BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE PLAN PRIVATIZACIJE I PROGRAM RADA AGENCIJE ZA PRIVATIZACIJU U FEDERACIJI BiH ZA 2011. GODINU Sarajevo, april/travanj 2011. godine Sadrţaj: UVOD........................................................................................................................ 3 1. DOSADAŠNJI REZULTATI PROCESA PRIVATIZACIJE .................................. 5 2. PREGLED PREDUZEĆA ZA KOJA NADLEŢNOST U PRIVATIZACIJI IMA AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ..... NADLEŢNOST PO OSNOVU ĈLANA 3. ZAKONA O PRIVATIZACIJI PREDUZEĆA U FEDERCIJI BIH ............................................................................ NADLEŢNOST PO OSNOVU ĈLANA 11. ZAKONA O PRIVATIZACIJI PREDUZEĆA U FEDERACIJI BIH ........................................................................... NADLEŢNOST PO OSNOVU ĈLANA 6. ZAKONA O AGENCIJI ZA PRIVATIZACIJU .......... ........................................................................................... 2.1. 2.2. 2.3. 6 7 9 10 12 12 13 14 3.1.4. 3.2. 3.3. PLAN PRODAJE PREDUZEĆA I IMOVINE .......................................................... PRODAJA PREDUZEĆA ........................................................................................ PRODAJA METODOM TENDERA ILI NEPOSREDNE POGODBE ....................... PLAN PRODAJE DIONICA NA BERZI .................................................................... PRIPREMA PREDUZEĆA U 2011. GODINI A PRODAJA METODOM TENDERA ILI NEPOSREDNE POGODBE U 2012. GODINI..................................................... PRIPREMA U 2011.GODINI,PRODAJA DIONICA NA BERZI U 2012. GODINI..... PREDUZEĆA SA SPORNOM IMOVINOM/KAPITALOM ....................................... PRODAJA POD USLOVIMA MALE PRIVATIZACIJE.............................................. 4. 4.1 4.2 4.3 4.4 4.5 4.6 4.7 4.8 4.9 4.10. OPIS PREDUZEĆA IZ PLANA PRIVATIZACIJE .................................................. „ALUMINIJ“ DD MOSTAR ....................................................................................... „HIDROGRADNJA“ DD SARAJEVO ....................................................................... „ENERGOINVEST“ DD SARAJEVO ........................................................................ „ŠIPAD EXPORT IMPORT“ DD SARAJEVO .......................................................... „REMONTNI ZAVOD TRAVNIK“ DD TRAVNIK ...................................................... UNIS-UDRUŢENA METALNA INDUSTRIJA“ DD SARAJEVO .............................. „SARAJEVO OSIGURANJE“ DD SARAJEVO ........................................................ „ENERGOPETROL“ DD SARAJEVO ....................................................................... „BOSNALIJEK“ DD SARAJEVO ............................................................................. „FABRIKA DUHANA SARAJEVO“ DD SARAJEVO ............................................... 19 19 22 25 29 33 34 38 41 43 47 5. 6. 6.1. 6.2. 6.3. 6.4. PASIVNI PODBILANS ............................................................................................. PODRŠKA PROCESU PRIVATIZACIJE ............................................................... PRAVNI POSLOVI ................................................................................................... OBRAZOVANJE I INFORMIRANJE ......................................................................... INFORMATIKA ........................................................................................................ KONTROLA UGOVORA ......................................................................................... 49 50 51 51 52 53 7. 8. ZAJEDNIĈKI POSLOVI ........................................................................................... MJERE ZA POBOLJŠANJE USLOVA ZA INVESTIRANJE U FEDERACIJI BIH ............................................................... 54 3. 3.1. 3.1.1. 3.1.2. 3.1.3 15 16 18 19 55 2 UVOD Privatno vlasništvo je dominantan sistem vlasništva u trţišnoj ekonomiji koji podrazumijeva trţišnu efikasnost i konkurentnost, ukljuĉivanje u svjetsko trţište rada, roba, usluga i finansija, investiranje, zapošljavanje, povećanje javnih prihoda a time i poboljšanje mikroekonomskih i makroekonomskih parametara drţave. Zbog globalne finansijske krize, koja je razliĉitim intenzitetom zahvatila cijeli svijet i najteţe posljedice ostavila na zemlje u tranziciji sa nerazvijenim trţišnim mehanizmima, u koje se svrstava i Bosna i Hercegovina, privatizacija se nameće kao neminovan i hitan proces. U uslovima Bosne i Hercegovine, posebno Federacije Bosne i Hercegovine zbog alarmantnog stanja budţeta, privatizacija dobija na znaĉaju zbog mogućnosti anuliranja ili znaĉajnog umanjenja deficita budţeta kroz ostvarenje novĉanih efekata koji se mogu ostvariti prodajom drţavnog kapitala. Najveće i najbrţe efekte procesa privatizacije mogu ostvariti strateški partneri, posebno strani, u formi multinacionalnih kompanija koji, osim cijene za drţavni kapital, mogu realizirati odgovarajuće investiranje u modernizaciju, pokretanje i povećanje obima privrednih aktivnosti, donijeti upravljaĉki know – how i strogo upravljanje resursima, pristup novim tehnologijama i meĊunarodnom trţištu rada, roba i finansija. Vaţno je napomenuti da investiranje kroz privatizaciju, prodajom drţavnog kapitala, nije ni jedini ni najoptimalniji metod privatizacije i investiranja u neku zemlju. Ĉesto, u uslovima nepovoljnog ambijenta za investiranje i poslovanje, privatizacija kroz prodaju drţavnog kapitala ne mora rezultirati oĉekivanim efektima i povećanjem društvenog bogatstva, jer u takvim uslovima kupac moţe odustati od neophodnih investiranja, transfera znanja i tehnologija pa promjena vlasništva ne mora poluĉiti oĉekivane rezultate. Stoga investiranje kroz druge vidove (formiranje zajedniĉkih kompanija, dokapitalizacija postojećih kompanija, formiranje novih – „greenfield“ kompanija, pripajanje i spajanje kompanija sa odgovarajućim strateškim kompanijama i sliĉno), rezultiraju promjenom vlasniĉke strukture u korist privatnog vlasništva ali i prijeko potrebnim investiranjem u domaće kompanije. Veoma ĉesto je takav model investiranja optimalniji i ekonomski prihvatljiviji za strane investitore i treba ga sa potrebnom paţnjom koristiti posebno kod preduzeća i sektora koji su vaţni za rad drugih preduzeća i sektora u Federaciji BiH. Mogućnosti investitora u ostvarenju makroekonomskih i mikroekonomskih ciljeva ovakve promjene vlasniĉke strukture moraju biti kvalitetno utvrĊene. Privatizacija je jedan od najvaţnijih ali i najkompleksnijih tranzicijskih procesa sa reperkusijama na brojne druge tranzicijske procese. U osnovi to je ekonomsko – politiĉki proces koji, osim privatizacijske ponude podrazumijeva odgovarajući ambijent za investiranje – brojne ekonomske i politiĉke preduslove koji utiĉu na interes investitora posebno ciljanih i strateških. Navedeni znaĉaj tranzicije vlasništva, dosadašnji rezultati privatizacije koji se ogledaju u stepenu privatiziranog drţavnog kapitala (privatizirano ca. 43% drţavnog kapitala nominiranog za privatizaciju), te kontinuirano pogoršanje 3 ekonomsko – finansijskog stanja, trţišne pozicije, kadrovskog potencijala i drugih parametara kod neprivatizovanih preduzeća, što u osnovi, definira privatizacijsku ponudu, nameću potrebu da se privatizaciji da odgovarajući znaĉaj i veća paţnja posveti uslovima koji povećavaju interes investitora za sve vidove investiranja u Federaciju BiH. Bez obzira na neophodnost i znaĉaj privatizacije, Vlada Federacije BiH nikada nije imala ni jedan strateški dokument iz ove oblasti. Vlada Federacije BiH je 2008. godine usvojila dokument „Politika privatizacije u Federaciji BiH sa programom prioritetnih ulaganja“ i isti proslijedila Parlamentu Federacije BiH na usvajanje. Ni nakon više od godinu dana Parlament ga nije usvojio i Vlada je dokument povukla iz parlamentarne procedure. Vlada Federacije BiH je preko Federalnog zavoda za programiranje razvoja naruĉila izradu „Strategija razvoja Federacije BiH od 2010. do 2020. godine“. Uz Strategiju su uraĊeni i usvojeni „Akcioni planovi za implementaciju strategije“. Zakljuĉak o usvajanju strategije od strane Vlade Federacije BiH, V. broj 811/10, objavljen je u „Sluţbenim novinama Federacije BiH“, br. 62/10. Strategija obraĊuje i problematiku privatizacije i definira globalne planove u privatizaciji do 2013. godine. Neizvršenje planova iz Strategije za 2010. godinu i planirani obim privatizacije za 2011. godinu, determinisali su, u odreĊenoj mjeri, sadrţaj ovog plana. Godišnji planovi privatizacije i programi rada Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH, na koje saglasnost daje Vlada Federacije BiH, nisu u praktiĉnoj realizaciji, kod odluĉivanja o naĉinu odnosno metodu privatizacije, poštovani. Usvojeni Plan Agencije za privatizaciju treba biti obavezujući okvir za postupanje svih aktera procesa privatizacije kod donošenja potrebnih odluka, definiranju ciljeva koji se ţele ostvariti kroz proces, definiranju profila potencijalnih investitora, pripreme preduzeća za prodaju te samog procesa prodaje. Prijedlog Plana privatizacije i programa rada Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH za 2011. godinu, koji je Upravni odbor Agencije usvojio na 10. sjednici odrţanoj 29.11.2010. godine, Vlada Federacije BiH je razmatrala na 165. sjednici odrţanoj 09.03.2011. godine. Prema zakljuĉku Vlade Federacije BiH zaduţena je Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH, da iznesene sugestije i prijedloge uvrsti u Plan privatizacije i program rada Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH, te korigovani tekst dostavi Upravnom odboru Agencije na usvajanje i nakon toga isti dostavi Vladi Federacije BiH na izjašnjenje. Sugestije i primjedbe su uvaţene i unešene u ovaj Prijedlog plana i programa rada Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH za 2011. godinu. U meĊuvremenu je izvršeno imenovanje novog saziva Vlade Federacije BiH, te je resornim ministarstvima dostavljen Plan privatizacije na mišljenje, ĉije su primjedbe i sugestije uvrštene u ovaj plan. 4 1. DOSADAŠNJI REZULTATI PROCESA PRIVATIZACIJE Znaĉaj privatizacije upućuje na potrebu ocjene dosadašnjih rezultata i uslova u kojima se proces do sada odvijao, odnosno mjera koje bi trebalo poduzeti u cilju poboljšanja ambijenta za investiranje i privatizaciju. Rezultati privatizacije osim preostalog privatizacijskog portfolija u Federaciji BiH, trebaju uputiti i na potrebu definiranja glavnih razloga nedovoljnog interesa domaćih i posebno stranih investitora za ulaganje u Federaciju BiH. Ovi razlozi (uslovi) su posebno obraĊeni. Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH formirala je registar od 1450 preduzeća sa vaţećom visinom i strukturom kapitala na dan 31.12.1999. godine. Prema tom registru, koji je kasnije, u ograniĉenoj mjeri, korigiran i dopunjavan evidentirano je sljedeće stanje: Ukupan kapital 1450 preduzeća sa drţavnim vlasništvom na dan 31. 12. 1999. godine iznosio je 18,72 milijardi KM. Kapital u drţavnom vlasništvu iznosio je 17,3 milijardi KM. Privatni kapital (prethodno izvršena vlasniĉka transformacija - tzv, „Markovićeva“ privatizacija) iznosio je ca. 1,4 milijardi KM. Opredjeljeno za privatizaciju 13,5 milijardi KM od ĉega 6,3 milijardi KM kroz javnu ponudu dionica (JPD). Planirano da ostaje u drţavnom vlasništvu ca. 3,8 milijardi KM. Rezultati privatizacije iskazani kroz broj preduzeća na dan 30.04. 2011. godine: Broj preduzeća u registru Agencije 1450; Pokrenut postupak privatizacije za 1371 preduzeća (93,9 %); Metodom male privatizacije privatizirano 273 preduzeća; Tenderom u velikoj privatizaciji privatizirano 351 preduzeća; JPD potpuno ili djelomiĉno privatizirano 747 preduzeća; Ukupno završena privatizacija za 1078 preduzeća (74,3 %); Po uslovima male privatizacije prodano ukupno 2539 predmeta. Nakon korekcije registra (dopuna ispuštenih firmi, statusnih promjena nekih preduzeća i sl.) vidljivo je da je za privatizaciju preostalo još ca. 380 preduzeća. Broj bi mogao biti dodatno povećan prevoĊenjem nekih javnih ustanova u preduzeća (npr. apoteke, banjska ljeĉilišta, neki elektronski mediji, ustanove iz kulture i sporta i sl.). Rezultati privatizacije iskazani kroz vrijednosti na dan 30. 04. 