Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
PROGRAM
ZA IZRADU IDEJNOG ARHITEKTONSKO URBANISTIČKOG I KRAJOBRAZNOG
PROJEKTA POSJETITELJSKOG KOMPLEKSA TIKVEŠ S UKLJUČENIM
UNUTRAŠNJIM UREĐENJEM PROSTORA STAROG I NOVOG DVORACA
KROZ PREZENTACIJSKI PROJEKT, IZLOŽBENI KONCEPT,
LIKOVNI I VIZUALNI DIZAJN PROSTORA I OPREME
Zagreb, lipanj 2014.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
1
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
PROVODITELJ NADMETANJA
JU „Park prirode Kopački rit“
Titov dvorac 1
31328 Lug
Tel: 031/285-392
Fax: 031/285-380
[email protected]
www. kopacki-rit.hr
Ravnatelj
Damir Opačić, dipl.ing.
PROGRAM ZA IZRADU
ARHITEKTONSKO URBANISTIČKOG I KRAJOBRAZNOG
IDEJNOG, GLAVNOG I IZVEDBENOG PROJEKTA
POSJETITELJSKOG KOMPLEKSA TIKVEŠ
AUTOR PROGRAMA
ARHIKON d.o.o., Selska cesta 90C, 10000 Zagreb
ovlašteni arhitekt
Darko Stresec, dipl.ing.arh.
Broj projekta: 206/14
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
2
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
SADRŽAJ
A
UVOD
B
CILJ PROJEKTA
C
PODACI O PROSTORU
1.
Općenito o prostoru
2.
Današnje stanje prostora
2.1
2.2
2.3
2.4
2.5
2.6
2.7
2.8
2.9
2.10
2.11
2.12
2.13
2.14
Širi prostor
Uži prostor
Funkcionalna shema danas
Obuhvat i temeljni podaci
Parcela i građevine
Prirodni uvjeti
Sastav zemljišta
Seizmika
Reljef
Hidrogeološke i hidrološke značajke
Klimatski podaci
Biljni i životinjski svijet
Lovstvo
Turizam
3.
Planovi šireg područja – IZVOD IZ PLANSKE DOKUMENTACIJE
3.1
Prostorni plan Parka prirode „KOPAČKI RIT“
D
PROGRAM IZGRADNJE
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Veličina i oblik parcele – granica obuhvata
Pristup parceli i prometni uvjeti
Smještaj građevina
Urbanistički parametri
Promet u mirovanju
Projektni program i smjernice za izradu rješenja
Urbanistički parametri
Zona zahvata
Građevina
Uređenje čestice
Javni interesi
Mjere zaštite prirode
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
3
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
Uvjeti priključivanja na infrastrukturne sustave
Tehnički sustavi
Uvjeti oblikovanja
Projekt uređenja okoliša – krajobraza/krajolika
Faze realizacije projekta – izvođenja
Zaključne napomene
Zakonska regulativa
Literatura i ostalo
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
4
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
A UVOD
Program uprave Javne ustanove Parka prirode „KOPAČKI RIT“ u
organizacijskom poboljšanju posjeta parku u ovoj razvojnoj fazi orjentiran je na
funkcionalnu i oblikovnu adaptaciju, rekonstrukciju te izgradnju posjetiteljskog
kompleksa Tikveš. Lokaciran uz manje dinamičnu turističku regiju u razvoju, te kao
posljedica aktivnosti u tijeku povećanje broja posjetitelja, neznatno produženje
razdoblja posjećivanja parka u vrijeme tzv. predsezone i podsezone te drugi razlozi,
izazivaju potrebu temeljite i sveobuhvatne rekonstrukcije današnjeg kompleksa koji
rješenjem, organizacijom i funkcionalnim organizacijom te zapuštenošću ne
zadovoljava nove za prostor nužne zahtjeve. U skladu s navedenom namjerom
odlučeno je da se izradi projektni zadatak i pripremi dokumentacija za javno
nadmetanje.
B CILJ PROJEKTA
Glavni je cilj projekta obnova, adaptacija, rekonstrukcija i izgradnja
posjetiteljskog kompleksa Tikveš uz nužnu analizu prometnog, prostornog i oblikovnog
koncepta današnjeg stanja i njegovog redefiniranja, oblikovanje novog, potrebama
prikladnijeg urbanističko arhitektonskog, u dijelu krajobraznog, rješenja.
Novim, traženim programom želi se ostvariti atraktivno, funkcionalno,
ekonomično urbanističko, arhitektonsko i krajobrazno rješenje kojim će se zadovoljiti
potrebe nepoznatih i poznatih korisnika (posjetitelja i zaposlenog osoblja parka). U
postojećim dvorcima koji su trenutno van funkcije kroz izložbe i obvezni projekt
prezentacije potrebno je prezentirati šume, lovstvo kao dio tradicije tog lokaliteta
(Dvorac 2) te kulturu tog kraja kroz povijest, graditeljsko nasljeđe i etnologiju (Dvorac
1). Očekuje se da će on odgovoriti tradicijskim i okolišnim zahtjevima i interpolirati se u
postojeći krajobraz. Tradicija uz dodanu vrijednost, doprinositi će afirmiranju parka i
cjelovitog prostora koji je s njim u kontaktu značajno obogaćujući ponudu doprinoseći
pozitivnim procesima u tijeku, koje uprava parka provodi. Navedeni sadržaji upotpunit
će već postojeće koji se upravo izvode.
Prvenstveno je potrebno precizno dimenzionirati i rekonstruirati cjelokupni
prometni sklop, promet u mirovanju i kretanju, predložiti i oblikovno definirati varijantu
parkiranja uz povećenje kapaciteta, reorganizirati prometne tokove internog prometa,
intervenirati na postojćim i projektirati nove održive građevine, projektirati oblikovno
primjerene objekte, funkcionalno kroz raznolikost obogatiti sadržaje parka u službi
posjetitelja sa osnovnim ciljem dužeg zadržavanja unutar objekata, izložbe, seminari,
predavanja, edukacija, prostore za vrtićku i školsku djecu, promjenjiv izložbeni prostor,
obraditi površine s nasadima i izraditi cjelovit krajobrazni projekt, imati u vidu
iskorištenost i način korištenja prostora tijekom većeg dijela godine. Sve postojeće
sadržaje obnovljene i neobnovljene obvezno ukljućiti u projekt bilo kao činjenicu
urešenog prostora ili porebu za adaptacijom i obnovom kroz intervencije manjeg
obima.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
5
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
Ponuditelj koji će biti izabran dostaviti će prijedloge za arhitektonsko,
urbanističko i krajobrazno rješenje koje će se ocijeniti, a prihvaćeno prema svim ili
većini zadanih kriterija odabrat će se i odobriti od strane investitora kao podloga za
daljnju razradu. Odabrano idejno rješenje biti će podloga za izradu idejnog i glavnog
(izvedbenog) projekta.
C PODACI O PROSTORU
To je prostor šuma i perivoja unutar kojega su smješteni nekad rezidencijalni
objekti: Novi dvorac s aneksom za potrebe boravka stranih državnika, Stari dvorac,
mali sakralni objekt (kapelica Papinog blagoslova), te prateći servisni objekti s
restoranom. Kompleks dvorca datira iz 19. stoljeća, a izgradili su ga članovi
Teschenske loze obitelji Habsburg. Tijekom povijest, a i danas, ovo je svjetski poznato
lovačko središte, koje su rado posjećivali brojni državnici, poznate i slavne osobe. U
objektu bio-ekološke stanice koja je nedavno obnovljena u ponudi je smještaj za
višednevne boravke posjetitelja i mogućnost korištenja multimedijalne dvorane
kapaciteta 80 mjesta. Ovdje se također nalazi novootvoreni prijemni centar sa
prijamom, suvenirnicom i ostalim sadržajima od interesa za posjetitelje.
1. Općenito o prostoru
Park prirode Kopački rit nalazi se na prostoru nekadašnjeg gospodarstva Belje
koje je osnovano 1699. godine darovnicom hrvatsko-ugarskog kralja Leopolda I i otada
je pod upravljanjem princa Eugena Franje Savojskog. Nakon smrti E. F. Savojskog
(1736. godine) imanje je pripalo Dvoru, a od 1784. odine, po zakupu vlastelinstva
postaje vlasništvo obitelji Habsburg u kojem ostaje sve do 1918. godine. Raspadom
Austro-Ugarske Monarhije, gospodarstvo Belje je od 1920. godine, kao i veći dio
Baranje, pripao Kraljevini SHS i proglašeno državnim dobrom, a dio od 8626 hektara
proglašeno je rezervatom kralja Aleksandra Karađorđevića. Za vrijeme Kraljevine
Mađarske (1941.-1944. godine), osnovana je biološka stanica "Albertina" koja je
djelovala u okviru Mađarskog narodnog muzeja sa sjedištem u dvorcu Eugena
Savojskog u Bilju. U tom je razdoblju izdan i znanstveni časopis "Albertina". Nakon II
svjetskog rata područjem Kopačkog rita od 1959. godine upravlja Lovno-šumsko
gazdinstvo "Jelen". Odlukom Sabora Republike Hrvatske iz 1967. godine Kopački rit
postao je Upravljani prirodni rezervat, a stupanjem na snagu Zakona o zaštiti prirode
1976. godine uže je područje preimenovano u specijalni zoološki rezervat, a šire u
Park prirode Kopački rit. U vrijeme okupacije Baranje (1991-1997) Kopački je rit bio dio
okupiranog područja preko kojeg je prelazila linija bojišnice. Nakon mirne reintegracije
Baranje u hrvatski državni ustroj 1997. godine osnovana je Javna ustanova Park
prirode Kopački rit sa zadaćom zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti i upravljanja
prostorom unutar granica Parka prirode na principima održivog razvoja.
Prostor oko Kopačkog rita obiluje brojnim povijesnim i kulturnim spomenicima ostacima naselja, dvorcima, utvrdama i crkvama što je osobitost kraja neospornih
datosti.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
6
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
2. Današnje stanje prostora
2.1 Širi prostor
Osječko-baranjska županija, s površinom od 4.149 km2 (7,3% kopnenog teritorija) i 330.506
stanovnika (prema popisu iz 2001., to predstavlja oko 7.45% ukupnog stanovništva Hrvatske),
jedna je od prostornovećih i naseljenijih hrvatskih županija36. Slika 2. prikazuje položaj
Osječko-baranjske županije u kontekstu cjelokupnog prostora RH.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
7
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
2.2 Uži prostor
Posjetiteljski kompleks Tikveš nalazi se u sjevernom dijelu „Parka prirode
Kopački rit“. Prostor šuma i perivoja obogaćen je postojećim graditeljskim nasljeđem.
Prometno je logično povezan sa cijelim parkom čija je krajnja točka u predloženom
scenariju obilaska. To ga ne čini manje interesantnim već se naprotiv izvrsno uklapa u
ritam posjeta kroz drugačiju ponudu i mogućnost pauze odmora i igre djece.
Prostorni planovi ovih jedinica lokalne samouprave usklađeni su s Prostornim
planom Parka prirode "Kopački rit". Oni su važni zbog toga što se njima obuhvaća i
kontaktni prostor "Kopačkog rita" što je bitno sa stajališta zaštite prirode, ali i s
gospodarskog, prvenstveno turističkog gledišta. Prostornim planom uređenja Općine
Kneževi Vinogradi ("Službeni glasnik" Općine Kneževi Vinogradi broj 5/05., 5/06. i
5/09.) vezano uz kontaktni prostor "Kopačkog rita", dio prostora sjeverno od Parka
prirode ocijenjen je kao vrijedan dio prirode i ucrtan je na kartografskom prikazu. Taj
dio prostora štiti se planskim mjerama propisanim u Odredbama za provođenje. Dio tih
mjera odnosi se na zabranu isušivanja vodenih površina, zabranu uklanjanja prirodne
vegetacije na obalama Dunava i promjene prirodnog toka, osim za nužne radove na
tehničkom i gospodarskom održavanju vodotoka te zabranu gradnje autorskih stupova,
dalekovoda i sl. Prostornim planom uređenja Općine Bilje ("Službeni glasnik" Općine
Bilje broj 8/05.) vezano uz kontaktni prostor "Kopačkog rita", dio prostora zapadno od
Parka prirode ocjenjeno je kao vrijedan dio prirode i ucrtan je na kartografskom
prikazu. Taj dio prostora štiti se planskim mjeramapropisanim u Odredbama za
provođenje. Mjere su slične onima iz Prostornog plana uređenja Općine
Kneževi Vinogradi i također uključuju zabranu isušivanja vodenih površina, zabranu
uklanjanja prirodne vegetacije na obalama Dunava i promjenu prirodnog toka, osim za
nužne radove na tehničkom i gospodarskom održavanju vodotoka i sl. Bitno je naglasiti
da je u Prostornom planu Općine Bilje utvrđeno više građevinskih područja za naselja
povremenog stanovanja, turističkorekreacijske i ugostiteljsko-turističke zone. Na taj
način u kontaktnom području "Kopačkog rita"osigurano je dovoljno prostora za
lociranje smještajnih kapaciteta i ostalih sadržaja za razvoj turizma. U obuhvatu
Prostornog plana uređenja Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka broj
8/05., 5/09., 12/10. i 12/12.) je 0,3% površine Parka prirode, ali taj Plan tretira veći dio
prostora južno od rijeke Drave koji se nalazi u južnom kontaktnom području "Kopačkog
rita". Dijelom se radi o izgrađenoj strukturi gradskog naselja Osijek (istočna industrijska
zona, riječna luka, planirane infrastrukturne građevine vezane uz pročišćavanje
otpadnih voda i zbrinjavanje otpada itd.), a dijelomo šumskim površinama koje se
nalaze u poplavnom području. Dio pojasa uz desnu obalu Drave u kontaktnom
području Parka prirode Prostornim planom uređenja Grada Osijeka utvrđen je kao
osobito vrijedan predjel - prirodni krajobraz.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
8
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
2.3 Funkcionalna shema danas
Današnji ulaz kompleks ima nekoliko funkcionalnih dijelova koji odvojeno samo
djelomično funkcioniraju, posjtiteljska komponenta zanemarena je ili samo djelomično
realizirana. Cestovni odvojak s pristupne ceste) s ostalim građevinama također nije u
potpunosti definiran. Aneks novog dvorca korisi uprava parka, restoran se povremeno
koristi u funkciji je objekt bio-ekološke stanice, a ostali su objekti zanemareni. Prigovori
na današnje stanje prvenstveno se odnose na nefunkcioniranje ili djelomično
funkcioniranje prostora. Mnoge funkcije nisu zadovoljene na održiv način i problemi su
vidljivi. Nužna je revizija prometnog rješenja ulaznog sklopa kako bi se odgovorilo
stvarnom broju vozila na predmetnoj lokaciji. Očekivano povećanje ukupnog broja
vozila i povećanje broja autobusa provciraju organizaciju parkirališta i potrebu
povećanja današnjeg kapaciteta koji nije kvalitetno rješen. Problem su i vozila parka za
koje je potrebno izgraditi garažni prostor s priručnim servisnim prostorom. Ugostiteljski
sadržaj nema posebne funkcije kao niti dodatne sadržaje što zadovoljava sadašnje
portrebe te bi ga trebalo djelomično adaptirati i izvesti nužne radove na obnovi.
Domarska kuća je u funkciji. U oblikovanju krajobraza očekuje se nova valorizacija uz
zadržavanje postojećih kvaliteta kroz stručni pristup, obvezno krajobraznog arhitekta.
Općenito zatečeni prostor i prostor neposrednog susjedstva u Parku trebaju u
budućnosti ostvariti bolju komunikaciju u prometnom, oblikovnom i sadržajnom smislu
čineći na taj način logičnu nedjeljivu cjelinu.
2.4 Obuhvat i temeljni podaci
Prostor obuhvata i njegove granice čine šume, perivoj i dijelovi uz ceste i prosjeke.
Šume čine 5,94 ha, površina kompleksa perivoja je 7,90 ha te dijelovi značajni za
krajobrazni sklop čine 1,49 ha. Ukupna površina iznosi 113.416,00 m2. Granice
korištenja zemljišta podudaraju se i s granicama vlasništva zemljišta. Vlasnik zemljišta
je REPUBLIKA HRVATSKA i kvalificiran je kao zemljište s građevinama i " šumsko
zemljište ".
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
9
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
PRIKAZ ZONE OBUHVATA
2.5 Parcela i građevine
Površinu obuhvata uključuje K.O. Lug k.č. 1772, 1773,1774, 1775, 1776, 1777, 1778,
1779, 1780 i 1781. Navedeno je vidljivo na prikazu zone obuhvata. Građevine na
parceli su stari Dvorac, novi Dvorac s aneksom, kapelica, restoran, kotlovnica, kuća
domara – lugarnica, bunar i prečistać vode, garderoba i kupaona, centar veze i
antenski stup.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
10
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
PRIKAZ PARKOVNE I ŠUMSKE POVRŠINE (tamno zeleno)
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
11
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
2.6 Prirodni uvjeti
Prostor Kopačkog rita je poplavno područje zaobalja Dunava. To je prostrano
prirodno vlažno područje u kojem se zbog meandriranja tokova, poplava, zasipanja i
ostalih morfoloških promjena razvio splet rukavaca, kanala i naplavnih površina
obraslih močvarnom vegetacijom i šumom.
2.7 Sastav zemljišta
Uspoređujući površine Parka prirode razvrstane po kategorijama zemljišta uočava se
razlika između podataka od prije 10 godina i sada. Nastala razlika odnosi se na
trščake. Jedan od razloga je moguće različito tumačenje odredbi pravilnika o
uređivanju šuma. Drugi razlog je slijedeći. U Pravilniku se trščaci decidirano ne
spominju kao neka posebna kategorija zemljišta. Prijašnjim uređivanjem svrstani su u
kategoriju neplodnog zemljišta, odnosno zemljišta koje je trajno izgubljeno u smislu
obraslosti (vodotoci, kanali, površine pod građevinskim objektima i sl.). Trščaci to nisu,
oni imaju svoj razvoj u druge oblike obraslosti vegetacije. Na brojnim mjestima u
parkuuočeno je da s vremenom površine trščaka obrasta pionirska šumska vegetacija.
U praksi šumarstva nalazimo na primjere promjene kategorije zemljišta iz razloga
nastalih promjena prirodnih procesa. Upravo i iz tih razloga se vrši inventarizacija
svakih 10 godina, da se ustanovi da li je došlo do kakovih promjena u prirodi i kojih, te
u kom obimu. Novim osnovama gospodarenja trščaci su stvrstani u neobraslo
neproizvodno zemljište.
2.7.1. Pedologija
2.7.1.1 Orografske i hidrografske prilike
Područje parka prirode Kopački rit pripada Panonskoj ravnici koja je u neogenu
bila ispunjena vodom tzv. Panonskim morem, a u pleistocenu ono je potpuno isčezlo.
U makroreljefu je to poloj rijeke Dunav od oko 83 metara nadmorske visine. Visinske
razlike mezoreljefa variraju oko 0,3 metra.
2.7.1.2. Geografija tla
S pedološkog gledišta Kopački rit i ostalo područje poloja predstavlja
specifičnost jer je relativno malo, prema ostalim fiziografskim jedinicama u okružju,
izmjenjen bioekološki sustav. Međutim prijeti opasnost od promjena u blizini rezervata
jer svako pa i najmanje uplitanje sa strane odražava se na takav jedan prirodni sustav.
Kartiranjem su utvrđena ova tla: aluvijalna karbonatna oglejena tla, hipoglej mineralni i
humozni, amfiglej mineralni i humozni. Specifične hidrološke prilike Kopačkog rita
uvjetovale su postanak amfiglejnih tala koja se nešto razlikuju od amfiglejnih tala
ostalog dijela Istočne Slavonije. Naime, profilna dreniranost i kombinirano vlaženje, je
ovdje posljedica trajno visokih podzemnih voda, koje su ujedno i “nepropusni sloj”
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
12
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
površinskim vodama, za razliku od nepropusnog sloja- teže teksture i loše strukture
(preko 30-40% gline).
Zbog specifičnih bioekoloških uvjeta istraženi su neki aspekti mikrobiološke
aktivnosti za površinske slojeve tj. horizonte do oko 80 cm dubine, uključujući i
površinski sloj ili “dno” kopačkog jezera, te vode Kopačkog rita (Vidaček, 1975). Iako
jednokratna mikrobiološka istraživanja ona orjentaciono prikazuju stanje. Hipoglej u
centralnom dijelu rita pokazuje osrednju do vrlo dobru zastupljenost aeorobnih
fiksatora dušika od 0-15 cm dubine, dok dublje tj. 15-70 cm dubine zastupljenost je
slaba.
