predstojnice i
odgajateljice triju provincija hrvatskoga govornog podruèja
meðu kojima je bila i s. Metka Vrabiè iz Mariborske
provincije.
Na poèetku, rijeè pozdrava i dobrodošlice uputila je s.
Franka Bagariæ, provincijska predstojnica Provincije Svete
Obitelji.
Izlaganje na temu "Radost evanðelja - temelj franjevaèkog
poslanja" održala je s. Danijela Brekalo, išèitavajuæi
apostolsku pobudnicu Evangelii gaudium kroz prizmu
franjevaèkog poslanja. Poticaji i pitanja koji su proizašli iz
izlaganja vodili su u raspravi i izmjeni iskustava te
vrednovanju ostvarenog i planiranju novih aktivnosti na
meðuprovincijskom planu. Susret je završen u kasnim
popodnevnim satima.
1416 mladih iz Vrhbosanske nadbiskupije sudjelovalo na
SHKM u Dubrovniku
Sarajevo, 29.4.2014. (IKA/KTA) - Na Susretu hrvatske
katolièke mladeži u Dubrovniku sudjelovalo je 26. i 27.
travnja 1416 mladih iz Vrhbosanske nadbiskupije. Prema
rijeèima mladih, susret je nadmašio sva oèekivanja
sudionika. Mladi su bili oduševljeni predprogramom,
sveèanom misom, zabavnim programima koji su
organizirani po župama i smještajem. "Zahvaljujemo se
obiteljima koje su ugostile naše mlade i koje su im, nakon
kišnog dana, otvorile vrata svojih domova, te pružile obroke
i tople napitke da se zgriju. Veliku zahvalnost takoðer
upuæujemo i svim župnicima, redovnicama i katehetama, baš
kao i svim mladima koji su bili voditelji autobusa na suradnji
i strpljenju prilikom organiziranja odlaska. Želimo se
zahvaliti organizatorima što su spremno i velikodušno
doèekali naše mlade. Posebno se zahvaljujemo župama:
Cavtat, Æilipi, Mandaljena, Mlini, Gruda, Dubravka, Brgat,
Ploèice i Stravèa koje su ugostile naše mlade. U nadi da
æemo se vidjeti u Vukovaru 2017. godine želimo svima
obilje Božjeg blagoslova", poruèili su iz Nadbiskupijskog
centra za pastoral mladih "Ivan Pavao II.".
30. travnja 2014. broj 17/2014
23
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Susret za novinare uoèi beatifikacije: Zašto su sveti?
Vatikan, 22.4.2014. (IKA) - Zašto su sveti? Oko toga je
pitanja 22. travnja, u Tiskovnom uredu Svete Stolice održan
prvi u nizu brifinga uoèi kanonizacije dvojice papa. Put je to
koji ima više dijelova, objasnio je ravnatelj Tiskovnoga
ureda Svete Stolice o. Federico Lombardi. Na brifingu su
bili nazoèni, kako izvještava Radio Vatikan, postulatori
dvaju postupaka za proglašenje svetim o. Giovan Giuseppe
Califano, iz Reda manje braæe, za papu Roncallija, i poljski
sveæenik mons. Slawomir Oder, za papu Wojtylu. Vrlo je
znaèajna svetost tih dvaju duhovnih likova. Što se tièe pape
Roncallija, na tisuæe je vjernika osjetilo dah svetosti od
samoga njegova preminuæa 3. lipnja 1963., rekao je
Califano, predstavljajuæi lik bl. Ivana XXIII. Svetost je bila
odluka koju je Roncalli njegovao u svim razdobljima
svojega života: kao sveæenik, biskup, i kao papa. Njegova je
svetost obilježena velikom poniznošæu i prepuštanjem
providnosti, jednostavna i privlaèna, razumljiva i blaga.
"Bog je sve, ja nisam ništa; to mi je dovoljno", tako je
Roncalli govorio na kraju svakoga dana. Divovski je to lik
sveca koji je Califano sažeo u dva spoja. Prvi je: pastir i
otac. Njegovo je oèinstvo ganulo svijet; uoblièeno radošæu i
srdaènošæu, osobinama koje su se spojile u definiciju "Dobri
Papa". Otvorio je Crkvu novim obzorima, zakazujuæi sinodu
za Rimsku biskupiju i Ekumenski sabor. Bio je sposoban
komunicirati, osobito voleæi jednostavne i izravne oblike, s
prizorima proizišlim iz svakodnevnoga života. Pritom je
uvijek uspijevao odmah uæi u srce ljudi. Ali, izraz "dobri
Papa" valja shvatiti onako kako je rekao Roncallijev
nasljednik papa Pavao VI.: "Nije to bio neki neodreðeni,
lako primjenjivi, bonizam, nego sinonim ljubavi,
pastoralnoga duha, razumijevanja, praštanja i utjehe.
Zapravo, onakav kakav je Isus u Evanðelju". Drugi spoj
kojim se može opisati lik pape Roncallija jest "Poslušnost i
mir", njegovo biskupsko geslo, ali i sažetak njegova života i
služenja Crkvi. Napustiti vlastitu zemlju, susretati se s njemu
nepoznatim svjetovima, pa i na mjestima gdje je nazoènost
katolika bila vrlo mala. Ta mu je poslušnost dopustila da se s
pouzdanjem prepusti Božanskoj providnosti, primijetio je
Califano, kako bi se odvojio od samoga sebe, i potpuno se
posvetio Kristu. U tomu je pravi izvor dobrote pape Ivana
XXIII., kao i mira koji je širio po svijetu. Tu je i korijen
njegove svetosti: u evanðeoskoj poslušnosti glasu njegova
Gospodina.
Govoreæi o prvom nagovještaju svetosti Ivana Pavla II.,
mons. Slawomir Oder je pak spomenuo kolege sa sveuèilišta
koji su na vratima Karolove sobe napisali: "Buduæi svetac".
Pogodila ih je njegova sklonost molitvi i razmišljanju o
vrijednosti života, koja su vjerojatno bila povezana s
njegovim djetinjstvom ispunjenim patnjom zbog gubitka, u
vrlo kratkom vremenu, cijele obitelji. Meðu važnim
duhovnim likovima koji su u Ivanu Pavlu II. oblikovali
marijansku i zrelu vjeru, napomenuo je mons. Oder, jest
njegov otac, jednostavni krojaè iz Krakova, i tadašnji
krakovski nadbiskup koji ga je primio u sjemenište. Oni su
zaslužni za jednostavnu i u narodu omiljenu vjeru, koja je
zajednièka dvojici papa, koji æe u nedjelju biti proglašeni
svetima; kao i za dubinu mistike i hrabrost u ustrajnom
suoèavanju s protivnostima, gledajuæi uvijek u povijesti
Božju nazoènost. Kad bismo doista trebali potražiti izraz
koji opisuje nekog sveca, to je onda "Božji èovjek", rekao je
mons. Oder te dodao – Ivan Pavao II. bio je èovjek koji je
znao u Bogu pronaæi izvor života. Molitva je za njega bila
24
30. travnja 2014. broj 17/2014
dah, voda, i svagdašnji kruh. Papina je zadaæa, kao i zadaæa
Crkve – više je puta ponovio Ivan Pavao II. – evangelizirati i
svima donijeti svetost. Buduæi da je Ivan Pavao II. u
mladosti upoznao poruku Božjega milosrða, za njega je bila
važna dužnost platiti dug za tu primljenu ljubav. To je kljuè
za razumijevanje cijeloga njegova života, istaknuo je mons.
Oder na brifingu.
Ivan Pavao II. – postupak beatifikacije i kanonizacije
Pontifikat Ivana Pavla II. trajao je èak dvadeset i sedam
godina, kraæe tek od papinske službe Pija IX., koja je trajala
trideset i dvije godine. Papa Wojtyla je umro u vatikanskim
palaèama 2. travnja 2005. Njegova je smrtna borba, koji su
svjetski mediji gotovo izravno pratili, pobudila vrlo snažne
osjeæaje, i to ne samo meðu katolicima iz èitavog svijeta. Od
samog poèetka nije nedostajalo pretjeranih i nategnutih
tvrdnji, pa se tako Papi pripisivalo izjave, koje zbog svog
zdravstvenog stanja sigurno nije mogao izreæi, poput
navodne poruke upuæene brojnim mladima koji su se nalazili
na trgu ispod njegovih prozora: "Tražio sam vas, i došli ste
mi, hvala vam na tome".
Stvaranje hagiografske slike Ivana Pavla II. poèelo je veæ i
prije njegove smrti, a svoj je vrhunac imalo u trenutku kada
je 2. travnja u veèernjim satima poljski Papa umro. "Santo
subito" (odmah svet!) èitalo se na transparentima koji su
osvanuli na Trgu Svetog Petra i drugim rimskim trgovima,
gdje je 8. travnja 2015. na velikim videozidovima golemo
mnoštvo ljudi pratilo pogrebnu misu kojom je predsjedao
kardinal Joseph Ratzinger, kao dekan Kardinalskog zbora.