2011. godine: Drţavni kapital opredijeljen za privatizaciju 13,5 milijardi KM; Privatiziran drţavni kapital i imovina 5,655 milijardi KM; Ostvaren prihod u certifikatima 8, 485 milijardi KM; Ostvaren prihod u „keš-u“ 0,541 milijardi KM; Nije privatizovan kapital od 7,9 milijardi KM. 5 Iznos neprivatizovanog drţavnog kapitala izveden iz poĉetnih bilansa stanja preduzeća na dan 31. 12 1999. godine, ne moţe se više uzimati kao osnovica za uporeĊivanje i izraĉun jer je isti, u proteklom periodu, doţivio znatne promjene (smanjenje), uglavnom kao rezultat lošeg poslovanja (gubici), usklaĊivanja vrijednosti imovine kod formiranja zajedniĉkih kompanija, promjene u knjiţenjima i usklaĊivanju vrijednosti knjigovodstvene aktive i pasive preduzeća i drugim razlozima. U 2006. godini ostvaren je znaĉajniji obim prodaje kapitala i imovine u Federaciji BiH (ca. 172 miliona KM). Dijelom zbog smanjenja privatizacijske ponude, ali najviše zbog promjene odredbi Zakona o privatizaciji preduzeća, po kojima odluku o naĉinu odnosno metodu privatizacije donosi Vlada Federacije BiH, te problema u tom odluĉivanju, došlo je do zastoja u procesu i znatnog smanjenja obima privatizacije. U nekoliko posljednjih godina ostvaren je veoma ograniĉeni obim prodaje kapitala i imovine (odnos knjigovodstvene vrijednosti i ostvarene cijene) : 2007. godine – 32.353.206 KM i ostvarena cijena od 17.685837 KM; 2008. godine – 20.409.735 KM i ostvarena cijena od 13.602656 KM; 2009. godine - 12.104.151 KM i ostvarena cijena od 7.640.896 KM 2010. godine – 22. 200.382 KM i ostvarena cijena od 11.910.876 KM. Ovo su ukupni privatizacijski rezultati za jedanaest (11) agencija u Federaciji BiH i u ove rezultate ukljuĉeni su efekti prodaje imovine kod koje prihod od prodaje pripada preduzeću. Podaci upućuju na gotovo potpuni zastoj u privatizaciji drţavnog kapitala u posljednjih ĉetiri do pet godina. 2 . PREGLED PREDUZEĆA ZA KOJA NADLEŢNOST U PRIVATIZACIJI IMA AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE U Federaciji BiH za privatizaciju je preostalo ca. 390 neprivatizovanih ili parcijalno privatiziranih preduzeća. Taj broj moţe biti povećan promjenom statusa znaĉajnog broja javnih ustanova (npr. apoteke, banjska ljeĉilišta, javno informisanje, kultura, sport itd.). Prema sadašnjem stanju neprivatizirane su sljedeće grupe preduzeća: Preduzeća iz komunalnog sektora; Veterinarske stanice; Elektronski mediji; Komercijalna preduzeća iz nadleţnosti kantonalnih agencija (u najvećem broju neaktivna preduzeća i komercijalna preduzeća iz nadleţnosti Agencije za privatizaciju u Federaciji; Elektroenergetski sektor; Sektor telekomunikacija; Preduzeća sa spornom i dvojno iskazanom imovinom, te brojna neaktivna preduzeća. 6 Ostala preduzeća izuzeta iz privatizacije. U Planu privatizacije i programu rada Agencije za 2011. godinu, dat je pregled preduzeća koja su po razliĉitim osnovama u nadleţnosti Agencije, sa osnovnim karakteristikama privatizacijskog statusa. 2.1. Nadleţnost po osnovu ĉlana 3. Zakona o privatizaciji preduzeća u Federaciji BiH U skladu sa ĉlanom 3. Zakona o privatizaciji preduzeća, Vlada Federacije BiH je donijela Odluku o metodama, rokovima i nadleţnoj agenciji za privatizaciju preduzeća iz oblasti elektroprivrede, prometa i veza (osim cestovnog prijevoza), vodoprivrede, eksploatacije ruda i šuma, javnog informisanja, igara na sreću, industrije naoruţanja, vojne opreme, veterinarske djelatnosti i komunalnih djelatnosti (“Sluţbene novine FBiH”, br.11/99, 37/00, 49/01, 73/06, 6/07 i 86/08). Zbog brojnih promjena u sadrţaju Odluke, Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH je, prema odredbama Zakona o privatizaciji preduzeća u Federaciji BiH, u 2010. godini, pokrenula aktivnosti na donošenju nove odluke, koja nije usvojena na 121. sjednici Vlade Federacije BiH. Prema pomenutom ĉlanu i navedenoj odluci, Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH nadleţna je za privatizaciju slijedećih preduzeća: R.br. 1. Preduzeće JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo JP „Elektroproprivreda HZ HB“ d.d. Mostar 2. 3. JP BH Pošte d.o.o. Sarajevo 4. JP Hrvatske pošte d.o.o. Mostar JP BH Telecom d.d. Sarajevo 5. 6. JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar 7. BNT TMH d.d. Novi Travnik Opis aktivnosti U skladu sa strategijom razvoja elektro- energetskog sektora u Federaciji BiH, realizuje se Akcioni plan restrukturiranja, odnosno Odluka o prenosu udjela Federacije BiH u rudnicima uglja u Federaciji BiH na JP „Elektroprivreda BiH“ d.d. Sarajevo (Sl. novine Federacije BiH 4/09 i 47/09). Realizacijom ove odluke obustavljene su sve privatizacijske aktivnosti. U dokumentima Vlade Federacije BiH utvrĊen je strateški interes Federacije BiH za ova preduzeća. Privatizacija ovih preduzeća treba biti voĊena po posebnim propisima. Prema opredjeljenju Vlade Federacije BiH ova preduzeća nisu predmet privatizacije u narednom periodu. Prema opredjeljenju i principima sa 114. sjednice Vlade FBiH ova preduzeća nisu predmet privatizacije u narednom periodu. Prema dopisu Federalnog ministarstva prometa i komunikacija broj 07/2-02-2139/10 od 25. 10. 2010. godine potrebno planirati prodaju preostalog drţavnog kapitala. 7 TRZ Hadţići d.o.o. Hadţići 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. „Binas“ d.d. Bugojno UNIS Ginex d.d. Goraţde „Igman“d.d. Konjic „Pretis“ d.d Vogošća „Unis Pretis“ d.o.o. Vogošća (Alatnica) „Unis-Group“ d.o.o. Vogošća „ZRAK“ d.d. Sarajevo PS Vitezit d.o.o. Vitez JP Vazduhoplovni zavod „Orao“ d.o.o. Rajlovac JP Ţeljeznice FBiH d.o.o. Sarajevo RTV FBiH Sarajevo 20. JP B&H Airlines d.o.o. Sarajevo 21. „BH GAS“ d.o.o. Sarajevo 22. 23. 24. 24. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. RMU „Kakanj“ d.o.o. Kakanj RMU „Breza“ d.o.o. Breza RMU „Zenica“ do.o. Zenica Rudnik „Graĉanica“ d.o.o. G,. Vakuf-Uskoplje RMU „Abid Lolić“d.o.o. Travnik-Bila Rudnici „Kreka“ u Tuzli d.o.o. Tuzla JP RMU „ĐurĊevik“ d.o.o. u ĐurĊeviku RMU „Banovići“ d.d. Banovići JP „MeĊunarodni aerodrom Sarajevo“ d.o.o. Sarajevo JP „MeĊunarodni aerodrom Tuzla“ d.o.o. Gornje Dubrave Ţivinice JP „MeĊunarodna zraĉna luka-Aerodrom Mostar“ d.o.o. Mostar Vlada Federacije BiH donijela je Odluku o prenosu dionica i udjela Federacije BiH u privrednim društvima iz oblasti namjenske industrije Federacije BiH na privredno društvo Unis Group“ d.d. Vogošća (Sl. novine Federacije BiH br. 47/09). Do realizacije ove odluke obustavljene su sve privatizacijske aktivnosti namjenske industrije, a koje se odnose drţavnog kapitala, dok je nastavljena aktivnost prodaje predmeta iz imovine preduzeća po uslovima male privatizacije. Prema opredjeljenjima Vlade Federacije BiH nije predmet privatizacije u narednom periodu. Prema opredjeljenjima Vlade Federacije BiH nije predmet privatizacije u narednom periodu. Prema dopisu Federalnog ministarstva prometa i komunikacija broj 07/2-02-2139/10 od 25. 10. 2010. godine potrebno planirati prodaju preostalog drţavnog kapitala. Prodaja nije moguća zbog odredbi ĉl.10 Ugovora o dokap. do isteka ugovornog roka (2012. godine). Odluka Vlade FBiH o odgaĊanju privatizacije na rok od pet godina (do 26. 01. 2010. godina). Vlada Federacije BiH donijela je Odluku o prenosu udjela Federacije BiH u rudnicima uglja u Federaciji BiH na JP „Elektroprivreda BiH“ d.d. Sarajevo (Sl. novine Federacije BiH 4/09 i 47/09). Do realizacije ove odluke obustavljene su sve privatizacijske aktivnosti. Prenosom udjela na „Elektroprivredu BiH“ , prema vaţećim privatizacijskim propisima privatizacija drţavnog kapitala u rudnicima nije moguća. RMU „Banovići“ d.d. Banovići nije obuhvaćen Odlukom o prenosu udjela Federacije BiH na JP „Elektroprivreda BiH“ d.d. Sarajevo Prema opredjeljenju Vlade Ferderacije BiH ova preduzeća nisu predmet privatizacije u narednom periodu. Nadleţnost u privatizaciji treba biti definisana. 8 2.2. Nadleţnost po osnovu ĉlana 11. Zakona o privatizaciji preduzeća u Federaciji BiH Prema ĉlanu 11. Zakona o privatizaciji preduzeća u Federaciji BiH (“Sluţbene novine FBiH”, br. 27/97, 8/99, 32/00, 45/00, 54/00, 61/01, 27/02, 33/02, 28/04, 44/04, 42/06 i 4/09), o naĉinu odnosno metodu privatizacije odluĉuje Vlada nadleţna za upravljanje drţavnim kapitalom u tom preduzeću, a postupak privatizacije u skladu sa ovim zakonom i odlukom nadleţne vlade provodi agencija za privatizaciju kantona, odnosno Federacije BiH, zavisno od toga koja vlada ostvaruje pravo upravljanja u tom preduzeću. Prema ovom ĉlanu i Uredbi o vršenju ovlaštenja i obaveza organa FBiH u privrednim društvima po osnovu drţavnog kapitala definirana je nadleţnost Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH za privatizaciju slijedećih preduzeća ĉija privatizacija nije okonĉana: Preduzeće R.b. Napomena Potrebno prethodno riješiti pitanje vlasništva nad kapitalom preduzeća (revizijom utvrĊen 100% drţavni kapital, a bivše ĉlanice Holdinga privatizirane sa iskazanim udjelom u kapitalu ovog preduzeća Do sada je privatizacija preostalog drţavnog kapitala Fabrika duhana Sarajevo odlagana zbog nejasnih opredjeljenja Vlade. d.d. Sarajevo Zakonom definisane odluke o izuzimanju iz privatizacije nisu donošene. Ukljuĉeno u Plan privatizacije za 2012. godinu SODASO Holding d.d. Zbog veoma lošeg ekonomsko-finansijskog stanja Tuzla pokrenut steĉaj. „Terminali Federacije“ Odlukom o osnivanju Društva privatizacija se odgaĊa d.o.o. Sarajevo za 10 godina. Nakon registracije JVC „Krivaja 1884“, ĉiji je jedan od IP „Krivaja“ d.d. osnivaĉa IP „Krivaja“ d.d. Zavidović za „ostatak“ Krivaje Zavidovići treba programirati steĉaj. Status 30% udjela IP „Krivaja u „Krivaji 1884“ treba biti posebno rješavan. „Aluminij“ d.d. Mostar Ukljuĉeno u Plan privatizacije za 2012. godinu „Bosnalijek“ d.d. Mostar Ukljuĉeno u Plan privatizacije za 2012. godinu „Fabrika duhana Realizovano pet neuspješnih prodaja. Mostar“ d.d. Mostar Potrebno programirati steĉaj. JP „Remontni zavod Ukljuĉeno u Plan privatizacije za 2012. godinu Travnik“ d.d. Travnik 1. Holding preduzeće „Putevi BiH“ Sarajevo 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 9 2.3. Nadleţnost po osnovu ĉlana 6. Zakona o agenciji za privatizaciju: a) Preduzeća koja imaju imovinu na više kantona: R.br. Preduzeće 1. JP „Ceste“ d.d. Mostar 2. FIP d.d. Mostar, Mostar 3. AFIP d.d. Sarajevo, Sarajevo 4. „Agrokomerc“ d.d. Velika Kladuša 5. „Sarajevo osiguranje“ d.d. Sarajevo 6. Energopetrol d.d. Sarajevo 7. „Ţeljezara Zenica“ d.o.o.Zenica 8. „Energoinvest“ d.d. Sarajevo 9. „Hidrogradnja“ d.d. Sarajevo 10. „KTK“ d.d. Visoko 11. „Šipad Export- Import“ d.d. Sarajevo 12. „Unis-udruţena metalna industrija“ d.d. Sarajevo Napomena Prema opredjeljenju Vlade Federacije BiH preostalih 51% drţavnog kapitala nije predmet privatizacije u narednom periodu. Potrebno prethodno riješiti status imovine. Potrebno prethodno riješiti status imovine. Zbog ukupne situacije u ovom preduzeću, Vlada FBiH ocijenila je da se treba donijeti zakon o „Agrokomercu“. Ovo je jedino osiguravajuće društvo u BiH koje ima drţavnog kapitala i to manjinski udio. Nejasni su razlozi Vlade za višegodišnje odustajanje od privatizacije i odluka da umjesto prodaje uĉestvuje u dokapitalizaciji. Ukljuĉeno u Plan privatizacije za 2012. godinu Zbog stanja na berzi i nejasnog statusa ugovora o dokapitalizaciji od strane Ina–Mol, prodaja preostalog drţavnog kapitala do sada odgaĊana. Uz pretpostavku da će problemi sa ispunjenjem ugovornih obaveza biti riješeni preduzeće je uvršteno u Plan za 2011. godinu. Potrebno prethodno riješiti pitanje sporne imovine sa Mittal Steel-om i pitanje potraţivanja od drţave u iznosu cca. 50 mil. KM nastalog pri formiranju zajedniĉke firme BH Steel-a za što je traţena pomoć od resornog ministarstva i ministarstva finansija. Preduzeće uvršteno u Plan za 2012. godinu. Potrebna Odluka Vlade FBiH o metodu odnosno naĉinu privatizacije drţavnog kapitala u preduzeću. Preduzeće uvršteno u Plan za 2011. godinu. Potrebna Odluka Vlade FBiH o metodu odnosno naĉinu privatizacije drţavnog kapitala u preduzeću Preduzeće je u izrazito teškoj ekonomsko – finansijskoj situaciji. Ocijenjeno je da je moguća prodaje imovine ili kapitala tehno-ekonomskih cjelina. Preduzeće uvršteno u Plan za 2011. godinu. Potrebna Odluka Vlade FBiH o metodu odnosno naĉinu privatizacije drţavnog kapitala u preduzeću Preduzeće uvršteno u Plan za 2011. godinu. Potrebna Odluka Vlade FBiH o metodu odnosno naĉinu privatizacije drţavnog kapitala u preduzeću 10 b) Preduzeća koja u svojim poĉetnim bilansima iskazuju djelimiĉno ili u cjelini ista prava i obaveze i isti kapital: R. br. 1. Preduzeće HTP „Sunĉana obala“ d.o.o. Neum 2. UTP „Odmaralište“ d.o.o. Neum Napomena Nakon presude Kantonalnog suda u Mostaru i revizije Vrhovnog suda u FBiH odbijeni su tuţbeni zahtjevi tuţitelja „Solana“ d.d. Tuzla. Preduzeće brisano iz sudskog registra. Radi se o neaktivnom preduzeću, jer je imovina preduzeća na kojoj je formirano preduzeće predmet pasivnog podbilansa privatiziranog preduzeća „Feroelektro“ d.d. Sarajevo. Federalno pravobranilaštvo vodi postupak za povrat imovine na kojoj je formirano preduzeće UTP „Odmaralište „ d.o.o. Neum. 3. “Tvornica kartona i ambalaţe” d.o.o. Cazin 4. “Pan papirna industrija” d.d. Ĉitluk 5. HUTP „Salus Hotel Stela“ d.o.o. Neum 6. HTP “Zenit – Bro” d.o.o. Neum Pokrenut postupak likvidacije preduzeća. Vodi se spor protiv Zakljuĉka Agencije o pozicioniranju dvojno iskazane imovine/kapitala, preduzeća „Pan-Papirna industrija“ d.d. Ĉitluk. Nakon presude Kantonalnog suda u Mostaru i revizije Vrhovnog suda u FBiH odbijeni su tuţbeni zahtjevi tuţitelja „Polihem“ d.d. Tuzla. Ovim su iscrpljeni svi pravni lijekovi. Na Kantonalnom sudu u Sarajevu se vodi upravni spor protiv Rješenja nadleţnog federalnog ministarstva prema kojem je odbijena ţalba Udruţenja dioniĉara „Polihem“ d.d. Tuzla. Izvršen je upis u sudski registar u skladu sa Rješenjem Agencije.Odrţana je konstituirajuća sjednica Skupštine Društva. Vlada Federacije BiH donijela Zakljuĉak da se uradi ponovna revizija. Presudom Kantonalnog suda u Mostaru odbijena je ţalba tuţenog (HTP „Zenit.Bro“ d.o.o. Neum i time potvrĊena prvostepena presuda općinskog suda. Time je i ţalba tuţitelja („Ţeljezara Zenica“ d.o.o. Zenica) djelomiĉno uvaţena i osporena presuda se djelomiĉno preinaĉava. Na navedenu presudu uloţena je ţalba Vrhovnom sudu Federacije BiH. Privatizacijske aktivnosti preduzeća sa dvojno iskazanom imovinom/kapitalom uslovljene su okonĉanjem sudskih sporova. 