Podaci o tlu
Karakteristike tala
Bodovi
1. Mehanički sastav (M)
pijesak, glina, pjeskovita i praškasta glina
0–5
ilovast pijesak, glinasta ilovača
6–10
pjeskovita ilovača, praškasta ilovača,
ilovača
11-15
2. Struktura tla (S)
bezstrukturno
0-5
poliedrična struktura (Ř 1-5 mm)
6-10
poliedrična i graškasta
11-15
3. Propusnost (P)
ekstremno propustljivo
0-5
jako propustljivo
6-10
normalno propustljivo
11-15
slabo usporeno
6-10
jako usporeno i nepropustljivo
0-5
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
13
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
4. Dubina tla (D)
plitko (0-30 cm)
0-5
srednje duboko (30-40 cm)
6-10
srednje duboko (40-70 cm)
11-20
duboko (> 70 cm)
21-25
5. Humus (Hu)
dubina humusnog horizonta < 10 cm
0-5
dubina humusnog horizonta 11-20 cm
6-10
dubina humusnog horizonta 21-40 cm
11-15
6. Hraniva (NPK) (Hr)
slaba opskrbljenost
0-5
srednja opskrbljenost
6-10
dobra opskrbljenost
11-15
Podzemne vode, suvišnih površinskih voda, slabe profilne dreniranosti i periodičnih
poplava uvjetuju razvoj hidromorfnih tala (Vidaček 1975). Trajne stajaće vode,
konkretno kopačko jezero uvjetuje razvoj subhidričnih tala.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
14
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
2.8 Seizmika
Mjere zaštite od potresa
Učinkovita zaštita od štetnih djelovanja potresa usmjerena je prije svega prema
preventivnim segmentima, kao jedinom pouzdanom načinu zaštite, a ostvaruje se
putem tehničkogranevinskih mjera. Obveza uključivanja seizmoloških parametara u
projektiranje mora se propisivati pravnim normama. »Karte potresne opasnosti za
RH«, koja je nužna za određivanje nacionalno odredivih parametara za primjenu
cijelog niza konstrukcijskih eurokodova (Eurokod 1990-1999), čija će primjena
osigurati buduću gradnju primjereno seizmički otpornih granevina. Urbanističko
planiranje jedan od primarnih preventivnih aktivnosti zaštite od štetnih djelovanja
potresa mora biti stručno kod izrade prostorno planske dokumentacije. U dokumentima
prostornog urenenja mjere zaštite moraju se ostvarivati temeljem propisanih
zajedničkih prostornih normativa i standarda koje vode općem smanjenju povredljivosti
urbanih struktura te moraju biti sadržani u koncepcijama i rješenjima, od prostornih
planova područne samouprave (Prostorni planovi županija, odnosno gradova) do
prostornih planova lokalne samouprave (prostorni planovi uređenja velikog grada,
gradova odnosno općina, Urbanistički planovi uređenja i Detaljni planovi uređenja),
kod utvrđivanja uvjeta uređenja prostora prilikom izdavanja lokacijske dozvole, u
procesu uređivanja zemljišta te na kraju kod same izgradnje građevina. Kao potvrda
primjene prostornih normativa i standarda u prostornim planovima, te su mjere
najočitije, pored ostalih u kartogramima zarušavanja te osiguranju neizgranenih
površina za sklanjanje od rušenja i evakuaciju stanovništva, u sklopu Urbanističkih i
Detaljnih planova uređenja, jer za to postoje svi potrebni parametri na tim razinama
planiranja (definiran oblik, razmještaj i položaj građevina i prometnica, maksimalne
propozicije etažnosti građevina i max. građevne pravce), iz kojih je čitljiva potvrda o
mogućnostima djelovanja zaštite i spašavanja na tim područjima obuhvata prostornih
planova. Potrebno je naglasiti nužnost izrade dodatnih kriterija za dozvoljivo
opterećenje prostora u odnosu na potrebe stanovništva, proizvodne kapacitete,
prometnu i ostalu infrastrukturu, tehnološke i ekološke standarde, alternativne i
obnovljive izvore energije, upravo u cilju sanacije posljedica razornih djelovanja
potresa i zbrinjavanja stanovništva. Lokacija zahvata nalazi se u VII i VIII zoni
maksimalnih intenziteta potresa prema MCS ljestvici.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
15
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
Procijena ugroženosti od potresa za povratni period od 500 godina
Državne uprave za zaštitu i spašavanje.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
16
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
2.9 Reljef
Prostor Osječko-baranjske županije pretežno je nizinski, a u formiranju
današnjeg reljefa važnu su ulogu imali riječni tokovi Dunava, Drave i Save, te njihovi
pritoci. Zbog tokova dviju rijeka, posebno Dunava, koji povremeno svoje visoke vode
prelijeva u korito Drave, nastalo je i specifično močvarno područje Kopačkog rita.U
nizinskom reljefu županije od geomorfoloških oblika izdvajaju se: 1) naplavne
(aluvijalne) ravni; 2) riječne terase; 3) fluvio-močvarne nizine; 4) lesne zaravni; te 5)
prigorsko područje. Nadmorske visine terena naplavnih ravni su na oko 93-94 m, dok
je najniža točka na ušću Drave u Dunav na 82 m n.v. Povišenija područja lesnih
zaravni (Đakovački ravnjak, Baranjska lesna zaravan i Erdutsko brdo) agrarno su
najvrjednija područja, te stoga i prostori tradicionalno najveće naseljenosti. Najviši vrh
županije je na Krndijskom prigorju, na području Metrsko brdo, visine 606 m.
Reljefna karta Osječko-baranjske županije
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
17
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
2.10 Hidrogeološke i hidrološke značajke
Poplavno područje Kopački rit omeđeno dvijema velikim rijekama Dravom i
Dunavom predstavlja iznimno močvarno stanište ispresjecano jezerima, barama,
kanalima i prostranim područjima obraslih tršćacima. Šumska vegetacija predstavlja
stanište mnogobrojnih ptica gnjezdarica i odmorište i hranilište migratornih vrsta
tijekom selidbi i zimovanja. Ovo područje periodički plavi te postaje izuzetno
mrjestilište riba Dunava i donjeg toka Drave. Sastav faune je bogat i ovisi o režimu
poplava koji dinamično mijenja krajobraz Kopačkog rita tijekom godine. Područje je
zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode 1967. godine kada postaje Park prirode sa užim
područjem zoološkog rezervata i ostalim prostorom gospodarskih šuma. Ovo
močvarno stanište je od međunarodne važnosti te je upisano u tzv. Ramsarski popis.
Time ovaj lokalitet dobiva status prirodnog dobra koje predstavlja bogatstvo cijelog
čovječanstva, a prostire se na površini od 17.700 ha. Klimazonalnost vegetacije ne
dolazi ovdje do izražaja u nizinskom području jer se razvija pod utjecajem jačih
pedogenetskih faktora: visokom podzemnom vodom i poplavama rijeka. Zonalnost se
javlja samo na višim usponima nizinskog mikroreljefa (tzv. grede) izvan dohvata
podzemne vode. Vodni režim rijeka ovisi o količini oborina koja je u toku godine
umjerena i nema veći utjecaj na povećanje vodostaja. Zato rijeke ovdje teku sporo
stvarajući okuke, ade i sprudove. Pritjecanje voda iz planinskog područja izvan
Panonske nizine, izrazito je u proljeće kada se otapa snijeg. Vodostaj je tada najviši, a
u ljeto i zimi je vrlo nizak. Za ovo područje naročito su važne: oborinske, poplavne i
podzemne vode.
Procjena bilance voda na području Parka prirode Kopački rit
SUŠNO RAZDOBLJE
OZNAKA
OPIS KOMPONENTE
U1
OBORINE PALE NA PODRUČJE
U2
DOTOK POVRŠINSKIH VODA IZ DUNAVA
U4
DOTOK PUTEM CRPNIH STANICA I USTAVE SAKADAŠ
I1
EVAPORACIJA I EVAPOTRANSPIRACIJA
I2
ISTJECANJE POVRŠINSKIH VODA U DUNAV
KIŠNO RAZDOBLJE
OZNAKA
OPIS KOMPONENTE
U1
OBORINE PALE NA PODRUČJE
U2+U3
DOTOK POVRŠINSKIH VODA IZ DUNAVA I DRAVE
U4
DOTOK PUTEM CRPNIH STANICA I USTAVE SAKADAŠ
I1
EVAPORACIJA I EVAPOTRANSPIRACIJA
I2+I3
ISTJECANJE POVRŠINSKIH VODA U DUNAV I DRAVU
m3/god
12.000.000
358.500.000
2.500.000
-17.600.000
- 355.400.000
m3/god
12.000.000
79.000.000.000
950.000.000
- 22.000.000
- 79.940.000.000
Iz navedenog je vidljivo da su odnosi veličina sušnog i vlažnog razdoblja veliki.
Važno je napomenuti da su procijenjeni podaci značajno opterećeni mogućom
greškom i da služe samo kao orjentaciona vrijednost sušnog i vlažnog ekstrema.
Svakako da je realnost potpuno drugačija i predstavlja godišnje vrijednosti koje se
kreću između navedenih ekstrema. Kako su odnosi navedenih veličina značajni, a
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
18
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
godišnje vrijednosti zavise od brojnih naprijed opisanih faktora, ova bilanca svake
godine znatno varira vjerojatno sa višekratnikom realnih odnosa tih vrijednosti.
Karakteristični vodostaji Dunava i Drave
KARAKTERISTIKA
MIN.
SR.
MAKS.
VODOTOK
STANICA
DUNAVBEZDAN
DRAVABELIŠĆE
DUNAVBOGOJEVO
DUNAVBEZDAN
DRAVABELIŠĆE
DUNAVBOGOJEVO
DUNAVBEZDAN
DRAVABELIŠĆE
DUNAVBOGOJEVO
I
II
III
IV
V
MJESEC
VI VII VIII
IX
X
XI
XII
GOD
1431 1568 1692 2238 2252 2373 2100 1715 1385 1282 1340 1387
-
291 302 318 428 530 623 528 420 354 316 313 313
-
1803 1902 2085 2746 2775 3018 2659 2230 1800 1671 1747 1812
-
1943 2069 2327 2825 2856 2924 2850 2370 1863 1622 1680 1872 2268
389 410 465 602 760 816 741 600 516 482 478 433
558
2365 2479 2772 3392 3529 3624 3485 2939 2373 2097 2179 2352 2800
2711 2784 3349 3433 3529 3626 3929 3350 2570 2170 2213 2641
-
556 609 724 894 1081 1096 1088 902 855 791 774 648
-
3152 3208 3753 4042 4238 4285 4522 3924 3151 2695 2800 3139
-
U posljednjih pedesetak godina pojavili su se trendovi snižavanja protoka i
vodostaja kao i smanjenje pronosa suspendiranog i vučenog nanosa. Dok se za
trendove snižavanja protoka i vodostaja na Dunavu i Dravi kod Kopačkog rita za sada
može reći da nisu ni značajni niti zabrinjavajući, za trendove smanjenja pronosa
suspendiranog i vučenog nanosa može se ustvrditi da su zančajni. Pri tome treba biti
svjestan činjenice da su saznanja o promjenama količina pronosa nanosa
nepouzdana. Poznato je naime da smanjenje pronosa nanosa, tj. sadržaja nanosa
uzvodno, izaziva povećanu eroziju dna i obala korita nizvodno. Kako se ne raspolaže s
pouzdanim i brojnim te kontinuiranim mjerenjima, obije vrste nanosa, nije moguće
donijeti čvrste i znanstveno zasnovane zaključke.
Vrlo je vjerojatno da će se trendovi smanjenja protoka i vodostaja nastaviti.
Ujedno se čini izvjesnim da će se unos nanosa u Kopački rit smanjivati, što bi moglo
značiti da nema opasnosti od njegovog masovnijeg zasipavanja. Pri tome treba biti
svjestan činjenice da su masovne morfološke promjene moguće jedino i isključivo
tijekom nailaska ekstremno velikih voda. Jedna velika voda može nataložiti ili erodirati
bitno više materijala nego što se to može dogoditi tijekom dugogodišnjeg razdoblja sa
srednjim ili uobičajenim velikim vodama.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
19
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
Površinske vode Osječko-baranjske županije
2.11 Klimatski podaci
2.11.1 Općenito
Prema Köppenovoj klasifikaciji ovo područje nosi oznaku «cfwbx”. Oznaka c
označava toplu, umjereno kišnu klimu. Oborine su u ovom tipu klime podjednako
raspoređene tijekom čitave godine (oznaka f) uz to da manje količine padnu u hladnom
dijelu godine (w). Glede najtoplijeg mjeseca (srednja mjesečna temperatura zraka je
ispod 22°C) oznaci klime se dodaje slovo b, a budući da tijekom godine postoje dva
izražena maksimuma oborina (rano ljeto i kasna jesen), na kraju klimatske formule
dodaje se slovo x”. Za analizu klimatskih prilika korišteni su podaci za meteorološke
postaje Brestovac Belje i Osijek dobiveni od Državnog hidrometeorološkog zavoda u
Zagrebu.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
20
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
Prikaz osnovnih klimatoloških značajki šireg područja
Kopački rit se nalazi na jugoistočnom dijelu Baranje koja predstavlja jasno
izdvojenu geografsku cjelinu Istočnohrvatske ravnice. Površina Baranje u Hrvatskoj
iznosi 1147 km2 a proteže se između suhozemne državne granice s Mađarskom na
zapadu i sjeveru, Drave na jugu i Dunava na istoku.
Baranja je nizinski kraj u kojem najveća nadmorska visina ne prelazi 243 mnm
(najviši vrh Banskog brda). Reljef je vrlo mlad. Pretežno je prostor Baranje građen od
holocenskih i mlađih pleistocenskih sedimenata. U razvoju današnjeg reljefa bitnu
ulogu odigrale su klimatske promjene od kraja pleistocena te ranija tektonika. Oba su
spomenuta čimbenika utjecala na različite morfološke procese koji su oblikovali
današnji reljef Baranje (Sić, 1975.).
Naplavne ravni, oblikovane u aluviju, zauzimaju 63% područja Baranje.
Podzemne vode se nalaze u blizini površine terena što utječe na visoku vlažnost tla.
Sredinom devetnaestog stoljeća veliki dio Baranje bio je često plavljen. Od tada pa do
sredine dvadesetog stoljeća poduzeti su opsežni melioracijski radovi te izgradnja
nasipa uz Dunav i Dravu čime je veliki dio Baranje zaštićen od poplava. Kopački rit u
tom je smislu pretrpio najmanje promjena u odnosu na prirodno stanje, što se danas
pokazalo kao izvanredno dobro. Ekološka ravnoteža i biološka raznolikost sačuvali su
se na tako visokoj razini da se ovaj prostor smatra jednim od najvrjednijih vlažnih,
ravničarskih područja u Europi.
Naplavne ravni Baranja izgrađene su od pijesaka, pretaloženog prapora i gline.
Drava i Dunav mijenjali su položaj svog korita tijekom vremena. Starija, holocenska
terasa rijeke Drave nalazi se od naselja Jagodnjak do Vardarca i Kopačeva. Od niže
naplavne ravni odijeljena je strmim odsjekom visine 3 do 4 m. Mlađa nizinska terasa
Drave niža je od spomenute starije holocenske terase. Odijeljena je od nje strmim
odsjekom visine 3 do 5 m.
2.11.2 Utjecaj na klimu
Neosporan je utjecaj šuma na klimu, odnosno na režim oborina. Poznato je da
područja sa više šuma redovito imaju više oborina. Klimozaštitna funkcija šume je to
važnija što je šumovitost nekog područja manja. To naročito dolazi do izražaja u
žitorodnim ravničarskim krajevima, gdje se gotovo od svakog stabla očekuje klimatski
utjecaj, što naročito dolazi do izražaja u slučaju ove gospodarske jedinice. Ove šume
se protežu neposredno uz velike komoplekse poljoprivrednog zemljišta i u ovom smislu
imaju nemjerljiv i nezamjenjiv utjecaj na klimu u ovom području. S obzirom da se radi o
području kontinentalne klime, šume su značajne u pogledu ublažavanja neugodnih
temperaturnih ekstrema.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
21
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
S obzirom da je svaka građevina izložena je utjecaju vremenskih prilika, stoga
je poznavanje klimatskih obilježja lokaliteta od izuzetnog značaja u fazama planiranja,
projektiranja, izgradnje i uporabe objekta. Isto su tako prosječni i ekstremni
meteorološki uvjeti značajni za ocjenu utjecaja predmetnog objekta na okoliš. Ovisno o
vrsti i namjeni objekta elementi klime koje je potrebno analizirati slični su. Navodimo
neke meterološke parametre za projektiranje.
Tablica 1. Srednje sezonske i godišnje temperature zraka
(oC), razdoblje 1961.-1990.
Mjesto
Zima Prolj. Ljeto
Jesen God.
Osijek
0,4
11,3
20,3
11,1
10,8
Brest. Belje
0,3
11,1
20,0
10,9
10,6
Tablica 2. Najniža srednja dnevna temperatura zraka koja je prekoračena u n dana i najniža srednja dnevna
temperatura zraka (MIN), razdoblje 1961.-1990.
Mjesto Broj dana prekoračenja najniže temperature - n
1
1,5
2,5
4
6
9
13
20
MIN
Osijek
-12,1 -11,3 -10,0 -8,4
-7,1
-5,7
-4,7
-3,0
-18,9
Brestovac-Belje -12,8 -11,6 -10,2 -8,6
-7,2
-5,8
-4,6
-3,0
-17,6
Tablica 3. Najviša srednja dnevna temperatura zraka koja je prekoračena u n dana i najviša srednja dnevna
temperature zraka (MAKS), razdoblje 1961.-1990.
Mjesto Broj dana prekoračenja najviše temperature - n
1
1,5
2,5
4
6
9
13
20
MAK
Osijek
27,2
26,8
26,3
25,7
25,2
24,6
24,1
23,2
30,5
Brestovac-Belje 27,4
26,6
26,0
25,4
25,0
24,4
23,8
23,0
29,1
Tablica 4. Standardna vanjska projektna temperatura zraka
Osijek
-13,3
Brestovac-Belje -13,8
Tablica 7. Srednje sezonske i godišnje količine oborine (mm) i maksimalne dnevne količine oborine (mm),
razdoblje 1961.-1990.
Mjesto Količine oborine [mm] Maksimalne dnevne količine oborine [mm]
Zima Prolj. Ljeto
Jesen God.
Zima Prolj. Ljeto Jesen God.
Osijek
138,7 157,1 211,3 143,4 650,5 35,6
50,6
101,2 45,5
101,2
Brestovac-Belje 121,8 152,7 201,5 131,5 607,4 30,4
49,5
71,0
45,5
71,0
Tablica 8. Srednja sezonska i godišnja relativna vlažnost zraka (%) i tlak vodene pare (hPa), razdoblje 1961.-1990.
Mjesto Relativna vlažnost [%] Tlak vodene pare [hPa]
Zima Prolj. Ljeto Jesen God.
Zima Prolj. Ljeto Jesen God.
Osijek
88
75
73
82
80
5,9
10,3
17,5
11,3
11,2
Brestovac-Belje 87
73
72
81
78
4,8
8,4
14,3
9,3
9,2
Padalinsko područje nizinske (panonske) Hrvatske dobiva od 1200 mm na
zapadu (npr. Karlovac 1116 mm) do oko 600 mm na sjeveroistoku Slavonije i Baranji
(npr. Vukovar 646 mm).
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
22
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
Klimatska obilježja prostora Osječko-baranjske županije dio su klime šireg
prostora Istočne Hrvatske na kojem prevladava umjereno kontinentalna klima.
Ona se s obzirom na prostorni po-ložaj javlja u cirkulacijskom pojasu umjerenih
širina, gdje su promjene vremena intenzivne i česte. Prema
Köppenovojklasifikaciji to je područje koje se označava klimatskom formulom
Cfwbx, što je oznaka za umjereno toplu, kišnu klimu kakva prevlada u
velikomdijelu umjerenih geograf-skih širina. Osnovne karakteristike ovog tipa
klime su srednje mjesečne temperature više od 10°C, tijekom više od četiri
mjeseca godišnje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22°C te
srednje tempe-rature najhladnijeg mjeseca između -3°C i +18°C. Obilježje ove
klime je da tijekom godine nema izrazito suhih mjeseci. Oborina je više u toplom
dijelu godine, a njezine prosječne godišnje količine kreću se od 700-800 mm.
U Osječko-baranjskoj županiji najčešći su slabi vjetrovi i tišine, dok su smjerovi
vjetrova vrlo promjenjivi. Na cijelom području Županije izražena je homogenost
klimatskih prilika, što je posljedica reljefnih obilježja (pretežito ravničarski reljef),
dok se određene mikroklimatske diferencijacije mogu javiti na područjima
Baranjske planine, Erdutskog brijega te zapadnih dijelova Županije (krndijskog i
diljskog pobrđa). Na području Osječko-baranjske županije, odnosno na širem
području istočne Slavonije godišnje se može očekivati prosječno 1.800-1.900
sati sijanja sunca, a u vegetacijskom razdoblju od 1.290-1.350 sati.
1. Učestalost pojavljivanja različitih smjerova vjetra(%) u 7,14 i 21 sat (a) i ukupno (b)
2. Srednja godišnja jačina vjetra (m/s) po smjerovima u 7, 14 i 21 sat (a) i ukupno (b)
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
23
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
Dijagram 3. Godišnji hod srednje jačine vjetra
Iz dijagrama 1, 2 i 3 mogu se uočiti osnovni pokazatelji vjetrovnog režima.
Jačina vjetra je u prosjeku oko 2 Beauforta gotovo neovisno o smjeru vjetra, s jasno
izraženom pojavom jačeg vjetra iz sjeverozapadnog kvadranta. Tijekom dana
podjednaka je učestalost pojedinih smjerova vjetra te nema izrazitih lokalnih utjecaja.
Srednja jačina vjetra, neovisno o smjeru prikazana je na dijagramu 3 iz kojeg je vidljiv
proljetni maksimum u jakosti vjetra u travanju.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
24
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
2.12 Biljni svijet i životinjski svijet
2.12.1 Biljni svijet
Na području Kopačkog rita razvijaju se različiti tipovi vegetacije. Od šumskih
zajednica najveće površine prekrivaju šume bijele vrbe, a na nešto višim terenima
razvija se šuma bijele vrbe i crne topole, dok se na još uzdignutijim mjestima nalaze
šume crne i bijele topole. Na širem području Kopačkog rita nalaze se i hrastove šume,
i to na nižim terenima šume hrasta lužnjaka i velike žutilovke, a na gredama zajednice
hrasta lužnjaka i graba. Najveće površine u ritu prekriva vodena i močvarna vegetacija
s mnogobrojnim zajednicama od kojih su najrasprostranjeniji tršćaci i zajednice visokih
šaševa koje ujedno daju i karakterističan ritski izgled.
Više od 40-tak do sada registriranih biljnih vrsta 53 govori o velikoj vegetacijskoj
raznolikosti tog područja i predstavlja posebnu ekološku vrijednost budući su slična
područja u Europi uglavnom nestala uslijed melioracija i utvrđivanja riječnih korita.
Šume
Između čovjeka i njegovog okoliša postoji određena povezanost jer međusobno
direktno ili indirektno utječu jedni na druge. Veoma bitan činilac tog okoliša su šume
koje zajedno sa ostalom biljnom florom i faunom čine jedinstveni ekosustav jednog
područja, na koji čovjek svjesno ili nesvjesno utječe, mijenja ga, štiti ili uništava već
prema svijesti o tome, koliko mu je taj okoliš važan.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
25
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
Kod stanovništva je ta svijest o korisnim funkcijama šuma u posljednje vrijeme
znatno pojačana, tako da sada njihova zaštita, čuvanje od sušenja i propadanja i
sprečavanje daljnjeg smanjenja šumskih površina postaju važniji od gospodarskih
koristi. Smanjivanje šumskih površina značajno mijenja već izražene klimatske
karakteristike područja, a mijenja se i kultura čovjekovog života, kojim šuma često služi
kao sportski, turistički ili estetski objekt interesa. Prisustvo šuma u ovom nizinskom
području značajno obogaćuje siromaštvo pejzaža velikih poljoprivrednih kompleksa, a
uz estetski ugođaj one bitno utječu ostalim već opisanim karakteristikama na
unapređivanju čovjekova okoliša. Ekološki problemi u kopnenom dijelu biosfere svakim
su danom sve veći. Poteškoće se javljaju u povećanom onečišćavanju okoliša, što je
posljedica gotovo svih djelatnosti suvremene tehničke civilizacije. Šume sa svojom
sposobnošću pročišćivaća zraka zadržavaju na površini lišća i iglica, većoj od 7 do 15
puta od površine u kojoj raste šuma, velike količine otrova. Velike količine otrova koje
se nalaze u vodi zadržava rahlo i živo šumsko tlo, što uvjetuje čistu vodu šumskih
izvora i podzemnih tokova. Zbog tog svojstva šuma je indikator stanja onečišćenosti
biosfere koja upozorava čovjeka na opasnost koja mu prijeti od suvremene tehničke i
atomske civilizacije.
