nefros
Časopis Zajednice udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Hrvatske • Zagreb • Godina III • Broj 3 • Besplatan primjerak
Anemija u bolesnika s kroničnim bolestima bubrega
Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa i tkiva
Izdavač:
Zajednica udruga dijaliziranih i transplantiranih
bubrežnih bolesnika Hrvatske
Kruge 48, 10000 Zagreb
mob: +385 99 308 2000, +385 99 230 8962
e-mail: [email protected]
web: www.dijaliza.hr
MB: 3289931
Broj računa:
2390001-1100132423
kod Hrvatske poštanske banke
Glavni urednik:
Stjepan Mihalić, ing.
Izvršna urednica:
Zrinka Mach-Medved, ing.
Urednički savjet:
Doc. dr. sc. Radivoje Radić, dr. med.
Marija Stjepović
Josip Sokol, dipl. oecc.
Ivan Leko
Gordana Kalebić
Zoran Šuša
Sadržaj
Medicina
Fresenius Medical Care poliklinike za dijalizu
u Đakovu i Delnicama........................................................ 4
Dijalizni praktikum – 2009................................................. 5
Anemija u bolesnika s kroničnim bolestima bubrega............... 6
Sekundarna hipertenzija, ili: može li se povišen
arterijski tlak izliječiti?.....................................................12
Umjesto Renagela – Renvela..............................................14
Pranje ruku - ulaganje u zdravlje........................................16
Zaštita zdravlja od visokih temperatura...............................18
Tiskovna konferencija povodom obilježavanja Svjetskog dana
hipertenzije....................................................................20
Aktivnosti
Lektura:
Drago Štajduhar
Udruge: Dubrovnik, Čakovec, Virovitica,
Varaždin, Pula, Osijek, Zadar..............................................22
Hrvatski pacijenti će ići na transplantaciju pluća u Beč..........28
Fotografije:
Medix
Grafičko oblikovanje i organizacija tiska:
Studio "dizajn Kovač"
[email protected]
Pitanja čitatelja
Na pitanja odgovara dr. sc. Mladen Knotek...........................30
Tiskano:
Kolovoz 2009., 3000 primjeraka
Transplantacijski program u RH od 01.01.2009. do 30.06.2009.
Broj eksplantacija po centrima u RH za
razdoblje od 01.01.2009. – 30.06.2009.
KB Dubrava
KB Sestre milosrdnice
KB Osijek
KBC Split
KBC Rijeka
KBC Zagreb
OB Slavonski Brod
OB Sveti Duh
OB Varaždin
OB Zadar
ŽB Čakovec
Ukupno
2
nefros / kolovoz 2009.
5
11
10
2
7
3
1
1
6
1
1
48
Broj kadaveričnih eksplantacija za RH za razdoblje od
01.01.2009. – 30.06.2009. s brojem eksplantiranih organa
razdoblje od 01.01.2009. – 30.06.2009. s brojem
Eksplantacije
Bubreg
Srce
Jetra
Pluća
Gušterača
01.01.2009.
-30.06.2009.
01.01.2008.
-30.06.2008.
48
88
11
42
13
7
38
74
10
35
8
9
Registar nedarivatelja: upisana 2272 nedarivatelja do 30.06.2009.
Izvor: MZSS
Uvodnik
Dragi čitatelji,
vjerujem da ste se tijekom ovog vrućeg ljeta uspjeli odmoriti jer, sudeći po
najavama, predstoji nam i “vruća” jesen. Od kako je proglašena recesija i svakim
danom nas dočeka poneko novo poskupljenje, svi se pitamo hoće li i kako to utjecati
na nas bolesnike. Hoćemo li u ovakvim vremenima zadržati svoja zdravstvena i
socijalna prava, ili ćemo kao i mnogi drugi morati na “ulicu”? Možda vam to zvuči
pesimistično, ali već znamo da se kriza najprije osjeti među nama malima, u ovom
slučaju bolesnicima. To je ujedno prilika da se svi međusobno udružimo, barem u
jednom cilju, a to je ostvarivanje prava na kvalitetnu zdravstvenu i socijalnu skrb.
U svibnju su udruge dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika zajedno
sa Zajednicom bile vrijedne, pa su se aktivno uključile u obilježavanje Nacionalnog dana darivanja i presađivanja
organa i tkiva i Svjetskog dana hipertenzije. To je ujedno bila prigoda da javnost diljem Hrvatske podsjetimo
na postojanje dijaliziranih i transplantiranih bolesnika, na učestalost kronične bubrežne bolesti i na opasnosti
koje donosi visok krvni tlak. Ovakvi dani su prilika da ponovo upozorimo MZSS i HZZO na postojeći problem
osoba na predijalizi i transplantiranih koji su u anemiji, a jedini u Europi nemaju pravo na eritropoetin.
Darivanje organa nakon smrti neiscrpna je i vrlo aktualna tema o kojoj je potrebno neprestano govoriti,
a Nacionalni dan je ujedno bila prigoda da se prisjetimo svih darivatelja organa i zahvalimo njihovim
obiteljima na plemenitom činu kojim su spasili mnoge živote.
I ovog ljeta Zajednica je organizirala od 28.08. do 04.09.2009. Edukativno-rekreativni kamp za djecu
i mlade s kroničnom bubrežnom bolešću. Sredstva su osigurana iz projekta koji financira Ministarstvo
zdravstva i socijalne skrbi, a kako je Kamp za naredne četiri godine uvršten u program socijalne politike
Grada Zagreba, dio sredstava je osigurao i Grad Zagreb. Kamp je organiziran u hotelu Bitoraj u Fužinama, u
suradnji sa Zavodom za dijalizu KBC Zagreb, Zavodom za nefrologiju i dijalizu te Klinikom za pedijatriju KBC
Rijeka i Fresenius Medical Care poliklinikom za dijalizu. Uz cjelodnevne radionice, klinci će imati vremena za
zabavu, a organizirani su im i izleti u park prirode “Zeleni vir” i u Vrbnik na otoku Krku.
Dok čitate ovaj broj Nefrosa, vjerujem da će biti riješeno i pitanje prostora za rad Zajednice, kako bismo
i mi prestali biti „nomadi“ koji se sele iz jednog prostora u drugi i mijenjaju adrese te dobili svoju stalnu
adresu i nastavili raditi s još više elana, na dobrobit bolesnika i cijele zajednice.
Stjepan Mihalić
Transplantacije u RH za razdoblje od 01.01.2009. do 30.06.2009.
Bubreg
Srce
Jetra
Gušterača
Pluća
Bubreg +
gušterača
Bubreg +
jetra
Jetra +
gušterača
KB Dubrava
0
4
0
0
0
0
0
0
KB Merkur
8
0
34
0
0
6
1
0
KB Osijek
7
0
0
0
0
0
0
0
KBC Rijeka
11
0
0
0
0
0
0
0
KBC Zagreb
45
2
4
0
0
0
0
0
Ukupno
71
6
38
0
0
6
1
0
Lista čekanja na dan 30.06.2009. po organima i usporedba s istim datumom prošle godine
Organ
Lista čekanja 30.06.2009.
Lista čekanja 30.06.2008.
Srce
19
19
Jetra
53
51
318
370
Gušterača
2
nema podataka
Bubreg - gušterača
2
3
Bubreg
kolovoz 2009. / nefros
3
Medicina
Fresenius Medical Care poliklinike
za dijalizu u Đakovu i Delnicama
Njemačka tvrtka Fresenius Medical Care
je svjetski lider u području renalne terapije te svakodnevno diljem svijeta pruža skrb
za više od 170 000 bolesnika s kroničnom
bubrežnom bolesti. Tvrtka upravlja s više od
2100 dijaliznih centara, u više od 30 zemalja svijeta. Krajem 2008. godine, Hrvatska se
priključila Fresenius Medical Care mreži poliklinika za dijalizu, preuzimanjem Nephromed
poliklinika za dijalizu u Đakovu i Delnicama.
Oba centra opremljeni su vrhunskom
opremom koja odgovara najvišim standardima struke, što pridonosi kvaliteti liječenja
bolesnika na dijalizi. Centar u Đakovu ima
12, a centar u Delnicama 11 dijaliznih mjesta. Oba centra koriste isključivo aparate za hemodijalizu najnovije generacije (Fresenius, model 5008S,
opremljen opcijama za mjerenje krvnog tlaka – BPM,
engl. Blood Pressure Monitor; i praćenje kvalitete/
doze dijalize u stvarnom vremenu – OCM, engl. online clearance monitoring). Liječenje online hemodijafiltracijom je zastupljeno u velikom postotku (gotovo 100%).
U centrima se također koristi uređaj za određivanje statusa tjelesnih tekućina, tzv. BCM monitor
(BCM, engl. Body composition monitor), koji je od
velike pomoći u određivanju prekomjerne/premalene hidracije, tj. viška ili manjka tekućine kod bo-
lesnika. Upotrebom BCM aparata značajno se olakšava procjena i regulacija “suhe težine” bolesnika,
što je kod liječenja dijalizom od iznimne važnosti.
BCM aparat također pruža informacije o nutricijskom
statusu i tjelesnom sastavu te medicinskim stručnjacima omogućuje dodatno savjetovanje bolesnike
o prehrani, dodajući dodatnu kvalitetu pruženoj medicinskoj usluzi. Mjerenje je bezbolno, traje nekoliko
minuta i kod stabilnih bolesnika se provodi otprilike
jednom mjesečno.
Kao i u svakom drugom dijaliznom centru u sustavu zdravstvene zaštite, liječenje je dostupno
svim osiguranicima, jer troškove za pružene usluge
hemodijalize podmiruje HZZO. Centri su također u
mogućnosti primiti na hemodijalizu tzv.
“gostujuće” bolesnike (npr. bolesnike na
odmoru), iz zemlje i inozemstva.
Nesebičnim trudom i stručnošću djelatnika poliklinika za dijalizu Fresenius Medical Care, te upotrebom najsuvremenije
tehnologije tvrtke Fresenius Medical Care,
bolesnicima se omogućuje suvremena
zdravstvena usluga, što pozitivno utječe
na sveukupnu kvalitetu života bolesnika
na dijalizi.
Arijana Mirković, mr.pharm.,
Fresenius Medical Care Hrvatska d.o.o.
4
nefros / kolovoz 2009.
Medicina
DIJALIZNI PRAKTIKUM – 2009.
Kvaliteta i kontrola kvalitete liječenja bolesnika na dijalizi
Uloga medicinske sestre
U
suradnji s Hrvatskim društvom za nefrologiju,
dijalizu i transplantaciju (HDNDT) te Hrvatskom udrugom medicinskih sestara (HUMS),
Fresenius Medical Care Hrvatska d.o.o. organizirao je od 5. do 7.06. lipnja u Baškoj na
otoku Krku simpozij “Kvaliteta i kontrola kvalitete liječenja bolesnika na dijalizi – uloga medicinske sestre”.
Auditorij simpozija činile su primarno medicinske
sestre i tehničari koji rade s pacijentima na dijalizi, ali
i ostalo zdravstveno osoblje koje radi s pacijentima s
akutnim ili kroničnim zatajenjem bubrega. Simpozij je
pobudio veliko zanimanje među zdravstvenim djelatnicima zaposlenim u dijaliznim ustanovama, što je rezultiralo sudjelovanjem na skupu više od 100 sudionika.
Prvi dan simpozija u cijelosti je bio posvećen problematici određivanja suhe težine u bolesnika liječenih
hemodijalizom. Pročelnik Zavoda za nefrologiju i dijalizu KBC Rijeka, doc. dr. sc. Sanjin Rački, održao je o toj
temi iznimno zanimljivo predavanje. Tijekom predavanja
prikazao je i princip rada uređaja za određivanje suhe
težine (BCM monitor) te s auditorijem podijelio jednogodišnje iskustvo korištenja ovog uređaja u dijaliznom
centru KBC Rijeka. Dijalizni centar Kliničkog bolničkog
centra Rijeka prvi je dijalizni centar u Hrvatskoj koji je
taj uređaj počeo koristiti u svakodnevnoj praksi.
Nakon predavanja je održan praktičan prikaz rada
na monitoru za određivanje suhe težine (BCM), pod
stručnim vodstvom dijaliznog tima iz KBC Rijeka te
FMC-ovog certificiranog stručnjaka za edukaciju, vms.
Marjelke Trkulje.
Drugi dan simpozija donio je mnoštvo zanimljivih
tema i odličnih predavanja:
• Vmt. Berislav Poje, vms Hrvojka Možanić, vms. Bosiljka Devčić (KBC Rijeka): Priprema ubodnog mjesta
prije punkcije AV fistule/grafta i tehnike punkcije;
• Ms. Snježana Perić, ms. Rosana Antolović, ms. Renata Kotur (KBC Osijek): Sestrinska skrb za bole-
snike s centralnim venskim kateterom, liječenih
hemodijalizom;
• Vms. Goranka Eržen, vms. Mirjana Maretić-Dumić,
doc. dr. Nikolina Bašić-Jukić (KBC Zagreb): Postupnik priključivanja bolesnika na hemodijalizu putem centralnog venskog katetera;
• Vms. Marija Gilja (Poliklinika Sveti Duh II, Zagreb):
Zapisi na hemodijalizi;
• Ms. Anita Slobođanac, ms. Ružica Juran (OB Koprivnica): Novi pristup bolesnicima na hemodijalizi;
• Ms. Barbara Madžar, vms. Mihaela Hoti, vms. Bosiljka Devčić (KBC Rijeka): Važnost kontrole elektrolita
kod bolesnika liječenih hemodijalizom;
• Mt. Predrag Boljkovac, vms. Milica Šarac (OB Karlovac): Naša iskustva s MPS-om;
• Ms. Pavinka Čulić (KBC Split): Epidemiološke karakteristike hepatitisa B i zdravstvena njega bolesnika
oboljelog od hepatitis B na hemodijalizi;
• Ms. Jelica Vincetić (Poliklinika za dijalizu Nephromed Đakovo, vms. Marjelka Trkulja, FMC): Kvaliteta
sestrinske skrbi u poliklinici za dijalizu Nephromed.
