DRAGUTIN FELETAR, RUŽICA VUK
GEOGRAFIJA 4
udžbenik iz geografije za četvrti razred gimnazije
Impresum: mr. → doc. dr. sc. Ružica Vuk
STR. NUŽNE IZMJENE/DOPUNE U TEKSTU OZNAČENE SU CRVENOM BOJOM. KORIGIRANI
DIJAGRAMI I TEMATSKE KARTE PRILOŽENI SU UZ PRIPADAJUĆU STRANICU UDŽBENIKA.
5.
3. odlomak, 2. red: Na pristupačan način, uz mnogo pomno odabranih fotografija, dijagrama i kartograma,
sustavno su prikazane najvažnije teme hrvatske geografske zbilje.
3. odlomak, 7. red: Geološka i geomorfološka obilježja obrađena su posebno za Primorsku, Gorsku i
Panonsko-peripanonsku Hrvatsku.
Autori: Prof. dr. sc. Dragutin Feletar
Doc. dr. sc. Ružica Vuk
6.
Hrvatska se u Jugoistočnoj Europi nalazi na kontaktu velikih geografskih regija – Panonske nizine,
Dinarida, Mediterana i Alpa.
7.
3 Prometno-geografski položaj Hrvatske
8.
2. odlomak , 7. red: Zauzima 54,4 posto površine Hrvatske i u toj regiji živi 66,5 posto stanovništva
(2011.). Preko Panonske nizine Hrvatska je prometno i povijesno povezana sa Srednjom Europom.
3. odlomak, 2. red: Prostor Dinarida čini drugu prirodno-geografsku cjelinu Hrvatske – Gorsko-kotlinsku
Hrvatsku. Površinom (13,5 posto površine) i brojem stanovnika (2,1 posto stanovništva 2011.) najmanja
je regija. Budući da taj reljefni prag omogućuje najkraću poveznicu istočnog dijela Srednje Europe s
europskim Sredozemljem, Gorsko-kotlinska Hrvatska ima veliko prometno značenje.
4. odlomak: Treća prirodno-geografska regija, Jadranska Hrvatska je prostor od granice sa Slovenijom do
granice s Crnom Gorom. Zauzima 32,1 posto površine 31,4 posto stanovništva Republike Hrvatske 2011.
9.
10. red: Jadranska Hrvatska dio je europskog Sredozemlja, odnosno geografske regije Južna Europa.
Prirodnogeografske regije Hrvatske
10.
11.
12.
2. odlomak, zadnja rečenica: U suvremeno doba utjecaji u prostoru Hrvatske odražavaju se kroz kulturnu,
prometnu i gospodarsku povezanost s državama Srednje Europe, prije svega s Njemačkom i Austrijom.
1. odlomak, 2. red: Svrstavanje Hrvatske u kontekst „Balkana“ nije primjereno ni u geografskom, a ni u
društveno-političkom i povijesnom smislu.
4. odlomak, 1. red: Hrvatska ni geografski, niti društveno i povijesno ne pripada u tzv. balkanske države.
1.odlomak, 9. red: Taj najuži dio Dinarida u Gorsko-kotlinskoj Hrvatskoj nazivamo hrvatski prag. Uz
veliku međunarodnu važnost, hrvatski prag od presudne je važnosti u povezivanju Panonsko-peripanonske i
Jadranske Hrvatske.
1
13.
16.
Hrvatski prag - najkraća veza između srednjeg Podunavlja i Jadrana
Potpis slike: Važnije prometnice preko hrvatskog praga
PROMETNO-GEOGRAFSKI POLOŽAJ HRVATSKE
Uvod, 4. red: U europskoj prometnoj mreži važnu ulogu ima logitudinalni pravac dolinom Save koji povezuje
Srednju s Jugoistočnom Europom i dalje Jugozapadnom Azijom.
4. odlomak, 1. red: Treći važan prometni koridor koji valorizira prometno-geografski položaj Hrvatske je koridor VII
– rijeka Dunav.
17.
Paneuropski prometni koridori u jugoistočnom dijelu Europe
TRANSVERZALNI I LONGITUDINALNI PROMETNI PRAVCI
2. odlomak: Panonski i sjevernojadranski prometni pravci povezuju Panonsko-peripanonsku s Jadranskom
2
18.
19.
20.
21.
24.
Hrvatskom, odnosno šiti panonski prostor s Jadranskim morem.
3. odlomak, 3. red: Nastavak te autoceste do Dubrovnika (2008. završena dionica do Ravče, a 2011. do
Vrgorca) nalazi se na jadransko-jonskom prometnom pravcu.
2. odlomak: Povezuje najkraćom trasom istočnu Slavoniju i Južno hrvatsko primorje i šire istočni dio
Srednje Europe s južnim Jadranom.
zanimljivost, 2. odlomak, 3. red: Od brojnih tunela, dva su najduža u Hrvatskoj – Mala Kapela (lijeva tunelska cijev je duljine
5822 m, a desna 5780 m) i Sv. Rok (lijeva tunelska cijev 5679 m, a desna 5670 m).
Pred završetkom je novih 97 km od Dugopolja do Ploča. Godine 2008. puštena je u promet dionica Šestanovac-Ravča, dužine 43
km, a 2011. dionica Ravča-Vrgorac duljine 9,8 km s desetak za gradnju vrlo zahtjevnih cestovnih objekata. Godine 2013. pušten
je u promet tunel kroz Biokovo, Sveti Ilija (Zagvozd-Baška Voda).. Tako se autocesta približava drevnom Dubrovniku. Do
sredine 2013. izgrađeno je ukupno od Zagreba 476 km, preostaje još 60 km.
Osnovni tekst, 2. odlomak, 3. red: Na njega se nadovezuje niz međunarodnih i pravaca od nacionalne
važnosti (planirane autoceste A12 Sveta Helena-Vrbovec-Križevci-Koprivnica-granični prijelaz Gola te
A13 Vrbovec-Bjelovar-Virovitica-granični prijelaz Terezino Polje).
1. red: U suvremeno doba ponovo dobiva na važnosti jer je dio paneuropskog koridora broj X kojim se
odvija intenzivni tranzitni promet između Zapadne Europe i Jugozapadne Azije.
6. red: Od velike je regionalne važnosti izgrađena autocesta Kaštel-Pula (A9) i planirana autocesta
Kanfanar-Matulji (A8) čime bi Istarski ipsilon u zaleđu Rijeke bio povezan s Jadranskom autocestom.
Regionalnu funkciju ima i autocesta u izgradnji između Zagreba i Siska (A11) koja povezuje jugoistočni
sektor Zagrebačke regije, a u perspektivi ima i međunarodno značenje s obzirom na planiranu i izgradnju
autoceste Banja Luka-Doboj te planirana nova obilaznica Zagreba koja bi povezala čvorove Pojatno,
Gradinu, Horvati, Mraclin, Ivanić Grad i Zelinu, odnosno autoceste A2, A3, A1, A11 i A4.
1. odlomak: Navedeno stanovništvo nije značajnije transformiralo prirodni pejzaž niti upravno
organiziralo teritorij.
25.
Rimske provincije na tlu današnje Hrvatske (4. st.)
Zanimljivost, 2. odlomak, 11. red: Srednji se protezao dolinom Drave od Poetoviae preko Aquae Iasae (Varaždinske Toplice) i
Iovia Botivo (Ludbreg) do Murse (Osijek). Južni pravac povezivao je dolinom Save Emonu i Singidunum (Beograd), preko
Andautonije (Šćitarjevo), Siscije (Sisak), Maronije (Sl. Brod) i Cibalae (Vinkovci).
26.
1. odlomak, 15. red: Proces stabilizacije naseljenosti i uspostave državne organizacije najbrže se odvijao
na prostoru između Raše i Cetine, u zaobalju obalnih komuna gdje je nastala prva hrvatska država.
3
27.
Hrvatska sredinom 11. stoljeća
ČETIRI STOLJEĆA U KRALJEVSTVU S MAĐARIMA
2. odlomak, 3. red: U takvim uvjetima napredovali su agrarni odnosi i neagrarne djelatnosti, povećavao se
broj stanovnika, intenzivnije je transformiran prirodni pejzaž pretvaranjem šumskih u obradive površine.
30.
Vojna granica, iako nije bilo opasnosti od Osmanlija, podijelila je geografski prostor Hrvatske i održala se do kraja
19. stoljeća
34.
35.
36.
1. odlomak: Površinom kopna od 56 578 km2 (DGU, 2013.) Republika Hrvatska pripada srednje velikim
državama Europe. Udaljenosti između krajnjih točaka su dosta velike, a dužina svih kopnenih granica je
2374,9 kilometara (Statistički ljetopis Hrvatske 2012.). Ukupna dužina obalne crte iznosi 6278 km, od
čega obala kopna participira sa 29,9%, a obala otoka sa 70,1% dužine (SLJH 2012.).
1. odlomak, iza zadnje rečenice dodaje se: U tom je dijelu Jadranskog mora Hrvatska proglasila Zaštićeni
ekološko-ribolovni pojas.
1. odlomak, 2. red: Ta granica dužine 1011,4 km (što iznosi oko 43% ukupne dužine svih kopnenih
granica) rezultat je kasnosrednjovjekovnih i novovjekovnih sukoba kršćanske Europe s Osmanlijama.
1. odlomak, zadnja rečenica: Nakon međunarodnog priznanja Hrvatske i BiH, između te dvije države bilo
je spornih točaka, a ratifikacija ugovora o granici očekuje se tijekom 2013.
2. odlomak: Granicu prema Sloveniji dužine 667,8 kilometar (28,1% kopnenih granica) po postanku i
fizičkim obilježjima možemo podijeliti na tri segmenta.
2. odlomak, zadnja rečenica: Danas Hrvatska i Slovenija još rješavaju nekoliko graničnih sporova,
ponajprije razgraničenje u Piranskom zaljevu (Savudrijskoj vali), na Svetoj Geri i u Međimurju (meandri
Mure). O razgraničenju u Piranskom zaljevu odlučuje Arbitražni sud.
4
37.
2. odlomak: Granica prema Mađarskoj dužine 355,5 km (15%) također se dijeli na tri segmenta.
3. odlomak: Granica prema Srbiji, dužine 317,6 km (13,4%), povučena je nakon Drugog svjetskog rata
na štetu Hrvatske, jer su istočni i središnji Srijem pripali Srbiji, bez obzira na etnički sastav stanovništva i
povijesno načelo.
Zanimljivost, 3. odlomak, 7. red: Usprkos intenzivnim procesima mađarizacije, Međimurje je ostao kraj koji gotovo 94 posto
nastanjuju Hrvati (prema popisu stanovništva 2011. g.).
38.
2.odlomak: Najkraća kopnena granica Republike Hrvatske je granica prema Crnoj Gori dužine 22,6 km
(1,0%), također je povijesna granica Dubrovačke Republike odnosno Austrijske Dalmacije.
39.
Uvod, 2. red: Na osnovi prirodno-geografskih i društvenih značajki te povijesnoga razvoja izdvajaju se Panonskoperipanonska, Gorsko-kotlinska (Gorska) i Jadranska (Primorska) Hrvatska.
Prirodnogeografske regije i subregije Hrvatske
1. odlomak, 1. red: Na temelju sličnih prirodno-geografskih obilježja (reljef, klima, vode, biljni pokrov i
tlo) u Republici Hrvatskoj izdvajaju se tri regije: Panonsko-peripanonska, Gorsko-kotlinska (Gorska) i
Jadranska (Primorska) Hrvatska.
2. odlomak, 1. red: U panonsko-peripanonskoj regiji izdvajaju se sljedeće cjeline: Istočna hrvatska
ravnica, Središnje hrvatsko međurječje i Zapadno hrvatsko međurječje.
2. odlomak, 14. red: Najveći dio Zapadnog hrvatskog međurječja zauzima Središnja zavala koja se dalje
diferencira na Prigorje, Moslavinu, Pokuplje, gornju Posavinu.
3. odlomak: U gorskoj regiji izdvajaju se cjeline Gorski kotar i Lika te Ogulinsko-plaščanska udolina.
Primorska regija diferencira je na sjeverno i južno primorje. U Sjevernom hrvatskom primorju se izdvajaju
Istra, Kvarnersko primorje i Velebitsko podgorje, a u Južnom hrvatskom primorju sjeverna Dalmacija,
srednja Dalmacija i južna Dalmacija.
1. pitanje za ponavljanje: Opiši prirodno-geografska obilježja Panonsko-peripanonske, Gorsko-kotlinske i Jadranske
Hrvatske.
40.
2. odlomak (iza prve rečenice dodaju se dvije nove): Tradicionalne regije često se ne poklapaju s
geografskim regijama, iako i geografske značajke utječu na njihov obuhvat. Hrvatske povijesne regije nisu
rezultat historijsko-geografskog razvoja unutar cjelovite Hrvatske već su odraz razgraničenja među
5
41.
42.
velikim europskim silama. Bez obzira na to jesu li se povijesne regije podudarale s upravnim
razgraničenjima, one nisu odraz kompleksnoga geografskog definiranja nekog područja. Te povijesne
regije često nemaju čvrsto definirane granice…
2. odlomak, 4. red: Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina Hrvatska ima 21 županiju (20
županija i Grad Zagreb), 128 upravnih gradova i 428 općina.
Broj
Broj općina
ŽUPANIJA
upravnih
Udio u
Udio u
stanovništvu površini
gradova
25
9
Zagrebačka
7,4
5,4
25
7
Krapinsko-zagorska
3,1
2,2
12
7
Sisačko-moslavačka
4,0
7,9
17
5
Karlovačka
3,0
6,4
22
6
Varaždinska
4,1
2,2
22
3
Koprivničko-križevačka
2,7
3,1
18
5
Bjelovarsko-bilogorska
2,8
4,7
22
14
Primorsko-goranska
6,9
6,3
8
4
Ličko-senjska
1,2
9,5
13
3
Virovitičko-podravska
2,0
3,6
5
5
Požeško-slavonska
1,8
3,2
26
2
Brodsko-posavska
3,7
3,6
28
6
Zadarska
4,0
6,4
35
7
Osječko-baranjska
7,1
7,3
15
5
Šibensko-kninska
2,6
5,3
26
5
Vukovarsko-srijemska
4,2
4,3
39
16
Splitsko-dalmatinska
10,6
8,0
31
10
Istarska
4,9
5,0
17
5
Dubrovačko-neretvanska
2,9
3,1
22
3
Međimurska
2,7
1,3
1
Grad Zagreb
18,4
1,1
Hrvatska
100,0
100,0
128
428
Hrvatske županije prema udjelu stanovništva i površine te prema broju upravnih gradova i općina 2011. godine
43.