Pored zaštitne funkcije šuma, u smislu unapređenja ljudskog okoliša, šuma ima
i veliku estetsku funkciju. Pod estetskom funkcijom šume razumijevamo lijep izgled
krajolika koji je oplemenjen prisutnošću šume. Šuma u krajoliku uvjetuje sklad i ljepotu.
Pejzaž bez šume je redovito dosadan i prostor djeluje siromašno. Tijekom 2013.
godine u biološku obnovu šuma planira se uložiti 1.990.280,00 kn.
2.12.2 Životinjski svijet
Autohtona flora i vegetacija Kopačkog rita pruža povoljne životne uvjete
raznovrsnim predstavnicima beskralježaka od kojih je do sada utvrđena nazočnost
preko 400 vrsta, no, s obzirom na nepotpuna istrašivanja očekuje se puno veći
biodiverzitet beskralješaka. Područje Kopačkog rita kao jedno od najvećih poplavnih
područja Dunava i Drave jedno je od najvećih europskih mrijestilišta ribe. Utvrđeno je
44 vrste riba, a brojnošću se ističu šaran, štuka, som, smuđ, te u posljednje vrijeme
babuška i srebrni karas.
Osnovnu prepoznatljivost Kopačkom ritu daju ptice. Do sada je zabilješeno 285
vrsta ptica od kojih 141 vrsta redovno ili povremeno gnijezdi u ritu.54 U izuzetno
velikim kolonijama su čaplje, obični galeb, bjelobrada čigra, veliki vranac i druge. Na
području Kopačkog rita gnijezdi i preko 20 pari orla štekavca, 30 pari crnih roda, 4-5
pari stepskog sokola, 40 parova bijelih čapljica, te oko 100 pari divljih gusaka, vrste
koje su ugrožene u svjetskim i europskim razmjerima. Osim toga, izuzetno je velika
populacija patke njorke, jedne od najugroženijih europskih vrsta.
Kopački rit je svjetsko poznato stanište običnog jelena tzv. beljskog jelena, čija
populacija je trostruko veća nego u najboljim europskim staništima.
Zbog velike biološke raznolikosti, posebno ptica močvarica, Park prirode
Kopački rit je od 1993. godine uvršten u Popis međunarodno značajnih močvara
sukladno Ramsarskoj konvenciji (koja se u RH primjenjuje od 1995. godine).
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
26
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
Utjecaj na faunu i divljač
Šume su boravišta i izvor prehrane brojnim životinjskim vrstama od kukaca i
ptica do krupne divljači, čineći zajedno i međusobno povezani jedinstveni ekosustav
koji čovjek svojim djelovanjem može lako narušiti ali i održati u ravnoteži. Povećanjem
ljudske populacije raste industrijska proizvodnja, krče se velike šumske površine radi
potrebe za drvetom kao sirovinom. Sudbinu šuma prati i smanjenje brojnosti i učešća
životinjskog svijeta pri čemu su posebno reducirane pa i nestale brojne biljne i
životinjske populacije nakon intenzivnog korištenja insekticida i pesticida u
poljoprivredi. Određeni broj ovih organizama je bio dio hranidbenog lanca za krupnu
divljač. Areal kretanja divljači nakon postavljanja zaštitnih ograda ograničen je samo
na boravak u ovim šumama. Šume su posebno značajne za opstanak svih vrsta
divljači. Za vrijeme poplave u susjednim ritskim šumama skoro čitav potencijal divljači
prelazi na ovo zaštićeno područje koje tada pruža zaštitu i daje ishranu toj divljači, dok
se voda ne povuče iz rita. U takvim vremenskim razdobljima koja ponekad traju po
nekoliko mjeseci brojnost divljači se višestruko uveća, pa su te šume izložene znatnim
štetama osobito ako se ne osigura dopunska ishrana.
2.13 Lovstvo
Zakon o lovu razvrstava lovišta na vlastita (ustanovljena na vlastitom zemljištu) i
zajednička (ustanovljena na površinama zemljišta na kojima nisu ustanovljena vlastita)
lovišta. Na području Osječko - baranjske šupanije Odlukom o ustanovljavanju
zajedničkih lovišta objavljenom u "Županijskom glasniku" (broj 5/96. - pročišćen tekst),
a prema Zakonu o lovu, ustanovljeno je 71 zajedničko lovište. Provedbom navedenih
zakonskih propisa usljedilo je povećanje za 12 zajedničkih lovišta koja se nalaze na
području Osječko - baranjske Županije, tako da se sada na području Županije nalazi
83 zajednička lovišta. Od tog se broja na reintegriranom području nalazi 28 lovišta.
Na području Osječko-baranjske Županije ustanovljeno je i 15 državnih lovišta i 6
uzgajališta divljači. Ukupna površina ustanovljenih otvorenih lovišta i uzgajališta je
117.078 ha. Njima gospodari Javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim
zemljištima u Republici Hrvatskoj - Hrvatske šume. Lov je moguće organizirati i na
visoku divljač. Osim lova i ribolova Uprava posjetiteljima se nudi više kraćih i
kombiniranih pješačkih obilazaka (čamcima ili upravo nabavljenim vlakom za prijevoz
posjetitelja).
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
27
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
Državna lovišta na području Osiječko-baranjske županije
2.13.1 Ribolov
Sportski ribolov na području Osječko-baranjske Županije bilježi svoj razvoj
početkom ovog stoljeća. Svoja staništa ima više od dvadesetak vrsta ribe, a najbrojnije
i najkvalitetnije vrste su kečiga, smuđ, som, šaran i štuka.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
28
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
Tijekom 2012. godine na području Parka prirode vršena su daljnja istraživanja
ihtiofaune, odnosno obavljena su uzorkovanja na području Posebnog zoološkog
rezervata (Kopačko jezero, kanal Čonakut, Novi kanal i jezero Sakadaš). Svi podaci su
obrađeni i pohranjeni u bazu podataka Ustanove
2.14 Turizam
Globalno se može konstatirati kako Osječko-baranjska županija zbog povoljnog
geoprometnog položaja, ugodne umjereno-kontinentalne klime, brojnih rijeka i jezera,
te šuma i plodne zemlje, ima mogućnosti za razvoj mnogih selektivnih vrsta turizma.
Glavna turistička ponuda ovog područja pored Bizovačkih toplica, koje predstavljaju
okosnicu zdravstvenog turizma, može biti športsko-rekreacijski i seoski turizam, ribolov
u visokim i niskim vodama, te lov na nisku i visoku divljač, osobito u području Baranje,
čiju kruno turističke privlačnosti čini svakako Park prirode Kopački rit.
S obzirom da je područje posjetiteljskog kompleksa pod strogim režimom zaštite
prirode, potrebno je na svaki način izbjeći moguće konflikte planiranjem takvih oblika
turizma koji omogućuju da se ovaj prirodni fenomen koristi na adekvatan način, ali da
se u smislu održivog razvoja ne ugrožavaju njegove osobitosti, niti dovede u pitanje
njegov opstanak i zaštita. Kopački rit, kao potencijalnu turističku destinaciju, potrebno
je, također, promatrati u interakciji sa užim i širim okruženjem u smislu turističke
ponude i potražnje. Ekoturizam je vrlo brzo postao izvor inspiracija za novu prodaju u
suvremenom marketingu za što na lokaciji postoji realan potencijal. Turisti u
ekoturizmu moraju biti duboko svjesni njihove snage zagađivanja dok borave u
destinaciji. To zahtijeva značajne promjene u stavovima i ponašanju kako bi se
respektirala lokalna kultura i okoliš. Posjetioci moraju biti detaljno upućeni i informirani
o mogućnostima i obilježjima destinacije načinu ponašanja kako bi se smanjilo
zagađenje njihovim boravkom, te o mogućnosti smještaja i drugim pogodnostima
destinacije. Počeci se ruralnog turizma povezuju s putovanjima kraljevskih porodica,
europske aristokracijei i visoke buršoazije na selo koje im je postalo novi objekt
interesa. Do kraja 18. stoljeća odlazak visoke klase na selo bio je pravi model
usmjeravanja na prirodu, kao odraz težnje za iskustvom u prirodi koja je ostala
zabilježena u mnogim umjetničkim djelima poznatih slikara i pisaca toga doba. U 19.
stoljeću, posebno u drugoj polovici, najviše se odlazilo u Švicarsku gdje je ruralni
turizam bio u stalnom rastu, a temeljio se na alpskom penjanju ili pješačenju i
zdravstvenim tretmanima. Slavonska i baranjska sela posebno su zanimljiva po svojim
etnografskim obilježjima. Po bogatstvu su poznate narodne nošnje, seoske kočije,
svatovske zaprege, glazbeni instrumenti, vezeni jastuci, ručnici i drugi proizvodi iz
kućne radinosti, dok posebnu gastronomsku atrakciju predstavljaju slavonskobaranjska jela i pića, od poznatog kulena i fiš-paprikaša do rakija i visoko kvalitetnih
vina.
Stari i novi dvorac Tikveš njihovom značaju te očitom potencijalu usprkos niti
jedan od dva dvoraca ne može se smatrati turističkom atrakcijom, radi trenutne
neprihvatljive namjene, devastiranosti i nedostatka bilo kakve opremljenosti. U
zapuštenom su stanju i nisu dovedeni u funkciju.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
29
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
3. Planovi šireg područja – IZVOD IZ PLANSKE DOKUMENTACIJE
I. TEKSTUALNI DIO
Na temelju članka 22. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br.
30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) i članka 69. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode
(»Narodne novine«, br. 70/05.) Hrvatski sabor na sjednici 17. veljače 2006., donio je
odluku o donošenju PROSTORNOG PLANA PARKA PRIRODE »KOPAČKI RIT«
I.
Donosi se Prostorni plan Parka prirode »Kopački rit« (u daljnjem tekstu: Plan).
II.
Plan se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela.
Tekstualni dio Plana sadrži:
I. OBRAZLOŽENJE:
Uvod,
1. Polazišta,
2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja,
3. Plan prostornog uređenja.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE:
1. Uvjeti razgraničenja prostora,
2. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za državu i županiju,
3. Uvjeti gradnje i korištenja područja gradnje,
4. Uvjeti gradnje i korištenja izgrađenih struktura izvan područja gradnje,
5. Uvjeti gradnje prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru,
6. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih cjelina,
7. Postupanje s otpadom,
8. Mjere provedbe plana.
Grafički dio plana sadrži:
KARTOGRAFSKE PRIKAZE U MJERILU 1:25 000, 1:10 000, 1:5 000 i 1:2 000
1. Korištenje i namjena prostora (M 1:25 000),
2. Infrastrukturni sustavi (M 1:25 000),
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora (1: 25 000),
4. Područja gradnje (M 1:5 000),
5. Izgrađene strukture izvan područja gradnje (M 1:10 000,1:5 000, 1:2 000).
III.
Plan je izrađen u pet izvornika koji se čuvaju u Hrvatskom saboru, ministarstvima
nadležnima za
poslove prostornog uređenja i zaštitu prirode, Županijskom zavodu za prostorno
uređenje Osječko-baranjske
županije te Javnoj ustanovi Park prirode »Kopački rit«.
IV.
Svi prostorni planovi koji su na snazi do dana stupanja na snagu ove Odluke na
području
obuhvaćenom ovim Planom moraju se uskladiti s ovim Planom najkasnije do 31.
prosinca 2006.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
30
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
V.
Odredbe za provođenje Plana sastavni su dio ove Odluke i objavljuju se u »Narodnim
novinama«.
VI.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 350-02/06-01/01
Zagreb, 17. veljače 2006.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.
ODREDBE ZA PROVOĐENJE PROSTORNOG PLANA
1. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA
Uvjeti razgraničenja prostora prema namjeni
Članak 1.
U Prostornom planu Parka prirode »Kopački rit« (u daljnjem tekstu: Prostorni plan)
prostor Parka prirode određuje se za sljedeće namjene:
1. mješovita,
2. društvena i javna,
3. uslužna,
4. gospodarska,
5. rekreacija,
6. poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene – vrijedno obradivo tlo,
7. poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene – ostala obradiva tla,
8. šuma isključivo osnovne namjene – gospodarska,
9. šuma isključivo osnovne namjene – šuma posebne namjene,
10. ostalo šumsko i neobradivo zemljište,
11. vodne površine – vodotoci,
12. vodne površine – jezero,
13. vodne površine – ribnjak,
14. ostale vodne površine – fokovi, bare, rukavci, prirodni kanali,
15. promet (ceste, staze za posjetitelje, pristupni putevi i parkirališta, međunarodni
plovni put).
Članak 2.
Namjena prostora prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena
prostora«, a prostori različitih namjena detaljnije se razgraničavaju na sljedeći način:
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
31
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
1. područje gradnje s izgrađenim i neizgrađenim dijelom prikazano je na kartografskom
prikazu br. 4. »Područja gradnje«, u mjerilu 1:5.000,
2. površine javne i društvene, uslužne i gospodarske namjene izvan područja gradnje
detaljnije su određene u kartografskom prikazu br. 5. i članku 23. ovih Odredbi za
provođenje (u daljnjem tekstu: Odredbe),
3. rekreacijsko područje Grabovačka jezera određeno je sjevernim rubom staze za
posjetitelje (postojeći šumski put) i sjevernom granicom Parka prirode, a rekreacijsko
područje »Podunavlje – Kozjak« između županijske ceste i melioracijskog kanala
istočno od ceste, od lokacije »Kormoran« do naselja Kozjak,
4. površina poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene (vrijedno obradivo tlo i
ostala obradiva tla) smatra se orijentacijskom i moguća je njezina djelomična
prenamjena sukladno Odredbama,
5. gospodarske šume utvrđuju se šumskom gospodarskom osnovom, uz suglasnost
Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (u daljnjem tekstu:
Ministarstvo),
6. šume posebne namjene jesu sve šume u Posebnom zoološkom rezervatu i šume u
sklopu zaštićenoga kulturnog dobra (kompleks Dvorca Tikveš). Površine ostalih šuma
posebne namjene (u sklopu rekreacijskog područja Grabovačka jezera i istočno od
Vemeljskog Dunavca) smatraju se orijentacijskim i detaljno će se utvrditi sukladno
posebnom zakonu, uz suglasnost Ministarstva,
7. površine ostaloga šumskog i močvarnog zemljišta te vodne površine približne su i
mijenjaju se sukladno prirodnim promjenama,
8. trase cesta, staza za posjetitelje i pristupnih puteva utvrđene su postojećim trasama
cesta i puteva te krunom nasipa Drava – Dunav i Zmajevac – Kopačevo. Za novu
stazu za posjetitelje od naselja Kozjak do naselja Tikveš i novu jahačku stazu od farme
Eblin do kanala Čarna osigurava se koridor širine 25,0 m obostrano od osi trase
naznačene u kartografskom prikazu,
9. lokacije parkirališta i privezišta za plovila, te platoa za stacionirane balone koje su
označene simbolom u kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena površina«,
3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora«, br. 4. »Područja gradnje« i br. 5.
»Izgrađene strukture izvan područje
gradnje«, smatraju se približnima, a detaljno se utvrđuju u postupku ishođenja
lokacijske dozvole, sukladno uvjetima iz Prostornog plana i uz suglasnost Ministarstva
kulture.
Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježjima
Članak 3.
Park prirode i okolno područje se prema temeljnim obilježjima prostora razgraničava
na:
1. PRIRODNU ZONU KOJA OBUHVAĆA:
– temeljnu zonu poplavnog područja (»Core zone«) i
– zaštitnu zonu (»Buffer zone«)
2. KULTURNU ZONU KOJA OBUHVAĆA:
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
32
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
– zonu etnoloških lokaliteta i
– zonu zaštićene kulturno-povijesne cjeline.
Članak 4.
(1) Temeljna zona poplavnog područja (»Core zone«) obuhvaća prirodno poplavno
područje Parka prirode istočno od nasipa Drava –Dunav i Zmajevac – Kopačevo, do
nasipa na lijevoj obali Dunava, koje ima sve osobitosti vlažnih područja i glavnim je
razlogom proglašenja Parka prirode.
(2) Zaštitna zona (»Buffer zona«) obuhvaća područje Parka prirode zapadno od nasipa
Zmajevac – Kopačevo i istočno od nasipa na lijevoj obali Dunava te područje zapadno
od Posebnoga zoološkog rezervata i sjeverno od Parka prirode, koje je Prostornim
planom predloženo za zaštitu. Ovo je područje dijelom branjeno od poplava i
kultivirano. Upotpunjava područje Parka prirode i povezuje ga u cjelinu te štiti poplavno
područje od neposrednih vanjskih utjecaja.
(3) Zona Posebnoga zoološkog rezervata nalazi se u okviru zone temeljnog prirodnog
fenomena, na njezinom južnom dijelu i obuhvaća područje koje je, sukladno posebnom
zakonu, izdvojeno zbog osobitih vrijednosti i raznolikosti životinjskog svijeta.
(4) Zona poljoprivrednog krajobraza obuhvaća kompleks poljoprivrednih površina u
zapadnom i sjeveroistočnom dijelu Parka prirode.
(5) Zone etnoloških lokaliteta obuhvaćaju naselja Kozjak i Tikveš u okviru utvrđenih
područja gradnje.
(6) Zona zaštićene kulturno-povijesne cjeline obuhvaća kompleks Dvorca Tikveš.
(7) Zaštitna zona izvan Parka prirode mora se utvrditi u prostornom planu uređenja
jedinica lokalne samouprave.
Uvjeti razgraničenja prostora prema načinu korištenja
Članak 5.
Prema načinu korištenja prostora, Park prirode razgraničava se na:
1. područje ograničenog korištenja,
2. područje selektivnog korištenja i
3. područje višenamjenskog korištenja.
Članak 6.
(1) Područje ograničenog korištenja je Posebni zoološki rezervat.
(2) Područje selektivnog korištenja je poplavno područje izvan Posebnoga zoološkog
rezervata.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
33
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
(3) Područje višenamjenskog korištenja je područje zapadno od nasipa Zmajevac –
Kopačevo i istočno od nasipa na lijevoj obali Dunava.
Članak 7.
(1) Na području ograničenog korištenja dopušteno je ograničeno, organizirano i
kontrolirano posjećivanje i razgledavanje plovilima na kanalu Čonakut, Hulovskom
kanalu, Kopačkom jezeru i kanalu koji ga povezuje s Vemeljskim Dunavcem te na
kanalu Sakadaš. Dopušteni su i posjeti manjih skupina postojećim kopnenim putevima
(šumskim stazama).
(2) Na području iz stavka 1. ovoga članka, također su dopušteni šumsko-uzgojni
radovi, radovi na zamjeni alohtonih vrsta drveća autohtonim vrstama te radovi na
održavanju optimalnoga vodnog režima, izgradnja regulacijskih građevina u cilju
održavanja plovnog puta rijekom Dravom i Dunavom te tehničko i gospodarsko
održavanje vodotoka, regulacijskih i zaštitnih građevina.
Članak 8.
(1) Na području selektivnog korištenja dopušteno je ograničeno, organizirano i
kontrolirano posjećivanje, razgledavanje vodnim i kopnenim stazama te boravak na
lokacijama utvrđenim u Prostornom planu. (2) Na području iz stavka 1. ovoga članka,
također su dopušteni radovi na zamjeni alohtonih vrsta s autohtonim vrstama drveća i
odgovarajućim šumskim zajednicama u šumama posebne namjene, korištenje
gospodarskih šuma sukladno šumskogospodarskoj osnovi i zamjena postojećih
plantaža stranih vrsta drveća autohtonim vrstama i njihovim pripadajućim biljnim
zajednicama.
(3) Šumama na području iz stavka 1. ovoga članka treba gospodariti što je moguće
više tako da se pored ekonomskih, uvažavaju i elementi zaštite prirodnih vrijednosti.
Stoga šume ovog prostora treba postupno isključivati iz gospodarenja na ekonomskim
osnovama. Uz vodne turističke staze ne treba obavljati gospodarsku sječu, izuzevši
alohtone vrste drveća. Prostore uz vodotoke koji su ogoljeni treba što je moguće prije
pošumiti.
(4) Na području iz stavka 1. ovoga članka dopušteni su radovi s ciljem uspostavljanja i
održavanja optimalnoga vodnog režima i izgradnja regulacijskih građevina u cilju
održavanja plovnog puta rijekom Dunav te tehničko i gospodarsko održavanje
vodotoka, regulacijskih i zaštitnih građevina. Uređenje plovnih staza treba ograničiti na
radove održavanja.
(5) Na području iz stavka 1. ovoga članka dopušten je lov koji će se obavljati sukladno
lovnogospodarskoj osnovi, uz usklađivanje s ostalim programima posjećivanja Parka
prirode, te tradicijski i rekreacijski ribolov koji će se obavljati sukladno Pravilniku o
unutarnjem redu i posebnim propisima, na područjima utvrđenim Prostornim planom.
Tradicijski ribolov dopušten je na Dunavu te istočno od Vemeljskog Dunavca.
Rekreacijski ribolov dopušten je na Dunavu te ustavi Tikveš i ustavi Zlatna Greda.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
34
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
Članak 9.
(1) Na području višenamjenskog korištenja dopušteno je posjećivanje, razgledavanje i
boravak posjetitelja na područjima utvrđenim Prostornim planom.
(2) Na području iz stavka 1. ovoga članka dopušteno je korištenje gospodarskih šuma i
šuma posebne namjene sukladno šumskogospodarskoj osnovi i uvjetima iz Prostornog
plana, osim šuma u rekreacijskoj zoni »Grabovačka jezera« koje treba izuzeti iz
gospodarskih šuma, te šuma oko Dvorca Tikveš.
(3) Na području iz stavka 1. ovoga članka poljoprivredne djelatnosti mogu se obavljati
isključivo na poljoprivrednim površinama, uz prijelaz na ekološku proizvodnju.
Poljoprivredne površine ne mogu se proširivati.
(4) Na području iz stavka 1. ovoga članka dopušteni su radovi na uređenju i
održavanju vodozračnog režima.
(5) Na području iz stavka 1. ovoga članka dopušten je rekreacijski ribolov na kanalskoj
mreži od Podunavlja do Kozjaka na Grabovačkim jezerima i ribnjaku »Podunavlje«,
sukladno posebnim propisima i Pravilniku o unutarnjem redu. Područje rekreacijskog
ribolova na ribnjaku »Podunavlje« detaljno će utvrditi Javna ustanova u suradnji s
vlasnikom/korisnikom ribnjaka. Također je dopušteno ribnjačarstvo na ribnjaku
»Podunavlje«.
(6) Na području iz stavka 1. ovoga članka dopušten je lov na isti način kao i na
području selektivnog korištenja. U naselju Kozjak i Tikveš, kompleksu Dvorca Tikveš i
na farmi Eblin, koji se u Prostornom planu nalaze u području gradnje, dopuštena je
gradnja na način propisan ovim Prostornim planom.