Benedikt XVI. bez imalo oklijevanja dopustio je da se na
kauzu za njegova predšasnika ne primjenjuje uredba koja je
nalagala da se èeka pet godina prije poèetka postupka. Prije
toga je od toga pravila bila izuzeta samo Majka Terezija iz
Kolkate. U svega dvije godine, godine 2007. zakljuèena je
biskupijska faza postupka beatifikacije a dvije godine
kasnije u prosincu 2009. papa Benedikt XVI. je potpisao
dekret o priznavanju kreposti u herojskom stupnju od strane
Ivana Pavla II. Veæ iduæe godine je priznato èudesno
ozdravljenje po zagovoru Ivana Pavla II. francuske
redovnice koja je bolovala od Parkinsonove bolesti, iste
bolesti od koje je bolovao papa, èime je ispunjen uvjet za
njegovo proglašenje blaženim. U sijeènju 2011. papa
Benedikt XVI. proglasio je dekret o proglašenju blaženim
Ivana Pavla II. Za sveèanost beatifikacije, održane na Trgu
Svetog Petra 1. svibnja 2011., izabrana je, nimalo sluèajno,
liturgijska svetkovina Božjeg milosrða koju je on sam
ustanovio.
U pravilu se liturgijski spomen nekog blaženika ili sveca u
kalendaru podudara s danom njegove smrti. Meðutim, 2.
travnja, dan smrti Ivana Pavla II. pada opæenito u korizmeno
vrijeme, zbog èega je odreðeno da liturgijski spomendan
Ivana Pavla II. bude 22. listopada, datum njegova ustolièenja
na stolicu svetog Petra.
Za proglašenje svetim nedostajala je potvrda još jednog
èuda. Èudo, koje se dogodilo na sam dan beatifikacije Ivana
Pavla II., 1. svibnja 2011., odobreno je na plenarnoj sjednici
kardinala i biskupa iz Kongregacije za kauze svetaca u
srpnju 2013. Dana 5. srpnja 2013. papa Franjo je potpisao
dekret koji je širom otvorio vrata kanonizaciji Ivana Pavla
II., zajedno s Ivanom XXIII. Papa Wojtyla bit æe proglašen
svetim na istu svetkovinu na koju je proglašen i blaženim –
svetkovinu Božjeg milosrða.
ika
Ivan XXIII. – postupak beatifikacije i kanonizacije
Ubrzo nakon smrti pape Roncallija poèeli su se javljati
glasovi koji su iskreno priželjkivali izravnu kanonizaciju
Ivana XXIII. te da se zanemare dugi rokovi crkvenopravnog
postupka. Rijeka vjernika još dugo nakon njegove smrti
slijevala se u vatikanske špilje, gdje je Ivan XXIII. bio
pokopan i mnoštvo je vjernika hrlilo u njegovu rodnu kuæu u
Sotto il Monte kod Bergama. Papa Pavao VI. je u studenome
1965. najavio svoju odluku da pokrene postupak
beatifikacije i kasnije kanonizacije Ivana XXIII. Kanonski
postupak tekao je vrlo sporo. Trebalo je sedam godina,
izmeðu 1967. i 1974., da se ispita više od tri stotine
svjedoka, u raznim mjestima vezanim uz život Angela
Giuseppea Roncallija. Iskaz su bili pozvani dati i prelati koji
nisu smatrali prihvatljivim Papin stav prema komunizmu,
koji su smatrali previše popustljivim u odnosu na osude koje
je izrekao njegov prethodnik. Postupak je predviðao takoðer
da se svi spisi nekog kandidata za priznavanje svetosti
podvrgnu ispitivanju kojim æe se utvrditi njihova doktrinarna
pravovjernost.
Tri godine nakon njegova izbora za papu, Ivan Pavao II., u
prigodi stote obljetnice roðenja Angela Giuseppea
Roncallija, pohodio je 26. travnja 1981. Sotto il Monte. U
homiliji ponovio je stari epitet patrijarha Atenagore: "Papa
Ivan je bio uistinu èovjek poslan od Boga! Beskrajno je
bogata i dragocjena baština koju nam je on ostavio".
Premda je stav Ivana Pavla II. bio vrlo jasan, postupak
priznavanja svetosti Ivana XXIII. se otegao. Godine 1999.
donesena je jednoglasna odluka kojom je odobren tzv.
Informatio o vršenju kršæanskih kreposti u herojskom
stupnju od strane pape Roncallija, omoguæivši time Ivanu
Pavlu II. da proglasi Decretum super virtutibus. Do
beatifikacije je Papu dobrog dijelio još samo jedan korak, što
se i dogodilo u sijeènju 2000. kada je potvrðeno èudo po
zagovoru Ivana XXIII. Kada se Veliki jubilej godine
dvijetisuæite bližio kraju, 3. rujna 2000., na prostoru ispred
vatikanske bazilike papa Ivan Pavao II. je Ivana XXIII.
sveèano proglasio blaženim. U Rimskom martirologiju
spomendan Ivana XXIII. stavljen je na 3. lipnja, dan njegove
smrti, koji u katolièkoj liturgiji odgovara dies natalis, to jest
danu roðenja na novi život. Rimska i Bergamska biskupija
kao i Milanska nadbiskupija njegov liturgijski spomen slave
na lokalnoj razni 11. listopada, što je datum otvorenja
Drugoga vatikanskog koncila 1962. godine.
Za proglašenje svetim nedostajalo je priznavanje još jednog
èuda, koje se dogodilo po zagovoru Ivana XXIII. nakon što
je proglašen blaženim. Nakon odreknuæa od papinske službe
Benedikta XVI., tijekom prvih mjeseci pontifikata pape
Franje kauza Ivana XXIII. ponovno je pokrenuta s mrtve
toèke. Dana 5. srpnja 2013. Papa je potpisao dekret u kojem
najavljuje istodobnu kanonizaciju pape Roncallija i pape
Wojtyle. U odluci pape Franje da Ivana XXIII. proglasi
svetim, pedeset godina nakon njegove smrti, istièe se tvrdnja
da je njegovu svetost priznao "ex certa scientia", to jest
neovisno o priznavanju dodatnog èuda, koje se dogodilo
nakon što je proglašen blaženim. Kardinal Angelo Amato,
proèelnik Kongregacije za kauze svetaca, pojasnio je kako je
papa Franjo "samo skratio rokove za veliku priliku za Crkvu
da proslavi 2014. s Ivanom XXIII., zaèetnikom Drugoga
vatikanskog koncila, i Ivanom Pavlom II., koji je proveo u
djelo pastoralna, duhovna i doktrinarna vrenja koncilskih
dokumenata".
Tako æe 27. travnja 2014., kada Crkva slavi liturgijski
blagdan Božjeg milosrða, na Trgu Sv. Petra, na prostoru
pred vatikanskom bazilikom, papa Franjo sveèano obznaniti
da æe u knjigu svetaca biti upisana imena dvojice papa koja
su mu prethodila u posljednjih pola stoljeæa: Ivana XXIII.
Inozemne vijesti
(Angelo Giuseppe Roncalli, 1958.-1963.) i Ivana Pavla II.
(Karol Wojtyla, 1978.-2005.). Taj je dogaðaj nesumnjivo
bremenit znaèenjima. Na toj se temi Papa nadugo zadržao
28. srpnja 2013. u razgovoru s novinarima u zrakoplovu
kojim se vraæao u Italiju iz Brazila, na završetku Svjetskog
dana mladih. Tada je o papi Roncalliju rekao:
"Ivan XXIII. je pomalo lik 'seoskog sveæenika', sveæenika
koji ljubi svakog brata, koji zna lijeèiti vjernike i to je èinio
kao biskup, kao nuncij… Bio je hrabar, on je dobri seoski
sveæenik, s tako silno velikim osjeæajem za humor, i to je
jedna velika svetost. Kada je bio nuncij, neki ga u Vatikanu
nisu baš voljeli, i kada bi dolazio donijeti nešto ili pitati, u
nekim su ga uredima puštali da èeka. Nikada se nije žalio,
nikada: molio bi krunicu, èitao èasoslov. Krotak, ponizan, i
èovjek koji se brine za siromašne. [...] Ali je velik, velik!
Zatim ono s Koncilom: on je èovjek poslušan Božjem glasu,
jer mu je to došlo od Duha Svetoga, došlo mu je i on je bio
poslušan. Pio XII. razmišljao je o tome da to uèini, ali prilike
nisu bile sazrele za tlo. Vjerujem da ovaj [Ivan XXIII.] nije
nikada razmišljao o prilikama: on je to osjetio i uèinio. On je
èovjek koji se prepušta Gospodinovu vodstvu".
Isprva je bilo planirano da sveèanost kanonizacije dvojice
papa bude na završetku Godine vjere koju je proglasio
Benedikt XVI., to jest 8. prosinca 2013., na liturgijski
spomendan proglašenja dogme o Bezgrešnom zaèeæu
Marijinu od strane Pija IX. godine 1854. No, zbog zahtjeva
organizacije takvoga povijesnog dogaðaja – predviða se da
æe se u Rim tom prigodom sliti pet milijuna hodoèasnika, a
meðu njima veliki broj zemljaka novog poljskog sveca –
datum je pomaknut na 27. travnja 2014., nedjelju nakon
Uskrsa, na koju je upravo papa Ivan Pavao II. odredio da se
slavi liturgijska svetkovina Božjeg milosrða.
Papa Wojtyla ima posebno mjesto u srcu židovskoga
naroda
Nekadašnji glavni rimski rabin i Centra Simon Wiesenthal o
kanonizaciji dvojice papa
Vatikan, 24.4.2014. (IKA) - Pravednik naroda, Karol
Wojtyla, zacijelo je èovjek kojemu je Bog odredio da najviše
slièi Njemu. Kako bi spomen na pravedne bio blagoslov za
sve nas – tako je, u razgovoru za agenciju Adnkronos, bivši
glavni rimski rabin Elio Toaff, govorio o kanonizaciji
prijatelja Ivana Pavla II., koji æe biti proglašen svetim
zajedno s Ivanom XXIII., 27. travnja na Trgu Sv Petra.
