SPORTSKI SAVEZ GRADA ZAGREBA POLAZNE OSNOVE ZA IZRADU NOVIH KRITERIJA ZA KATEGORIZACIJU SPORTOVA U GRADU ZAGREBU Zagreb srpanj, 2014. 1. UVOD Kroz dugu povijest zagrebačkog sporta prepoznata su brojna sportska imena te je osvojeno mnoštvo medalja, čak i na najvećim svjetskim sportskim smotrama poput olimpijskih igara, parolimpijskih igara, svjetskih prvenstava, itd. Kroz to razdoblje, u Zagrebu su se organizirali različiti sportovi, osnovano je niz sportskih udruga, izgrađena je sportska infrastruktura. Kratkim osvrtom na nekoliko proteklih desetljeća čini se da su neki sportovi u gradu Zagrebu dobili epitet tradicionalni zagrebački sportovi, što zbog slavnih imena i karizmatičnih sportaša koje su obožavali mediji i javnost, što zbog planetarne popularnosti nekih sportova ili konstantnog postizanja vrhunskih rezultata na već spomenutim najvećim sportskim natjecanjima. Na razvoj sporta utjecale su i društvene i ekonomske prilike, periodično pojavljivanje izuzetno talentiranih sportaša, vrhunskih karizmatičnih trenera, dobro organiziranih i međusobno uigranih sportskih ekipa, te brojnih entuzijasta koji su dobar dio svog života posvetili sportu ili nekom segmentu sporta vjerujući u humane ciljeve, etiku i brojne druge vrijednosti koje iz sporta proizlaze. U tom dugom periodu, na međunarodnoj razini sport se razvijao, u većoj ili manjoj mjeri profesionalizirao. Sve veći interes medija, pogotovo za pojedine sportove, popularizirao je sport do neslućenih razina, te ga je pretvorio u fenomen koji razumiju gotovo sve svjetske nacije, kulture, socijalni staleži. Svjedoci smo činjenice da je prijenos prve nogometne utakmice na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Brazilu 2014. godine putem televizije pratilo preko tri milijarde gledatelja iz cijeloga svijeta. Neke međunarodne sportske federacije, poput IAAF- Međunarodna amaterska atletska federacija, FIFA- Međunarodna federacija nogometnih saveza ili npr. ITF-Međunarodna teniska federacija danas broji preko dvije stotine udruženih članica. Spomenuti interes medija, interes potencijalnih sponzora ili pojedinih tržišta stalno pronalazi način da poveća interes javnosti za sport, povremeno se pojavljuju novi sportovi, a postojeći modificiraju pravila kako bi postali atraktivniji, kako budućim sportašima, tako i potencijalnim sponzorima i medijima. Sva ta događanja u globalnom sportu odražavaju se i na stanje u zagrebačkom sportu. Prateći međunarodne trendove, zagrebački sport razvijao se po broju sportova koji su se organizirali u sportske saveze i kao takvi udružili u Sportski savez Grada Zagreba, po broju aktivnih učesnika (registriranih sportaša koji redovito sudjeluju u sportskim natjecanjima), po broju stručnog kadra kvalificiranog za neposredni rad sa sportašima svih dobnih kategorija i razine kvalitete. Danas Sportski savez Grada Zagreba broji 63 članice u redovnom članstvu, te još 8 članica kroz Vijeće pridruženih članova Sportskog saveza Grada Zagreba. Svjesni činjenice da je sport živi organizam koji se stalno razvija i modificira Sportski savez Grada Zagreba kroz svoja tijela, povjerenstva i stručnu službu nastoji biti u koraku s trendovima koji neminovno nalažu stalno unaprjeđenje sporta u svim segmentima (od standarda u građenju i opremanju sportskih objekata, primjene suvremenijih i kvalitetnijih materijala u izradi standardne sportske opreme, potrebe za stalnim usavršavanjem trenera i drugih kadrova u sportu, do pronalaženja efikasnijim modela financiranja sporta, stvaranja suvremenih kriterija za vrednovanje kvalitete stručnog rada, vrednovanje sportskih uspjeha sportaša i sportskih klubova, kriterija za vrednovanje sportova, itd. 2. ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA RAZNIH SPORTOVA Osnovno polazište kod vrednovanja i rangiranja sportova polazi od činjenice da je svaki sport vrijedan na sebi svojstven način, a najvrjedniji onima koji se s njime bave. Stoga i cilj kategorizacije sportova nije rangiranje sportova po kriteriju vrijednosti sporta. Vrhunski sportaši, sustav sportskih natjecanja, osvojena odličja, rang liste, tablice poretka i sl. prepoznatljivi su aspekti svakog sporta. Sportska pobjeda, osvajanje medalje i osobno sportsko dostignuće u vidu sportskog rekorda motivi su većini sportaša za vrijeme dugotrajnih, napornih i svakodnevnih treninga i brojnih životnih odricanja. Sport se često smatra djelatnošću u kojoj je sve mjerljivo metrom ili štopericom. Međutim, iako je vrlo jednostavno utvrditi redoslijed sportaša nakon sprinterske utrke na 100 m - najbolji je onaj koji je prvi stigao na cilj, ili nakon nogometne ili rukometne utakmice - pobjeđuje momčad s više postignutih pogodaka, kod rangiranja sportova situacija je ponešto složenija. Prije samog početka rangiranja sportova neminovno se pokazalo razdvajanje, odnosno različit pristup u razmatranju pojedinačnih i ekipnih sportova. Vrlo je lako zaključiti da je nogomet ekipni, a npr. boks pojedinačni sport. Međutim, kod velikog broja pojedinačnih sportova postoji niz disciplina koje podrazumijevaju nastup u paru ili nekoj formaciji (atletika, veslanje, plivanje, kajakaštvo..). Stoga je predloženo sljedeće. U kontekstu kriterija za rangiranje sportova Sportskog saveza Grada Zagreba, momčadskim sportovima smatraju se u pravilu svi oni sportovi koji ne sadrže niti jednu disciplinu u kojoj nastupa pojedinac ili par. Na taj način u startu su sportovi podijeljeni na ekipne i pojedinačne, čime se krenulo u prvu fazu izrade kriterija. Prvi korak u rangiranju sportova je pronalaženje zajedničkih obilježja za sve sportove. Iako, na prvi pogled, npr. odbojka, sportsko zrakoplovstvo, boks i šah imaju zajedničko samo riječ sport, veže ih i članstvo u istoj međunarodnoj organizaciji sportova (IOC ili Sportaccord), to što imaju europska i svjetska prvenstva, obuhvaćeni su Pravilnikom o kategorizaciji sportaša Hrvatskog olimpijskog odbora i sl. Pojava novih sportova koji nisu članice SportAccorda i koji nemaju još definiran status unutar međunarodnog olimpijskog odbora logična je posljedica čitavog niza faktora. Definiranjem parametara koji su prepoznati u svakom od sporta, a opet po kojima je moguće utvrđivati razlike od sporta do sporta, predstavlja prvi korak u izradi kriterija za vrednovanje, odnosno rangiranje sportova Sportskog saveza Grada Zagreba. Drugi korak je pronalaženje većeg broja parametara pojedinih kriterija, odnosno pokušaj definiranja svega onog čime se može mjeriti koliko je pojedini sport razvijen, koliko kvalitetne rezultate postižu zagrebački sportaši u odnosu na konkurenciju pojedinog sporta ili sportske discipline. Zbog toga se za potrebe ove kategorizacije predlaže detaljna razrada svakog pojedinog sporta kroz dva osnovna parametra, a to su: I Razvijenost sporta O razvijenosti sporta govore podaci o tome koliko je određeni sport razvijen u Zagrebu, u Hrvatskoj i u svijetu. Velika razvijenost sporta u Zagrebu i Hrvatskoj, a tek nekoliko desetaka zemalja koje su učlanjene u međunarodnu organizaciju tog sporta moguće je različito tretirati od sportova koji su proporcionalno vrlo dobro zastupljeni u Zagrebu, Hrvatskoj i cijelom svijetu. Isto tako, nije manje važan podatak o broju