(7) Područja lova, tradicijskog i rekreacijskog ribolova prikazana su na kartografskom
prikazu br. 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora« i smatraju se
orijentacijskim, a njihova je izmjena moguća u sklopu šumskogospodarskih i
lovnogospodarskih osnova, te utvrđivanjem područja rekreacijskog i tradicijskog
ribolova, uz suglasnost Ministarstva kulture.
Uvjeti razgraničenja prostora za infrastrukturne koridore i građevine
Članak 10.
(1) Telekomunikacijske, energetske i vodnogospodarske građevine označene su na
kartografskom
prikazu br. 2. »Infrastrukturni sustavi« kao postojeći i planirani koridori i lokacije.
(2) Za postojeće građevine prostor je određen postojećom građevinskom česticom,
odnosno
koridorom, pri čemu se širina koridora utvrđuje prema posebnim propisima.
(3) Planirani infrastrukturni koridori određuju se u zelenom pojasu uz postojeće
prometnice. Planirani
vodovi izvan građevinskog područja mogu se graditi na udaljenosti maks. 10,0 m od
postojeće
prometnice, s obje njezine strane, neovisno o položaju ucrtanom u kartografskom
prikazu br. 2.
»Infrastrukturni sustavi«, koji se smatraju orijentacijskim.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, trasa glavnoga vodoopskrbnog cjevovoda
može se promijeniti
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
35
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
sukladno položaju vodocrpilišta, a osnovni uvjet je zadržati pravac od crpilišta prema
naselju Lug.
(5) Vodovi mjesne telekomunikacijske mreže u pravilu se grade u zelenom pojasu ulica
uz nogostup, a za ulice s užim profilom ispod nogostupa.
(6) Kabelski vodovi distribucijske elektroenergetske mreže i javne rasvjete u pravilu se
grade u zelenom pojasu ulica uz prometnice po mogućnosti u zajedničkom koridoru.
Lokacije planiranih trafostanica određene su približno, a detaljno se određuju u
postupku ishođenja lokacijske dozvole, sukladno uvjetima iz Prostornog plana.
2. UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA GRAĐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I
ŽUPANIJU
Članak 11.
(1) Građevine od važnosti za državu u obuhvatu ovoga Prostornog plana jesu:
1. Zaštitne građevine:
Objekti obrane od poplava na rijeci Dunav i rijeci Dravi:
– obrambeni nasip »Zmajevac-Kopačevo«,
– obrambeni nasip »Drava-Dunav«,
– obrambeni nasip lijeve dunavske obale u dijelovima državnog teritorija.
2. Regulacijske građevine:
– regulacijske građevine na rijekama Dravi i Dunavu.
3. Melioracijske građevine:
– sustav melioracijske odvodnje sljevova crpnih postaja Zlatna Greda, Tikveš i
Podunavlje,
– građevine za korištenje voda,
– planirano izvorište vode »Zlatna Greda«,
– Ribnjak »Podunavlje«,
– planirani magistralni cjevovod od izvorišta »Zlatna Greda«.
(2) Građevine od važnosti za županiju u obuhvatu ovoga Prostornog plana jesu:
– županijska cesta (Ž4056),
– planirana biciklistička staza: državna granica s Republikom Mađarskom – Draž –
Kneževi Vinogradi
– Bilje – Osijek (dio trase kroz Park prirode krunom nasipa Zmajevac – Kopačevo i
Drava –Dunav),
– mjesne (UPS, UPM) telefonske centrale u naselju Kozjak i kompleksu Dvorca
Tikveš,
– planirane mjesne (UPS, UPM) telefonske centrale u naselju Tikveš i na lokaciji
»Kormoran«.
Članak 12.
(1) Za postojeće infrastrukturne građevine od važnosti za državu i županiju prostor je
određen postojećom građevinskom česticom, odnosno pri čemu se širina koridora
utvrđuje prema posebnim propisima.
(2) Za biciklistički promet osigurava se koridor na kruni nasipa Zmajevac – Kopačevo i
Drava – Dunav, u sklopu staze za posjetitelje te uz postojeće ceste (Kopačevo –
Kozjak i Lug – Kozjak – Dvorac –Tikveš – Zlatna Greda).
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
36
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
(3) Mjesna telefonska centrala u naselju Tikveš smjestit će se u naselju, u jednu od
građevina društvene i javne namjene, a na lokaciji »Kormoran« u sklopu građevina
uslužne namjene.
(4) Prostor za vodocrpilište »Zlatna Greda« odredit će se u okviru vodonosnog
područja, u tijeku daljnjih istraživanja.
(5) Prostor za smještaj glavnoga vodoopskrbnog cjevovoda utvrđen je u članku 10.
Odredbi.
(6) Planira se korekcija županijske ceste (Ž 4056) isključivanjem javnog prometa na
dionici od glavnog ulaza »Mali Sakadaš« do lokacije »Kormoran« i izgradnjom nove
trase od naselja Vardarac do lokacije »Kormoran«. Trasa novog dijela županijske
ceste izvan je obuhvata Prostornog plana, a odredit će se u Prostornom planu Općine
Bilje.
2. UVJETI GRADNJE I KORIŠTENJA PODRUČJA GRADNJE
Članak 13.
(1) Prostornim se planom određuju sljedeća područja gradnje:
1. područje gradnje kompleksa Dvorca Tikveš,
2. područje gradnje naselja Tikveš,
3. područje gradnje naselja Kozjak,
4. područje gradnje farme Eblin.
(2) Područja gradnje iz stavka 1. ovoga članka prikazana su u kartografskom prikazu
br. 4. »Područja gradnje«, na katastarskim kartama u mjerilu 1:5000.
(3) Unutar područja gradnje iz stavka 1. ovoga članka prostornim planovima uređenja
općina odredit će se građevinsko područje naselja.
Članak 14.
(1) Zaštićeni kompleks Dvorca Tikveš planira se kao jedinstvenu cjelinu revitalizirati za
potrebe Europskog centra za okoliš. Za glavne građevine toga kompleksa određuje se
društvena, javna i pretežito uslužna namjena u okviru koje je moguće realizirati
sadržaje centra prema programu Javne ustanove: bioekološku stanicu, informacijski
centar, smještajne kapacitete, muzej, restoran s dvoranom za bankete i dr.
(2) Prilikom revitalizacije kompleksa iz stavka 1. ovoga članka potrebno je kolni promet
izmjestiti na rubne ulazne točke Parka prirode te potaknuti organizirani prijevoz većih
skupina posjetitelja uz biciklistički, konjički i pješački promet. Prometnice i parkirališta u
sklopu kompleksa trebaju biti sekundarnog značenja, za nužne potrebe posjetitelja koji
ovdje borave duže vrijeme, osoblje i zaposlene.
(3) Sve intervencije u provedbi revitalizacije kompleksa iz stavka 1. ovoga članka
moraju biti podređene uvjetima nadležne konzervatorske službe, prirodnim obilježjima
mikrolokacije i Parka prirode u cjelini.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
37
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
Članak 15.
(1) Naselje Tikveš planira se obnoviti i revitalizirati kao ETNO-naselje u kojem će se
prezentirati zanati, kultura, običaji i glazba ovog područja. Na taj način Tikveš treba
postati zanimljiva lokacija koja će se uključiti u sustav posjećivanja Parka prirode.
(2) Postojeće stambene kuće trebaju obvezatno sadržavati barem jedan oblik
prezentacije etnoobilježja ovog područja (izrada i prodaja predmeta od trske i drveta,
vezova i nošnji, glazbenih instrumenata, licitara, tradicijskog namještaja i sl.) i na taj se
način otvoriti posjetiteljima. Ostale građevine trebaju biti u funkciji pružanja usluga
posjetiteljima Parka prirode (informacije, iznajmljivanje prijevoznih sredstava i opreme),
kao i javnih i društvenih funkcija (galerija, škola u prirodi i sl.).
(3) Prioritetni oblici prometa u naselju su: pješački, biciklistički i konjički promet. Kolni
promet treba organizirati samo kao organizirani transport većih skupina posjetitelja, za
potrebe lokalnog stanovništva te potrebe upravljanja i gospodarenja u Parku prirode.
Članak 16.
(1) Razvoj naselja Kozjak, zbog njegove lokacije uz poljoprivredno zemljište na kojem
se planira ekološka proizvodnja, usmjerava se u pravcu EKO-naselja.
(2) Dio naselja istočno od prometnice, izgrađen uglavnom gospodarskim građevinama,
namijenjen je formiranju eko-tržnice koja treba prezentirati i nuditi zdravu hranu
proizvedenu u Parku prirode i u bližoj okolici. Ponuda tržnice treba biti kontinuirana
kroz sezonsko razdoblje te naglašena u vršnim razdobljima godine s godišnjim ekosajmovima.
(3) Uz smještajne kapacitete u naselju posjetiteljima treba nuditi i mogućnost
sudjelovanja u proizvodnji i obradi poljoprivrednih proizvoda tradicijskim alatima na
tradicijske načine.
(4) Na dijelu naselja sjeverozapadno od prometnice, koji je u funkciji ulaza u Park
prirode, planira se uređenje većeg parkirališta za automobile i autobuse. Uz tri
postojeće građevine uslužne namjene u tom dijelu naselja koje moraju ostati u
izvornom obliku (gabariti, materijali, organizacija prostora) ovaj prostor treba zadovoljiti
sve potrebe posjetitelja na ulazu u Park prirode (informacije, iznajmljivanje prijevoznih
sredstava i opreme, prodaja karata i suvenira, ugostiteljstvo).
(5) Jugozapadni dio naselja namjenjuje se za stanovanje, uz ugostiteljstvo, smještaj,
zanatstvo i trgovinu.
(6) Niz stambenih građevina zapadno uz prometnicu nužno treba sadržavati lokale s
prezentacijom i ponudom gastronomskih proizvoda nastalih preradom poljoprivrednih
proizvoda uzgojenih u okolnom području (tradicijska jela i tradicijski običaji u doba
crkvenih i svjetovnih svetkovina).
(7) Dvije građevine na sjevernom i južnom ulazu označene su javnom, društvenom i
uslužnom namjenom u funkciji znanstvene i kulturne prezentacije Parka prirode.
(8) U prometnom sustavu naselja, pored izgradnje ulaznog parkirališta, potrebno je
dopuniti i urediti mrežu pješačkih prometnica.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
38
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
Članak 17.
(1) Farma Eblin i dalje se planira koristiti u funkciji stočarstva, uz potpun ili djelomičan
prijelaz na uzgoj konja i njezino uključivanje u sustav posjećivanja.
(2) U jugozapadnom dijelu farme predviđa se gradnja jedne nove građevine uslužne
namjene koja će biti u funkciji iznajmljivanja konja, kočija, saonica i druge opreme, uz
pružanje ugostiteljskih usluga posjetiteljima. Ova lokacija treba funkcionirati i kao
edukacijsko mjesto, kao škola jahanja, te se u južnom dijelu planira uređenje
otvorenog korala i pratećih prostora.
(3) Planirana konjička staza prema istoku povezuje farmu s mrežom staza za
posjećivanje iz kojih je isključen javni promet i omogućuje prilaz u središnji dio Parka
prirode.
Članak 18.
(1) Sve postojeće i planirane građevine prikazane su na kartografskom prikazu br. 4.
»Područja gradnje« i označene su rednim brojem.
(vidi tablicu u planu)
(2) Za građevine u području gradnje utvrđuje se sljedeća detaljna namjena i uvjeti
gradnje:
Tablica 1: NAMJENA GRAĐEVINA U PODRUČJU GRADNJE
(vidi tablicu u planu)
Tablica 2: DETALJNA NAMJENA I UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA U PODRUČJU
(vidi tablicu u planu)
Članak 19.
Za pojedine građevine u naselju Kozjak određuju se sljedeće detaljne namjene:
– građevina broj 1, za koju je utvrđena namjena U1, namjenjuje se za smještajni
kapacitet – minihotel, građevina broj 2, za koju je utvrđena namjena D1, namjenjuje se
za servisiranje hotelskih sadržaja i sadržaja Parka prirode (koral za konje, povrtlarstvo,
najam kočija, konja i bicikala), građevine broj 3 – 7, za koje su utvrđene namjene G5,
imaju namjenu proizvodnog i tržišnog centra »zdrave hrane« i mogu povećati tlocrtnu
površinu do maks. 20% više od postojeće, sukladno potrebama ove proizvodnje i
njezine trgovačke ponude (proizvodnja i prodaja cvijeća i povrća, prodaja suvenira,
bilja i alata),građevina br. 15, za koju je utvrđena namjena D4, namjenjuje se za
vatrogasnu službu, u svim područjima gradnje u jednoj od građevina uz javna
parkirališta označenoj namjenom U1 mora se osigurati sanitarna jedinica za
posjetitelje.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
39
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
Članak 20.
Za gradnju građevina i uređenje naselja Kozjak i Tikveš utvrđuju se sljedeći uvjeti:
1. Građevinske čestice: postojeće građevinske čestice za gradnju građevina mješovite
namjene ne mogu se mijenjati, parcele s građevinama društvene, javne i uslužne
namjene, na kojima je izgrađeno više glavnih građevina, mogu se parcelirati na način
da se osnovnom objektu utvrdi pripadajući dio parcele sukladno posebnom propisu,
pod uvjetom da do svake građevinske čestice mora biti osiguran javni pristup.
2. Smještaj građevina na građevinskoj čestici: smještaj osnovne građevine na
građevinskoj čestici, u slučaju rekonstrukcije ili zamjenske gradnje, definiran je
položajem postojeće građevine, a zamjenska građevina se mora izgraditi u
građevinskom pravcu postojeće građevine, oznaka rednog broja novih građevina ne
predstavlja položaj nove građevine na parceli, nego se on utvrđuje u građevinskom
pravcu susjednih građevina iste namjene,sve osnovne građevine moraju biti
samostojeće, udaljene min. 3,0 m od bočnih međa,pomoćne građevine moraju se
graditi odvojeno od glavne građevine, u stražnjem dijelu parcele, osim u naselju
Kozjak, u kojem nije dopuštena gradnja pomoćnih građevina na građevinskim
česticama mješovite namjene.
3. Oblikovanje građevina: građevni materijal za rekonstrukciju i novu gradnju mora biti
izvoran (opeke, slama, biber crijep, žbukana pročelja, drvene konstrukcije, obloge i
stolarija), prozori, vrata i trijemovi moraju se izvesti po predlošcima i rasterima
postojećih prozora i vrata, u drvetu,motive drvoreza na sačuvanim trijemovima
nastojati ponoviti ili primijeniti u izradi novih, nagib krovišta mora biti sukladan
postojećoj građevini koja se zamjenjuje ili postojećim građevinama u okruženju,
postojeće intervencije na građevinama izvedene salonitom, fasadnom opekom, PVC i
ALU stolarijom, treba ukloniti i zamijeniti izvornim materijalima,
preporučuje se zadržati izvorne i tradicijske elemente interijera; peći za drva i ugljen,
kaljeve i krušne peći, petrolejske lampe, umivaonike s bokalima, tradicijski namještaj i
sl.
4. Uređenje građevinskih čestica: ograde se moraju izvesti u drvetu, po postojećim
predlošcima, pješačke staze i pristupe na parceli mogu se popločiti isključivo opekom,
građevinske čestice je potrebno ozeleniti, a za uređenje koristiti autohtonu vegetaciju.
5. Uređenje naselja: uz postojeću glavnu asfaltiranu prometnicu u naselju Tikveš i
Kozjak izvesti pješačke staze minimalne širine 1,20 m (jednostrano ili obostrano), sve
kolne pristupe, stajališta, kolna proširenja i okretišta za transportna vozila posjetitelja
(vozilo za skupinu posjetitelja, bicikli, konji, kočije, zaprežna vozila) obvezatno je
popločiti proizvodima od pečene opeke po postojećem načinu postavljanja u Tikvešu i
Kozjaku ili izvesti nasipom od tucanika, sve javne pješačke površine moraju se
popločiti opekom, u sklopu javnih površina preporučuje se sadnja drvoreda od
autohtonih vrsta i postavljanje drvenih klupa tradicijskog oblikovanja i izrade, sva javna
parkirališta u okviru građevinskih područja moraju se ozeleniti autohtonim vrstama
drveća i opremiti elementima urbane opreme (drveni koševi, klupe, opekom popločene
pješačke staze).
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
40
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
Parkirališta se mogu izvesti od opeke ili betonskih prefabrikata. Položaj javnih
parkirališta označen je u kartografskim prikazima simbolom i smatra se orijentacijskim,
na javnim površinama dopuštena je izgradnja montažnih, otvorenih nadstrešnica,
stajališta i ostale urbane opreme prema uvjetima koje utvrđuje Javna ustanova, sva
urbana oprema (klupe, koševi za otpatke, rasvjeta, nadstrešnice, čekaonice,
odmorišta) mora prezentirati tradicijske materijale i zanate (drvodjelstvo, slaganje trske
i dr.),
– postojeće tri građevine (br. 12., 13. i 14.) u naselju Kozjak potrebno je međusobno
povezati širim pješačkim stazama i rekonstruirati postojeće predvrtove (ograđene
površine s nasadima povrća i cvijeća, uz drvene klupe),
– postojeće bunare potrebno je rekonstruirati i osposobiti za korištenje. »Kosi« bunar u
središtu stambenog dijela naselja Kozjak ne smije se ukloniti, već osposobiti za
korištenje,
– u naselju Kozjak, na k.č.br. 1934/1, 1934/2 i 1974/3 k.o. Lug treba urediti tri parka
kao samostalne parkovne površine, uređene autohtonim zelenilom, po uzoru na
parkovne površine obližnjih dvoraca,
– postojeći drveni mostovi preko kanala, zapadno od središnje prometnice u naselju
Kozjak, trebaju se rekonstruirati i po njihovom obrascu izvesti ostali koji vode prema
građevinama u tom nizu.
4. UVJETI GRADNJE I KORIŠTENJA IZGRAĐENIH STRUKTURA IZVAN
PODRUČJA GRADNJE
Članak 21.
Izvan područja gradnje zadržavaju se građevine ili se omogućuje gradnja na 21
lokaciji, na kojoj se nalaze ili su postojale izgrađene strukture. To su sljedeće lokacije:
1. Šumska kuća »Siget«
2. Šumska kuća »Dvorac 1«
3. Šumska kuća »Dvorac 2«
4. Crpna postaja »Tikveš«
5. Šumska kuća »Tikveš 1«
6. Šumska kuća »Tikveš 2«
7. Kuća »Kod kompe«
8. Crpna postaja »Zlatna Greda«
9. Šumska kuća »Kormanj«
10. Šumska kuća »Ulnaci«
11. Lovačka kuća »Menteš«
12. Šumska kuća »Petreš«
13. Lovačka kuća »Nađhat«
14. Ribarska kuća »Kolonca«
15. Lovačka kuća »Ćošak šume«
16. Crpna postaja »Podunavlje«
17. »Kormoran«
18. »Ribnjačarstvo«
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
41
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
19. Šumska kuća »Hulovo«
20. Šumska kuća »Mali Bajar 1«
21. Šumska kuća »Mali Bajar 2«.
Članak 22.
(1) Sve postojeće i planirane građevine koje se nalaze izvan područja gradnje
označene su rednim brojem na kartografskom prikazu br. 5. »Izgrađene strukture izvan
građevinskog područja«.
(2) Izgrađene strukture izvan područja gradnje u pravilu su pojedinačne glavne
građevine s pomoćnom građevinom, koje se rekonstruiraju ili izgrađuju na postojećim
lokacijama po uzoru na šumske, lovačke i ribarske kuće, kao građevine malog
gabarita, uklopljene u prirodni krajobraz.
(3) Za građevine izvan područja gradnje utvrđuje se sljedeća detaljna namjena i uvjeti
gradnje:
Tablica 3: NAMJENA GRAĐEVINA IZVAN PODRUČJA GRADNJE
(vidi tablicu u planu)
Tablica 4: DETALJNA NAMJENA I UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA IZVAN
PODRUČJA GRADNJE
(vidi tablicu u planu)
(5) Oznake dopuštenosti zahvata u tablici 4. iz stavka 3. ovoga članka imaju značenje
određeno u članku 18. stavku 4. ovih Odredbi.
(6) Postojeća građevina koja ima veću površinu ili etažnost od maksimalno dopuštene
u tablici 4. iz stavka 3. ovoga članka može se zadržati ili se može izgraditi zamjenska
građevina iste površine i etažnosti kao postojeća.
Članak 23.
Za gradnju struktura i uređenje građevinskih čestica izvan područja gradnje, utvrđuju
se sljedeći uvjeti:
1. Građevinske čestice:
– postojeće parcele na kojima su izgrađene građevine smatraju se građevinskim
česticama, osim na lokacijama: Šumska kuća »Siget«, Kuća »Kod kompe«, Šumska
kuća »Kormanj«, Šumska kuća »Ulnaci«, Šumska kuća »Petreš«, Lovačka kuća
»Nađhat«, Ribarska kuća »Kolonca«, Šumska kuća »Hulovo«, Šumska kuća »Mali
Bajar 1« i Šumska kuća »Mali Bajar 2«, za koje je potrebno formirati građevinsku
česticu na način utvrđivanja dijela parcele koji pripada postojećoj
građevini/građevinama.
Površina nove građevinske čestice ne može biti veća od 1.300 m2,
– do građevinskih čestica mora se osigurati pristup sa staza za posjetitelje ili šumskih
staza, osim za Šumsku kuću »Hulovo« i Lovačku kuću »Nađhat«, do kojih je pristup
moguć samo vodnim putem.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
42
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
2. Smještaj građevina na građevinskoj čestici:
– smještaj osnovne građevine na građevinskoj čestici određen je položajem postojeće
osnovne građevine, pri čemu je mjerodavno utvrđeno stanje na terenu, a ne položaj
oznake rednog broja na kartografskom prikazu br. 5.,
– pomoćna građevina mora biti samostojeća, mora se smjestiti iza glavne građevine u
odnosu na pristupni put i ne smije zaklanjati vizure s pristupnog puta na osnovnu
građevinu i iz osnovne građevine prema vrijednim dijelovima okolnoga krajolika.
Potrebno je poštivati princip postojeće organizacije skupine građevina na svakoj
lokaciji. U pravilu pomoćna građevina smještena je nasuprot glavnoj i s njom zatvara
dvorišni prostor, a u neposrednoj blizini se nalazi bunar,
– sve osnovne i pomoćne građevine su samostojeće.
3. Oblikovanje građevina:
– pri oblikovanju građevina potrebno je voditi računa o njihovu prostornom položaju u
Parku prirode; na uzdignutim dijelovima terena u pravilu se grade kao ožbukane
zidane konstrukcije, a u poplavnom području kao drvene kolibe, uzdignute od terena,
– građevine izvesti od izvornih materijala baziranih na pečenoj glini (opeka, crijep),
drvetu (stolarija, obloge pročelja dašćanjem, ograde, konstrukcije dijelova ili cijelih
građevina) i trsci (obloge trijemova, pokrovi). Raster pregrada na postojećoj stolariji,
kao i motive drvoreza na sačuvanim trijemovima nastojati ponoviti ili primijeniti u izradi
novih.