Završno predavanje bilo je posvećeno aparatu za
dijalizu 5008S, koji se trenutno uvodi u medicinsku
praksu u Hrvatskoj. Predavanje se usredotočilo na korištenje i tehničke mogućnosti aparata, s naglaskom na
detalje i opcije bitne za svakodnevni rad medicinskih
sestara u dijaliznim centrima.
Simpozij je sudionicima pružio odličnu prigodu za
bolje upoznavanje i neformalno druženje, te za izmjenu
iskustava.
Na kraju, povratna informacija sudionika skupa bila
je vrlo pozitivna, što obećava još više tema za idući
simpozij, planiran za 2011. godinu.
Arijana Mirković, mr.pharm.,
Fresenius Medical Care Hrvatska d.o.o.
kolovoz 2009. / nefros
5
Medicina
Anemija u bolesnika
s kroničnim
bolestima bubrega
V
elika istraživanja, koja su uglavnom obuhvatila razvijene industrijske zemlje ali
i zemlje u razvoju, pokazala su da približno svaki deseti čovjek na svijetu ima
kroničnu bubrežnu bolest (KBB), koja
je tako postala značajan svjetski javnozdravstveni
i ekonomski problem. Obilježavaju je rastuća prevalencija i incidencija, veliki troškovi zbrinjavanja
kroz nadomještanje bubrežne funkcije dijalizom ili
transplantacijom, značajno smanjena kvaliteta života i prijevremena smrt. Obzirom na sve bolju dijagnostiku i kvalitetnije liječenje kroničnih bolesti i
trend produljenja ljudskoga vijeka, u budućnosti se
očekuje sve više bolesnika s KBB, a posebno među
dijabetičarima, hipertoničarima, te neumjerenim korisnicima nesteroidnih protuupalnih lijekova. Jedno
od bitnih obilježja KBB je to što ona vrlo često ostaje neprepoznatom u ranim stadijima bolesti. Svojom
progresijom dovodi do zatajenja bubrega, a najčešći
uzrok smrti u oboljelih od KBB su srčanožilne bolesti (SŽB), jer KBB predstavlja rizičan čimbenik za
bubrežno zatajenje, ali podjednako tako i za srčanožilni pobol i smrtnost. Veza KBB i SŽB dokazana
je u brojnim istraživanjima, u tolikoj mjeri da srce i
bubreg neki svjetski poznati liječnici slikovito određuju kao "dva blizanca": kronične SŽB povećavaju
rizik KBB i obrnuto. Bolesnici s KBB imaju deseterostruko veći rizik umiranja od SŽB (npr. od infarkta
miokarda, popuštanja srca ili moždanog udara) nego
od bubrežnog zatajenja, zapravo većina ih umre od
SŽB, ne dočekavši razvoj završnog stadija bubrežnog
zatajenja. Dokazana je i povezanost snižene glomerulske filtracije (GF <60 ml/min/1,73m2) s povećanjem prevalencije i smrtnosti od SŽB, a brojna su
epidemiološka istraživanja pokazala da već u ranim
stadijima KBB (1.-3. stadij) postoji povećan rizik
od nastanka bolesti srca i krvnih žila. Nove smjer-
6
nefros / kolovoz 2009.
nice Europskog udruženja za kardiologiju (ESH/ESC
iz 2007.) daju veću važnost bubrežnoj funkciji, odnosno ranim pokazateljima bubrežnog oštećenja u
nastanku srčanožilnih bolesti. Smjernice u glavne
čimbenike srčanožilnog rizika uvrštavaju mikroalbuminuriju i već blago oštećenje bubrežne funkcije, te
se tako bolesnici već od prvog stadija KBB smatraju
visokorizičnima za nastanak bolesti srca i krvnih žila,
što podrazumijeva jednak pristup njihovu liječenju
kao i kod ostalih visokorizičnih bolesnika (energično medikamentno liječenje i regulacija arterijskog
tlaka s naglaskom na blokadu renin-angiotenzinskog
sustava, terapija dislipidemije, hiperglikemije, proteinurije, kao i antiagregacijsko liječenje).
Jedan od bitnih čimbenika u nastanku bolesti srca i krvnih žila u bolesnika s KBB je anemija.
Javlja se već u ranom stadiju KBB, normocitna je i
normokromna. Kao komorbidno stanje ili komplikacija drugih kroničnih bolesti, anemija i u KBB može
biti posljedica manjka željeza, vitamina B12 ili folne
kiseline, no primarni uzrok anemije povezane s KBB
jest manjak eritropoetina. To je proteinski hormon
što ga luče peritubularne stanice u kori bubrega i
važan je za normalnu proliferaciju, diferencijaciju i
sazrijevanje eritrocita. Gubitkom funkcionalnog tkiva bubrega, smanjuje se i lučenje eritropoetina, a
težina nastale anemije je veća što je više uznapredovalo oštećenje bubrežne funkcije. Anemija je jedna
od čestih komplikacija KBB i uzrok je stalnog umora,
smanjene kvalitete života, a pojavljuje se rano, već
pri smanjenju GF <60 ml/min u muškaraca, odnosno
<50 ml/min u žena. Učestalost anemije veća je u višim stadijima KBB, te je izražena u >5% bolesnika u
trećem i >20% u četvrtom stadiju KBB. Kod svih bolesnika s KBB s anemijom, potrebni su dijagnostička
obrada i rad liječenja, bez obzira na stadij KBB i
potrebu za nadomještanjem bubrežne funkcije. Ona
Medicina
je posebno važna prije početka terapije lijekovima
koji stimuliraju eritropoezu (LSE), jer su mogući i
drugi uzroci anemije, koji uz relativni manjak eritropoetina uzrokuju ili dodatno pogoršavaju anemiju u bolesnika s KBB. Nefrolog, ali i liječnik opće
medicine, vrlo jednostavno mogu procijeniti stupanj
(koncentracija Hb) i vrstu anemije (MCV, MCH), kao
i eritopoetinsku aktivnost (broj retikulocita), dok je
za procjenu pričuva željeza analizom serumskog feritina bolesnika potrebno uputiti u laboratorij sekundarne zdravstvene zaštite, jer se u primarnoj feritin
ne može odrediti.
Bolesnici sa šećernom bolešću, odnosno dijabetičkom nefropatijom, osobito su skloni ranom razvoju anemije. Anemija u dijabetičara povezana je s
razvojem retinopatije, kardiomiopatije i nefropatije.
Ona je, osim toga, i dokazan čimbenik srčanožilnog
rizika koji povećava pobol (ishemijska bolest srca,
srčano zatajenje, moždani udar) i smrtnost bolesnika
s KBB. Smanjenje koncentracije Hb za 5 g/l povećava rizik od nastanka srčanožilne bolesti za 1,32,
što odgovara porastu sistoličkog tlaka za 15 mmHg.
Anemija pokreće nekoliko patofizioloških mehanizama koji povećavaju srčanožilni rizik. Zbog smanjene
oksigenacije tkiva, povećava se aktivnost simpatikusa i rada srca, a zbog smanjene viskoznosti krvi
povećava se venski priljev u srce. Posljedica su volumno i tlačno opterećenje srca i hipertrofija lijeve klijetke. Uz promjene srčanog mišića, nastaju promjene
u koronarnim krvnim žilama, kao i nerazmjer između
hipertrofiranog srčanog mišića i njegove prokrvljenosti. Neliječena anemija teško narušava kvalitetu
života bubrežnih bolesnika i bitno povećava rizik
nastanka i smrti od srčanožilnih bolesti (hipertrofije
lijeve klijetke, ishemijske bolesti srca, dilatativne ili
hipertrofične kardipatije, popuštanja srca, ateroskleroze, infarkta miokarda i moždanog udara). U posljednjih 20 godina, brojna istraživanja dokazala su
nedvojbenu korist liječenja bubrežne anemije s LSE,
kako u bolesnika kojima se bubrežnu funkciju nadomješta hemodijalizom ili peritonejskom dijalizom,
tako i u bolesnika koji imaju kronično zatajenje bubrežne funkcije, a još im nije potrebno nadomještati
funkciju bubrega, ali i u nekih osoba s presatkom
bubrega. Postoje jasni dokazi da dijalizirani bolesnici liječeni eritropoetinom, u odnosu na one koji
dobivaju transfuzije koncentrata eritrocita, imaju
bitno bolju funkciju srčanožilnog sustava, rjeđu potrebu za bolničkim liječenjem
i neusporedivo bolju kvalitetu
života. Najnovija istraživanja,
provedena na velikom broju bolesnika u različitim europskim
zemljama, u Sjevernoj Americi,
Aziji i Australiji, pokazala su
da ispravak bubrežne anemije s
LSE u ranom stadiju kroničnog
zatajivanja bubrega ima preventivan učinak na nastanak
srčanožilnih bolesti, kao i da
u velikog broja bolesnika može
usporiti napredovanje nekih
kroničnih bolesti bubrega i odložiti potrebu za nadomještanjem bubrežne funkcije. Osim
nedvojbene kliničke koristi za
bolesnike, farmakoekonomske
studije pokazale su da se na taj
način mogu uštedjeti značajna
financijska sredstva (odložen
početak dijalize, bitno manje
pobolijevanje od srčanožilnih
kolovoz 2009. / nefros
7
Medicina
bolesti, rjeđe hospitalizacije, očuvana životna i radna sposobnost bolesnika) i ostvariti društvena korist. Posebno su važna istraživanja koja su dokazala
da rani početak liječenja bubrežne anemije s LSE i
izbjegavanje transfuzija koncentriranih eritrocita,
a kroz to i senzibiliziranja bolesnika, u pacijenata
koji su kandidati za transplantaciju bubrega povećava mogućnost odabira organa, smanjuje učestalost
i žestinu akutnog, ali i kroničnog odbacivanja bubrega i može bitno produžiti funkcioniranje presatka
bubrega, kao i život bolesnika.
Anemija se kod KBB liječi analozima eritropoetina, koji se skupnim imenom nazivaju LSE. Radi se
o lijekovima koji predstavljaju najveći napredak u
liječenju KBB posljednjih godina. Najnovije europske, američke,
ali i hrvatske smjernice
preporučuju samo djelomičan ispravak anemije, odnosno održavanje
ciljnih vrijednosti serumskog Hb u rasponu
110-120 g/l. Međutim,
ciljna razina Hb ovisi i o
pridruženim bolestima,
kao i o postojanju zatajenja bubrega. Neke studije su pokazale da je Hb
>130 g/l povezan s većom smrtnošću bolesnika na dijalizi (posebno
onih koji već imaju značajno oštećeno srce i krvne
žile), te se stoga ne preporuča povećanje vrijednosti Hb >120 g/l. Klinička istraživanja pokazala su
da je ključno održavati vrijednosti Hb između 110
i 120 g/l, a da pritom bude što manje odstupanja
vrijednosti Hb izvan zadanih vrijednosti. Pritom je
vrlo važna pravilna uporaba LSE, redovito praćenje
koncentracije Hb i kliničkog stanja bolesnika, kao
i dobro poznavanje liječenja preparatima željeza.
Zbog vrlo uske terapijske širine u kojoj treba održavati koncentraciju Hb, te velikih individualnih razlika među bolesnicima i metodama nadomještanja
bubrežne funkcije, vrlo je teško koncentraciju Hb
održavati u zadanim granicama. To jasno pokazuju
i rezultati istraživanja liječenja bubrežne anemije u
najrazvijenijim europskim zemljama, gdje se tijekom
8
nefros / kolovoz 2009.
jednogodišnjeg praćenja u samo 30-40% bolesnika
uspjelo održati koncentraciju Hb između 110 i 120
g/l. Slične rezultate imaju i najveći hrvatski centri
za dijalizu.
Prije početka liječenja s LSE, valja isključiti druge čimbenike koji mogu pridonijeti nastanku anemije te utvrditi status željeza u bolesnika. Kad je u
bolesnika s KBB koncentracija serumskog Hb <100
g/l (prema nadopunama američkih NKF smjernica iz
2007.), odnosno <110 g/l, mjereno dvaput u dva
tjedna (prema European Best Practice Guidelines
EBPG iz 2004. i Smjernicama za liječenje anemije u
bolesnika s kroničnim zatajenjem bubrega Hrvatskog
društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju iz
2008. godine), a pritom
su isključeni drugi uzroci
anemija pored KBB, indicirana je primjena LSE.