registriranih klubova i sportaša u Zagrebu. II Sportska kvaliteta Sportska kvaliteta također je relativno širok pojam. Zlatna medalja u jakoj međunarodnoj konkurenciji na europskom ili svjetskom prvenstvu u sportu koji se nalazi u programu olimpijskih igara ne bi se trebala tretirati podjednako kao zlatna medalja na istom rangu natjecanja koja je osvojena u nekom ne olimpijskom sportu koji je za većinu svijeta gotovo nepoznat ili je poznat kroz, primjerice, medije, ali nije organiziran u smislu zastupljenosti, organizaciji natjecanja, jakih domaćih liga i sl. Iako je velik dio parametara kvalitete definiran Pravilnikom o kategorizaciji sportaša Hrvatskog olimpijskog odbora, postoje još brojne mogućnosti za preciznije razlikovanje i vrednovanje uspjeha sportaša. Npr. ostvarenje neke norme ne tretira se jednako kao medalja osvojena na velikom međunarodnom natjecanju. Pored parametara razvijenosti i kvalitete postoje i drugi parametri, primjerice medijska zastupljenost, preferencije prema određenom sportu, zastupljenost u odgojno-obrazovnom programu osnovnih i srednjih škola, te brojni drugi. Međutim, obzirom da je u ovom trenutku teško egzaktno razlikovati sportove po nekom od spomenutih parametara, kriterij koji je u prijašnjem razdoblju nosio naziv društveni status sporta nije predmet razlikovanja sportova. U svakodnevnici se nerijetko govori o važnosti određenog sporta za zdravlje čovjeka, odnosno zdravstvenim indikacijama sporta. S tom u vezi, važno je istaknuti da zdravstvena korist tjelesne aktivnosti ne proizlazi iz toga kojim se sportom netko bavi, već iz umijeća trenera, nastavnika ili kineziterapeuta da odredi adekvatne vježbe, dozira intenzitet, odnosno da konkretni sport koristi kao alat putem kojeg će kroz precizno utvrđeni program u nekom periodu proizvesti određene zdravstvene učinke. 3. RAVNOPRAVNOST (JEDNAKA VRIJEDNOST) OSNOVNIH MJERILA 3.1. Ekipni sportovi • Za svaki od dva osnovna kriterija određeni sport može dobit maksimalno 500 bodova • 500 bodova dobiva prvo rangirani sport po pojedinom kriteriju • Redoslijed sportova utvrđuje se na način da sljedeći (drugo rangirani sport) ima najmanji zaostatak u bodovima u odnosu na prvo rangirani, treće rangirani u odnosu na drugo rangirani itd. • Teoretski, postoji mogućnost da jedan sport postigne ukupno maksimalno 1000 bodova 3.2. Pojedinačni sportovi • Za svaki od dva osnovna kriterija određeni sport može dobit maksimalno 500 bodova • 500 bodova dobiva prvo rangirani sport po pojedinom kriteriju • Redoslijed sportova utvrđuje se na način da sljedeći (drugo rangirani sport) ima najmanji zaostatak u bodovima u odnosu na prvo rangirani, treće rangirani u odnosu na drugo rangirani itd. • Teoretski, postoji mogućnost da jedan sport postigne ukupno maksimalno 1000 bodova 4. RAZRADA MJERILA 4.1. RAZVIJENOST SPORTA Kriterij „Razvijenost sporta“ vrlo je važan kod valoriziranja sportskih uspjeha. Najrazvijeniji sportovi u svijetu imaju preko dvije stotine članica. Nogomet je gotovo jednako popularan na svim kontinentima, svim zemljama i to bez obzira na to radi li se o zemlji dobrog standarda građana, značajnog proračunskog ili tržišnog financiranja sporta ili se radi o zemljama vrlo skromnih ekonomija i društvenog standarda. Neki sportovi zbog klimatskih ili geografskih uvjeta - zimski sportovi, jedrenje, alpinizam i sl., ili zbog visokih zahtjeva u cijeni i tehnologiji - sportsko zrakoplovstvo, automobilizam, itd. ne egzistiraju u tako velikom broju zemalja. Ipak, to nužno ne mora značiti da se radi o slabijoj konkurenciji, čak štoviše, sportovi čiji razvoj značajnim