11 3. PLAN PRODAJE PREDUZEĆA I IMOVINE 3.1. PRODAJA PREDUZEĆA Prema Zakonu o privatizaciji preduzeća u Federaciji BiH prodaja drţavnog kapitala (udjela i dionica) moţe se realizirati metodama tendera, neposrednom pogodbom, prodajom drţavnih dionica putem berze i, u odreĊenim sluĉajevima, prodajom kapitala po uslovima „male privatizacije“. Plan privatizacije za 2011. godinu, u najvećoj mjeri je opredijeljen sadrţajem privatizacijske ponude, odnosno preduzećima koja su, po razliĉitim osnovama, u nadleţnosti Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH, njihovog privatizacijskog statusa i njihovog ekonomsko – finansijskog, kadrovskog i drugog stanja, te opredjeljenja Vlade Federacije BiH. Ovo opredjeljenje crpi se iz dokumenta „Strategija razvoja Federacije BiH za period 2010. do 2020. godine“ koji je uraĊen od strane Federalnog zavoda za programiranje razvoja“ i Ekonomskog instituta Tuzla. Vlada Federacije BiH usvojila je ovaj dokument Zakljuĉkom V. broj 811/10 od 21. 09. 2010. godine objavljenim u „Sluţbenim novinama Federacije BiH“, broj 62/10. TakoĊer, Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH je, u avgustu 2010. godine, dopisom od resornih ministarstava traţila izjašnjenje o prijedlozima za Plan 2011. godine. Dobijeno je mišljenje samo od federalnog Ministarstva prometa i komunikacija kojim se predlaţe privatizacija JP „Ţeljeznice BiH“ d.o.o Sarajevo (ţeljezniĉki operater), JP „BH Airlines“ d.o.o. Sarajevo i JP „Hrvatske telekomunikacije“ d.d. Mostar. Mišljenje je ukljuĉeno djelomiĉno i u plan ukljuĉena prodaja samo 0,103% drţavnog kapitala u JP „Hrvatske telekomunikacije“ d.d. Mostar. Prodaja drţavnog kapitala u JP „Ţeljeznice Federacije BiH“ nije moguća prije nego se izvrši odvajanje imovine infrastrukture koja nije predmet privatizacije. Kod JP „BH Airlines“ d.d. Sarajevo privatizacija moguća tek po isteku Ugovora o povećanju osnovnog kapitala društva i pristupanju novog ĉlana (Turkish Airlines) jer, po ĉlanu 10. istog Ugovora, nije moguće vršiti prenos udjela na treća lica bez saglasnosti ostalih strana do isteka ugovornog roka (tri godine). Istim ĉlanom je regulisano pravo Turkish Airlines-a da po isteku ugovornog roka i prije privatizacije osnovnog kapitala Društva moţe izvršiti dokapitalizaciju tako što, nakon dodavanja udjela Turkish Airlines, bude vlasnik 51 % kapitala Društva. Preduzeća predviĊena za prodaju u 2011. godini razvrstana su prema metodu prodaje sa osnovnim karakteristikama koje definiraju privatizacijsku ponudu 12 3.1.1. Prodaja metodom tendera ili neposredne pogodbe u 2011. godini R.b. 1. Preduzeće “Hidrogradnja” d.d. Sarajevo Ukupan kapital Državni kapital (%) Privatizacijske aktivnosti 70.756.714 47.406.998 (67,00) Na prijedlog Federalnog ministarstva energije, industrije i rudarstva, Vlada Federacije BiH je, na sjednici odrţanoj 26.04.2007. godine, donijela Odluka o proglašenju neposredne pogodbe, neuspješnom, zbog niske ponuĊene cijene. Potrebno je da Vlada Federacije BiH donese Odluku o odobravanju metoda odnosno naĉina prodaje. 12.622.256 2. „Šipad export - import“ d.d. Sarajevo 8.456.9125 (66,56) Vlada FBiH donijela je odluku o prodaji 16 % kapitala preduzeća putem berze. U skladu sa navedenom odlukom prodato je 5.088 dionica. Daljnja prodaja putem berze je obustavljena zbog izrazito male trţišne cijene, pa je potrebno pokrenuti prodaju preostalih 66,56% drţavnog kapitala. U skladu sa Zakljuĉkom Vlade Federacije BiH, Agencija je uradila projektni zadatak i odabrala revizorsku kuću, koja je na bazi ispravljenih finansijskih izvještaja trebala uraditi korigovani PP i PBS i iste sa odlukom o usvajanju na NO preduzeća dostaviti Agenciji na daljnje postupanje. Revizorska kuća Orecons d.o.o. Zenica dostavila je program privatizacije i korigovani poĉetni bilans stanja na dan 31.12.2009. godine. U skladu sa navedenim Ugovorom društvo „Orecons“ d.o.o. Zenica će dostaviti i Informacioni memorandum nakon odobravanja Programa privatizacije i Korigovanog poĉetnog bilansa stanja na dan 31.12.2009. godine od strane Upravnog odbora Agencije za privatizaciju u Fedraciji Bosne i Hercegovine. UOAPF je na svojoj 14. sjednici razmatrao Prijedlog navedene Odluke i donio Zakljuĉak da se od preduzeća zatraţi i pripremi korigovani program privatizacije i poĉetni bilans stanja preduzeća “Šipad Export Import” d.d. Sarajevo sa stanjem na dan 31.12.2010. godine. Agencija je od preduzeća zatraţila da dostavi korigovani PP i PBS sa stanjem na dan 31.12.2010. godine. Vlada FBiH je na 162. sjednici odrţanoj 14.02.2011. godine donijela Zakljuĉak da se putem Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH obavi revizija privrednog društva „Sidex Export Import“ u Frankfurtu u vlasništvu „Šipad Export Import“ d.d. Sarajevo i nakon razmatranja izvještaja razmotri davanje saglasnosti za prodaju istog. Agencija je uputila dopis Vladi FBiH kojim traţi preispitivanje navedenog Zakljuĉka, imajući u vidu visinu kapitala firme u Frankfurtu i troškove revizije, a koja nije uslov za prodaju. Potrebno je zauzeti stav oko utvrĊivanja datuma korigovanog PP i PBS, 13 3. “Unis-udruţena metalna industrija” d.d. Sarajevo 48.377.383 (22.09.2010.g odine) 24.672.490 (51,00) imajući u vidu Zakljuĉak UOAPF-a (31.12.2010. godine) i Zakljuĉaka Vlade Federacije BiH i mišljenje Federalnog ministarstva trgovine Mostar (31.12.2009. godine). Potrebno je usvojiti Odluku o metodu odnosno naĉinu prodaje od strane Vlade FBiH. Po prijedlogu Agencije o odreĊivanju metoda odnosno naĉina prodaje u 2010. godini Vlada se nije izjašnjavala. S obzirom na neuspješnu prethodnu prodaju metodom tendera, prodaju preostalog drţavnog kapitala od 51 % treba realizirati neposrednom pogodbom uz definiranje minimalnih prihvatljivih uslova. Potrebno je usvojiti Odluku o metodu odnosno naĉinu prodaje od strane Vlade FBiH. 3.1.2. Plan prodaje dionica na berzi u 2011. godini R.b. 1. Preduzeće „Energopetrol“ d.d. Sarajevo Ukupan kapital 68.661.525 (stanje 30.06.2007. godine) Državni kapital (% ) 15.188.891 (22,12) Privatizacijske aktivnosti Uz uslov da se razriješi problem izvršenja ugovornih obaveza od strane Ina Mola, opravdana je prodaja preostalog drţavnog kapitala prodajom ukupnog paketa drţavnih dionica putem berze. Potrebno je usvojiti Odluku o metodu odnosno naĉinu prodaje od strane Vlade FBiH i plan prodaje dionica putem berze od strane UO APF-a. 14 3.1.3. Priprema preduzeća u 2011. godini a prodaja metodom tendera ili neposredne pogodbe u 2012. godini R.b. Preduzeće 1. „Aluminij“ d.d. Mostar 2. “Energoinvest” d.d. Sarajevo 3. “Remontni zavod Travnik” d.d. Travnik Ukupan kapital 170.786.051 (stanje 31.12.2005. godine) Državni kapital (%) 75.145.862 (44,00) 220.721.250 (stanje 30.06.2006. godine) 147.897.500 (67,00) 5.088.690 (2009. godina) 2.595.232 (51,00) Privatizacijske aktivnosti Na prijedlog Komisije za pripremu i prodaju 88% kapitala “Aluminija” d.d. Mostar, VFBiH je prodaju po javnom pozivu objavljenom 07.12.2006. godine, proglasila neuspješnom i donijela Odluku o proglašenju tendera za prodaju 88% kapitala Aluminija d.d. Mostar neuspješnim V broj 482/10 od 01.juna 2010. godine. Prema Zakljuĉku VFBiH , Agencija je pripremila Prijedlog Anexa 8 na Sporazum o rješavanju otvorenih pitanja izmeĊu VFBiH i “Aluminija” d.d. Mostar kojim se rok vaţenja Sporazuma produţava za 12 mjeseci tj. do 08. 11. 2011. godine. Uz usvajanje Anex-a 8. na Sporazum, potrebno je formirati novu komisiju VFBiH i “Aluminija” te izvršiti pripremu preduzeća i prodaju 88% kapitala metodom tendera. Predhodna tenderska prodaja okonĉana je poništenjem po odluci VFBiH. Kod iskazanog interesa turske firme “Ĉalik” poslovodstvo preduzeća i resorno ministarstvo nisu bili saglasni sa pokretanjem postupka prodaje. Prema usmenom dogovoru sa FMERI treba planirati prodaju 51% drţavnog kapitala i u drţavnom vlasništvu ostaviti 16%. Potrebno je usvojiti Odluku o metodu odnosno naĉinu prodaje od strane Vlade FBiH. Imajući u vidu da je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela Odluku o stavljanju van snage rješenja o davanju ovlašćenja za vršenje proizvodnje, remonta i prometa sredstava naoruţanja i vojne opreme privrednom društvu „Remontni zavod Travnik“ d.d. Travnik V broj 111/2007 od 05.04.2007. godine, stvoreni su uslovi za privatizaciju preduzeća. Agencija za privatizaciju je nekoliko puta do sada, urgirala dostavu korigovanog PP i PBS ali se rukovodstvo i uprava preduzeća oglušuju na zahtjeve. Sa ciljem da odgodi dostavu ovih dokumenata preduzeće je pokrenulo nerealne i zakonski neutemeljene inicijative da se sa Vladom Federacije BiH vode direktni razgovori radi prodaje drţavnog kapitala zaposlenim ili da se preduzeće ponovo vrati u sektor proizvodnje i naoruţanja vojne opreme, ĉime bi privatizacija bila obustavljena. Vlada Srednjobosanskog kantona i ministar privrede u Vladi SBK-a odrţali 15 su sastanak sa ĉlanovima Nadzornog odbora i Uprave Remontnog zavoda d.d. Travnik radi iznalaţenja najboljeg rješenja za privatizaciju 51% dionica drţavnog kapitala. Na navedenom sastanku donesen je zakljuĉak da se pokrene inicijativa o pripajanja preduzeća „Remontni zavod“ d.d. Travnik privrednom društvu BH Telecom d.d. Sarajevo. Imajući u vidu naprijed navedeno Agencija je dokumentaciju u vezi pripajanja zajedno sa informacijama o neizmirenim plaćama i neizmirenim obavezama po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje dostavila Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije, kao resornom ministarstvu radi davanja stava po pitanju navedene dokumentacije, kao i po pitanju privatizacije preduzeća „Remontni zavod“ d.d. Travnik. Potrebno je usvojiti Odluku o metodu odnosno naĉinu prodaje od strane Vlade FBiH te putem resornog ministarstva zahtijevati izradu i usvajanje korigovanog PP i PBS. 3.1.4. Priprema u 2011. godini, prodaja dionica na berzi u 2012. godini Državni R.b. Preduzeće Ukupan kapital Privatizacijske aktivnosti kapital (% ) 1. „Sarajevo – osiguranje“ d.d. Sarajevo 57.932.912 (kapital nakon dokapitalizacije 2008.godina) 26.351.457 (45,49) “Sarajevo osiguranje” d.d. Sarajevo je jedino osiguravajuće društvo koje ima drţavnog kapitala (manjinski udio). Predhodni prijedlozi odluke o naĉinu odnosno metodu prodaje drţavnog kapitala, neoĉekivano su završili suprotnim postupkom dokapitalizacije u kome je uĉestvovala i VFBiH . S obzirom na manjinsko drţavno vlasništvo i interes da se obezbijedi strateški partner i najpovoljnija cijena, najpovoljniji metod je prodaja ukupnog paketa drţavnih dionica putem berze. VFBiH nije se izjašnjavala o dostavljenim prijedlozima. Iste efekte moguće je postići prodajom kapitala metodom neposredne pogodbe. Potrebno je usvojiti Odluku o metodu odnosno naĉinu prodaje od strane Vlade FBiH i plan prodaje dionica putem berze od strane UO APF-a. 16 2. “Bosnalijek” d.d. Sarajevo 78.299.870 (stanje 2009. godine) 15.077.240 (19,25) Na prijedlog Agencije za privatizaciju FBiH, VFBiH je usvojila Odluku o naĉinu, odnosno metodu privatizacije drţavnog kapitala u preduzeću “Bosnalijek d.d. Sarajevo (Sl. novine FBiH br. 26/10). Po uslovima iz Odluke realizovana je vanredna aukcija za prodaju ukupnog broja od 1.507.724 dionice po poĉetnoj prodajnoj cijeni od 23,05 KM, koja je bila neuspješna. Mogućnost ponovne prodaje se osporava zbog odredbi ĉl. VI Odluke kojom se, sa kupcem dionica, nalaţe potpisivanje ugovora o razvoju djelatnosti “Bosnalijeka”. Potrebno je da Vlada FBiH usvoji novu odluku o prodaji (postojeću odluku staviti van snage) i UO APF-a usvoji plan prodaje dionica putem berze, bez obaveze potpisivanja ugovora. 