Preduvjet za uspješno
liječenje s LSE jest dovoljna količina željeza
za ugradnju u eritrocite,
koju po potrebi valja nadomjestiti prije primjene
LSE. Bolesnike s apsolutnim manjkom željeza
treba liječiti intravenskim preparatom željeza
i tu terapiju započeti
najkasnije s početkom
liječenja LSE. Klinički
značajno povećanje koncentracije Hb očekuje se između 4 i 6 tjedana po davanju LSE, a ciljna koncentracija Hb koju valja trajno
održavati jest 110-120 g/l. Od nuspojava LSE, moguće su: arterijska hipertenzija, tahikardija, edemi,
infarkt miokarda, prolazna moždana ishemija, tromboembolijske komplikacije, a kao najteža – ali izuzetno rijetka (do danas je u svijetu opisano oko 200
bolesnika) – aplazija stanica iz kojih nastaju crvena
krvna tjelešca (engl.: Pure Red Cell Aplasia; PRCA).
Interakcije nisu poznate. U svim zemljama EU, ali i
u mnogim drugim zemljama izvan nje, LSE su lijekovi
koji se za dijalizirane bolesnike, kao i za predijalizirane te one s transplantiranim bubregom daju na
teret zdravstvenog osiguranja, što u Hrvatskoj nije
slučaj. Prema važećim propisima HZZO, LSE na teret
ove osiguravajuće kuće mogu dobiti samo bolesnici
Medicina
na dijalizi. Liječenje s LSE u Hrvatskoj, nakon što se bubrežne bolesti (određena udvostručenjem vrijedpostigne željena koncentracija Hb (terapija održava- nosti sCr, vrijednosti sCr >707,2 µmol/l ili početkom
nja), košta 1 200 – 2 000 kn mjesečno. U brojnih bo- dijalize). Drugi krajnji cilj bio je početak dijalize ili
lesnika s KBB djelomičan ispravak bubrežne anemije, smrt (što se dogodi prije). Uključeno je ukupno 88
osim što bitno poboljša kognitivne funkcije i kvali- bolesnika sa sCr između 177,2 i 531,6, te Hb između
tetu života, može usporiti napredovanje KBB i odgo- 90 i 110 g/l. U skupinu s ranim početkom terapiditi dijalizu za barem 6-12 mjeseci, ili duže. Do tog je s LSE (na početku istraživanja u dozi od 50 ij/
zaključka prvi su došli Kuriyama i sur. 1997. godine, kg/tj) randomizirano je 45 bolesnika. U skupinu s
kada su u velikoj skupini ispitanika s KBB i anemi- odgođenim početkom terapije randomizirana su 43
jom uspjeli pomoću LSE ispraviti anemiju i odložili bolesnika u kojih je liječenje započelo nakon pada
nastanak završnog stadija zatajenja bubrega. Njiho- Hb <90 g/l. Srednje trajanje praćenja bolesnika bilo
vo zapažanje potvrdili su rezultati drugih kliničkih je 22,5 mj. (16-24 mj.). Zaključak istraživanja bio
istraživanja. Tako su Jungers i sur. 2001. godine pro- je da rani početak liječenja s LSE u bolesnika s KBB
veli usporedno kliničko istraživanje u 63 bolesnika značajno usporava brzinu napredovanja bolesti, te
koji su imali serumski kreatinin (Scr) ≥300 μmol/l odgađa početak liječenja dijalizom. To je vrlo bitno, jer npr. hemodijaliza
i/ili klirens kreatinina
u Hrvatskoj godišnje po
(Clcr) ≤15 ml/min/1,73/
m2. Ispitanici su svrstani
bolesniku košta oko 150
Zapamtite
000 kn, odnosno približno
u dvije skupine, ovisno o
deset puta više od liječepočetnim vrijednostima
Liječenje anemije u pacijenata s kronja s LSE (terapija održaHb: (1.) bolesnici liječeni
ničnim bolestima bubrega dovodi do bovanja koncentracije Hb je
s LSE (20 bolesnika s Hb
ljitka u podnošenju napora, poboljšava
1 200 do 2 000 kn/mj.).
90-100 g/l) i (2.) bolekvalitetu života, kognitivne i seksualne
To je jedan od razloga zasnici koji nisu liječeni s
funkcije, smanjuje potrebu za transfušto europske i američke
LSE (43 asimptomatska
zijama
i
rizik
od
senzibiliziranja,
može
smjernice ne prave razliku
bolesnika koji nisu imausporiti napredovanje zatajenja bubreu liječenju anemije izmeli simptome anemije, a
ga, te povoljno utjecati na smanjenje
đu predijaliziranih, dijalipraćeni su kao kontrolna
komplikacija srčanožilnog, ali i drugih
ziranih i transplantiranih
skupina). LSE je primjebolesnika.
njivan s.c. (potkožno),
organskih sustava, smanjiti potrebu za
Temeljem brojnih kliu prosječnoj dozi od 50
bolničkim liječenjem i smrtnost.
ničkih istraživanja i dnevij/kg/tjedno. Istraživači
su pratili smanjenje Clcr
ne kliničke prakse u zemljama gdje je odobrena
i vrijeme od početka liječenja bolesnika s LSE do početka liječenja dijalizom. uporaba LSE u anemičnih bolesnika s KBB, utvrđena
Vrijeme od početka liječenja s LSE, odnosno ispravka je važnost djelomičnog ispravka anemije u usporavabubrežne anemije do početka dijalize, bilo je 16,3 ± nju napredovanja KKB, kao i u prevenciji kroničnih
11,9 mj. (7-53 mj.), a u kontrolnoj skupini (ispitani- SŽB. U najnovijim postupnicima za rano otkrivanje
ci koji nisu liječeni s LSE) 10,6 ± 6,1 mj. (6-23 mj.). i liječenje KBB u industrijski razvijenim zemljama,
Prosječna “odgoda” početka dijalize bila je 6 mjese- važnu i aktivnu ulogu ima liječnik obiteljske medici. U čak 50% bolesnika koji su liječeni s LSE došlo cine (LOM). Primjerenom edukacijom i kroz suradnju
je značajnog usporavanja napredovanja zatajenja s internistima, ali i pedijatrima-nefrolozima, LOM-e
bubrega, a početak dijalize odgođen je za prosječno treba osposobiti da prepoznaju i liječe bolesnike s
21,4 ± 16,6 mj. U drugom randomiziranom kliničkom KBB, odnosno poduzmu sve mjere za suzbijanje riistraživanju, Gouva i sur. su 2004. godine uspore- zičnih čimbenika (arterijska hipertenzija, proteinuridili učinke ranog i odgođenog uvođenja terapije s ja, hiperglikemija, dislipidemija, debljina, pušenje),
LSE u predijaliznih bolesnika. Istraživanje je imalo kojima pripada i bubrežna anemija. U velikog broja
dva krajnja cilja. Prvi je bila brzina napredovanja bolesnika s KBB na taj bi se način moglo usporiti
kolovoz 2009. / nefros
9
Medicina
progresiju k bubrežnom
u 93,3% hemodijalizirazatajenju,
prevenirati
nih bolesnika (5. stadij
pojavnost i komplikacije
kroničnog zatajenja buZapamtite
SŽB, smanjiti česte hospibrega), u kojih je lijek
talizacije, poboljšati kvaprimijenjen intravenski.
U sljedećim kategorijama kroničnih
litetu života i spriječiti
Porast Hb u bolesnika koji
bubrežnih bolesnika postoji najviši ripreuranjenu smrtnost.
su liječeni tim lijekom je
zik od nastanka anemije, i zbog toga im
U ordinaciji LOM anepostupan, što bitno smatreba posvetiti posebnu pozornost:
mični bolesnici s KBB
njuje rizik neželjenog
a. šećerna bolest
trebali bi u primjerenim
porasta Hb, koji je veći
b. kongestivno zatajenje srca
vremenskim intervalima
od 20 g/l u mjesec dana.
c. sistemske upalne bolesti, poput va(1 do 4 tjedna) dobivati
Tijekom terapije održavaskulitisa,
lupusa
eritematosusa,
WeLSE ili naučiti potkožnu
nja, odnosno kada se pogenerove granulomatoze...
primjenu lijeka koji bi
stigne ciljna koncentracid. starija dob
sebi davali sami kod kuće
ja Hb, Mircera® se primjee. endemska nefropatija
(kako je organizirano za
njuje jednom mjesečno,
f. transplantat bubrega.
bolesnike na peritonejintravenskim ili potkožskoj dijalizi). To je danas,
nim putem, što omogućakada postoje novi LSE s
va stabilnu koncentraciju
dugim vremenom polužiHb, bez obzira na dob i
vota, mnogo jednostavnije nego prije nekoliko go- spol bolesnika, popratne bolesti i stadij zatajenja
dina, kada su u Hrvatskoj bila registrirana samo dva bubrega. Među lijekovima koji stimuliraju eritrociLSE (epoetin alfa i epoetin beta), i to oba s krat- topoezu, Mircera® ima najduže vrijeme poluživota
kim poluživotom. U 2009. godini se i na hrvatskom (134 sata), što znači da joj je kada se daje intratržištu pojavio lijek C.E.R.A. (od engl.: Continuous venski vrijeme poluživota 27 puta duže od epoetina
Erythropoietin Receptor Activator, odnosno kontinu- alfa (Eprex®; 5 sati) i 6 puta duže od darbepoetina
irani aktivator receptora za eritropoetin), poznati- alfa (Aranesp®; 21 sat). Dug poluživot omogućava
ji pod tvorničkim imenom Mircera®. Ljekovita tvar Mirceri® da, u odnosu na ostale lijekove koji stimuli(metoksi polietilen glikol-epoetin beta) ima moleku- raju eritrocitopoezu, mnogo češće aktivira receptore
larnu masu od oko 60 kDA. Lijek se od ostalih tvari za eritropoetin i potiče njegovu sintezu i izlučivakoje stimuliraju eritroponje. Učinkovitost lijeka
ezu razlikuje po načinu
je podjednaka, bez obzira
Zapamtite
vezivanja na receptore,
daje li se intravenski ili
zbog čega ima značajno
potkožno. U bolesnika s
Nakon što bolesnika s kroničnom
duži poluvijek života od
kroničnim zatajenjem buostalih eritropoetina, što
brega i anemijom, nakon
bolesti bubrega pregleda nefrolog i s
omogućuje rjeđu uporadavanja Mircere® broj reliječnikom primarne zdravstvene zaštibu. To je postignuto vetikulocita, što je mjerilo
te dogovori plan liječenja, moguće je
zanjem lizina iz molekule
eritropoetinske aktivnobolesnika rutinski pratiti u ambulanti
eritropoetina s metoksi
sti, postiže vršnu vrijedliječnika primarne zdravstvene zaštite,
polietilen glikolom butanost nakon 8 dana, a na
a ne u specijaliziranoj klinici. Pritom
noične kiseline. Mircera®
početne vrijednosti vraća
treba uzeti u obzir mišljenje bolesnika,
omogućava
postizanje
se nakon 21 dana. Izukao i popratne bolesti. U tom slučaju
ciljnih vrijednosti Hb u
zetne farmakodinamičke i
treba odrediti kriterije za ponovno upu97,5% bolesnika koji su u
farmakokinetičke značajćivanje bolesnika s kroničnom bolešću
1. do 4. stadiju kroničnog
ke Mircere® omogućavaju
bubrega nefrologu.
zatajenja bubrega, a lijek
održavanje stabilne konsu primali pokožno, kao i
centracije ciljnih vrijed-
10
nefros / kolovoz 2009.
Medicina
Mircera® zbog svojih
farmakoloških značajka, a
posebno zbog jednostavnog doziranja, postupnog
postizanja i relativno laganog održavanja ciljnih
vrijednosti Hb bez obzira
na put primjene i na učestalost davanja, predstavlja terapiju izbora u liječenju anemije kod bolesnika
s kroničnim zatajenjem
bubrega koji još nisu na
dijalizi (stadiji 1 - 4), kod
bolesnika na peritonejskoj dijalizi i bolesnika s
transplantiranim bubregom. Lijek je moguće primijeniti jednom mjesečno, što osigurava bolju
suradljivost bolesnika, poboljšava kvalitetu života i smanjuje neugodu povezanu s primjenom
nosti Hb. Bolesnici s KBB mogu lijek dobivati jednom mjesečno. To vrijedi i za one bolesnike s KBB i
anemijom koji su prethodno liječeni drugim LSE, a
lijek su primali jednom, dva ili tri puta tjedno. Zbog
relativno jednostavnog održavanja koncentracije
Hb u ciljnom intervalu, uz primjenu lijeka jednom
u četiri tjedna, liječenje bubrežne anemije pomoću Mircere® može bitno smanjiti opterećenje zdravstvenih djelatnika (posebno medicinskih sestara) u
centrima i poliklinikama za dijalizu, ali i u ordinaciji
LOM. Istovremeno, zbog jednostavne i relativno rijetke primjene, lijek je vrlo pogodan za samostalno
uzimanje od bolesnika. U posljednje vrijeme lijek je
postao dostupan u nekim većim hrvatskim centrima
Primarne preventivne aktivnosti otkrivanja
KBB u ranom stadiju, te sekundarne preventivne
aktivnosti smanjivanja komplikacija u već utvrđene KBB, trebale bi postati dijelom svakodnevne prakse i globalne strategije rada liječnika
opće medicine u Hrvatskoj. S postojećim naci-
lijeka. Potkožna primjena
lijeka je jednostavna i
nije bolna, te ga bolesnici mogu sebi davati sami,
što je posebno važno kada
se radi o bolesnicima u
1. do 4. stadiju kroničnog zatajenja bubrega,
bolesnicima koji se liječe
peritonejskom dijalizom i
pacijentima koji usprkos
transplantiranom bubregu
imaju bubrežnu anemiju.