dijelom ovisi o tržištu - automobilska industrija, industrija proizvodnje sportskih jedrilica, bicikala, skija i sl. itekako postavljaju velike zahtjeve sportašima i njihovim stručnim timovima koji ih prate na natjecanjima i sudjeluju u programu priprema. Obzirom da se radi o vrednovanju zagrebačkih sportova, važan podatak je kakva je situacija u gradu Zagrebu i u Hrvatskoj. Npr. popularnost hokeja na travi na Indijskom pod kontinentu ili hokeja na ledu u Kanadi ili Češkoj malo ili gotovo nikako ne utječe na razvijenost tih sportova u gradu Zagrebu i Hrvatskoj. Najvjerodostojniji pokazatelj razvijenosti određenog sporta u Zagrebu jest broj klubova koji su registrirani u gradski sportski savez tog sporta, te broj registriranih sportaša tog sporta koji aktivno sudjeluju u natjecanjima gradske i državne razine. Slična situacija je i kod tretiranja na nacionalnoj razini. Sportovi s velikim brojem dobro organiziranih klubova i jakom nacionalnom ligom iziskuju veći napor za osvajanje titule državnog prvaka od sportova koji su osim Zagreba organizirani u tek nekoliko klubova u Hrvatskoj. I na kraju, kako je već spomenuto, potrebno je uzeti u obzir i podatak koliko zemalja u sklopu međunarodne organizacije nekog sporta njeguje taj sport. 4.1.1. NAČIN BODOVANJA PREMA KRITERIJU RAZVIJENOSTI SPORTA Način bodovanja - ekipni sportovi • Broj klubova u gradskom savezu: 1 klub = 1 bod; • Broj registriranih sportaša u gradskom savezu koji sudjeluju u sustavu natjecanja: 10 sportaša = 1 bod; • Broj klubova u nacionalnom svezu: 20 klubova = 1 bod; • Broj registriranih sportaša u nacionalnom savezu koji sudjeluju u sustavu natjecanja : 50 sportaša = 1 bod • Broj članica u međunarodnoj federaciji tog sporta: 20 zemalja= 1 bod Način bodovanja - pojedinačni sportovi 4.2. • Broj klubova u gradskom savezu: 1 klub = 1 bod; • Broj registriranih sportaša u gradskom savezu koji sudjeluju u sustavu natjecanja: 10 sportaša = 1 bod; • Broj klubova u nacionalnom svezu : 2 kluba = 1 bod; • • Broj registriranih sportaša u nacionalnom savezu koji sudjeluju u sustavu natjecanja: 50 sportaša = 1 bod • Broj članica u međunarodnoj federaciji: 20 zemalja=1 bod SPORTSKA KVALITETA Sportska kvaliteta podrazumijeva sportski rezultat, odnosno sportske rezultate koje su zagrebački sportaši osvojili na domaćim i međunarodnim natjecanjima. Vrijednost sportskog rezultata moguće je promatrati iz različitih uglova. Zlatna medalja na olimpijskim igrama smatra se najvrjednijim sportskim rezultatom kojeg određeni sportaš može postići. To proizlazi iz velikog broja činjenica (tradicija olimpijskih igara, norma koju sportaš mora postići da bi se uopće kvalificirao na olimpijske igre, učestalost održavanja OI, medijski interes, broj zemalja sudionica, itd.). Ipak, ako za primjer uzmemo svjetsko prvenstvo u nogometu, također možemo konstatirati da se održava svake četiri godine, da postoji jednako velik interes medija i javnosti za taj događaj, da nastupaju najbolje nacionalne selekcije koje prođu kvalifikacije, itd. Sudeći po medijskoj popularnosti, popunjenosti sportskih borilišta, kvaliteti utakmica svjetsko nogometno prvenstvo možda se može smatrati najgledanijom i najpopularnijom sportskom manifestacijom. Neosporno je da je medalja na olimpijskim igrama, svjetskom ili europskom prvenstvu nešto što treba promatrati kao vrlo vrijedno. Međutim, nisu svi sportovi olimpijski, a niti su sve discipline pojedinog, inače olimpijskog sporta, u programu olimpijskih igara. Međunarodni olimpijski odbor u programu olimpijskih igara ima 35 sportova s oko 400 sportskih disciplina. U sklopu