Tim je kanonizacijama jedan èlanak posvetio i "Centar
Simon Wiesenthal", jedna od najveæih meðunarodnih
židovskih organizacija za ljudska prava, koja se pridružila,
kako izvještava Radio Vatikan, katolicima iz cijeloga svijeta
u priznavanju velikoga prinosa koji su povijesti dali papa
Roncalli i papa Wojtyla. Židovi æe se uvijek spominjati
Ivana XXIII. kao pokretaèke snage Drugoga vatikanskog
sabora, koji je promijenio naèin na koji su katolici gledali
druge vjere, i posebno židovstvo.
Ivan Pavao II. je, sa svoje strane, primijetio je pak rabin
Abraham Cooper, pridruženi dekan spomenutoga centra –
postao prvi papa koji je posjetio jedno židovsko bogoštovno
mjesto, zagrlivši glavnoga rimskog rabina Elia Toaffa, i
nazvavši Židove "starijom braæom" kršæana. Cooper je
potom spomenuo još dvije stvari zbog kojih papa Wojtyla
ima posebno mjesto u srcu židovskoga naroda, a to je
njegova odluka da uspostavi pune diplomatske odnose s
državom Izrael, te molitva koju je, tijekom pohoda
Jeruzalemu, stavio u otvor Zapadnoga zida, Zida plaèa. U
njoj je priznao židovsku krv više naraštaja, prolivenu u ime
kršæanstva, moleæi oprost. Gesta je to koja neæe nikada biti
zaboravljena, istaknuo je rabin Abraham Cooper.
30. travnja 2014. broj 17/2014
25
Inozemne vijesti
Rim: Misa zahvalnica za proglašenje svetim Josipa de
Anchiete
Rim, 24.4.2014.
(IKA) - Crkva raste jer privlaèi,
zahvaljujuæi radosnom susretu s Isusom, koji zatim postaje
naviještaj, istaknuo je papa Franjo 24. travnja u propovijedi
na misi zahvalnici za proglašenje svetim Josipa de Anchiete,
apostola Brazila, koji je svetim proglašen 3. travnja. Roðen
godine 1534. na Kanarskim otocima, kao isusovaèki
sveæenik brazilskim je domorodcima naviještao Radosnu
vijest. Èak ga se smatra utemeljiteljem Sao Paula i Rija de
Janeira. Objavio je gramatiku na domorodaèkom jeziku te
zbirku molitava i liturgijskih pjesama.
Na zahvalnom slavlju u rimskoj crkvi Sv. Ignacija
Lojolskoga s Papom je suslavilo devet kardinala, tridesetak
biskupa te mnogo sveæenika i vjernika, uglavnom brazilske
nacionalnosti. U propovijedi je Papa govorio o radosti, koje
se možemo pribojavati, što se može dogoditi kada
prihvaæanje te radosti izgleda opasno, te stoga osjeæamo
napast da "ne pretjerujemo u veselju". Radost susreta s
Isusom, koja nas zastrašuje, zarazna je i promeæe se u
navještaj, a tu Crkva raste; Crkva ne raste zbog prozelitizma,
nego zbog privlaènosti, istaknuo je Sveti Otac. Sv. Josip de
Anchieta znao je priopæiti ono što je iskusio s Isusom.
Zajedno s Nobregom sv. Ignacije ga je s tek navršenih
devetnaest godina, poslao u Ameriku. Toliko je bio radostan
da je oblikovao jedan narod: u Isusu Kristu postavio je
temelje kulture tamošnjih naroda.
Vatikan: Otvorena izložba o dvojici papa
Vatikan, 24.4.2014. (IKA) - "Poniznost i odvažnost koje su
promijenile povijest" - naslov je izložbe fotografija
posveæene blaženima Ivanu XXIII. i Ivanu Pavlu II., koja je
24. travnja otvorena u Vatikanskim muzejima. Izložbu od
120 najzanimljivijih fotografija dvojice papa priredila je
Paola Di Giammaria, voditeljica Fototeke Vatikanskih
muzeja i Arturo Mari, službeni fotograf Ivana Pavla II. U
izložbu su ukljuèeni i neki dokumentarni filmovi Vatikanske
filmoteke i Televizijskoga vatikanskog centra. Posebnu je
pozornost pobudio novi dokumentarni film o Papi Wojtyli.
Slikama su preprièane duboke i radikalne promjene u kojima
su Petrovi nasljednici živjeli, ponizna odluènost kojom su
naviještali istinsko dostojanstvo èovjeka i odvažan dijalog
uspostavljen unutar i izvan Crkve. "Postoje trenuci života
Crkve u kojima Vatikanski muzeji ne mogu izbjeæi a da ne
dadnu svoj specifièan prinos povijesnim dogaðajima",
komentirao je Direktor muzeja Antonio Paoluci.
Fotografska antologija podijeljena je u dva odjela. U prvom
se nalaze fotografije crno-bijele boje koje prikazuju buran
pontifikat Ivana XXIII., iz kojih proizlazi velika humanost
"dobrog Pape". Tu se vidi njegov posjet malim bolesnicima
u rimskoj bolnici Djeteta Isusa ili dok blagoslivlja mase
vjernika koje ga okružuju. U svim trenucima vidi se njegov
osmijeh, bilo tijekom susreta s politièkim ili vjerskim
predstavnicima ili jednostavnim ljudima. Zatim tu su
fotografije prigodom otvorenja i radova Drugoga
vatikanskog sabora.
Drugi još svježiji dio izložbe posveæen je Ivanu Pavlu II.
Fotografije u bojama svjedoèe o pontifikatu pape Wojtile,
jednom od najdužih u povijesti Crkve, koji je u mnogim
pogledima izmijenio i povijest svijeta. Tu se vide slikovni
zapisi važnih susreta s najutjecajnijim politièkim
predstavnicima 20. stoljeæa, od Gorbaèova do Fidel Castra,
njegova brojna putovanja, meðu kojima je i Sarajevo i
Hrvatska, susreti s ljudima u siromašnim afrièkim kolibama,
njegove izlete, šetnje i skijanja u brdima.
26
30. travnja 2014. broj 17/2014
ika
Osvrt Joaquina Navarro-Vallsa na kanonizaciju Ivana
Pavla II.
Nije gotovo nikada govorio o samoljublju, nego, naprotiv,
gotovo uvijek o tomu kako bi bio divan svijet naèinjen od
velikodušnosti. Takav naèin prenošenja kršæanskih istina, s
prijedlozima, oduševljava i privlaèi; stoga mislim da to
ostaje kao primjer
Vatikan, 25.4.2014. (IKA) - Buduæi da je tijekom više od 20
godina bio uz Ivana Pavla II., Joaquin Navarro-Valls s
posebnim osjeæajima proživljava ove dane koji prethode
kanonizaciji Karola Wojtyle. Nekadašnji se ravnatelj
Tiskovnoga ureda Svete Stolice osvrnuo, kako prenosi Radio
Vatikan, na lik buduæega sveca, na njegovo svjedoèanstvo,
kao i na baštinu koju papa Wojtyla ostavlja svijetu
komunikacija.
Prisjetivši se njihova prvoga susreta, Navarro-Valls kazao je
da je u njemu, tako mladom, otvorenom i punom radosti,
vidio novu stranicu u povijesti papinstva. Bio je uporište s
kojim se moglo suoèiti, i to ne samo za povijest Crkve, nego
za povijest èovjeèanstva na svim razinama, od intelektualaca
do jednostavnih ljudi s ulice, napomenuo je Navarro-Valls te
rekao da je vrlo rano poèeo misliti da je Ivan Pavao II. svet.
Veæ u prvo vrijeme, dok sam bio uz njega i radio s njim, a
posebno kada sam ga prvih nekoliko puta vidio jednostavno
kako moli. U tim sam trenucima bio siguran u to: ovaj je
èovjek svetac; toliko je povezan s Bogom, i to je toliko oèito
da se podudara s obilježjem svetosti prema mjerilima
Katolièke Crkve, rekao je Navarro-Valls.
Na novinarov upit što ga se kod ljudi koje susreæe najviše
dojmilo u ovih devet godina nakon preminuæa Ivana Pavla
II., nekadašnji je ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice
rekao da je to ustrajno spominjanje Karola Wojtyle kao žive
osobe. Zanimljivo je da nakon toliko godina, o papi Wojtyli
govore, ne samo spominjuæi toèno odreðena sjeæanja, prizore
i trenutke, nego aktualizirajuæi ta sjeæanja s osobnim
dogaðajima koji se odnose na Ivana Pavla II.
Izraz "veliki komunikator" koji se rabi za Ivana Pavla II.,
istinit je, rekao je potom Navarro-Valls te dodao: Ali, ne
zbog toga što je dobro komunicirao u formalnom smislu. On
je prenosio Boga, davao je prijedloge koji su mogli ispuniti
cijeli život. Mislim da je to bila vrlina njegove
komunikativnosti, a ne jednostavno formalni vidik.
Što se pak tièe baštine, svjedoèanstva koje je Ivan Pavao II.
ostavio Crkvi, Navarro-Valls je rekao da smo uvijek, ne
samo u Crkvi, nego i u društvenom životu, nailazili na ljude
koji su bili izvanredno jasni u govoru o tomu što ne valja
èiniti, i kakvi ne trebamo biti, ali istodobno, èini se da nisu
bili tako jasni u odreðivanju i prenošenju onoga što imamo
biti ili kuda imamo iæi ako želimo biti bolji. Ta izvrnuta etika
ostavlja u duši osjeæaj dvosmislenosti, i ne oduševljava. Ivan
Pavao II. bio je potpuno drukèiji, istaknuo je Navarro-Valls.