Ciljne vrijednosti Hb i njihovo održavanje u rasponu između 110 i 120 g/l
pomoću intravenske primjene, a bez povećanja
doze lijeka u odnosu na potkožno davanje, čini
Mirceru® vrlo pogodnom i za liječenje anemije u
hemodijaliziranih bolesnika.
za dijalizu koji sudjeluju u međunarodnom kliničkom
ispitivanju, a sljedeće se godine očekuje dolazak Mircere® na listu lijekova HZZO-a, što će omogućiti širu
primjenu u dijaliznim centrima i ordinacijama LOM.
Sigurnosni profil Mircere® odgovara onome ostalih
LSE. Među inače rijetkim nuspojavama, najčešća ali
predvidiva komplikacija, koju je moguće spriječiti i
liječiti, jest arterijska hipertenzija. Do danas nakon
primjene Mircere® nisu zabilježeni slučajevi aplazije
crvene loze posredovane antieritropoetinskim protutijelima.
Dr. med. Ivana Jurić i prof. dr. sc. Petar Kes
Zavod za dijalizu, Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb
onalnim smjernicama liječenja anemije u bolesnika s kroničnim zatajenjem bubrega hrvatski
liječnici opće medicine nisu dovoljno upoznati.
Edukacija i implementacija tih smjernica u kliničku praksu mogle bi značajno poboljšati prognozu i kvalitetu života bolesnika s KBB.
kolovoz 2009. / nefros
11
Medicina
Sekundarna hipertenzija, ili: može
li se povišen arterijski tlak izliječiti?
Doktore, hoću li cijeli život morati piti tablete za
tlak? Može li se hipertenzija izliječiti? Kakve veze s time
ima bubreg?
Ta i brojna druga pitanja česta su u ordinaciji Ambulante za nefrologiju i arterijsku hipertenziju KBC Zagreb.
Hipertenzija znači povišenje arterijskog tlaka bez
obzira na uzrok, a dijeli se na primarnu (esencijalnu) i
sekundarnu hipertenziju.
Povišen krvni tlak otkriva se slučajno, sistematskom
kontrolom krvnog tlaka u ordinaciji, pojavom simptoma
povišenog ili oscilirajućeg krvnog tlaka, ili ukoliko postoje oštećenja pojedinih organa ili organskih sustava
(oči, bubrezi, simptomi predinfarktnog stanja, moždanog udara).
Bubrezi krvni tlak mogu regulirati na nekoliko načina. Ukoliko se vrijednost krvnog tlaka povisi, bubrezi
počinju izlučivati veću količinu soli i vode. Time se volumen krvi smanjuje i tako se krvni tlak snižava. Obrnuto, ukoliko se krvni tlak snizi, bubrezi smanjuju lučenje
vode (urinom) iz tijela i tako se zadržavanjem tekućine
u krvotoku krvni tlak povisuje. Temeljem svega navedenog, jasno je kako bubrezi imaju vrlo važnu ulogu u
regulaciji krvnog tlaka te da bilo koja bolest bubrega
može privremeno ili trajno dovesti do hipertenzije.
Pacijenti me često pitaju koji je optimalan krvni tlak.
Tlak od 120/80 mmHg ili nešto niži smatra se optimalnim
bez obzira na dob, jer su znanstvene studije pokazale kako
navedeni krvni tlak najmanje opterećuje ili potencijalno
oštećuje arterijski krvožilni sustav, srce i druge organe.
Nakon što liječnik utvrdi povišen krvni tlak, potrebno je učiniti dodatnu dijagnostiku, naime, potrebno je
utvrditi postoji li primarna ili sekundarna hipertenzija.
Najčešće (u 95% slučajeva) uzrok je nepoznat i tada
govorimo o primarnoj hipertenziji.
U preostalih 5% slučajeva riječ je o sekundarnoj hipertenziji, tj. povišeni tlak je posljedica nekih drugih bolesti,
npr. tumora nadbubrežne žlijezde (feokromocitom, adenom kore nadbubrežne
žlijezde – ukoliko je hormonski aktivan), ili je posljedica suženja krvnih
žila koje vode krv u bubreg.
ŠTO JE FEOKROMOCITOM?
Feokromocitom je tumor srži nadbubrežne žlijezde ili paraaortalnih
simpatičkih ganglija, koji izlučuje katekolamine.
12
nefros / kolovoz 2009.
Može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi, iako je
češći u mladih osoba. Moguće je čak i obiteljsko pojavljivanje ovog tumora.
Od svih feokromocitoma smještenih u nadbubrežnoj
žlijezdi, tek 10% je maligno, dok kod ostalih lokalizacija
izvan nadbubrežne žlijezde malignost raste do čak 40%.
ŠTO SU KATEKOLAMINI?
U katekolamine se ubrajaju adrenalin, noradrenalin i
dopamin, čije je djelovanje usmjereno prema organima
i tkivima kojima upravlja vegetativni živčani sustav.
Ciljna tkiva na koja djeluju katekolamini su srce i
krvne žile, probavni organi te žlijezde. Njihovo najizrazitije djelovanje očituje se upravo u ubrzanju frekvencije rada srca te u povišenju krvnog tlaka.
SIMPTOMI
Klinička slika feokromocitoma je upravo posljedica
izlučivanja katekolamina (adrenalin, noradrenalin, dopamin) iz tumora. Tipično je da se simptomi javljaju u
napadima, s jakim glavoboljama, crvenilom lica, iznenadnim skokovima arterijskog tlaka i lupanjem srca, a
sve se to između napada smiruje.
Simptomi su često izazvani emocionalnim uzbuđenjem ili tjelesnim opterećenjem, pa nije rijetkost da
se pripišu tegobama koje prate menopauzu u žena, ili
bolesnici završe na pregledu kod psihijatra.
DIJAGNOSTIKA
Određuju se vrijednosti katekolamina u krvi i mokraći – kod feokromocitoma ove vrijednosti su povišene.
Određivanje vrijednosti vanil-mandelične kiseline
(VMA) i metanefrina u 24-satnom urinu.
Zatim slikovne radiološke metode, poput računalne
tomografije (CT) i magnetske rezonance (MR) – koji se
koriste za prikaz i lokalizaciju tumora.
LIJEČENJE
Najčešće se provodi kirurško odstranjenje tumora.
ŠTO JE TO ADENOM KORE
NADBUBREŽNE ŽLIJEZDE?
Adenomi su tumori kore nadbubrežne žlijezde. Mogu biti hormonski aktivni, što znači da pojačano luče aldoste-
Medicina
ron, ili inaktivni, kada se nazivaju i “incidentalomi”,
koji se kirurški ne odstranjuju.
SIMPTOMI
Osnovni klinički znak je arterijska hipertenzija
praćena hipokalijemijom (nizak kalij u krvi) i metaboličkom alkalozom. Bolesnici se žale na jaku mišićnu
slabost, trnce i povremene tetaničke grčeve. Tu su još
nokturija (noćno mokrenje), povećano izlučivanje mokraće i povećan osjećaj žeđi.
DIJAGNOSTIKA
Dijagnoza kortikalnih adenoma najčešće se postavlja CT-om (računalnom tomografijom) ili MR-om (magnetskom rezonancom).
LIJEČENJE
Liječenje je kirurško, ukoliko se radi o hormonski
aktivnom tumoru.
SUŽENJE (STENOZA) RENALNIH ARTERIJA
Znate li da se, osim krvnih žila srca i mozga, mogu
suziti i krvne žile koje vode krv u bubreg?
SIMPTOMI
To rezultira osciliranjem tlaka ili nemogućnošću reguliranja postojećeg.
Vodeći uzrok je ateroskleroza u starijoj životnoj
dobi ili fibromuskularna displazija u mlađih bolesnika.
Ateroskleroza je bolest velikih i srednjih arterija, a
posljedica je nakupljanja lipida u intimi krvnih žila, s
posljedičnim otvrdnućem arterijske stjenke i gubitkom
elastičnosti.
Smanjuje se promjer arterije, pa time i dotok krvi
u bubreg. Kako se na plakovima lako formiraju trombi,
lumen ove arterije može se i potpuno zatvoriti. Posljedica je tzv. ishemijska nefropatija, koja rezultira pogoršanjem bubrežne funkcije, te pojavom hipertenzije
koja se izuzetno teško regulira, usprkos “šaci lijekova”
koje bolesnik uzima u maksimalnim dozvoljenim dozama.
Ateroskleroza je učestala kod pretilih ljudi, pušača,
dijabetičara i osoba s povišenim kolesterolom.
najdostupnija tehnika. Točnost metode za otkrivanje
hemodinamički značajne stenoze je oko 75%.
Spiralna CT angiografija ima osjetljivost i specifičnost za otkrivanje stenoze renalne arterije 96%, pa i
99%. Nedostaci su joj velike doze ionskih kontrastnih
sredstava, visoka doza zračenja i cijena pretrage.
Magnetska angiografija bubrežnih arterija je u razvijenim zemljama postala standardna klinička metoda
u otkrivanju stenoze renalne arterije. Njezina senzitivnost je 100%, dok je specifičnost u rasponu 89-97%.
Ne primjenjuje se rutinski, zbog visoke cijene pretrage
i aparature.
Kada se obojenim ultrazvukom renalnih arterija postavi sumnja na suženje renalnih arterija, a točnoj se
dijagnozi približi računalnom tomografijom krvnih žila
bubrega, bolesnik se hospitalizira i sljedeći korak je
obavljanje tzv. DSA (digitalna suptrakcijska angiografija). Angiološki pregledi izvode se u strogo sterilnim
uvjetima rada, najčešće u lokalnoj anesteziji na mjestu punkcije femoralne, aksilarne ili brahijalne arterije,
gdje se naknadno uvodi kateter.
LIJEČENJE
Osim dijagnostike, na uređaju za angiografiju možemo provoditi i niz terapijskih postupaka, izbjegavajući otvorenu kiruršku operaciju, primjerice proširivanje
suženih krvnih žila pomoću balona na kateteru, postavljanje metalnih implantata (STENT) koji će ranije
mjesto suženja održati proširenim i tako omogućiti optimalan dotok krvi u bubreg.
Dr. med. Ljiljana Fodor, specijalist interne medicine
Zavod za nefrologiju i arterijsku hipertenziju KBC “Zagreb”
KAKO SE DIJAGNOSTICIRA SUŽENJE
RENALNIH ARTERIJA?
Neinvazivne metode su obojeni dopler ultrazvuk
renalnih arterija, CT (računalna) angiografija i MR
(magnetska) angiografija. Dopler je u našim uvjetima
kolovoz 2009. / nefros
13
Medicina
Umjesto Renagela – Renvela
P
oznata je činjenica da poremećaje u funkciji bubrega prate i poremećaji u regulaciji fosfora u tijelu. Naime, zdravi bubrezi
filtriraju i izbacuju iz organizma sav višak
fosfora koji se unese hranom. Kad bubrezi
počnu zatajivati, poremeti se i taj mehanizam te kod
bolesnika dolazi do tzv. hiperfosfatemije – povišene razine fosfora. Hiperfosfatemija tada pokreće
lanac nepovoljnih zbivanja u tijelu koji na kraju dovode do stvaranja i nakupljanja kalcifikata u različitim tkivima, a među najopasnijima su oni što se
nakupljaju u srcu i krvnim žilama. Ukoliko se dijetom
sa smanjenim unosom fosfora više ne može održavati
razina fosfora u krvi ispod granice hiperfosfatemije,
liječnici će takvom bolesniku prepisati jedan od vezača fosfata – lijek koji se uzima s hranom i na sebe
veže fosfate te ih izbacuje iz organizma stolicom. Na
taj će način unos fosfora iz hrane biti smanjen i bit
će moguće spriječiti hiperfosfatemiju.
14
nefros / kolovoz 2009.
Na stranicama Nefrosa već smo pisali o jednom
takvom vezaču fosfata. Radilo se o Renagelu, najnovijem vezaču fosfata kojeg je HZZO stavio na Listu
lijekova, te ga učinio dostupnim našim bubrežnim
bolesnicima. Osnovna osobina Renagela je da se radi
o vezaču fosfata koji se iz probavnog trakta ne može
apsorbirati niti nakupljati u ostalim tkivima i organima, već se u potpunosti izbacuje iz organizma nakon što na sebe veže fosfor iz hrane s kojom je uzet.
Renagel je po svome sastavu molekula sevelamer hidroklorida, a smjeli su ga koristiti samo bolesnici na
dijalizi.
U međuvremenu su stručnjaci u razvoju lijeka Renagel otišli korak dalje. Kako bi lijek učinili prihvatljivijim, promijenili su strukturu Renagela i na tržište
izbacili sevelamer karbonat. Razlika je, dakle, samo u
soli koja se nalazi uz aktivan dio lijeka sevelamera,
pa je tako na mjesto hidroklorida došao karbonat.
Ta je promjena učinjena zato što je primijećeno da
Medicina
bolesnici karbonat podnose bolje od hidroklorida.