međunarodnog olimpijskog pokreta postoji više od trideset sportova koji nisu u programu olimpijskih igara. Radi se o sportovima koji su udruženi u svoje međunarodne sportske federacije, podliježu doping kontroli izvan i za vrijeme natjecanja, djeluju u skladu s Olimpijskom poveljom, te drugim propozicijama Međunarodnog olimpijskog odbora. Međunarodne federacije tih sportova promiču i razvijaju svoj sport u zemljama članicama (nacionalni sportski savezi). Drugim riječima, po svemu su izjednačeni s olimpijskim sportovima osim što nisu u programu olimpijskih igara. Postoje i sportovi koji nisu na popisu ljetnih ili zimskih olimpijskih igara, te na popisu prepoznatih sportova od strane IOC-a. Medalje osvojene u tim sportovima ova kategorizacija također vrednuje uz određeni korektivni faktor. Uz rang natjecanja i status sporta unutar Međunarodnog olimpijskog odbora kod vrednovanja sportske kvalitete u obzir valja uzeti i broj kategoriziranih sportaša. Pravilnikom o kategorizaciji sportaša Hrvatskog olimpijskog odbora od sporta do sporta razvrstana su natjecanja u kojima postignut rezultat nosi određenu kategoriju sportaša. Prve dvije kategorije u većini sportova znači postizanje kvalitetnog rezultata na važnijim međunarodnom natjecanjima, dok treću kategoriju u većini sportova ostvaruju državni prvaci. Sistem nacionalnih prvenstava različit je od sporta do sporta. Različit je u odnosu na karakter, naziv i cijenu. Dok u većini pojedinačnih sportova državno prvenstvo traje nekoliko dana, u momčadskim sportovima igra se sistem liga. Ovisno o konkurenciji (broju klubova i sl.) možemo izvući različite pretpostavke o „težini“ osvajanja naslova državnog prvaka. Ipak, svjesni smo da je za osvajanje titule prvaka države u većini sportova potreban izniman napor i svakodnevno ozbiljno treniranje. Stoga se i sportovi Sportskog saveza Grada Zagreba u kojima zagrebački klubovi, odnosno sportaši osvoje titulu državnog prvaka više vrednuju od sportova u kojima je naslov prvaka osvojio klub ili sportaš iz neke druge sredine u Hrvatskoj. 4.2.1. NAČIN BODOVANJA PREMA KRITERIJU SPORTSKE KVALITETE 4.2.1.1. Sportski rezultati u razdoblju od 2008. do 2014. godine Generalno promatrajući aspekt sportske kvalitete, svjesni smo da osvajanje odličja na velikom međunarodnom natjecanju ne mora nužno biti vezano uz kvalitetu sredine ili kluba za kojeg je sportaš registriran. Npr., bez obzira radilo se o nastupu sportskog kluba ili nacionalne selekcije angažman nekog stranog (inozemnog) sportaša može dovesti do osvajanja medalje, što onda nije zasluga kvalitetnog rada sa sportašima ili selekcijom, nego kvalitetnog odabira već dokazanog sportaša koji je proizveden u nekom inozemnom klubu. Stoga se razdoblje od 7 godina koje uključuje dva ljetna i dva zimska olimpijska ciklusa čini dovoljno dugo da se napravi precizna podjela sportova po kriteriju kvalitete, odnosno da ih se rangira ovisno o ostvarenim rezultatima na sljedećim natjecanjima: Vrednovanje i bodovanje sportskih rezultata: • • • • • • • • • Olimpijske igre Svjetsko prvenstvo Europsko prvenstvo (nacionalne selekcije) Europski kup najviše razine (ukupni poredak) Europsko klupsko prvenstvo Mediteranske igre Svjetski kup-ukupno Olimpijske igre mladih EYOF (Europski juniorski olimpijski festival) U nekim sportovima svjetsko prvenstvo se održava svake četiri godine, primjerice nogomet, dok se u većini održava jedanput godišnje. Neki sportovi nemaju svjetsko prvenstvo, primjerice tenis, ali su Grand Slam turniri (Otvoreno prvenstvo SAD-a, Otvoreno prvenstvo Australije, Wimbeldon i Otvoreno prvenstvo