4. Uređenje građevinskih čestica:
– dopušteno je samo djelomično ograđivanje ako je nužno kao zaštita od divljači. U
tom slučaju ograde mogu biti drvene ili zelene,
– uz svaku lokaciju planirano je manje parkiralište s najviše 5 parkirališnih mjesta, koje
se može izvesti opekom, kamenim zastorom ili sl. (asfalt i beton nisu dopušteni),
– postojeće bunare potrebno je obnoviti i osposobiti za korištenje,
– pješačke staze izvesti popločenjem od opeka,
– nije dopuštena promjena prirodnog okoliša (sječa stabala ili sadnja novih vrsta i sl.).
Članak 24.
(1) Na području Parka prirode izvan područja gradnje dopuštena je izgradnja
pojedinačnih građevina u funkciji posjećivanja i razgledavanja Parka prirode
(natkrivena stajališta za posjetitelje, odmorišta, vidikovci, sanitarne jedinice,
nadstrešnice za izdavanje opreme, konja, kočija, bicikala, saonica i sl.).
(2) Građevine iz stavka 1. ovoga članka mogu se graditi isključivo sukladno
programima posjećivanja i razgledavanja Parka prirode i to kao montažne ili
polumontažne, od drveta, opeke (ne fasadne) i trske, a sve osim sanitarnih jedinica
moraju biti otvorene.
Članak 25.
(1) U blizini Šumske kuće »Tikveš 1« predviđa se uređenje platoa za stacionirane
balone. Položaj platoa prikazan je na kartografskom prikazu br. 5 »Izgrađene strukture
izvan područja gradnje«, na crtežu pod rednim brojem 5 i smatra se orijentacijskim.
(2) Visina platoa ne može biti niža od 1,0 m ispod krune obrambenog nasipa.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
43
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
(3) Površina platoa je cca 30x30 m, a uredit će se nasipavanjem i zatravniti. U okviru
ove površine moguća je izgradnja sidrišta i ostalih potrebnih tehničkih elemenata.
Članak 26.
Na području Parka prirode obvezatno je postavljanje elemenata vizualnih komunikacija
s informacijama za kretanje unutar Parka, na temelju posebnog projekta koji odobrava
Ministarstvo.
Članak 27.
(1) Na području Parka prirode izvan Posebnoga zoološkog rezervata te izvan područja
gradnje i utvrđenih pojedinačnih lokacija s izgrađenim strukturama dopuštena je
gradnja građevina lovstva, predviđenih lovnogospodarskom osnovom.
(2) Čeke se mogu postavljati samo na lovno produktivno zemljište, a moraju biti na
sigurnosnoj udaljenosti od turističkih staza, naselja i pojedinačnih građevina.
(3) Raspored hranilica i njihov broj utvrdit će se praćenjem potreba životinja na
određenom prostoru.
(4) Broj i razmještaj lovnogospodarskih građevina ne smije narušiti krajobrazne
vrijednosti Parka prirode.
Članak 28.
(1) Ograde koje se postavljaju oko mladih šuma moraju se nakon izrastanja šume
ukloniti. Trajno se zadržati može samo ograda na granici između poljoprivrednog i
šumskog zemljišta.
(2) Sve ostale ograde potrebno je ukloniti, ako nisu predviđene šumskogospodarskom
i lovnogospodarskom osnovom.
Članak 29.
Na k.č. br. 1216 k.o. Vardarac, na kojoj se nalaze građevine »Ribnjačarstva«
dopuštena je gradnja novih gospodarskih građevina u funkciji ribnjačarstva. Građevine
moraju biti prizemne, a površina izgrađenosti građevinske čestice može biti maks.
30%.
Članak 30.
Na području Parka prirode, izvan područja gradnje, nije dopuštena gradnja
gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrede.
Članak 31.
Izvan područja gradnje dopuštena je gradnja prometnih i drugih infrastrukturnih
sustava, sukladno koncepciji razvoja i uvjetima utvrđenim u Prostornom planu.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
44
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
5. UVJETI GRADNJE PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U
PROSTORU
Prometni sustav
Članak 32.
(1) Promet na području Parka prirode definiran je kao vanjski i unutarnji.
(2) Cilj unutarnjeg prometa je isključivo posjećivanje gospodarenja, opskrba i
upravljanje Parka prirode.
Članak 33.
(1) Određuje se 7 kopnenih ulaza u Park prirode od kojih je glavni ulaz »Mali
Sakadaš«, a ostali ulazi su: »Podravlje«, »Podunavlje«, »Kozjak«, »Grabovac«,
»Sokolovac« i »Zlatna Greda«.
(2) Određuju se 4 točke pristupa na vodne puteve, i to:
– na jezeru Sakadaš pristup na vodni put Čonakut – Kopačko jezero – Hulovski kanal i
vodni put na kanalu Sakadaš,
– između crpne postaje »Tikveš« i kuće »Kod Kompe« pristup na Vemeljski Dunavac,
– kod naselja Tikveš i crpne postaje »Zlatna Greda« pristup na kanal Čarna.
Članak 34.
Sustav staza za posjećivanje i razgledavanje sastoji se od sljedećih staza:
1. Kopnene staze:
– staza za obilazak i razgledavanje na kojoj se kreću vozila za veće skupine
posjetitelja, bicikli, konji,
kočije, seoska kola, saonice i pješaci,
– staza za obilazak i razgledavanje na kojoj se kreću bicikli, konji, kočije i pješaci,
– staza za obilazak i razgledavanje s periodičnim korištenjem na kojoj se kreću bicikli,
konji, kočije,
seoska kola, saonice i pješaci,
– jahačka staza s periodičnim korištenjem,
– međunarodna biciklistička staza,
– pristupni put s periodičnim korištenjem – šumska staza.
2. Vodne staze:
– kanal Čonakut i Hulovski kanal,
– kanal Sakadaš,
– kanal Kopačko jezero – Vemeljski Dunavac,
– Vemeljski Dunavac,
– kanal Čarna,
– otvoreni tok Dunava,
– otvoreni tok Drave (izvan Parka prirode).
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
45
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
Članak 35.
(1) Kretanje stazama s periodičnim korištenjem ovisi o prirodnim uvjetima i uvjetima
zaštite životinjskog svijeta (poplave, gniježđenje ptica, leženje divljači, parenje životinja
– osobito običnog jelena) te o međusobnom usklađivanju programa obilazaka,
rekreacije i lovstva.
(2) Sve staze za posjećivanje i razgledavanje Parka prirode te pristupi do uslužnih
objekata naznačeni su u kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena
prostora« i br. 3. »Uvjeti korištenja uređenja i zaštite prostora«.
(3) Režime kretanja svim stazama utvrđuje Javna ustanova u suradnji s ostalim
korisnicima prostora.
Članak 36.
(1) Na području Parka prirode je, pored staza naznačenih u kartografskim prikazima,
dopuštena gradnja sekundarne mreže pješačkih staza i kolnih pristupa, sukladno
potrebama posjećivanja, razgledavanja, gospodarenja, upravljanja i stanovanja.
(2) Mrežu sekundarnih prometnica izvan područja gradnje utvrđivat će Javna
ustanova, sukladno programima posjećivanja, gospodarenja i upravljanja.
(3) Širina sekundarnih pješačkih staza za posjetitelje mora biti min. 1,20 m, a maks.
1,5 m.
(4) Na području Parka prirode pored vodnih staza utvrđenih u Prostornom planu,
dopušteno je korištenje i drugih vodnih puteva za obilazak i razgledavanje kao
sekundarne mreže koju će utvrditi Javna ustanova sukladno programima posjećivanja,
gospodarenja i upravljanja.
Članak 37.
(1) Uza sve ulaze mora se urediti prostor za parkiranje vozila posjetitelja i ostalih vozila
u funkciji
posjećivanja i upravljanja Parkom prirode.
(2) Na ulazima se osigurava sljedeći minimalni broj parkirališnih mjesta:
REDNI BROJ ULAZ
BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA
POLOŽAJ U ODNOSU NA PARK PRIRODE
1. »Mali Sakadaš«
80 osobnih automobila, 12 autobusa, 1 vozilo za skupinu posjetitelja, 5 zaprežnih kola,
100 bicikala
vanjsko
2. »Podravlje«
50 osobnih automobila, 50 bicikala
vanjsko
3. »Podunavlje «
30 osobnih automobila
unutarnje
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
46
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
4. »Kozjak«
50 osobnih automobila, 3 autobusa, 2 zaprežna kola, 50 bicikala
unutarnje
5. »Grabovac«
50 osobnih automobila, 30 bicikala
vanjsko
6. »Sokolovac «
20 osobnih automobila, 50 bicikala
vanjsko
7. »Zlatna Greda«
50 osobnih automobila, 2 zaprežna kola, 50 bicikala
vanjsko
(3) Orijentacijski položaj svih vanjskih i unutarnjih parkirališta naznačen je u
kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena prostora« i br. 3. »Uvjeti
korištenja, uređenja i zaštite prostora«.
(4) Vanjska parkirališta moraju se planirati u prostornim planovima jedinica lokalne
samouprave.
(5) Parkirališta za bicikle i zaprežna kola mogu se na svim lokacijama izvesti kao
unutarnja ili vanjska, ovisno o organizaciji iznajmljivanja.
Članak 38.
(1) Na području Parka prirode, osim parkirališta navedenih u članku 37. ovih Odredbi,
planira se izgradnja sljedećih parkirališta:
Redni broj
LOKACIJA
BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA
1. Dvorac Tikveš
80 osobnih automobila, 3 autobusa
2. Farma Eblin
30 osobnih automobila,
3. Naselje Tikveš
50 osobnih automobila
4. Crpna postaja »Tikveš«
30 osobnih automobila
(2) Uz parkirališta osobnih vozila iz stavka 1. ovoga članka moguća je izgradnja
parkirališta za bicikle i konje, odnosno seoska kola, sukladno potrebama.
(3) U sklopu izgrađenih struktura izvan područja gradnje dopuštena je izgradnja
parkirališta sukladno članku 23. podstavku 4. ovih Odredbi.
(4) U naseljima Tikveš i Kozjak smještaj vozila za potrebe stanovništva osigurava se u
okviru građevinske čestice, a dopušta se izgradnja internih parkirališta sukladno
kartografskom prikazu br. 4. »Područja gradnje«. Izgradnja parkirališta dopušta se i u
sklopu parcela svih građevina gospodarske namjene ili u njihovoj neposrednoj blizini.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
47
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
Članak 39.
(1) Širina ceste za vanjski promet i staze za posjetitelje na pravcu »Mali Sakadaš« –
crpna postaja »Podunavlje« – naselje Tikveš – Dvorac Tikveš – naselje Kozjak –
naselje Tikveš, mora biti širine min. 3,0 m, a maks. 4,0 m, s tim da, ovisno o
preglednosti, na udaljenosti od najviše 500,0 m ima odgovarajuća proširenja za
mimoilaženje.
(2) Širina ostalih staza označenih u kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena
prostora« i br.
3. »Uvjeti korištenja« za posjetitelje pristupnih puteva utvrđenih Prostornim planom
mora biti 3,0 m.
Članak 40.
(1) Kolnik cesta za vanjski promet i staze za posjetitelje na pravcu »Mali Sakadaš« –
crpna postaja »Podunavlje« – naselje Tikveš – Dvorac Tikveš – naselje Kozjak –
naselje Tikveš izvest će se asfaltom.
(2) Ostale staze za posjetitelje i parkiralište kod šumske kuće »Tikveš 1« izvest će se
zastorom od kamenog materijala, opekom ili zemljanim nabojem.
(3) Uz trasu asfaltirane staze za posjetitelje, mogu se izvesti jahačke staze. Jahačke
staze će se urediti kao zemljani put, prema uvjetima Hrvatskih voda.
(4) Uz trasu županijske ceste na dionici od »Kormorana« do parkirališta u naselju
Kozjak, staza za kretanje pješaka i biciklista mora se izvesti izvan kolnika, s istočne
strane ceste. Širina staze za pješake mora biti min. 1,50 m, a maks. 2,0 m, a
biciklistička staza 2,0 m. Pješačka staza se mora izvesti popločenjem, a biciklistička
staza će se izvesti u asfaltu. Pješačku stazu treba izvesti na istočnoj strani koridora
županijske ceste.
Članak 41.
(1) Vodne staze sastavni su dio cjelokupnoga vodnog sustava Parka prirode stoga i
način njihovog uređenja, korištenja i funkcioniranja mora biti usuglašen s režimom
kretanja voda cjelokupnog hidrosustava Parka prirode.
(2) Uređenje vodnih staza za plovidbu mora se izvršiti tako da se ne remeti hidrološki
režim voda Parka prirode.
(3) Izmuljivanje i čišćenje plovnog puta mora biti takvog obujma i karaktera da nastale
promjene ne utječu štetno na vodne površine, ne uzrokuju neprimjereno kretanje
vodnih masa ili štetno otjecanje voda iz Parka prirode, a mora se provoditi u skladu s
dopuštenim zahvatima.
(4) Nije poželjno uklanjanje stabala iz rubova korita ili obala korita radi plovidbe.
(5) Plovidba vodnim stazama, osim otvorenih tokova rijeka, odvijat će se samo pri
povoljnom vodostaju.
Članak 42.
Na otvorenim rokovima nema posebnih ograničenja za kretanje plovila budući se mogu
odvijati po postojećim plovnim putevima. Način utvrđivanja plovnih staza i uvjeti
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
48
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
plovidbe moraju biti u skladu s načinom odvijanja plovidbe na međunarodnom plovnom
putu.
Članak 43.
(1) Na jezeru Sakadaš, Vemeljskom Dunavcu i kanalu Čarna te na vodnim ulazima
planirana su privezišta za plovila. Ostala privezišta na plovnim stazama utvrdit će
Javna ustanova sukladno razvitku sekundarne mreže staza za posjetitelje.
(2) Prijelaz preko Vemeljskog Dunavca predviđen je kompom.
(3) Za pristup posjetitelja do plovila i kompe koristit će se drvene platforme na
pontonima, a nužna stubišta i ograde izvest će se od drveta.
Članak 44.
Svi mostovi na poplavnom području Parka prirode moraju se izvesti od drveta.
Članak 45.
Razgledavanje Parka prirode iz zraka predviđeno je balonima usidrenim na području
uz šumsku kuću »Tikveš 1«.
Članak 46.
(1) Razvoj prometnog sustava Parka prirode »Kopački rit« može se provoditi u više
faza, što će prvenstveno ovisiti o gospodarskim mogućnostima te potrebama da se
prema interesima posjetitelja uređuju pojedini dijelovi.
(2) U prvoj fazi najznačajniji zahvat je izgradnja glavnog ulaza »Mali Sakadaš«, uz
zadržavanje postojećeg stanja na cestovnom sustavu. U toj fazi potrebno je izvršiti
rekonstrukciju i uređenje postojećih moderniziranih cesta, kao i nasutih poljskih i
šumskih puteva (»bijele ceste«), i to prvenstveno onih koje su u funkciji kretanja
posjetitelja. U toj fazi treba započeti i s uređenjem staze za posjetitelje koja je trasirana
krunom nasipa, prema uvjetima Hrvatskih voda. Uz to je potrebno formirati flotu plovila
i definirati trase plovnih staza koji se mogu staviti u funkciju razgledavanja.
(3) U drugoj fazi potrebno je formiranje svih planiranih ulaznih točaka, što
podrazumijeva izgradnju potrebnih prometnih površina te objekta za kontrolu ulaza.
Treba kontinuirano nastaviti na uređenju staza za sve oblike prometa s posebnim
naglaskom na biciklističke staze i vodne puteve, gdje treba urediti i mjesta za prihvat
posjetitelja. U navedenoj fazi potrebno je izgraditi i internu cestu od Kozjaka do
Tikveša, uz rekonstrukciju postojećeg mosta na ulazu u Tikveš. Izgradnju ili uređenje
prostora i staza za razgledavanje treba provoditi tako da se formiraju funkcionalne
cjeline, tj. da se osim prometnih površina urede i prateći objekti na za to predviđenim
točkama.
Članak 47.
(1) Problemi preklapanja vanjskog i unutarnjeg prometa rješavat će se sukladno
porastu intenziteta posjećivanja Parka prirode, na sljedeći način:
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
49
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
1. proširenjem postojećeg kolnika na širinu od min. 5,50 m, uz izgradnju posebne
staze za kretanje posjetitelja (pješaci i bicikli) i
2. zatvaranjem postojeće dionice županijske ceste Ž4056 od Podunavlja do Kozjaka
za javni promet i njezino uključivanje u interni promet Parka prirode.
(2) Prilaz restoranu »Kormoran« i dionica Lug – Kozjak – Dvorac Tikveš – Zlatna
Greda ostaju u sustavu javnih cesta.
Članak 48.
Kategorija javnih prometnica na području Parka prirode može se mijenjati sukladno
izmjenama Odluke nadležnog ministarstva, bez promjene Prostornog plana.
Telekomunikacije
Članak 49.
Na području Parka prirode planira se izgradnja sljedećih građevina
telekomunikacijskog sustava:
1. izgradnja mjesnih telefonskih centrala (UPS/UPM) u naselju Tikveš i na lokaciji
»Kormoran«,
2. izgradnja spojnih/korisničkih svjetlovoda,
3. izgradnja vodova mjesne telekomunikacijske mreže,
4. rekonstrukcija postojećeg RR stupa u kompleksu Dvorca Tikveš.
Članak 50.
(1) Za razvoj mobilne telefonije potrebno je izgraditi baznu postaju.
(2) Smještaj bazne postaje predlaže se zapadno od farme Eblin, izvan granica Parka
prirode.
(3) Baznu postaju obvezatno je planirati u Prostornom planu uređenja Općine Bilje.
Članak 51.
(1) Uvjeti za smještaj UPS/UPM utvrđeni su u članku 12. stavku 3. ovih Odredbi.
(2) Trase spojnih/korisničkih svjetlovoda i novih korisničkih i spojnih vodova naznačene
su u kartografskom prikazu br. 2. »Infrastrukturni sustavi« i smatraju se orijentacijskim,
a utvrdit će se sukladno članku 10. ovih Odredbi.
(3) Telekomunikacijska mreža gradit će se kabelskim vodovima izravno postavljenim u
rov ili distribucijskom kanalizacijom.
(4) Vodovi mjesne telekomunikacijske mreže moraju se graditi sukladno članku 10.
ovih Odredbi. Ako se grade ispod nogostupa, moraju se graditi sustavom
minikanalizacije ili mrežnim kabelima.
(5) Pri rekonstrukciji postojećeg RR stupa ne može se mijenjati njegov položaj niti
visina stupa, a obvezno je provođenje mjera zaštite zdravlja ljudi, sukladno posebnim
propisima.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
50
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
Članak 52.
(1) Na ulazima »Podravlje«, »Mali Sakadaš«, »Kozjak« i »Zlatna Greda« te u naselju
Tikveš obvezatno je izgraditi javne telefonske govornice.
(2) Oblikovanje govornice potrebno je riješiti u sklopu projekta vizualnih komunikacija
iz članka 26. ovih Odredbi.
Elektroenergetika
Članak 53.
(1) Sustav opskrbe električnom energijom na području branjenom od poplava
obuhvaća distribuciju električne energije. Prijenosna mreža za potrebe Parka prirode
gradit će se izvan obuhvata Prostornog plana i mora se planirati u prostornim
planovima jedinica lokalne samouprave.
(2) U sustavu distribucije električne energije planiraju se sljedeći zahvati:
1. izgradnja TS 10(20)/0,4 kV za potrebe šumskih kuća »Dvorac 1 i 2«,
2. izgradnja KB 10(20) kV dalekovoda od šumske kuće »Dvorac 2« do PTTS i dalje do
KTS u kompleksu Dvorca Tikveš,
3. demontiranje dijela postojećeg nadzemnog 10 kV dalekovoda u skladu s izgradnjom
kabelskog voda do i u kompleksu Dvorca Tikveš,
4. izgradnja nadzemnog 10(20) kV dalekovoda od Grabovca do ulaza »Grabovac«,
5. izgradnja TS 10(20)/0,4 kV kod ulaza »Grabovac«,
6. izgradnja KB 10(20) preko građevinskog područja naselja Kozjak do naselja Tikveš i
dalje do Crpne postaje »Tikveš«,
7. demontiranje dijela nadzemnog 10 kV dalekovoda u skladu s izgradnjom KB 10(20)
od Kozjaka do Crpne postaje »Tikveš«,
8. izgradnja TS 10(20)/0,4 kV kod Ulaza »Mali Sakadaš«,
9. izgradnja KB 10(20) kV iz naselja Kopačevo do TS »Mali Sakadaš«,
10. izgradnja novih objekata koja ovdje nije definirana slijedit će potrebe novih
sadržaja u građevinskim područjima na području Parka prirode.
Članak 54.
(1) Za podmirenje elektroenergetskih potreba u poplavnom području planira se
korištenje agregata za proizvodnju električne energije, na svakoj lokaciji posebno,
sukladno važećim propisima. Za pogonsko gorivo preporučuje se plin (boce ili
spremnik), koji se ujedno može koristiti i u ogrjevne svrhe (kuhinje).
(2) Pri lociranju agregata i spremnika goriva obvezatno je zaštititi okoliš od zagađenja
te spriječiti potapanje agregata i spremnika kod visokog vodostaja.
Članak 55.
Trase planiranih dalekovoda označene u kartografskom prikazu br. 2. »Infrastrukturni
sustavi«, smatraju se orijentacijskim i utvrđivat će se sukladno članku 10. ovih
Odredbi.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
51
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
Članak 56.
(1) Planirane trafostanice označene su simbolima koji ne predstavljaju njihov točan
položaj.
(2) Točan položaj trafostanica utvrdit će se u postupku izdavanja lokacijske dozvole, uz
suglasnost Javne ustanove.
(3) Prilikom lociranja trafostanica potrebno je voditi računa da ne sprječavaju vizure sa
staza za posjetitelje na izgrađene strukture i osobite prirodne vrijednosti.
Članak 57.
(1) Niskonaponsku 0,4 kV mrežu unutar građevinskih područja potrebno je u pravilu
graditi podzemnim kabelskim vodovima položenim u zeleni pojas ulica, uz kolnik. Nova
mreža gradit će se sustavom ulaz-izlaz, ili do samostojećih kabelskih ormara
postavljenih uz unutarnji rub regulacijskog pravca tako da bude sastavni dio prednje
ograde građevinske parcele, a od njih kabelske kućne priključke do okolnih potrošača.
U naseljima se niskonaponska mreža može graditi sa SKS vođenim po krovovima s
krovnim stalcima.