Naime, karakteristika je svih vezača fosfata da, kako
se uzimaju s hranom, kod nekih bolesnika mogu izazvati smetnje u probavi te ih oni jednostavno ne
podnose i prestanu ih uzimati. Također, kod lijekova
koji u svome sastavu imaju hidroklorid preporučena
je povremena kontrola pH krvi, na koji ta sol ima
utjecaj. Karbonati, s druge strane, nemaju utjecaja
na pH krvi, pa je takva kontrola nepotrebna.
Osim s novom solju, ovaj vezač fosfata dolazi i
promijenjenog imena, koje sada glasi Renvela. Proizvođač, tvrtka Genzyme, je u SAD Renvelu registrirao
već prošle godine, tako da američki bolesnici gotovo
više niti ne uzimaju stari oblik lijeka, Renagel. Europska agencija za lijekove EMEA je ovaj lijek nedavno registrirala, te ga time odobrila za primjenu
unutar EU. Očekuje se da će do konca godine započeti distribucija i primjena Renvele u pojedinim europskim zemljama, a tijekom 2010. godine u većini
njih. Istovremeno će tvrtka Genzyme i preko HZZO-a
zatražiti odobrenje za registraciju Renvele, kako bi
ona bila dostupna i bolesnicima u Hrvatskoj.
Postoji još nekoliko novosti koje dolaze s Renvelom. Naime, za razliku od Renagela i ostalih vezača
fosfata koji se uzimaju u obliku tableta, Renvela će
biti na raspolaganju bolesnicima u dva oblika – i kao
tablete i kao prašak. Ovaj drugi oblik će biti pakiran
u vrećicama čiji je sadržaj moguće otopiti u napicima
ili pomiješati s hranom, a pogodan je za bolesnike
koji nerado gutaju tablete. Druga se novost odnosi
na indikaciju Renvele, odnosno na “vrstu” bolesnika kojima je taj lijek namijenjen. Osim bolesnika na
dijalizi, Renvelu mogu uzimati i bolesnici kojima,
unatoč uznapredovanog zatajenja, bubrezi još uvijek
funkcioniraju. Kriterij je jedino razina fosfora u krvi.
Renagel je, da podsjetimo, bio indiciran samo za bolesnike na dijalizi.
Na kraju, možemo još jednom naglasiti važnost
kontrole hiperfosfatemije kod bubrežnih bolesnika.
Iskustvo je pokazalo da se održavanjem razine fosfora u krvi u normalnim granicama može dulje i kvalitetnije živjeti. Problem hiperfosfatemije je i u tome
što, za razliku od, primjerice, anemije, taj poremećaj
bolesnici ne osjećaju. Sama hiperfosfatemija ne daje
nikakve simptome, pa bolesnik može imati osjećaj
da je s njime sve u redu. Međutim, kako je rečeno, hiperfosfatemija dugoročno i bezbolno dovodi
do nepovratnih promjena i oštećenja u organizmu.
To uvijek treba imati na umu, te izbjegavati hranu
bogatu fosforom, kontrolirati fosfor u krvi i redovito
uzimati vezače fosfata, ukoliko ih liječnik propiše.
dr. Vukašin Andrić, Genzyme, Zagreb
kolovoz 2009. / nefros
15
Medicina
Pranje ruku - ulaganje u zdravlje
Ruke su dio našeg tijela koji je najizloženiji mikroorganizmima. Zato su često odgovorne
za prijenos i širenje zaraznih bolesti kao što su prehlada, gripa, infektivni proljev,
zarazna žutica... Pogledajte svoje ruke i prisjetite se: što ste danas sve dirali u svojoj
okolini? Koliko ste puta dodirnuli usta, nos ili oči? S kim ste se danas rukovali? A što su
sve dotaknule znatiželjne dječje ručice? I koliko su puta potom dospjele u dječja usta...
Zašto je važno prati ruke?
Pranje ruku jedan je od učinkovitih načina zaštite našeg zdravlja, kao i zdravlja ljudi s kojima
živimo. Redovito pranje ruku dobar je, jednostavan i
jeftin način sprečavanja širenja mnogih zaraznih bolesti. Jedan dio populacije treba posebnu zaštitu:
• dojenčad i mala djeca do pet godina starosti, jer
im je imunološki sustav još u razvoju
16
nefros / kolovoz 2009.
• stariji ljudi, jer nam s godinama imunološki sustav slabi
• bolesnici, jer svaka bolest oslabljuje imunološki
sustav
Naviku redovitog pranja ruku djeca trebaju steći još u najranijem djetinjstvu. Važnu ulogu u tome
imaju roditelji, odrasli ukućani, odgajatelji u vrtićima i nastavnici.
Medicina
Mikroorganizmi - svuda oko nas
Mikroorganizmi su mikroskopska bića: bakterije,
virusi, paraziti i gljivice. Mnoštvo mikroorganizama
koji svakodnevno okružuju čovjeka većinom je bezopasno za ljudsko zdravlje.
Neki su čak i nužni za njegovo očuvanje! No neki
od njih uzročnici su zaraznih bolesti. Oni ulaze u
naše tijelo na više načina. Preko kontaminiranih
ruku kroz usta ulaze u probavni trakt, kroz nos u
dišni sustav, u spojnicu oka, kroz područja oštećene
kože (ogrebotine, rane na koži) i uzrokuju bolest.
Kad treba prati ruke?
Svakako više puta dnevno: prije, za vrijeme i
nakon pripremanja hrane, prije jela, poslije upotrebe
toaleta, prije aktivnosti s djetetom, posebice novorođenčetom i dojenčetom, prije i poslije mijenjanja
pelena, prije i poslije dodirivanja usta, nosa ili očiju, poslije brisanja nosa, kašljanja, kihanja, nakon
kontakta s bolesnom osobom, prije i nakon njege i
higijene bolesnika, nakon poslova oko zaprljanog rublja, nakon čišćenja stana ili kuće, iznošenja smeća,
poslije rada oko cvijeća, sa zemljom i u vrtu.
Kako pravilno oprati ruke?
Iako se čini da je pranje ruku gotovo spontana
aktivnost, potrebno je prisjetiti se nekoliko važnih koraka koji osiguravaju učinkovito higijensko
pranje ruku.
Prije pranja ruku skinite prstenje i ostali nakit,
ruke namočite u toploj, tekućoj vodi, nanesite sredstvo za pranje ruku, potom dobro istrljajte cjelokupnu površinu ruku - dlanove, nadlanice, kožu između
prstiju, područje ispod noktiju, zapešća, sve to u
trajanju od 30 sekundi. Zatim isperite cijelu površi-
nu kože ruku (šake i zapešće) pod tekućom toplom
vodom i osušite ruke ručnikom ili toplim zrakom (u
javnom toaletu). U javnim toaletima ruke obrišite
papirnatim ručnikom, kojim također zatvorite slavinu (ne dodirujući je opranim rukama). Pri izlasku iz
toaleta također ne dodirujte potencijalno zagađene
površine.
Kod kuće je za sušenje ruku dobar i pamučni ručnik, ako je namijenjen samo brisanju ruku. Često ga
mijenjajte i redovito perite. Neka svaki ukućan ima
svoj ručnik za ruke.
Odabir sredstva za dezinfekciju
Nakon svakog pranja ruku ili u situacijama kada
nam voda i sapun nisu dostupni, moramo koristiti postupak higijenskog utrljavanja ruku - na ruke
se nanosi preparat alkoholnog dezinficijensa, koji
se utrljava dok se ne osuši. Alkoholno utrljavanje
korisno je na putu, izletu, u parku, na ulici, nakon
vožnje tramvajem ili autobusom, pogotovo u situacijama kada prijete epidemije.
Odabirom alkoholnog antiseptika koji uništava sve mikroorganizme (viruse, bakterije i gljivice), a ujedno njeguje i štiti kožu, svatko može
zaštititi sebe i svoju obitelj.
PLIVAzdravlje
kolovoz 2009. / nefros
17
Medicina
ZAŠTITA ZDRAVLJA OD VISOKIH TEMPERATURA
ZAŠTITA ZDRAVLJA OD UV ZRAČENJA
M
ala količina sunčeva zračenja je dobrodošla, neophodna je za sintezu D
vitamina, čime se pospješuje apsorpcija kalcija – nužnog za gradnju kosti. Također je poznato da sezonske
promjene (kraći dani u zimi) kod velikog broja ljudi
mnogi izazvati umor unatoč dovoljnoj količini sna te
gubitak energije, tromost, tugu i tjeskobu. Skupina
ovih simptoma (koji mogu biti različito izraženi po
intenzitetu) naziva se sezonski depresivni poremećaj
i pogađa oko 10% stanovništva. Smatra se da razvoj
ovog poremećaja izaziva smanjenje sunčeve svjetlosti tijekom zimskih mjeseci. Nedostatak sunčeve
svjetlosti utječe na biokemijsku ravnotežu u mozgu
mijenjajući mehanizam lučenja melatonina, hormona važnog za zdrav san te serotonina koji regulira
dobro raspoloženje. Međutim posljednjih desetak
godina znanstvenici upozoravaju na oštećenja ozonskog sloja u atmosferi, zbog čega sve veća količina
UV zraka dopire do površine Zemlje, a time se povećava jačina sunčeva zračenja sa svim svojim negativnim posljedicama.
Kada se govori o zaštiti zdravlja od visokih temperatura i zaštiti od UV zračenja treba napomenuti
da su posebno ugrožene skupine:
• Djeca
• Osobe starije dobi
• Kronični bolesnici
• Osobe koje rade na otvorenim prostorima
PREPORUKE: ZAŠTITA ZDRAVLJA OD
VISOKIH TEMPERATURA ZRAKA
U našem podneblju, optimalnom temperaturom
za život ljudi smatra se temperatura zraka od 0o -20o
C, tlak zraka od 1013 hPa te vlaga do 60%. Kada su
u proljetnim i ljetnim mjesecima temperature visoke, a još je puno vlage u zraku, može doći do štetnih
posljedica po zdravlje (sunčanica, toplinski udar, dehidracija…) i zato je važno:
• Izbjegavati boravak na otvorenom u vrijeme
velikih vrućina (zadržavati se u hladu ili u zatvorenom hladnijem prostoru)
• paziti da izlazak iz hladnog prostora na vrućinu bude postepen
• piti dovoljno tekućine
• jesti lako probavljivu hranu
• nositi prozračnu odjeću, obuću, šešir
• pojačati unos C vitamina
• prilagoditi dnevne aktivnosti hladnijem dijelu
dana
• Izbjegavati tjelesni napor
Toplinski udar
Toplinski udar stanje je povišene tjelesne temperature koje nastaje kada prirodni termoregulacijski
mehanizmi tijela više nisu sposobni osloboditi višak
topline u okolini. Najvažniji mehanizam oslobađanja
viška topline je isparavanje znoja. Ako je vrlo toplo,
a postotak vlage u zraku visok, znoj ne može isparavati. Toplinski udar je vrlo opasno stanje iz kojeg se
organizam ne može izvući sam.
Okolnosti nastanka toplinskog udara:
• Rad u kotlovnici i praonici rublja
18
nefros / kolovoz 2009.
Medicina
• Izloženost tjelesnim naporima na vrućini (vojnici, sportaši, građevinski radnici….)
• Debele osobe, alkoholičari i starije osobe skloniji
su toplinskom udaru
Znakovi toplinskog udara:
• Osjećaj vrućine, glavobolja, vrtoglavica, smušenost, nemir
• Koža je suha i crvena, a u mlađih osoba može biti
i znojna
• Gubitak svijesti
• Tjelesna temperatura izmjerena rektalno (debelo
crijevo) iznosi 42o C ili više
Postupak:
• Bolesnika prenesite u hladnu prostoriju ili hladovinu. Skinite mu odjeću. Ako nije pri svijesti,
okrenite ga u bočni položaj.
• Polijevajte ga hladnom (ali ne ledenom) vodom
uz istodobno stvaranje umjetnog vjetra ventilatorom, lepezom ili novinama. Ne stavljajte mu
led na kožu. Hlađenje treba trajati dok se temperatura ne spusti ispod 38o C.
PREPORUKE: ZAŠTITA OD UV ZRAČENJA
Sprječavanje nastanka zloćudnih tumora kože važan je zadatak liječnika, a samopregled kože bitan je
naročito kod osoba koje rade na otvorenom prostoru
i onih koji imaju madeže. Opasnost od tumora kože
počinje u djetinjstvu pri izlaganju Suncu i zato je
važno:
• izbjegavati boravak na otvorenom od 10 -17 h
• nošenje zaštitne odjeće i naočala
• koristiti zaštitne kreme i ostala zaštitna sredstva
• odstranjivati sumnjive kožne lezije
• poticati mjere prihvatljivog ponašanja i umjerenog izlaganja prirodnom i umjetnom UV
zračenju cjelokupnog stanovništva, a naročito
djece, u svrhu:
1. smanjenja rizika pojave raka kože u kasnijoj
životnoj dobi,
2. smanjenja oštećenja vida
3. smanjenja oštećenja imunološkog sustava
4. poboljšanja kvalitete života,
5. reduciranja troškova liječenja,
6. produljenja očekivanog trajanja života
• zaštititi ozonski omotač, koji je zadnjih 10
godina sve tanji upravo zahvaljujući ljudskoj
djelatnost.