On je, primjerice više govorio o ljepoti ljudske ljubavi nego
o opasnostima hirovite seksualnosti. Nije gotovo nikada
govorio o samoljublju, nego, naprotiv, gotovo uvijek o tomu
kako bi bio divan svijet naèinjen od velikodušnosti. Takav
naèin prenošenja kršæanskih istina, s prijedlozima,
oduševljava i privlaèi; stoga mislim da to ostaje kao primjer,
nauk Ivana Pavla II., rekao je bivši ravnatelj Tiskovnoga
ureda Svete Stolice.
.
Inozemne vijesti
ika
Papina video-poruka poljskom narodu
Vatikan, 25.4.2014. (IKA) – Papa Franjo uputio je 24.
travnja posredstvom poljske televizije TVP i poljskog radija
video-poruku poljskom narodu uoèi kanonizacije blaženog
Ivana Pavla II. Izražavajuæi radost što æe proglasiti svetim
poljskog papu na svetkovinu Božjeg milosrða, Papa istièe:
Zahvalan sam Ivanu Pavlu II., kao i svim èlanovi Božjeg
naroda, za njegovu neumornu službu, njegovo duhovno
vodstvo, što je uveo Crkvu u treæe tisuæljeæe vjere i za
njegovo izvanredno svjedoèanstvo vjere.
Papa podsjeæa na rijeèi svoga predšasnika Benedikta XVI.
izgovorene na dan beatifikacije pape Wojtyle: "Otvorio je
Kristu društvo, kulturu, politièke i ekonomske sisteme,
preokrenuvši divovskom snagom – koja mu je dolazila od
Boga – tendenciju koja se mogla èiniti nepovratnom. Svojim
svjedoèanstvom vjere, ljubavi i apostolske hrabrosti, kao i
velikom èovjeènošæu, taj je uzorni sin poljskog naroda
pomogao kršæanima iz èitavog svijeta da se ne boje priznati
kršæanima, potvrditi svoju pripadnost Crkvi, govoriti o
evanðelju. Rijeèju: pomogao nam je da se ne bojimo istine,
jer je istina jamstvo slobode", rekao je Papa, dodavši da se
potpuno identificira s tim rijeèima pape Benedikta XVI.
Podsjetio je zatim kako je prije izbora za papu Karol Wojtyla
rastao u službi Kristu i Crkvi u svojoj domovini, Poljskoj.
Zahvaljujem poljskom narodu Crkvi u Poljskoj za dar Ivana
Pavla II. Svi smo bili obogaæeni tim darom. Ivan Pavao II.
nas ne prestaje nadahnjivati. Nadahnjuju nas njegove rijeèi,
njegovi spisi, njegove geste, njegov naèin služenja.
Nadahnjuje nas njegovo trpljenje koje je podnosio junaèkom
nadom. Nadahnjuje nas njegovo potpuno pouzdanje u Krista,
Otkupitelja èovjeka, i u Majku Božju.
Nadam se, istaknuo je Papa u poruci koju prenosi Tiskovni
ured Svete Stolice, da æe kanonizacija Ivana Pavla II., kao i
Ivana XXIII., dati novi poticaj svakodnevnom i ustrajnom
radu Crkve u vašoj domovini. Radujem se èinjenici da æu,
ako Bogu da, za dvije godine posjetiti prvi put vašu zemlju u
prigodi Svjetskog dana mladih. Na kraju poruke Papa poziva
sve Poljake da duboko prožive kanonizaciju blaženog Ivana
Pavla II. i blaženog Ivana XXIII., kako one koji æe u tome
dogaðaju izravno sudjelovati u Rimu tako i one koji æe
dogaðaj pratiti posredstvom medija, te zahvaljuje svim
novinarima tiska, radija i televizije za njihovu službu
prigodom kanonizacije u iduæu nedjelju.
Pozdravljam sve sunarodnjake Ivana Pavla II., takoðer one
koji ne pripadaju Katolièkoj Crkvi. Sve nosim u svom srcu.
Neka vas Bog sve blagoslovi!
Poruka kardinala Taurana budistima
Vatikan, 25.4.2014. (IKA) - Za izgradnju bratskoga svijeta,
od životne je važnosti da ujedinimo snage za odgoj, osobito
mladih osoba, da bratstvo traže i žive te da budu odvažni u
njegovoj izgradnji, istaknuo je kardinal Jean-Louis Tauran,
predsjednik Papinskoga vijeæa za meðureligijski dijalog, u
poruci "dragim prijateljima budistima" za njihov blagdan
Vesakh, koji podsjeæa na Budino roðenje, duhovno
prosvjetljenje i preminuæe, koji se slavi u mjesecu svibnju.
Dragi prijatelji, vaša vjerska tradicija nadahnjuje uvjerenje
da prijateljski odnosi, dijalog, razmjena darova, te smjerna i
skladna razmjena svjetonazora, potièu uljudno i prijateljsko
ophoðenje, koje na svoj naèin raða istinske i bratske odnose.
Budite uvjereni da su korijeni svakoga zla neznanje i
nerazumijevanje, proistekli iz pohlepe i mržnje, koje potom
raskidaju veze bratstva, istaknuo je kardinal Tauran, prenosi
Radio Vatikan.
O novim svecima svjedoèili njihovi tajnici
Vatikan, 25.4.2014. (IKA) – U Medijskom centru u
Vatikanu u petak 25. travnja svoje svjedoèenje o novim
svecima izrekli su oni koji su ih iz najbližega promatrali,
njihovi tajnici kardinal Loris Capovilla i kardinal Stanislaw
Dziwisz. Govoreæi o 39 godina koliko je bio u službi Karola
Wojtyle, kardinal Dziwisz istaknuo je: "Živio sam sa
svecem". Posebno je istaknuo važnost molitve u životu Ivana
Pavla II. Prema rijeèima krakovskoga nadbiskupa, njegov
cijeli život bila je molitva. A molio je za mir, za pravdu, za
poštovanje prava èovjeka, za Crkvu, za sveæenike, za
bolesne, mlade. Prije audijencije molio je za one koje æe
susresti. Istaknuo je kako je molitva bila i zemljopisna, tj.
molio je za zemlju po zemlju, narod po narod. Takoðer se
prisjetio priprema misa koje su uvijek bile zahvala. Dakako,
tu su bile i druge pobožnosti poput križnoga puta, a krunica
mu je posebno bila na srcu, jer je tako meditirao Isusov život
s Marijom. Nadalje, kardinal Dziwisz rekao je kako je papi
Wojtyli zapravo cijeli život bio oznaèen patnjom, od gubitka
majke, brata i oca, teških ratnih godina pa atentat i bolest.
Kardinal je posvjedoèio kako je s njim bio u ambulantnim
kolima, a Ivan Pavao II. dok je još bio pri punoj svijesti,
molio je tiho za atentatora, premda tada nije znao tko je on,
no oprostio mu je.
Kardinal Dziwisz istaknuo je i njegovu blizinu mladima, te
bolesnima i siromašnima i podsjetio kako je zagrlio
oboljelog od AIDA-a. Ivan Pavao II. poštovao je svakog
èovjeka. Kardinal je istaknuo i kako je papa Ivan Pavao II.
uz pomoæ Majke Terezije osnovao centar za siromašne, kao i
kontemplativni samostan u kojem su redovnice godinama u
Vatikanu molile za Crkvu. Izrazio je radost što upravo na
tom mjestu molitvu za Crkvu nastavlja umirovljeni papa
Benedikt XVI.
Sjeæanje na Ivana XXIII. video-linkom je iz kuæe novoga
sveca u Sotto il Monte predstavio kardinal Loris Capovilla.
Istaknuo je kako kuæu posjeæuju mnoga djeca, i ne samo
katolici. U razgovoru o njegovoj smrti, tumaèi im kako nije
vidio starca od 81 godinu kako umire, veæ dijete, jer je imao
sjaj u oèima i osmijeh na usnama poput djece, dobrotu koja
raste iz dubine srca. Opisujuæi papu Ivana XXIII. kardinal je
rekao: "Imao je dva oka i jedan osmijeh. Bezazlenost i
dobrotu. Isto vrijedi i za Ivana Pavla II." Kardinal Capovilla
istaknuo je kako je ovih dana svijet ujedinjen, èemu valja
zahvaliti i medijima.
Vatikan objavio poštansku marku u èast Charliea
Chaplina
Poèast britansko-amerièkom komièaru zbog njegova
doprinosa povijesti kinematografije
Vatikan, 25.4.2014.
(IKA) - Vatikan je posebnom
poštanskom markom odao poèast glumcu i komièaru
Charlieu Chaplinu (1889-1977) u povodu 125. obljetnice
njegova roðenja. Taj je Britanac "svojim radom obilježio
više od 50 godina povijesti kinematografije", piše vatikanski
ured za filateliju i numizmatiku u popratnom tekstu nove
poštanske marke. Slavni umjetnik nijemog filma roðen je 16.
travnja 1889. u londonskom predgraðu. Njegovi filmovi i
danas "komiènim figurama analiziraju moderno društvo,
kroz prikaz svakodnevnih iskustava ljudi". Sam Chaplin u
liku skitnice èesto je utjelovljivao ugrožene slojeve u
društvu, istièe filatelistièki ured, prenosi agencija Kathpress.
Marka je nominalne vrijednosti 0,70 eura.
.