(2) Na lokaciji Dvorca Tikveš niskonaponska mreža se može graditi isključivo
podzemnim kabelskim vodovima.
(3) Do izgradnje planirane kabelske elektroenergetske mreže može se koristiti
postojeća uz manje rekonstrukcije što uključuje i zamjenu golih vodiča SKS-om, te
priključenje novih korisnika. Kod potrebe za veće rekonstrukcije obvezatno je
pridržavati se navedenih uvjeta.
Članak 58.
Javna rasvjeta će se graditi podzemnim kabelskim vodovima i čeličnim cijevnim
stupovima javne rasvjete postavljenim u zeleni pojas ulica uz prometnice na propisanoj
udaljenosti od prometnice.
Plinoopskrba
Članak 59.
(1) Na plinoopskrbnu mrežu će se priključiti kompleks Dvorca Tikveš i naselje Kozjak,
a postoji mogućnost priključivanja i ostalih građevina koje se nalaze uz trasu
plinovoda.
(2) Izvor napajanja sustava je mjerno-redukcijska stanica (MRS) u Bilju, iz koje se
razvode lokalni plinovodi, među ostalim i do naselja Kozjak. Na ove plinovode
nadovezuje se mjesna mreža čiji se jedan krak planira izgraditi do kompleksa Dvorca
Tikveš.
(3) Plinovodni sustav gradit će se kao srednjotlačni lokalni plinovodni sustav s tlakom
plina u mjesnoj mreži od 0,1 – 0,3 MPa (1,0 – 3,0 bara) pretlaka.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
52
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
Članak 60.
Trase plinovoda označene na kartografskom prikazu br. 2. »Infrastrukturni sustavi«
smatraju se orijentacijskim, a utvrđivat će se sukladno članku 10. ovih Odredbi.
Članak 61.
(1) Mjesni plinovodi unutar područja gradnje moraju se graditi u zelenom pojasu ulica s
obje strane ulica gdje god je to potrebno zbog širine uličnog profila i postojanja
potrošača.
(2) Kućne mjerno-redukcijske stanice gradit će se u vanjskoj fasadi zgrada ili na
unutarnjoj strani regulacijske linije tako da predstavljaju sastavni dio prednje ograde
građevinskih čestica.
Članak 62.
(1) Plinovodi se štite od smrzavanja ukopavanjem, tako da minimalna visina nadsloja
zemlje iznosi 80 cm.
(2) Prolaz plinovoda ispod prometnica mora biti uz osiguran minimalan nadsloj od 1,5
m.
(3) Pri križanju plinovoda s kanalom potrebno je ishoditi vodopravne uvjete koje izdaju
Hrvatske vode.
(4) Plinovodi se križaju s drugim instalacijama pod vodoravnim kutom između 45° –
90°.
(5) Pri projektiranju vodove treba dimenzionirati tako da zadovoljavaju sve planirane
potrebe za plinom svih korisnika sustava na kraju planskog razdoblja.
(6) Pri projektiranju i izvođenju obvezno se treba pridržavati propisanih udaljenosti od
ostalih instalacija.
Toplinska energija
Članak 63.
(1) Za grijanje građevina u Parku prirode koje se neće priključiti na plinoopskrbnu
mrežu koristit će se drvo i biomasa.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, do izgradnje plinovodne mreže za grijanje
kompleksa Dvorca Tikveš koristit će se vrelovodna kotlovnica.
(3) Pri obnovi i rekonstrukciji građevina treba voditi računa o tome da će tekuće gorivo
bit osnovni energent samo do izgradnje plinovoda, a poslije samo pričuvni.
Članak 64.
(1) Kotlovnica mora biti opremljena zaštitnim uređajima i opremom koja će onemogućiti
emisije štetnih tvari u izlaznim plinovima, kao produktima izgaranja, iznad propisom
dopuštenih količina.
(2) Spremnici za tekuće gorivo (derivat nafte) te dovodne cijevi do kotlovnice moraju
biti potpuno nepropusni radi zaštite okoliša (zrak, tlo, nadzemne, podzemne vode).
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
53
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
(3) Također moraju biti predviđene mjere zaštite u slučaju havarija.
(4) Manipulacijski prostor oko spremnika mora se izgraditi tako da ne postoji
mogućnost zagađenja okoliša pri pretakanju tekućeg goriva iz kamiona-cisterne u
spremnike.
(5) Pri postupku omekšavanja vode za potrebe kotlovnice valja odabrati tehnologiju i
opremu koja ne dopušta onečišćenje okolnog zraka, nadzemnih i podzemnih voda.
Vodoopskrba
Članak 65.
(1) Rješenje vodoopskrbe treba temeljiti na uspostavi cjelovitog sustava koji će
distribucijom vode sa sigurnih izvorišta osigurati potrebne količine kvalitetne vode za
sve korisnike.
(2) Vodoopskrba će se vršiti iz javnoga vodoopskrbnog sustava i iz lokalnih izvora.
(3) Građevine u branjenom području vodom će se opskrbljivati iz javnog
vodoopskrbnog sustava koji će se razviti na potezu Lug –Kozjak – Zlatna Greda –
Kozjak – Tikveš, Kozjak – farma Eblin – Kopačevo.
(4) Građevine koje nemaju mogućnost priključka na javni vodoopskrbni sustav vodom
će se opskrbljivati iz lokalnih, vlastitih izvorišta.
Članak 66.
(1) Kod građevina s lokalnim rješavanjem, koje se kontinuirano koriste, moguća je
primjena malih uređaja za čišćenje vode kojima bi se voda dovela na razinu potrebnu
za uporabu.
(2) Građevine kojima se povremeno koristi manji broj ljudi vodom će se opskrbljivati
dvojako: za potrebe svih oblika potrošnje vode, osim za piće i pripremu hrane,
upotrebljavat će se voda iz bušenih ili kopanih bunara, dok će se voda za piće,
kuhanje i ostale potrebe gdje je potrebna voda kvalitete vode za piće dovoziti na
lokaciju u primjerenim spremnicima ili flaširana.
Članak 67.
(1) Na prostoru Zlatna Greda rezervira se prostor za formiranje novog crpilišta vode.
Za ovo crpilište potrebni su dodatni istražni radovi kojima će se utvrditi svi parametri
izdašnosti nakon čega ekonomskom i drugom valorizacijom treba dati odgovor o
korištenju i načinu korištenja izvorišta. Do konačnog razrješenja prostor je rezerviran
za izvorište, a ucrtan kao vodonosno područje.
(2) Nakon što se utvrdi podobnost za vodoopskrbu oko budućih bunara i cijelog
izvorišta nužno je utvrditi zone sanitarne zaštite, sukladno posebnom propisu.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
54
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
Članak 68.
(1) Mrežu planiranih transportnih i ostalih vodoopskrbnih vodova treba polagati u
postojeće, a tek iznimno u nove infrastrukturne koridore. Ucrtane trase vodova
vodoopskrbnog sustava su usmjeravajuće.
(2) Trasa glavnoga opskrbnog cjevovoda od Kopačeva do naselja Podunavlje treba biti
u branjenom području prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda.
Odvodnja
Članak 69.
(1) Na cjelokupnom prostoru Parka prirode nužno je zbrinjavanje i rješavanje otpadnih
sanitarnih i oborinskih voda.
(2) Na području Parka prirode odvodnja otpadnih voda rješavat će se lokalno,
razdjelnim sustavom odvodnje.
(3) Sanitarne i otpadne vode će se prikupljati i otpremati do najbližeg uređaja za
pročišćavanje, izvan Parka prirode, dok će se oborinske vode, s obzirom na
specifičnost prostora, rješavati na prirodan način upuštanjem u okoliš.
(4) Prikupljanje otpadnih i sanitarnih voda na području Parka prirode vršit će se u
vodonepropusne sabirne jame ili u septičke jame.
Članak 70.
(1) Za zaštitu voda Parka prirode nije dovoljno riješiti zbrinjavanje otpadnih voda
unutar Parka, već je potrebno riješiti odvodnju slivnog područja izgradnjom
pojedinačnih ili grupnih sustava odvodnje te osobito uređaja za pročišćavanje.
(2) Sve tehnološke otpadne vode iz industrijskih pogona, poljoprivrednih farmi i ostalih
građevina s velikim izvorima onečišćenja potrebno je zbrinuti na uređajima za
prethodno čišćenje ili uređajima i načinima kojima se otpadne vode dovode na razinu
podobnu za upuštanje u recipijent.
(3) Pročišćavanje voda sa slivnog područja moguće je riješiti izvedbom biljnih uređaja
u Parku prirode, na mreži melioracijskih kanala koji dovode otpadne vode do crpnih
postaja »Tikveš«, »Podunavlje« i »Zlatna Greda«, pod uvjetom da se osigura
normalno funkcioniranje sustava melioracijske odvodnje i ako takvo rješenje ne
zahtijeva veće zahvate u okoliš.
Uređenje vodotoka i voda i melioracijska odvodnja
Članak 71.
(1) Sustav zaštite od štetnog djelovanja voda određen je izvedenim zaštitnim i
regulacijskim građevinama. Obnova i sanacija nasipa i ostalih zaštitnih građevina na
glavnim vodotocima Dravi i Dunavu, oštećenim u Domovinskom ratu, prioritetan je
zadatak u štićenju naselja, infrastrukture i ostalih prostora od vanjskih voda.
(2) Za obranu od unutarnjih voda potrebno je obnoviti recipijente koji još nisu
obnovljeni.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
55
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
(3) U inundacijskom pojasu na vodotocima i drugim ležištima voda, određenom
sukladno posebnim propisima, zabranjeno je obavljati radnje kojima se može pogoršati
vodni režim i povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja voda.
Članak 72.
(1) Melioracijska odvodnja je realizirana u smislu pokrivenosti poljoprivrednog zemljišta
melioracijskom mrežom. Prioritetne mjere odnose se na krčenja dna i pokosa te
izmuljivanje zapuštenih kanala radi ponovne uspostave sustava. Pri ovim radovima na
prirodnim vodotocima i rubnim kanalima treba, što je više moguće, koristiti
mehanizaciju za čišćenje s plovila.
(2) U drugom redu prioriteta je određivanje optimuma svih elemenata sustava,
uređenje glavnih recipijenata i održavanje mreža detaljne odvodnje, te drenažnih
sustava.
(3) Potrebno je ispitati mogućnost punjenja melioracijskih kanala vodom putem crpnih
postaja koje bi postale reverzibilne, uz korištenje voda iz Vemeljskog Dunavca, a u
cilju navodnjavanja poljoprivrednih površina i većih mogućnosti rekreacijskog ribolova
na tom području.
(4) Za rješavanje problema melioracijske odvodnje potrebno je izgraditi crpnu postaju
»Sokolovac«, koja se nalazi izvan obuhvata Prostornog plana i mora se planirati u
Prostornom planu općine Kneževi Vinogradi.
Članak 73.
Pri rekonstrukciji glavne kanalske mreže treba posebnu pozornost obratiti na režim
podzemnih voda i održavanje na razini optimalnoj kako za poljoprivrednu proizvodnju,
tako i za šume.
Članak 74.
Zahvati na održavanju i poboljšanju vodnog režima u Parku prirode provode se na
temelju dokumenata upravljanja vodama, uz suglasnost Ministarstva kulture.
6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI TE KULTURNOPOVIJESNIH CJELINA
Mjere zaštite prirodnih vrijednosti
Članak 75.
(1) U cilju očuvanja prirodnosti ekosustava šuma potrebno je očuvati sustav autohtonih
vrsta, dobnu zastupljenost, te prostornu rasprostranjenost šuma.
(2) Šume treba koristiti na način usklađivanja gospodarenja s uvjetima zaštite šuma i
šumskog zemljišta te faune Kopačkog rita.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
56
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
Članak 76.
(1) Šume posebne namjene u području Posebnoga zoološkog rezervata moraju biti
isključene iz šumskog gospodarenja. Dopušteno je uklanjanje alohtonih vrsta i njihova
zamjena s autohtonim vrstama, za što je potrebno analizirati promjene staništa koje su
se dogodile te na temelju toga odabrati primjerene vrste drveća za pošumljavanje.
(2) Postupno treba iz gospodarenja izuzimati šume poplavnog područja smanjivanjem
visine propisanog etata glavnog prihoda na način određivanja viših ophodnji glavnih
vrsta drveća, a povećanjem stupnja zaštite bitno povećavati i naglašavati njihovu
općekorisnu funkciju.
(3) Šumama posebne namjene moraju se utvrditi stare hrastove šume istočno od
Vemeljskog Dunavca, čiji je prostorni smještaj načelno utvrđen u kartografskom
prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora«, te šume u rekreacijskom području
»Grabovačka jezera«.
Članak 77.
(1) Šumama posebne namjene, koje predstavljaju posebnu rijetkost, moraju se utvrditi
stare hrastove šume u poplavnom području, istočno od Vemeljskog Dunavca.
(2) Šumama posebne namjene za odmor i rekreaciju moraju se utvrditi šume uz
Grabovačka jezera.
(3) Šumama iz stavka 1. i 2. ovoga članka potrebno je gospodariti na način uvažavanja
temeljnih razloga za njihovo proglašenje šumama posebne namjene.
Članak 78.
Na čitavom području Parka prirode potrebno je zamijeniti postojeće plantaže stranih
vrsta drveća (osobito euroameričke topole) i njihovih klonova, autohtonim vrstama
drveća i njihovim pripadajućim biljnim zajednicama.
Članak 79.
Predlaže se zadržavanje postojećih autohtonih šumskih zajednica te bilja uz Vemeljski
Dunavac, i to u pojasu min. 50,0 m s obje strane vodotoka, što isključuje njihovu sječu
i krčenje. U toj zoni dopušteni su šumsko-uzgojni radovi.
Članak 80.
(1) Na poljoprivrednom zemljištu, gdje je prirodni krajolik narušen, na područjima koja
zbog loših vodozračnih uvjeta nisu optimalna za ekonomski racionalnu poljoprivrednu
proizvodnju, treba povećati šumovitost ili takva područja prepustiti prirodnim
procesima.
(2) Na oranicama i obalama melioracijskih kanala treba očuvati te odgovarajućim
mjerama restaurirati vrijedna i ugrožena rubna staništa (živice, pojedinačna stabla,
skupine stabala, livadne pojaseve).
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
57
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
Članak 81.
U cilju zaštite živog svijeta potrebno je poduzeti sljedeće mjere:
1. Zahvate i djelatnosti posljedice kojih su degradacija i smanjivanje raznovrsnosti
biljnog i životinjskog svijeta potrebno je spriječiti, a osigurati uvjete za očuvanje i razvoj
svih vrsta koje nastanjuju područje Parka prirode,
2. Vodni režim je osnovni element održavanja ekosustava riječnih poplavnih područja.
Neprekidne promjene razine površinskih i podzemnih voda te trajanje, visina,
sezonska zastupljenost i frekvencija poplava određuje sve ekološke promjene u
poplavnim područjima. Stoga je osnovna mjera zaštite biljnog i životinjskog svijeta
očuvanje primjerenoga vodnog režima,
3. Površina ribnjaka »Podunavlje« ne smije se smanjivati, a najmanje 85% površine
mora uvijek biti pod vodom,
4. Plovila za posjetitelje moraju biti takvih gabarita da ne oštećuju vegetaciju na
vodnim stazama,
5. Kako bi se osigurala staništa za gniježđenje ptica dupljašica, potrebno je sačuvati
što više starih stabala s dupljama,
6. U cilju zaštite ptica grabljivica, poput orla štekavca i stepskog sokola, treba ostaviti
što više starih i visokih stabala,
7. Kontinuirano pratiti obitavanja životinjskih vrsta s ciljem evidentiranja pojave novih
vrsta, utvrđivanja vremenskog intervala obitavanja sezonskih, odnosno prolaznih vrsta,
8. Stalno pratiti gniježđenje i leženje životinjskih vrsta te vođenje mladunčadi u cilju
procjene njihova brojnog stanja i ostvarenog prirasta,
9. Stalno pratiti biološke zahtjeve životinjskih vrsta u pogledu mjesta hranjenja i
utvrđivanja izvora podrijetla hrane,
10. Evidentirati svaku jedinku pojedinih vrsta divljači (po spolnoj i dobnoj pripadnosti)
za koju se okularno ili po ostacima ili tragovima utvrdi da je usmrćena po drugim
životinjskim vrstama, bez obzira je li korištena za hranu ili ne,
11. Redovito pratiti i evidentirati prisustvo pojedinih životinjskih vrsta i njihova broja na
mjestima hranjenja divljači, te vršiti procjenu i evidentiranje količina konzumirane hrane
izložene za divljač,
12. Evidentirati gnijezda orla štekavca, crne rode, stepskog sokola, kao i kolonija čaplji,
te evidentirana gnijezda ucrtati u gospodarske karte i staviti u opis šumskih odjela i
odsjeka,
13. Zabraniti svaku sječu stabala u radijusu od 500 m od utvrđenih pojedinačnih
gnijezda od 1. siječnja do 30. lipnja, kada ove ugrožene i zaštićene ptičje vrste odabiru
lokacije gniježđenja, pa do izlijetanja mladih,
14. Pratiti ponašanje i zdravstveno stanje životinjskih vrsta i dojavljivati nadležnim
ustanovama pojave uginuća i nađene primjerke uginulih životinjskih vrsta, uz
evidentiranje uzroka uginuća,
15. Evidentirati broj žive i uginule mladunčadi po leglu, odnosno gnijezdu radi praćenja
općeg stanja i broja unutar životinjskih vrsta,
16. Sprječavati uništavanje legla, odnosno gnijezda i jaja životinjskih vrsta te
uništavanje mladunčadi ili odstrela primjeraka,
17. Pojavom nove vrste ili većeg broja pojedine životinjske vrste poduzimati
odgovarajuće mjere radi sprječavanja šteta na divljači ili staništu,
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
58
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
18. Spašavati životinjske vrste i poduzimati ostale mjere zaštite za vrijeme poplava,
19. Kontrolirati kretanje i sprječavati krivolov, te poduzimati druge aktivnosti zaštite i
mjere sukladno Pravilniku o unutarnjem redu u Parku prirode »Kopački rit«, te
posebnim propisima,
20. Unošenje stranih životinjskih i biljnih vrsta na području Parka prirode nije
dopušteno.
Članak 82.
Životinjama se tijekom njihova razvojnog ciklusa mora osigurati što veći mir. Stoga
pristup području, uključujući posjećivanje, mora biti strogo reguliran, usklađen s
programima posjećivanja. Režime posjećivanja utvrdit će Javna ustanova uz suradnju
s ostalim korisnicima prostora.
Članak 83.
(1) Zaštita voda Parka prirode provodi se zaštitom voda od onečišćenja u Parku
prirode i izvan njega.
(2) Zaštitu voda od onečišćenja izvan Parka prirode nužno je provoditi izgradnjom
sustava za odvođenje i čišćenje te izgradnjom pojedinačnih uređaja za predtretman ili
potpuno čišćenje za sve otpadne vode u slijevu kanalske mreže koja ulazi u Park
prirode.
(3) U slučaju pojave iznenadnih i izvanrednih zagađenja na Dravi i Dunavu i
gravitirajućim vodotocima poduzet će se mjere sukladne posebnom propisu.
Članak 84.
Onečišćenje kemijskim sredstvima i kemijskim preparatima, (umjetnim gnojivima i
sredstvima za uništavanje korova i zaštitu bilja) mora se svesti na najmanju mjeru
forsiranjem ekološke proizvodnje i korištenjem navedenih preparata i sredstava na
površinama gdje je to nužno i u količini koja osigurava njihovu potpunu apsorpciju.
Članak 85.
Plovila za turiste moraju imati odgovarajući način zbrinjavanja otpadnih i sanitarnih
voda, jer takve vode nije dopušteno neposredno upuštati u unutarnje vode Parka
prirode.
Članak 86.
(1) Javna izvorišta i vodoopskrbne građevine moraju biti zaštićeni od slučajnog ili
namjernog onečišćavanja i drugih utjecaja koji mogu ugroziti zdravstvenu ispravnost
vode za piće.
(2) Granice i mjere zaštite vodozaštitnog područja potencijalnog crpilišta »Zlatna
Greda« utvrdit će se prema posebnim propisima, sukladno rezultatima daljnjih
istraživanja.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
59
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
Članak 87.
Na cijelom području Parka prirode zabranjeno je loženje vatre na otvorenom izuzev na
pojedinačnim lokacijama (rekreacija, ugostiteljstvo) koje se utvrđuju Pravilnikom o
unutarnjem redu.
Članak 88.
Postojeće šumske prosjeke treba održavati kao protupožarne komunikacije i na njima
se mogu formirati punktovi za protupožarne intervencije.
Mjere zaštite kulturnih dobara
Članak 89.
(1) Na području Parka prirode nalazi se preventivno zaštićeno kulturno dobro –
kompleks Dvorca Tikveš (Rješenje Konzervatorskog odjela u Osijeku; klasa: UP-Io034-03/00-01/01, urbroj:2158-1801-00-01, od 15. 2. 2002.).
(2) Preventivnom zaštitom iz stavka 1. ovoga članka obuhvaćene su sljedeće
katastarske čestice: 1772, 1773, 1774, 1775, 1776, 1777, 1778, 1779, 1780 i 1781.
(3) Na zaštićenom području dopušteni su zahvati sukladno posebnom propisu.
Članak 90.
(1) Za obnovu Novog dvorca s dogradnjom i Lovačkog dvorca obvezna je izrada
konzervatorske studije, a za ostale građevine u kompleksu prije početka obnove treba
izraditi potpuni arhitektonski snimak postojećeg stanja.
(2) Preporučuje se obnova kompleksa Dvorca Tikveš prema cjelovitom rješenju na
temelju prethodno izrađenog programa obnove čitavog kompleksa.
(3) Pretpostavlja se da pravac rimske Limeske ceste Ilok (Cuccium) – Dalj
(Teutoburgium) – Nemetin (Ad labores) – Osijek (Mursa) – Batina (Ad militare) prolazi
približno zapadnom granicom Posebnoga zoološkog rezervata što je potrebno istražiti,
a u slučaju nalaza, obilježiti u koridoru staze za posjetitelje, sukladno sustavu mjera
zaštite kulturnih dobara koje će utvrditi nadležno tijelo.
Članak 91.
(1) Prostornim planom se predlaže, sukladno posebnom propisu, zaštita sljedećih
građevina:
1. stambeno-lovačka kuća na k.č. br.1934/1 k.o. Lug, u naselju Kozjak,
2. tri kuće na sjevernom dijelu k.č. br. 1934/2, k.o. Lug, u naselju Kozjak,
3. crpna postaja »Zlatna Greda« (dio izgrađen 1898. godine, s crpkom) na k.č.br.
1902, k.o. Kneževi Vinogradi.
(2) Do zaštite građevina iz prethodnog stavka primjenjivat će se uvjeti korištenja i
gradnje utvrđeni člankom 18. stavkom 2. i člankom 22. stavkom 3. ovih Odredbi.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
60
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
7. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 92.