Prema procjenama znanstvenika svaki postotak
oštećenja ozonskog omotača izaziva dodatnih tisuću
slučajeva raka kože godišnje te sljepoću stotina tisuća ljudi širom svijeta.
Maligni melanom je najzloćudniji tumor kože
i sluznica, koji je nastao malignom preobrazbom
melanocita bazalnog sloja epidermisa. Kao i kod
većine ostalih malignih tumora, za nastanak malignog melanoma najvažniji su okolišni čimbenici (UV
zračenje ) te genetska komponenta. Rizik nastanka
melanoma nije toliko povezan s kumulativnim, već
s intermitirajućim, jakim izlaganjem Suncu. Zloćudno ponašanje očituje se u ranom metastaziranju. U
50% se razvija na klinički nepromijenjenoj koži, a u
35-50% zloćudnom preobrazbom madeža.
Proteklih desetljeća zabilježen je znatan porast
incidencije i mortaliteta uzrokovanog malignim melanomom:
Izlaganje UV-zrakama, naročito kod osoba svjetlije puti dovodi do porasta oštećenja kože (fotooštećenja) koja se manifestiraju prijevremenim starenjem kože ili kao rak kože. Skreće se pozornost na
štetnost tzv. rekreativnog sunčanja – intenzivnog
izlaganja suncu u kratkom vremenskom razdoblju,
npr. tijekom kratkog godišnjeg odmora.
Prim. mr. sc. Branislava Resanović, dr.med.
specijalist javnog zdravstva
specijalist zdravstvene ekologije
Zavod za javno zdravstvo „Dr Andrija Štampar“
kolovoz 2009. / nefros
19
Aktivnosti
Tiskovna konferencija povodom
obilježavanja Svjetskog dana hipertenzije
Hrvatsko društvo za hipertenziju i ove se godine priključilo Svjetskoj ligi za borbu
protiv hipertenzije u obilježavanju Svjetskoga dana hipertenzije, 17. svibnja.
Stručnjaci su shvatili kako upravo borba protiv prekomjernog unosa kuhinjske
soli može biti pozitivna prekretnica u borbi protiv hipertenzije, te je i ovogodišnji
Svjetski dan hipertenzije posvećen upravo tome.
Tiskovna konferencija održana je 20. svibnja u
restoranu Opium u Branimir centru u Zagrebu.
Unos kuhinjske soli danas je u Hrvatskoj, kao i
u većini razvijenih zemalja ali i država u razvoju,
nekoliko puta iznad dozvoljenoga. Smanjivanjem
unosa soli na preporučene vrijednosti moglo bi se
spriječiti čak 30% moždanih udara i oko 25% infarkta miokarda. Prema iskustvima iz Velike Britanije,
to je izvodivo kroz nekoliko godina, ali uz svesrdnu
suradnju prehrambene industrije i pomoć medija.
Ostvareni uspjeh Britanci su izjednačili s uspjehom
koji je postignut prije nešto više od stoljeća, uvođenjem čiste pitke vode, vodovoda i kanalizacije.
Sudionici tiskovne konferencije su bili akademik
Željko Reiner iz Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, prof. dr. sc. Žaneta Ugarčić-Hardi s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta “J. J. Strossmayer” iz Osijeka, dr. sc. Zorica Jurković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu, dipl. ing. Nada Barišić iz “Žito zajednice”, doc. dr. sc. Draško Pavlović iz
Hrvatskog društva za hipertenziju i ispred KB Sestre
Milosrdnice, doc. dr. sc. Bojan Jelaković iz Hrvatskog
društva za hipertenziju i ispred KBC Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Miroslav
Folnegović, predsjednik Udruge ugostitelja.
Trećina Hrvata ima problema s tlakom. Najviše
hipertoničara ima u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (više od 40 posto),
najmanje ih je u Istri i Primorskogoranskoj županiji (oko 29 posto),
dok se Dalmacija smjestila po sredini ljestvice.
“Visok krvni tlak najvažniji je
čimbenik rizika za moždani udar,
a uz pušenje i povišene masnoće u
krvi čimbenik je rizika i za srčane
bolesti”, rekao je prof. dr. Željko Reiner, predsjednik Hrvatskog
društva za aterosklerozu.
Između 70 i 80 posto soli unosimo gotovom ili polugotovom
hranom, a ostalih se oko 30 posto
20
nefros / kolovoz 2009.
Aktivnosti
Potporu Hrvatskom društvu za
hipertenziju pružili su i Hrvatska
udruga restoratera te pekarska industrija.
“Od svih naših članova zatražit
ćemo da sa stola uklone solenke i
da se sol gostima daje samo na
njihov izričit zahtjev”, kazao je
Miroslav Folnegović, predsjednik
Udruge koja okuplja 2850 vlasnika restorana.
soli unosi dosoljavanjem hrane ili uzimanjem namirnica koje sadrže sol.
Predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju,
doc. Bojan Jelaković, istaknuo je kako prekomjeran
unos soli djeluje na tlak tako da izravno oštećuje arterijsku žilu, srčani mišić i remeti bubrežnu funkciju,
a sve je to moguće spriječiti.
Previše soli ima utjecaja i na neke druge bolesti,
poput osteoporoze, učestalosti pojave karcinoma želuca i bronhalne astme.
“Neki proizvođači već su smanjili količinu soli u pekarskim proizvodima za deset posto, a nadam
se da će to uskoro učiniti i ostali.
Iako se ljudi boje da će kruh s manje soli biti bljutav, moram reći
da se kvaliteta i okus proizvoda
smanjenjem količine soli nisu promijenili”, kazala je
predstavnica “Žito zajednice” Nada Barišić. Dodala
je kako je krajnji cilj smanjiti količinu soli u pekarskim proizvodima za 25 posto.
Svjetski dan hipertenzije obilježen je 23. svibnja
nizom akcija u Osijeku, Virovitici, Koprivnici, Bjelovaru, Rijeci, Puli, Dubrovniku i u Zagrebu.
Zrinka Mach-Medved
Svjetski dan hipertenzije u Zagrebu
Kako bi se javnost upoznala sa štetnim učinkom prekomjernog unosa kuhinjske soli, na Trgu
Petra Preradovića u Zagrebu od 11 do 15 sati
obilježen je Svjetski dan hipertenzije. Zainteresiranim građanima su liječnici, medicinske sestre
i studenti Medicinskog fakulteta mjerili krvni
tlak, tjelesnu masu i opseg struka te ih anketirali o njihovom zdravstvenom stanju i poznavanju
štetnosti prekomjernog unosa soli na zdravlje.
Građanima su dijeljeni edukativni letci s uputama o smanjenju kuhinjske soli u prehrani.
Akciji su se priključile dvije pekarne (“Romaja” i “Gračec”), koje su za tu prigodu ispekle
peciva sa zamjenskom solju, a svi zainteresirani
su ih mogli besplatno kušati.
Zrinka Mach-Medved
kolovoz 2009. / nefros
21
Aktivnosti
SVJETSKI DAN HIPERTENZIJE U DUBROVNIKU
U okviru Dubrovačkog prodajnog centra, ispred
Kerumova dućana, Udruga dijaliziranih Dubrovnik
upriličila je povodom Svjetskog dana hipertenzije
prigodno mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi. Kao i
uvijek kad su u pitanju ovakve akcije, odaziv je bio
dobar, iako bi mogao biti i bolji. Osim ovih mjerenja, zainteresiranima je dijeljen prigodni materijal
povezan sa solju i značenjem soli u prehrani, ali i s
rizicima oboljenja, ako se na uporabu ove prehrambene namirnice ne pazi. Zanimljiva je činjenica da je
bilo i tinejdžera koji su htjeli provjeriti šećer u krvi,
jer u svojoj školskoj sredini imaju kolege sa šećernom bolešću. Stoga su željeli znati svoj nalaz, a i to
nastaje li šećer od danas do sutra. Lijepo je znati da
mladi ipak skrbe o svojim bližnjima i nisu potpuno
nezainteresirani.
Akcija se održavala u vremenu od 8 do 12 sati. I
ovom prigodom je zabilježen pokoji ekstreman slučaj
izrazito visokog tlaka, ali je iznenađujuća činjenica
šećer od 1,5, a da osoba nikad nije osjetila nikakve
probleme. Postoji i uvijek prisutan problem u činje-
nici da, kad se iznese o kojoj se udruzi radi, ljudi
zaobilaze štand i ne žele ni čuti o čemu se radi. Bez
obzira koliko se ovakvih akcija održavalo i na koliko
različitih mjesta u Dubrovniku, nikako se ne uspijeva
u ljudi razbiti strah i vjerovanje da će se, ako se govori o dijalizi i doniranju organa, nešto loše dogoditi.
Marija Stjepović
Dubrovačka udruga obilježila Nacionalni dan
darivanja i presađivanja organa
Kao i svaki put dosad, kad je u pitanju značajan
datum za dijalizirane i transplantirane osobe, Dubrovačka udruga je organizirala prigodnu akciju za obilježavanje ovog datuma. Tom prilikom je u predvorju
prodajnog centra “Tommy” organizirano mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi, uz podjelu prigodnog materijala o doniranju organa i o značenju krvnog tlaka,
te časopisa Nefros s prvim intervjuom koji je Ivan
Klasnić dao nakon transplantacije. U vremenu od 9 do
12:30 sati odaziv građana je bio stvarno neočekivano
velik, uz obilje pitanja, ne samo o tlaku i šećeru i
njihovu mjerenju, već i o doniranju. O životu nakon
transplantacije svoja su iskustva iznosili transplantirani članovi Udruge. Možemo se pohvaliti i činjenicom
da je sav pripremljen edukativni materijal podijeljen i
da ga je bilo još, i to bi bilo “razgrabljeno”.
Kao i prethodnih godina, i ove su godine djelatnici kafića “Giro” na Nacionalni dan radili u majicama udruge, ali je dogovoreno da će ih nositi i dalje,
tijekom cijelog ljeta.
Akciju su popratili i mediji, posebno nama vjerni
prijatelji s Radio Laosa, koji su tijekom cijelog dana
22
nefros / kolovoz 2009.
emitirali isječke iz razgovora snimljenih na akciji.
Događaj je popratio i Radio Raguza, uz još jednu
naknadno snimanu emisiju koja je u eter puštena
nakon određenog vremena, tako da se o značenju
doniranja organa ne govori samo pri obilježavanju
prigodnih datuma, već i tijekom cijele godine. Stoga
im naša Udruga može samo iznova zahvaljivati na
potpori.
Marija Stjepović
Aktivnosti
OBILJEŽAVANJE 30 GODINA HEMODIJALIZE U DUBROVNIKU
12. travnja 2009. navršilo se punih 30 godina
od početka rada Odjela hemodijalize u Dubrovniku.
Tom prigodom je, na inicijativu Dubrovačke udruge
dijaliziranih i u suradnji s OB Dubrovnik, održana
prigodna svečanost u sali za sastanke bolnice, uz
nazočnost pacijenata, liječnika i sestara (sadašnjih
i bivših) Odjela dijalize, osoblja bolnice i novinara.
Bila je to prilika za pohvale i pokude od strane svih
prisutnih. Pohvale idu na račun osoblja Odjela, dugovječnosti preživljavanja na dijalizi, a pokude, kao
i uvijek, na prostor gdje je smješten sam Odjel, koji
nikako da preseli na neku “ljepšu” lokaciju.
Dr. Branko John, liječnik na Odjelu od prvog
dana njegova otvaranja, osim povijesti Odjela iznio
je i najveće probleme u njegovu današnjem radu koji
se, nažalost, iznose godinama, ali se ne rješavaju i
ponavljaju se iz godine u godinu. Kako je ovo ipak
bila prilika za slavlje, teške teme ostavljene su za
druge prigode, a Udruga je uručila prigodne poklona dr. Johnu i sestri Neđi, koja je također svih 30
godina na istom odjelu, a sve sestre koje trenutno
rade na Odjelu dobile su ružu, kao mali znak pažnje
i zahvale za predani rad.
Kao i uvijek nakon svih govora zadovoljstva i
nezadovoljstva, bilo je i prigode za zajedničku slano-slatku zakusku. I ostaje nada da će i Odjel hemodijalize napokon dobiti odgovarajući prostor, a ne i
narednih 30 godina ostati u podrumu.
Marija Stjepović
U Čakovcu obilježen Nacionalni dan
darivanja i presađivanja organa i tkiva
Udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih
bolesnika Međimurske županije i ove je godine aktivno obilježila Nacionalni dan darivanja i presađivanja
organa, akcijom pod nazivom “Doniranje organa –
život na dar”. U krugu ŽB Čakovec postavljen je pano
s promotivnim materijalom o važnosti posjedovanja
donorske kartice, a dijeljeni su promotivni materijali
i donorske kartice.
Ovom se akcijom željelo još jedanput potaknuti
građane na razmišljanje o darivanja organa, o čuvenoj izreci pape Ivana Pavla II., koji je rekao da je
“sve što može poslužiti živom grijeh pokopati”.
Ovom prigodom naša je Udruga odlučila svojim
sredstvima za potrebe pacijenata na hemodijalizi
nabaviti ovlaživač kisika za terapiju čistim, ovlaženim kisikom, čija je vrijednost preko 1 200 kn.