Francuske) ekvivalent za svjetsko prvenstvo, kao i Davis Cup i Fed Cup. U konzultacijama s gradskim sportskim savezima napravit će se lista takvih natjecanja koja su ekvivalent za svjetsko prvenstvo ili neko drugo od navedenih natjecanja. Isto tako, vrednovat će se medalja samo u europskom kupu najviše razine, na kojem nastupaju najkvalitetniji sportaši – prvaci države. Popis tih natjecanja također će izraditi Sportski savez Grada Zagreba u suradnji s gradskim sportskim savezima. a) Rezultati postignuti u seniorskoj konkurenciji na navedenim natjecanjima boduju se na sljedeći način: • Zlatna medalja - 10 bodova • Srebrna medalja - 6 bodova • Brončana medalja – 4 boda b) Rezultati postignuti u konkurenciji mlađih seniora na navedenim natjecanjima boduju se na sljedeći način: • Zlatna medalja – 7,5 bodova • Srebrna medalja – 4,5 bodova • Brončana medalja – 3 boda c) Rezultati postignuti u konkurenciji juniora i kadeta na navedenim natjecanjima boduju se na sljedeći način: • Zlatna medalja - 5 bodova • Srebrna medalja - 3 boda • Brončana medalja - 1 bod Bodovi temeljem medalja osvojenih u sportu, odnosno disciplini koja nije u programu olimpijskih igara množe se sa 0,5. 4.2.1.2. Kategorizirani sportaši Sukladno Zakonu o sportu, Hrvatskom olimpijskom odboru povjereno je utvrđivanje kategorizacije sportaša i donošenje rješenja o kategorizaciji. Kategorizacija sportaša primjenjuje se u svim sportovima čiji su nacionalni sportski savezi udruženi u Hrvatski olimpijski odbor kao punopravni ili pridruženi članovi. Temelj za kategorizaciju je odgovarajući sportski rezultat ili poredak koji sportaš postigne na natjecanjima koja organizira ili koja su pod jurisdikcijom nacionalnog sportskog saveza, odnosno koja organizira ili su pod jurisdikcijom međunarodnog sportskog saveza koje priznaje Međunarodni olimpijski odbor ili koji je član Općeg udruženja – SportAccord. Na temelju postignutih rezultata (sportski rezultati, poredak, norma, godišnja rang lista međunarodnog sportskog saveza) sportaši se razvrstavaju u šest kategorija. Vrednovanje i bodovanje kategoriziranih sportaša Tijekom izrade kriterija Sportskog saveza Grada Zagreba u obzir je uzeto svih šest kategorija sportaša, te je napravljeno bodovanje na sljedeći način: • Prva kategorija sportaša - 10 bodova • Druga kategorija sportaša - 9 bodova • Treća kategorija sportaša - 8 bodova • Četvrta kategorija sportaša - 5 bodova • Peta kategorija sportaša - 4 boda • Šesta kategorija sportaša – 3 boda 4.2.1.3. Nacionalno prvenstvo Postati prvakom države, bez obzira o kojem je sportu riječ, vrijedan je rezultat i od sportaša koji osvoji taj naslov zahtjeva višegodišnji rad i svakodnevno treniranje. Iz tog razloga, govoreći o kvaliteti sporta, posebno se vrednuju oni zagrebački sportovi u kojima je u protekloj godini i tekućoj godini do 30. lipnja naslov državnog prvaka osvojio klub (ekipni sport) ili pojedinac (pojedinačni sport) iz Zagreba. a) Ekipni sport • Prvo mjesto na seniorskom nacionalnom prvenstvu u protekloj natjecateljskoj sezoni i tekućoj sezoni do 30. lipnja koje osvoji zagrebački klub boduje se sa 50 bodova. ● Bez obzira na broj osvojenih nacionalnih prvenstava svaki sport vrednujemo sa najviše 50 bodova. • U obzir se uzimaju samo oni sportovi gdje na nacionalnom seniorskom prvenstvu najkvalitetnije razine (1. HNL, A1 liga.. ) sudjeluje 10 ili više klubova. b) Pojedinačni sport • 5. Maksimalno 50 bodova dobiva sport za osvojeno seniorsko prvenstvo u protekloj natjecateljskoj sezoni i tekućoj sezoni do 30. lipnja. Točan broj bodova ovisit će o broju disciplina u kojima su