(Statistički ljetopis 2012., DZS; Popis stanovništva 2011. godine, DZS; DGU)
Zanimljivost: Statističke (NUTS) regije u Hrvatskoj
Države-članice Europske unije podijeljene su na 268 tzv. statističkih regija. To su regije koje u pravilu imaju od 800.000 do
3,000.000 stanovnika, a prema razini njihove razvijenosti određuje se financiranje njihova razvoja. Hrvatska je kao državapristupnik potkraj 2007. godine bila podijeljena u tri statističke regije. To su Sjeverozapadna Hrvatska (sa Zagrebom), Panonska
(Središnja i Istočna) Hrvatska i Jadranska Hrvatska. Ta regionalizacija ima ulogu prigodom izbora projekata razvoja koje financira
EU, a ubuduće će imati još i više. Godine 2012. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije objavilo je novu
statističku klasifikaciju prostornih jedinica RH (NUTS 2), usuglašenu s EUROSTAT-om i Europskom komisijom prema kojoj je
Hrvatska na prvoj razini prostornih jedinica čini jedinstvenu regiju, na drugoj razini podijeljena je na dvije statističke regije,
Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku, a na trećoj razini na 21 županiju. Očekuje se da će nova klasifikacija osigurati veću ukupnu
apsorpciju sredstava iz EU fondova.
6
Statističke regije Hrvatske na drugoj razini prostornih jedinica (2013.)
44.
45.
46.
49.
49.
Osnovni tekst, 1. odlomak, 1. red: U teritorijalno-političkom uređenju Gorsko-kotlinske Hrvatske očituju
se mjere za sprečavanje depopulacijskih procesa.
1. odlomak, 6. red: Područje uz rijeku Krku od Knina do Šibenika s pripadajućim otocima čini Šibenskokninsku, područje srednje Dalmacije s otocima Splitsko-dalmatinsku, a teritorij nekadašnje Dubrovačke
Republike s deltom Neretve Dubrovačko-neretvansku županiju.
zadnje pitanje za ponavljanje: Istraži koje su županije mijenjale granice od 1993. do 2013. godine.
RELJEF HRVATSKE
3. rečenica: Gorsko-kotlinska i Jadranska Hrvatska poznate su po svojem vapnenačkom sastavu stijena
odnosno kršu. Geološke i geomorfološke značajke snažno utječu na izbor i razvoj pojedinih grana
gospodarstva, a posebno poljoprivrede i turizma.
8. Geološke i geomorfološke značajke reljefa
9. Reljef Gorsko-kotlinske i Jadranske Hrvatske
10. Reljef panonskog i peripanonskog prostora
1. odlomak, 3. red: Karbonatne stijena prevladavaju u građi Jadranske i Gorsko-kotlinske Hrvatske.
1. odlomak, 5. red: Dijelovi Jadranske Hrvatske pokriveni su naslagama fliša različite starosti i debljine,
na kojima su vrijedne ratarske površine.
2. pitanje za ponavljanje: Koji su tipovi reljefa zastupljeniji u Panonsko-peripanonskoj, koji u Gorskokotlinskoj, a koji u Jadranskoj Hrvatskoj?
2. odlomak, zadnja rečenica: U Jadranskoj Hrvatskoj ovoj visinskoj zoni pripadaju zaravni u kršu, udoline
u flišu i niži oblici obalnog reljefa.
50.
Potpis tablice: Deset najviših planina u Hrvatskoj (Statistički ljetopis 2012., DZS)
1. pitanje za ponavljanje: Usporedi hipsometrijske odnose, energiju reljefa i nagib padina u Panonsko-peripanonskoj,
Gorsko-kotlinskoj i Jadranskoj Hrvatskoj.
51.
RELJEF GORSKO-KOTLINSKE I JADRANSKE HRVATSKE
Uvod: 1. rečenica: U Gorsko-kotlinskoj i Jadranskoj Hrvatskoj prevladava krški reljef.
Zadnja rečenica: Zbog reljefnih, vegetacijskih i drugih posebnosti, u Gorsko-kotlinskoj i Jadranskoj Hrvatskoj
proglašeni su brojni zaštićeni prostori.
KRŠKI RELJEF
8. red: Krškom korozijom na površini su nastale kamenice, škrape, ponikve, uvale, krška polja i zaravni u
kršu.
7
52.
10. red: U Hrvatskoj je do danas registrirano više od 11.500 speleoloških objekta bez prirodnih ulaza s
površine objekata. Među spiljama dužinom se ističe spiljski sustav Đulin ponor-Medvedica kod Ogulina
(16,4 km) koji je oblikovala ponornica Dobra, a među jamama jamski sustav Kita Gaćešina-Draženova
Puhaljka (23,3 km). Sustav Lukina jama-Trojama na Velebitu, s dubinom 1421 m, među 20 je najdubljih
jama na svijetu (2012).
OBALNI RELJEF
3. red: Jadranska se obala počela oblikovati prije 20-tak tisuća godina.
10. red: Zbog kratkog vremena, valovi još nisu stigli abrazijom oblikovati veće klifove na našoj obali.
53.
Zanimljivost:
1. odlomak, 3. red: Površina parka iznosi 218 četvornih kilometara, a 89 otoka, otočića i hridi obuhvaća tek četvrtinu te površine.
4. odlomak, zadnja rečenica: Kornati imaju i značajne spomenike kulture i povijesti, primjerice srednjovjekovnu utvrdu Turetu te
romaničku crkvicu Gospe od Tarca na Velikom Kornatu.
54.
OBILJEŽJA I TIPOVI RELJEFA (RELJEF PREMA HIPSOMETRIJSKIM ZONAMA)
1. red: Jadranska i Gorsko-kotlinska Hrvatska dio su Dinarida.
3. red: U Jadranskoj Hrvatskoj prevladavaju nadmorske visine do 400 metara, a u Gorsko-kotlinskoj
Hrvatskoj visine od 500 do 1500 metara.
1. red: U visinskoj zoni od 0 do 200 metara u Jadranskoj Hrvatskoj zastupljene su obalne nizine i reljef
zaravni.
22. red: Te naslage tla u većem dijelu Jadranske i Gorsko-kotlinske Hrvatske jedine su obradive površine.
2. odlomak, 3. red: Na krškim pobrđima izmjenjuju se uzvišenja s kanjonskim dolinama, većim
ponikvama, uvalama i krškim poljima. Krška polja nastala su u međuplaninskim zavalama kombiniranim
djelovanjem tektonskih pokreta (spuštanjem), korozije, spiranja i erozije padina te akumulacijom različitih
sedimenata posredstvom tekućica koje njima teku.
15. red: U Jadranskoj Hrvatskoj fliš se tijekom eocena taložio u plitkom moru od naplavina s kopna i vrlo
je važan u poljodjelstvu zbog izvora vode. Povoljan je za naseljavanje, stoga u Dalmatinskoj zagori flišne
krajeve nazivaju župama (zbog suprotnosti s pustom krškom okolicom).
2. odlomak, 1. red: U visinskom pojasu od 400 do 1000 metara nadmorske visine u Gorsko-kotlinskoj i
Jadranskoj Hrvatskoj veće površine zauzima reljef sredogorja.
2. odlomak, 5. red: Tipično obilježje sredogorskog reljefa su veća krška polja u Ličkoj zavali (Ličko,
Gacko, Krbavsko, Koreničko) i manja krška polja u Gorskom kotaru (Delničko, Mrkopaljsko, Drežničko,
Ogulinsko).
3. odlomak, 1. red: Iznad 1000 metara u Jadranskoj i Gorsko-kotlinskoj Hrvatskoj oblikovao se planinski
reljef.
55.
56.
57.
58.
61.
63.
64.
4. i 6. pitanje za ponavljanje: Kojim su procesima nastala krška polja? Pokaži na geografskoj karti veća krška polja,
flišne zone, sredogore i planine.
potpis karte: Hipsometrijska karta Panonsko-peripanonske Hrvatske
18. red: Primjeri močvara na dijelovima poloja su Kopački rit, Lonjsko polje, Crna mlaka, Jelas polje i
drugi.
PRAPORNE ZARAVNI I POBRĐA
9. red: Najveće lesne zaravni su Vukovarska, Đakovačka (Đakovačko-vinkovačka), Erdutska i Baranjska.
12. Klima u Panonsko-peripanonskoj, Gorsko-kotlinskoj i Jadranskoj Hrvatskoj
2. odlomak, 7. red: Na privjetrinskim padinama javlja se orografski efekt zbog kojega su dijelovi Gorskokotlinskoj Hrvatske područja s najvećom količinom padalina u Hrvatskoj.
3. odlomak, 1. red: Utjecaj Jadranskog mora osjeća se u Jadranskoj Hrvatskoj, a ograničen je pružanjem
Dinarida.
TEMPERATURE ZRAKA
2. red: Prosjek za standardno razdoblje (1961.-1990) pokazuje da najviše sunčanih sati imaju dalmatinski
otoci i obala, a najmanje Gorsko-kotlinska i Peripanonska Hrvatska.
4. red: U siječnju panonska zavala i niži dijelovi Gorsko-kotlinske Hrvatske čine homogeno područje s
temperaturama od -2 do 0 °C. Najniže temperature imaju dijelovi Gorsko-kotlinske Hrvatske, niže od -2
°C.
17. red: Temperatura se smanjuje s porastom nadmorske visine, pa najniže temperature imaju planine u
Gorsko-kotlinske i gore u Peripanonskoj Hrvatskoj.
8
3. pitanje za ponavljanje: Zašto Gorsko-kotlinska Hrvatska ima najniže temperature ljeti i zimi?
65.
PADALINE
2. red: Pod utjecajem nadmorske visine i pružanja reljefa, najviše padalina primaju dijelovi Gorskokotlinske Hrvatske i planine u Jadranskoj Hrvatskoj.
VJETROVI
3. red: Zbog razlika u dnevnom zagrijavanju i hlađenju mora i kopna u Jadranskoj Hrvatskoj javljaju se
smorac i kopnenjak, a zbog različitog zagrijavanja i hlađenja planina i riječnih dolina danik i noćnik.
Zanimljivost, 1. odlomak, zadnji red: Ta se pojava naziva temperaturna inverzija i karakteristična je za
kotline, krška polja, riječne doline i druge zatvorene reljefne oblike.
66.
1. pitanje za ponavljanje: Koji su najčešći vjetrovi u Jadranskoj, a koji u Panonsko-peripanonskoj Hrvatskoj?
67.
TIPOVI KLIME U HRVATSKOJ
1. odlomak, 10. red: Raširen je u otočnom i obalnom prostoru Sjevernog hrvatskog primorja i u
unutrašnjosti Dalmacije.
1. odlomak, 13. red: Taj je podtip klime ima unutrašnja Istra, većina Gorsko-kotlinske Hrvatske, dinarske
planine u Dalmaciji i cijela Panonsko-peripanonska Hrvatska.
3. odlomak, 1. red: Najviši dijelovi Gorsko-kotlinske Hrvatske imaju vlažnu snježno-šumsku klimu (Df).
KLIMA I VEGETACIJA U PANONSKO-PERIPANONSKOJ, GORSKO-KOTLINSKOJ I
JADRANSKOJ HRVATSKOJ
uvod, 7. red: Sredozemne šume u Jadranskoj Hrvatskoj degradirane su sječom, požarima i krčenjem.
KLIMA I VEGETACIJA U JADRANSKOJ HRVATSKOJ
1. odlomak, 1. red: U Jadranskoj Hrvatskoj zastupljena su tri tipa klime.
1. odlomak, 4. red: Ljeta su vruća, a zbog kontakta prema Gorsko-kotlinskoj Hrvatskoj više je padalina
nego u sredozemnoj i umjereno toploj vlažnoj klimi s toplim ljetima.
68.
69.
Vegetacijska područja i pojasevi u Hrvatskoj
3. pitanje za ponavljanje: Koji tipovi klime se javljaju u Jadranskoj Hrvatskoj?
9
70.
KLIMA I VEGETACIJA U GORSKO-KOTLINSKOJ HRVATSKOJ
1. odlomak, 1. red: Na vrijednosti temperatura i padalina u Gorsko-kotlinskoj Hrvatskoj najviše utječe
reljef, nadmorskom visinom i pružanjem.
1. odlomak, 4. red: U siječnju niži dijelovi Gorsko-kotlinske Hrvatske imaju prosječne temperature od -2
do 0 °C, a u srpnju od 18 do 22 °C.
1. odlomak, 7. red: Magla znatno ometa odvijanje prometa u Gorsko-kotlinskoj Hrvatskoj.
2. odlomak, 1. red: Viši dijelovi Gorsko-kotlinske Hrvatske, iznad 1160 metara, imaju vlažnu snježnošumsku klimu.
2. odlomak, 4. red: Pod utjecajem reljefa i zračnih strujanja cijela Gorsko-kotlinska Hrvatska prima velike
količine padalina.
2. odlomak, 6. red: Stoga privjetrinske strane planina u Gorsko-kotlinskoj Hrvatskoj primaju najveće
količine padalina u Hrvatskoj, od oko 1200 do 2000 mm.
3. odlomak, 1. red: Prirodnu vegetaciju Gorsko-kotlinske Hrvatske čine šume.
3. odlomak, 9. red: U prijelaznom prostoru prema Peripanonskoj Hrvatskoj rastu šume hrasta kitnjaka i
običnog graba, a prema Jadranskoj Hrvatskoj šume hrasta medunca i bjelograba.
1., 2. i 4. pitanje za ponavljanje: Kako nadmorske visine i pružanje reljefa modificiraju temperature i
padaline u Gorsko-kotlinskoj Hrvatskoj? Opiši prirodnu vegetaciju Gorsko-kotlinske Hrvatske prema
visinskim zonama. Objasni utjecaj kiselih kiša na šume Gorsko-kotlinske Hrvatske.
Zanimljivost: U Panonsko-peripanonskoj Hrvatskoj prosječan broj dana sa snijegom uglavnom je manji od 50: u Osijeku 35,2
dana, u Donjem Miholjcu 39,3 dana, Bjelovaru 40,6 dana, Varaždinu 48,6 dana, Zagrebu 36,8 dana, Karlovcu 50 dana itd.
72.
73.
CRVENICE I SMEĐA TLA U JADRANSKOJ HRVATSKOJ
2. odlomak, 1. red: U Jadranskoj Hrvatskoj, na karbonatnoj podlozi razvili su se tipovi crvenice i smeđih
tala, a na flišnoj podlozi različiti tipovi smeđih tala.
1. odlomak, 3. red: No, to je gotovo jedino plodno tlo vrlo rasprostranjeno u Jadranskoj Hrvatskoj.
1. odlomak, 11. red: Ratarska tradicija Jadranske Hrvatske temelji se na gospodarskom vrednovanju
crvenice.
1. pitanje za ponavljanje: Opiši nastanak crvenice. Zašto se danas crvenica pretvara u crveno-smeđe tlo? Kakve su
mogućnosti iskorištavanja tla u Jadranskoj Hrvatskoj?
TIPOVI ISPRANIH TALA U GORSKO-KOTLINSKOJ HRVATSKOJ
1. red: U Gorsko-kotlinskoj Hrvatskoj najzastupljeniji su tipovi ispranih tala ili podzoli.
Zanimljivost, dodaje se rečenica na kraju teksta: Imena Crvena, Siva i Bijela Istra danas se ne koriste zbog transformacije pejzaža
u suvremenom razdoblju.
74.
2. odlomak: Na karbonatnoj podlozi u Gorsko-kotlinskoj Hrvatskoj, na malim površinama zadržala se
reliktna crvenica. To je tlo nastalo u tercijaru, kao i u Jadranskoj Hrvatskoj. Male površine, u višim
predjelima planina Gorsko-kotlinske Hrvatske imaju planinsku crnicu.
3. odlomak: Zbog slabe plodnosti tla, pretežno sredogorskog i planinskog reljefa te klime s dugim
zimama, agrarna proizvodnja u Gorsko-kotlinskoj Hrvatskoj ograničena je na male površine.
1. pitanje za ponavljanje: Koje su osnovne vrste tla u Gorsko-kotlinskoj Hrvatskoj?
Zanimljivost, 1. red: U Jadranskoj Hrvatskoj razvile su se lokalne vegetacijske osobitosti, koje ovise o mikrolokacijskim
klimatskim, reljefnim i pedološkim uvjetima, ali dobrim dijelom i o djelatnosti čovjeka.
75.
76.
BOGATSTVO ŠUMA
5. red: Godine 2011. u Hrvatskoj je pod šumom bilo 2,231.764 hektara ili 22.318 km2. To je 39,4%
ukupne površine Hrvatske (Statistički ljetopis Hrvatske 2012.).
9. red: I šume čine veliko prirodno bogatstvo Hrvatske s oko 4500 biljnih vrsta.
1. odlomak, 3. red: U državnom je vlasništvu 74% površine šuma, a u privatnom 26% (2011.).
2. odlomak, 1. red: Najveće površine šumskog fonda sačuvane su u Gorsko-kotlinskoj Hrvatskoj, posebice
u zapadnom dijelu.
2. odlomak, 4. red: Prema osnovnim vegetacijskim vrstama najveći dio hrvatskih šuma su bjelogorične
šume ili listače (81,4%), oko 13,6% čine četinjače, a 4,9% degradirane šume (2010.). Od pojedinačnih
vrsta drveća najveći udio imaju bukve (36%), hrast lužnjak (12%), hrast kitnjak (10%), obični grab (9%),
10
77.
jela (8%) itd. U godišnjoj posječenoj drvnoj masi udio četinjača je oko 14%, a listača oko 86% (2011.).
Godišnje se posiječe oko 6 mil. m3, a godišnji prirast je oko 10 mil. m3 drvne mase.
Kontinentalno šumsko područje uglavnom zauzima Panonsku i peripanonsku Hrvatsku i niže dijelove
Gorsko-kotlinske Hrvatske. Šume visokog krša nalaze se na planinama, a sredozemne šume na obali i
otocima Jadranske Hrvatske.
80.
Uvod, 2. red: Zaprema 4,6% površine Sredozemnog mora odnosno 0,38% površine svjetskoga mora.
9. red: Od Maranske lagune do Otrantskih vrata (paralela 39°47' N) izduženo je u smjeru sjeverozapadjugoistok 783 km (zračne duljine). Prosječna mu je širina 148 km, na najširem dijelu iznosi 222 km, a
najveće dubina 1233 m. Ukupna površina Jadranskog mora iznosi 138.595 km2, a volumen 34.977 km3.
Hrvatskoj pripada 31.067 km2 obalnog mora (22,4% ukupne površine Jadranskog mora) te još oko 18.415
km2 pripadajućeg gospodarskog pojasa na šelfu i otvorenom moru.
Predzadnji red: Zračna duljina kopnene obale iznosi 526 km, a stvarna 1880 km. Hrvatska ima 1246
otoka, otočića i hridi i indeks razvedenosti kopnene obale 3,6.
81.
Upravno-teritorijalna pripadnost obala Jadranskoga mora
država
Hrvatska
Italija
Albanija
Crna Gora
Grčka
Slovenija
Bosna i
Hercegovina
Ukupno
duljina
kopnene
obale u km
1880,0
1249,0
396,0
249,0
44,5
21,2
3839,7
49,0
32,5
10,3
6,5
1,1
0,6
duljina
obale otoka
u km
4398
23
10
11
73
-
100,0
4515
%
%
97,2
0,6
0,2
0,3
1,7
100,0
Ukupno
km
%
6278
1272
406
260
73
44,5
21,2
75,1
15,2
4,9
3,1
0,9
0,5
0,3
8354,7
100,0
(Pomorski zbornik, 1961.; DZS, Statistički ljetopis, 2012., Duplančić Leder i dr., 2004.)
Zanimljivost, 2. odlomak, 2. red: Prema suvremenim istraživanjima, u hrvatskom dijelu Jadrana je 79 otoka, 525
otočića i 642 hridi i grebena ili ukupno 1246.
84.
85.
86.
3. odlomak, 5. red: Nažalost, u tranzicijskom razdoblju hrvatska brodogradilišta nisu poslovala uspješno.
4. odlomak, 6. red: Posljednjih desetljeća turizam je najvažnija grana gospodarstva u Jadranskoj
Hrvatskoj.
5. odlomak, 2. red: Ti suvremeni procesi litoralizacije, uz gospodarski razvoj Jadranske Hrvatske, ostavili
su i negativne učinke.
2. odlomak, 1. red: Od 1989. godine posebno se prati i kakvoća mora na više od 900 plaža u Hrvatskoj.
2. odlomak, 6. red: Posljednjih godina na većini plaža stanje je izvrsno, no pojedinih godina na nekim
plažama u većim gradovima kupanje nije uvijek bilo preporučljivo. Stanje kakvoće mora može se pratiti
na pregledniku Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Do sredine 2012. godine 106 hrvatskih plaža i 18
marina steklo je i vrlo uvaženu Plavu zastavu koja se dodjeljuje prema vrlo strogim međunarodnim
kriterijima o kakvoći mora, kvaliteti okoliša i sigurnosti.
Uvod, 5. red: U značajkama voda izrazite su suprotnosti između Panonsko-peripanonske te krških područja Gorskokotlinske i Jadranske Hrvatske u kojima prevladava podzemno otjecanje.
2. odlomak, 10. red: Pakiranje izvorske pitke vode u boce postaje jedan od poslova koji se najbrže
razvijaju. U panonsko-peripanonskom području najpoznatija mjesta korištenja izvora (početkom 2013.) su
Lipik, Gorica Svetojanska, Apatovac, Bela, Stari Golubovec, Gotalovec, a u dinarskom području Civljane,
Vrlika, Sinac, Ličko Lešće, Lovinac, Sveti Rok.
3. odlomak, 1. red: Najveće su zalihe slatke vode u Gorsko-kotlinskoj Hrvatskoj gdje padne i najviše
padalina.
11
87.
Porječja, sljevovi i protočni riječni režimi u Hrvatskoj
1. red: S obzirom na to da su rijeke u Jadranskoj Hrvatskoj još relativno čiste, one su glavni izvor pitke
vode.
88.
91.
Potpis fotografije: Mrežnica – pritok Korane, poznata je po sedrenim barijerama
Uvod, 3. red: Plitvička jezera nalaze se na UNESCO-ovom Popisu svjetske prirodne baštine.
Zanimljivost, 2. odlomak, 6. red: U Jadranskoj Hrvatskoj, usprkos melioraciji, takva su staništa ostala u delti Neretve, s velikim
zamočvarenim površinama i močvarnim plitkim jezerima Kuti, Sveti Vid i Modro oko te Park prirode Vransko jezero kod Biograda.
92.
1. odlomak, 1. red: U najnižim dijelovima poloja porječja Ilove, Česme, Lonje, Karašice, Bosuta, pa i
Save i Drave, za potrebe ribnjačarstva izgradnjom umjetnih manjih brana formirane su značajne površine
koje su stalno ili povremeno pod vodom.
3. odlomak, 3. red: Dio močvara i blata ljudskim zahvatima (umjetno izgrađenim kanalima i strojnim
crpkama) pretvoren je u obradive površine, primjerice Čepić-polje, delta Neretve, močvare Vrane,
Bokanjsko i Nadinsko blato, dio doline Mirne, Blatsko polje na Korčuli te srednje Konavle.
1. pitanje za ponavljanje: Kako su nastale močvare u Panonsko-peripanonskoj Hrvatskoj, a kako u
Gorsko-kotlinskoj i Jadranskoj Hrvatskoj?
PRIRODNA JEZERA
1. red: Prirodna jezera u kršu, odnosno u Gorsko-kotlinskoj i Jadranskoj Hrvatskoj, uglavnom su
predodređena tektonikom.
Deset najvećih prirodnih i umjetnih* jezera u Hrvatskoj
Ime jezera
1.
2.
3.
4.
Vransko jezero
(Biograd)
Dubravsko jezero*
Jezero Peruća*
Prukljansko jezero
Površina
(km2)
30,7
17,1
13,0
11,1
4
Nadmorska
visina
0,1
14
64
25
138
360
0,5
Dubina
12
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Varaždinsko jezero*
Vransko jezero (Cres)
Kruščičko jezero*
Kopačevsko jezero
Borovik (Đakovo)*
Lokvarsko jezero*
10,1
5,8
3,9
1,5-3,5
2,5
2,1
14
74
3
7
40
158
16
554
80
108
770
(Statistički ljetopis 2012, DZS)
93.
2. odlomak, 2. red: U kombinaciji sa sedrenim barijerama (Skradinski buk), ovdje je nastalo nekoliko
jezera, od kojih je Prukljansko četvrto po veličini u Hrvatskoj (s oko 11 km2).
1. pitanje za ponavljanje: Objasni nastanak prirodnih jezera u Gorsko-kotlinskoj i Jadranskoj Hrvatskoj. Kako su
prirodna jezera Gorsko-kotlinske i Jadranske Hrvatske iskorištena u turističkoj ponudi? Pokaži na geografskoj karti
veće prirodna jezera u Gorsko-kotlinskoj i Jadranskoj Hrvatskoj.
UMJETNA JEZERA
1. red: Više ih je u Gorsko-kotlinskoj i Jadranskoj nego u Panonsko-peripanonskoj Hrvatskoj.
94.
Ekološko stanje površinskih voda u Hrvatskoj
BRIŠE SE TEKST (2. Odlomak, od 4. reda do kraja trećeg odlomka na 95. str.: Po kakvoći ili bonitetu…
Takav je primjer Save kod Zagreba i Siska. Novi tekst:
Ekološko stanje površinskih voda ocjenjuje se na temelju promjena fizikalno-kemijskih i
hidromorfoloških elemenata kakvoće vode u odnosu na vrijednosti uobičajene za tip vode uzrokovanih
ljudskim djelatnostima. Površinski vodotoci mogu biti ocijenjeni jednom od sljedećih pet kategorija: vrlo
dobro, dobro, umjereno, loše i vrlo loše stanje. Ako su pod utjecajem ljudskih djelatnosti promjene
elemenata kakvoće vode vrlo male ili nikakve, stanje je vrlo dobro, primjerice na izvorišnim dijelovima
većine tekućica. Dobro stanje određuje se ako vrijednosti bioloških elemenata kakvoće vode pokazuju
13
nisku razinu promjena uzrokovanih ljudskom djelatnošću, uz mala odstupanja od vrijednosti uobičajenih
za taj tip voda. Tom ocjenom ocijenjeni su npr. gornji i donji tok Kupe, donji tok Une, Zrmanje, Krke,
veći dio toka Bednje. Umjereno stanje je npr. na dijelu toka Dunava kroz Hrvatsku, u srednjem dijelu
toka Drave i Cetine, na dijelovima toka Save nizvodno od Siska. Na vodotocima koji su ocijenjeni
kategorijom umjereno stanje vrijednosti bioloških elemenata umjereno odstupaju od vrijednosti
uobičajenih za taj tip voda u nenarušenom stanju. Odstupanja su uzrokovana ljudskom djelatnošću, a
poremećaji su znatno veći nego u uvjetima dobrog stanja. Loše stanje je na površinskim vodama koje
pokazuju znakove većih promjena vrijednosti bioloških elemenata uzrokovanih ljudskim djelatnostima.
Toj kategoriji pripadaju primjerice izvorišni dijelovi Bosuta, Lonje, Orljave. Vrlo loše stanje je npr. na
donjem toku Dobre, srednjem toku Kupe, većem dijelu toka Vuke jer vode pokazuju znakove jakih
promjena vrijednosti bioloških elemenata kakvoće za taj tip površinskih voda. U vodotocima u kojima je
ekološko stanje vrlo loše izumrla je većina bioloških zajednica uobičajenih za taj tip vode.
95.
96.
97.
Potpis prve fotografije: Ekološko stanje kakvoće vode u izvorišnim dijelovima rijeka u Gorsko-kotlinskoj Hrvatskoj
je vrlo dobro – primjer Gacke
Pitanja za ponavljanje: Kako se ocjenjuje ekološko stanje površinskih voda u Hrvatskoj? Pokaži na karti dijelove
vodotoka na kojima je ekološko stanje vrlo dobro. Navedi primjere površinskih voda na kojima je ekološko stanje
dobro i umjereno. Istraži koje su ljudske djelatnosti utjecale na promjenu stanja tih dijelova vodotoka. Na kojim je
dijelovima tekuća ekološko stanje loše, a na kojima vrlo loše? Istraži koje su ljudske djelatnosti utjecale na promjenu
stanja tih dijelova vodotoka.
Uvod, 7. red: S obzirom na brojne prirodne ljepote naše zemlje, broj zaštićenih lokaliteta će se povećati.
1. i 2. odlomak: Posljednjih pedesetak godina provodi se proces zakonske zaštite koji čuva sve veći broj
prirodnih lokaliteta i za generacije koje dolaze. Zaštićene prirodne vrijednosti su zaštićena područja,
zaštićene svojte te zaštićeni minerali, sigovine i fosili. Početkom 2013. površina zaštićenih područja iznosi
6692,9 km2 što je 11,8% površine Republike Hrvatske, a razvrstana su u devet kategorija: 1. strogi
rezervat, 2. nacionalni park, 3. posebni rezervat, 4. park prirode, 5. regionalni park (2), 6. spomenik
prirode (105), 7. značajni krajolik (85), 8. park-šuma (34), 9. spomenik parkovne arhitekture (122). Zbog
iznimne vrijednosti i očuvanosti, neka su područja međunarodno zaštićena. Na UNESCO-ovom popisu
svjetske prirodne baštine je NP Plitvička jezera (od 1979.) Planina Velebit dio je međunarodne mreže
rezervata biosfere (od 1987. uključena u UNESCO-ov znanstveni program Čovjek i biosfera), a od 2012. i
regionalni park Mura-Drava-Dunav. Pet je područja na Popisu međunarodno vrijednih močvara
(Ramsarska konvencija): PP Kopački rit, PP Lonjsko polje, delta Neretve, ornitološki rezervat Crna mlaka
i PP Vransko jezero. Park prirode Papuk uključen je u Europsku mrežu geoparkova. Na Pristupnom
popisu za uvrštavanje u UNESCO-ov Popis svjetske baštine su šire područje Kornata, Velebit i Lonjsko
polje.
Uz zaštićene prirodne vrijednosti, prema zakonu o zaštiti prirode, zaštićeno je više od 3000 svojti
kategorijama strogo zaštićene divlje svojte, zaštićene divlje svojte te zaštićene zavičajne udomaćene
svojte.
Pitanja za ponavljanje: Koje su prirodne vrijednosti zaštićene u Republici prema Zakonu o zaštiti prirode? Je li
tvoja škola uključena u svjetski ekološki pokret? Kakav je odnos prema prirodi prema načelima održivog razvoja?
Koje su kategorije zaštićenih područja u Hrvatskoj? Koja zaštićena područja u Hrvatskoj imaju svjetsku važnost?
Istraži stanje zaštite prirode i okoliša u tvojem zavičaju.
NACIONALNI PARKOVI
99.
100.
101.
2. odlomak, zadnja rečenica: U nacionalnom parku zabilježeno je 1267 biljnih vrsta od kojih su 72
endemične.
2. odlomak, 1. red: Nacionalni park Kornati čini izrazito razvedena skupina od 89 otoka, otočića i hridi i
njihov akvatorij.
OSTALA ZAŠTIĆENA PODRUČJA
3. odlomak, 1. red: U Jadranskoj Hrvatskoj parkovi prirode su Velebit (1981.), Biokovo (1981.), Telašćica
(1988.), Učka (1999.), Vransko jezero kod Biograda (1999.) i Lastovsko otočje (2006.).
2. odlomak: Od ostalih zaštićenih područja 80 je posebnih rezervata, od toga 37 rezervata šumske
vegetacije. Rezervati se odnose na botaničke (zaštita biljnih vrsta), geomorfološko-hidrološke (zaštita
reljefnih oblika i voda), ornitološke (zaštita ptica), ihtiološke (zaštita riba), rezervate u moru (zaštita mora
i podmorja), zoološke (zaštita životinja), geološko-paleontološke, geografske, botaničke i druge osobitosti.
14
102.
104.
105.
Po stupnju zaštite slijede regionalni parkovi Mura-Drava i Moslavačka gora. Na popisu zaštićenih
područja Hrvatske je i stotinjak spomenika prirode (geomorfoloških, geoloških, hidroloških, botaničkih,
zooloških, paleontoloških i drugih te rijetko drveće), 85 zaštićenih krajolika, 36 park-šuma te 122
spomenika parkovne arhitekture. S obzirom na prirodne vrijednosti i ljepote Hrvatske, sljedećih godina će
se površina i broj zaštićenih prirodnih vrijednosti znatno povećati.
Pitanja za ponavljanje: Pokaži na geografskoj karti parkove prirode, stroge rezervate i regionalne parkove.
Pronađi u literaturi podatke o prirodnim ljepotama u parkovima prirode, strogim rezervatima i regionalnim
parkovima. Istraži na internetskim stranicama Državnog zavoda za zaštitu prirode promjene u broju
zaštićenih prirodnih vrijednosti te aktivnosti vezane uz ekološku mrežu NATURA 2000.
1. red: U Hrvatskoj živi oko 4,3 milijuna stanovnika.
3. red: Zadnjih desetljeća natalitet je u opadanju pa Hrvatska posljednjih godina bilježi negativnu prirodnu
promjenu.
2. odlomak, 1. red: Početkom 2. tisućljeća prije Krista na prostor Jugoistočne Europe doselila su ilirska
plemena.
PROMJENA BROJA STANOVNIKA OD 1857. GODINE DO DANAS
4. red: U posljednja dva međupopisna razdoblja (1991.-2001. te 2001.-2011.) broj stanovnika je smanjen
zbog prirodnog pada.
106.
Kretanje broja stanovnika Hrvatske po popisima od 1857. do 2011. godine
Kretanje broja stanovnika Hrvatske po regijama za odabrane popisne godine
Kretanje broja stanovnika Hrvatske od 1857. do 2011. godine
(Statistički ljetopis 2012., DZS; Popis stanovništva 2011.):
2
Dodaje se red u tablici za 2011. (4 284 889 stanovnika;
indeks 196,4; gustoća 75,7 stan/km )
Osnovni tekst, 1. red: Prosječna godišnja stopa promjene broja stanovnika od prvog do posljednjeg popisa
iznosila je 4,22 promila, pa se broj stanovnika samo udvostručio.
7. red: Dijagram kretanja broja stanovnika ukazuje na tri bitno različita razdoblja u promjeni broja
stanovnika. Do Prvog svjetskog rata porast broja stanovnika bio je dvostruko brži (prosječna godišnja
15
107.
stopa 8,55 promila), a nakon Prvog svjetskog rata počinje usporavanje i zaustavljanje porasta (prosječna
godišnja stopa iznosila je 2,42 promila). U posljednjem međupopisnom razdoblju broj stanovnika
smanjuje se po stopi 3,5 ‰, što je sporiji pad nego u međupopisnom razdoblju 1991.-2001. (7,2 ‰). Pri
analizi dijagrama treba uzeti u obzir razdoblja koja odstupaju od trenda, a to su godine nakon ratova, kada
se povećanim brojem sklopljenih brakova i učestalijim rađanjem kompenziraju ratni gubici.
2. odlomak: Nisu svi dijelovi Hrvatske imali ujednačeni tempo porasta ukupnog broja stanovnika. Južno
hrvatsko primorje, Središnja i Istočna Hrvatska imali su veći porast od prosjeka države, dok je broj
stanovnika Gorsko-kotlinske Hrvatske tri puta manji u odnosu na sredinu 19. stoljeća.
2. red: Još veće razlike u kretanju broja stanovnika uočavaju se između gradskih i seoskih naselja, obale,
otoka i unutrašnjosti Jadranske Hrvatske te između nizinskih i brdsko-planinskih prostora.
3., 4. i 8. pitanje za ponavljanje: Koliko će stanovnika imati Hrvatska 2021. godine ako prosječna
godišnja stopa promjene ostane -3,5 promila? Koliko će stanovnika živjeti u svijetu 2021. godine ako
stopa promjene broja stanovnika bude iznosila 3 promila (2012. u svijetu je živjelo 7 milijardi
stanovnika)? Zašto se broj stanovnika Hrvatske od 1857. do 2011. samo udvostručio?
RAZMJEŠTAJ STANOVNIŠTVA U HRVATSKOJ
1. odlomak, 1. red: S općom gustoćom od 75,7 st./km2 Hrvatska je srednje gusto naseljena europska
država.
2. odlomak, 1. red: Velike su razlike u gustoći naseljenosti pojedinih prirodnih cjelina, županija, općina i
upravnih gradova Republike Hrvatske. Usporedimo li podatke o gustoći naseljenosti pojedinih prirodnih
cjelina uočavamo da je najnapučenija Središnja Hrvatska (107 st/km2) u kojoj živi gotovo polovica
stanovništva Hrvatske. Iza Središnje Hrvatske slijedi Sjeverno hrvatsko primorje s gustoćom od 79 st/km2,
ali je udio te cjeline u ukupnom stanovništvu svega 12 posto.
Regionalne razlike u gustoći naseljenosti Hrvatske 2011. godine
prirodna
cjelina
SREDIŠNJA
HRVATSKA
ISTOČNA
HRVATSKA
GORSKA
HRVATSKA
SJEVERNO
HRVATSKO
PRIMORJE
JUŽNO
HRVATSKO
PRIMORJE
108.
površina
u km2
broj
stanovnika
udio u
ukupnoj
površini
(u %)
udio
u
broju
stan.
(u %)
gustoća
stan/km2
RH=100
(gustoća
naseljenosti)
19.676
2,109.630
34,8
49,2
107,2
142
11.113
741.630
19,6
17,3
66,7
88
7647
88.560
13,5
2,1
11,6
15
6300
496.847
11,1
11,6
78,9
104
11.860
848.222
21,0
19,8
71,5
94
Zanimljivost: Države s najvećim brojem stanovnika u Europi 2012. godine su Njemačka (81,7 mil.), Francuska
(63,5), Ujedinjeno Kraljevstvo (62,4), Italija (60,7) i Španjolska (48,1 mil. stanovnika). U odnosu na te demografske
divove, demografski patuljci su Vatikan (535), San Marino (30.571), Monako (34.421), Lihtenštajn (36.343) i
Andora (86.823). Hrvatskoj slične države po broju stanovnika su Moldavija (3,3 mil.), BiH (3,8), Irska (4,6),
Norveška (4,9) i Finska (5,3 mil. stanovnika).
Površina, broj stanovnika i gustoća naseljenosti hrvatskih županija 2011.
postotni
broj
površina
gustoća
udio u
postotni
ŽUPANIJA
stanovnika
u km²
(stan/km2) broju
udio
2011.
stanovnika
u površini
Zagrebačka
Krapinskozagorska
3060
317.606
103,8
7,4
5,4
1229
132.892
108,1
3,1
2,2
16
zagorska
Sisačkomoslavačka
Karlovačka
Varaždinska
Koprivničkokriževačka
Bjelovarskobilogorska
Primorskogoranska
Ličko-senjska
Virovitičkopodravska
Požeško-slavonska
Brodsko-posavska
Zadarska
Osječko-baranjska
Šibensko-kninska
Vukovarskosrijemska
Splitskodalmatinska
Istarska
Dubrovačkoneretvanska
Međimurska
Grad Zagreb
4468
3625
1261
172.439
128.899
175.951
38,6
35,6
139,5
4,0
3,0
4,1
7,9
6,4
2,2
1748
115.584
66,1
2,7
3,1
2640
119.764
45,4
2,8
4,7
3588
5353
296.195
50.927
82,6
9,5
6,9
1,2
6,3
9,5
2024
1823
2029
3647
4158
2984
84.836
78.034
158.575
170.017
305.032
109.375
41,9
42,8
78,1
46,6
73,4
36,7
2,0
1,8
3,7
4,0
7,1
2,6
3,6
3,2
3,6
6,4
7,3
5,3
2453
179.521
73,2
4,2
4,3
4540
2813
454.798
208.055
100,2
74,0
10,6
4,9
8,0
5,0
1781
729
641
122.568
113.804
790.017
68,8
156,1
1231,8
2,9
2,7
18,4
3,1
1,3
1,1
1. odlomak: U Južnom hrvatskom primorju živi petina stanovništva države, a gustoća naseljenosti nešto je
manja od državnog prosjeka. Udio stanovništva Istočne Hrvatske u ukupnom stanovništvu države
smanjuje se u posljednja dva međupopisna razdoblja i iznosi 17% (2011.). Površinom veća od Sjevernog
hrvatskog primorja, ali s najmanjim udjelom u stanovništvu države (2,1%), Gorsko-kotlinska Hrvatska
predstavljala je najrjeđe naseljeno područje s manje od 12 st/km2.
2. odlomak: Unutar regija najveće razlike javljaju se između gradskih i seoskih područja, između
ravničarskih i brdsko-planinskih predjela te između razvijenih i slabije razvijenih dijelova županija.
3. odlomak, 3. red: Najveću gustoću naseljenosti ima Grad Zagreb (1232 st/km2), a najmanju Ličkosenjska županija (9,5 st/km2). Izrazito gusto su naseljene Međimurska i Varaždinska županija (130-169
st/km2), te Krapinsko-zagorska, Splitsko-dalmatinska županija i Zagrebačka županija (100-129 st/km2).
Gusta naseljenost, na razini državnog prosjeka (75-99 st/km2) karakteristična je za županiju oko
makroregionalnog i većeg regionalnog središta. To su Primorsko-goranska i Brodsko-posavska županija.
Zanimljivost: Najgušće i najrjeđe naseljene općine u Hrvatskoj
Velike su razlike u napućenosti administrativno-teritorijalnih jedinica, posebice između općina. Vrlo rijetko su
naseljene općine (s općom gustoćom naseljenosti do 6 stanovnika na km2) Lanišće, Udbina, Civljane, Lovinac,
Karlobag, Saborsko, Gračac, Ervenik, Kijevo i Donji Lapac. Nasuprot tim općinama, prenapućene općine s gustoćom
naseljenosti većom od 300 stanovnika na km2 su Podstrana, Viškovo, Dugi Rat, Župa dubrovačka, Kostrena, Okrug,
Strahoninec, Šenkovec i Bibinje. Omjer između najrjeđe i najgušće naseljene općine (bez upravnih gradova), a to su
Lanišće i Podstrana, iznosi 342:1.
109.
1. odlomak: Gustoću naseljenosti ispod državnog prosjeka (50-74 st/km2) imale su Istarska, Osječkobaranjska, Vukovarsko-srijemska, Dubrovačko-neretvanska i Križevačko-koprivnička županija, rubno
položene u odnosu na područje najgušće naseljenosti. Pojas rijetke naseljenosti (25-49 st/km2) proteže se
17
od srednje Podravine do sjeverne Dalmacije, a obuhvaća Zadarsku, Bjelovarsko-bilogorsku, Požeškoslavonsku, Virovitičko-podravsku, Sisačko-moslavačku, Šibensko-kninsku i Karlovačku županiju.
2. odlomak: Razmještaj stanovništva Hrvatske odraz je obilježja prirodne osnove, povijesnog razvitka,
prostornog (migracijskog) i prirodnog kretanja stanovništva. Prostorna slika naseljenosti, broj i sastav
stanovništva te smještaj i oblici naseljenosti pokazuju nam utjecaj prošlosti, zrcale sadašnjost i najavljuju
budućnost. Razmještaj stanovništva znatno je poremećen tijekom velikosrpske agresije na Republiku
Hrvatsku. Popis stanovništva 2011. godine ukazuje na daljnju koncentraciju stanovništva oko glavnog
grada i oko makroregionalnih i regionalnih središta. U posljednjem međupopisnom razdoblju povećana je
gustoća naseljenosti u Gradu Zagrebu te Zagrebačkoj, Zadarskoj i Istarskoj županiji, a sve ostale županije
zabilježile su smanjenje udjela u ukupnom stanovništvu Hrvatske i gustoću naseljenosti. Najintenzivnije
demografsko pražnjenje u odnosu na 2001. Bilježe Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska i Krapinskozagorska županija. U međupopisnom razdoblju 1991.-2001. najveću demografsku depresiju zabilježile su
Sisačko-moslavačka, Zadarska, Šibensko-kninska, Karlovačka i Ličko-senjska županija.
Gustoća naseljenosti po županijama u Hrvatskoj 2011. godine
110.
Uvod, 4. red: Od 1991. Hrvatska bilježi prirodni pad stanovništva. Stope rodnosti danas iznose oko 10 promila.
PRIRODNA PROMJENA STANOVNIŠTVA HRVATSKE OD 19. STOLJEĆA DO DANAS
1. odlomak, 6. red: Godine 2012. stopa nataliteta iznosila je 9,8 promila (41.771 živorođene djece).
2. odlomak, 7. red: Godine 2012. stopa mortaliteta iznosila je 12,1 promila (51.710 umrlih).
18
111.
Prirodno kretanje stanovništva Hrvatske od 1948. do 2012. godine
112.
1. odlomak, 4. red: I 2012. godine Hrvatska je zabilježila negativnu prirodnu promjenu od 2,3 promila.
Prirodni prirast (pozitivnu prirodnu promjenu) zabilježile su samo Splitsko-dalmatinska i Međimurska
županija te Grad Zagreb, prirodni pad sve ostale županije. Prostorne razlike u vrijednosti odrednica
prirodnog kretanja stanovništva još su izraženije na razini upravnih gradova i općina. Godine 2012.
prirodni prirast zabilježen je u 26 upravnih gradova i 58 općina, nulti prirodni prirast u jednom upravnom
gradu i šest općina, a prirodni pad u čak 101 upravnom grada i 364 općine Republike Hrvatske.
BIOREPRODUKCIJA STANOVNIŠTVA, VITALNI INDEKS I SMRTNOST DOJENČADI
Na kraju zadnje rečenice prvog odlomka dodaju se podaci u zagradi (2007. = 1,40; 2008. = 1,47;
2009.=1,50; 2010.=1,46; 2011.=1,41).
113.
114.
2. odlomak, 4. red: Godine 2012. vitalni indeks iznosio je 80,8. Najniži vitalni indeks 2012. godine imale su
Ličko-senjska (44,8), Karlovačka (53,7), Krapinsko-zagorska (62,7), Šibensko-kninska (63,4) i
Bjelovarsko-bilogorska županija (63,9).
2. red: Godine 2012. stopa smrtnosti dojenčadi iznosila je 3,6 i među najnižima je u svijetu.
Uvod, 1. red: Popis stanovništva 2011. godine pokazuje izrazito nepovoljno stanje i trendove u strukturi stanovništva
u biološkoj strukturi odnosno u strukturi prema spolu i dobi.
1. odlomak, 5. red: U posljednjem međupopisnom razdoblju udio žena u ukupnom stanovništvu je
51,78%, što znači da nije bilo značajni promjena sastava stanovništva prema dobi u odnosu na
međupopisno razdoblje 1991.-2001.
1. odlomak, 10. red: Popis 2011. godine pokazao je prilično uravnotežen omjer ženskog i muškog
stanovništva (51,78% : 48,22%).
Dodaje se redak u tablicu za 2011.:
Koeficijenti maskuliniteta u ukupnom stanovništvu i po velikim dobnim skupinama
godina
1953.
1971.
1991.
2001.
2011.
0-14 godina
1039
1047
1049
1048
1054
15-64 godine
873
946
996
988
998
65 i više godina
683
650
590
619
641
UKUPNO
935
938
904
928
931
Zanimljivost: Koeficijent dobne ovisnosti
2. red: Koeficijent dobne ovisnosti starih (broj starih osoba na 100 osoba u radnoj dobi) 2011. godine je 26,4.
5. red: Istovremeno, koeficijent dobne ovisnosti mladih iznosio je 22,7, a u svijetu dvostruko više.
115.
1. odlomak, 5. red: Najviši koeficijent feminiteta ima Grad Zagreb (113,9), a najniži Ličko-senjska
županija (100,9). Iako je u svim županijama višak žena u dobnoj skupini 65 i više godina, to je posebno
19
prisutno u Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj i Virovitičko-podravskoj županiji u kojima je gotovo
dvostruko više žena nego muškaraca u staroj dobnoj skupini.
SASTAV STANOVNIŠTVA PREMA DOBI
1. odlomak, 3. red: Biološka struktura stanovništva grafički se predočava vrpčastim dijagramom (dobnospolnom „piramidom“). Usporedba dijagrama za 1953. i 2011. godinu pokazuje da je Hrvatska u kratkom
razdoblju doživjela temeljitu mijenu dobnog sastava stanovništva. Još 1953. godine Hrvatska je imala
mladu populaciju jer je udio mlade dobne skupine (0-19 godina) iznosio 36,8%, a 2011. smanjen je na
20,9%. U samo šest desetljeća udio mladog stanovništva drastično je smanjen, a udio starog stanovništva
(60 i više godina) povećan s 10,3 na 24,1%.
1. odlomak, 17. red: Indeks starosti 2011. godine iznosio je 116,3. Ako stavimo u odnos dobnu skupinu
60 i više godina prema skupini 0-19 godina, stanje nije ništa povoljnije jer je indeks starosti 115. Taj
pokazatelj, uz prosječne godišnje stope promjene broja stanovnika i stope prirodne promjene ukazuju da
se Hrvatska nalazi pred demografskim slomom.
2. odlomak, 2. red: Najveći udio starog stanovništva među županijama ima Ličko-senjska županija (24,7%
stanovništva starijeg od 65 godina), a najmanji Međimurska (15,6%), Zagrebačka (15,1%) i Splitskodalmatinska županija (16,6%). Najveći udio mladog stanovništva (0-14 godina) imaju Brodsko-posavska
županija (17,1%) i Vukovarsko-srijemska županija (17%) i a najmanji Primorsko-goranska (12,5%) i
Istarska županija (13,4%).
116.
Velike dobne skupine stanovništva RH (u %)
1961.
1991.
2001.
2011.
0-19 godina
34,3
26,5
23,8
20,9
20-59 godina
53,9
55,9
54,6
55,0
60 i više godina
11,8
17,6
21,6
24,1
Indeks starosti
34,3
66,7
90,7
115,0
1. red: Uzmemo li u obzir sve pokazatelje o sastavu stanovništva prema dobi, možemo zaključiti da
najpovoljniji dobni sastav imaju Međimurska, Splitsko-dalmatinska, Brodsko-posavska i Vukovarskosrijemska, a najnepovoljniji dobni sastav Ličko-senjska, Karlovačka, Šibensko-kninska i Sisačkomoslavačka županija.
2. odlomak, 3. red: Prosječna starost stanovništva Hrvatske je 41,7 godine, a 1961. bila je 32,5 godina.
Povećanje prosječne starosti i očekivanog trajanja života stanovništva Hrvatske od 1953. do 2011. godine
1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.
prosječna starost
muškaraca
prosječna starost žena
očekivano trajanje
života muškaraca
očekivano trajanje
života žena
29,3
30,5
32,4
33,8
35,4
37,5
39,9
31,9
59,0
33,3
64,3
35,5
65,7
37,1
66,6
38,7
68,6
41,0
71,1
43,4
73,5
63,2
69,0
72,3
74,2
76,0
78,1
79,6
20
Sastav stanovništva Hrvatske prema dobi i spolu 1953., 2001. i 2011. godine te projekcija za 2051. godinu
(Statistički ljetopis Hrvatske 2012., Žene i muškarci u Hrvatskoj 2009.)
5. i 6. pitanje za ponavljanje: Prema podacima na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku (publikacija
Popis stanovništva 2011., pregled po županijama) nacrtaj dijagram strukture stanovništva prema dobi i spolu za svoju
županiju. Usporedi biološku strukturu stanovništva svoje županije i države u cjelini.
118.
Stanovništvo starije od 15 godina prema najvišoj završenoj školi
119.
GOSPODARSKA STRUKTURA STANOVNIŠTVA
2. odlomak, 1. red: Udio aktivnog stanovništva 2011. godine iznosio je 40,2%, udio umirovljenog 28,2%,
a uzdržavanog 31,6% stanovništva u zemlji. Promjene u općoj stopi aktivnosti stanovništva tijekom
posljednjih šest popisa pokazuju da udio aktivnog stanovništva nije značajnije promijenjen od 1961.
godine, ali se smanjuje u posljednja dva međupopisna razdoblja. Velike promjene dogodile su se u udjelu
uzdržavanog stanovništva i umirovljenog stanovništva. Udio uzdržavanog stanovništva smanjen je s
48,1% na 31,6%, dok se udio umirovljenog stanovništva upeterostručio (rast s 4,9% na 28,2%).
2. odlomak, 3. red: U Hrvatskoj je 1990. godine bilo zaposleno gotovo milijun i šest stotina tisuća osoba,
da bi se taj broj u 2002. smanjio na oko milijun i tri stotine i pedeset tisuća ili za oko 15 posto, a do kraja
2012. dodatno je smanjen na 1,337.746. U istom usporednom razdoblju broj zaposlenih kod pravnih osoba
smanjen je za oko 29 posto i posljednjih desetak godina kreće se od 1,1 do 1,2 mil.
21
2. odlomak, 11. red: Nova gospodarska kriza od kraja 2008. godine uzrokovala je novi val smanjivanja
zaposlenosti.
3. odlomak, 1. red: S druge strane, broj umirovljenika povećao se sa 567.000 u 1990. na čak 1,208.000 u
2011. godini ili za oko 113 posto. Najbrže je porastao broj nezaposlenih, pogotovo stoga što je upravo dio
najvećih poduzeća smanjio broj zaposlenih. Godine 1991. popisano je u Hrvatskoj oko 161.000, 2001. čak
oko 395.000 nezaposlenih, što je povećanje za oko 145 posto, a 2012. prosječni broj nezaposlenih je
358.200.
Struktura stanovništva prema aktivnosti od 1961. do 2011. godine (Statistički ljetopis Hrvatske 2012., DZS)
Kretanje nezaposlenosti u Hrvatskoj od 1952. do kraja 2012. godine (Statistički ljetopis Hrvatske 2012., DZS)
22
Udio zaposlenog stanovništva u pravnim osobama prema sektorima gospodarskih djelatnosti Hrvatske (Statistički
ljetopis Hrvatske 2012., DZS)
120.
1. odlomak, 3. red: Nezaposlenost se počela smanjivati 2002. godine i taj je trend nastavljen do kraja
2008. godine (7%), a zatim je uslijedio trend rasta nezaposlenosti do stope 21,1%.
2. odlomak, 6. red: U taj broj uključeni su vlasnici tvrtki koji samostalno obavljaju obrt ili slobodnu
profesiju i njihovi zaposlenici, 15,7% svih zaposlenih (2012.). Od 1991. do 2011. godine udio zaposlenih
u privatnom sektoru kontinuirano raste i 2011. čini 56% svih zaposlenih.
3. odlomak, 1. red: Među pojedinim sektorima gospodarstva 2012. godine najveći udio u broju
zaposlenih imao je tercijarni sektor (69,1%), zatim sekundarni (28,7%), a najmanji udio primarni sektor
(2,2% zaposlenih).
23
121.
Prostorne razlike u zaposlenosti u upravnim gradovima i općinama Hrvatske 2011. godine
2. odlomak, 5. red: Do 2012. godine nije značajnije promijenjen redoslijed grana s najvećim brojem
zaposlenih, ali je promijenjen udio zaposlenih. Industrija je i dalje pojedinačno najvažnija gospodarska
djelatnost u Hrvatskoj s 18 posto zaposlenih. Udio zaposlenih u trgovini na veliko i malo ostao je 16
posto, dok je na trećem mjestu obrazovanje i znanost s udjelom 9,8 posto.
3. odlomak, 1. red: Gospodarska struktura stanovništva po sektorima gospodarstva u drugoj polovici 20. i
početkom 21. stoljeća ukazuje na intenzivne procese deagrarizacije pod utjecajem nagle industrijalizacije.
Hrvatska se u šest desetljeća razvila iz poljoprivrednog (redoslijed sektora I-II-III) u uslužni tip (redoslijed
sektora III-II-I) gospodarske strukture stanovništva.
4. i 6. pitanje za ponavljanje: Kakve su se promjene dogodile u redoslijedu sektora gospodarstva u ukupnom broju
zaposlenih tijekom druge polovice 20. i početkom 21. stoljeća? Na mrežnim stranicama Državnog zavoda za
statistiku (publikacija Popis stanovništva 2011., podaci po županijama, gradovima i općinama) pronađi podatke o
gospodarskoj strukturi stanovništva u tvojoj županiji i prikaži ih dijagramom.
123.
ETNIČKI STRUKTURA
1. odlomak, 1. red: Od ukupnog stanovništva 2011. godine prema etničkoj pripadnosti izjasnilo se 98,4%,
nije se izjasnilo 1,35% stanovništva, a 0,22 je nepoznato i neraspoređeno. Među stanovništvom koje se
nije etnički izjasnilo, 0,65% stanovništva izjasnilo se u smislu regionalne pripadnosti.
2. odlomak, 1. red: Budući da su Hrvati činili 90,4% ukupnog stanovništva, Hrvatska je u europskim
mjerilima nacionalno homogena država. Najveći udio među etničkim manjinama imali su Srbi (4,4%),
Bošnjaci (zajedno s Muslimanima i Bosancima 0,96%), Talijani (0,42%), Albanci (0,42%), Romi (0,40%),
Mađari (0,33%) i Slovenci (0,25%). Među ostalim manjinama s udjelom od 0,1 do 0,25% popisani su
Česi, Slovaci, Crnogorci i Makedonci, a s udjelom manjim od 0,01% do 0,1% Nijemci, Rusini, Ukrajinci,
Rusi, Poljaci, Židovi, Kinezi, Rumunji, Turci, Bugari, Austrijanci i Francuzi.
24
Etnička struktura stanovništva Hrvatske 2011. godine
Promjene udjela manjina u etničkoj strukturi stanovništva Hrvatske od 1961. do 2011. godine (Popis stanovništva
2001. i 2011.; Statistički ljetopis 2008., DZS)
124.
2. odlomak, zadnji red: S druge strane smanjio se udio Srba, udio stanovnika koji se nisu nacionalno
izjasnili te kategorije Jugoslaveni i neopredijeljeni (kojih nije bilo na popisu 2001.).
25
Prostorni raspored Hrvata po županijama u Hrvatskoj – prema postotnom udjelu 2011. godine
Zanimljivost: U Hrvatskoj živi više od 80 nacionalnosti
3. red: To je dokazao i popis 2011. godine. Osim sedam etničkih manjina koje su već spomenute (i koje imaju više od deset tisuća
članova), u Hrvatskoj živi još: 4753 Slovaka, 4571 Crnogoraca, 4138 Makedonaca, 2965 Nijemaca, 1936 Rusina, 1878
Ukrajinaca, 1279 Rusa, 672 Poljaka, 509 Židova, 492 Kineza, 435 Rumunja, 419 Amerikanaca, 367 Turaka, 350 Bugara, 297
Austrijanaca, 273 Francuza, 212 Engleza, 156 Nizozemaca, 139 Britanaca, 139 Arapa, 137 Švicaraca, 105 Grka, 91 Kanađanin,
88 Brazilaca, 88 Australaca, 85 Španjolaca, 74 Moldavca, 71 Sirijac, 68 Bjelorusa, 68 Palestinaca, 62 Belgijanca, 58 Šveđana, 54
Japanca, 45 Indijaca, 40 Čileanaca, 39 Iraca, 37 Armenaca, 36 Libanonaca, 35 Argentinaca, 33 Peruanca, 31 Finac, 30
Portugalaca, 30 Sudanaca, 29 Vlaha, 29 Jordanaca, 26 Korejaca, 25 Meksikanaca, 25 Alžiraca, 25 Iranaca, 24 Danca, 24 Iračana,
23 Kolumbijca, 22 Norvežana, 20 Gruzijaca, 19 Litavaca, 16 Škota, 16 Egipćana, 14 Latvijaca, 14 Novozelanđana, 13 Estonaca,
13 Kubanaca, 9 Libijaca i 7 Bolivijaca.
Popisano je i 265 pripadnika ostalih naroda Europe, 208 pripadnika ostalih naroda Azije, 160 pripadnika ostalih naroda Afrike,
126 pripadnika ostalih naroda Sjeverne Amerike, 36 pripadnika ostalih naroda Južne Amerike te 25 ostali naroda Oceanije.
U smislu nacionalne pripadnosti na popisu 2011. godine nije se nacionalno izjasnilo 54.822 osoba (od toga regionalna pripadnost
27.728), a nepoznate narodnosti i neraspoređeno bilo je 9608 osoba.
125.
2. odlomak, 2. red: Najviše Srba i drugih etničkih manjina živi u graničnim područjima prema Srbiji,
Mađarskoj, Bosni i Hercegovini te u Gradu Zagrebu.
2. odlomak, 5. red: Tako prema popisu 2011. godine razmjerno najmanje Hrvata živi na području Istarske
(68,3%), Vukovarsko-srijemske (79,2), Sisačko-moslavačke (82,4) i Ličko-senjske županije (84,1%).
Najhomogenija su pak područja Hrvata Krapinsko-zagorska (98,8 posto Hrvata), Varaždinska (97,9%),
Splitsko-dalmatinska (97,1%), Zagrebačka (97,1%), Koprivničko-križevačka (96,2%) i Brodsko-posavska
26
županija (95%).
3. odlomak, 1. red: U sljedećim popisima očekuju se određene promjene u etničkoj strukturi stanovništva
Hrvatske kao posljedica useljavanja drugih narodnosti.
126.
127.
128.
130.
131.
JEZIČNA I VJERSKA STRUKTURA
1. odlomak, 2. red: Pri popisu 2011. godine 95,6% stanovništva izjasnilo se da im je materinski jezik
hrvatski, a svega 1,2% srpski jezik. Ostali jezici ostalih zastupljenijih nacionalnih manjina imali su udio
2,01%. Prema postotnom udjelu to su talijanski, albanski, bošnjački (bosanski), romski, mađarski,
slovenski, a jezici ostalih manjina imali su udio manji od 0,2%.
1. odlomak, 2. red: Udio katolika 2011. godine iznosio je 86,4%, udio pravoslavaca 4,4% i ostalih vjera
2,2%. Među ostalim religijama najveći udio imala je islamska vjerska zajednica (1,5%). Agnostici i
neizjašnjeni činili su 2,9% stanovništva, a 3,8% stanovništva izjasnilo se da nisu vjernici i kao ateisti.
Struktura stanovništva u Hrvatskoj prema vjeroispovijesti 2011. godine
2. pitanje za ponavljanje: Uz pomoć dijagrama objasni jezičnu i religijsku strukturu stanovništva Hrvatske.
2. odlomak, 5. red: Migracijama je najprije bila zahvaćena Jadranska Hrvatska, posebice otoci, a kasnije i
ostali dijelovi Gorsko-kotlinske i Panonsko-peripanonske Hrvatske.
3. odlomak, 1. red: Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, godine 2011. u Hrvatsku je doselila
8534 osoba, a iselilo je u inozemstvo 12.699 osoba. Do 2008. godine Hrvatska je imala pozitivan
migracijski saldo. No, treba napomenuti da podaci o broju odseljenih nisu potpuno pouzdani jer ne postoji
zakonska obveza odjave prebivališta u trenutku seljenja. Od 2009. u vanjskoj migraciji Hrvatska ima
negativni migracijski saldo, a najveći gubitak stanovništva zabilježen je 2010. godine (4875). Od ukupnog
broja doseljenih 2011., 55,3% je hrvatskih državljana, a 44,6% stranaca. Najviše doseljenika (43%)
doselilo je iz Bosne i Hercegovine i odselilo u tu državu (31,7%). Za doseljeno stanovništvo iz
inozemstva, glavna su odredišta bili Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija. U
vanjskoj migraciji 2011. godine najviše stanovnika izgubili su Grad Zagreb, Sisačko-moslavačka i
Splitsko-dalmatinska županija.
UNUTARNJE MIGRACIJE
3. odlomak, 1. red: U 2011. godini naselje stalnog prebivanja promijenile su 71.403 osobe. Više od
polovice (58,1%) preseljenih osoba bila je u dobi od 20 do 49 godina i nešto više od polovice činile su
žene (54,7%). U unutarnjim migracijama 2011. godine neznatno su jače međužupanijske migracije (oko
40% ukupno preseljenog stanovništva) nego unutaržupanijske (38,1% ukupno preseljenost stanovništva
selilo je između gradova/općina unutar iste županije). Najslabije su unutarnje migracije između naselja
istoga upravnog grada ili općine (21,9% od ukupnog broja preseljenih osoba).
1. odlomak, 1. red: Za migrante koji su selili iz jedne u drugu županiju, glavna su odredišta bili Grad
Zagreb, Splitsko-dalmatinska i Zagrebačka županija. Najviši pozitivni migracijski saldo imali su Grad
Zagreb, Zagrebačka županija i Zadarska županija. Negativni migracijski saldo imalo je 14 županija, od
toga najveći Vukovarsko-srijemska i Brodsko-posavska županija.
4. odlomak, 1. red: Dnevne migracije ponajviše se odnose na putovanja zaposlenih iz mjesta stanovanja u
mjesto rada i natrag te učenika u osnovne i srednje škole i studenata na fakultete. Uspješnost dnevnih
migracija dobrim dijelom ovisi o kvaliteti prometne povezanosti pojedinih dijelova Hrvatske. Dio dnevnih
27
migranata s vremenom trajno preseli u mjesto rada.
135.
136.
137.
3. pitanje za ponavljanje: Zašto je prometna razvijenost važna za dnevne migracije?
Uvod, 1. odlomak, 6. red: Za prve je karakterističan pozitivni, a za druge negativni migracijski saldo.
Zanimljivost: Polarizacija demografskog razvoja
Na kraju prvog odlomka dodaje se rečenica: U posljednjem međupopisnom razdoblju 440 administrativno-teritorijalnih jedinica
bilježi smanjenje ukupnog broja stanovnika, najviše Nin, Cista Provo, Lovreć, Drenovnci, Sveti Lovreč, Zagvozd, Šestanovac,
Saborsko, Županja i Cetingrad.
2. odlomak, 1. red: Nasuprot brojnim depopulacijskim općinama 1991.-2001. stoji 51 administrativnoteritorijalna jedinica s porastom broja stanovnika.
Na kraju drugog odlomka dodaje se rečenica: U posljednjem međupopisnom razdoblju 440
administrativno-teritorijalnih jedinica bilježi porast ukupnog broja stanovnika, najviše Vir, Civljane,
Viškovo, Vrhovine, Ližnjan, Obrovac, Solin, Župa Dubrovačka, Podstrana i Dugo Selo.
2. odlomak: Glavno obilježje međupopisnog kretanja broja stanovnika u posljednja dva razdoblja (1991.2001. i 2001.-2011.) je depopulacija. U cijeloj je državi ukupni broj stanovnika smanjen za 7,2 posto u
prvom i 3,4 posto u drugom razdoblju. Čak u 17 županija zabilježeno je smanjenje ukupnog broja
stanovnika. U razdoblju 1991.-2001. Grad Zagreb je stagnirao brojem stanovnika, a Brodsko-posavska i
Istarska županija zabilježile su neznatan porast broja stanovnika. Jedini značajniji porast broja stanovnika
zabilježen je u Zagrebačkoj županiji (9,4%). To je odraz metropolitanizacije zagrebačke urbane regije.
Najizrazitije smanjenje broja stanovnika zabilježeno je u Ličko-senjskoj (37%), Sisačko-moslavačkoj
(26,2%), Šibensko-kninskoj (26%), Zadarskoj (24,6%) i Karlovačkoj županiji (23,2%). Evidentno je da je
proces depopulacije u navedenim županijama ubrzan ratnim zbivanjima. U posljednjem međupopisnom
razdoblju neznatan porast broja stanovnika zabilježen je u Istarskoj i Zagrebačkoj županiji te Gradu
Zagrebu, značajniji porast u Zadarskoj županiji (4,9%), a najveće smanjenje u Vukovarsko-srijemskoj
(12,3%), Brodsko-posavskoj (10,3%) i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (10%).
28
Promjena broja stanovnika u međupopisnom razdoblju 2001.-2011. u upravnim gradovima i općinama Republike
Hrvatske (Popis stanovništva 2001. i Popis stanovništva 2011., DZS)
138.
3. i 4. red: Od ukupno 6756 naselja u Hrvatskoj, najviše je patuljastih, malih i sitnih naselja sa zaseocima.
Samo su tri velika i 36 srednje velikih gradova.
140.
Uvod, 1. red: Popisom stanovništva 2011. godine u Hrvatskoj je utvrđeno 6756 naselja, pri čemu nisu zasebno
izdvojeni zaseoci i manji dijelovi naselja.
Naselja u Hrvatskoj prema broju stanovnika 2011. godine
Gorska
Hrvatska
Istočna
Hrvatska
Južno
hrvatsko
primorje
Sjeverno
hrvatsko
primorje
Središnja
Hrvatska
HRVATSKA
ukupno
Broj
naselja
%
stan.
regije
Broj
naselja
%
stan.
regije
Broj
naselja
%
stan.
regije
Broj
naselja
%
stan.
regije
Broj
naselja
%
stan.
regije
Broj
naselja
%
stan.
države
Naselja
bez
stanovnika
Patuljasta
naselja
Sitna
naselja
Mala
naselja
Srednja
naselja
Velika
naselja
Srednji
gradovi
Veliki
gradovi
REGIJE
ukupno
41
402
64
52
21
12
0
0
592
0,0
13,9
9,6
17,6
16,3
42,6
0,0
0,0
88.560
28
213
144
214
135
113
9
0
856
0,0
1,2
2,9
9,3
12,9
37,4
36,3
0,0
741.630
9
270
221
251
108
107
9
1
976
0,0
1,5
3,8
9,5
8,9
31,0
25,5
19,7
848.222
28
533
167
125
47
67
3
1
971
0,0
4,6
4,9
8,0
7,2
33,1
16,3
25,8
496.847
44
1218
729
815
348
191
15
1
3361
0,0
2,6
5,0
12,2
11,5
18,5
17,6
32,6
2.109.630
150
2636
1325
1457
659
490
36
3
6756
0,0
2,6
4,5
10,8
10,8
26,4
21,9
23,0
4.284.889
(Lukić, 2012; Popis stanovništva 2011., DZS)
141.
1. red: Od ukupnog broja naselja (6756), njih 150 (2,2%) su mrtva naselja (naselja bez stanovnika).
Najviše ih je u Središnjoj i Gorsko-kotlinskoj Hrvatskoj kao posljedica uznapredovalih procesa
depopulacije i izumiranja. Najbrojnija skupina naselja u Hrvatskoj su patuljasta naselja (39% svih
naselja). Toj veličinskoj kategoriji pripada dvije trećine naselja Gorsko-kotlinske Hrvatske, polovica
naselja Sjevernog hrvatskog primorja i trećina naselja Središnje Hrvatske. U patuljastim naseljima živi
samo 2,6 posto stanovništva države. Sitna naselja (19,6%) i mala naselja (21,6%) čine nešto manje od
polovice ukupnog broja naselja, a u njima živi 15,3 posto stanovništva Hrvatske. Sitna naselja
najzastupljenija su u Središnjoj Hrvatskoj i Južnom hrvatskom primorju gdje čine petinu ukupnog broja
naselja. Uz navedene regije, velik broj malih naselja karakterističan je za Istočnu Hrvatsku. Srednja
naselja imaju približno isti udio u broju naselja i stanovništvu države (9,8% naselja, 10,8% stanovništva).
Oko 7 posto je velikih naselja i u njima živi približno četvrtina stanovništva Hrvatske. Srednjih i velikih
naselja najviše je u Istočnoj i Središnjoj Hrvatskoj. Srednji i veliki gradovi čine manje od jedan posto
29
142.
svih naselja, ali u njima živi polovica stanovništva Hrvatske. Gorsko-kotlinska Hrvatska nema niti jedan
srednji i veliki grad, a Istočna Hrvatska nema veliki grad. U odnosu na popis stanovništva 2001. godine
zamjetno je povećanje broja mrtvih i patuljastih naselja, smanjenje broja sitnih, malih, srednji i velikih
naselja, kao i povećanje udjela stanovništva koje živi u srednjim i velikim gradovima.
2. odlomak, 7. red: Prema najnovijim geografskim istraživanjima, u Hrvatskoj je izdvojeno 139 gradskih
naselja, koja zauzimaju 6 posto ukupne površine države, a u njima je 2011. godine živjelo 2,336.824
stanovnika ili 54,5% ukupne populacije.
143.
Zanimljivost: Više od trećine svih naselja u Hrvatskoj (39%) pripada tipu patuljastih naselja, s manje od 100 stanovnika. Brojem
stanovnika najmanja naselja po županijama 2011. godine su: s po jednim stanovnikom Donji Selkovac, Mala Vranovina, Rudeži i
Zut u Sisačko-moslavačkoj županiji, Belinsko selo, Bijeli Klanac, Gornja Stranica, Laslavići, Novo Selo Perjasičko, Špehari,
Točak Perjasički i Trupinjak u Karlovačkoj županiji, Cremušina u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Crno, Donji Šehovac,
Hosnik, Kočičin, Mala Učka, Planica, Podgorani, Požarnica, Pucak, Rasohe, Valići i Zakrajc Brodski u Primorsko-goranskoj
županiji, Markovac, Končarev Kraj u Ličko-senjskoj županiji, Nježići i Prgomelje u Požeško-slavonskoj županiji, Nadvrelo i
Vučipolje u Zadarskoj županiji, Podunavlje u Osječko-baranjskoj županiji, Nos Kalik u Šibensko-kninskoj, Bucalovići, Kapovići,
Kotli, Maretići i Podkuk u Istarskoj županiji te Vidonje i Zavala u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Po dva stanovnika popisana
su u naseljima Staničići Žumberački, Stari Grad Žumberački i Vlašić Brdo u Zagrebačkoj županiji, Bukovica, Čavlovica i
Rađenovci u Sisačko-moslavačkoj županiji, Bulići, Cvijanović Brdo, Donja Stranica, Gornja Žrvnica, Gornji Goli Vrh Lipnički,
Korenić Brdo, Kraljevo Selo, Kuk, Kutanja, Lonjgari, Pavičići, Pećari i Skoblić Brdo u Karlovačkoj županiji, Mala Klisa u
Bjelovasko-bilogorskoj županiji, Brezje Dobransko, Buzin, Colnari, Doluš, Donja Lamana Draga, Donji Okrug, Gornja
Krašićevica, Gornji Okrug, Goršeti, Grmov, Javorje, Luka Krmpotska, Maklen, Male Srakane, Okrivje, Razdrto, Sleme Skradsko,
Štepci Podstenski, Vidovići, Zakrajc Turkovski i Zbišina u Primorsko-goranskoj županiji, Vedašić u Ličko-senjskoj županiji,
Jasik, Mali Budići, Mihaljevići, Ruševac i Vučin Dol u Požeško-slavonskoj županiji, Širinci u Brodsko-posavskoj županiji,
Marjanski Ivanovci u Osječko-baranjskoj županiji, Lišnjak u Šibensko-kninskoj županiji, Blaca, Krivodol i Laktac u Splitskodalmatinskoj županiji, Duričići, Rupeni i Šeraje u Istarskoj županiji te Pižinovac i Slivno Ravno u Dubrovačko-neretvanskoj
županiji.
143.
2. odlomak, 10. red: U naselju Samobor godine 2011. živjelo je 15.956 stanovnika, a u 77 ostalih naselja
21.677.
2. odlomak, zadnja rečenica: Iz navedenoga je jasno da ne možemo u gradsko stanovništvo ubrojiti svih
37.633 stanovnika upravnog Grada Samobora.
144.
Uvod, 1. red: U Hrvatskoj je prema popisu 2011. godine u ruralnom prostoru 6467 naselja i još 150 naselja bez
stanovništva.
1. odlomak, 1. red: Prema najnovijim istraživanjima (Lukić, 2012), u Hrvatskoj je izdvojeno sedam tipova
ruralnih područja.
30
145.
Tipologija ruralnih područja Hrvatske
151.
Gradska naselja i stanovništvo Hrvatske
Veličina
naselja
(broj
stanovnika)
<1999
2000-4999
5000-9999
10.000 i više
UKUPNO
Broj
naselja
Udio u ukupnom broju stanovnika Hrvatske
2011. (%)
15
54
31
39
139
0,57
4,23
4,87
44,86
54,53
31
152.
Mreža centralnih naselja Hrvatske
153.
154.
155.
156.
3. odlomak: Na temelju centraliteta, socijalno-ekonomske strukture stanovništva, morfoloških obilježja i
demografske koncentracije u Hrvatskoj možemo izdvojiti 139 gradova. Od toga čak 68 gradova ima od
2000 do 4999 stanovnika (2011.). Oko 45 posto stanovništva živi u 39 gradova većih od 10.000
stanovnika.
SREDIŠNJA HRVATSKA
2. red: Na 35% površine nacionalnog teritorija živjelo je 2011. godine 49% stanovništva.
2. odlomak, 21. red: Krajem 19. stoljeća u gradu je živjelo više od 50.000 stanovnika, 1921. godine
108.674, 1971. godine 566.224, 1991. godine 706.770, a 2011. godine 688.163 stanovnika.
Zanimljivost: Čabar – subregionalni centar?
1. red: Brojem stanovnika to je malo naselje (412 stanovnika 2011.), ali po funkcijama nadilazi status lokalnog i područnog
centra.
Osnovni tekst, 1. odlomak, 1. red: Južno hrvatsko primorje ili Splitska makroregija prostire se na 21%
nacionalnog teritorija, a u toj je makroregiji 2011. godine živjela petina ukupnog stanovništva (19,8%).
1. odlomak, 6. red: Godine 1857. u gradu je živjelo 10.358 stanovnika, 1953. godine 58.564, 1991. godine
189.388 stanovnika, a 2011. godine 167.121 stanovnik.
SJEVERNO HRVATSKO PRIMORJE
32
157.
1. odlomak, 3. red: Na prostoru koji čini 11% površine Republike Hrvatske živjelo je 2011. godine 11,6%
ukupnog broja stanovnika.
2. odlomak, zadnja rečenica: Godine 1857. u Rijeci je živjelo 20.927 stanovnika, 1961. godine 100.989,
1991. godine 168.000 stanovnika, a 2011. godine 128.384 stanovnika.
1. odlomak, 1. red: Istočna Hrvatska ili Osječka makroregija ima udio u ukupnoj površini 19,6%, a u
stanovništvu Hrvatske 17,3%.
2. odlomak, na kraju se dodaje rečenica: Godine 2011. u Osijeku je popisano 84.104 stanovnika.
162.
Kretanje broja zaposlenih u manufakturi i industriji Hrvatske s naznačenim razvojnim razdobljima hrvatskog
gospodarstva od 1857. do 2012. godine
Kretanje broja radnika u zagrebačkoj industriji od 1857. do 2011. godine
165.
PROCESI TRANZICIJE
Uvod, 3. red: I Hrvatska je prošla zahtjevne procese tranzicije, s time što je procese prestrukturiranja bitno
usporila i otežala agresija na Hrvatsku 1991-1995.
7. red: Prema većini ekonomskih pokazatelja Hrvatska je 1990. godine bila na drugom mjestu među
tranzicijskim državama, a 2011. na osmom. Tranzicija se provodila u svim segmentima gospodarskog i
društvenog života. Te promjene osobito su bile intenzivne u posljednjih nekoliko godina u procesu
priprema Hrvatske za ulazak u Europsku uniju.
Osnovni tekst, 1. odlomak, iza druge rečenice dodaje se: Ulazak u punopravno članstvo Europske unije
smatra se formalnim završetkom tranzicije, no unatoč tome, za hrvatsko gospodarstvo time proces
promjena nije završen. Nužne su i daljnje reforme u cilju jačanja konkurentnosti i rješavanja naslijeđenih
problema.
33
166.
Stope rasta ili pada ukupnog BDP-a Hrvatske od 1990. do 2012. godine (Hrvatska narodna banka, 2013)
1. odlomak, 5. red: Od tada do 2011. (kada je iznosio 13.850 USD) taj pokazatelj ima kontinuirani rast. 1.
odlomak, 9. red: Godine 2011. BDP Hrvatske niži je 41% u odnosu na prosjek Europske unije i Hrvatska
se BDP-om po stanovniku nalazi na 25. mjestu u Europi. Te odnose znatno remeti globalna gospodarska
kriza od 2008. godine.
167.
Odnos poljoprivrednog i nepoljoprivrednog stanovništva u Hrvatskoj prema popisima od 1931. do 2011. godine
168.
Zaposleno stanovništvo (u pravnim osobama) prema granama djelatnosti 2012. (izvor: Priopćenje DZS 9.2.1/12)
3. pitanje za ponavljanje: Uz pomoć dijagrama obrazloži strukturu zaposlenih 2012. godine.
Nova tablica umjesto postojeće: Osnovni demografski i gospodarski podaci o usporedivim državama
2011.
država
tis.
stan.
2012.
stopa anketne
nezaposlenosti
34
2012.
vanjski
dug
(%BDPa)
stopa
inflacije
2011.
stope
rasta
BDPa
2001.2011.
država
Češka
Mađarska
Slovačka
Slovenija
Poljska
Bugarska
Rumunjska
Hrvatska
stan.
2012.
10628,1
10008,7
5400,6
2049,2
37975,4
7306,5
21347,6
4284,9
2011.
rasta
dug
BND
BDPa
po
nezaposlenosti (%BDP- inflacije 2001.mlrd stan.
2012.
a)
2011.
2011.
USD ID
196 24190
7
40
2,1
3,3
126 20380
11,5
81
3,9
2,0
87
22610
14
42
4,1
4,7
48
27110
8,5
47
2,1
2,6
477 20450
10
57
3,9
3,3
49
13980
12
27
3,4
3,9
169 15140
7
33
5,8
4,1
60
19330
15
47
2,3
2,4
(Izvor: Hrvatska narodna banka, 2012.)
169.
1. odlomak, 17. red: Od 2001. godine kontinuirano raste ukupni broj zaposlenih, da bi 2008. iznosio
1,554.805, od toga u pravnim osobama 83 posto, a u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija 17 posto.
Pod utjecajem globalne krize, zaposlenost se smanjuje u posljednje četiri godine, bez promjene udjela
zaposlenih u djelatnostima obrta i slobodnih profesija.
Kretanje broja zaposlenih u Hrvatskoj od 1994. do 2012. godine (Statistički ljetopis Hrvatske 2004.-2012.)
3. odlomak: Posljednjih godina zaposlenost znatno smanjena, a broj nezaposlenih povećan, ostao je i dalje
neriješen problem presporog rasta proizvodnje i bruto domaćeg proizvoda – godišnje. Hrvatska ima i
izuzetno visoki inozemni i unutarnji dug te mnogo veći uvoz od izvoza, što donekle ublažavaju rastući
prihodi od turizma. Inozemni dug 2011. iznosio je gotovo 46 milijardi eura. Svjetska gospodarska kriza
utjecala je na usporavanje rasta BDP-a 2008. (rast 1,7%), a 2009. godine očekuje se pad od 6 posto.
35
171.
Ukupni prihod po stanovniku u hrvatskim županijama 2011. godine
174.
Struktura korištenih poljoprivrednih površina 2011. godine (Statistički ljetopis Hrvatske 2012., DZS)
Struktura zasijanih površina u Hrvatskoj 2011. godine (Statistički ljetopis Hrvatske 2012., DZS)
36
176.
Stočni fond u Hrvatskoj 2011. godine (Statistički ljetopis Hrvatske 2012., DZS)
177.
2. odlomak, 5. red: Cementni lapor vadi se kod Našica, Splita, Umaga i Koromačnog.
Prostorni raspored važnijih energetskih i rudarskih objekata u Hrvatskoj
178.
2. odlomak, 11. red: Tako je 2011. godine izvađeno oko 664.000 tona nafte.
37
Postojeća i planirana plinovodna mreža u Hrvatskoj 2013. godine
179.
180.
NAFTA I PLIN
3. odlomak, 1. red: Važnu ulogu u prijevozu nafte ima Jadranski naftovod (dugačak 622 km). Od
prihvatno-otpremnog terminala u Omišlju (Krk) izgrađeni su krakovi prema Mađarskoj (kod Gole), Bosni
i Hercegovini (Bosanski Brod), Srbiji (Pančevo) i Sloveniji (od Virja). Posljednjih se godina dosta
raspravljalo i o povezivanju Jadranskog naftovoda s ruskim i kazahstanskim (Družba Adria, Južni tok), ali
je hrvatska javnost iskazala veliku zabrinutost za ekološku sigurnost cijelog projekta.
2. odlomak, 2. red: Glavnina plina je dobivena s polja u sjevernom Jadranu i Podravini (Molve). Kako ne
proizvodimo dovoljno ni ovog energenta, ostalih se potrebnih 30% uvozi uglavnom iz Rusije.
PROIZVODNJA I POTROŠNJA ENERGIJE U HRVATSKOJ
1. odlomak, 5. red: Zapravo, već više od 15 godina nije ozbiljnije investirano u nove veće energetske
objekte, osim jedne hidroelekrane i osam vjetroelektrana.
ENERGETSKI SUSTAV I BRIGA ZA OKOLIŠ
1. red: Hrvatski energetski sustav danas uključuje 26 hidroelektrana i 7 termoelektrana.
Proizvodnja primarne energije u Hrvatskoj 2011. godine (Energetski institut Hrvoje Požar)
38
Potrošnja ukupne energije u Hrvatskoj 2011. godine (Energetski institut Hrvoje Požar)
181.
3. odlomak, 1. red: Ovisno o godišnjoj količini padalina 26 hrvatskih hidroelektrana proizvodi od 30 do
50% raspoložive električne energije. Od ukupnih vodnih resursa iskorišteno je oko 60% u dvadeset šest
većih i manjih hidroelektrana, a ostvaruju trećinu ukupne proizvodnje električne energije.
5. odlomak, 4. red: Na tom je putu zasigurno osam vjetroelektrana, od kojih su prve izgrađene Ravne 1
kod grada Paga i vjetropark Trtar-Krtolin na brdu Trtar kod Šibenika, a u planu je još sedam novih
vjetroelektrana.
182.
Proizvodnja električne energije u Hrvatskoj i uvoz od 2007. do 2011. godine (GWh)
(Energetski institut Hrvoje Požar)
Ukupna potrošnja električne energije u Hrvatskoj 2010. (GWh) (Energetski institut Hrvoje Požar)
39
184.
Kretanje obujma industrijske proizvodnje u Hrvatskoj od 1990. do 2011. godine (1990.=100)
1. odlomak, 8. red: U ukupnom hrvatskom gospodarstvu sekundarni sektor sudjelovao je 1961. godine s
15,4 posto, a taj je postotak povećan na 39,2 posto 1991. te smanjen na 29 posto 2011. godine.
3. odlomak, 1. red: Usprkos tim promjenama i novim uvjetima, industrija je ostala najvažnija gospodarska
grana u Hrvatskoj. Naime, industrija je 2011. godine zapošljavala oko jedne petine svih zaposlenih,
ostvarila oko 15 posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda, a u izvozu sudjelovala s oko 90 posto
vrijednosti.
4. odlomak, 3. red: Od 1995. do druge polovice 1998. zabilježena je stagnacija ili malen porast, a zatim
ponovno polagano opadanje, pa porast, da bi stanje 2011. zapravo bilo povratak na 2005. Smanjenje
industrijske proizvodnje za čak oko 40 posto danas je glavni problem hrvatskog tranzicijskog
gospodarstva.
Realne stope rasta vrijednosti industrijske proizvodnje i bruto domaćeg proizvoda od 2001. do 2011. godine
185.
186.
Na kraju prvog odlomka dodaje se:
Krajem 2012. godine samo je oko 200.000 industrijskih radnika.
INDUSTRIJSKE REGIJE I STRUKTURA INDUSTRIJE
2. odlomak, 7. red: Naime, Zagreb je snažno razvio ostale djelatnosti, pogotovo uslužne, i u njemu se
danas okreće oko 70 posto ukupnog hrvatskog bankarskog kapitala.
40
Osam glavnih industrijskih područja Hrvatske
187.
Struktura industrije prema broju zaposlenih
41
Struktura industrije prema vrijednosti prodanih industrijskih proizvoda
188.
Uvod: Hrvatska danas od turizma zarađuje 2100 dolara po stanovniku.
1. odlomak, 7. red: Zbog posljedica rata, lošeg održavanja i zastarjelosti u Hrvatskoj je tek 2011. premašen
broj postelja u odnosu na kraj 80-tih godina 20. stoljeća. Najveći broj postelja nalazi se u privatnom
smještaju (50%), pa u kampovima i hotelima. Povoljan utjecaj na daljnji razvoj turizma ima novodovršena
mreža autocesta, a osobito konačno povezivanje Zagreba i Dubrovnika suvremenom autocestom.
Struktura smještajnih kapaciteta u hrvatskom turizmu
189.
Kretanje broja turističkih dolazaka u Hrvatsku od 1997. do 2012. godine
1. rečenica: Procjene su da u hrvatskom turizmu danas radi 80.000 osoba, a neizravno i 175.000. Prihodi
od turizma u ukupnom bruto domaćem proizvodu iznose i više od 15%, što je već 2004. godine po
stanovniku bilo 1200 američkih dolara, a 2011. godine 2100 američkih dolara.
Struktura stranih turističkih dolazaka i noćenja turista 2012. godine
42
Njemačka
Italija
Slovenija
190.
191.
Broj
turističkih Broj
noćenja
dolazaka (u tisućama)
tisućama)
1661
12.487
1150
4995
1100
6389
Austrija
892
4836
Češka
638
4389
Francuska
394
1484
Poljska
495
3134
Mađarska
328
1746
Slovačka
335
2282
Ujedinjeno Kraljevstvo
256
1237
Nizozemska
Bosna i Hercegovina
287
223
2224
1061
(u
3. odlomak, 4. red: Ukupni turistički promet 2012. godine premašuje 11,8 milijuna turističkih dolazaka, 63
milijuna noćenja i prihod od 9 milijardi dolara. Time su nadmašeni rezultati najboljih turističkih godina
prije Domovinskog rata. Podaci za 2009. godinu pokazat će koliko je svjetska gospodarska kriza ostavila
traga na hrvatskom turizmu.
4. odlomak, 1. red: Od 10,4 milijuna stranih turističkih dolazaka 2012. godine, najveći su broj činili turisti
iz Njemačke (16%) pa Slovenije, Italije i Austrije. Po broju dolazaka slijede turisti iz Češke, Francuske,
Poljske, Mađarske, Slovačke i Ujedinjenog Kraljevstva. Najveći udio noćenja ostvarili su turisti iz
Njemačke i Slovenije.
2. odlomak, 3. red: Hrvatska je tako s procijenjenom godišnjom stopom rasta većom od 9% među šest
država s najvišim stopama rasta turističkih dolazaka. Među tim državama su Italija (očekivani rast 6%),
Španjolska (8%), Turska (9%) i Grčka (10%).
TURISTIČKA PODRUČJA I TURISTIČKE REGIJE
1. odlomak, 2. red: Od ukupnog broja turističkih noćenja 95% ostvaruje se u Primorskoj Hrvatskoj.
Toplo more, sredozemna klima i vegetacija te bogata povijesna, kulturna i narodna baština najveća su
prednost ovog turističkog područja. Ovdje je turizam još 60-tih postao glavna, često i gotovo jedina
privredna djelatnost. Istra se s 32% turističkih noćenja danas ponovo preuzima vodeće mjesto po broju
noćenja. Visoki turistički promet Istre je ponajviše rezultat njene geografske blizine srednjoj Europi, duge
turističke tradicije, brojnih prirodnih ljepota i bogate povijesti. Najveća turistička središta Istre su: Rovinj,
Poreč, Medulin i Umag. Sve se više otkrivaju, dosad gotovo zanemarene, i mogućnosti slikovite
unutrašnjosti Istre. Po broju turističkih noćenja kvarnerski se otoci (Krk, Cres, Lošinj, Rab) te Opatija i
Crikvenica nalaze odmah iza Istre. Ratnim zbivanjima od 1991. do 1996. godine najviše je bilo pogođeno
dalmatinsko turističko područje. Osobitosti brojnih dalmatinskih otoka, turističkih središta (osobito
Dubrovnik), marina i nacionalnih parkova (Paklenica, Kornati, Krka i Mljet) doprinijeli su da ovaj dio
Hrvatske bilježi rast broja turističkih noćenja.
43
Turističke regije i turistička mjesta u Hrvatskoj
192.
1. odlomak, 6. red: Brojem turističkih dolazaka izdvajaju se Plitvička jezera, jedino hrvatsko područje
upisano na UNESCO-ov Popis prirodne baštine.
44
193.
Osnovna željeznička i cestovna mreža Hrvatske sredinom 2013. godine
194.
1. odlomak, 5. red: Godine 2011. u prijevozu putnika željeznički promet sudjelovao je sa 43 posto,
cestovni sa 45 posto, pomorski promet sa oko 11 posto i zračni sa manje od jedan posto.
U prijevozu roba odnosi su nešto drugačiji. Cestovni promet sudjeluje u prijevozu roba sa 58%, zatim
pomorski sa 23%, željeznički sa 9%, cjevovodni sa 6% te riječni i zračni promet sa oko 4%.
2. odlomak, 1. red: Cestovni promet temelji se na osnovnoj cestovnoj mreži od oko 29.400 kilometara
prometnica.
1. odlomak, 3. red: Sagrađeno je oko 1254 kilometara suvremenih autocesta…
2. odlomak, 5. red: Uz osobne automobile na hrvatskim je cestama oko 220.000 teretnih i specijalnih
vozila (svih vrsta).
3. odlomak, 5. red: Hrvatska željeznička mreža duga je 2722 kilometra (2012.), s time da je najveći dio
zastario te bi ga trebalo modernizirati.
45
Struktura prijevoza putnika u Hrvatskoj od 2004. do 2011. godine
Struktura prijevoza roba u Hrvatskoj 2011. godine
195.
Domaćinstva – korisnici interneta i širokopojasnog pristupa u odabranim državama Europske unije (2010. godine)
(Izvor EUROSTAT, prema HAKOM)
196.
3. odlomak, 11. red: Plovni park u pomorskom i obalnom prijevozu 2011. godine brojio je 80 putničkih i
67 teretnih brodova.
4. odlomak, 4. red: Plovni park na unutarnjim vodenim putovima 2011. godine vrlo je skroman: 24
tegljača i potiskivača te 50 ostalih plovila.
5. odlomak, 3. red: Zračnim prijevozom prevezeno je 2011. godine 2,1 milijuna putnika, pretežno u
međunarodnom prijevozu.
3. odlomak, 2. red: Samo broj mobilnih telefona premašio je brojku od pet milijuna, a time i broj kućnih
(statičnih) telefonskih aparata.
46
Hrvatske županije prema broju osobnih automobila 2011. godine
197.
Opremljenost kućanstava trajnim dobrima (2011.)
198.
2. odlomak, 2. red: Zato hrvatski robni izvoz posljednjih dvadesetak godina raste presporo, sporije nego u
ostalim tranzicijskim državama.
47
Kretanje vrijednosti robnog izvoza i uvoza Hrvatske od 2002. do 2011. godine
199.
Kretanje vrijednosti robnog izvoza i uvoza Hrvatske od 2002. do 2011. godine
izvoz
izvoz
godina tis. eura
saldo
indeks tis. eura
indeks
2002.
5,188.154
11,327.015
6,138.861
2003.
5,464.362 105,3 12,537.963 110,7
7,073.601
2004.
6,453.822 118,1 13,354.370 106,5
6,900.548
2005.
7,069.419 109,5 14,949.531 111,9
7,880.112
2006.
8,251.588 116,7 17,104.667 114,4
8,853.079
2007.
9,004.144 109,1 18,832.981 110,1
9,828.837
2008.
9,585.134 106,5 20,817.147 110,5 11,232.013
2009.
7,529.396
78,6 15,220.090
73,1
7,690.694
2010.
8,905.242 118,3 15,137.011
99,5
6,231.769
2011.
9,582.161 107,6 16,281.147 107,6
6,698.986
(Statistički ljetopis Hrvatske 2012., DZS)
pokrivenost
uvoza
izvozom
(%)
45,8
43,6
48,3
47,3
48,2
47,8
46,0
49,5
58,8
58,9
1. odlomak, 8. red: Godine 2011. inozemni dug premašio je 46 milijardi eura. Na taj dug treba dodati i
visoke kamate. U isto vrijeme indeks rasta bruto domaćeg proizvoda je nizak ili BDP pada (2012. pad
1,8%) pa se podmirivanje dugova odvija uz sve veće poteškoće.
Kretanje inozemnog duga Hrvatske od 2002. do 2011. godine (u milijunima eura)
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
mil.
eura
15.055
19.811
22.781
25.541
29.725
33.720
40.600
45.200
46.500
45.700
%
BDP
61,6
65,5
69,0
70,9
74,8
77,7
85,4
100,9
103,6
101,7
(Statistički ljetopis Hrvatske 2006-2012., DZS)
200.
1. odlomak, 3. red: Od pojedinačnih država, glavni partneri u hrvatskom izvozu 2012. godine su Italija,
Bosna i Hercegovina te Njemačka, a u uvozu Italija, Njemačka i Ruska Federacija.
48
Glavni poslovni partneri Hrvatske u izvozu 2012. godine (Priopćenje 4.2.4., DZS 2013.)
Glavni poslovni partneri Hrvatske u uvozu 2012. godine (Priopćenje 4.2.4., DZS 2013.)
49
201.
Širenje NATO-a od 1949. do sredine 2013. godine
202.
Nastanak i širenje Europske unije od 1957. do 2013. godine
203.
1. odlomak, 1. red: Početkom 2013. članice CEFTA-e su Hrvatska (istupa 1.7.2013.), Albanija, Bosna i
Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Moldavija i Srbija.
1. odlomak, 7. red: Pregovaralo se o usklađenosti zakonodavstva i o pojedinim poglavljima pravne
stečevine. Nakon završetka pregovora potpisan je 2011. Ugovor o pristupanju Europskoj uniji kojega su
50
do sredine 2013. potvrdile sve članice Europske unije (27) i Hrvatski sabor. Europsko vijeće odredilo je
datum prijama Hrvatske u članstvo Europske unije 1.7.2013.. Pregovori s Europskom komisijom nisu
napredovali očekivanim tempom. Dijelom je to bila posljedica sporih reformi u pojedinim područjima
(npr. pravosuđe, mirovinska reforma), a dijelom blokade pregovora koju je izazvala Slovenija, što je
presedan u funkcioniranju Europske unije.
51

Urbanizacija i zdravlje – javno zdravstveni izazov

Dražen Cukina: Prvi rezultati popisa stanovništva 2011. godine

GEO G3 korekcije za web

Registracioni list - Univerzitet u Travniku

UDRUŽENJE ZA ZAŠTITU FLORE I FAUNE LUKAVAC www

Program edukacija

STANOVNIŠTVO Razmještaj svjetskog stanovništva

MILJEVCI OD 1710. DO 1900. GODINE

FORMULA ZA UŠTEDU I INVALIDNOST VLAKOM NA POSAO UZ