Aparat je nabavljen, dopremljen, postavljen i već je
u upotrebi.
I ovaj put smo se vodili geslom “pomozi si sam,
pa će ti i drugi pomoći”.
Marija Lesinger
kolovoz 2009. / nefros
23
Aktivnosti
U VIROVITICI OBILJEŽEN SVJETSKI DAN HIPERTENZIJE
U subotu, 23. svibnja, na Trgu dr. Franje Tuđmana u Virovitici je u vremenu od 9 do 12 sati po
prvi put obilježen Svjetski dan hipertenzije, u organizaciji Hrvatskog društva za hipertenziju, Udruge
dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika
Virovitičko-podravske županije, Udruge dijabetičara
te medicinskog osoblja Opće bolnice Virovitica. Tom
akcijom nastojalo se informirati javnost o prevenciji, otkrivanju i liječenju povišenog krvnog tlaka,
koji predstavlja jedan od najvažnijih rizičnih čimbenika u pobolu i smrtnosti od kardiovaskularnih i
cerebrovaskularnih bolesti u Virovitičko-podravskoj
županiji.
Naglasak akcije bio je i na educiranju javnosti
o opasnosti prekomjernog unosa soli, kao važnog
čimbenika rizika za povišeni krvni tlak, te je time
započela borba protiv “tihih ubojica” – visokog tlaka
i prekomjernog unosa soli.
Građanima je organizirano mjerenje tlaka, vaganje, mjerenje opsega struka i izračunavanje indeksa
tjelesne mase, provodila se anketa te su dijeljeni
edukativni materijali i pružene informacije i savjeti.
Tijekom akcije dijeljene su i donorske kartice te
promidžbeni materijali koji doniranje organa promi-
ču kao životni hat-trick. Darivanje organa istaknuto
je kao jedna od najhumanijih i najplemenitijih gesta
koju čovjek može učiniti za spas drugog čovjeka, a o
tome su zainteresiranima govorili i naši transplantirani bolesnici, koji su se odazvali akciji.
Akcija je izazvala veliko zanimanje građana te je
bila više nego uspješna. Izvršeno je preko 150 mjerena, a 90-ak građana je pristalo i na ispunjavanje
ankete.
Marijana Živko, dr. interne medicine
OBILJEŽAVANJE NACIONALNOG DANA DARIVANJA
I PRESAĐIVANJA ORGANA U VIROVITICI
Članovi Udruge dijaliziranih i transplantiranih
bubrežnih bolesnika Virovitičko-podravske županije
su Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa i
tkiva odlučili obilježiti promocijom, tj. podjelom promidžbenog materijala vezanog uz doniranje organa
na Trgu dr. Franje Tuđmana u Virovitici. Nastojali smo
naše građane što bolje upoznati s važnosti doniranja
organa, a najbolji način na koji bi se ljudima dočarala ta istina je bio susret s našim članovima koji su
dobili život na dar. To je bila prigoda i za dodjelu donorskih kartica i objašnjenje njihove važnosti, kako
bi se odagnao strah ljudi prema tom dokumentu.
U ovoj akciji su, uz članove Udruge, sudjelovali
i zaposlenici Opće bolnice, najviše njih s Odjela hemodijalize.
24
nefros / kolovoz 2009.
Akcija je bila najavljivana u lokalnim medijima.
PREDSJEDNIŠTVO UDRUGE
Aktivnosti
U VARAŽDINU OBILJEŽEN NACIONALNI
DAN DARIVANJA I PRESAĐIVANJA
ORGANA I TKIVA
organa spašava živote” i “Čudesni bubrezi”, te primjerke časopisa “Nefros”.
Dogovorena su predavanja za građanstvo, s temama o darivanju organa, eksplantacijama i transplantacijama, te o ranom otkrivanju i prevenciji
kroničnih bubrežnih bolesti, a predavanja bi se održala na Sajmu zdravlja iduće godine.
Inače, na Sajmu su održana predavanja o opasnostima od masnoća u krvi, o regulaciji visine krvnog
tlaka i o pravilnoj prehrani. Za građane su besplatno
obavljana mjerenja razine šećera i masnoća u krvi te
krvnog tlaka.
Udruga bubrežnih bolesnika Varaždinske županije
“Dijaliza” je, u okviru Sajma zdravlja što se u Varaždinu održao od 14. do 16. svibnja, obilježila Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa i tkiva.
Tom su prigodom članovi naše Udruge dijelili donorske kartice i promidžbene materijale, i to letke
“Doniranje organa – život na dar”, “Presađivanje
Na okupu su se našle udruge s područja zdravstva
Varaždinske županije, predstavnici farmaceutske industrije i proizvođači zdrave hrane.
Treba spomenuti da su članovi naše Udruge donorske kartice i promidžbene materijale podijelili i u
mnogim tvrtkama i institucijama Varaždina.
Josip Sokol
IZLET NA VIROVITIČKE RIBNJAKE
Udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Virovitičko-podravske županije i ove
je godine, 14. lipnja, za svoje članove organizirala
cjelodnevni izlet na virovitičke ribnjake.
Cilj izleta je bio što bolje međusobno upoznavanje i druženje članova, a i njihovo što veće animiranje za rad u Udruzi.
Tijekom druženja članovi su međusobno izmjenjivali iskustva, davali razne prijedloge i ideje za
daljnji rad Udruge.
PREDSJEDNIŠTVO UDRUGE
kolovoz 2008. / nefros
25
Aktivnosti
OBILJEŽAVANJE NACIONALNOG DANA
DARIVANJA ORGANA U PULI
Podijeljeno je više stotina primjeraka promotivnog materijala, kao i pedesetak donorskih kartica.
Smatramo da je akcija protekla uspješno, tako da ćemo sljedeće akcije provoditi
i po drugim gradovima Istarske županije.
Akciju su odradili volonteri udruge Olga
Nježić, Bruno Kramar, Sead Žižak i Zoran
Šuša.
Udruga dijaliziranih na listi čekanja za transplantaciju bubrega Istarske županije obilježila je
Nacionalni dan darivanja organa akcijom na pulskoj
Tržnici.
Na štandu Udruge dijelio se promotivni materijal
o darivanju organa i razgovaralo s građanima Pule.
Povodom tog dana, na Radio Puli je
21. svibnja održana emisija o zdravlju, u
kojoj se govorilo o doniranju i transplantaciji organa u Hrvatskoj. Zaključak emisije je bio da su ulaskom u Eurotransplant
stvari krenule nabolje, ali da jednako tako
u našim bolnicama ima još puno prostora
za bolju organizaciju postupka eksplantacije organa.
U emisiji su sudjelovali anesteziolog OB Pula dr. Nikola Žgrablić, novi predsjednik HDM, i Zoran Šuša,
predsjednik Udruge Istarske županije.
Zoran Šuša
Akcija “Doniranje organa – život na dar” u Osijeku
Na osječkom Trgu slobode je 26. svibnja Udrugu dijaliziranih, transplantiranih
i kroničnih bubrežnih bolesnika Osijek,
Zakladu “Ana Rukavina”, Gradsko društvo
Crvenog križa Osijek i Udrugu studenata
medicine CroMSIC okupio isti cilj, obilježavanje Nacionalnog dana darivanja i
presađivanja organa i tkiva. Uz praćenje
biciklijade koju je organizirao CroMSIC,
građani su mogli izmjeriti krvni tlak, darivati krv te se uz osvježavajuće piće putem
promidžbenih materijala detaljnije informirati o ovom danu i cilju rada navedenih
udruga.
Ivan Leko
26
nefros / kolovoz 2009.
Aktivnosti
Život na dar u Zadru
Na Narodnom trgu u Zadru 26. svibnja u vremenu od 9 do 11 sati održana akcija pod nazivom
Život na dar, kako bi se javnost upoznala s potrebom darivanja organa nakon smrti te kako bismo
zahvalili svim dosadašnjim darivateljima krvi, organa i tkiva, a posebno obiteljima donora.
O hrvatskom transplantacijskom programu, kao i o
značenju donorske kartice te
informacijama vezanim uz doniranje organa, zainteresirani
građani su mogli doznati od
dr. Nade Ninčević, koordinatorice za eksplantacije pri Općoj
bolnici Zadar i volontera Udru-
ge dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Zadra.
Dodijeljene su i zahvalnice dobrovoljnim darivateljima krvi Zadarske županije, a uručena je i zahvalnica obiteljima darivatelja organa, kao zahvala
onima koji su u svojim najtežim
trenucima izrazili svoju plemenitost, odlučili darivati organe
svojih najmilijih i time spasili
mnoge živote.
Akciju su podržali župan Stipe Zrilić i pročelnik UO za zdravstvo i socijalu skrb Zadarske županije Josip Kraljić.
Zrinka Mach-Medved
Pozitivno o doniranju organa
u Zagrebu i Dalmaciji
Pozitivan stav o darivanju organa, koji je viši
od prosjeka, zabilježen
je u Zagrebu s okolicom
(89%) i u Dalmaciji
(87%), dok je najmanje prisutan kod građana sjeverne Hrvatske,
rezultat je istraživanja
GfK, provedenog na 1000
ispitanika u srpnju 2009.
Pozitivan stav o darivanju organa prisutan je kod mladih osoba (od
15 do 34 godina), kao i kod osoba s višom
i visokom stručnom spremom (oko 89%).
svoje organe zabilježen je
kod ispitanika iz Zagreba (65%), kod mlađih
osoba (66% kod dobne
skupine od 15 do 34
godine), kao i kod onih
s višim i visokim obrazovanjem (66 do 68%).
Zapaženo niži pozitivan stav registriran je u
Dalmaciji (52%), a najniži kod
osoba bez ili s minimalnim obrazovanjem (29%).
Najmanje je pozitivan stav o tome prisutan kod
građana starijih od 65 godina te kod osoba s niskim
obrazovanjem (od 68 do 77%).
Odgovori građana pokazuju pretežno pozitivnu klimu vezanu uz doniranje organa te bi zdravstvene vlasti trebale ili barem mogle uložiti potrebne
dodatne napore za poticanje širenja mreže donorskih
kartica, pokazuje istraživanje GfK.
Pozitivan stav na pitanje bi li osobno donirali
Hina 10. kolovoza 2009.
kolovoz 2009. / nefros
27
Aktivnosti
Hrvatski pacijenti će ići na
transplantaciju pluća u Beč
S
vi hrvatski pacijenti kojima je potrebna
transplantacija pluća od sada će na taj
zahvat odlaziti u Sveučilišnu kliniku u
Beč. Istovremeno će u Kliničkoj bolnici
Jordanovac započeti ostvarenje projekta kojemu je cilj da ta bolnica za dvije godine
postane transplantacijski centar za presađivanje
pluća u Hrvatskoj, najavio je 26. svibnja ministar
zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović prilikom posjeta KB Jordanovcu.
"Godišnje je u Hrvatskoj između 30 i 40 pacijenata kojima je potrebna transplantacija pluća,
pa suradnja sa Sveučilišnom klinikom u Beču za
njih znači novu nadu", izjavio je Milinović nakon
potpisivanja sporazuma sa šefom Odjela torakalne
kirurgije i voditeljem transplantacijskog programa pluća u toj
bolnici Walterom Klepetkom, a
povodom obilježavanja Nacionalnog dana darivanja i presađivanja organa. Ministar se zahvalio
svim obiteljima donora koje su se
u teškim trenucima odlučile darovati organe svojih najmilijih te je
pozvao građane da svojom suglasnošću u još većem broju pruže
nadu onima kojima život ovisi o
transplantaciji.
Ovim sporazumom hrvatski pacijenti su uvršteni na listu čekanja u bečkoj klinici po jednakim
uvjetima kao i austrijanci, rekao
je ministar zdravstva. Dr. Klepetko je naveo vrlo dobre rezultate
njegovog tima u 20 godina transplantacijskog programa, pa tako
63 posto transplantiranih pacijenata postiže preživljenje od pet
godina, a najstariji preživjeli sa
presađenim plućima živi 16 godina.
Odlazak pacijenata u Beč neće
iziskivati nikakva dodatna sredstva iz proračuna, a bečki su liječnici već presadili pluća kod tri
hrvatska pacijenta, dok su kod
28
nefros / kolovoz 2009.
Aktivnosti
jednoga presađeni srce i pluća, rekao je zamjenik ravnatelja KB Jordanovac prof. dr.
sc. Miroslav Samardžija.
U toj je bolnici prije šest godina izvedena jedina transplantacija pluća u Hrvatskoj,
pa je krajnji cilj da KB Jordanovac uskoro
postane centar za presađivanje pluća u jugoistočnoj Europi. Zbog toga će u idućem
razdoblju bolnica dobiti novu opremu - linearni akcelerator, CT i tri doplera, a Ministarstvo će za narednu godinu osigurati
sredstava za rekonstrukciju stare kirurgije i
operacijskih dvorana kao preduvjeta za razvoj transplantacijskog programa. Kroz tu
bolnicu godišnje prođe 12 tisuća pacijenata, a gotovo je 80 posto njih s malignim
oboljenjima.
Građani su tijekom godine postali svjesni važnosti darivanja organa. Prije devet godina u Hrvatskoj je presađeno 40 organa, a prošle godine 250.
U ovogodišnjem proračunu Ministarstva zdravstva
i socijalne skrbi za transplantacije organa je osigurano 80 milijuna kuna, gotovo dvostruko više
nego lani.