(1) Na prostoru Parka prirode neće se vršiti deponiranje ni drugo trajno odlaganje
otpada. Otpad se mora prikupljati i odvoziti ili odnositi na mjesta izvan Parka prirode,
na kojima se otpad može trajno zbrinuti na zakonima propisan način.
(2) Isključivo organski otpad koji ne spada u skupinu opasnog i štetnog otpada
dopušteno je odlagati u okoliš, na za to primjereno mjesto.
Članak 93.
(1) U građevinama poplavnog područja Parka prirode kao i pojedinačnim građevinama
branjenog dijela u kojima trajno ne borave ljudi, otpad će se zbrinjavati tako da se on
odnosi zajedno s opremom i stvarima za boravak u tim građevinama. Za privremeno
prikupljanje mogu se upotrebljavati manji spremnici.
(2) Za građevine branjenog dijela s trajnim boravkom manjeg broja ljudi otpad će se
zbrinjavati na već opisani način s tim što se otpad može prikupljati na posebno
uređenom prostoru, do njegovog odvoženja.
(3) Naselja i punktovi za posjetitelje trebaju biti uključeni u organizirano zbrinjavanje
otpada. Na razini naselja otpad se može prikupljati u odgovarajuće posude za
prikupljanje, iz kojih će otpad preuzeti specijalizirano vozilo te ga odvesti na daljnje
zbrinjavanje općinskog ili županijskog modela zbrinjavanja otpada.
8. MJERE PROVEDBE PLANA
Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera
Članak 94.
Javna ustanova upravlja područjem Parka prirode sukladno Pravilniku o unutarnjem
redu, Planu upravljanja i Zakonu o zaštiti prirode.
Članak 95.
(1) U realizaciju planiranih rješenja obnove naselja i izgrađenih struktura izvan naselja,
pored Javne ustanove, nužno je uključivanje domicilnog stanovništva i ostalih korisnika
prostora.
(2) U tom cilju potrebno je osigurati stručnu pomoć u utvrđivanju mogućnosti
uključivanja svake pojedine građevine i njezina vlasnika/korisnika u programe obilaska
i boravka te pružanja usluga posjetiteljima, sukladno namjeni i uvjetima utvrđenim u
Prostornom planu.
Članak 96.
(1) Za posjećivanje, razgledavanje i boravak na području Parka prirode potrebno je
izraditi programe, sukladno utvrđenoj osnovnoj koncepciji.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
61
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
(2) Programi iz prethodnog stavka moraju uzeti u obzir različite skupine i vrste
posjetitelja te potrebu usklađivanja posjećivanja, rekreacije i lovstva. U sklopu
Programa potrebno je utvrditi detaljne lokacije za stanice, odmorišta, promatračnice i
druge građevine u funkciji posjećivanja i razgledavanja Parka prirode.
(3) Također je potrebno izraditi projekt vizualnih komunikacija i na jedinstven način
riješiti njihovo oblikovanje.
(4) Organizaciju i koordinaciju ovih aktivnosti provodit će Javna ustanova, a programe i
projekte će odobravati Ministarstvo kulture.
Članak 97.
(1) Sukladno Prostornom planu utvrdit će se šume posebne namjene za dio šuma
istočno od Vemeljskog Dunavca i na rekreacijskom području »Grabovačka jezera«, na
temelju prethodno provedene detaljne analize šumskog fonda.
(2) Postupak iz stavka 1. ovoga članka koordinirat će Javna ustanova, a provodit će se
sukladno posebnom propisu.
Članak 98.
Minirana područja Parka prirode moraju se razminirati.
Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru
Članak 99.
(1) Za područje Parka prirode od osobite su važnosti vodni režim i kvaliteta voda. Zbog
toga je prioritetni zadatak utvrđivanje optimalnoga vodnog režima te zahvati i radnje u
svrhu sanacije i praćenja stanja te poduzimanja mjera za sprječavanje negativnih
utjecaja na vodni režim i kvalitetu voda.
(2) Organizaciju i koordinaciju istraživanja i aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka provest
će Javna ustanova.
Članak 100.
Na prostoru lijeve dunavske obale treba utvrditi stanje melioracijskog sustava te izraditi
odgovarajuću dokumentaciju za poboljšanje ili uređivanje sustava, u cilju zaštite
biološke i krajobrazne raznolikosti.
Članak 101.
Područje sjevernog dijela Parka prirode treba istražiti radi utvrđivanja izvorišta voda i
mogućnosti njihovog korištenja za vodoopskrbu šireg prostora.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
62
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
Članak 102.
(1) Nakon zamjene alohtonih šumskih vrsta autohtonim vrstama potrebno je praćenje
uspješnosti pošumljavanja i rasta.
(2) Nužno je kontinuirano praćenje zdravstvenog stanja šuma.
(3) Istraživanja iz stavka 1. ovoga članka organizirat će i koordinirati Javna ustanova.
Članak 103.
(1) Živi svijet potrebno je dalje istraživati i pratiti stanje te poduzimati mjere s ciljem
njegove zaštite.
(2) Biljni svijet je, za sada, nedovoljno istražen te je nužno njegovo osnovno izučavanje
te praćenje utjecaja ljudskih aktivnosti na biljne zajednice i vrste, osobito nakon što se
Park prirode počne intenzivnije posjećivati.
(3) Osobito je značajno istražiti, a zatim kontinuirano pratiti utjecaj ljudskih aktivnosti
na prisutne životinjske vrste. To se prvenstveno odnosi na mogući negativni utjecaj
posjetitelja, lovaca i ostalih koji posjećuju ili duže borave u Parku prirode.
(4) Organizaciju i koordinaciju aktivnosti iz stavka 2. i 3. ovoga članka provest će
Javna ustanova.
Članak 104.
(1) Poljoprivredne površine prema Prostornom planu treba koristiti za ekološku
proizvodnju te korištenje i uređenje površina provesti sukladno članku 80. Ovih
Odredbi. U tom cilju potrebno je izraditi osnovu gospodarenja i krajobraznog uređenja
te uređenja vodnog režima poljoprivrednog zemljišta.
(2) Organizaciju i koordinaciju aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka provest će Javna
ustanova u suradnji s vlasnicima/korisnicima zemljišta.
Članak 105.
(1) Radi zaštite graditeljske baštine potrebno je provesti stručnu valorizaciju građevina
na području Parka prirode te registrirati građevine koje su kulturna dobra.
(2) Također je potrebno provesti arheološka istraživanja pravca Limeske ceste.
(3) Istraživanja i registraciju kulturnih dobara provest će služba nadležnog ministarstva
prema posebnim propisima.
Članak 106.
(1) Za zaštitu Parka prirode od požara obvezatna je izrada Plana zaštite od požara,
sukladno posebnom zakonu.
(2) Organizaciju i koordinaciju izrade Plana iz stavka 1. ovoga članka provest će Javna
ustanova.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
63
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
Članak 107.
Za područje Parka prirode Javna ustanova će uspostaviti i voditi informacijski sustav o
prostoru.
Članak 108.
(1) Potrebno je provoditi istraživanja i praćenja prirodnih obilježja i procesa koji se
odvijaju u Parku prirode u cilju poduzimanja mjera zaštite njegovih prirodnih osobitosti.
(2) Organizaciju i koordinaciju istraživanja iz stavka 1. ovoga članka provodit će Javna
ustanova.
Članak 109.
(1) Potrebno je provesti obnovu zemljišnoknjižnog i katastarskog operata.
(2) Organizaciju i koordinaciju ovih aktivnosti provest će Ministarstvo.
Članak 110.
(1) Stanje na području Parka prirode na lijevoj obali Dunava potrebno je detaljnije
istražiti i poduzeti mjere za sanaciju i zaštitu sukladno principima zaštite i polazištima
utvrđenim u Prostornom planu.
(2) Organizaciju i koordinaciju radova iz stavka 1. ovoga članka provest će Javna
ustanova.
Članak 111.
(1) Radi zaštite kontaktnog područja Parka prirode potrebno je izvršiti valorizaciju
okolnog područja te, sukladno rezultatima, provesti postupak zaštite prema posebnom
zakonu.
(2) Aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka provest će Ministarstvo kulture u suradnji s
nadležnom službom Osječko-baranjske županije.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
64
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
II.
GRAFIČKI DIO
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
65
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
66
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
67
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
68
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
69
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
D
02. lipanj 2014
PROGRAM IZGRADNJE
1 Veličina i oblik parcele – granica obuhvata
Projektom planirani prostor i danas živi kao posjetiteljski kompleks Tikveš, a
ovim se intervencijom želi dobiti projekt njegove obnove i rekonstrukcije uz minimalnu
izgradnju. Analizirajući potrebe za planiranim kapacitetom parkirališta, pristupnim
cestama, zelenim površinama i novoplaniranim građevinama veličina se parcela može
zaokružiti na cca 113.000 m2 (zona obuhvata). Obuhvat je na zapadnoj i južnoj strani
načelno ograničen pristupnom cestom, na sjevernoj i istočnoj strani perivojem i šumom
e prosjecima.Oblik parcele obuhvata zadan je vlasničkim granicama u skladu s
prostornim rješenjem u planiranoj veličini. Potrebom krajobraznog rješenja moguće je
prekoračiti opisane granice zadanog prostornog zahvata. Od današnjeg stanja treba
sačuvati sve uz potrebne nužne razgradnje te minimalnu izgradnju na temeljima ranije
gradnje – servisna građevina. Kroz analizu današnjeg stanja ocijeniti mogućnost
očuvanja i reinterpretacije zelenog fonda.
2 Pristup parceli i prometni uvjeti
Ulaz u prostor kompleksa je kopneni sa dvije strane (mogućost) i funkcionalno je u
službi posjetiteljima parka. Organiziran je za posjetitelje koji dolaze vlastitim motornim
vozilima ili izletničkim - agencijskim autobusima. Iz razloga potrebe primjerenog
rješenja cestovnog prometa treba osigurati dostatne prometne površine na način da se
zadovolje zadani načini dolaska/odlaska posjetitelja:
1.
a
agencijski i ostali autobusi:
dolazak, iskrcaj posjetitelja, odlazak na parkiralište, čekanje povratka ukrcaj
posjetitelja, povratak
b
dolazak, iskrcaj posjetitelja, odmah povratak (prazan)
dolazak, iskrcaj posjetitelja, odmah ukrcaj posjetitelja, povratak
dolazak (prazan), odmah ukrcaj posjetitelja, povratak
2.
a
taksi vozila:
dolazak, iskrcaj posjetitelja, odlazak na parkiralište, čekanje povratka
ukrcaj posjetitelja, povratak
b
c
d
dolazak, iskrcaj posjetitelja, odmah povratak (prazan)
dolazak, iskrcaj posjetitelja, odmah ukrcaj posjetitelja, povratak
dolazak (prazan), odmah ukrcaj posjetitelja, povratak
3.
a
b
c
osobna vozila – nekad i s prikolicom:
dolazak, (iskrcaj posjetitelja), odlazak na parkiralište
ukrcaj posjetitelja, povratak
ravno na parkiralište, ravno s parkirališta
4.
motori/bicikli /pješaci
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
70
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
Posebnu pozornost obratiti na rješenje ulaza i izlaza s parkirališta.
Sezona godišnjeg pritiska posjetitelja s vršnim opterećenjem u ljetnim mjesecima, i
njihova prostorna koncentracija odnosi se prvenstveno na ove tipove:
•
•
•
•
•
•
•
individualni domaći posjetitelji - odrasli
individualni domaći posjetitelji – djeca
individualni strani posjetitelji - odrasli
individualni strani posjetitelji - djeca
ostali
agencije voucheri
samostalne grupe
3 Smještaj građevina
Smještaj građevina određen je zadanom prostornom organizacijom koju je
moguće mijenjati kroz načina rješenja prometa: koncepta ulaza i izlaza te režima
parkirališta u najvećoj mjeri determiniranje je rješivo kroz scenarij posjeta. Na određen
način to će uvjetovati i zahtjev očuvanja postojećih objekata i već izgrađenih vizura. U
usporedbi s današnjim položajem glavnog objekta novoj će garažno-servisnoj
građevini sigurno trebati veći prostor uz ulaznu prometnicu koji je osiguran i kroz
postojeću zelenu tampon zonu. Dispozicija i smještaj novih građevina bitan su element
pri izradi geodetskog projekta i potrebe za njim na pojedinoj čestici.
4 Urbanistički parametri
Svi parametri vidljivi su iz priložene planske dokumentacije. Smještaj sadržaja
na čestici treba zadovoljavati planom zadane uvjete. Djelatnost HRVATSKIH ŠUMA
Park prirode "Kopački rit", uključivo i Posebni zoološki rezervat prostire se na
područjuŠumarija Tikveš i Darda, na gospodarskim jedinicama "Dvorac-Siget",
"Tikveške podunavske šume" i "Kopačevske podunavske šume". Za svaku od te tri
gospodarske jedinice jednom u deset godina izrađuje se poseban stručni elaborat program gospodarenja kojim se za razdoblje od 10 godina propisuju mjere
gospodarenja i zaštite šuma, a koje odobrava Ministarstvo poljoprivrede posebnim
rješenjem. Za područje Parka prirode, uvjeti zaštite prirode izdani od Ministarstva
zaštite okoliša i prirode, ugrađuju se u programe gospodarenja, a programi prije nego
ih odobri Ministarstvo poljoprivrede moraju imati i prethodnu suglasnost Ministarstva
zaštite okoliša i prirode. Za gospodarsku jedinicu "Tikveške podunavske šume"
Program gospodarenja vrijedi za razdoblje od 2008. do 2017. godine, za "Dvorac Siget" od 2009. do 2018. godine, a za gospodarsku jedinicu "Kopačevske podunavske
šume" od 2011. do 2020. godine. Temeljem tih usvojenih programa gospodarenja
šumama, Hrvatske šume djeluju i provode aktivnosti - mjere zaštite i gospodarenja
šumama na području Parka prirode. U programe gospodarenja moguće je izvršiti uvid
u šumarijama Tikveš i Darda i u Upravi šuma - Podružnica Osijek uz prethodnu
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
71
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
suglasnost predstavnika Šumarije. Zakonom nije propisano sudjelovanje javnosti u
njihovoj izradi i donošenju (npr. javna rasprava i sl.).
5 Promet u mirovanju
Ulazni dio parcele zauzima prostor potreban parkiralištu. Preliminarno procijenjena
potreba iskazana je u planu. Potrebno je osigurati parkiralište za: autobuse osobna
vozila, bicikle i motore. Proporcionalno tome treba dodati i parkirališna mjesta za
osobe sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti (vidi regulativu pod 13.).
6 Projektni program i smjernice za izradu rješenja
Postojeći sadržaji kompleksa dijelom su uređeni i dovedeni u funkciju što se
prvenstveno odnosi na građevinu 4 (ljubičasti kadrat) u kojoj se nalazi i suvenirnica, a
koja će se koristiti i kao mogući prostor prodaje karata uz sadržaje u funkciji. Žutim
kvadratom označen je prostor izgradnje nove građevine (garažno skladišnog i
servisnog prostora) uz postojeći parkirališni prostor (lijevo uz prometnicu). Crvena
crtkana linija zona je kvalitetnih vizura na granici obuhvata.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
72
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
DVORAC 1 NOVI
PROSTOR PLANIRANE GRADNJE GARAŽNOG, SKLADIŠNOG I SERVISNOG
PROSTORA
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
73
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
ZGRADA KOTLOVNICE
KAPELICA
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
74
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
RESTORAN UZ KUĆU DOMARA - LUGARNICU
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
75
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
A DVORAC 1- NOVI
INFORMATIVNI ISKAZ POVRŠINE POSTOJEĆEG PROSTORA
NAPOMENA:
Nazivi prostora dio su arhitektonskog snimka i u ovom programu korišteni su samo kao
poveznica. U rješenju se očekuju nove oznake i nazivi uvjetovani predloženim
rješenjem.
NETTO POVRŠINA – PODRUM
1.
PREDPROSTOR
P = 14,03 m2
2.
SOBA
P = 26,47 m2
3.
HODNIK
P=
4.
SOBA
P = 20,91 m2
5.
HODNIK
P = 16,53 m2
6.
SOBA
P = 19,33 m2
7.
OKNO DIZALA
P=
1,10 m2
8.
HODNIK
P=
6,28 m2
9.
SOBA
P = 14,01 m2
10.
SANITARNI ČVOR
P=
PODRUM UKUPNO
P = 127,83 m2
5,99 m2
3,18 m2
NETTO POVRŠINA – PRIZEMLJE
1.
ULAZNI PROSTOR
P = 23,63 m2
2.
SOBA
P = 19,33 m2
3.
OKNO DIZALA
P=
4.
SOBA
P = 19,33 m2
5.
HODNIK
P = 19,87 m2
6.
STUBIŠTE
P=
5,77 m2
7.
PREDPROSTOR
P=
9,49 m2
8.
ULAZNI PROSTOR
P=
5,65 m2
3,13 m2
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
76
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
SOBA
P = 43,23 m2
10. SOBA
P = 58,68 m2
11. SOBA
P = 27,08 m2
12. SOBA
P = 83,49 m2
13. OKNO DIZALA
P=
14. TERASA
P = 37,33 m2
15. NATKRIVENI ULAZ
P=
5,67 m2
16. VANJSKO STUBIŠTE
P=
9,60 m2
17. NATKRIVENI ULAZ
P=
4,68 m2
9.
PRIZEMLJE UKUPNO
02. lipanj 2014
1,10 m2
P = 372,74 m2
NETTO POVRŠINA – MEĐUKAT
1.
PODEST
P = 20,83 m2
2.
STUBIŠTE
P=
MEĐUKAT UKUPNO
P = 26,60 m2
5,77 m2
NETTO POVRŠINA - 1. KAT
1.
HODNIK
P = 20,94 m2
2.
PREDPROSTOR
P=
2,31 m2
3.
KUPAONICA
P=
7,73 m2
4.
WC
P=
2,20 m2
5.
SOBA
P = 20,82 m2
6.
OKNO DIZALA
P=
7.
SOBA
P = 16,58 m2
8.
SOBA
P = 39,22 m2
9.
SOBA
P=
5,62 m2
10. STUBIŠTE
P=
7,41 m2
11. SOBA
P = 31,42 m2
12. SOBA
P = 47,51 m2
2,77 m2
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
77
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
13. SOBA
P = 43,11 m2
14. SOBA
P = 27,07 m2
15. TERASA
P = 25,03 m2
16. TERASA
P = 28,68 m2
1. KAT UKUPNO
02. lipanj 2014
P = 328,42 m2
NETTO POVRŠINA - POTKROVLJE
1.
PREDPROSTOR
P=
1,62 m2
2.
HODNIK
P=
3,51 m2
3.
SOBA
P = 24,49 m2
4.
KUPAONICA
P=
5.
NEUREĐENO POTKROVLJE
P = 242,72 m2
6.
STROJARNICA DIZALA
P=
7,88 m2
7.
BALKON
P=
3,39 m2
POTKROVLJE UKUPNO
P = 295,46 m2
7,73 m2
NETTO POVRŠINA - MANSARDA
1.
NEUREĐENO POTKROVLJE
P = 38,43 m2
MANSARDA UKUPNO
P = 38,43 m2
Σ SVEUKUPNO
P = 1189,48 m²
Prostor je dimenzioniran za više osoba (grupe posjetitelja) koje tu borave iz razloga
informiranja i razgledavanja. Generalno u prostoru dvorca nema sjedenja no potrebno
ga je predvidjeti za iznenadne potrebe.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
78
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
B DVORAC 2 – STARI
INFORMATIVNI ISKAZ POVRŠINE POSTOJEĆEG PROSTORA
NAPOMENA:
Nazivi prostora dio su arhitektonskog snimka i u ovom programu korišteni su samo kao
poveznica. U rješenju se očekuju nove oznake prostorija i nazivi uvjetovani
predloženim rješenjem.
NETTO POVRŠINA – PRIZEMLJE
4,63 m2
1. PREDPROSTOR
P=
2. SOBA
P = 16,26 m2
3. SOBA
P = 10,49 m2
4. SANITARNI ČVOR
P=
2,37 m2
5. PREDPROSTOR
P=
6,18 m2
6. SOBA
P = 27,96 m2
7. SOBA
P = 13,12 m2
8. SOBA
P=
3,98 m2
9. SANITARNI ČVOR
P=
3,69 m2
10. PREDPROSTOR
P=
4,22 m2
11. SOBA
P = 10,53 m2
12. SANITARNI ČVOR
P=
PRIZEMLJE UKUPNO
2,46 m2
P = 105,89 m2
NETTO VANJSKE POVRŠINE – PRIZEMLJE
1. NATKRIVENI TRIJEM
P = 19,42 m2
2. OPLOČENJE OKO ZGRADE
P = 87,32 m2
VANJSKE POV.PRIZEMLJE UKUPNO P = 106,74 m2
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
79
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
NETTO POVRŠINA - 1. KAT
5,93 m2
1. PREDPROSTOR
P=
2. SOBA
P = 31,09 m2
3. SOBA
P = 14,42 m2
4. SOBA
P=
4,20 m2
5. SANITARNI ČVOR
P=
4,79 m2
6. PREDPROSTOR
P=
4,02 m2
7. SOBA
P = 17,87 m2
8. SANITARNI ČVOR
P=
2,40 m2
9. PREDPROSTOR
P=
4,29 m2
10. SOBA
P = 11,98 m2
11. SOBA
P = 11,81 m2
12. SANITARNI ČVOR
P=
1. KAT UKUPNO
2,43 m2
P = 115,23 m2
NETTO VANJSKE POVRŠINE – 1. KAT
4,84 m2
1.
VANJSKO STUBIŠTE
P=
2.
NATKRIVENA TERASA
P = 13,86 m2
3.
NATKRIVENI TRIJEM
P = 43,21 m2
VANJSKE POV. PRIZEMLJE UKUPNO P = 61,91 m2
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
80
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
OKVIRNI PROGRAM
Program se daje kao okvirni iz razloga omogućavanja slobode projektantima pri
izradi rješenja koja će za svaku pojedinu fazu biti obvezno valorizirana od strane
investitora. U oba dvorca, što je osnovni zadatak, potrebno je predožiti i izraditi
projekte za posjetitelje različite životne dobi i obrazovanja. Navedeno se u smislu
projektnog zadatka prvenstveno odnosi na:
Respektiranje konzervatorske studije i njenih zahtjeva kroz obveznu komunikaciju
s nadležnim konzervatorom rješiti projekt prezentacije. Izrada projekta obnove,
rekonstrukcije i adaptacije dvoraca u arhitektonsko-građevinskom i instalaterskom
smislu (strojarske instalacije, vodoopskrba i odvodnja, elektrotehnički projekt, sustavi
zaštite te ostalo zahtjevano prethodnim suglasnostima i rješenjem).
Izada detaljnih projekata unutrašnjeg uređenja obvezan je dio projekta kroz niže
navedene parametre:
• Definiranje jasne koncepcije prostora i ciljeve kroz zadani program
• Definiranje interijera i opreme
• Definiranje instalacija i interpretacijskih sadržaja po potrebi
• Interpretacijski tekstovi
• Odabir druge raspoložive građe i dostupnih predmeta
(oruđa, oružja, opeme, dokumenata i sl.)
• Interaktivni sadržaji po potrebi
• Vizualne komunikacije – grafički dizajn
• Popis mogućih eksponata
• Produkt dizajn
• Makete
• Preparirane životinje i drugi izlošci vezani uz lov i ribolov
• Multimedijski dio – film, zvukovi i sl.
• Izvedbeni troškovnici za sve projektom predviđeno
C GARAŽNI, SKLADIŠNI I SERVISNI PROSTORI
Za novu građevinu predviđena je pozicija bivše vojne građevine čija je tlocrtna
površina („djelomično betonirani postojeći plato“) cca 20,00 x 55,00 m. Na navedenih
1.100,00 m2 potrebno je organizirati prostor predmetne građevine, visine jedne kao
garažu za vozila parka, brodice, strojeve, alate i drugu opremu koja se u parku koristi
pri njegovoj uporabi. U tu površinu uključena je i pristupna cesta tj. vanjski prostor
spremišta u dijelu natkriven po potrebi. Prijedlog je natkrii kompletan ulazni prostor ali
nije obveza već ovisi o oblikovanju, organizaciji i koncipiranju prostora. Potrebna je
prirodna i umjetna rasvjeta. Prostor se grije, što se prvenstveno odnosi na radionicu za
servis, garderobe i sanitarije.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
81
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
1
garažni prostor za vozila parka
potrebno je osigurati prometnu vezu s ulazom izvana
180 m2
2
spremište brodova parka
potrebno je osigurati prometnu vezu s ulazom izvana
100 m2
3
vatrogasna oprema
potrebno je osigurati prometnu vezu s ulazom izvana
15 m2
4
hortikulturna oprema
potrebno je osigurati prometnu vezu s ulazom izvana
20 m2
5
brodska oprema
potrebno je osigurati neposrednu prometnu vezu ulaz izvana
20 m2
6
oprema i pribor za čišćenje
ulaz iznutra
12 m2
7
spremište ostale opreme i rekvizita vanjskih površina
za 4 djelatnika na hortikulturi i održavanju ulaz izvana
18 m2
8
servisni prostor garderoba i sanitarije osoblja s tušem
za 4 djelatnika na hortikulturi i održavanju ulaz izvana
15 m2
9
spremište za potrebe vozila parka i ostalo
veza s prostorom osoblja i priručnom radionicom za manje popravke
20 m2
D KOTLOVNICA
Postojeća kotlovnica zbog velikih gubitaka i troškova održavanja nije rentabilna te je
potrebno izvršiti snimak postojećeg stanja te analizu, a po obavljanju iste predložiti i
projektirati održiv sustav za potrebe kompleksa
E KAPELICA
Kapelici na lokaciji potrebno je obnovit pokrov o čemu projektant mora dati procjenu te
ga obraditi kroz troškovnik.
F PARKIRALIŠTE
Uz već postojeću površinu koju je potrebno organizirati predlaže se izvesti novi dodatni
parkirališni prostor prema planskim propozicijama i posebnim uvjetima koje je potrebno
ishoditi. Potrebno je osigurati vanjsku rasvjetu. Sve prema posebnim uvijetima i stanju
prometnica na terenu od koji je nekim internim (nerazvrstane) potrebno rješiti status
ukoliko ih se želi uključiti u projekt što iziskuje dodatna sredstav koja investitor mora u
tom slučaju osigurati.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
82
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
Prostor predvidjeti za:
agencijski i drugi autobusi
osobni automobili
motori i bicikli
stajalište i okretište za vlak PP
G VANJSKI PROSTORI
U vanjskim prostorima potrebno je zadržati i možda pronaći nove vizure, obnoviti
postojeće pješečke staze i predložiti nove, obavit kvalitetnu analizua krajolika i zelenila
kroz projekt pejzašnog arhitekta te izaradit projekt prometnica za vozila unutar prostora
kompleksa za vozila u mirovanju i kretanju koji su kapaciteti definirani planskom
dokumentacijom. Osim uređenja prostora oko građevina na prostoru od cca 2,0 ha,
kao izuzetno značajno potrebno je u isočno dijelu kompleksa predvidjeti taktilni i
edukatvni park pristupačan i za osobe s poteškoćama i malu igraonicu za djecu na
otvorenom (uz ugostiteljski sadržaj). Važno je projektirati vanjsku rasvjetu s posebnom
pažnjom s obzirom na prostor u kojem se predlaže.
GRAĐEVINE KOJE SU PREDMET PROJEKTA /cca netto površine/
A DVORAC 1 (novi)
B DVORAC 2 (stari)
C GARAŽA, SKLADIŠNI I SERVISNI PROSTOR
D KOTLOVNICA
E KAPELICA
390
1189
400
60
15
m2
m2
m2
m2
m2
ukupno neto
2054
m2
Sve kvadrature su orijentacijske i moguća su odstupanje koja za novo projektiranu
građevinu iznose do 10% na ukupnu površinu objekta.
Uređenje čestica
Predmetne čestice zemljišta s pristupom na prometnu površinu izgrađenom i novom
koja će biti izgrađena te je projektirana u skladu s uvjetima prostornog plana. Navedno
je potrebno utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta u zoni
zahvata ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti.
Uređene građevinske čestice moraju ispuniti slijedeća tri uvjeta:
•
•
•
Pristup s uređene javne površine - postojeća prometnica koja je dovršena, a nije
u skladu sa prometnim uvjetima Plana;
Zgrade na predmetnom česticama moraju se priključiti na sustave infrastrukture
u skladu sa odredbama Plana (javna odvodnja ili nepropusna septička jama i
sl.);
Na ovom kompleksu građevinskih čestica mraju se urediti sve parkirališne
potrebe za predviđene sadržaje u planiranoj - novoj i staroj izgradnji.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
83
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
Javni interesi
Javni interes ima političke, etičke i emotivne konotacije ali ekonomisti mogu ispitati i
njegove ekonomske implikacije. Ideja je da se sredstva upotrijebe u korist javnog
interesa što nije u sukobu s općim interesom cjelokupne zajednice. Pitanje je samo
jesu li privatni interesi neophodno u sukobu s općim interesom, ili oni mogu biti i
jednaki, te okolnosti u kojima se interesi sukobljavaju. Taj pristup vodi analizi opće
situacije i suradnja s privatnim interesom u neposrednom susjedstvu.
Mjere zaštite prirode
Održivo korištenje prirodnih dobara podrazumijeva provedbu niza aktivnosti u
obavljanju djelatnosti vezanih uz uporabu prirodnih dobara (šumarstvo, lovstvo,
ribarstvo i dr.) i prostorno planiranje, s ciljem dugoročnog očuvanja prirodnih vrijednosti
te biološke i krajobrazne raznolikosti.
Državni zavod za zaštitu prirode, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (N.N. 70/05,
139/08), izrađuje stručne podloge (studije) za utvrđivanje mjera i uvjeta zaštite prirode
za planove gospodarenja prirodnim dobrima (ponajprije osnove/programi
gospodarenja šumama, lovno-gospodarske osnove/programi uzgoja divljači/programi
zaštite divljači, ribolovne osnove i dr.) i dokumente prostornog uređenja (prostorni
planovi županija, gradova, općina, urbanistički planovi uređenja, detaljni planovi
uređenja, prostorni planovi područja posebnih obilježja i dr.).
Mjere i uvjeti zaštite prirode u smislu održivog korištenja prirodnih dobara definiraju se
na temelju analize obilježja određenog područja sa stanovišta zaštite prirode čije su
glavne odrednice slijedeće:
•
•
•
•
zaštićene i ugrožene vrste flore, faune, gljiva i lišajeva
ugroženi i rijetki stanišni tipovi
zaštićena i evidentirana područja (predviđena za zaštitu)
područja Ekološke mreže RH i potencijalna područja mreže NATURA 2000.
Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je potrebno
provesti u cilju sprječavanje onečišćenja i zagađenja okoliša, sprječavanje nastanka
šteta, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje
prije nastanka štete. Na navedeno je potrebno reagirati kroz odgovorno projektiranje i
planiranje novih sadržaja i njihovo održavanje.
7 Uvjeti priključivanja na infrastrukturne sustave
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
84
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
Svim je sadržajima i objektima na parceli obuhvata osiguran vodoopskrbni i
elektroenergetski priključak dostatnog kapaciteta koje je potrebno prekontrolirati kroz
prethodne suglanosti. Odvodnja sanitarnih voda riješit će se u okvirima parcele
autonomnim uređajem za pročišćavanje ili priključkom na već izgrađeni sustav koji se
koristi. Oborinsku vodu će se odvojenim sustavom odvodnje prethodno tretirati
(taložnice ulja i masti) i potom odvoditi sukladno ishođenim smjernicama. Potrebno je
predložiti i ispitati mogućnosti korištenja alternativnih izvora energije.
8 Tehnički sustavi
Posjetiteljski kompleks Tikveš otvoren je, u različitim režimima, tijekom većeg
dijela godine. Najveći broj posjetitelja parka očekuje se kroz četiri topla mjeseca: lipanj,
srpanj, kolovoz i rujan, dok su svibanj i listopad mjeseci su manje posjećenosti i ako
se bilježi lagani rast. Planirati instalacije: klimatizacije (grijanja, provjetravanja).
Posebnu pažnju posvetiti grijanju građevina i prijedlogu promjene postojećeg sustava s
velikom toplinskim gubicima. Glavni objekt projektirati u standardima visokog nivoa
toplinske zaštite te primjenom mjera energetske učinkovitosti na sustavu instalacija.
Obvezno predvidjeti alternativne i obnovljive izvore energije unutar mogućnosti
predmetne intervencije.
9. Uvijeti oblikovanja
Osim osobite i vrijedne prirode, znatan dio vrijednosti parka i šume u zoni
obuhvata je bogato višeslojno naslijeđe. Postojeći Dvorci dio su graditeljskog nasljeđa
koje je potrebno obnoviti sukladno konzervatorskim uvjetima i projektu prezentacije koji
je u tom cilju potrebno izraditi uz uklanjanje dograđenog zapadnog aneksa novog
Dvorca (1).
Postojeći dvorci građevine su zadanog oblikovanja za koje je potrebno izraditi
projekt prezentacije sa svim potrebnim sastavnicama navedenog projekta.Tradicijsko
nasljeđe može se koristiti kao reinterpretacija i inspiracija, ne u ograničavajućem
smislu, što se prvenstveno odnosi na novu pomoćnu građevinu (garažni objekt s
priručnim servisnim prostorom). Ne želi se prepisana replika ili kompilacija tradicijskih
elemenata, mjerila ili materijala u novoj pomoćnoj građevini. Intencija nije sputavanje
autorskog i očekivano kreativnog pristupa rješavanju zadanog problema. Slijedom
suvremenih zahtjeva života građevina u zadanom okolišu uz obvezan očekivan
ekološki pristup. Izbor materijala i glavni elementi oblikovanja trebali respektirati
klimatske osobitosti lokacije. Uporaba svih objekta treba biti koncipirana primjenom
suvremenih tehničkih i tehnoloških sustava. Vezano na godišnja doba – proljeće, ljeto i
jesen kada ovaj prostor najintenzivnije živi očekuje se osobitu pažnju pokloniti
dimenzioniranju i oblikovanju "poluotvorenog" i otvorenog prostora. Cjelokupno
oblikovanje mora prezentirati izraz specifičnosti lokacije smještaj pojedinih građevina i
njihovu prometnu povezanost kroz prizmu krajolika, a posebnom pažnjom
dimenzionirati površinu s novom sadnjom. Ravničarska priroda predmetnog prostora
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
85
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
kroz zadanu vodoravnost postojeće vizure jedan je od bitnih elemenata pristupa –
urbanističke scenografije ritma i kadriranja prostornih situacija.
10 Krajobrazni projekt i površina sa nasadima
Tikveške podunavske šume dio su posjetiteljskog kompleksa Tikveš koje čini
cjelinu unutar Parka prirode Kopački rit. Postojeće stanje parkovnog i krajobraznog
oblikovanja kompleksa čine šuma, visoke strukture raslinja livadne površine, živica,
staze s zapuštenom urbanom opremom te kvalitetne zadane vizure.
Park prirode “Kopački rit” prostire se na području tri gospodarske jedinice:
Gospodarska jedinica
Ukupno
Obraslo
Park prirode
“Dvorac Siget”
3989,13 ha
1655,73 ha
3036,37 ha
“Tikveške podunavske šume”
5217,88 ha
1704,54 ha
5217,88 ha
“Kopačevske podunavske šume” 9062,77 ha
2205,84 ha
7105,15 ha
Sveukupno:
5566,11 ha
15359,40 ha
18269,78 ha
Te se šume nalaze na istočnom dijelu Baranje u široj zoni dunavskih ritskih
šuma. Zapadno od vodoprivrednog nasipa Zmajevac-Kopačevo u zaštićenoj zoni od
poplava proteže se šuma g.j. Dvorac-Siget. Istočno i zapadno od navedenog nasipa u
zoni poplava prostiru se Tikveške podunavske šume i Kopačevske podunavske šume
koje zaposjedaju južni dio Parka prirode Kopački rit. Čitava površina navedenih triju
gospodarskih jedinica nalazi se u tzv. zaštićenoj zoni od poplava istočno i južno od
glavnog obrambenog nasipa Zmajevac-Kopačevo.
Izgradnjom nasipa bitno su se izmjenile hidrološke prilike ovog područja pa se
postupno izmjenio i vegetacijski sastav šuma nakon unošenja - alohtonih vrsta drveća
(bagrem, crni orah, am. jasen, negundo, euroamerička topola i dr.) u velike enklave
između nekadašnjih tipičnih ritskih šuma domaće topole i vrbe koje su se održale samo
još na nekoliko manjih lokaliteta. Obvezni projekt krajobraza sa osobito izraženom
zelenom sastavnicom neizostavno mora tretirati novi i postojeći parkirališni prostor a
kao i oblikovnu komunikaciju cijelog zahvata, svih njegovih dijelova s "izvornim",
susjednim prostorima uz granicu obuhvata. Nužno redefiniranje kolnog i pješačkog
prometa mora akceptirati postojeće kvalitete i prihvatiti ih kao zadane uz mogućnost
intervencije koja slijedi logiku prostorne organizacije i kompozicije.
11. Faze realizacije projekta - izvođenja
Planira se mogućnost više faza realizacije – izvođenja projekta iz razloga brže
realizacije pojedinih zahvata u prostoru. Funkcionalno se radi o više zasebnih
nezavisnih intervencija koji u konačnici čine kompleks ali koje se zbog mogućnosti i
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
86
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
potrebe različitog pristupa mogu realizirati kao posebne faze. Faze su prednost jer
omogućavaju dinamiku i veću kvalitetu projekta prvenstveno vezano na rokove kao
kategoriju u izradi projekata.
Izuzetna atraktivnost Kopačkog Rita i njegove dimenzije pozivaju na niz
mogućnosti razgledanja, kopnom i vodenim površinama i ta specifične komunikacije
mora se uzeti u obzir. Razvojne mogućnosti koje nisu predmet ovog programa
poželjno je uključiti kako u organizaciji pješačkog i prometa vozila u zoni planiranog
zahvata.
12.
Zaključne napomene
Odabrano idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje-odobreni prijedlog biti će
podloga za definiranje urbanih pravila za uređenje i gradnju na predmetnoj lokaciji. U
okviru programa zadatak je da natjecatelji predlože optimalnu prostornu mogućnost u
pogledu izgrađenosti, visine i oblikovanja nove gradnje vodeći računa o okolnoj
izgradnji u kompleksu. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti prostoru obaju dvoraca
kod kojih je uz predloženu i odobrenu prezentaciju, unutrašnje uređenje, oblikovanje,
dizajn te vizualne komunikacije i opremu u starijem (2) potrebno rješiti temu lovstva i
šumarstva, a u novom (1) povijest, kulturu i etnologiju vezani uz okolicu parka. Za sva
predložena rješenja potrebno je izraditi idejne, glavne i izvedbene projekte, ishoditi
suglasnosti i sve potrebne dozvole te izraditi troškovnike svih radova za potrebe
javnog nadmetanja i izvođenja. S obzirom da se predviđa mogućnost izvođenja po
fazama potrebno je ishoditi lokacijske dozvole i po njihovu ishođenju građevinske
dozvole za pojedine građevine kompleksa uz mogućnost grupiranja ovisno o
projektnom rješenju, uz obvezno pismeno odobrenje investitora. Prostor je potrebno
sagledati i projektirati cjelovito kao kompleks u sastavu „Parka prirode Kopački rit“.
Literatura u posjedu parka može se dobiti na uvid i korištenje za potrebe projekta. Sve
izraditi sukladno pozitivnim Zakonima i propisima Republike Hrvatske.
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
87
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
13.
02. lipanj 2014
Zakonska regulativa:
•
Zakon o gradnji - stupio na snagu 1. siječnja 2014.
(„Narodne novine“ broj 153/13.)
•
Zakon o građevnim proizvodima
(„Narodne novine“ broj 76/13., 30/14.)
•
Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom
uređenju i gradnji
(„Narodne novine“ broj 152/08., 49/11., 25/13.)
Vidi članak 76. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih
stručnih kvalifikacija (Narodne novine 124/09)
•
Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama
(„Narodne novine“ broj 86/12., 143/13.)
Uredbe
•
Uredba o izmjeni Tarife Zakona o upravnim pristojbama
(„Narodne novine“ broj 117/07., 25/08., 69/10., 19/13., 40/14.)
•
Uredba o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili
građevinsku dozvolu
(„Narodne novine“ broj 116/07., 56/11.)
•
Uredba o usklađivanju područja građevnih proizvoda s Uredbom (EU) br.
305/2011 u prijelaznom razdoblju
(„Narodne novine“ broj 46/13.)
•
Uredba o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru
(„Narodne novine“ broj 98/12.)
Pravilnici
•
Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima
(„Narodne novine“ broj 21/09., 57/10., 126/10., 48/11., 81/12., 68/13.)
•
Pravilnik o nostrifikaciji projekata
(„Narodne novine“ broj 98/99. i 29/03.)
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
88
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
•
Pravilnik o uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika
(„Narodne novine“ broj 6/00.)
•
Pravilnik o vrsti i sadržaju projekta za javne ceste
(„Narodne novine“ broj 53/02.)
•
Pravilnik o tehničkom pregledu građevine
(„Narodne novine“ broj 108/04.)
•
Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i
smanjenom pokretljivosti
(„Narodne novine“ broj 78/13.)
•
Pravilnik o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje
obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva
(„Narodne novine“ broj 24/08., 141/09., 23/11., 129/11., 109/12., 02/14., 64/14)
•
Pravilnik o tehničkim dopuštenjima za građevne proizvode
(„Narodne novine“ broj 103/08.)
Odluka ministra o sustavima ocjenjivanja sukladnosti građevnih proizvoda
•
Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju
građevnih proizvoda
(„Narodne novine“ broj 103/08., 147/09., 87/10., 129/11.)
•
Pravilnik o produženju razdoblja stručnog usavršavanja znanja osoba koje
obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva
(„Narodne novine“ broj 87/10., 23/11.)
•
Pravilnik o nadzoru građevnih proizvoda
(„Narodne novine“ broj 113/08.)
•
Pravilnik o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja
(„Narodne novine“ broj 43/09.)
•
Pravilnik o potrebnim znanjima iz područja upravljanja projektima
(„Narodne novine“ broj 45/09.)
•
Pravilnik o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada
(„Narodne novine“ broj 90/10., 111/10., 55/12.)
•
Pravilnik o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog
doprinosa („Narodne novine“ broj 136/06., 135/10., 14/11., 55/12.)
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
89
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
•
14.
02. lipanj 2014
Pravilnik o kontroli projekata
(„Narodne novine“ broj 32/14.)
Literatura i ostalo:
Napomena:
U dijelu ovog materijala korištena je postojeća i ranije izrađena dokumentacija,
koju je park ustupio na raspolaganje za potrebe izrade ovog projektnog zadatka.
• ARHITEKTONSKI SNIMAK POSTOJEĆEG STANJA STARI DVORAC
(ladanjska vila) ArkkiDaM d.o.o. , Osijek, 02/2014.,
Broj (tehnički dnvnik) 01/2014
• SNIMAK POSTOJEĆEG STANJA NOVI DVORAC
(NOVI DVORAC) ArkkiDaM d.o.o. , Osijek, 02/2014.
Broj (tehnički dnvnik) 01/2014
• KONZERVATORSKA DOKUMENTACIJA, Broj projekta: 155-1-2008.
HISTORICISTIČKI DVORAC TIKVEŠ
URBOS d.o.o., Osijek
• KONZERVACIJA KOMPLEKSA OBJEKTA DVORAC TIKVEŠ I
REKONSTRUKCIJA BIO-EKOLOŠKE STANICE TIKVEŠ
ARBOR d.o.o., Osijek, travanj 2002.
• PARK PRIRODE KOPAČKI RIT PLAN UPRAVLJANJA
SEKTORSKA STUDIJA ŠUMARSTVO
UGOVOR HV/ICB/D4.IV.1/01
• PARK PRIRODE KOPAČKI RIT PLAN UPRAVLJANJA
SEKTORSKA STUDIJA TURIZAM
UGOVOR HV/ICB/D4.IV.1/01
• PARK PRIRODE KOPAČKI RIT PLAN UPRAVLJANJA
SEKTORSKA STUDIJA HIDROLOGIJA I METEROLOGIJA
UGOVOR HV/ICB/D4.IV.1/01
• PARK PRIRODE KOPAČKI RIT PLAN UPRAVLJANJA
SEKTORSKA STUDIJA LOVSTVO
UGOVOR HV/ICB/D4.IV.1/01
•
ŽUPANIJSKA RAZVOJNA STRATEGIJA
OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
2011. - 2013. , Osijek, siječnja 2011.
•
PROGRAM ZAŠTITE OKOLIŠA ZA PODRUČJE
OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
90
Program za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i
krajobraznog rješenja posjetiteljskog kompleksa Tikveš
02. lipanj 2014
ARHIKON d.o.o., HR-10000 Zagreb, Selska cesta 90C, [email protected], +385 1 3643125
91

tehnički opis

003.odgovor na tuzbu

OBAVIJEST O PROMOCIJI - PBF.hr

Prijava - hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode

troškovnik - Gospodarska zona Kukuzovac

katalogu - Udruga BIOM

PROJEKTNI ZADATAK - Park prirode Telašćica

Prilog iz Novog Lista - Nacionalni park Sjeverni Velebit