zagrebački sportaši osvojili nacionalno prvenstvo. ZAKLJUČAK S jedne strane sport možemo promatrati kao društveni fenomen, neraskidivo vezan uz društvene interakcije, sustav vrijednosti, ekonomski standard i sl. S druge strane, možemo ga promatrati kao instrument ili alat putem kojeg utječemo na zdrav rast i razvoj djece i mladih, instrument koji zajedno sa sustavom obrazovanja, zdravstva, kulture itd., čini cjelinu općenite strategije društva u kojem živimo. Primjerice, programi koji su pozitivno zdravstveno indicirani mogu se prepoznati u elementima gimnastike, atletike, ali i nogometa, karatea, konjaništva, veslanja i gotovo svih drugih sportova. Ako sport promatramo s aspekta potrebe čovjeka za kompetencijom, kako one s drugima, tako i one sa samim sobom, tada u prvom planu više nije zdravstvena korist sporta, već medalja na nekom domaćem ili međunarodnom natjecanju. Osvajanje medalja, medijski interes za vrhunske sportaše, sportske zvijezde i sl., čine velik motivacijski faktor u uključivanju djece i mladih u sport. Jedan od sljedećih aspekta sporta je i već naveden interes tržišta. Ovdje ne mislimo samo o tržištu prodaje igrača, primjerice iz domaćih nogometnih škola i klubova u klubove europske nogometne lige, već tržišta o kojem je bilo riječi u prethodnom dijelu teksta, tržištu vezanom za proizvođače sportske opreme, rekvizita, umjetnih terena, sportske obuće, odjeće itd. Zbog svega navedenog, ali i još brojnih drugih razloga, bilo kakva diskriminacija prema bilo kojem sportu značila bi subjektivno viđenje promatrača, odnosno parcijalni pogled na široku problematiku koja se veže uz pojam sport. Stoga se i kategorizacija sportova ne može promatrati kao jedino mjerilo za utvrđivanje nekog omjera participacije u ukupnim financijskim sredstvima namijenjenih sportu Grada Zagreba. Svakako, ne treba u istu kategoriju stavljati sve sportove. Sportovi koji nisu razvijeni treba potaknuti da osnuju veći broj klubova, ojačaju nacionalne lige, stvore jaku domaću konkurenciju. Oni sportovi koji već desetljećima funkcioniraju po tom sistemu treba u ovoj kategorizaciji sportova ipak istaknuti kao model za druge sportove. Slična situacija je i kod podjele sportova na olimpijske i neolimpijske. Iako je konkurencija na svjetskom prvenstvu u nekim neolimpijskim sportovima jednaka ili čak veća u odnosu na neke olimpijske sportove postoje brojni razlozi da se ipak napravi blaga distinkcija između jednih i drugih sportova. Jedna od njih je već spomenuti nastanak velikog broja novih sportova, od kojih su neki i modifikacije postojećih sportova. Nerijetko dolazi do situacije da se tek po osnutku takvog sporta organizira svjetsko prvenstvo i osvoji velik broj medalja. Ne sporeći ni na koji način vrijednost tih medalja, stavljanje tih odličja u jednaki rang s sportovima koji su jednako rasprostranjeni na svim kontinentima i kvalitetno organizirani u gotovo 200 zemalja, bilo bi upitno sa stanovišta sportske etike. Kriteriji za kategorizaciju sportova tek su prvi korak u rasvjetljavanju navedenih aspekata sporta, ali i platforma za izradu čitavog niza novih kriterija, od kriterija za vrednovanje sredina koji već niz godina okupljaju selekcioniraju i stvaraju vrhunske sportaše, do kriterija za vrednovanje sredina koje rade sa sportašima seniorima, redovitim sudionicima u nacionalnim reprezentacijama. S tim u vezi, jedan od projekata koji će omogućiti preciznije valoriziranje sporta i sportskih programa, te ih staviti u kontekst financiranja je katalog sportova Sportskog saveza Grada Zagreba. Zagreb, 04. srpnja 2014.
© Copyright 2024 Paperzz