Zrinka Mach-Medved
Stručnjaci upozoravaju na posljedice recesije
Znanstvenici s britanskog sveučilišta Oxford
upozoravaju kako se zbog
recesije može očekivati
povećanje broja srčanih
udara, suicida i ubojstava.
Njihova predviđanja
temelje se na podacima
prikupljenima u 26 zemalja EU u posljednjih 30
godina.
Pokazalo se kako je
povećanje stope nezaposlenosti za 3% povezano s
2,7% većim brojem srčanih udara kod muškaraca u
dobi između 30 i 44 godine, te s 2,4% više suicida
i ubojstava među osobama
mlađima od 64 godine.
Smrtni slučajevi povezani sa zlouporabom alkohola u tom razdoblju rastu
za prosječno 28%, dodaju
istraživači.
Istovremeno, dolazi do
pada broja smrti povezanih s prometnim nesrećama, i to za 4,2%, jer se u
vrijeme recesije više ljudi
služi javnim prijevozom.
BBC, 10. srpnja 2009.
kolovoz 2009. / nefros
29
Pitanja čitatelja
U ovom broju na vaša pitanja odgovara dr. sc. Mladen Knotek, voditelj
odsjeka za nadomjesno bubrežno liječenje Odjela za nefrologiju
Klinike za unutarnje bolesti KB Merkur iz Zagreba
1. Moja sestra je na dijalizi 2 godine, a bolest bubrega je otkrivena u terminalnom stadiju. Uzrok
bolesti nije otkriven. Već osam mjeseci ima
otekline na zglobovima i jake bolove u kostima.
Nije dobila nikakav tretman, kao ni objašnjenje
stručnjaka, dok nije slomila kuk. Sada je operirana, ali i dalje ima nepodnošljive bolove. Predložili su joj punkciju koštane srži iz kralježnice.
O čemu se zapravo radi? Kako spriječiti da trpi
tolike bolove? Od aktivne osobe, postala je invalidom i stanje se ubrzano pogoršava.
Vesna
Nažalost, kod prilično velikog broja bolesnika bolest bubrega otkrije se u poodmaklom stanju. Tada
je i biopsija bubrega često nedijagnostička, pa se
i ne učini. Simptomi koje ima Vaša sestra mogli bi
ukazivati i na neku sistemsku autoimunu bolest, čiji
bi dio bila i upala zglobova i bubrežna bolest. Bez
dodatnih dijagnostičkih postupaka, temeljem podataka koje ste iznijeli nije moguće postaviti točnu
dijagnozu, no indicirana je obrada.
2. Koliko često i u kojem položaju osobe smiju imati seksualne odnose s transplantiranim
bubregom. Trebam li koristiti kondom i ako
imam odnos samo sa svojim mužem?
Lela
Učestalost spolnih odnosa i položaj pri njima nisu
ograničeni transplantacijom bubrega. Pacijentice s
presađenim bubregom koje su u reproduktivnoj dobi
trebaju koristiti kontracepciju, jer je potrebno izbjeći
neželjenu trudnoću. Trudnoća nakon transplantacije
bubrega mora se planirati, jer je prije nje potrebno
prilagoditi imunosupresivnu i drugu terapiju.
3. Zašto ujutro ustajem sa oteklinama na rukama? Ima li to veze s bubrezima?
Lidija
Za bubrežnu bolest su više karakteristične otekline oko očiju ili otekline nogu.
4. Zašto za vrijeme dijalize stalno imam grčeve?
Noge mi se ukrute i imam nenormalne bolove.
Što činiti?
Viki 71
Grčevi tijekom dijalize mogu biti znak dostiza-
30
nefros / kolovoz 2009.
nja “suhe tjelesne težine” – stanja kada više nema
suvišne vode u organizmu. Druga mogućnost je da
donosite preveliku količinu tekućine između dviju
dijaliza, pa je crpljenje vode (ultrafiltracija) u jedinici vremena tijekom dijalize velika. Također postoji
i mogućnost elektrolitskog disbalansa tijekom dijalize (npr. hipokalciemija – smanjenje razine kalcija
u krvi).
5. Kako je još moguće smanjiti razinu fosfora,
osim upotrebe kalcij karbonata u vrijeme uzimanja hrane? Idem na dijalizu i imam fosfor
2,35. Predložena mi je eksperimentalna terapija lijekom iz Japana, ali neželjeni učinci
koje taj lijek izaziva me plaše.
Alisa
Osim kalcij karbonata, uobičajeni vezač fosfora je
sevelamer (Renagel), koji ne sadrži kalcij.
6. Koji je postupak za uvrštenje na listu čekanja
za transplantaciju bubrega?
Amra Dragoje
Potrebno je obaviti detaljnu obradu, kojom se
utvrđuje odsutnost infekcije, postojanje eventualnih pridruženih bolesti i isključuje značajna srčana
i krvožilna bolest. Potrebno je obaviti tipizaciju tkiva. S nalazima učinjenih pretraga treba se javiti u
transplantacijsku ambulantu jednog od transplantacijskih centara (KB Merkur, KB Osijek, KBC Rijeka ili
KBC Zagreb).
7. Imaju li lijekovi štetan utjecaj na kvalitetu i
količinu sperme? Pijem equoral, cellcept, dekortin, omnik, ormidol, nifepedin, leskol xl i
alupurinol.
Krešo
Kronično zatajenje bubrega povezano je sa
smanjenim stvaranjem sperme. Stupanj poremećaja stvaranje sperme razmjeran je trajanju razdoblja
liječenja dijalizom. Nakon transplantacije se spolna
endokrina funkcija popravlja. Lijekovi koje uzimate
u načelu ne ometaju u značajnoj mjeri stvaranje i
kvalitetu sperme, premda ima istraživanja, osobito
na pokusnim životinjama, koja su pokazala štetan
učinak ciklosporina na proces stvaranja sperme.
Imunosupresivni lijekovi u značajnoj mjeri poveza-
Pitanja čitatelja
ni sa smanjenim stvaranjem sperme su sirolimus i
everolimus.
8. Molim da mi odgovorite postoji li način liječenja bubrežnih cisti. Kakvi lijekovi, ili čajevi,
ili bilo što drugo?
Jaca
Nažalost, ne postoje lijekovi koji bi bili djelotvorni u liječenju cista bubrega. U tijeku je nekoliko
kliničkih istraživanja s nekoliko skupina lijekova koji
bi se mogli pokazati uspješnima u usporavanju rasta
cista u policističnoj bolesti bubrega.
9. Mojoj mami je prije godinu i pol transplantiran
bubreg. Transplantacija je obavljena na Rebru.
Dva mjeseca nakon toga je umrla, navodno od
embolije pluća, u bolnici Jordanovac. Dobila je
neku bakteriju od koje su je oni liječili i obrazloženje je bilo da ni sami ne znaju što se dogodilo. Ona je već dobro mokrila, ali je još stavljana na dijalizu. Moje pitanje je: KADA ĆE SE U
NAŠIM BOLNICAMA NAPOKON OSIGURATI PRAVI
UVJETI ZA IZOLACIJU NAKON TRANSPLANTACIJE, JER JEDINA IZOLACIJA KOJU SMO MI TAMO
MOGLI VIDJETI SU OBIČNE MASKE ZA LICE I JEDNOKRATNE RUKAVICE! PACIJENATA JE U SOBAMA
PREVIŠE I UOPĆE NISU IZOLIRANI KAKO PRILIČI
TAKVIM ZAHVATIMA! ZAR JE ONDA ČUDNO KADA
DOBIJU BILO KAKVU BAKTERIJU! Bolje je ne raditi takve transplantacije, nego da ljudi poslije
tako umiru zbog nedostatka uvjeta i zbog čistog
zbrajanja! Mi smo zahvat obavili, svoje smo učinili, a za ostalo će se pobrinuti… tko? U zdravstvu nema novca, e pa, onda se transplantacije
i ne obavljaju! Što vrijedi pružiti čovjeku nadu
na mjesec dana, a poslije on umre! Ovako je
mogao kako-tako živjeti na dijalizi, pa dok ide,
ide! To me jako brine, jer sutra to možemo biti
ja ili vi! Bolje kvalitetna dijaliza, nego umiranje nakon transplantacije!
Natalija
Transplantacija bubrega (ili drugog organa) povezana je s rizikom od teških komplikacija, uključujući
i rizik od smrtnog ishoda. U ranom poslijeoperativnom razdoblju osobito je velik rizik od infekcija. Iako
uvjeti smještaja transplantiranih bolesnika u našim
bolnicama često nisu idealni, rezultati transplantacije u Hrvatskoj su usporedivi s onima u razvijenijim
zemljama. I u našim uvjetima presađivanje bubrega
je za većinu pacijenata bolji izbor nego ostanak na
dijalizi. Iako je kratkoročan rizik od smrtnog isho-
da veći nakon transplantacije (u neposrednom razdoblju nakon operacije presađivanja), dugoročno
preživljavanje nakon transplantacije je bolje nego
u pacijenata koji nastavljaju liječenje dijalizom. Pacijent mora biti unaprijed upoznat sa svim rizicima
(i koristima) koje donosi transplantacija. Medicinsko
osoblje pak mora poduzimati sve da se ti rizici smanje na najmanju moguću mjeru.
10.Moja nećakinja je imala krvarenje na mozgu, a
ima i visok tlak. Stanje se stabilizira, ali tlak
i dalje varira. Ona čeka na transplantaciju bubrega, a ja sam na ispitivanju kao potencijalni donor. Ima li izgleda da se transplantacija
obavi? Ja to silno želim.
Iva
Povišen tlak primatelja, pod uvjetom da je relativno dobro kontroliran i da nema akutnih komplikacija (npr. skorašnje krvarenje u mozak, akutni infarkt
miokarda) nije prepreka transplantaciji. Ukoliko ste
Vi podoban donor, nema razloga da se presađivanje
ne obavi.
11.Imam nefrotski sindrom, biopsija je pokazala membranski glomerulonefritis. Bio sam na
terapiji kortikosteroidima, endoksanom, celceptom, bez poboljšanja. Zadnja proteinurija
je 12. Sada preporučuju Prograf u kapsulama.
Zanima me ima li još osoba koje s ovom dijagnozom koriste taj lijek i s kakvim rezultatom?
Vlado
Kalcineurinski inhibitori (ciklosporin ili takrolimus) se koriste u liječenju membranske nefropatije,
kada je ona neosjetljiva na standardnu terapiju (kortikosteroidi i ciklofosfamid), i u značajnom postotku
bolesnika dovode do smanjenja izlučivanja bjelančevina urinom i usporavanja gubitka bubrežne funkcije. Nažalost, nakon prekida njihovog uzimanja čest
je povrat (pogoršanje) bolesti.
12.Godinu dana sam pacijentica na hemodijalizi. Osnovna dijagnoza mi je Goodpasture
syndrom. Znam da je moja bolest i dijagnoza
teška. Želim transplantaciju, i imam donora.
Molim Vas, zanima me postoji li zbog moje
dijagnoze rizik za transplantaciju?
Ana iz Makedonije
Pretpostavljajući da kod Vas sada bolest nije aktivna (zahvaćenost pluća), Goodpastureov sindrom
nije zapreka za presađivanje bubrega.
kolovoz 2009. / nefros
31
Dobrodošli u
Gorski Raj
Hotel Bitoraj
2007. Naših 20 klimatiziranih
PAY TV sustavom za Vaše trenutke
opuštanja, a svaka soba posjeduje Internet pristup.
Naselje je smješteno na 730 metara nadmorske visine. Klima je kontinentalna
varijanta mediteranske s posebno lijepim proljećem, ljetom i jeseni te snježnim, često i
dugim zimama. Prosječna godišnja temperatura zraka je 7,6 stupnjeva Celzija. Ljeti
temperature rijetko prijeđu 30°, a toplih noći gotovo i nema. Stoga je ljeti klima
izuzetno ugodna, kao što su to i stabilni zimski dani s bogatstvom snijega.
Fužine su poznate po čistom gorskom zraku o kojem neumorno brine bura koja je
prevladavajući vjetar za anticiklone.
Gostima koji su pacijenti poliklinike za dijalizu u Delnicama odobravamo 15%
popusta na sve hotelske usluge, te omogućujemo gratis prijevoz do Delnica.
je u potpunosti obnovljen u ljeto
soba opremljeno je mini-barom, sušilom za kosu,
Za sve informacije stojimo
Vam na raspolaganju:
Hotel i restoran Bitoraj
Sveti Križ 1, 51322 Fužine
tel: +38551830005
mob: +385993152412
web: www.bitoraj.hr
e-mail: [email protected]

Neuroznanstveni aspekti komunikacije u medicini

KARCINOM PLUCA.pdf

Program - HRVATSKO NEUROLOŠKO DRUŠTVO

INFORMIRANI ANESTEZIOLOŠKI PRISTANAK 1-4

Indikatori kvaliteta

10 zlatnih pravila—zaštita bolesnika od zračenja u dijaskopiji

PALIJATIVNA SKRB U KUĆNIM UVJETIMA Teško

Župne Obavijesti - Župa Marija Kraljica apostola, Zaprešić II

Lambert Eaton sindroma (LEMS)

knjižicu - Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac