Preuzmi dokument

Drugi kvartalni izvještaj monitoringa politika i rada javnih
službi za zapošljavanje
Sarajevo, septrmbar 2013. godine
Naziv projekta :
Unapređenje efikasnosti javnih službi za zapošljavanje:
više prilika za zapošljavanje i radna prava u BiH
“Ovaj dokument je sačinjen uz finansijsku pomoć Evropske unije. Sadržaj ovog dokumenta potpuna je
odgovornost Centara civilnih inicijativa i ni pod kojim okolnostima ne predstavlja stavove Evropke
Unije.”
Sadržaj
1.
Uvod ........................................................................................................................................ 4
2.
Sažetak ..................................................................................................................................... 5
3.
Javne službe za zapošljavanje i tržište rada ............................................................................. 6
4.
Pregled statističkih pokazatelja u vezi sa tržištem rada u BiH ................................................ 8
5.
4.1.
Zaposlenost u BiH......................................................................................................................... 9
4.2.
Neaposlenost u BiH .................................................................................................................... 10
Monitoring rada javnih službi za zapošljavanje, njihovih politika i praksi ........................... 11
5.1.
Monitoring rada Agencije za rad i zapošljavanje BiH ................................................................ 11
5.2.
Monitoring rada Federalnog zavoda za zapošljavanje i kantonalnih službi................................ 12
5.3.
Monitoring rada Zavoda za zapošljavanje RS ............................................................................ 17
5.4.
Monitoring rada Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta.......................................................... 19
6.
Usklađenost obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada .................................................. 20
7.
Web stranice javnih službi za zapošljavanje ......................................................................... 22
8.
Preporuke ............................................................................................................................... 23
9.
Aneks ..................................................................................................................................... 27
3
1.Uvod
Od početka 2013. godine, Centri civilnih inicijativa (CCI) provode projekat „Unapređenje efikasnosti
javnih službi za zapošljavanje“, koji je podržan od strane EU, s ciljem zagovaranja reformi u oblasti
zapošljavanja te, između ostalog, unaprijedi postojeće regulative koja definiše rad javnih službi za
zapošljavanje (JSZ). U sklopu projekta CCI posebno vrši i monitoring rada JSZ-ova, njihovih politika i
praksi. Osnovni cilj navedenih aktivnosti je povećanja odgovornosti u radu, efikasnosti i efektivnosti.
JSZ-ovi u BiH su javne ustanove zadužene za posredovanje u zapošljavanju i ostvarivanje prava za
vrijeme nezaposlenosti. Ove institucije predstavljaju i faktor državne intervencije na tržištu rada kroz
programe i stimulisanje zapošljavanja. JSZ-ovi su obavezni pružati pomoć nezaposlenima kako bi isti
prilagodili svoje kvalifikacije i vještine tržištima rada i kako bi im obezbijedili materijalnu sigurnost za
vrijeme nezaposlenosti. Takođe, navedene institucije su zadužene i za obezbjeđenje odgovarajućih
ljudskih potencijala poslodavcima. U BiH tržište rada je iscjepkano i visoko decentralizovano, što je,
izmedu ostalog, rezultat društveno-političkog uredenja države. U našoj zemlji na državnom nivou imamo
Agenciju za rad i zapošljavanje BiH 1 . Postoje dva entitetska zavoda (Zavod za zapošljavanje RS i
Federalni zavod za zapošljavanje)2, Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta, te 10 kantonalnih službi3.
CCI je u junu 2013. godine u Sarajevu i Banja Luci organizovao okrugle stolove na kojima je predstavljen
prvi kvartalni izvještaj monitoringa rada JSZ-ova u BiH 4 . Drugi kvartalni izvještaj formalno pokriva
vrijeme od 01.04.-30.06.2013., međutim nije ograničen samo na taj period. Praćene su i analizirane
aktivnosti JSZ-ova i prije i poslije tog vremena.
Slika br. 1: Okrugli stolovi održani u Sarajevu 18.06.2013. i u Banja Luci 20.06.2013. godine
1
http://arz.gov.ba
http://fzzz.ba i http://www.zzrs.org/
3
Ukupno postoji 14 JSZ-ova u BiH
4
http://www.posaonarodu.ba/novosti/pokrenuta-kampanja-i-odrzan-okrugli-sto/99
2
4
2. Sažetak
Drugi kvartalni izvještaj je pokazao da je opšta karakteristika rada svih JSZ-ova u BiH da najveći dio
finansijskih, materijalnih i ljudskih resursa troše na administrativne potrebe, servisiranje zdravstvenog
osiguranja nezaposlenih lica i pasivne mjere, prije svega davanje naknada za nezaposlenost i naknade
demobilisanim borcima u FBiH. Čak je i zakonima definisano da se prioritetno zadovoljavaju
administrativne potrebe, nakon toga sredstva se troše za pasivne mjere, a tek ukoliko preostane novca,
realizuju se aktivne politike zapošljavanja. Mjere i politike zapošljavanja su bile predmet monitornga
CCI-a i navedene aktivnosti su posebno analizirane u ovom izvještaju.
U izvještaju su analizirani najsvježiji statistički podaci u vezi sa tržištem rada u BiH. Predstavljen je
uporedni prikaz svih pokazatelja po godinama i mjesecima.
Takođe, značajno mjesto u izvještaju zauzimaju web stranice JSZ-ova, odnosno analiza njihovih kvaliteta
i efekata. Opšti utisak je da web stranice entitetskih zavoda značajno odskaču u kvalitetu i koristi koju
pružaju zainteresovanim osobama. Iako postoje određene stvari koje se mogu poboljšati, ove dvije web
stranice pružaju dovoljno sadržaja i informacija posjetiocima (oglasi za posao, subvencije za poslodavce,
vijesti iz sektora rada i zapošljavanja, legislativa i pravni akti zavoda itd). Nasuprot tome, web stranice
kantonalnih službi i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta uglavnom ne zadovoljavaju ni osnovne
potrebe nezaposlenih, poslodavaca i drugih građana. Kantonalne službe za zapošljavanje ZDK, TK, K10 i
PK još uvijek nisu kreirali svoje sajtove.
Analizom monitoringa definisane su određene preporuke za povećanje efikasnosti i efektivnosti JSZ-ova i
uopšte za unapređenje tržišta rada u našoj zemlji. CCI je identifikovao sljedeće preporuke:
 Povećanje sredstava za aktivne mjere i programe tržišta rada, kreiranje raznovrsnijih i
bolje ciljanih programa, naročito za teško zapošljive kategorije populacije;
 Uvođenje upravljanja prema ciljevima (mjerenje učinka) u okviru JSZ-ova;
 Izmještanje servisiranja zdravstvenog osiguranja iz nadležnosti JSZ-ova i omogućavanje u
praksi ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu svim građanima u BiH;
 Unapređenje strukture i organizacije JSZ-ova, prije svega u FBiH;
 Razdvajanje aktivnih tražilaca posla na evidencijama nezaposlenih lica JSZ-ova, od onih
osoba koji su na evidencijama samo radi ostvarivanja zdravstvene zaštite i drugih
beneficija;
 Uspostavljanje legislativnog i institucionalnog okvira za obrazovanje odraslih i cjeloživotno
učenje i u FBiH;
 Kreiranje web stranica službi za zapošljavanje ZDK, TK, K10 i PK (koje treutno ne
postoje);
5
3. Javne službe za zapošljavanje i tržište rada
U daljem tekstu predstavljeni su nadležnosti JSZ-ova u BiH, kao i nalazi monitoringa javnih politika i
rada navedenih institucija.
Osnovne obaveze JSZ-ova definasane zakonima i podzakonskim aktima su: provođenje utvrđenih politika
i mjera radi povećanja efikasnosti tržišta rada; kreiranje i realizacija programa i mjera aktivnih politika
zapošljavanja; obezbijeđenje odgovarajuće materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba;
informisanje zainteresovanih osoba o stanju u oblasti zapošljavanja.
Rad Federalnog zavoda za zapošljavanje i kantonalnih službi za zapošljavanje finansira se iz doprinosa od
plaća, prihoda od investicionih projekata i prihoda ostvarenog od pokretne i nepokretne imovine. U RS,
Zavod za zapošljavanje ima prihode iz naknada na plate, kamatnih stopa na depozite, donacija, sredstava
solidarnosti i drugih. U Brčko distriktu, Zavod za zapošljavanje se dijelom finansira iz budžeta Distrikta.5
Agencija za rad i zapošljavanje BiH je u cjelosti budžetski korisnik u okviru institucija Bosne i
Hercegovine.
Tržište rada kao nerazdvojni element tržišne privrede, isto kao i tržište robe i kapitala, u osnovi
predstavlja razmjenu rada izmedu zainteresiranih subjekata na određenom prostoru ili nivou, a gdje se
susreću ponuda i potražnja radne snage, odnosno ponuda i potražnja rada. Specifičnosti tržišta definiraju
rad kao jednu od osnovnih ljudskih vrijednosti, zbog čega je potrebno da tržište bude regulirano i
organizirano, ali i da ima određeni stupanj slobode. Mada je tržište rada u BiH specifično po mnogo čemu
u odnosu na ostale države uokruženju, ipak se izdvajaju odredene karakteristike6:
 Radno zakonodavstvo u BiH, iako podijeljeno na entitete i Brčko distrikt BiH,
relativno je usaglašeno sa konvencijama Međunarodne organizacije rada i dosta
liberalno, uporedivo čak i sa razvijenim tržišnim ekonomijama;
 Kolektivni ugovori, za razliku od zakonskih propisa, nisu najbolje prilagođeni tržišnim uvjetima
poslovanja i zadržali su neke netržišne privilegije iz predratnogperioda;
 Zakonski sistemi podrške i zaštite za nezaposlene dobro su prilagođeni zahtjevima tržišne
ekonomije, mada postoje bitne razlike u ostvarivanju tih prava po entitetima;
 Radna snaga u zvaničnom (formalnom) sektoru je starije dobi, a mladim radnicima je otežan
pristup poslovima u zvaničnom sektoru;
 Stvarna nezaposlenost je konstantno visoka, ali mnogo manja od evidentirane nezaposlenosti;
 Postoji veliki nezvanični (neformalni) sektor;
 Učešće žena u zaposlenoj radnoj snazi je među nižim u regiji, ali razlika u plaćama između
muškaraca i žena nije velika;
 Otvaranje radnih mjesta i preraspodjela poslova je mala;
 Mobilnost i fleksibilnost radne snage je mala;
5
Analiza politika u oblasti rada i zapošljavanja u cilju stvaranja fleksibilijeg tržišta rada i olakšavanja ispunjavanja
uslova u oblasti rada i zapošljavanja u procesu pristupanja Bosne i Hercegovine u Europsku Uniju, Nina Branković,
M.A.P.P; Amil Kamenica, mr sci.
6
Analiza tržišta rada i zapošljavanja, Federalni zavod za zapošljavanje, Sarajevo, maj 2012 (str. 6 i 7)
6





Sistem utvrdivanja plata nije dovoljno fleksibilan i jedna je od prepreka u otvaranju radnih mjesta
i mobilnosti radnika;
Plate u zvaničnom sektoru, u poredenju sa stopom produktivnosti u BiH, i dalje su visoke,
posmatrajući regionalni kontekst;
Veliki porezi i otežan pristup kreditima uz administrativne barijere usporavaju razvoj malih i
srednjih poduzeća;
Firme ne prijavljuju puni iznos plata;
Privatne firme su mnogo dinamičnije, posebno u rastu zaposlenosti.
Tabela 1 - Raspodjela osnovnih funkcija JSZ-ova
Osnovna
funkcija
Agencija za rad
i zapošljavanje
BiH
Zavod
za
zapošljavanje
FBIH
Zavod
za
zapošljavanje
RS
Zavod
za
zapošljavanje
Brčko distrikta
Posredovanje u
zapošljavanju
Aktivni
programi
na
tržištu rada
Informairanje
na tržištu rada
Naknada
za
nezaposlenost
Ne
Ne
Da
Da
Službe
za
zapošljavanje
FBIH
kantoni
Da
Ne
Da7
Da
Da
Da
Ne
Da
Da
Da
Da
Ne
Ne
Da
Da
Da
U JSZ-ovima u BiH zaposleno je 900 osoba. U Agenciji za rad i zapošljavanje u radnom odnosu je 28
radnika na neodređeno vrijeme, te 2 pripravnika. Zavod za zapošljavanje FBiH, te 10 kantonalnih službi
upošljavaju ukupno 5948 osobe, dok je u okviru Zavoda za zapošljavanje RS 261 zaposleni. Najmanje
zaposlenih je u Zavodu za zapošljavanje Brčko distrikta, samo 15 lica. Važno je uzeti u obzir da svi
zaposleni ne rade sa nezaposlenim licima te je taj broj oko 50% , jer postoji veliki broj pomoćnog osoblja.
Trenutni sistem, prije svega zbog zbog decentralizacije, finansira upravo ogroman broj pomoćnog osoblja
koje nije opravdan u odnosu na učinak službi za zapošljavanje. Preporuka CARDS projekta u 2006.
godini bila je da se kvantitativno, smanji omjer nezaposlenih osoba po zaposleniku službe zapošljavanja
na nivo od oko 360 do 2010. godine što nije urađeno. Jasno je da ograničena sredstva ne dozvoljavaju
zapošljavanje novih radnika koji bi se posvetili radu sa nezaposlenima. Međutim, moguće je one koji
trenutno rade na tim poslovima osloboditi nepotrebnih zaduženja, kako bi se fokusirali na svoj primarni
zadatak, a to je posredovanje u zapošljavanju i pruženje pomoći u tom procesu nezaposlenima i
poslodavcima.
7
U saradnji sa kantonalnim službama. Naime, FZZZ prati i osigurava provođenje utvrđenih politika i mjera u oblasti
rada i zapošljavanja na teritoriji Federacije.
8
U FZZZ radi 53 zaposlena, 243 radi u sjedištima službi, dok 298 radi u općinskim biroima.
7
Grafikon br.1 Zaposleni u JSZ-ovima u BiH
Zaposleni u Javnim službama za zapošljavanje
594
600
500
400
261
300
200
30
100
15
0
Republika Srpska
Federacija BiH
Agencija za rad i
zapošljavanje BiH
Brčko distrikt
Izvještaj posebno tretira oblast aktivnih politika zapošljavanja kao jedan od primarnih zadatka JSZ-ova.
Aktivna politika zapošljavanja je skup mjera za usklađivanje ponude raspoložive radne snage i potražnje,
neposredno usmjerenih u otklanjanje problema nezaposlenosti. Mjerama namijenjenim poslodavcima
nastoji se uticati na potražnju određenog profila zanimanja. Na strani nezaposlenih, aktivnim mjerama
kojima se unapređuju znanja i vještine se nastoji uticati na kvalitet ponude radne snage.
4. Pregled statističkih pokazatelja u vezi sa tržištem rada u BiH
Podaci o tržištu rada u BiH, entitetima i Brčko distriktu BiH mogu se prikupiti iz dva izvora:
administrativni podaci i Anketa o radnoj snazi (ARS). Administrativni izvori temelje se na podacima o
registrovanim zaposlenim i nezaposlenim licima iz statističkih evidencija i relevantnih ustanova na tržištu
rada (Agencija za statistiku BiH, entitetski zavodi za statistiku), dok se Anketa o radnoj snazi provodi
jednom godišnje na uzorku domaćinstava, u skladu s metodološkim pravilima Međunarodne organizacije
rada9 i Evropskog statističkog ureda (Eurostata).
9
International Labour Organization (www.ilo.org)
8
4.1. Zaposlenost u BiH
Od 1987. godine, kada je Bosna i Hercegovina imala rekordnih 1.076.000 zaposlenih, prisutna je
tendencija laganog smanjenja njihovog broja, pa je tako 1991. godine registrovano 976.000 osoba u
radnom odnosu.10. Ne treba posebno isticati da je tokom i po okončanju rata u BiH tržište rada u BiH, kao
i većina drugih socio-ekonomskih sfera, bilo razoreno.
Međutim, period od 2000. do 2008. godine u Bosni i Hercegovini bio je obilježen ekonomskim rastom i
makroekonomskom stabilnošću i u tom periodu zaposlenost je konstantno rasla. U 2009. i 2010. godini
globalna ekonomska kriza, a posebno neuspjesi na domaćem političko-ekonomskom planu, su značajno
usporili ekonomske aktivnosti u Bosni i Hercegovini. 2011. godina je donijela blagi oporavak bh.
ekonomije, međutim negativni efekti su do danas vidljivi.
Tako od kraja 2009. godine stope zaposlenosti u BiH je kontinuirano u padu i izuzetno je niska (Pogledati
tabelu br. 5)11. Iznosi gotovo jedna polovinu stope Evropske unije. Ovo je uglavnom posljedica niske
stope učešća radne snage kod ekonomski aktivnih starosnih grupa, kao i veoma visokih stopa
nezaposlenosti, posebno kod mladih. U maju 2013. godine broj zaposlenih u pravnim licima BiH iznosio
je 685.294, a od toga 282.150 žena. U odnosu na april 2013. godine broj zaposlenih u pravnim licima se
povećao za 0,1%, dok se broj zaposlenih žena takođe povećao za 0,2%.12
Stope uposlenosti žena su izuzetno niske, što ukazuje na značajne rodne nejednakosti na tržištu rada.
Zaposlenost u neformalnoj ekonomiji je velika i povećala se kao posljedica krize. Razvoj ljudskih resursa
predstavlja poseban izazov za BiH. Ukupno obrazovno postignuće stanovništva je nisko, sa velikim
razlikama među polovima, a postoji i raskorak izmedu vještina i zahtjeva tržišta rada. Nadalje, osjetljive
grupe poput Roma i lica sa invaliditetom suočavaju se sa posebnim izazovima u smislu socijalne
uključenosti i integracije u tržište rada.13
Ukupno
zaposleni
nezaposleni
Tabela 2 - Aktivno stanovništvo BiH prema administrativnim izvorima i polu
V 2013. godine
IV 2013. godine
Indeksi V 2013.
IV 2013.
ukupno
žene
ukupno
žene
ukupno
žene
685.294
282.150
684.656
281.641
100,1
100,2
547.393
276.148
549.567
10
Izvor: Agencija za statistiku BiH
Aneks Izvještaja
12
izvor: Agencija za statistiku BiH
13
Strategija zapošljavanja u BiH 2010.-2014. (str. 3)
11
9
276.387
99,6
99,9
4.2. Nezaposlenost u BiH
Dva su osnovna načina prikupljanja podataka o nezaposlenima. Prvi se odnosi na evidenciju nezaposlenih
prijavljenih na JSZ-ovima, a drugi na periodično anketiranje uzorka radne snage. Prema uputama
Međunarodne organizacije rada14 standardna međunarodna definicija nezaposlenosti obuhvata sve osobe
starije od dobne granice određene za mjerenje ekonomski aktivnog stanovništva, koje su: (1.) tokom
referentnog razdoblja bile bez posla, (2.) tokom tog perioda bile u svakom trenutku na raspolaganju za
posao, te (3.) tražile posao (preduzimale određene korake u cilju pronalaženja posla). Dakle, kriterijumi
na kojima se zasniva standardna definicija nezaposlenosti odnose se samo na aktivnost pojedinca tokom
referentnog razdoblja. Sva tri kriterijuma moraju biti zadovoljena istovremeno. Jedini izutetak se odnosi
na osobe koje imaju sporazum započinjanja posla nakon referentnog perioda te više ne traže posao, ali
zadovoljavaju ostala dva kriterijuma. Ta će lica ipak biti klasifikovana kao nezaposleni.
Ipak, s obzirom da postupak anketiranja iziskuje velike troškove, a podaci su dostupni samo u trenutku
pregleda, ovaj način prikupljanja podataka o nezaposlenima se koristi uglavnom kao korekcija podacima
sa evidencija JSZ-ova.
Grafikon br. 2 - Broj nezaposlenih lica u BiH 2009-2013. godine
600,000
500,000
400,000
BiH
FBiH
300,000
RS
200,000
Brčko
100,000
0
2009
2010
2011
2012
2013
Promašaji na unutrašnjem političko-ekonomskom planu i uticaj svjetske ekonomske krize preokrenuli su
trend smanjenja registrovanih nezaposlenih lica od oktobra 2008. godine i tri godine bilježeno je naglo
povećanje broja nezaposlenih lica registrovanih na evidencijama JSZ-ova. Trend rasta registrovane
nezaposlenosti u BiH nastavljen je i početkom 2012. godine, ali nešto usporenije nego u prethodnom
periodu, da bi od kraja 2012. i početkom 2013. ovaj trend bio promjenjen i nekoliko mjeseci zaredom
zabilježeno je blago smanjenje broja nezaposlenih lica 15.
14
15
International Labour Organisation (ILO-a),
Pogledati grafikon br. 2
10
Na dan 30.06.2013. u Bosni i Hercegovini je bilo 548.307 osoba na evidencijama zavoda i službi
zapošljavanja u BiH. U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je veći 982 ili 0,18%.
Nezaposlenost se povećala u Federaciji BiH za 1.740 osoba (0,45%) i u Brčko distriktu BiH za 13 osoba
(0,1%), dok se u Republici Srpskoj smanjila za 771 osoba (0,51%) 16 . U strukturi osoba koje traže
zaposlenje, zaključno sa 30.06.2013. godine, NKV radnika je 157.926 ili 28,80%, PKV 10.954 ili 2,00%,
KV 189.272 ili 34,52%, VKV 3.713 ili 0,68%, NSS 1.750 ili 0,32%, SSS 140.539 ili 25,63%, VŠS 7.640
ili 1,39% i VSS 36.513 ili 6,66%. Stopa registrovane nezaposlenosti za maj 2013. godine iznosila je
44,4% i u odnosu na april 2013. godine bila je manja za 0,1 postotni poen. 17
5. Monitoring rada javnih službi za zapošljavanje u BiH, njihovih politika i praksi
5.1. Monitoring rada Agencije za rad i zapošljavanje BiH
Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine (ARZ BiH) je osnovana 2003. godine, kao
samostalna upravna organizacija u okviru institucija Bosne i Hercegovine, a njene nadležnosti su
regulisane članom 6. Zakona o Agenciji za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine 18 . U ARZ BiH
zaposleno je 30 osoba.
Funkcije Agencije za rad i zapošljavanje BiH u sektoru zapošljavanja ograničene su na koordinaciju
aktivnosti s entitetskim vlastima i institucijama zapošljavanja u vezi s projektima za zapošljavanje, ali
samo onima koji su od interesa za BiH. Osim navedenog, Agencija prikuplja informacije o ponudi i
potražnji za radnom snagom na međunarodnom tržištu, podnosi te informacije entitetskim službama
zapošljavanja i inicira pripremanje i potpisivanje sporazuma iz oblasti zapošljavanja.
Za razliku od drugih institucija zapošljavanja u BiH, koje funkcioniraju kao vanbudžetski fondovi sa
svojim izvorom prihoda (doprinosi za nezaposlenost), ARZ BiH je budžetski korisnik. Njen jedini izvor
finansiranja je budžet institucija BiH.
U BiH, osim odjela za rad i zapošljavanje pri Ministrastvu civilnih poslova, nema ministarstva za rad na
državnom nivou. Ovo može predstavljati prepreku u procesu otvaranja pregovora BiH i EU. Postoje
mišljenja da je potrebno formirati državno Ministarstvo za rad i zapošljavanje. Takođe, čuju se i glasovi
da državna Agencija za rad i zapošljavanje treba da igra značajniju ulogu na tržištu rada i kroz aktivne
mjere zapošljavanja, u skladu sa raspoloživim resursima i mandatom. Naravno, gore navedeno predstavlja
osjetljivo pitanje koje je nemoguće regulisati bez političkog dogovora u BiH.
Početkom mjeseca aprila, predstavnici Agencije su potpisali Dogovor i Operativni protokol za
sprovođenje Dogovora o posredovanju pri zapošljavanju radnika iz Bosne i Hercegovine u Saveznoj
Republici Njemačkoj. Na osnovu toga 16.04.2013. objavljen je javni poziv za prijavu bh. radnicima za
zdravstvenu njegu za zapošljavanje u SR Njemačkoj. Nakon toga Agencija je, u saradnji sa GIZ
17
18
Izvor: Agencija za statistiku BiH
Službeni glasnik BiH“, broj: 21/03 i 43/09
11
institutom koji su partneri njemačke službe zapošljavanja na ovom programu, organizovala tri kruga
intervjua za njegovatelje. Ističemo da za zapošljavanjem medicinskih radnika (prije svega njegovatelja) u
SR Njemačkoj vlada veliko interesovanje u BiH. CCI s pažnjom prati proces odabira i selekcije kandidata
koji se nastavlja od jeseni.
Krajem mjeseca juna u prostorijama Agencije predstavljena je web stranica - baza ponuđača i tražioca
obuka u BiH. www.obuke.ba nastala je u sklopu projekta „Podrška obrazovanju odraslih“, s ciljem da
građanima BiH ukaže na mogućnosti koje obrazovanje odraslih nudi i kroz pozitivne primjere naglasi
bitnost cjeloživotnog učenja. Takođe, namjena ove stranice je i da podrži razvoj baze podataka o
obrazovanju odraslih, omogućavajući BiH firmama i pojedincima, pristup opširnijim informacijama o
neformalnim programima obuka kao i o stručnim ponuđačima obuka na jednom mjestu. Ova aktivnost
nastala je u saradnji GIZ, USAID-Sida FIRMA Projekta, Agencije za rad i zapošljavanje BiH, te
entitetskih zavoda. Ipak, prema našem mišljenju pomenuti sajt nije od velike koristi zainteresovanim
osobama. Nije posebno posjećen jer veoma mali broj bh. građanki i građana je dobio informaciju o tome.
Sadržaj web stranice je prilično siromašan i ne ažurira se redovno.
Od aktivnosti Agencije izdvojili bismo još i Dan otvorenih vrata koji je organizovan 15.08.2013. Svi
zainteresovani građani su tada imali priliku doći u Agenciju i vidjeti koji se to poslovi obavljaju u
Agenciji, te su mogli dobiti osnovne informacije iz djelokruga rada Agencije. Međutim, odziv građana
nije bio na zadovoljavajućem nivou.
5.2. Monitoring rada Federalnog zavoda za zapošljavanje i kantonalnih službi
Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba19 je ključni zakonski akt
u Federaciji BiH u sektoru zapošljavanja. Tri kantona u Federaciji: Sarajevo, Kanton 10 (Livno) i Unskosanski su donijeli i svoje (kantonalne) zakone o zapošljavanju.
Na podrucju Federacije BiH djeluju Federalni zavod za zapošljavanje i deset kantonalnih službi za
zapošljavanje (79 općinskih biroa za zapošljavanje) koji, u skladu sa svojim nadležnostima i funkcijama,
treba da imaju bitnu ulogu u odvijanju procesa na tržištu rada FBiH. Kako su kantonalne službe javne
ustanove, vlade kantona imenuju direktore, upravne odbore i daju saglasnosti na statut i druga akta službi
za zapošljavanje. Takođe, na statut i program rada Federalnog zavoda saglasnost daje i Vlada Federacije
BiH.
Za Federalni zavod, te za svaki od 10 kantonalnih službi postoji nezavisan sistem upravljanja, što znači da
poreski obveznici u FBiH finansiraju 11 upravnih odbora, 11 uprava i 11 administrativnih aparata.
Ilustrativno, Federalni Zavod za Penziono/Mirovinsko siguranje (PIO/MIO) je takođe decentralizovan, te
ima 10 kantonalnih/županijskih službi, ali te službe ne djeluju kao zasebne organizacione jedinice.
Administracija je centralizovana i postoji jedinstvena baza podataka korisnika. Rezultat toga je da Zavod
za PIO/MIO FBiH troši ispod 3% prihoda od doprinosa na administraciju, dok JSZ u FBiH troše oko
19
(Sl. novine FBiH Br. 55/00; 41/01; 22/05; 9/08)
12
19% 20 sredstava na administrativne troškove. Naravno, stopa doprinosa za penziono osiguranje je
značajno veća nego stopa doprinosa za osiguranje u slučaju nezaposlenosti ali je proporcionalno učešće
administracije u ukupnim troškovima zavoda za zapošljavanje nesrazmjerno prikupljenim sredstvima.
Ukupan broj zaposlenih u JSZ-ovima u FBiH iznosi 594 lica. U Federalnom zavodu radi 53 osobe, a u
kantonalnim službama 541 zaposlena osoba. Prema podacima dobijenim od Federalnog zavoda (pogledati
tabelu) oko 280 zaposlenih u svim kantonalnim službama za zapošljavanje u Federaciji neposredno radi
sa oko 390.458 nezaposlenih lica, odnosno da na svakog zaposlenog u službama za zapošljavanje u
prosjeku dolazi nešto manje 1.400 nezaposlenih osoba.
Grafikon br. 3 - Nezaposlenost u FBiH u 2012. i 2013. godini, mjesečni prikaz
Posljednji podatak o broju nezaposlenih u FBiH je iz mjeseca jula 2013. godine i iznosi 390.458 lica. Ovo
je negativni rekord evidencione nezaposlenosti u Federaciji i u odnosu na mjesec jun je veći za čak oko
5.200 osoba. Kao što je i rečeno u prethodnom kvartalnom izvještaju, blagi pad nezaposlenosti u prvim
mjesecima 2013. godine je bio samo privremenog karaktera, a sredinom godine slijedi nagli skok
nezaposlenosti. Kao što se može vidjeti na grafikonu br. 3 bili smo u pravu. Ukoliko se nastave godišnji
trendovi iz prethodnog perioda, do kraja 2013. godine možemo očekivati nastavak blagog povećanja
evidencione nezaposlenosti, na žalost.
Prosječna stopa evidencione nezaposlenosti u Federaciji BiH u 2012. godini iznosila je 46,36%, dok
prema Anketi o radnoj snazi u BiH iz 2012.21 godine iznosi 29,4%
20
21
podatak za 2012. godinu
posljednja anketa koju je ARZ BiH organizovala
13
Tabela br. 3 - Nezaposleni na evidencijama JSZ u julu 2013. po kantonima
Kanton
USK
PK
TK
ZDK
BPK SBK
HNK
ZHK
KS
LK
Nezaposlenih
ukupno
45.500 5.603 99.146 70.748 3.714 41.410 32.332 10.036 72.747 9.222
Od ukupnog broja nezaposlenih 201.119 je osoba ženskog pola, što čini nešto više od 51,5%.
U 2012. godini u FBiH 51.766 osoba je zaposleno sa evidencije nezaposlenih, dok su 58.154 osobe
prijavljene po prestanku radnog odnosa. Zadovoljena registrovana tražnja za radnicima je bila 30.024
osobe.
Analiza tržišta rada u FBiH i anketa, koju je na relevantnom uzorku od 3.000 poslodavaca 22 proveo
Federalni zavod za zapošljavanje, pokazuje da:
- najveci broj poslodavaca (27,72%) kao razlog trenutnog nedostatka zaposlenika odredenog profila
zanimanja navodi nedovoljno potrebnih kvalifikacija, radnog iskustva (18,65%) i poticajnih sredstava
(17,68%), te poreznu politiku (16,39%);
- najizraženije nezadovoljstvo poslodavaca odnosi se na nedostatak praktičnog iskustva kandidata
(32,47%), kao i na njihovu kvalifikaciju (19,63%);
- poslodavci su u skladu sa svojim planovima uvođenja promjena u tehnologiji i organizaciji rada naveli
potrebe za dodatnim osposobljavanjem zaposlenika. Na prvom mjestu je obuka za određene poslove u
okviru radnog mjesta (51,79%), te obuka za sticanje posebnih vještina u verifikovanoj instituciji
(31,73%), što je takođe povećanje za 3,6% u odnosu na 2010. godinu.
Najviše potreba za novim zapošljavanjem se odnosilo na radnike sa srednjom stručnom spremom trećeg
stepena (KV), i to 33,34%. Prema vrsti pretežne djelatnosti najviše potreba je iskazano u prerađivačkoj
industriji 29,15%, zatim u trgovini (18,11%), građevinarstvu (10,74%) i obrazovanju (10,55%).