30. travnja 2014. broj 17/2014
27
Inozemne vijesti
Papa primio afrièke biskupe
Najveæe je siromaštvo Kristova odsutnost, koja se odražava
u zlima društva – od krize obitelji do širenja korupcije, i do
opæe moralne degradacije, istaknuo Sveti Otac biskupima iz
Južnoafrièke Republike, Bocvane i Svazija
Vatikan, 25.4.2014. (IKA) - Najveæe je siromaštvo Kristova
odsutnost, koja se odražava u zlima društva – od krize
obitelji do širenja korupcije, i do opæe moralne degradacije.
Valja oživiti dragocjeni dar vjere, i to evangelizacijom koja
je znak radosti i pomirenja s Bogom, istaknuo je papa Franjo
u govoru koji je 25. travnja predao biskupima iz
Južnoafrièke Republike, Bocvane i Svazija, primivši ih u
prigodi njihova pohoda Apostolskim pragovima.
Svojim brižljivim ispitivanjem stanja u društvu, Sveti Otac
zapravo potièe Crkvu u navedenim zemljama na dobar boj
vjere. Kako je veæ obièaj na audijencijama ad limina, prve su
Papine rijeèi posveæene svecima koji su utemeljili Crkvu na
južnom dijelu afrièkoga kontinenta, putujuæim misionarima
koji su gotovo dva stoljeæa gradili crkve, škole i bolnice, a
èija baština blista još i danas, i odražava se u sadašnjem
cvjetanju župa, i to unatoè velikim udaljenostima meðu
zajednicama, nedostatnim materijalnim sredstvima, te
ogranièenom pristupu sakramentima, primijetio je Sveti
Otac. Ali, bitka vjere u te tri afrièke zemlje ima se voditi na
brojnim podruèjima. Papa Franjo stoga podsjeæa na
svakodnevno služenje Crkve najranjivijoj djeci Božjoj:
udovicama, samohranim majkama, rastavljenima, djeci
izloženoj opasnostima, a posebno milijunima djece koja su
zbog AIDS-a ostala bez roditelja. Primijetivši kako pomoæ iz
zemalja koje su nekad bile misionarske dolazi sve manje,
Papa je istaknuo da su stoga lokalne Crkve primorane sve se
više oslanjati na vlastite snage, uložene u više smjerova, koje
odgovaraju jednako ozbiljnim pastoralnim izazovima.
Osvræuæi se na te izazove, Papa je primijetio da katolièke
obitelji imaju sve manje djece, a to se odražava na broj
sveæenièkih zvanja i na vjerski život. Neki se katolici
udaljuju od Crkve, okreæuæi se skupinama koje kao da
obeæavaju nešto bolje. Pobaèaj pak poveæava bol brojnih
žena koje sa sobom nose duboke tjelesne i duhovne rane,
nakon što su popustile pritiscima svjetovne kulture koja
obezvrjeðuje Božji dar seksualnosti i pravo na život djeteta
koje se ima roditi. Sve je više rastava i razvoda, koji se
odražavaju na stabilnosti djece, i koji takoðer poveæavaju
nasilje nad ženama i djecom, napomenuo je Sveti Otac,
prenosi Radio Vatikan.
Izrazivši potom zadovoljstvo s veæ primijenjenim
pastoralnim nacrtima, papa Franjo afrièkim biskupima
predložio je smjerove djelovanja. Prije svega valja njegovati
duh, jer Kristova je odsutnost za sve najveæe siromaštvo.
Trebamo pronaæi nove i kreativne naèine na koje možemo
pomoæi ljudima da susretnu Krista kroz dublje razumijevanje
vjere, istaknuo je Papa te, osim promicanja sveæenièkih i
redovnièkih zvanja, posebno potaknuo na veliku pozornost
prema laicima.
Osim toga, svetost i nerazrješivost kršæanskoga braka, koji
se èesto raspadne pod velikim pritiskom laièkoga svijeta,
valja bolje upoznati kroz jasan nauk, i poduprijeti ih
svjedoèanstvom zauzetih braènih parova. Na kraju se Sveti
Otac osvrnuo na odreðenu degradaciju kršæanskoga morala.
Korupcija znaèi krasti siromašnima, a to šteti cijelomu
društvu, i uništava pouzdanje, upozorio je. Na kršæanskoj je
zajednici zadaæa svjedoèenja kreposti èestitosti i poštenja. I
upravo se uz taj moralni imperativ na umu, valja približiti i
seliocima i izbjeglicama. Neka ti muškarci i žene uvijek
budu prihvaæeni u našim katolièkim zajednicama, nailazeæi u
njima na otvorena srca i kuæe, u kojima mogu zapoèeti novi
život, istaknuo je papa Franjo.
28
30. travnja 2014. broj 17/2014
ika
Papa Franjo primio ukrajinskoga premijera
Vatikan, 26.4.2014. (IKA) - Papa Franjo primio je 26.
travnja u Vatikanu ukrajinskoga premijera Arsenija
Jacenjuka. Jacenjuk se nalazi u posjetu Rimu, a namjeravao
je nazoèiti i kanonizaciji dvojice papa 27. travnja, no odluèio
je skratiti posjet zbog teškog stanja u Ukrajini.
Tijekom srdaènoga razgovara istaknuti su dobri odnosi
izmeðu Svete Stolice i Ukrajine, istièe se u priopæenju
Tiskovnoga ureda Svete Stolice sa susreta. Razgovaralo se i
o stanju u Ukrajini te je izražena želja da sve strane
poticajno suraðuju u uspostavljanju politièke i društvene
stabilnosti u državi, u okvirima meðunarodnoga prava, te da
promièu sklad meðu narodima u tom dijelu Europe. Osim
toga, istaknuta je posebna uloga koju Crkva i vjerske
organizacije, kao i svaki vjernik, imaju u promicanju sloge
meðu društvenim sastavnicama, kao i meðunarodna
zajednica
Sveti Otac proteklih je tjedana opetovano izražavao
zabrinutost zbog stanja u Ukrajini. U svojoj uskrsnoj poruci
Gradu i svijetu molio je Gospodina da "prosvijetli i nadahne
inicijative koje promièu mir u Ukrajini, da sve ukljuèene
strane, uz pomoæ meðunarodne zajednice, poduzmu sve
napore da se sprijeèe nasilja te, u duhu jedinstva i dijaloga,
grade buduænost te zemlje".
Premijer Jacenjuk poslije primanja kod Pape razgovarao je s
državnim tajnikom kardinalom Pietrom Parolinom i
tajnikom za odnose s državama nadbiskupom Dominiqueom
Mambertijem.
Svetost Ivana XXIII. veliki je dar Crkvi
Vatikan, 26.4.2014. (IKA) - Svetost Ivana XXIII. veliki je
dar Crkvi, istaknuo je papa Franjo u pismu bergamskom
glasilu "Eco" u prigodi kanonizacije pape Roncallija, koji je
kao sveæenik bio "cijenjeni suradnik glasila". Pismo je
upuæeno "dragim bergamskim prijateljima", ne samo
katolicima nego i onima koji ne pripadaju Katolièkoj Crkvi
te cijeloj civilnoj zajednici, kao zahvala Gospodinu za
"veliki dar", što je svetost Ivana XXIII. za opæu Crkvu. Papa
potièe na "èuvanje uspomene na tlo u kojem je ta svetost
proklijala: tlo prožeto dubokom vjerom u svakodnevnom
životu siromašnih obitelji, ali ujedinjenih Gospodinovom
ljubavi, i zajednica sposobnih za dijeljenje u jednostavnosti.
Znam koliko volite papu Ivana, i koliko je on volio svoj kraj,
piše Sveti Otac, a prenosi Radio Vatikan. Od dana kad je
izabran za papu, imena "Bergamo" i "Podbrdo", gdje je
roðen 2. studenoga 1881. godine, postala su znana cijelom
svijetu, pa i danas, nakon više od pedeset godina, ta imena
podsjeæaju na Papino nasmijano lice i njegovu oèinsku
dobrotu, istaknuo je papa Franjo. Svijet se od onda jamaèno
promijenio a i novi su izazovi pred kršæanskim zajednicama.
Unatoè tomu, ta baština i danas može nadahnuti Crkvu,
pozvanu živjeti slatku i utješnu radost evangelizacije, da
bude suputnica svakoga èovjeka, seoski izvor na kojem se
svi mogu napajati svježom vodom Evanðelja. Drugi
vatikanski sabor otvorio je put obnovi, a posebna je radost
da se kanonizacija pape Roncallija istodobno obavlja s
kanonizacijom Ivana Pavla II., koji je tijekom svoga
pontifikata promicao saborsku obnovu. Papa Franjo uvjeren
je da se i civilno društvo može nadahnjivati na životu pape iz
Bergama i èitavoga kraja gdje je roðen, nastojeæi izgraðivati
suživot utemeljen na vjeènim vrijednostima bratstva i
solidarnosti.
.
Inozemne vijesti
ika
Molitve sv. Ivanu Pavlu II. i Ivanu XXIII.
Vatikan, 26.4.2014.
(IKA) - U povodu povijesne
kanonizacije dvojice papa kardinal Angelo Comastri, papin
vikar za Državu Grad Vatikan, naèinio je slièice s molitvama
sv. Ivanu Pavlu II. i Ivanu XXIII.
Molitva svetom Ivanu Pavlu II.
Sveti Ivane Pavle, s nebeskoga prozora daruj nam svoj
blagoslov!
Blagoslovi Crkvu koju si ljubio i kojoj si služio i koju si
vodio, navodeæi je odvažno putovima svijeta, da svima
približi Isusa i sve približi Isusu.
Blagoslovi mlade koji su bili tvoja velika ljubav.
Potakni ih da sanjaju, da podignu pogled, te naðu svjetlo
koje rasvjetljava putove života na zemlji.
Blagoslovi obitelji, blagoslovi svaku obitelj! Prepoznao si
napad sotone na ovu dragocjenu i nezamjenjivu nebesku
iskru koju je Bog upalio na zemlji.
Sveti Ivane Pavle, svojom molitvom zaštiti obitelj i svaki
život koji nièe u obitelji.
Moli za cijeli svijet koji je još uvijek obilježen napetostima,
ratovima i nepravdama. Borio si se protiv rata pozivajuæi na
dijalog i sijuæi ljubav: moli za nas da budemo neumorni
sijaèi mira.
Sveti Ivane Pavle, s nebeskoga prozora, gdje te vidimo uz
Mariju, daj da na sve nas siðe Božji blagoslov. Amen.
Molitva svetom Ivanu XXIII.
Dragi papa Ivane, tvoja jednostavna i ponizna osobnost
odavala je miris Boga i u srcu poticala želju za dobrotom.
Èesto si govorio o ljepoti obitelji okupljenoj oko stola da bi
podijelila kruh i vjeru; moli za nas, da u našim domovima
ponovno prebivaju prave obitelji.
Ti si široke ruke sijao nadu i pouèavao si nas da osluškujemo
Božji korak koji priprema novo èovjeèanstvo: pomozi nam
da zdravim optimizmom dobrim pobijedimo zlo.
Ljubio si svijet s njegovim svjetlima i sjenama i vjerovao si
da je mir moguæ: pomozi nam da budemo oruða mira u
kuæama i na trgovima.
Ti si oèinskom ljubavlju potaknuo roditelje da pomiluju
svoju djecu: tako si dirnuo svijet i podsjetio si nas da su nam
ruke darovane ne da bismo udarali, nego da bismo grlili i
brisali suze.
Moli za nas, da se ne ogranièimo na oplakivanje mraka, nego
da upalimo svjetlo, donoseæi posvuda Isusa i moleæi uvijek
Mariju. Amen.
Prisutnost Ivana Pavla II. nije puko pamæenje
Postulator kauze pape Wojtyle mons. Salowomir Oder u
razgovoru za Radio Vatikan
Vatikan, 26.4.2014. (IKA) - "Svetac odmah!" Na uoènicu
proglašenja svetim blaženoga Ivana Pavla II. svi se
prisjeæaju poklika vjernika na sprovodni dan pape Wojtyle,
8. travnja 2005. godine. Postulator njegove kauze mons.
Salowomir Oder u razgovoru za Radio Vatikan, podsjetio je
kako narod u jedan glas, prema drevnoj crkvenoj tradiciji,
vikao: "Svetac! Umro je svetac!" Ako je u poèetku netko i
ostao zbunjen i iznenaðen odlukom da se odmah pokrene
kanonski proces, sad sam uvjeren, nakon devet godina, kad
je proces završen, da je ta odluka djelo Duha Svetoga: veliki
dar uèinjen za spomen Ivana Pavla II. i za Crkvu, ustvrdio je
mons. Oder. Dodao je kako taj povik nije bio prolazan, niti
znak posebnoga ozraèja koje se u gradu osjeæalo za vrijeme
Papina trpljenja, ili zbog žalosti, nego ga je nadahnuo Duh
Sveti.
Poklik "Svetac odmah" ima povijesnu težinu, objektivno
znaèenje, biljeg zapisan u životu Karola Wojtyle – Ivana
Pavla II., a bremenit je znakovima i oèitovanjima njegove
svetosti. Sjeæam se kako je papa u miru Benedikt XVI. u
prigodi èetvrte obljetnice preminuæa svoga prethodnika
govorio "o kuæi ispunjenoj mirisom svetosti". Danas povik
"Svetac odmah" odiše èvrstoæom života življena u punini,
odgovarajuæi na Božji poziv, kazao je postulator.
Govoreæi o svjedoèanstvima prikupljenim tijekom procesa,
rekao je da su poèela stizati èim je proces za beatifikaciju i
kanonizaciju pokrenut, a stižu i danas. Bio je to odgovor na
dekret da se postupak može pokrenuti prije vremena. Najviše
me se doima èinjenica prisutnosti Ivana Pavla II. - prièa nije
završena, poglavlje nije zakljuèeno, njegova prisutnost nije
puko pamæenje. Ona nadahnjuje mnoge. Ivan Pavao II.
svojim životom i svetošæu uvijek govori: Ne bojte se! Širom
otvorite vrata Kristu. Njegove su rijeèi duboko zapisane u
srcu naroda, narod im se uvijek vraæa: u teškoæama i
problemima s kojima se današnji èovjek suèeljava. Te rijeèi
hrabre, jer nisu oznaèile samo poèetak njegova pontifikata,
nego su svjedoèanstvo njegova stvarnoga života; po njima je
Ivan Pavao II. ušao u naš život i s njima ga prati. Ta me
njegova živa nazoènost u životu ljudi najviše pogodila u
svjedoèanstvima koja su stizala u ured, istaknuo je mons.
Oder.
Napomenuo je da njegov rad prestaje s proglašenjem svetim
Ivana Pavla II. Proces sam vodio od poèetka do kraja.
Naravno, u tajništvu æe još biti posla, jer neprestano stižu
pisma o iskustvima vezanim za Ivana Pavla II. Mislim da æe
se "osobno tajništvo" Ivana Pavla II. prije ili poslije trebati
izmjestiti nekamo drugdje. I u Krakovu je izgraðen Centar
"Ne bojte se!" posveæen duhovnosti i uspomeni Ivana Pavla
II. Pretpostavljam da æe u Centru biti mjesto kamo æe stizati
sva svjedoèanstva koja se odnose na djelo ovoga našega
velikog zagovornika kod Boga, zakljuèio je mons. Oder.
Ivan XXIII. i Ivan Pavao II. imali su vrlo veliki utjecaj
na azijska društva
Lahore, 27.4.2014. (IKA) - Papa Ivan XXIII. i papa Ivan
Pavao II. imali su vrlo veliki utjecaj na azijska društva, rekao
je za agenciju Misna o. James Channan, ravnatelj Centra za
mir iz Lahorea u Pakistanu.
Rijeè je o kontinentu koji je kolijevka svih glavnih religija,
mjesto na kojemu živi dvije treæine svjetskoga puèanstva, a
na kojemu Katolièka Crkva èini malu manjinu od oko 3%. U
azijskoj je sredini enciklika "Pacem in terris" pape Ivana
XXIII. neizmjerno utjecala na nastojanja mnogih Azijaca u
traženju dijaloga meðu ljudima razlièitih religija, rekao je
Channan, prenosi Radio Vatikan.
Ta je enciklika stavila u središte temeljna prava osobe, i
poštovanje drugih religija te tako i pravo na bogoštovlje.
Za mnoge su filipinske vjernike dvojica pape-svetaca uzor, i
najviše voljeni pape u novijoj povijesti Crkve. Papa Wojtyla,
koji je tu zemlju posjetio tri puta, dva puta kao papa i
jednom dok je još bio kardinal, za filipinski je narod možda
jedna od najvoljenijih i najviše poštovanih osoba.
U prigodi Svjetskoga dana mladeži godine 1995. okupio je
oko sebe više milijuna ljudi, te je to mnoštvo nazvano
"najveæim papinskim mnoštvom" u povijesti.
Seoulski nadbiskup kardinal Andrija Yoem Soo-jung za
agenciju AsiaNews istaknuo je pak velika djela Ivana XXIII.
i Ivana Pavla II. u potpori južnokorejskim katolicima. Ivan
Pavao II. dva puta pohodio je Južnu Koreju. Nije pretjerano
reæi da su Ivan XXIII. i Ivan Pavao II. postavili temelje
suvremene Crkve u Koreji, istaknuo je kardinal Yeom.
.
30. travnja 2014. broj 17/2014
29
Inozemne vijesti
Ivan XXIII. i Ivan Pavao II. proglašeni svetima
Vatikan, 27.4.2014.
(IKA) - Sveèanost povijesne
kanonizacije dvojice papa - Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. u
Nedjelju Božjeg milosrða, 27. travnja, poèela je na
mnoštvom hodoèasnika ispunjenom Trgu Sv. Petra u
Vatikanu molitvom Milosrdne krunice, uz pjevanje zbora
Rimske biskupije. Slavlje je predvodio papa Franjo, a meðu
koncelebrantima bio je i papa u miru Benedikt XVI.
Euharistijsko slavlje poèelo je litanijama svetaca. Nakon tri
zahtjeva koja je Papi uputio proèelnik Kongregacije za
proglašenje svetih kardinal Angelo Amato, u pratnji
postulatora kauza, o. Giovana Giuseppea Califana za papu
Roncallija, i mons. Slawomira Odera za papu Wojtylu, papa
Franjo izgovorio je formulu koja izražava prijedlog za
èašæenje novih svetaca u cijeloj Crkvi. Proglašavamo
svetima blažene Ivana XXIII. i Ivana Pavla II., pribrajamo ih
popisu svetih i odreðujemo da se u cijeloj Crkvi mogu
pobožno štovati kao sveci, rekao je papa Franjo. Time je
Katolièka Crkva dobila dva nova sveca Ivana XXIII. i Ivana
Pavla II. Mnoštvo hodoèasnika oduševljeno je prihvatilo
Papine rijeèi, a Rimom su odjeknula crkvena zvona.
Zatim su prikazana dva relikvijara "blizanca" novih svetaca,
koji su doneseni na oltar u procesiji u kojoj su izmeðu
ostalih bili Floribeth Mora Diaz iz Kostarike, koja je
ozdravila po zagovoru pape Ivana Pavla II., i neæaci i
neæakinje Ivana XXIII.
U propovijedi papa Franjo posebno je istaknuo poslušnost
Ivana XXIII. Duhu Svetomu, osobito kod pokretanja
Drugoga vatikanskog sabora, a papu Ivana Pavla II. nazvao
je papom obitelji. Sveti Otac istaknuo je da se u središtu ove
nedjelje, koja zakljuèuje Vazmenu osminu i koju je sv. Ivan
Pavao II. posvetio Božjem milosrðu, nalaze slavne rane
uskrsloga Isusa". Povezujuæi nedjeljna èitanja i kanonizaciju
dvojice rimskih biskupa, Papa je istaknuo da su rane
Kristove znak Božje ljubavi prema ljudima i nužne su za
našu vjeru, kako bismo vjerovali da je Bog ljubav; zato rane
na Uskrslom Gospodinu ne nestaju. Dvojica papa u svakoj
su osobi koju su susretali - gledali Krista. Sveti Ivan XXIII. i
Ivan Pavao II. imali su hrabrosti gledati Isusove rane,
doticati njegove ranjene ruke i proboden bok. Nisu se stidjeli
Kristova tijela; nisu se sablaznili njime, njegovim križem;
nisu se sramili bratova tijela, jer su u svakoj osobi koja trpi
vidjeli Isusa. Bila su to dva hrabra èovjeka, otvoreni pareziji
Duha Svetoga, i Crkvi su i svijetu dali svjedoèanstvo Božje
dobrote i njegova milosrða. Bili su sveæenici, biskupi i pape
20. stoljeæa, upoznali su tragedije, ali nisu bili pobijeðeni,
snažno su vjerovali u Boga i Božje milosrðe koje se
objavljuje u pet rana Kristovih. U njima je bila nada i radost
koju nitko i ništa ne može oduzeti, koju su dobili kao dar od
Krista Uskrsloga i koju su obilato darovali Božjem narodu,
zakljuèio je Papa. Na kraju propovijedi zamolio je zagovor
dvojice novih svetaca i pastira Božjega naroda za Crkvu,
kako bi u dvogodišnjem putu prema Sinodi o obitelji bila
otvorena djelovanju Duha Svetoga u pastoralu obitelji.
Misu je s Papom suslavilo 150 kardinala, oko 1000
nad/biskupa te više od šest tisuæa sveæenika. Meðu njima su
bili i zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ, rijeèki
nadbiskup Ivan Devèiæ, umirovljeni ðakovaèko-osjeèki
nadbiskup Marin Srakiæ, biskupi požeški Antun Škvorèeviæ,
bjelovarsko-križevaèki Vjekoslav Huzjak, zagrebaèki
pomoæni Ivan Šaško, generalni tajnik Hrvatske biskupske
konferencije mons. Enco Rodinis, kao i vrhbosanski
nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ, predsjednik BK BiH
banjoluèki biskup Franjo Komarica, nuncij u Berlinu
nadbiskup Nikola Eteroviæ i biskup Željeznog Egidije
Živkoviæ.
Iz cijeloga svijeta pristigla su 120 službena izaslanstva,
30
30. travnja 2014. broj 17/2014
ika
meðu 24 državna poglavara bili su i hrvatski predsjednik Ivo
Josipoviæ, talijanski Giorgio Napolitano, poljski Bronislaw
Komorowski, kao i nekadašnji predsjednik, nobelovac Lech
Walesa te španjolski i belgijski kraljevski par. EU su
predstavljali predsjednik Europskog vijeæa Herman van
Rumpuy i Europske komisije Manuel Barroso. Nazoèni su
bili i brojni predstavnici drugih religija.
Na kraju mise, prije molitve Kraljice neba, papa Franjo
zahvalio je svima koji su sudjelovali na misi kanonizacije
dvojice papa i u pripravi za kanonizaciju. Posebno je
zahvalio sveæenicima, biskupima i kardinalima, kao i
brojnim visokim izaslanstvima koja su došla iz èitavoga
svijeta iskazati poèast dvojici papa. Pozdravio je i
hodoèasnike i vjernike Krakovske nadbiskupije i Bergamske
biskupije te sve koji su pomogli u pripravi mise
kanonizacije, posebno zahvalivši Rimskoj biskupiji i gradu
Rimu te snagama reda i dragovoljcima. Pozdrav je uputio i
svim hodoèasnicima okupljenima u Rimu, te svima koji su
misu kanonizacije pratili putem medija diljem svijeta,
istodobno zahvalivši i medijskim djelatnicima (dogaðaj je
pratilo 2260 njih iz 64 zemlje, meðu njima i iz Hrvatske).
Posebno je pozdravio i sve stare i bolesne, kojima su novi
sveci na poseban naèin bliski.
Na kraju slavlja papa Franjo prišao je pozdraviti papu u miru
Benedikta XVI., zatim se pozdravio s èlanovima državnih
izaslanstava te prošao u otvorenom džipu vatikanskim
trgom, pozdravljajuæi razdragane hodoèasnike. U pratnji tek
nekoliko službenika osiguranja provezao se po Trgu Sv.
Petra, a zatim po Ulici pomirenja prema Anðeoskoj tvrðavi,
pozdravljajuæi slavljenièko mnoštvo.
Na slavlju kanonizacije Ivana XXIII. i Ivana Pavla II.
sudjelovao je 1,5 milijun ljudi, njih oko 500.000 bilo je na
Trgu Sv. Petra i u susjednim ulicama. Vatikanski trg bio je
urešen s 30.000 ruža koje je darovao Ekvador, ponovno su
korišteni veliki gobleni s likovima novih svetaca, veæ
upotrijebljeni kod beatifikacije, a za papu Ivana Pavla II.
korišten je i isti relikvijar kao i za beatifikaciju godine 2011.;
ampulica s nekoliko kapi krvi, ugraðena u srebrni relikvijar u
obliku maslinovih grana, visok oko 40 cm, djelo rimskog
zlatara. Za beatifikaciju pape Ivana XXIII. nije postojao
relikvijar pa je za kanonizaciju naèinjen još jedan identièan
onome poljskoga Pape. U popodnevnim satima ponovno je
omoguæen pristup bazilici Sv. Petra te vjernicima dopušteno
pohoditi grobove novih svetaca.
Mise zahvalnice za kanonizaciju u Rimu
Rim, 28.4.2014.
(IKA) - Još uvijek nisu okonèane
sveèanosti prigodom kanonizacije Ivana XXIII. i Ivana Pavla
II. Upravitelj bazilike Sv. Petra i generalni vikar Države
Grada Vatikana kardinal Angelo Comastri služio je 28.
travnja sveèanu misu zahvalnicu, na kojoj su sudjelovali
kardinali i nadbiskupi te èlanovi Diplomatskog zbora
akreditiranog pri Svetoj Stolici zajedno s graðanskim i
crkvenim vlastima i brojnim vjernicima koji i danas
posjeæuju grobove novih svetaca.
Krakovski nadbiskup i dugogišnji tajnik Ivana Pavla II.
kardinal Stanislav Dzsiwisz u propovijedi istaknuo je
dvostruku koncilsku ulogu novih svetaca: prvi je sazvao
koncil, a drugi provodio u djelo. Zahvalio im je za
izvanredno svjedoèanstvo koje su dali Crkvi i èovjeèanstvu.
U bazilici Sv. Petra okupili su se uglavnom poljski
hodoèasnici, dok su se talijanski vjernici, posebno oni iz
Bergama, okupili u crkvi Sv. Karla Boromejskog, gdje je
Ivan XXIII. u ožujku 1925. bio zareðen za biskupa. Biskup
Beschi pozvao je žitelje Bergama i okolice da slijede
vrednote bratstva i solidarnosti, koje je zastupao Papa dobri.
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
"Što tražite Živoga meðu mrtvima?"
Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 23. travnja
2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Ovaj tjedan je tjedan radosti: slavimo Isusovo uskrsnuæe. To
je prava, duboka radost utemeljena na sigurnosti da uskrsli
Krist više ne umire, veæ je živ i djeluje u Crkvi i svijetu. Ta
sigurnost prebiva u srcu vjernikâ od onog uskrsnog jutra,
kada su žene pošle na Isusov grob a anðeli im rekoše: "Što
tražite Živoga meðu mrtvima?" (Lk 24, 5). "Što tražite
Živoga meðu mrtvima?" Te rijeèi su kao kamen meðaš u
povijesti; ali i "kamen spoticanja", ako se ne otvorimo
Radosnoj vijesti, ako mislimo da manje smeta mrtvi Isus no
živi!
Meðutim, koliko puta, u svom svakodnevnom životu, imamo
potrebu èuti rijeèi: "Što tražite Živoga meðu mrtvima?".
Koliko samo puta tražimo živoga meðu mrtvim stvarima,
meðu stvarima koje ne mogu dati život, meðu stvarima koje
danas jesu a sutra ih više neæe biti, meðu prolaznim
stvarima… "Što tražite Živoga meðu mrtvima?"
Imamo za tim potrebu kada se zatvorimo u bilo koji oblik
sebiènosti i samozadovoljstva; kada se dopustimo zavesti
zemaljskim silama i stvarima ovoga svijeta, zaboravljajuæi
Boga i bližnjega; kada svoje nade polažemo u svjetovne
ispraznosti, u novac, u uspjeh. Tada nam Božja rijeè govori:
"Što tražite Živoga meðu mrtvima?". Zašto tražiš tamo? To
ti ne može dati život! Možda æe ti pružiti veselje koje traje
minutu, dan, tjedan, mjesec… a zatim? "Što tražite Živoga
meðu mrtvima?". Ta nam reèenica mora uæi u srce i moramo
je ponavljati. Hoæemo li je ponoviti tri puta? Hoæemo li
uèiniti taj napor?
Svi: "Što tražite Živoga meðu mrtvima?" [ponavlja s
mnoštvom] Danas, kada se vratimo kuæi, recimo to od srca,
u tišini, i postavimo si ovo pitanje: zašto ja u životu tražim
živoga meðu mrtvima? Bit æe to dobro za nas.
Nije lako biti otvoren Isusu. Prihvatiti život Uskrsloga i
njegovu prisutnost meðu nama nije nešto samo po sebi
razumljivo. Evanðelje nam omoguæuje vidjeti razne reakcije:
apostola Tome, Marije Magdalene i dvojice uèenika iz
Emausa. Dobro je suoèiti se s njima. Toma postavlja uvjet za
vjeru, traži oèevidnost, traži da dotakne rane; Marija
Magdalena plaèe, vidi ga ali ga ne prepoznaje, postaje
svjesna da je to Isus tek kada ju on pozove po imenu; uèenici
iz Emausa, potišteni i obuzeti osjeæajima poraza, susreli su
se s Isusom tek kada su dopustili da im se na putu pridruži
tajanstveni putnik. Svaki na svoj naèin! Tražili su meðu
mrtvima onoga koji je živ i sâm Gospodin ih vodi na pravi
put. A što ja èinim? Koji pravac slijedim da susretnem
živoga Krista? On æe nam uvijek biti blizu da nas izvede na
pravi put ako smo krenuli krivim pravcem.
"Što tražite Živoga meðu mrtvima?" (Lk 24, 5). To nam
pitanje pomaže pobijediti napast da gledamo unatrag, na ono
što je bilo juèer, i tjera nas naprijed prema buduænosti. Isus
nije u grobu, on je Uskrsli! On je Živi, Onaj koji uvijek
obnavlja svoje tijelo koje je Crkva i pomaže joj iæi putem
koji vodi njemu. "Juèer" je Isusov grob i grob Crkve, grob
istine i pravednosti; "danas" je trajno uskrsnuæe prema
kojem nas tjera Duh Sveti, dajuæi nam punu slobodu.
Danas je i nama upuæeno to pitanje. Ti, zašto tražiš živoga
meðu mrtvima ti koji se zatvaraš u samoga sebe nakon
jednog neuspjeha i ti koji nemaš više snage za molitvu?
Zašto tražiš živoga meðu mrtvima ti koji se osjeæaš
usamljenim, napuštenim od prijatelja i možda i od Boga?
Zašto tražiš živoga meðu mrtvima ti koji si izgubio nadu i ti
koji se osjeæaš zarobljenim svojim grijesima? Zašto tražiš
živoga meðu mrtvima ti koji težiš ljepoti, duhovnom
savršenstvu, pravednosti, miru?
Imamo potrebu iznova èuti i sjetiti se te anðelove opomene!
Ta opomena, "Što tražite Živoga meðu mrtvima?", pomaže
nam izaæi iz naših prostora žalosti i otvara nas obzorima
radosti i nade. One nade koja uklanja kamenje s grobova i
bodri nas da naviještamo Radosnu vijest, koja je kadra
donijeti novi život drugima. Ponovimo tu anðelovu reèenicu
kako bi nam se ona urezala u srce i pamet a neka zatim
svatko odgovori u tišini: "Što tražite Živoga meðu
mrtvima?" Ponovimo je! [ponavlja s mnoštvom] Pogledajte
braæo i sestre, on je živ, on je s nama! Ne idimo tolikim
grobovima koji ti danas nešto obeæavaju, ljepotu, a zatim ti
ne daju ništa! On je živ! Ne tražimo živoga meðu mrtvima!
Hvala!
Propovijed pape Franje na slavlju kanonizacije papa
Ivana XXIII. i Ivana Pavla II.
Trg Sv. Petra u Vatikanu, u nedjelju 27. travnja 2014.
U središtu ove nedjelje kojom se zakljuèuje Vazmena
osmina, a koju je sveti Ivan Pavao II. posvetio Božjem
milosrðu, nalaze se slavne rane uskrslog Isusa. On ih je veæ
pokazao kod prvog ukazanja apostolima, iste veèeri, prvog
dana nakon subote, na dan uskrsnuæa. No, te veèeri, kao što
smo èuli, nije bilo Tome; a kad mu ostali rekoše da su vidjeli
Gospodina, on je odgovorio da neæe povjerovati ako ne vidi i
ne dodirne te rane. Nakon osam dana, Isus se ponovno
ukazao u dvorani Posljednje veèere meðu uèenicima: bio je
ondje i Toma; Isus mu se obrati i pozva ga da mu dotakne
rane. I tada je taj èovjek, iskren i naviknut sve osobno
provjeriti, kleknuo pred Isusa i rekao: "Gospodin moj i Bog
moj!" (Iv 20, 28).
Isusove su rane sablazan za vjeru, ali su i provjera vjere.
Zbog toga u tijelu Krista uskrslog rana ne nestaje, nego
ostaju kao trajni znak Božje ljubavi prema nama i
neophodne su za vjeru u Boga, ali ne zato da se vjeruje da
Bog postoji, veæ zato da se vjeruje da je Bog ljubav,
milosrðe i vjernost. Sveti Petar, citirajuæi Izaiju, piše
kršæanima: njegovom "se modricom izlijeèiste" (1 Pt 2, 24;
usp. Iz 53, 5).
Sveti Ivan XXIII. i Ivan Pavao II. imali su hrabrosti gledati
Isusove rane, doticati njegove ranjene ruke i proboden bok.
Nisu se stidjeli Kristova tijela; nisu se sablaznili njime,
njegovim križem; nisu se sramili bratova tijela (usp. Iz 58,
7), jer su u svakoj osobi koja trpi vidjeli Isusa. Bila su to dva
hrabra èovjeka, otvoreni pareziji Duha Svetoga, i Crkvi su i
svijetu dali svjedoèanstvo Božje dobrote i njegova milosrða.
Bili su sveæenici, biskupi i pape dvadesetog stoljeæa.
Upoznali su njegove tragedije, ali one ih nisu nadjaèale. Jaèi
je u njima bio Bog; jaèa je bila vjera u Isusa Krista,
30. travnja 2014. broj 17/2014
31
Prilog dokumenti
Otkupitelja èovjeka i Gospodara povijesti; jaèe je u njima
bilo Božje milosrðe koje se oèituje u njegovim ranama; jaèa
je bila Marijina majèinska blizina.
U ta dva èovjeka koji su kontemplirali Kristove rane i
svjedoèili njegovo milosrðe, prebivala je "živa nada",
zajedno s "radošæu neizrecivom i proslavljenom" (1 Pt 1,
3.8). Nada je to i radost koju uskrsli Krist daje svojim
uèenicima i koje im nitko ne može oduzeti; uskrsna nada i
radost, koje su prošle kroz kušnju samoodricanja, samooplijenjenja, krajnje bliskosti s grešnicima, pa sve do muène
gorèine toga kaleža. To su nada i radost koje su dvojica
svetih papa primili na dar od uskrslog Gospodina, i koje su
obilno razdjeljivali Božjemu narodu, zbog èega su primili
vjeèno priznanje.
Tom radošæu i tom nadom odisala je prva kršæanska
zajednica u Jeruzalemu, o kojoj govore Djela apostolska
(usp. 2,42-47), kao što smo èuli u drugom èitanju. To je
zajednica u kojoj se živi bît evanðelja, tj. ljubav i milosrðe, u
jednostavnosti i bratstvu.
To je slika Crkve koju nam Drugi vatikanski koncil stavlja
pred oèi. Ivan XXIII. i Ivan Pavao II. suraðivali su s Duhom
Svetim kako bi Crkvi vratili njezinu prvobitnu sliku i
osuvremenili je èuvajuæi pritom netaknutima njezine
znaèajke, one znaèajke koju su joj davali sveci tijekom
stoljeæâ. Nemojmo zaboraviti da upravo zahvaljujuæi
svecima Crkva ide naprijed i raste. Prigodom sazivanja
Koncila sveti Ivan XXIII. pokazao je posebnu poslušnost
Duhu Svetom, prepustio se njegovu vodstvu i za Crkvu je
bio pastir, voða voðen Duhom Svetim. U tome se sastojalo
njegovo veliko služenje Crkvi; stoga ga rado zamišljam kao
papu pouèljiva Duhu Svetom.
U tome služenju Božjemu narodu, sveti Ivan Pavao II. bio je
pak papa obitelji. On sâm je jednom prilikom rekao kako bi
želio ostati zapamæen kao Papa obitelji. S posebnom radošæu
to istièem u vrijeme sinodskog hoda o obitelji i s obiteljima,
kojeg on s Neba zacijelo prati i podržava.
Neka ova dva sveta pastira Božjega naroda posreduju za
Crkvu da, tijekom dvogodišnjega sinodskog hoda, bude
poslušna Duhu Svetom u pastoralnom služenju obitelji. Neka
nas obojica pouèe da se ne sablaznimo Kristovim ranama, da
uronimo u misterij Božjega milosrða koje se uvijek nada,
uvijek prašta, jer uvijek ljubi.
32
30. travnja 2014. broj 17/2014
ika
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
4
File Size
405 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content