Zanimanje šivač je u 2012. godini bilo najtraženije zanimanje, nakon čega su slijedili: prodavac,
zavarivač, bravar, stolar i ekonomist.
Pomenuta Analiza FZZZ-a zaključuje da decentralizacija onemogućava i definisanje i provođenje
politika, te stvara distorzije na tržištu i onemogućava mobilnost radne snage. Rješenje navedenih
problema je centralizacija zavoda za zapošljavanje, racionalizacija nepotrebne administracije koje je
posljedica decentralizacije i povećanja broja savjetnika za zapošljavanje kroz ostvarene uštede.23
I u ovom izvještajnom periodu Federalni zavod je nastavio provoditi aktivne politike zapošljavanja iz
prethodnog perioda. Izdvojićemo neke od projekata:
22
koji imaju najmanje 10 zaposlenih radnika
Analiza tržišta rada i zapošljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2011. godini sa procjenama za 2012.
godinu, Federalni zavod za zapošljavanje, Sarajevo, 2012.
23
14
„Jačanje konkurentnosti na tržištu rada – Prvo radno iskustvo“ je program Federalnog zavoda čija je
realizacija započela u decembru 2012. godine i koji je namijenjen mladima bez radnog iskustva. Za ovaj
program, koji se realizira u saradnji sa kantonalnim službama za zapošljavanje, Federalni zavod za
zapošljavanje je osigurao finansijska sredstva u iznosu od 4.554.000 KM na osnovu kojih je planirano
sufinansiranje stručnog osposobljavanja za rad u struci i sticanje prvog radnog iskustva za 1.000 mladih
nezaposlenih osoba.
S obzirom na to da je jedna od najvećih prepreka za mlade na tržištu rada nedostatak radnog iskustva i
nedovoljna osposobljenost za rad u struci, Federalni zavod za zapošljavanje je u okviru svojih mjera
aktivne politike zapošljavanja i za 2013. godinu planirao realizaciju sličnog programa. Međutim, upitno je
koliko je ovaj program zaista uspio i da li je uloženi novac dao efekat. Predstavnici ZZZ FBiH su
11.06.2013. u svom saopštenju iznijeli podatak o smanjenju broja nezaposlenih mladih osoba u FBiH i
ove rezultate pokušali povezati sa programom „Jačanje konkurentnosti na tržištu rada – Prvo radno
iskustvo“. Međutim, kao što ćemo vidjeti u statističkim podacima, blagi pad svih nezaposlenih (pa i
mladih) nije rezultat nekog većeg porasta zapošljavanja, nego rezultat brisanja lica sa evidencija
(kašnjenje u redovnim javljanjima na „biro“, preseljenje u inostranstvo isl.). Statistika pokazuje da je u
svim mjesecima od početka 2013. u FBiH (i svim kantonima) značajno veći broj novoprijavljenih
nezaposlenih nego lica sa evidencija koji su zaposleni.
U okviru programa Adriatic IPA Cross Border cooperation 2007-2013 Federalni zavod za zapošljavanje
je partner u projektu Adriatic Welfare Mix na osnovu kojeg će se pokušati približiti učinkovitost sistema
socijalne pomoći/politike pretpristupnih zemalja standardu u EU. Projekt u trajanju od 3 godine započeo
je u septembru 2012. godine a njegova vrijednost iznosi 2.712.220,00 €.
Opšti cilj ovog projekta je povećati saradnju među jadranskim zemljama u oblasti socijalne politke i
podrške razvoju lokalnih sistema kroz osiguravanje pružanja kvalitetnih socijalnih usluga kao bitnog
faktora životnog standarda. Takođe, cilj je predložiti uspješan model rješavanja pitanja socijalne kohezije
i jednakih mogućnosti na kreativan način.
Projekat podrške mrežama socijalne sigurnosti i zapošljavanju (SSNESP), koji realiziraju Federalno
ministarstvo rada i socijalne politike - Jedinica za implementaciju projekata socio-ekonomske podrške,
obuke i prezapošljavanja (PIU SESER) i Federalni zavod za zapošljavanje, u saradnji sa kantonalnim
službama za zapošljavanje. Riječ je o četverogodišnjem projektu koji se realizuje u saradnji sa Svjetskom
bankom i u okviru kojeg su do sada objavljena tri javna poziva za učešće u programima zapošljavanja,
samozapošljavanja i obuka, do 15. januara 2013. godine bile su obuhvaćene 3.922 nezaposlene osobe, od
čega 1.833 žene (47%). Od ukupnog broja korisnika, njih 1.989 je zaposleno kod poslodavca, 1.172 je
prošlo određenu obuku (prekvalifikacija, dokvalifikacija, stručno osposobljavanje), a 761 osoba se
samozaposlila, odnosno pokrenula vlastiti biznis.
Ukupno planirana sredstava za projekte prema Programu rada FZZZ i finansijskim planovima iznosi
40.236.000 KM od čega za aktivne politike zapošljavanja 29,6 miliona KM 24 . Planirana sredstva
namijenjena za ovu stavku iznose nešto manje od 25% od ukupnog budžeta, što bi ukoliko posmatramo
24
ovaj iznos je naknadno uvećan, prema Programu rada za 2013. iz decembra 2012. planirano je 26.790.000 KM za
aktivne politike.
15
trenutnu evidencionu nezaposlenost u FBiH iznosilo oko 75,8 KM po nezaposlenoj osobi. Radi poređenja
procenat izdvajanja za aktivne politike u prošloj 2012. godini iznosio je 17%25.
Prema postojećim finansijskim planovima za 2013. godinu javne službe za zapošljavanje u FBiH
(kantonalne službe i FZZZ) su planirale da će u tekućoj godini ostvariti ukupno cca 124 mil. KM
prihoda. Prihod od doprinosa učestvuje sa 95% u ukupnim sredstvima i prestavlja najznačajniji izvor
finansiranja ovog sektora. Za obezbjeđenje materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba planirana
su sredstva u iznosu od cca. 88,5 mil. KM.
Dramatično veliku prijetnju za čitav javni sistem zapošljavanja predstavlja i aktuelni problem u vezi s
pokrenutim sudskim postupcima radi usklađivanja novčanih naknada demobilisanih boraca. Potencijalna
težina ovih tužbenih zahtjeva ide i do cifre od 98 miliona KM. Ukoliko se to desi sektor zapošljavanja u
FBiH bi doživio totalni krah, uz niz drugih socijalnih i ekonomskih posljedica. CCI je, želeći da pokrene
sve relevantne entitetske institucije na blagovremenu reakciju, 22.07.2013. organizovao okrugli sto pod
imenom "Prepreke efikasnijim politikama zapošljavanja u FBiH". Tom prilikom ukazali smo na
neophodnost hitnog rješavanja gorućeg problema, pri čemu dio odgovornosti trebaju preuzeti Vlada
FBiH, sa resornim ministarstva rada, te boračkih pitanja, zatim Parlament sazivajući posebnu sjednicu o
politikama zapošljavanja, te Vrhovni sud Federacije.
Slika br. 2: Okrugli sto "Prepreke efikasnijim politikama zapošljavanja u FBiH", 22.07.2013. Sarajevo
Još jedan od hroničnih problema u radu JSZ-ova u FBiH je i neadekvatan i neujednačen informacionikomunikacioni sistem. Naime, Studija EU Projekta Poboljšanje aktivnog tržišta rada u BiH iz jula 2010.
godine navodi da u BiH ukupno egzistira pet različitih, zastarjelih informaciono-komunikacionih sistema,
25
U toku 2012. godine u FBiH za aktivne politike i programe zapošljavanja izdvojeno je 20.994.571 KM što iznosi 54,
38 KM po nezaposlenom licu.
16
od kojih je jedan u RS-u, drugi u BD, tri u različitim kantonima u Federaciji BiH i jedan u fazi
implementacije (HNK Kanton). Institucije nadležne za sektor rada i zapošljavanja u Federaciji BiH osim
što ne koriste navedene sisteme prilagođene potrebama tržišta rada, nemaju ni ujednačene baze podataka,
koriste različite i zastarjele sisteme kolektiranja podataka. Sve u svemu, organizaciona i softverska
uvezanost kantonalnih službi za zapošljavanje je prilično loša i potrebno je unifikovati je.
5.3. Monitoring rada Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske
Pravni preduslovi koji su omogućili razvoj i modernizaciju sistema posredovanja u zapošljavanju
postavljeni su u Zakonu o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti26 donesenim
2010. godine, a naročito njegovim izmjenama iz 2012. godine kojim je dodatno osnažena uloga privatnih
agencija za posredovanje u zapošljavanju na tržištu rada Republike Srpske.
Strategiju zapošljavanja Republike Srpske 2011-2015.godina, kao prvi srednjoročni planski i strateški
dokument kojim se utvrđuju osnovi za koordinisan i uravnotežen razvoj zapošljavanja u Republici
Srpskoj, usvojila je Narodna skupština Republike Srpske na sjednici održanoj u martu 2011. godine.
Strategijom zapošljavanja RS predloženi su realni, ostvarivi i mjerljivi strateški ciljevi i to:
 Stimulisanje ekonomskog rasta, zapošljavanja i povećanje kvaliteta posla;
 Povećanje produktivnosti rada i kvaliteta rada kroz razvoj ljudskih potencijala;
 Uspostavljanje ravnoteže između ponude i potražnje zaposlenja;
 Povećanje uključenosti na tržište rada sprečavanjem dugotrajne nezaposlenosti, neaktivnosti,
društvene isključenosti i siromaštva radno sposobnog stanovništva, naročito grupa koje su u
nepovoljnom položaju.
 Proširenje institucionalnih kapaciteta i razvoj dijaloga među akterima u oblasti zapošljavanja.
Kroz provođenje Akcionih planova i drugih mjera Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i ostalih
aktera na tržištu rada, u cilju realizacije Startegije, u 2011. godini zaposleno je 24.963 lica, a u 2012.
godini 28.368 lica. 27
U Zavodu RS ukupno je zaposleno 261 lice. Od ovog broja, 182 službenika radi direktno sa nezaposlenim
osobama, što iznosi 70 % ukupno zaposlenih u ZZZ RS. 28 Dakle, na jednog službenika Zavoda RS
zaduženog za rad sa korisnicima dolazi 824 nezaposlena lica. Dakle, situacija je donekle povoljnija nego
u FBiH gdje jedan službenik JSZ-a u prosjeku radi sa 1400 nezaposlenih. Ipak i ovo je daleko od
standarda EU gdje na službenika JSZ dolazi u prosjeku oko 300 nezaposlenih osoba.29
26
"Službeni glasnik Republike Srpske" (br. 30/10 i 102/12)
Informacija o realizaciji Strategije zapošljavanja RS 2011.-2015, Vlada RS
28
Ovaj pokazatelj govori da je situacije nešto bolja nego u drugob bh. entitetu gdje 52% zaposlenih u JSZ-ovima
direktno radi sa nezaposlenima
29
Branković, N. i Kamenica, A.: Analiza politika u oblasti zapošljavanja (2012).
27
17
Kao što je rečeno, ZZZ RS koristi unifikovan informacioni sistem na cijeloj teritoriji RS, odnosno u svim
filijalama. Osnovna prednost postojećeg modernizovanog informacionog sistema u je što pruža tehničkotehnološke mogućnosti razmjene podataka sa informacionim sistemima različitih institucija sa kojima se
postigne dogovor. Uvezanost informacionog sistema Zavoda RS sa informacionim sistemom Poreskom
upravom RS koja omogućava brz i precizan uvid u stvarno stanje kod lica evidentiranih kod Zavoda RS
Od februara 2013. do jula ove godine imamo trend blagog pada evidencione nezaposlenosti u RS. Kao što
je rečeno i u prethodnom izvještaju to nije posljedica aktivnosti Zavoda i nekog naglog skoka
zapošljavanja, nego je posljedica brisanja sa evidencija, zbog drugih razloga (kašnjenje u redovnim
javljanjima na „biro“, preseljenje u inostranstvo isl.). Posljednji podatak koji je objavljen je iz jula 2013. i
govori da je na evidencijama ZZZ RS 150.091 osoba. Od tog broja je 72.106 žena.
Grafikon br. 4 Nezaposlenost u 2013.
Za zapošljavanje u 2013. godini Vlada RS i ZZZ RS obezbijedili su sredstva u ukupnom iznosu od
25.583.000 KM, od čega je 9.325.000 KM namijenjeno nastavku realizacije mjera utvrđenih Akcionim
planom zapošljavanja za 2012. godinu, dok je iznos od 16.258.000 KM namijenjen za realizaciju mjera u
2013.godini.
Vrijednost Projekta podrške zapošljavanju u privredi Srpske u 2013. godini iznosi 8.099.000 KM i
predviđa zapošljavanje 2.927 lica. Projekat se realizuje kroz zapošljavanje kod poslodavaca i
samozapošljavanje u nerazvijenim i izrazito nerazvijenim opštinama RS-a za 986 lica u iznosu od
2.900.000 KM, kao i kroz zapošljavanje kod poslodavaca i samozapošljavanje u razvijenim i srednje
18
razvijenim opštinama za 1.941 lica u iznosu od 5.199.000 KM. Poslodavci su iskazali veliki interes, a
najzastupljenije su oblasti prerađivačke industrije i to: prerada drveta i proizvodnja rezane građe,
proizvodnja obuće i odjeće, zatim oblast građevinarstva, trgovine na veliko, trgovine na malo i
ugostiteljstva – u njima se očekuje najveći procenat zapošljavanja.
Projekat podrške zapošljavanju u poljoprivredi Republike Srpske u 2013. godini, ukupne vrijednosti
3.922.858 KM, predviđa zapošljavanje 489 lica. Javni poziv za ovaj projekat otvoren je do 30. avgusta.
Vrijednost Projekta podrške zapošljavanju i samozapošljavanju djece poginulih boraca, ratnih vojnih
invalida i nezaposlenih demobilisanih boraca „Zajedno do posla“ iznosi 3.268.500 KM i predviđa
zapošljavanje 938 lica.
Takođe, treba izdvojiti i projekat „Podrška sticanju radnog iskustva mladih u statusu pripravnika“, čija je
ukupna vrijednost 2.850.743 KM, od čega Budžet Republike Srpske učestvuje sa 1.995.534 KM, a
poslodavci sa 855.208 KM.
Projektom podrške mrežama socijalne sigurnosti i zapošljavanju (SSNESP) obezbijeđena su sredstva u
iznosu od 500.000 KM za organizovanje i izvođenje javnih radova. Do sada je zahtjeve dostavilo 25
opština za 560 lica i uglavnom su to projekti vezani za održavanje i zaštitu životne sredine.
Kroz Akcioni plan zapošljavanja u Republici Srpskoj za 2013. godinu planirana su i sredstva za obuku za
poznatog poslodavca, kao i prekvalifikaciju i dokvalifikaciju u skladu sa potrebama poznatog poslodavca
u ukupnom iznosu od 1.200.000 KM. Za subvencije poslodavcima za zapošljavanje lica sa invaliditetom
predviđena su sredstva od 700.000 KM.
5.4. Monitoring rada Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta
Oblasti rada i zapošljavanja u Brčko distriktu regulisani su Zakonom o radu BD 30 te Zakonom o
zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti BD31. Zavod Brčko distrikta je pravno lice, sa
statusom javne službe od interesa za Brčko distrikt BiH, koje neprofitno obavlja djelatnost, sa
pravima, obavezama i odgovornostima utvrđenim zakonom i Statutom Zavoda Brčko distrikta. Rad
Zavoda Brčko distrikta osnovan je u sklopu Odjeljenja pri uredu gradonačelnika Brčko distrikta i
nadležan je za poslove zapošljavanja uključujući posredovanje u zapošljavanju, obavještavanje o
mogućnostima i uslovima za zapošljavanje, profesionalnu orijentaciju i savjetovanje o izboru zanimanja,
organizovanje stručnog osposobljavanja, obuke i pripreme za zapošljavanje, sprovođenje programa i
mjera aktivne politike zapošljavanja, izdavanje radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u skladu sa
zakonskim i drugim propisima, obavljanje organizacionih, stručnih, administrativnih i drugih poslova u
vezi sa ostvarivanjem prava nezaposlenih lica predviđenih Zakonom.
Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta trenutno je 12.453 nezaposlenih lica.32
30
Sl.glasnik Brčko distrikta, br. 7/00, 08/03, 33/04 i 29/05
BD (Sl.glasnik Brčko distrikta, br.33/04, 19/07 i 17/08)
32
podatak za juli 2013. godine
31
19
Tabela br.4 - Odnos zaposlenih i nezaposlenih osoba33 u Brčko distriktu
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013
Broj zaposlenih
14.624
15.733
16.095
16.849
16.423
16.138
11.77634
Broj nezaposlenih
16.136
12.958
10.843
11.985
11.831
12.274
12.45335
Za razliku od FBiH i RS čiji budžetski prihodi skoro u potpunosti dolaze iz doprinosa, prihodi u Zavoda
Brčko distrikta se oslanjaju takođe prevashodno na doprinose, ali u manjoj mjeri.
Vlada Brčko distrikta preko Zavoda Brčko distrikta je finansirala značajne aktivne politike zapošljavanja
u prethodnom periodu. Izdvajamo programe prekvalifikacije, dokvalifikacije i doškolavanja 36 ,
zapošljavanja mladih pripravnika, dokup radnog staža, zapošljavanje lica starije starosne dobi,
zapošljavanje lica koja na evidenciji čekaju duže od pet godina, kao i programe novog zapošljavanja lica
koja su prošla pripremu – obuku za pokretanje biznisa i lica sa posebnim potrebama. Kao dobru praksu
ističemoi program ZZZ BD-a „Priprema za tržište rada i pokretanje vlastitog biznisa, iz oblasti
informatike“ koji je nazaposlenim osobama pružio informatičku obuku koja se tiče office paketa,
programskih jezika, grafičkog dizajna i elektronskog poslovanja.
6. Usklađenost obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada
U Bosni i Hercegovini, evidentna je strukturna neravnoteža na tržištu rada manifestovana kroz
neusklađenost ponude i potražnje za radnom snagom u pogledu zanimanja, obrazovanja, kvalifikacija ili
regionalnog rasporeda. Obrazovni sistem u BiH karakteriše izostanak bilo kakvog plana usaglašavanja sa
tržištem rada. Ovo se pogotovo odnosi na visoko obrazovanje. Svjedoci smo da npr. ekonomisti,
diplomirani menadžeri i pravnici veoma teško pronalaze zaposljenje. S druge strane privredi nedostaju
određena, prije svega, proizvodna zanimanja.
Agencija za rad i zapošljavanje BiH je u periodu od 15.04. do 15.05.2012. godine provela Istraživanje
tržišta rada u BiH u cilju utvrđivanja usklađenosti obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada u 2012.
godini. Cilj istraživanja je sagledavanje trenutne situacije u pogledu obrazovanja pojedinih profila
zanimanja u srednjoškolskom i visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini u odnosu na iskazane potrebe
tržišta rada za pojedinim zanimanjima. Istraživanje je potvrdilo da poslodavci i dalje veliku tražnju imaju
za radnicima sa visokom stručnom spremom, da su najtraženija proizvodna zanimanja trećeg stepena u
građevinskoj, metalskoj i tekstilnoj struci, a posebna specifičnost su traženi kadrovi sa menadžerskim
sposobnostima radi rukovođenja kompanijama ili njihovim posebnim dijelovima.37
33
koji su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta
Ovakva disproporcija je posljedica činjenice da se podatak odnosi na zaposlene u pravnim licima.
35
podatak iz juna 2013. godine
36
npr. varioci sa certifikovanim vještinama
37
Istraživanje tržišta rada u BiH u cilju utvrđivanja usklađenosti obrazovnog sistema sa potrebama tržišta radaAgencija za rad i zapošljavanje BiH.
34
20
Obrazovanje u BiH se uglavnom finasira iz javnih sredstava, tj. entitetskog, kantonalnog i budžeta
Distrikta Brčko. RS i svaki kanton u FBiH imaju nadležnost određivanja budžeta i resursa za obrazovanje.
U Bosni i Hercegovini se na finansiranje obrazovnog sektora u prosjeku troši oko 6.4% BND što
predstavlja najviši procenat potrošnje u zemljama Jugoistočne Evrope na obrazovni sektor gdje je prosjek
oko 3.5% dok je u OECD zemljama oko 5% BND38.
Nedostatak dugoročnog planiranja uz neefikasnu i neefektivnu raspodjelu financijskih sredstava u
obrazovnom sektoru otežava izvođenje tradicionalne nastave i a skoro potpuno onemogućava uvođenje
edukacije za nove kvalifikacije neophodne na tržištu rada.39
Smatramo da tržište na može samostalno obezbijediti potrebnu strukturu radne snage koja će najpotpunije
zadovoljiti potrebe tražnje sa strane privrede i društva. Neophodna je intervencija države, a ključnu ulogu
u ovom procesu trebaju imati s jedne strane JSZ-ovi i ministarstva rada, a s druge i ministarstva
obrazovanja i pedagoški zavodi. 40 Samo sinergijsko djevanje svih relevantnih faktora može rezultirati
uspjehu u ovoj oblasti.
Trenutna upisna politika u BiH ne vodi se potrebama tržišta rada, nije zasnovana na analitičkom
planiranju potreba za kadrovima u narednom periodu i prozivodi disbalans broja kvalifikacija koje izlaze
na tržište rada i onih koje tržište rada treba. Upisnu politiku, odnosno plan upisa učenika u srednje škole
koju provode ministarstva obrazovanja, treba bazirati na potrebama privrednog razvoja sredine u kojoj
škola djeluje i potrebama tržišta rada, pri tome uvažavajući želje i sposobnosti učenika, kao i materijalne i
kadrovske mogućnosti škole. Profesionalna orijentacija učenika kao stručna podrška pri odabiru
adekvatnog zanimanja u BiH školstvu nije sistemski postavljena kao jedan od bitnijih segmenata u
obrazovnom procesu te se veoma slabo sprovodi. Neophodno je razviti standardiziran program
obavezne profesionalne orijentacije u završnim razredima osnovne i srednje škole, koji bi imao za cilj
usmjeravanje pojedinaca, kroz organizovanje testova sklonosti pri upisu na fakultete i u srednje škole,
prema zanimanjima u kojima imaju najviše izgleda na uspjeh, ali i mogućnostima za zapošljavanje, te
omogućiti učenicima uvid u stanje na tržištu rada u pogledu ponude i potražnje za određenim
zanimanjima.41
Takođe, veliki problem u FBiH je i nepostojanje legislativnog okvira za obrazovanje odraslih i
cjeloživotno učenje. Nužno je uspostaviti zakonski i institucionalni okvir zkoji bi omogućio JSZ-ovima
da mogu efikasno obavljati pripremu nezaposlenih osoba za rad, odnosno njihovu prekvalifikaciju,
dokvalifikaciju i obuke u skladu s potrebama tržišta rada.
38
Obavezno srednje obrazovanje u BiH: Ambijent i perspektive. CCI Tuzla, 2010.- N. Branković i A. Arapović.
Analiza politika u oblasti obrazovanjasa ciljem njihovog usklađivanja sa zahtjevima tržišta rada i smanjenja
nezaposlenosti Projekat:Građani i građanke za Evropu, N. Branković i L. Pisker
40
Odsjek za rad i zapošljavanje pri Ministarstvu civilnih poslova BiH je nadležan u ovoj oblasti na državnom nivou,
ali je njegova uloga koordinirajuća.
41
Analiza politika u oblasti obrazovanjasa ciljem njihovog usklađivanja sa zahtjevima tržišta rada i smanjenja
nezaposlenosti Projekat:Građani i građanke za Evropu, N. Branković i L. Pisker
39
21
7. Web stranice JSZ-ova
CCI je od početka 2013. godine pratio sajtove JSZ-ova i vršio monitoring ažuriranja istih (blagovremeno
postavljanje oglasa za posao, programa zapošljavanja, vijesti itd.) i kvaliteta dostupnog sadržaja.
Analizirali smo kvalitet web stranica kako sa aspekta prosječnih korisnika interneta, tako i sa stručnog
dizajnerskog i programerskog stanovišta.
U prethodnom izvještajnom periodu organizovali smo fokus grupu koju je sačinjavalo 9 osoba koji su
odvojeno analizirali preglednost stranica i dostupnost i kvalitet korisnih sadržaja sa aspekta prosječnih
korisnika. S obzirom da se do danas nije skoro ništa promjenilo rezultate navodimo i u ovom izvještaju. .
Naime, prema mišljenju fokus grupe najkvalitetnije su web stranice ZZZ RS sa prosječnom ocjenom 3,95
i ZZZ FBiH sa 3,9 (ocjene od 1-5). Najlošije su ocjenjeni sajtovi ZZZ BD (2,33), SZZ HNK (2,68) i SZZ
ZHK (2,75). Kantonalne službe TK, ZDK, PK i K10 nemaju web stranice. Sajt SZZ SBK nije ocijenjen
zato što u datom periodu uglavnom nije bio u funkciji.
Što se tiče dostupnosti programa rada, izvještaja i drugih internih dokumenata JSZ-ova sajtovi entitetskih
zavoda i SZ HNK su najkvalitetniji, dok pojedine web stranice kantonalnih službi uopšte nemaju ove
dokumente. U pogledu interakcije sa JSZ-om42, posjećenosti web stranice, kvaliteta dizajna web stranice
sa stručnog i programerskog aspekta, sajtovi entitetskih zavoda veoma odskaču u kvalitetu. Naime, to i ne
čudi s obzirom da su web stranice entitetskih zavoda značajno unapređene u okviru projekta
Zapošljavanje mladih (YEP), uz podršku Švajcarske agencije za razvoj i saradnju (SDC) i Austrijske
agencije za razvoj i saradnju.
Opšti utisak je da sajtovi entitetskih zavoda značajno odskaču u kvalitetu i koristi koju pružaju
zainteresovanim osobama. Ipak, sa stručnog stanovišta mogu im se naći određene zamjerke. Postoje
određene greške pri validaciji HTML sadrzaja što usporava stranicu, te sam dizajn čini podložan
greškama u tehničkom i vizuelnom kontektsu. Što se tiče home page-a site-a Federalnog zavoda 11px
veličina fonta za glavni sadrzaj je vjerovatno premala, footer ima skoro nevidljiv sadržaj. Ipak generalni
dizajn obje web stranice entitetskih zavoda je zadovoljavajućeg kvaliteta sa vizuelnog aspekta, kao i
izbor palete boja. Navigacija je uredno uradjena, do sadrzaja se jednostavno dolazi, te je jasno
raspodjeljenja funkcija svakog glavnog menija. Sa aspekta prosječnog korisnika sajtovi su veoma
kvalitetni. Dostupno je sve što je potrebno, a eventualne sitne zamjerke su nešto manji broj novosti u RS,
te ne baš jednostavan dizajn oglasa za posao kod Federalnog sajta.
U ovom izvještajnom periodu stavljena je u funkciju web stranica Službe za zapošljavanje SBK/ŽSB koja
u vrijeme kreiranje prethodnog izvještaja privremeno nije funkcionisala. Na sajtu nedostaju izvještaji,
programi rada i drugi pravni akti SZZ SBK/ŽSB. Interesantno je da je u periodu od 21.02.2012.31.08.2013. (sa prekidima kada sajt nije bio u funkciji) postojala anketa koja se tiče kvaliteta pomenute
web stranice. 211 posjetilaca ili 50,8% izrazilo je nezadovoljstvo kvalitetom sajta SZZ SBK/ ŽSB, 118
osoba ili 28,4% je zadovoljno, dok ostalih 86 građanki i građana (20,7%) smatra da kvalitet može biti
bolji.
42
Mogućnost on line unošenja oglasa za posao i postavljanja i održavanja svog profila na portalu
22
Što se tiče dostupnosti programa rada, izvještaja i drugih internih dokumenata JSZ-ova sajtovi entitetskih
zavoda i SZ HNK su najkvalitetniji, dok pojedine web stranice kantonalnih službi uopšte nemaju ove
dokumente. U pogledu interakcije sa JSZ-om43, posjećenosti web stranice, kvaliteta dizajna web stranice
sa stručnog i programerskog aspekta, sajtovi entitetskih zavoda veoma odskaču u kvalitetu. Naime, to i ne
čudi s obzirom da su web stranice entitetskih zavoda značajno unapređene u okviru projekta
Zapošljavanje mladih (YEP), uz podršku Švajcarske agencije za razvoj i saradnju (SDC) i Austrijske
agencije za razvoj i saradnju. Internet stranica Federalnog zavoda za zapošljavanje mjesečno bilježi blizu
75.000 posjetilaca, a u sklopu izbora najboljih web stranica u Bosni i Hercegovini WebAward.Me 2012.
proglašena najboljom u kategoriji Javna uprava.
8. Preporuke
- Povećati sredstva za aktivne mjere i programe tržišta rada, kreirati raznovrsnije i bolje ciljane
programe, naročito za teško zapošljivu kategoriju populacije;
Ova preporuka istaknuta je i u prethodnom Izvještaju monitoringa rada JSZ-ova. Prema našim nalazima
iznos od 28.362.625 KM koliko je u prošloj godini u BiH izdvojeno za aktivne politike i programe
zapošljavanje je nedovoljno. U ovoj godini će sredstva za pomenute mjere biti nešto veća, prije svega
zbog značajnog povećanja u Republici Srpskoj44. Međutim, zbog problema u FBiH, u pogledu sudskih
postupaka radi usklađivanja novčanih naknada demobilisanih boraca, ostaje otvoreno pitanje koliko će
sredstava ostati za aktivne politike zapošljavanja.
CCI smatra da je potrebno primjeniti i dobre prakse iz zemalja EU i osigurati i učešće socijalnih partnera
u aktivnim politikama tržišta rada i zapošljavanja (civilni sektor, sindikati, udruženja studenata idr.) i da
bi na taj način i navedeni programi proizveli pozitivnije efekte.
- Potrebno je uvesti upravljanje prema ciljevima (mjerenje učinka) u okviru JSZ-ova;
Smatramo da je neophodno uvesti standardizovane principe mjerenja uspješnosti u JSZ-ovima, po ugledu
na službe za zapošljavanje u Evropskoj Uniji. Takođe, fokus izvještavanja treba biti usmjeren na
ispunjenje ciljeva koji su definisani i izraženi kroz ciljane vrijednosti i pokazatelje.
"Među prvim službama za zapošljavanje i zemljama koje su uvele pristup „upravljanja prema ciljevima“
bila je Švedska još sredinom 1980-ih te Velika Britanija i Belgija u kasnim 1980-im. Od tada, većina
ostalih evropskih zemalja slijedi njihov primjer pa tako Finska, Francuska i Holandija u ranim 1990-ih
uvode ovaj pristup kao i Austrija sredinom 1990-ih. Irska i Njemačka prvi put uvode operativne ciljeve u
kasnim 1990-im, dok se sistem u potpunosti uspostavlja 2001. odnosno 2003. godine."45
Nesporno je da je potrebno uložiti velike napore kako bi se u oblasti zapošljavanja načinio pozitivan
iskorak, odnosno kako bi se javnim službama za zapošljavanje omogućilo da imaju razvojnu ulogu, kao
što je to u zemljama zapadne Evrope, tj. da se njihove aktivnosti primarno odnose na posredovanje,
43
Mogućnost on line unošenja oglasa za posao i postavljanja i održavanja svog profila na portalu
16.258.000 KM namjenjeno je za aktivne politike i programe zapošljavanja u RS
45
Program podrška istraživanjima u oblasti javnih politika, Marko Martić (str. 19 i 20)
44
23
savjetovanje i na projekte pripreme nezaposlenih osoba za potrebe poslodavaca. 46 Ipak, ohrabruje
činjenica da su rukovodstva entitetskih Zavoda za zapošljavanje veoma zainteresovana za modernizaciju,
kako uvođenjem novih tehnologija (što je u velikoj mjeri već i učinjeno), tako i novih alata u upravljanju.
- izmjestiti servisiranje zdravstvenog osiguranja iz nadležnosti JSZ-ova i omogućiti u praksi
ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu svim građanima u BiH;
Neodvojivost zdravstvenog osiguranja od prijave za nezaposlenost stvara nerealnu sliku o broju
nezaposlenih u BiH te otežava službama za zapošljavanje njihovu osnovnu ulogu posredovanja pri
zapošljavanju. Ogroman broj osoba se prijavljuje na evidencije radi ostvarivanja prava na zdravstveno
osiguranje i ovo se prvenstveno odnosi na osobe koje spadaju u dugoročno teško zapošljive kategorije.
Službe za zapošljavanje procjenjuje da je između 30 i 40 % nezaposlenih registrovano zbog pristupa
zdravstvenom osiguranju, a da čak 50 % registriranih nezaposlenih u stvari ne traži posao aktivno
(domaćice, poljoprivrednici, radnici na crno) 47 . Jasan pokazatelj ovoga je očigledan i neprirodan
nesrazmjer izmedu evidencione i anketne stope nezaposlenosti na svim nivoima u BiH. Statistički
pokazatelji u BiH ukazuju da svaki treći zaposlenik radi na crno, odnosno više je od 240.000 zaposlenih
koji nisu prijavljeni na obavezno osiguranje.48 Ogromna većina ovih lica je (samo formalno) prijavljena
na evidencijama JSZ-ova i praktično ih sistem na to tjera. Tako oni pored neplaćanja poreza i doprinosa
troše i resurse (novac, vrijeme, enrgiju) JSZ-ova.
Administriranje zdravstvenog osiguranja preko JSZ-ova je skupo, neefikasno i kontraproduktivno.
Nesumnjivo je da ovo predstavlja veliki problem zbog opterećenosti JSZ-ova kako u administrativnom,
tako i u finansijskom pogledu. Ovakav način finansiranja zdravstvenog osiguranja nezaposlenih lica
proizvodi i nepotrebne velike transakcione troškove.
Administracija zdravstvenog osiguranja se može riješti ili uvođenjem sistema zdravstvenog osiguranja
koje je u potpunosti budžetski finansirano (po modelu National Health Service NHS49), ili finansiranjem
zdravstvenog osiguranja za socijalno ugrožene kategorije kroz sisteme socijalne zaštite. Primjere za prvo
moguće rješenje imamo u pojedinim zemljama EU. Npr. u Velikoj Britaniji ili skandinavskim državama
osnovni paket zdravstvene zaštite, za sve građane, se finansira iz budžeta. Prema drugoj alternativi, u
praksi bi osobe koje su registrovane kao nezaposlene pravo na zdravstvenu zaštitu ostvarivale preko
centara za socijalni rad ili nadležnih opštinskih službi.
Zemlje EU, iako nastoje da osiguraju da finansiranje zdravstvene zaštite bude zasnovano na
mogućnostima pojedinca da je finansira, smatraju da sami pristup zdravstvenoj zaštiti ne smije biti
ograničen prihodima pojedinca.50 U skladu s tim cilj je da se osnovna zdravstvena zaštita osigura i za
nezaposlena lica neovisno o njihovoj kontinuiranoj prijavi zavodu za zapošljavanje. Naime, u zemljama
EU administriranje zdravstvenog osiguranja je u nadležnosti institucija za zdravstvenu zaštitu, dok
46
Unapređenje uloge javnih službi za zapošljavanje na tržištu rada u BiH, VPI BiH, mart 2013. Sarajevo
ILO,2009
48
Zbog izuzetno visokog udjela rada na crno u ukupnoj zaposlenosti, procjenjuje se da budžeti u BiH godišnje gube
oko 250 miliona KM, koji bi mogli biti raspoređeni u penzijske i zdravstvene fondove.
49
Državna zdravstvena zaštita
50
ciljevi Nacionalnih strateških izvještaja zemlja EU (Joint Report, 2009)
47
24
Ministarstva za rad i institucije za zapošljavanje u većini zemalja su nadležne za osiguravanje socijalne
sigurnosti nezaposlenih osoba, te za zdravlje na radu.
- Poboljšati strukturu i organizaciju JSZ-ova, prije svega u FBiH;
U analizama tržišta rada (Delegacija Evropske Komisije, 2006; ILO, 2009) istaknuto da ovakva struktura
nije efikasna te da bi se trebala mjenjati. To je Jedan od osnovnih razloga što službe za zapošljavanje
prema trenutnoj strukturi gube na svojoj funkcionalnosti.
Na osnovu mišljenja Delegacije EK, Međunarodne organizacije rada i drugih stručnih analiza koje se
bave navedenom oblašću, smatramo da je potrebno konsolidovati JSZ-ove u FBiH na nivou entiteta. Pri
tome, naravno, ne bi došlo do ukidanja kantonalnih/županijskih službi, već bi se samo ukinuli upravni
odbori i racionalizovao administrativni aparat. Umjesto 11 upravnih i nadzornih odbora postojao bi samo
po jedan, a takođe bile bi ukinite i razne nepotrebne "komisije za provođenje mjera". Ovim bi se napravila
velika ušteda sredstava za naknede za približno 100 lica u navedenim odbirima i komisijama.
Provođenjem ove preporuke sistem obračuna plata zaposlenih, prikupljanja doprinosa za nezaposlenost,
finansijskih transakcija i finansijskog poslovanja JSZ-ova u FBiH bi bio centralizovan i unifikovan.
Takođe, neophodno je softverski uvezati kantonalne službe međusobno i unaprijediti organizacionu
saradnju i horizontalno i vertikalno (odnoz Zavod-služba-biro).
- Razdvojiti aktivne tražioce posla na evidencijama nezopeslenih lica JSZ-ova, od onih osoba koji su
na evidencijama samo radi ostvarivanja zdravstvene zaštite i drugih beneficija;
Status nezaposlene osobe sa sobom nosi niz beneficija (besplatno zdravstveno osiguranje, novčana
naknada za nezaposlenost, novčana naknada za nezaposlene demobilisane borce u FBiH itd.) i kao
rezultat toga česti su slučajevi zloupotrebe. Čest je slučaj da se lica koja nisu nezaposlena (rade u
neformalnom ekonomskom sektoru) zbog pomenutih pogodnosti nađu na evidencijama nezaposlenih lica.
Velika razlika između evidencione i anketne stope nezaposlenosti nam to govori. Zbog toga je potrebno
razdvojiti osobe koje su registrovane kao nezaposlene iz statusnih (besplatno zdravstveno osiguranje,
naknade za nezaposlenost, druge beneficije) i drugih razloga od osoba koje su stvarni aktivni tražioci
zaposlenja.
Apsolutno je pogrešno i štetno izlaziti u javnost sa kumulativnim brojem od skoro 550.000 nezaposlenih,
prethodno ne objasnivši da se radi o tzv. evidencionoj ili administrativnoj nezaposlenosti, da je ta brojka
daleko od istine i da je minimalno manja za 150.000 ljudi. Bombastično i arbitrarno prikazivanje stope
nezaposlenosti, koja je u svakom slučaju previsoka, samo ima dodatne štetne posljedice i negativan
ekekat na imidž naše zemlje.
- Uspostaviti legislativni i institucionalni okvir neophodan za obrazovanje odraslih i cjeloživotno
učenje i u FBiH;
25
Kao što je rečeno, u FBiH još uvijek ne postoji legislativni okvir za obrazovanje odraslih i cjeloživotno
učenje. Problem se može riješiti ili donošenjem okvirnog zakona na nivou FBiH ili donošenjem 10
kantonalnih zakona koji bi u potpunosti regulisali ovu sve značajniju oblast.
Pored toga, potrebno je i da se pitanja u vezi sa jednakošću polova ugrade u sistem stručnog obrazovanja,
kako bi se izbjegla buduća profesionalna segregacija i ohrabrilo učešće žena.
- Kreirati web stranice službi za zapošljavanje ZDK, TK, K10 i PK.
Ova preporuka identifikovana je još u prvom izvještaju monitoringa rada JSZ-ova. Obzirom da u
prethodnom periodu ništa nije učinjeno, ostaje veoma bitan zadatak kantonalnim službama koje nemaju
web stranica da iste kreiraju. Smatramo da troškovi nisu veliki, tj. da su benefiti neuporedivo veći. Pri
tome apsolutno ne želimo sugerisati potrebu kreiranja visokobudžetnih sajtova, dizajnerski i programerski
posljednje genaracije. Naprotiv, ističemo da kantonalne službe trebaju da imaju jeftine i jednostavne web
stranice, ali redovno popunjavane sadržajem kao što su: subvencije poslodavcima i oglasi za posao u
odnosnim kantonima, legislativa i pravni akti službi za zapošljavanje, novosti iz oblasti rada i
zapošljavanja koji se tiču navedenog kantona itd.
26
9. Aneks
Grafikon br.5- Izdvajanja JSZ-ova za aktivne politike zapošljavanja u 2012. godini
Izdvajanja JSZ za aktivne politike zapošljavanja u
2012.godinu i procenat od ukupnog budžeta
17.0%
FBiH 20.994.571 KM
20.7%
RS 6.034.813 KM
36.2%
Bč distrikt 1.333.241 KM
Tabela br. 5: Stopa zaposlenosti, stopa nezaposlenosti, stopa neaktivnosti51, prema godini, entitetu i
spolu52
BiH
FBiH
RS
BD
Stopa zaposlenosti
Total M
Ž
Total M
Ž
Total
M
Ž
Total M
Ž
32,5
42,2 23,3 30,4 40,9 20,6 36,6
45,0 28,6 25,8
35,0 17,1
2010.
31,9
41,3 23,0 29,8 39,9 20,3 36,1
44,4 28,3 22,9
31,6 14,6
2011.
31,7
41,5 22,6 30,0 40,4 20,3 35,3
44,1 27,2 24,8
33,4 16,4
2012.
Stopa nezaposlenosti
Total M
Ž
Total M
Ž
Total
M
Ž
Total M
Ž
27,2
25,6 29,9 29,1 27,3 32,3 23,6
22,0 25,9 36,4
34,1 40,4
2010.
27,6
26,1 29,9 29,2 27,6 32,1 24,5
23,0 26,5 39,0
37,7 41,4
2011.
28,0
26,4 30,7 29,4 27,7 32,2 25,6
23,8 28,2 32,5
30,4 36,3
2012.
Stopa neaktivnosti
Total M
Ž
Total M
Ž
Total
M
Ž
Total M
Ž
67,1
68,1 66,2 68,1 68,4 67,8 65,5
67,6 63,6 64,0
65,2 62,8
2010.
67,5
68,9 66,1 68,6 69,4 67,8 65,5
68,0 63,1 65,4
66,9 64,0
2011.
67,4
68,6 66,4 68,3 69,2 67,5 65,9
67,6 64,3 64,5
66,1 62,8
2012.
51
52
Izračunato kao udio radno sposobnog stanovništva 15+.
Izvor: Anketa radne snage (ARS) 2012.
27
Tabela br. 6: Rashodi Zavoda za zapošljavanje RS 2008.-2013. godine
2008
Bruto
plate
Naknade
Trošak
administra
cije
Novčana
naknada
za
nezaposlen
ost
Plaćanje
doprinosa
za PIO
Programi
aktivne
pol.
zapošljava
nja
Kapitalna
ulaganja
UKUPAN
RASHOD
2009
2010
2011
2012
2013
KM
4.101.068
%
14,
2
KM
4.641.287
%
12,
5
KM
4.763.916
%
16,
0
KM
5.144.688
%
17,
2
KM
5.076.820
%
17.
4
KM
1.454.707
5,0
1.612.685
4,3
1.071.410
3,6
1.318.435
4,4
1.588.616
5,4
1.245.168
4,3
1.032.687
2,8
995.719
3,4
925.546
3,1
964,110
3.3
14.011.63
1
48,
4
19.358.23
8
52,
2
16.245.29
7
54,
7
13.621.72
8
45,
5
14.299.98
5
48.
9
20.000.00
0
2.296.015
7,9
2.495.782
6,7
2.212.485
7,4
2.329.079
7,8
2.214.960
7.6
2.500.000
5.588.1
50
19,
3
7.924.9
40
21,
4
4.149.0
44
14,
0
6.040.1
92
20,
2
6.034.8
13
20.
7
17.370.
000
242.893
0,8
42.998
0,1
274.220
0,9
536.141
1,8
213,712
0.7
28.939.
632
10
0
37.108.
617
10
0
29.712.
091
10
0
29.915.
809
10
0
29.216.
372
10
0
Tabela br.7: Starosna struktura nezaposlenih lica u Republici Srpskoj
Izvještaj
Banjaluka Bijeljina Doboj Istočno
Sarajevo
Prijedor Trebinje Ukupno
15-18 god
18-20 god
20-24 god
24-27 god
27-30 god
30-35 god
35-40 god
40-45 god
45-50 god
50-55 god
55-60 god
60-65 god
u 65-toj
godini
31
1143
3846
3735
3850
5547
5465
5203
5388
5055
3518
1068
36
13
556
1860
1773
1639
2472
2459
2454
2413
1449
439
67
3
38
612
2673
2823
3008
4193
3872
3545
3626
3325
2196
763
23
31
986
2498
2316
2191
3298
3428
3204
3250
3079
2302
1102
29
2
172
973
1535
1599
2274
1811
1633
1954
1987
1593
521
14
28
1
216
1028
1282
1292
1826
1801
1688
1906
1712
1100
273
5
116
3685
12878
13464
13579
19610
18836
17727
18537
16607
11148
3794
110
Tabela br. 8: Pregled osnovnih pokazatelja o nezaposlenosti po kantonima za juli 2013.
F BIH
USK
PK
TK
ZDK
BPK SBK
HNK
ZHK
Pokazatelji
434.286 31.884 5.558 80.539 68.784 6.240 38.693 46.412 16.242
1.
Broj
zaposlenih
juni 2013
385.253 45.010 5.527 98.058 69.549 3.683 40.605 31.716 9.757
2.
Lica koja
traže
zaposlenje UKUPNO
198.185 21.756 2.457 49.787 34.358 1.965 18.202 16.432 5.391
2.1 Žene
168.181 19.940 2.389 47.863 32.957 264
18.562 12.769 4.066
3.
Lica koja
traže
zaposlenje
prvi put
257.796 25.155 3.340 65.222 45.853 2.204 26.604 24.384 8.155
4.
Stručna lica
127.457 19.855 2.187 32.836 23.696 1.479 14.001 7.332
1.602
5.
Nestručna
lica
999
142
1.997
1.681
121
841
622
215
6.
Prijavljeni na 8.309
evidenciju u
toku mjeseca
380
48
975
870
18
419
464
76
7.
Zaposleni sa 4.400
evidencije
2.144
230
14
699
201
32
330
330
33
8.
Prekinut
radni odnos
6.569
735
117
1.441
1.321
44
595
593
136
9.
Brisani sa
evidencije u
toku mjeseca
1.377
302
0
845
22
12
149
22
0
10. Prijave o
potrebama za
radnicima
2.445
334
54
807
840
29
335
16
12
11. Realizovane
prijave u
toku mjeseca
10.207
1.028
117
2.025
1.802
151
889
944
269
12. Korisnici
novčane
naknade
243.990 25.884 3.385 59.227 51.339 1.509 14.294 23.146 6.706
13. Korisnici
zdravstvene
zastite
6.193
1.512 17.392 12.722 722
10.377 5.709
822
14. Demobilisani 64.766
vojni
obveznici
29
KS
LK
122.541
9.393
72.338
9.010
43.404
4.433
27.557
1.814
50.232
6.647
22.106
2.363
1.542
149
1.057
93
269
6
1.458
129
25
0
18
0
2.649
333
52.416
6.084
9.259
58
Tabela br. 9: Pregled osnovnih pokazatelja o nezaposlenosti u Federaciji BiH u 2013. godini
jan
feb
mart
apr
maj
jun
jul
avg
sept okt
nov
Pokazatelji
435.709
433.439
432.853
432.853
434.286
435.294
1.
Broj
zaposlenih
2.
Lica koja traže 387.330 386.432 386.091 384.781 383.513 385.253 390.458
zaposlenje UKUPNO
198.257 197.878 197.720 197.475 197.276 198.185 201.119
2.1. Žene
3.
Lica koja traže 171.578 170.599 169.935 169.225 168.295 169.763 172.942
zaposlenje
prvi put
258.520 257.786 257.688 256.645 255.775 257.796 263.087
4.
Stručna lica
5.
Nestručna lica 128.810 128.646 128.403 128.136 127.738 127.457 127.371
9.857
6.866
7.160
6.930
6.236
8.309
12.680
6.
Prijavljeni na
evidenciju u
toku mjeseca
4.538
4.703
4.889
5.704
5.105
4.400
4.765
7.
Zaposleni sa
evidencije
2.204
2.386
2.464
2.419
2.169
3.195
8.
Prekinut radni 3.726
odnos
7.379
7.764
7.501
8.240
7.504
6.569
7.475
9.
Brisani sa
evidencije u
toku mjeseca
1.420
1.468
1.772
2.537
1.796
1.377
1.794
10.
Prijave o
potrebama za
radnicima
2.464
2.797
2.891
3.357
2.954
2.445
2.589
11.
Realizovane
prijave u toku
mjeseca
10.519
11.554
11.492
10.708
11.308
10.207
10.144
12.
Korisnici
novčane
naknade
245.155 245.474 245.601 244.664 237.224 243.990 246.594
13.
Korisnici
zdravstvene
zaštite
66.969
66.528
66.586
66.383
66.094
65.941
65.756
14.
Demobilisani
vojni
obveznici
30
dec
Tabela br. 10 Zaposleni u javnim službama za zapošljavanje u Federaciji BiH u 2012. godini53
INSTITUCIONALNI
NIVO
FZZ
Z
USK
PK
TK
ZDK
BP
K
SBK
HN
K
ZH
K
SK
K 10
UKUP
NO
FBiH
SJEDIŠTE SLUŽBE
53
28
7
30
38
11
18
35
12
57
7
243
OPŠTINSKI BIROI
-
32
7
40
56
4
34
40
17
57
11
298
53
60
14
70
94
15
52
75
29
114
18
-
24
7
38
54
8
34
35
17
53
11
541
(KS)
594
(+FZZ
Z)
281
44.93
6
5.50
0
97.82
5
69.18
9
3.60
6
40.46
6
30.63
2
9.67
8
72.190
9.106
383.028
-
1.872
786
2.574
1.281
451
1.190
872
569
1.362
828
1.363
-
8,08
19,2
4
5,87
11,80
33,5
4
12,70
17,33
26,5
6
11,10
18,26
11,09
UKUPNO
BROJ OSOBLJA
KOJE RADI NA
ŠALTERIMA I
DIREKTNO SA
NEZAPOSLEN.
BROJ
NEZAPOSLENIH
OMJER:
NEZAPOSLENI/BRO
J OSOBLJA NA
ŠALTERIMA (KOJI
DIREKTNO RADE
SA NEZAPOSLE)
PROSJEČNO
VRIJEME PO
NEZAPOSLENOM
(MINUTA PO
SASTANKU) )
53
Podaci dobijeni od FZZZ u junu 2013. godine
31
Tabela br. 11 - Rashodi i izdaci službi za zapošljavanje u Federaciji BiH
God.
2012.
RASHODI
FBiH
USK
PK
TK
ZDK
BPK
SBK
HNK
ZHK
SK
K 10
TROŠKOVI
ADMINISTRA
CIJE
(1)
P Naknade
A (2)Zdrav.
S os
I
(3)
V Demobili.
N (4)Ostale.
E mj.
Sredstva
M FZZZ za
J
pasivne
E mjere
R doznačena
E KS
UKUPNO PAS.
MJERE
1+2+3+4
UKUPNO
AKTIVNE.
POL. ZAP.
Sredstva FZZZ
za aktivne
politike
KAPIT.
ULAGANJA
OSTALI
RASHODI
UKUPAN
RASHOD
3.301.51
9
2.197.83
1
503.470
2.173.41
4
2.821.619
355.047
2.113.1
33
3.854.13
2
1.107.78
6
4.453.98
7
570.99
7
0
4.013.10
7
538.604
8.425.25
5
8.242.315
502.580
4.074.4
46
5.740.20
5
1.300.91
9
12.156.6
89
698.12
7
0
1.899.14
7
234.378
6.118.78
9
3.729.116
183.680
1.106.1
32
1.921.22
4
722.446
4.545.44
1
620.91
3
0
0
12.437
2.171.05
3
826.182
0
821.14
7
0
0
0
249.28
9
53.199
57.934
29.344
677.679
32.587
149.97
2
140.531
32.613
556.124
58.230
2.980.87
1
556.086
4.494.60
2
4.520.390
126.875
2.404.4
27
3.288.10
5
1.001.14
5
0
362.19
1
5.965.45
3
843.353
16.997.5
41
13.475.29
2
718.847
6.151.6
97
7.801.96
0
2.055.97
8
17.258.2
54
1.626.5
59
4.434.55
8
783.676
192.073
1.046.89
8
2.364.755
271.898
701.65
6
1.088.27
4
844.996
8.590.51
3
415.05
9
4.434.55
8
236.566
29.954
112.326
76.185
28.092
43.662
55.364
1.996
93.734
47.547
9.169.68
7
6.512
0
55.885
23.665
40.702
199.18
5
239.736
573.336
109.368
0
0
127.898
0
0
0
0
0
0
0
0
0
37.365.8
82
9.081.37
0
1.538.89
6
20.273.7
38
18.685.33
1
1.386.49
4
9.165.6
71
12.984.1
02
4.582.09
6
30.672.3
37
2.612.6
15
32

Download Report