3. „Fabrika duhana Sarajevo” d.d. Sarajevo 128.171.200 (stanje 2009. godine) 51.153.126 (39,91) S obzirom na manjinsko drţavno vlasništvo i interes da se obezbijedi strateški partner i najpovoljnija cijena, najpovoljniji metod je prodaja ukupnog paketa drţavnih dionica putem berze. Potrebno je usvojiti Odluku o metodu odnosno naĉinu prodaje od strane Vlade FBiH i plan prodaje dionica putem berze od strane UO APF-a. 17 3.2. PRODAJA PREDUZEĆA SA SPORNOM IMOVINOM/KAPITALOM Poĉetkom procesa privatizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine pojavio se problem dvojno iskazane imovine/kapitala nastao kao posljedica ratnih dešavanja i formiranja novih preduzeća na imovini drugih preduzeća. Navedena preduzeća priznata su po Zakonu o priznavanju javnih isprava i u nadleţnosti su dvije kantonalne agencije/kantona. Priprema predmetnih preduzeća odvijala se vrlo oteţano, odnosno bila je u potpunosti zaustavljena. U cilju rješavanja navedene problematike, Upravni odbor APF je donio Odluku o objedinjenoj listi preduzeća iz nadleţnosti Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH („Sluţbene novine Fedracije BiH“, br.13/02) u koju su ukljuĉena i preduzeća sa dvojno iskazanom imovinom /kapitalom i to: 1. “TKA” Cazin-pokrenut likvidacioni postupak 2. “Cartonprint” Stolac-privatizirano 3. UTP” Sunĉana obala” Neum-sudski spor 4. “Borac-Uskoplje” G. Vakuf-tuţba za raskid kupoprodajnog ugovora 5. “Borac-Katarina” Jajce-tuţba za raskid kupoprodajnog ugovora 6. “Hotel “Zenit-Bro”Neum-sudski spor 7. HTP” Stella Salus” Neum-sudski spor 8. “Pan-Papirna industrija“ Ĉitluk-sudski spor 9. „Energopetrol“ d.o.o Mostar/“Petrol“ d.d. Ljubuški-u toku utvrĊivanje vlasniĉke strukture, i 10. UTP „Odmaralište“ Neum-neaktivno preduzeće Prodaja drţavnog kapitala kao i ostale privatizacijske aktivnosti preduzeća sa dvojno iskazanom imovinom /kapitalom u 2011. godini su uslovljene okonĉanjem sudskih sporova. Preduslov za privatizaciju preduzeća sa dvojno iskazanom imovinom /kapitalom je ukljuĉivanje resornih ministarstava u cilju definisanja, odnosno, pozicioniranja sporne imovine od ĉega će zavisiti nastavak i dinamika aktivnosti Agencije. Navedene aktivnosti Agencija će voditi u skladu sa vaţećim zakonskim i podzakonskim propisima iz oblasti privatizacije, sa ciljem: - postizanja sporazuma izmeĊu zainteresiranih strana, - izdavanja zakljuĉka kojim se nalaţe preduzimanje radnji u skladu sa Pravilnikom, - rješavanja po ţalbama na zakljuĉak, - odabira revizorske kuće za utvrĊivanje iznosa i strukture kapitala, - saradnje sa preduzećima za koja je uraĊena revizija, a u cilju pripreme programa privatizacije i poĉetnog bilansa stanja, - odobravanja programa privatizacije i poĉetnog bilansa stanja, - eventualne objave javnog poziva. 18 3.3. PRODAJA POD USLOVIMA MALE PRIVATIZACIJE Planiran je nastavak prodaje u postupku male privatizacije u skladu sa ĉlanu 26. stav 1. taĉka 2. i 3. Zakona o privatizaciji preduzeća, (“Sluţbene novine Federacije BiH”, br. 27/97, 8/99, 32/00, 45/00, 54/00, 61/01, 33/02, 28/04, 44/04 42/06 4/09) i Odluci Upravnog odbora Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH o neposrednoj pripremi i provedbi male privatizacije, koji definišu obavezu preduzeća da privatiziraju dijelove preduzeća ili imovinu preduzeća ĉija je preteţna djelatnost trgovina, ugostiteljstvo, usluge ili cestovni prevoz, odnosno dijelove ili imovinu preduzeća koji nisu uvjet obavljanja njihove osnovne djelatnosti ili se ne koriste. Strategija Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH je podrţati i inicirati implementaciju male privatizacije. Agencija planira staviti akcenat na nastavak prodaje imovine, dionica i udjela preduzeća u postupku male privatizacije, s obzirom da je mala privatizacija vid restrukturiranja preduzeća koja su predmet privatizacije. Agencija će inicirati i insistirati da preduzeća izvrše analizu i predloţe prodaju predmeta za malu privatizaciju, s obzirom da sredstva ostvarena prodajom u maloj privatizaciji pripadaju prodavcu (preduzeću) i sluţe za restrukturiranje preduzeća i izmirenje obaveza prema drţavi. Agencija na ime troškova prodaje u maloj privatizaciji zadrţava 5% od kupoprodajne cijene, te je planiran prihod po ovom osnovu u iznosu od 300.000,00 KM. S obzirom da je prodavac imovine u postupku male privatizacije preduzeće, a prodaju provodi nadleţna agencija, te da odluku o prodaji donosi nadzorni odbor preduzeća, nije moguće planom definirati predmete prodaje niti metod prodaje. Planirana je prodaja imovine, dionica i udjela preduzeća u postupku male privatizacije za preduzeća koja su već iskazala interes: Ţeljezara Zenica, KTK Visoko, Elektropirvreda HZ HB, Pretis dd Vogošća, Zrak Sarajevo i drugi koji iskaţu interes i pripreme predmete za prodaju. 4. PRIVATIZACIJSKI I EKONOMSKO - FINANSIJSKI STATUS PREDUZEĆA IZ PLANA PRIVATIZACIJE ZA 2011. GODINU 4.1. „ALUMINIJ“ d.d. Mostar Osnovni podaci o preduzeću Društvo Aluminij d.d. Mostar osnovano je 1977. godine, integrisanjem proizvodnje glinice i rudnika boksita. Proizvodnja glinice i aluminija je poĉela 1981. godine i ukljuĉivala je: sirove, peĉene i zaljevene anode, elektrolizu, transfomacijsku stanicu, ljevaonicu, obradu otpadnog gasa i dodatnu opću i tehniĉku opremu i postrojenja. Ukupan kapacitet proizvodnje svih vrsta anoda je bio ca. 200.000 tona/godinu. Kapacitet ljevaonice bio je 92.000 tona/godini osnovnog aluminija i aluminijevih legura u obliku malih ingota, t-ingota, blokova, trupaca, i ţice. Prije rata u BiH, kapacitet tvornice je dostigao 94.000 tona/godini visoko kvalitetnih aluminijskih proizvoda što je tvornicu stavilo meĊu veće proizvoĊaĉe aluminija u svijetu. 19 U periodu izmeĊu 1992. i 1996., Društvo je bilo teško pogoĊeno ratom u Bosni i Hercegovini. Postrojenja su bila znaĉajno oštećena, a proizvodnja obustavljena sve do 1997. godine, kada su neki od segmenata proizvodnje bili revitalizirani. Nakon rata u BiH, u Aluminiju je donesena strateška odluka da se odustane od proizvodnje glinice i ista nadomjesti od eksternih proizvoĊaĉa, uglavnom uvoznog porijekla. Tokom 2001. i 2002. godine napravljena je potpuna modernizacija elektrolize i ljevaonice implementacijom najnovijih tehnoloških rješenja. Konaĉni rezultat modernizacije je ukljuĉivao povećanje proizvodnje aluminija na ca 140.000 tona/godini, smanjenje troškova sirovog materijala i energenata, produţenih perioda korištenja anoda, sposobnost proizvodnje 70.000 tona trupaca godišnje, blokova velikih dimenzija, i poboljšanje u vezi ekoloških uĉinaka i radnog okruţenja. U 2006. godini, proizvedeno je i prodano 136.000 tona aluminijskih proizvoda, sa prodajom uglavnom na meĊunarodnim trţištima. Aluminijevi proizvodi su poznati na regionalnim trţištima (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija, Srbija), kao i na zapadnoevropskom trţištu. U 2006. godini, 49 % gotovih proizvoda su prodati švicarskoj kompaniji Glencore kao najvaţnijem klijentu Aluminija d.d. a dok je, preraĊivaĉima u Hrvatskoj prodano 33,5% od godišnje proizvodnje. Obim prodaje u Bosni i Hercegovini iznosi ca. 14 % od ukupne prodaje. Aluminij d.d. Mostar je u 2010. godini završio investiciju (izgradnja nove tvornice anoda i dodatne modernizacije i uvoĊenja novih tehnologija. Vrijednost cijelog projekta iznosi 80 milijuna KM. Rekonstrukcija postrojenja elektrolize podrazumijeva podizanje snage elektriĉne energije na 185 kA. Na postrojenjima ljevaonice, se ugraĊuju nove peći i linije za lijevanje i rezanje proizvoda od aluminija ĉime se preduzeće svrstava u jednog od šest najmodernijih proizvoĊaća aluminija u svijetu. Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasniĉka struktura Na bazi Polaznih osnova za rješavanje spornih pitanja izmeĊu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Aluminija d.d. Mostar, koje je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine izraĊen je, i na Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, usvojen „Sporazum o rješavanju spornih pitanja izmeĊu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Aluminija d.d. Mostar“. Sporazumom je, izmeĊu ostalog, utvrĊena sporna vlasniĉka struktura ukupnog kapitala Aluminij d.d. Mostar. Komisija za prodaju je raspisala javni predpoziv zainteresiranim kompanijama s meĊunarodnim referencama u proizvodnji i preradi aluminija, za dostavljanje neobavezujućih ponuda, sa rokom za dostavu ponuda do 23. 04. 2007. godine. U drugoj fazi procesa, od kompanija pozvanih na obavljanje dubinskog snimanja je zatraţeno da do 24. 09. 2007. godine dostave svoje obavezujuće ponude za kupnju 88% kapitala Aluminija. 20 Na osnovu vrednovanja prispjelih ponuda (tri ponuĊaĉa), od strane Komisije, Vlada Federacije BiH je donijela Odluku o odabiru najuspješnijeg ponuĊaĉa – Konzorcij Glencore Internat. AG, Feal d.o.o i Dalekovodi d.o.o. Zagreb („Sluţbene novine FBiH“, broj 96/07). Prema ponudi, koja se od strane izabranog ponuĊaĉa, dovodi u pitanje, prodajom bi se postigla cijena od 130 miliona eura, od ĉega 50% predstavlja cijenu za drţavni kapital iz koje bi se, jednim dijelom, izmirivale obaveze iz Sporazuma (investiranje u ekološke projekte društva, uvezivanje radnog staţa i obeštećenje radnika). Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Komisije, do sada, usvojila sedam (7) Anex-a po kojima se rok vaţenja Sporazuma, odnosno rok za okonĉanje postupka prodaje produţavao za razliĉite periode. Parlament Federacije BiH je Zakljuĉkom od 02. 06. 2009. godine naloţio Vladi Federacije BiH da u roku od 30 dana okonĉa postupak prodaje 88% kapitala „Aluminija“ u skladu sa postojećim Sporazumom. I pored pismene obavijesti odabranog ponuĊaĉa da odustaje od elemenata iz ponude, Vlada Federacije BiH je tek na 145. sjednici, odrţanoj 01. 06. 2010. godine, na prijedlog Komisije, donijela Odluku V. broj 482/10 o proglašenju tendera za prodaju 88% kapitala Aluminija, neuspješnim. Na prijedlog Komisije Vlada je na istoj sjednici usvojila Aneks 7. na Sporazum o rješavanju otvorenih pitanja izmeĊu Vlade Federacije BiH i Aluminija d.d. Mostar kojim se rok za realizaciju po sporazumu produţava do 08. 11. 2010. godine. S obzirom da ni u tom periodu nisu pokrenute bilo kakve aktivnosti za ponovno pokretanje prodaje, po Zakljuĉku Vlade naloţeno je da Agencija uradi Prijedlog Anexa 8 na Sporazum po kome se vaţenje Sporazuma produţava za 12. mjeseci tj. do 08. 11. 2011. godine. Ekonomsko – finansijski pokazatelji preduzeća Stavke iz GO 2007 2008 u KM 2010 2009 Stalna sredstva Tekuća sredstva Gubitak iznad visine kap. UKUPNA AKTIVA 238.018.442 127.575.423 272.700.267 129.944.741 218.358.554 93.709.078 177.984.423 119.200.458 365.593.865 402.645.008 312.067.632 297.184.881 Kapital Dugoroĉne obaveze Kratkoroĉne obaveze Ukupna pasiva 207.954.989 77.511.478 80.127.398 365.593.865 229.852.635 88.784.579 84.007.794 402.645.008 188.784.193 29.758.854 93.524.585 312.067.632 175.399.735 20.994.053 100.791.093 297.184.881 UKUPAN PRIHOD UKUPAN RASHOD Neto dobit/gubitak za period 619.728.213 594.022.295 620.701.022 606.126.606 382.401.277 423.469.719 517.020.102 530.404.560 25.705.918 14.574.416 918 926 Broj zaposlenih - 41.068.442 -13.384.458 913 902 21 "Aluminij" d.d. Mostar je suosnivaĉ u društvu FE-AL d.o.o. Mostar sa visinom uloga od KM 1,819.000,00 odnosno 9,5 % od ukupnog kapitala. 4.2. „HIDROGRADNJA“ d.d. Sarajevo Osnovni podaci o preduzeću Preduzeće je osnovano 1947. godine kao Zemaljsko graĊevinsko preduzeća Bosne i Hercegovine „Hidrogradnja“. Predmet poslovanja preduzeća je: 1. IzvoĊenje svih vrsta hidrotehniĉkih radova (brane, vodoregulacije, vodosnabdijevanje, kanalizacioni sistemi, preĉišćavanje voda ...). 2. IzvoĊenje graĊevinskih radova u oblasti niskogradnje (putevi, ţeljeznice, mostovi, tuneli...). 3. Projektovanje i nadzor za sve vrste hidrotehniĉkih i graĊevinskih radova. 4. Proizvodnja kamenih granulata, betona i betonskih prefabrikata. 5. Usluge remonta i transporta u graĊevinarstvu. “Hidrogradnja” je u preko pola stoljeća poslovanja na domaćem i inozemnom trţištu stekla reputaciju svjetski renomirane firme u gotovo svim oblastima graditeljstva. Aktivnosti i rezultati su, „Hidrogradnji“ obezbijedile visoko mjesto na ENR listama. Tako je 1996. godine, „Hidrogradnja“ rangirana na šesto mjesto od deset vodećih graĊevinskih kompanija na srednjeistoĉnom trţištu, a 1990. godine je zauzela osmo mjesto na listi vodećih u graĊevinskoj oblasti. Već 1958. godine „Hidrogradnja“ otpoĉinje svoje privredne aktivnosti u inostranstvu (Liban) i iste ubrzano proširuje i uvećava, da bi 1987. godine u kooperaciji sa „Enkom“ Turska i „Bechtel“ USA ugovorila radove na izradi brane Bekhme u Iraku u vrijednosti 1,5 milijardi USD. Projekat je, zbog rata u Zalivu, obustavljen. Rat u BiH je uzrokovao ogromna ratna razaranja i gubitak trţišta ali je, zahvaljujući kadrovskom potencijalu „Hidrogradnja“ sanirala sve štete, obnovila proizvodnju i realizirala brojne projekte u zemlji i inostranstvu. Trenutno „Hidrogradnja“ ima svoje pogone u Libiji, Njemaĉkoj i Hrvatskoj. Poslovanje „Hidrogradnje“ odvija se u okviru pet (5) poslovnih jedinica: - Domaće graĊevinarstvo; - Kamenolomi (proizvodnja graĊevinskih materijala); - „Sigma“- proizvodnja graĊevinskih proizvoda i usluge; - Remontne radionice i transport; - MeĊunarodni graĊevinski projekti (pogoni u Libiji, Njemaĉkoj i Hrvatskoj). U nekoliko posljednjih godina, posebno pojavom globalne finansijske krize koja je u najvećoj mjeri pogodila graĊevinarstvo, te nepovoljne vlasniĉke strukture (većinsko drţavno vlasništvo) preduzeće ima veoma loše poslovne rezultate i znaĉajno pogoršanje ekonomsko – finansijskog stanja. 22 Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasniĉka struktura Prema Rješenju Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine o odobravanju Programa privatizacije i poĉetnog bilansa preduzeća „Hidrogradnja“ d.j.l. Sarajevo, struktura kapitala iskazana u Aktivnom podbilansu na dan 31.12.1999. godine je slijedeća: - drţavni kapital..................49.353.103,40 KM ili 69,75% - privatni kapital .................21.403.611,01 KM ili 30,25% - Ukupan kapital.................70.756.714,41 KM ili 100,00% U obnovljenom postupku, Odlukom Upravnog odbora Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine izmijenjen je metod prodaje i utvrĊeno da će se prodaja drţavnog kapitala izvršiti kombinovanim metodom i to: 67,00 % ukupnog kapitala ili 47.406.998,40 KM metodom tendera 2,75 % ukupnog kapitala ili 1.946.102,00KM metodom javne ponude dionica. Po uspješno okonĉanom javnom upisu dionica preduzeću je izdato Rješenje o odobravanju upisa izvršene privatizacije u sudski registar. Prvi Javni poziv za nadmetanje putem meĊunarodnog otvorenog tendera objavljen je 22.11.2002. godine. Tender je 12.03.2003. godine proglašen neuspješnim, jer jedina dostavljena ponuda nije bila formalno ispravna. Radnici-dioniĉari su 04.02.2003. godine podnijeli tuţbu radi utvrĊivanja privatnog dioniĉkog kapitala i neosnovanog bogaćenja (visina spora 20.000.000 KM) protiv Federacije BiH, Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH i Vlade Federacije BiH. Presudom Općinskog suda u Sarajevu od 11.08.2006. godine odbijen je tuţbeni zahtjev. Tuţitelj je 19.09.2006. godine uloţio ţalbu, tako da je postupak još uvijek u toku. Ponovni Javni poziv za prodaju drţavnog kapitala metodom neposredne pogodbe objavljen je 13.10.2006. godine. Od ĉetiri formalno-pravno ispravne ponude kao najpovoljnija proglašena je ponuda Konzorcija kojeg su ĉinili TitašTroprak A.Š. Istanbul, Gradis d.d. Celje, Gradis Engineering d.o.o. Zagreb i Ortaĉka grupa menadţmenta i radnika „Hidrogradnje“. Elementi iz ponude su bili 9 miliona KM za cijenu i 14,7 miliona KM za investicije. Na prijedlog Federalnog ministarstva energije, industrije i rudarstva, Vlada Federacije BiH je, na sjednici odrţanoj 26.04.2007. godine, donijela Odluka o proglašenju neposredne pogodbe neuspješnom, zbog izuzetno niske ponuĊene cijene. U skladu sa Planom APF-a za 2009. godinu, Agencija je putem resornog ministarstva Vladi Federacije BiH dostavila Prijedlog odluke o odobravanju metoda prodaje ovog preduzeća. Vlada se, o ovom Prijedlogu, nije izjašnjavala. U skladu sa Planom privatizacije i programom rada Agencije za 2010. godinu, nakon prikupljanja mišljenja, Prijedlog odluke o naĉinu odnosno metodu privatizacije ovog preduzeća je proslijeĊen Vladi Federacije BiH na odluĉivanje. Nominalna vrijednost dionica ovog emitenta je 12,5 KM. Dionicama se trguje na SASE i kod ograniĉenog obima trgovanja. Deset najvećih dioniĉara u društvu su: 23 1. Kanton Sarajevo („drţavno“ vlasništvo)................................. 67,02 % 2. UniCredit Bank d.d.MOSTAR.............................................. 4,52 % 3. ZIF „BONUS“ d.d. Sarajevo.................................................. 2,69 % 4. Raiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina........................... 0,76 % 5. ZIF „MI-GROUP“ d.d. Sarajevo.............................................. 1,14 % 6. Hypo Alpe-Adria Bank d.d. Mostar........................................ 1,58 % 7. AA Kapital Brokers d.d. Bihać................................................. 0,34 % 8. Barnjak Davor, Ilidţa................................................................ 0,36 % 9. Snagić S d.o.o. Hadţići.......................................................... 0,29 % 10. NLB TB dd Tuzla ................................................................... 0,30 % Hidrogradnja u imovini iskazuje dionice u drugim preduzećima i to: IF Bosfin – 0,02% Pred. za sakupljanje sek. sirovina d.d. Vareš – 0,01% Sana d.d. Kljuĉ – 27% Unis Kovina d.d. Visoko – 0,60% Biokovo d.d. Vogošća – 020% Radava d.d. Fojnica – 42% Ekonomsko – finansijski pokazatelji preduzeća Stavke iz ZR 2007 2008 2009 Stalna sredstva Tekuća sredstva Gubitak iznad visine kap. UKUPNA AKTIVA 43.356.252 101.456.418 39.715.203 93.982.211 144.812.670 Kapital Dugoroĉne obaveze Kratkoroĉne obaveze Ukupna pasiva UKUPAN PRIHOD UKUPAN RASHOD Neto dobit/gubitak za period Broj zaposlenih u KM 2010* 133.697.414 41.733.367 89.380.204 905.210 132.018.781 31.890.413 77.166.984 109.057.397 71.436.531 9.814.723 63.561.416 144.812.670 69.713.799 1.229.952 62.753.663 133.697.414 66.549.270 904.878 64.564.633 132.018.781 61.689.651 1.203.576 46.164.170 109.057.397 96.133.064 95.586.028 71.710.769 71.626.366 56.541.138 60.608.842 47.179.287 51.063.392 547.036 84.403 - 4.067.704 1302 1219 1096 -3.844.105 744 983 24 4.3. „ENERGOINVEST“ d.d. Sarajevo Osnovni podaci o preduzeću Energoinvest d.d. Sarajevo posluje u kontinuitetu od 1951. godine , kada je osnovan na osnovu Rješenja Vlade NR BiH. U proteklom periodu Energoinvest je promijenio razliĉite oblike organizovanja, a usklaĊivanje statusa Energoinvest d.d. sa Zakonom o privrednim društvima izvršeno je 30.03.2004. godine.Osnovna djelatnost preduzeća je multidisciplinarni inţenjering (projektovanje, proizvodnja, inţenjering, konsalting, istraţivanje i razvoj, trgovina, zastupstvo i posredništvo, transfer tehnologije i znanja). Organizacija Energoinvesta je preteţno sektorskog tipa sa naglaskom na specijalizirane inţenjering djelatnosti i poslove od zajedniĉkog interesa kao podrška inţenjering djelatnostima. Energoinvest d.d.Sarajevo, je jedna od najuspješnijih i najuglednijih multidisciplinarnih inţinjering kompanija, sa dominantnom izvoznom orijentacijom, vodeća kompanija u BiH sa obimnom aktivnošću na polju projektovanja i realizacije kompleksnih objekata u zemlji i inostranstvu. Energoinvest uspješno odgovara na izazove svjetskog trţišta i konkurencije. Energoinvestovi uposlenici su veoma motivirani da štite i razvijaju vrijednosti sistema kompanije. Kompanija podstiĉe individualne kvalitete uposlenih. Kljuĉ uspjeha je u partnerskom radu sa klijentima obezbjeĊujući širok spektar usluga od projektovanja, inţinjeringa, istraţivanja i razvoja, prenosa tehnologije i znanja, zastupništva i financijskog upravljanja do isporuĉivanja kompletnih rješenja kupcima u sljedećim oblastima: Elektroenergetika Dalekovodi GraĊevinarstovo i arhitektura Termoenergetska i procesna postrojenja Automatika Komunikacije Nafta, gas i hemija Zaštita okoline i iskorištenja vodenih potencijala Svojim proizvodima i uslugama, Energoinvest se probio na gotovo sva trţišta svijeta o ĉemu postoje znaĉajne referentne liste kao i objekti kapitalne vrijednosti. Trţišta su klasificirana: Tradicionalna na kojima je Energoinvest u kontinuitetu prisutan dugi niz godina, (Libija, Irak, Alţir, Etiopija, Egipat, Meksiko, Malezija i Turska); Nova trţišta gdje se tek stvara trţišna pozicija; Trţišta na koja se Energoinvest pokušava vratiti nakon višegodišnjeg odsustva uzrokovanog okolnostima nastalim kao posljedicom dogadjaja u BiH i procesa na svjetskoj sceni vezanih za uspostavljanje novog svjetskog poretka i globalizacije trţišta. 25 Sposobnost Energoinvesta da izvede kompletne projekte po sistemu “kljuĉ u ruke” u roku i u okviru budţeta, donijela je kompaniji svjetsku reputaciju. Energoinvest ima vlasništvo u 24 pravna lica sa raznim procentualnim uĉešćem u vlasništvu. Obim usluga iskazan kroz ukupan prihod preduzeća stalno raste. Sa ca. 290 miliona KM u 2007. godini, ukupan prihod preduzeća u 2008. godini narastao je na više od 388 miliona KM. Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasniĉka struktura Rješenjem o odobravanju Programa privatizacije i poĉetnog bilansa na dan 31.12.1999. godine utvrĊen je ukupan kapital u iznosu od 239.320.306,08 KM sa slijedećom strukturom: Drţavni kapital 226.793.400,00 KM 94,77 % Privatni kapital 12.526.906,08 KM 5,23 % Kroz javni upis dionica izvršena je prodaja 27,77 % (66.448.795,00 KM) od ukupnog kapitala pa je, Rješenjem APF-a o odobravanju Korigovanog programa privatizacije i poĉetnog bilansa, utvrĊena struktura upisanog kapitala na dan 30.06.2006. godine: Drţavni kapital 147.897.500,00 KM 67,00 % Privatni kapital 72.823.525,00 KM 33,00 % Ukupno 220.721.025,00 KM 100,00 % Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je, 24. 01. 2005. godine donijela Odluku o odreĊivanju metoda privatizacije kapitala u preduzeću „Energoinvest“ d.d Sarajevo kojom se odreĊuje da će se 67% ukupnog kapitala preduzeća privatizirati putem javnog prikupljanja ponuda u velikoj privatizaciji. Na osnovu ove Odluke, Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH je, 6. oktobra 2006. godine, objavila Javni poziv za prodaju 67% drţavnog kapitala u ovom preduzeću. U toku trajanja roka za dostavu ponuda, Vlada Federacije BiH je, na 6. sjednici odrţanoj 26.04.2007. godine, na prijedlog resornog ministarstva, donijela Odluku o obustavljanju procesa privatizacije do okonĉanja postupka utvrĊivanja vrijednosti imovine koja se privatizira. Vlada Federacije BiH je zaduţila APF da poništi Javni poziv za prodaju drţavnog kapitala “Energoinvesta”. Do Odluke Vlade Federacije BiH nije pristigla ni jedna ponuda od strane potencijalnih kupaca. U skladu sa Planom privatizacije i programom rada Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH, Agencija je, 16. 04. 2009. godine, Vladi Federacije BiH putem resornog ministarstva, dostavila Prijedlog odluke o odobravanju metoda prodaje o kojem se Vlada, nije izjašnjavala. U skladu sa Planom privatizacije i programom rada Agencije za 2010. godinu, nakon prikupljanja mišljenja Prijedlog odluke o naĉinu odnosno metodu privatizacije ovog preduzeća je proslijeĊen Vladi Federacije BiH na odluĉivanje. Napominjemo da nedostaci, koji su navedeni kao razlog za poništenje prethodne prodaje, za koje je Agencija traţila pomoć od resornog ministarstva, nisu otklonjeni. 26 U skladu sa Odlukom Vlade FBiH, V. broj: 143/09 od 18.02.2009. godine, izmeĊu „Energoinvesta“ i Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH potpisan je 04. 05. 2009. godine, Sporazum o raspodjeli novĉanih sredstava iz pasivnog podbilansa, kojim obavezu prema „Energoinvestu“ u iznosa od 14.986.339,96 KM treba izvršiti Agencija iz sredstava pasivnog podbilansa kada sredstva budu operativna. Nominalna vrijednost dionica ovog emitenta je 12,5 KM. Dionicama se znaĉajnije trguje na SASE i desetodnevni koliĉinski ponderisani kurs u septembru 2009. godine iznosio je 6,43 KM po dionici. Trenutna vlasniĉka struktura u preduzeću Energoinvest d.d. Sarajevo: - Federacija Bosne i Hercegovine................................................ 67,01 % - ZIF „Prevent INVEST“ d.d. Sarajevo .......................................... 5,80 % - ZIF „BIG-Investiciona grupa“ d.d. Sarajevo................................. 5,38 % - ZIF „PROF-PLUS“ d.d. Sarajevo .................................................. 4,23 % - ZIF CROBIH FOND d.d. Mostar .................................................. 2,32 % - ZIFHERBOS FOND d.d. Mostar ................................................. 1,79 % - ZIF „NAPRIJED“ d.d. Sarajevo ................................................... 0,89 % - ZIF „FORTUNA FOND“ d.d. Bihać ............................................... 0,70 % - Ostali dioniĉari............................................................................. 11,87 % Broj zaposlenih u preduzeću je ca 850 od ĉega onih sa VSS oko 50%. Ekonomsko – finansijski pokazatelji preduzeća Stavke iz ZR 2007 2008 2009 u KM 2010 Stalna sredstva Tekuća sredstva Gubitak iznad visine kap. UKUPNA AKTIVA 262.617.393 83.380.741 244.208.896 115.838.455 290.266.801 72.383.414 283.476.708 133.749.206 345.998.134 360.047.351 362.650.215 417.225.914 Kapital Dugoroĉne obaveze Kratkoroĉne obaveze Ukupna pasiva 226.423.258 30.125.456 89.449.420 345.998.134 228.608.714 30.898.366 100.540.271 360.047.351 221.600.113 72.279.318 68.770.784 362.650.215 218.238.031 70.834.755 128.153.128 417.225.914 UKUPAN PRIHOD UKUPAN RASHOD Neto dobit/gubitak za period 290.316.115 288.524.553 388.472.325 386.093.319 335.913.602 334.207.125 397.504.896 395.379.014 1.791.562 2.379.006 1.706.477 2.125.882 883,00 887,00 869,00 803 Broj zaposlenih 27 Udjeli u drugim preduzećima u zemlji i inostranstvu na dan 31.12.2010. godine: R.b. Naziv % KM 1. Interenergo GmbH Minhen 100,00% 1.709.245,21 2. Energoinvest (M) Sdn. Bhd. Kuala Lumpur 100,00% 44.121,58 3. Comet d.o.o. Ploĉe 100,00% 485.976,48 4. Energokomerc d.o.o, P.O. Novi Sad 100,00% 1,00 5. Energoinvest IMQ d.o.o. Sarajevo 100,00% 2.636.921,23 6. Energoinvest RTC-AMT d.o.o. Sarajevo 100,00% 4.138.098,00 7. Energoinvest - Interenergo d.o.o. Beograd 100,00% 0,00 8. BH Promet d.o.o. Zagreb 100,00% 5.333,02 9. Energomex, S.A. De C.V. Meksiko 99,99% 6.598.940,45 10. Sarl Energoinvest Algerie 99,90% 22.177,80 11. Interenergo Istanbul Dis. Tic. Ltd. Sti, Turska- u likvidaciji 71,22% 187.015,64 12. Energoinvest Reach Active Ltd, Company (EIRA), Dablin 60,00% 117,35 13. Petrolinvest d.d. Sarajevo 52,60% 2.452.340,65 14. Electrical Projects Co. ELPCO Tripoli 49,00% 4.137.238,26 15. Inmobiliaria Energomex, S.A. De C.V. Meksiko 45,08% 147.034,45 16. OOO Enha Bjelgorod 45,00% 268.285,86 17. Gostaresh Shirsazi Co. Iran 20,00% 0,00 18. Radava d.o.o. Fojnica 11,2257% 211.832,31 19. Egyptian Valves Company "Evaco" Kairo, Egipat 4,54% 1,00 20. MD CETA d.o.o. Beograd 4,16% 10.141,67 21. Visokogas d.o.o. Visoko 3,57% 57.874,44 22. 23. IGT d.o.o. Sarajevo J.P. Air Bosna Sarajevo (JP B&H Airlines d.o.o) 3,14% 0,13% 8.084,52 10.850,49 24. Enker dd Tešanj 0,00% 1.904,00 25. Energomal Sdn. Bhd.steĉaj Kuala Lumpur, Malaysia Sveukupno 30,00% 0,00 23.133.535,42 28 4.4. “ŠIPAD EXPORT – IMPORT” d.d. SARAJEVO Osnovni podaci o preduzeću Preduzeće Šipad je osnovano krajem 19. stoljeća. Nastanak i ekspanzivni razvoj preduzeća obiljeţen je snaţnim razvojem drvne industrije u cijelome svijetu i posebno u Bosni i Hercegovini u okvirima ex Jugoslavije. U tri posljednje decenije prošlog vijeka, zahvaljujući ogromnom šumskom bogatstvu, posebno Bosne i Hercegovine, drţava ulaţe u rast i razvoj ove grane industrije koja zapošljava najveći broj radne snage. Eksploatacija drvne graĊe i prerada drvata se modernizira. Grade se nove pilane i tvornice namještaja. Proizvodi se po svjetskim standardima vrhunske kvalitete i dizajna. Šipad export-import postaje nejveći evropski izvoznik namještaja u SAD i Australiju. Plasman proizvoda ima i na podruĉje ex SSSR-a, Meksika, ali i u pojedinim zemljama Evrope. U ex Jugoslaviji preduzeće je jedan od vodećih izvoznika svih roba na bazi drveta. Širom Bosne i Hercegovine izgraĊeni su preraĊivaĉki kapaciteti, kapaciteti za proizvodnju drvenih prefabrikata i gotovih proizvoda od drveta. U Bosni i Hercegovini Šipad export-import d.d. Sarajevo u okviru djelatnosti ima specijaliziranu organizaciiu za vanjsku trgovinu i inţinjering poslove, posebno u šumarstvu i drvnoj industriji. Preduzeće izvozi rezanu graĊu i poluproizvode i gotove proizvode. Pruţa inţenjerske usluge u inostranstvu. Uvoznik je opreme, rezervnih dijelova, sirovina, repromaterijala za potrebe šumarstva i drvne industrije. Ratna dešavanja u Bosni i Hercegovini i proces organizacionog i privatizacijskog restrukturiranja drvnog sektora u Bosni i Hercegovini uslovio je znaĉajne promjene u statusu preduzeća tako da je trenutni obim privrednih aktivnosti “Šipad export – import” d.d. Sarajevo višestruko umanjen i sveden na simboliĉnih 2 do 3 miliona KM po godini. S obzirom na brojne nagomilane probleme preduzeća taj obim je u 2009. godini sveden na ca. 1 milion KM a raĉuni preduzeća su blokirani po tuţbama radnika i dobavljaĉa. Preduzeće zapošljava ca. 30 radnika. Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasniĉka struktura Preduzeće Šipad export–import d.d. Sarajevo dostavilo je Agenciji za privatizaciju u Federaciji BiH Program privatizacije i poĉetni bilans sa 31.12.1999. godine koji su odobreni Odlukom Upravnog odbora APF-a broj: 0102-1173/2000 od 22.03.2000. godine. Izdato je Rješenje broj: 01-02-4787/2000 od 18.10.2000. godine. U Poĉetnom bilansu, izmeĊu ostalih, navedena je i nekretnina Luka Šibenik. Federalno ministrstvo trgovine pokrenulo je postupak iskljuĉivanja nekretnine Luka Šibenik iz aktivnog podbilansa, koja je Rješenjem Agencije od 18. 10. 2000. godine bila ukljuĉena u poĉetni bilans stanja , što nije u skladu sa ĉlanom 18.b i 18.k Uredbe o metodologiji za pripremu programa privatizacije i poĉetnog bilansa stanja preduzeća (Sluţbene novine FBiH broj 10/98, 26/98, 29 48/99 i 40/00) i ĉlanom 8. stav 1 Zakona o poĉetnom bilansu stanja preduzeća i banaka (Sluţbene novine FBiH broj 12/98). Sve navedeno je i potvrĊeno presudom kantonalnog suda u Sarajevu broj: U-1034/05 od 31. 01. 2007. godine. Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH je po nalogu ministarstva obnovila postupak odobravanja Programa privatizacije i poĉetnog bilansa po osnovu ĉlana 246. Zakona o upravnom postupku („Sluţbene novine Federacije BiH“,br. 2/98 i 48/99) i iz aktivnog podbilansa isknjiţila navedenu nekretninu. Rješenjem o odobravanju Programa privatizacije i Poĉetnog bilansa stanja utvrĊeno je: - ukupni kapital preduzeća ....................12.622.256,00 KM - drţavni kapital......................................10.032.170,00 KM - privatni kapital .......................................2.590.086,00 KM, Prodaja drţavnog kapitala izvršit će se kombinovanom metodom (iznos od 9.552.573,00 KM ukupnog kapitala ili 67% tenderom a iznos od 1.575.258,00 KM ukupnog kapitala ili 12% – privatizira se javnom ponudom dionica). Nakon okonĉanja prodaje kroz JPD Agencija je 28.02.2005. godine sa strukturom: - Drţavni kapital ................ ......................8.456.912,00 KM ili 67,00 % - Prethodno izvrš. vlasniĉka transf.......... 2.590.085,00 KM ili 20,52% - Javnom ponudom dionica .....................1.575.258,00 KM ili 12,48% U decembru 2005. godine sva raspoloţiva dokumentacija preduzeća „Šipad export-import“ izuzeta je od strane SIPE po nalogu Tuţilaštva BiH. Vraćena je tek 19.11. 2007. godine. Vlada FBiH donijela je Odluku V. broj:814/07 od 09.11.2007. godine o prodaji 16% drţavnog kapitala (182,460 dionica) putem berze. Na prvoj aukcijskoj prodaji 15.02.2008. godine prodano je samo 5088 dionica po poĉetnoj prodajnoj cijeni od 10,39 KM. U pet (5) narednih aukcijskih prodaja i pored znaĉajnog sniţenja poĉetne prodajne cijene dionica (2,80 KM za 4, 5 i 6 prodaju) nije bilo prodaja zbog nedostatka kupovnih naloga. Navedena odluka još je na snazi i mogla bi se realizirati samo pod uslovom da se stanje na trţištu vrijednosnim papirima znaĉajnije popravi. U protivnom, kada se steknu uslovi, prodaja ukupnog drţavnog kapitala (66,5673 %) bila bi prodavana metodom tendera. Agencija je 22.07.2010. godine, Federalnom ministarstvu trgovine, dostavila Prijedlog odluke o naĉinu, odnosno metodu prodaje, o kojem se Vlada Federacije nije izjašnjavala. Zbog veoma lošeg voĊenja knjigovodstvene evidencije, brojnih primjedbi na finansijske izvještaje preduzeća koje nisu otklanjane, te nemogućnosti da se na bazi takvih izvještaja uradi korigovani PP i PBS, po Zakljuĉku Vlade Federacije BiH, Agencija je uradila projektni zadatak i odabrala konsultanta koji na bazi ispravljenih finansijskih izvještaja treba uraditi korigovani PP i PBS i iste sa odlukom o usvajanju na NO preduzeća dostaviti Agenciji na daljnje postupanje. Konsultant nije postupio u skladu sa ugovorom nego je Agenciji praktiĉno dostavio reviziju finansijskih izvještaja što nije prihvatljivo. 30 Napominjemo, da preduzeće ima veoma mali obim privrednih aktivnosti, da su radnici pokrenuli sudske sporove za naplatu razlike u isplaćenim platama te da je preduzeće u predhodnom periodu prodalo najznaĉajnije nekretnine iz imovine preduzeća. Nominalna vrijednost dionica ovog emitenta iznosi 11 KM po dionici. Kod veoma ograniĉenog obima trgovanja desetodnevni koliĉinski ponderisani kurs, za zadnja trgovanja u septembru 2009. godine na SASE iznosio je 2,74 KM. Kod RVP registrovano je ukupno 665 dioniĉara preduzeća. Deset najvećih su: 1. Federacija Bosne i Hercegovine......................... 66,57 % 2. ZIF "Naprijed" d.d. Sarajevo…………….………... 6,16 % 3. ZIF "MI-Group" d.d. Sarajevo............................... 3,00 % 4. Aktiva naloţbe, LJubljana, SVN……………......... 1,24 % 5. Braĉković Mehmed, Sarajevo............................. 0,38 % 6. Karadţa Ramiz, Sarajevo……………………....... 0,33 % 7. Buljubašić Halil, Sarajevo.................................... 0,28 % 8. Eurohaus d.o.o. Sarajevo.................................... 0,73 % 9. Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo ............................ 0,26 % 10. Pezdirc Bojan Ĉrnomelj ......................................... 0,26 % Ekonomsko- finansijski pokazatelji preduzeća Stavke iz ZR 2007 2008 2009 2010 I-VI 2010 Stalna sredstva 14.963.962 14.372.095 16.334.738 13.487.355 13.882.917 Tekuća sredstva Gubitak iznad visine kap. UKUPNA AKTIVA 5.872.550 4.296.966 77.383 64.281 85.098 20.836.512 18.669.061 16.412.121 13.551.636 13.968.015 Kapital Dugoroĉne obaveze Kratkoroĉne obaveze 14.369.717 14.362.122 11.389.842 11.353.450 11.343.283 1.042.460 3.242.687 3.701.905 996.160 1.455.715 5.424.335 1.064.252 1.320.374 1.202.026 1.169.017 Ukupna pasiva 20.836.512 18.669.061 16.412.121 13.551.636 13.968.015 2.155.359 3.815.421 2.205.191 1.240.208 3.081.854 2.154.565 3.823.380 15.600.633 1.276.602 3.035.294 7.959 - 13.395.442 -36.394 - 46.560 40 33 32 31 UKUPAN PRIHOD UKUPAN RASHOD Neto dobit/gubitak za period Broj zaposlenih 794 47 - 31 Finansijski izvještaji sa 31. 12. 2008. godine, nisu konsolidirani na bazi brojnih primjedbi revizije kao: - Gubici od pada vrijednosti dugoroĉnih ulaganja u Šipad „Nova pilana“ Fojnica i Šipad „Nova pilana“ Konjic i Šipad „Nova pilana“ Turbe (precijenjen rezultat za ca. 8,1 milion KM). - Nije izvršen otpis zastarjelih potraţivanja (precijenjena vrijednost za ca. 4,5 miliona KM). - Neobraĉunati porezi i doprinosi za razliku plaća po vansudskim poravnanjima i sudskim presudama (precijenjen finansijski rezultat za ca. 1,4 miliona KM. - Nije, po odluci Vlade Federacije BiH od 16. 01. 2004. godine isknjiţena vrijednost Luke Šibenik ĉija je preostala knjigovodstvena vrijednost na 31. 12. 2008. godine iznosila 1.221.969 KM. Traţene ispravke su napravljene i ukljuĉene u finansijski izvještaj preduzeća za 30. 06. 2010. godine. Društvo je kontinuirano u veoma lošoj ekonomsko - finansijskoj situaciji, a posebno zbog pristizanja na izvršenje sudskih presuda po tuţbama radnika kao i drugih problema u poslovanju. U nalozima revizora su opisane ĉinjenice utvrĊene revizijom sa nalozima, mišljenjima i preporukama koje društvo nije uzimalo u obzir. Dosljednom primjenom zakona i raĉunovodstvenih standarda, odnosno postupanje Društva po navedenim preporukama i mišljenjima revizije, bez sumnje bi rezultiralo iskazivanjem gubitka iznad visine kapitala i dovelo društvo pred steĉaj. U cilju provoĊenja postupka privatizacije nadleţni organi donijeli su odgovarajuće zakljuĉke o angaţovanju ovlaštenog vanjskog revizora radi izrade i usvajanja poĉetnog bilansa stanja Društva. Radi navedenog smatramo da je, u cilju provoĊenja postupka privatizacije, potrebno hitno okonĉati izradu i usvajanje programa privatizacije, poĉetnog bilansa. Spisak firmi u zemlji i inostranstvu kojima je preduzeće osnivaĉ/suosnivaĉ R B R 1. 2. OSNIVAĈKI UGOVOR Datum Kapital KM % UDIO FOJNICA 29.09. 1995. 7.925.204 53,38 KONJIC 17.10. 1996. 4.496.403 53,62 4.940.082 72,27 TURBE 13.08. 1996. FRANKFURT mart 1997. 300.000 DM (KM) FIRMA Naziv ŠIPAD “NOVA PLANA” d.o.o. ŠIPAD “NOVA PLANA” d.o.o. Sjedište KOMENTAR Steĉaj Steĉaj 3. ŠIPAD “NOVA PLANA” d.o.o. 4. SIDEX Export-Import GmbH (50) 100% Privatizirano. Šipad nema pristup! Istupanjem iz vlasništva „Krivaje“, Šipad ima 100% Firma SIDEX posluje sa minimalnim ostatkom. 32 4.5. „REMONTNI ZAVOD TRAVNIK“ d.d. TRAVNIK Osnovni podaci o preduzeću Remontni zavod Travnik (RZT) nastao je 1951. godine za potrebe Oruţanih snaga Jugoslavije. Osnovna djelatnost preduzeća bila je remont sredstava veze za potrebe Oruţanih snaga. Izlaskom iz grupacije namjenske industrije RZT se preorijentisao na prizvodnju metalnih proizvoda, tako da je danas 70% kapaciteta angaţovano na izradi okova za latofleks krevete, a ostatak kapaciteta za izradu saobraćajnih znakova. Remontni zavod ima tri glavna proizvoda/usluge: prizvodnja metalnih dijelova, izrada saobraćajnih znakova i kalibracija/baţdarenje radara i elektriĉnih mjernih ureĊaja. Preduzeće je u fazi uvoĊenja sistema upravljanja kvalitetom ISO 9001:2000. U preduzeću je trenutno zaposleno 70 radnika. Preduzeće je locirano na valikom ograĊenom prostoru površine 41.700 m2 u Travniku i raspolaţe sa prizvodnim prostorom od 1.500 m2, pratećim objektima površine 500 m2 i upravnom zgradom površine 500 m2. Rješenjem Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH o odobravanju Programa privatizacije i poĉetnog bilansa sa stanjem na dan 31.12.1999. godine utvrĊen je ukupan kapital u iznosu 13.534.550,00 KM. Javnim upisom dionica privatizirano je 49% kapitala. Agencija za privatizaciju izdala je Rješenje o odobravanju upisa izvršene privatizacije u sudski registar. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je Uredbu o izmjeni Uredbe o vršenju ovlašćenja organa Federacije Bosne i Hercegovine u privrednim društvima sa uĉešćem drţavnog kapitala V. broj 687/2007 od 04.10.2007. godine („Sluţbene novine FBiH“, br. 74/07), kojom je ovo preduzeće iskljuĉeno iz sektora namjenske proizvodnje i preostali drţavni kapital od 51 % postao predmetom privatizacije. Skupština društva je, na prijedlog Nadzornog odbora, donosila više Odluka o smanjenju osnovnog kapitala radi pokrića gubitka za prethodne godine. Komisija za vrijednosne papire u Federaciji BiH 03.07.2009. godine izdala je Rješenje o odobravanju smanjenja osnovnog kapitala tako da vrijednost kapitala iznosi 5.088.690,00 KM, podijeljenog na 108.270 obiĉnih dionica nominalne vrijednosti 47,00 KM. Agencija za privatizaciju je nekoliko puta do sada, urgirala dostavu korigovanog PP i PBS ali se rukovodstvo i uprava preduzeća oglušuju na zahtjeve. Sa ciljem da odgodi dostavu ovih dokumenata preduzeće je pokrenulo nerealne i zakonski neutemeljene inicijative da se sa Vladom Federacije BiH vode direktni razgovori radi prodaje drţavnog kapitala zaposlenim ili da se preduzeće ponovo vrati u sektor proizvodnje i naoruţanja vojne opreme ĉime bi privatizacija bila obustavljena. Zahtjev je upućen od strane poslovodstva i uprave preduzeća. U IV kvartalu 2010. godine Agencija je uradila prijedlog odluke o metodu odnosno naĉinu prodaje drţavnog kapitala i isti uz dostavljena mišljenja proslijedila Vladi na razmatranje i usvajanje. 33 Preduzeće u duţem periodu prodaje najznaĉajnije stavke iz imovine preduzeća i na taj naĉin odrţava tekuću likvidnost. Opravdanost ove prakse treba biti ocijenjena. Dionicama ovog emitenta ograniĉeno se trguje na SASE. Posljednja evidentirana cijena za trgovanje 29. 09. 2009. godine je iznosila 2,70 KM po dionici. Najveći dioniĉari emitenta su: 1. Federacija Bosne i Hercegovine .................................... 51,00 % 2. ZIF „BIG-Investiciona grupa“ d.d. Sarajevo.......................... 24,99 % 3. ZIF „BOSFIN“ d.d. Sarajevo.................................................. 13,72 % 4. ZIF „NAPRIJED“ d.d. Sarajevo................................................ 8,40 % 5. ĈAJDIN SALIH, USKOPLJE, Gornji Vakuf .........,................. 0,62 % 6. DEDIĆ SULJO, Travnik ........................................................ 0,32 % 7. ĐAKOVIĆ ZLATKO, Travnik ............................................... 0,24 % 8. ROSIĆ RAIF, Travnik ........................................................... 0,23 % 9. JUSUFOVIĆ MUSTAFA, Travnik .......................................... 0,16 % 10. LEPIR ALMIR Travnik Ekonomsko-finansijski pokazatelji preduzeća Stavke iz ZR 2007 Stalna sredstva Tekuća sredstva Gubitak iznad visine kap. UKUPNA AKTIVA 9.162.339 2.632.509 6.525.433 1.906.058 7.499.554 740.585 5.422.449 757.186 10.794.848 8.431.491 8.240.139 6.179.635 8.757.544 5.425.999 5.163.232 4.478.744 2.037.304 10.794.848 3.005.492 8.431.491 3.076.907 8.240.139 1.700.891 6.179.635 1.305.304 2.058.024 1.246.217 4.224.391 1.388.711 1.651.478 1.747.118 2.653.739 -752.175 -2.978.174 -262.767 -906.621 80 80 80 73 Kapital Dugoroĉne obaveze Kratkoroĉne obaveze Ukupna pasiva UKUPAN PRIHOD UKUPAN RASHOD Neto dobit/gubitak za period Broj zaposlenih 2008 u KM 2010 2009 4.6. „UNIS - UDRUŢENA METALNA INDUSTRIJA“ d.d. SARAJEVO Osnovni podaci o preduzeću Kompanija je osnovana 1968. godine i zahvaljujući intenzivnom razvoju pred rat je u svom sastavu imala integrirano više od sto (100) preduzeća iz oblasti autoindustrije, mašinogradnje, hemijske i metalne industrije itd. 34 Kompanija je razvila saradnju sa vodećim svjetskim kompanijama kroz zajedniĉka ulaganje, proizvodnu kooperaciju, poslovnu i tehnološku saradnju i brojne druge vidove. Nakon rata, razaranja i ogromnih ukupnih ratnih šteta, od ĉega su samo štete na osnovnim sredstvima iznosile preko 700 miliona KM, preduzeće je otpoĉelo proces poslovnog, organizacionog i vlasniĉkog restrukturiranja što je rezultiralo da Unis d.d. funkcionira kao Holding grupa koju ĉine pet (5) povezanih društava: Unis d.d. kao matiĉno preduzeće i supsidijarna društva (Fagas d.o.o. Sarajevo, UTL d.o.o. Vogošća, Unitik d.o.o. Sarajevo, PKL d.o.o. Jablanica). Osnovne poslovne aktivnosti društva su: Unis d.d. kao matiĉno preduzeće grupe ima investicijske i upravljaĉke veze sa supsidijarnim društvima iz grupe te pruţa diverzificirane proizvodne i usluţne programe ukljuĉivo posebno marketing, nabavu i prodaju, financije i razvoj. Fagas d.o.o. Sarajevo (Unis d.d. vlasnik 44,83 % udjela) – proizvodnja, prodaja i odrţavanje gasne mjerno regulacione opreme. UTL d.o.o. Vogošća (Unis d.d. jedini vlasnik udjela) – proizvodnja i prodaja valjkastih leţajeva i njihovih dijelova. PKL d.o.o. Jablanica (Unis d.d. jedini vlasnik udjela) – proizvodnja i prodaja kafeza za valjkaste leţajeve. Unitik d.o.o. Sarajevo (Unis d.d. vlasnik 50 % udjela) – izgradnja i upravljanje vlastitih nekretnina. Najveći dio aktivnosti, imovine i prihoda Unis generira kroz subsidijarna društva u kojima ima vlasništvo. Najveći dio imovine (ĉak 88 % ) ima u udjelima u supsidijarnim društvima. TakoĊe, iz bilansa uspjeha matiĉnog društva koje, za svoje poslovne aktivnosti ostvaruje ukupan prihod od samo ca. 1 milion KM, je vidljivo da preduzeće iz svojih poslovnih aktivnosti ostvaruje operativni gubitak (u 2008. godini – 712.055 KM) ali na bazi poslovanja supsidijarnih društava i prihoda od dobiti iz udjela u subsidijarnim društvima poslovni rezultat grupe je pozitivan (u 2008. godini ca. 1,1 milion KM). Najveći prihod iz udjela u dobiti u povezanim preduzećima dolazi iz Unitica d.o.o. Sarajevo. Preko 80 % ukupnih prihoda cijele grupacije dolazi iz Unitica. Razvojni planovi preduzeća su usmjereni na revitalizaciju i povećanje proizvodnje valjkastih leţajeva, razvoj postojećih i osvajanje novih proizvoda iz oblasti mjerno-regulacione opreme za gas ali i druge medije i energente te razvoj Unitic-a d.o.o. kroz izgradnju trećeg nebodera, poboljšanje i proširenje usluge iznajmljivanja poslovnih prostora itd. Unis d.d. zapošljava 28 radnika, od ĉega je 15 radnika VSS. Ukupan broj radnika u supsidijarnim društvima je 147. Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasniĉka struktura Agencija je odobrila Program privatizacije i poĉetni bilans preduzeća na dan 31.12.1999. godine sa kapitalom od 51.101.601,00 KM. Rješenjem o 35 odobravanju Programa privatizacije i poĉetnog bilansa stanja utvrĊen je kombinovani metod privatizacije: 67,00 % ukupnog kapitala privatizirat će se putem tendera u velikoj privatizaciji prodaja udjela preduzeća Unis d.d. Sarajevo u preduzeću Volkswagen d.o.o. Sarajevo izvršit će se putem javnog prikupljanja ponuda 19,17% ukupnog kapitala privatizirat će se putem javne ponude dionica Realizacijom prodaje udjela preduzeća „Unis“ d.d. Sarajevo u preduzeću Volkswagen Sarajevo d.o.o. ponuĊaĉu “Prevent Sarajevo” d.o.o. Visoko (Ugovor sklopljen 27.07.2001.godine) i prodaje 19,418% kapitala putem javne ponude dionica korigovani PP i PBS sa stanjem 30.06.2005. godine usvojen je od strane Upravnog odbora APF. Rješenjem je utvrĊena slijedeća struktura kapitala: Drţavni kapital Privatni kapital Ukupno 32.413.734,00 KM 15.963.649,00 KM 48.377.383,00 KM 67,00 % 33,00% 100,00 % Na osnovu Odluke Vlade Federacije BiH o odreĊivanju metoda privatizacije drţavnog kapitala preduzeća „Unis - Udruţena metalna industrija“ d.d Sarajevo, objavljen je dana 10.03.2006. godine tender za prodaju 67% osnovnog kapitala. S obzirom da do roka za podnošenje ponuda (24.04.2006. godine) nije pristigla niti jedna ponuda, tender je proglašen neuspješnim. Vlada Federacije BiH je, 10.07.2008. godine, donijela Odluku o prodaji dijela drţavnog kapitala u preduzeću „Unis“ - Udruţene metalna industrija d.d. Sarajevo, kojom se utvrĊuje prodaja dijela drţavnog kapitala od 16,0018 % kojeg ĉini 666.200 dionica, putem berze. Vanredna aukcija obavljena 07.05.2009. godine i bila je neuspješna (nije bilo unešenih kupovnih naloga), zbog poĉetne prodajne cijene izraĉunate na osnovu Pravilnika koja je bila znatno veća od trţišne. Planom APF-a za 2009. godinu predviĊena je paralelna aktivnost prodaje 16,0018% kapitala prodajom dionica putem berze i 51% kapitala putem tendera ili neposredne pogodbe, zavisno od odluke Vlade Federacije BiH. U skladu sa odlukom Vlade Federacije BiH iz 2008. godine o prodaji 16,008 % drţavnog kapitala emitenta “Unis – udruţena metalna industrija” d.d. Sarajevo i prodaje su vršene u toku 2009. i 2010. godine. U toku 2009. i 2010. godine realizirano je ukupno deset vanrednih aukcija i prodana ukupna koliĉina od 666.200 dionica i time, Odluka Vlade Federacije BiH o prodaji 16,008 % drţavnog kapitala putem berze, realizirana. Ukupan prihod po ovim prodajama je iznosio 3.642.480 KM.Prijedlog odluke o prodaji preostalih 51% drţavnog kapitala putem neposredne pogodbe, dostavljen je Vladi Federacije Bosne i Hercegovine u prvom kvartalu ove godine. Ovaj prijedlog odluke Vlada je razmatrala na 138. sjednici odrţanoj 24. marta 2010. godine, na zatvorenom dijelu sjednice, te donijela zakljuĉak kojim je zaduţila Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo finansija, Agenciju za privatizaciju u FBiH, premijera i zamjenika 36 premijera Vlade FBiH da za narednu sjednicu Vlade pripreme usaglašeni tekst prijedloga odluke o kojoj će se Vlada izjašnjavati na zatvorenom dijelu sjednice. Vlada FBIH se nije izjašnjavala po Prijedlugu odluke koju je APF, putem resornog ministarstva, poslala 22. 05. 2009. godine. Novi Prijedlog odluke radi davanja stava Agencija je, u IV kvartalu 2010. godine dostavila Uredu za zakonodavstvo i usklaĊenost sa propisima EU, Federalnom ministarstvu finansija i Federalnom ministarstvu pravde te, isto, sa pristiglim mišljenjima proslijedila Vladi na razmatranje i usvajanje. Nominalna vrijednost dionica ovog emitenta iznosi 11,60 KM. Desetodnevni koliĉinski ponderisani kurs dionica na SASE u septembru 2009. godine iznosio je 6,12 KM po dionici. Nakon navedenih transakcija struktura vlasništva (dioniĉara) preduzeća je: 1. Federacija Bosne i Hercegovine ... 2.123.276 dionica (51,00 %) 2. HYPO-Alpe-Adria d.d. Mostar ............ 760.154 dionica (18,26 %) 3. ZIF “Mi Group“d.d. Sarajevo................ 686.942 dionica (16,50 %) 4. „Unis komerc“ d.d. Sarajevo............... 212.044 dionica ( 5,09 %) 5. ZIF „Herbos fond“ .................................157.489 dionica ( 3,78 %) 6. Unis promet repromaterijala .................. 33.306 dionica ( 0,81 %) 7. Ĉaušević Nusret .................................... 29.143 dionica (0,69 %) 8. Kanton Sarajevo.................. .................. 24.980 dionica (0,57 %) 9. Ostali dioniĉari ..................................... 136.139 dionica (3,27 %) Ekonomsko – finansijski pokazatelji preduzeća u KM 2010 Stavke iz ZR 2007 2008 2009 Stalna sredstva Tekuća sredstva Gubitak iznad visine k. UKUPNA AKTIVA 44.074.258 1.458.276 44.974.794 1.747.486 45.936.286 2.640.181 46.366.733 1.651.979 45.532.534 46.722.280 48.576.467 48.018.712 Kapital Dugoroĉne obaveze Kratkoroĉne obaveze Ukupna pasiva 45.208.440 120.000 204.094 45.532.534 46.309.234 129.430 283.616 46.722.280 46.981.249 131.513 1.463.705 48.576.467 47.697.355 165.999 155.358 48.018.712 UKUPAN PRIHOD UKUPAN RASHOD Neto dobit/gubitak za period 2.835.392 2.162.693 3.475.568 2.374.774 2.841.769 2.169.754 3.420879 2.704.773 672.699 1.100.794 672.015 716.106 25 27 28 36 Broj zaposlenih Pregled firmi u zemlji i inostranstvu u kojima je preduzeće Unis d.d. Sarajevo osnivaĉ ili suosnivaĉ sa visinom uloga i procentualnim uĉešćem u vlasništvu, na dana 30.06.2009. godine je slijedeći: 37 NAZIV DRUŠTVA UNITIC UDIO U KM % 30.858.826 50 UNIS PKL 3.705.101 100 UNIS UTL 2.784.446 100 UNIS FAGAS 2.441.281 44,83 UNIS PSC 513.872 31,40 UNIS ELEKTRONIK 389.053 20,16 UNIS TELEKOM 372.089 11,80 UNIS KOVINA 183.950 2,89 UNIS TOURS 125.709 6,20 47.087 8,53 UNIS ERC 7.643 5,44 UNIS PROMET REPROMATERIJALA 1.479 33 UNIS PROMEX 1.200 0,62 UNIS UNIDATA UNIS DIZAJN UKUPNO U ZEMLJI PROHAND-NJEMAĈKA 564 33 41.432.300 28.000 60 4.7. „SARAJEVO OSIGURANJE“ d.d. SARAJEVO Osnovni podaci o preduzeću „Sarajevo osiguranje“ d.d. Sarajevo je najstarije osiguravajuće društvo u Bosni i Hercegovini sa tradicijom dugom 65 godina (osnovano 1945. godine). Trenutno je to vodeće BH osiguravajuće društvo sa najvećim trţišnim udjelom od 25 osiguravajućih društava u BiH. Ima razvijenu infrastrukturu od 13 podruţnica, 50 ispostava i poslovnica i preko 100 punktova za pruţanje usluga. Transformacija društva u „Sarajevo osiguranje“ d.d. Sarajevo izvršena je 1990. godine i, kao takvo posluje i danas. Vodeće je osiguravajuće društvo i prema vrsti usluga – pruţa preko 150 vrsta osiguranja prilagoĊenih potrebama korisnika u okviru osnovnih skupina : Osiguranje ţivota Osiguranje osoba Osiguranje imovine Osiguranje kargo Osiguranje od odgovornosti Finansijsko osiguranje ... 38 Preduzeće ima kvalitetne reosiguravajuće kuće odnosno preuzete rizike po više modaliteta ( kvotno pokriće, XL pokriće, ekscedentno pokriće, stop loss pokriće...). Reosiguranje je ugovoreno ra renomiranim reosiguravajućim kućama (Frankona Minhen, Swiss Ri Zirih, Minchen Ric Minchen ...). Prednost preduzeća je izgraĊen vlastiti integralni informacioni sistem u koji su povezani sve podruţnice. Preduzeće je, u voĊenju marketinških aktivnosti, koristilo usluge renomirane marketinške agencije MC Cann Ericson Sarajevo. Kvalitet predstavlja znaĉajna tehniĉka rezerva koja osigurava sigurnost poslovanja i sigurnost klijenata – korisnika osiguranja. Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasniĉka struktura Rješenjem od 05.06.2000. godine, odobren je Poĉetni bilans i program privatizacije i utvrĊena slijedeća struktura kapitala iskazana u Aktivnom podbilansu 31.12.1999. godine: Drţavni kapital.............. ....41.301.479 KM ili 89,00000 % Privatni kapital ................ 4.639.123 KM ili 10,09809 % Preventiva ...................... 233.189 KM Tehniĉke rezerve ............. 20.120.024 KM Ukupan kapital............ .....66.293.815 KM ili 100,00000% U obnovljenom postupku odobren je Program privatizacije i poĉetni bilans Društva za osiguranje „Sarajevo osiguranje” d.d. Sarajevo, sa navedenom strukturom kapitala iskazanom u Rješenju 31.12.1999. godine. Istim Rješenjem o obnovljenom postupku je utvrĊeno da će se prodaja drţavnog kapitala u iznosu 41.301.479,00 KM izvršiti kombinovanim metodom i to: 45,48616% ukupnog kapitala ili 20.896.618 KM metodom tendera, a 44,41575% ukupnog kapitala ili 20.404.861 KM metodom javne ponude dionica U Prvom javnom pozivu za upis dionica uspješno je okonĉana prodaja dionica. Prvi Javni poziv za prodaju drţavnog kapitala metodom tendera objavljen je 15.08.2001. godine. Kako dogovor sa jedinim ponuĊaĉem nije postignut, donešena je Odluka o proglašenju tendera neuspješnim. Slijedeći Javni poziv za prodaju drţavnog kapitala metodom neposredne pogodbe objavljen je 27.09.2002. godine. I ova prodaja je proglašena neuspješnom. Novi Javni poziv za prodaju metodom neposredne pogodbe objavljen je 07.05.2004. godine. Pregovori su voĊeni sa šest ponuĊaĉa. Neposredno pred odrţavanje posljednjih pregovora, kad su trebale biti date konaĉne ponude, 03.08.2004. godine, proces je zaustavljen zbog prigovora jednog od ponuĊaĉa. Vlada FBiH je na 109. sjednici, odrţanoj 12.05.2005. godine, usvojila Informaciju o privatizaciji Društva „Sarajevo osiguranje“, dostavljenu od strane 39 Agencije i donijela Zakljuĉak kojima se Agencija zaduţuje da poništi objavljeni tender. Svi ponuĊaĉi su 18.05.2005. godine obaviješteni o otkazivanju prodaje. APF je Vladi FBiH, 17.05.2007. godine, proslijedila je prijedlog Odluke o prodaji drţavnog kapitala „Sarajevo osiguranja“ d.d. Sarajevo putem berze ili davanje saglasnosti za prodaju javnim prikupljanjem ponuda. Na 35. sjednici Vlade FBiH, odrţanoj 03.12.2007. godine, Federalna vlada je Odlukom prihvatila Prijedlog odluke Nadzornog odbora Društva o emisiji dionica putem javne ponude dionica, sa korištenjem prava preĉe kupnje i konstatovala da je vlasnik 45,49% dionica. Emisija dionica je uspješno okonĉana. Komisija za vrijednosne papire FBiH, izdala je Rješenje broj: 03/1-19-111-1/08 od 20.03.2008. sa novim stanjem kapitala i dionica: Ukupni kapital je 57.932.912,50 KM, privatni kapital je 31.581.455,23 KM tj 54,51384 %, drţavni kapital je 26.351.457,27 KM tj 45,48616 %. Ukupan broj dionica je 4.634.633, broj privatnih dionica je 2.526.200, broj drţavnih dionica je 2.108.433. APF je aktom broj: 03-19-1848/08 od 11.09.2008. dostavila putem resornog ministarstva Vladi FBiH prijedloge dvije odluke o prodaji drţavnog kapitala u preduzeću “Sarajevo osiguranje” d.d. Sarajevo. U Planu privatizacije i programu rada APF za 2008. godinu, koji je Vlada FBiH usvojila na 50-toj sjednici od 31.03.2007. godine, planirana je prodaja 45,48 % drţavnih dionica preduzeća putem berze. U 2008. godini dokumentom „Politika privatizacije drţavnog kapitala u FBiH sa programom prioritetnih ulaganja“ planirana je dokapitalizacija preduzeća kroz zatvorenu emisiju dionica u kojoj je uĉestvovala i Vlada Fedreracije BiH. Zbog nejasnih stavova Vlade, Planom Agencije za 2009. godinu nije planirana prodaja drţavnog kapitala u ovom preduzeću. Pored ovog prijedloga, APF je dostavila i prijedlog o prodaji svih 45,48% drţavnih dionica putem berze uz preferiranje ovakve odluke ukoliko se ţeli osigurati strateški partner i ostvariti veća prodajna cijena po dionici. Najveći dioniĉari u društvu su Vlada Federacije BiH sa 45,49 %,ZIF Big sa 23,52 % i ZIF Prof Plus sa 5 %. 40 Ekonomsko – finansijski pokazatelji preduzeća Stavke iz ZR Stalna sredstva Tekuća sredstva Gubitak iznad visine kap. UKUPNA AKTIVA Kapital Ostale obaveze Rezerve Tehniĉke rezerve OdgoĊeno plaćanje Ukupna pasiva UKUPAN PRIHOD UKUPAN RASHOD Neto dobit/gubitak za period Broj zaposlenih 2007 u KM 2010 2008 2009 35.718.486 105.954.214 38.982.928 66.728.845 41.764.427 55.489.708 49.711.784 37.249.289 141.672.700 105.711.773 97.254.135 86.961.073 62.328.970 7.382.987 11.465.521 60.496.222 62.704.546 1.866.613 6.865.085 34.275.529 34.960.904 4.942.646 6.459.321 50.891.264 141.673.700 105.711.773 97.254.135 27.805.233 3.336.002 5.858.566 49.855.920 105.352 86.961.073 65.921.516 64.812.701 54.439.217 52.838.178 49.997.235 48.667.375 55.913.643 54.391.413 1.108.815 453 1.601.039 467 1.329.860 461 1.522.230 485 4.8. „ENERGOPETROL“ d.d. SARAJEVO Osnovni podaci o preduzeću U svojoj dugoj historiji koja poĉinje davne 1945. godine poslovanjem Bosnapetrola, Energopetrol se uglavnom bavio prometom nafte i naftnih derivata kao osnovnom djelatnošću. Bosnapetrol se transformiše u Jugopetrol i pod tim nazivom posluje do 1973. godine. U skladu sa vaţećim propisima, a na osnovu odgovarajućih samoupravnih sporazuma već nastala OOUR Energopetrol se transformiše u Radnu organizaciju Energopetrol Sarajevo upisanu kod Okruţnog suda u Sarajevu 22.12.1977.godine pod brojem 1-95904, a koja u svom sastavu ima osnovne organizacije udruţenog rada u Banja Luci, Bosanskom Brodu, Mostaru, Prijedoru, Sarajevu, Tuzli-Ţivinicama, Zagrebu, ukupno deset organizacionih cjelina. Radna organizacija Energopetrol transformiše se 9.11.1989. godine u Energopetrol, preduzeće za promet nafte, naftnih derivata i prirodnog gasa, p.o. Sarajevo. Preduzeće Energopetrol se 27.12.1990. godine udruţuje u Energoinvest, sloţeno preduzeće. Poĉetkom 1991. godine nastalo je preduzeće za promet nafte, naftnih derivata i prirodnog gasa d.d. u mješovitoj svojini sa p.o. Sarajevo. Sljedeća statusna promjena dogodila se konstituisanjem Energoinvest d.d. sa p.o. Sarajevo u okviru kojeg Energopetrol stiĉe status dijela preduzeća Energoinvest d.d. 41 Energoinvest-Energopetrol, djl. Sarajevo se registruje tokom 1998.godine kao samostalni pravni subjekt sa preteţnom djelatnošću prodaje motornih goriva i maziva. Od 1999. godine društvo je vršilo usklaĊivanje osnovnog kapitala, te je poĉetkom 2004. godine usaglašen organizacioni oblik Energopetrola sa Zakonom o privrednim društvima tako što je 06.05.2004. godine upisano Dioniĉko društvo Energopetrol d.d. Sarajevo. Energopetrol posjeduje ulog u pravnom subjektu Hotel "Maršal" d.o.o. po osnovu Ugovora o zajedniĉkom ulaganju-investiranju za saniranje, rekonstrukciju i opremenju Hotel "Maršal" Bjelašnica, broj 100-5906/99 od 24.12.1999. godine. Uloţena sredstva na osnovu ovog ugovora na dan 31.12.2004.godine iznose 8.845.278,00 KM. Kod Kantonalnog suda u Sarajevu je u toku postupak registrovanja uloţenog kapitala Energopetrola u Hotel „Maršal“ Bjelašnica. Energopetrol d.d. Sarajevo sa postojećom strukturom vlasništva (67% drţavno, 33% privatno) i 1079 uposlena, predstavlja u dugom vremenskom periodu najznaĉajniju kompaniju u prometu nafte i naftnih derivata na teritoriji Bosne i Hercegovine. Društvo posjeduje široko razgranatu mreţu od 65 benzinskih stanica širom Federacije BiH, funkcionalno i teritorijalno organiziranih u ĉetiri poslovna centra Sarajevo, Mostar, Ţivinice i Bihać. Maloprodajni objekti locirani su u centru gradova Federacije BiH te uz odgovarajuća ulaganja mogu zadovoljiti meĊunarodne standarde. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je 14. oktobra 2004. godine Odluku o namjeri odabira strateškog partnera za sanaciju Energopetrol d.d. Sarajevo putem privatizacije ili dokapitalizacije. U toku postupku realizacije navedene odluke iz preduzeća Energopetrol d.d. Sarajevo iskljuĉeni su investiciono ulaganje u Hotel "Maršal" Bjelašnica, kao i Terminali i isti su odlukom Vlade FBiH unešeni u privredno društvo „Terminali Federacije“ d.o.o. Sarajevo. Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasniĉka struktura Energopetrol d.d. Sarajevo, sa osnovnom djelatnošću promet nafte i naftnih derivata, kroz dugogodišnje poslovanje prošlo je kroz više organizacionih oblika. Agencija za privatizaciju u FBiH odobrila je Program privatizacije i poĉetni bilans stanja 27.09.2000. godine kojim je utvrĊena visina kapitala u iznosu od 22.669.989,65 KM sa slijedećom strukturom: 84,87% drţavni kapital i 15,13% dioniĉki kapital po prethodno izvršenoj vlasniĉkoj transformaciji. Nakon izvršene privatizacije 17,8% kapitala javnim upisom dionica, Agencija za privatizaciju u FBiH izdala je 07.01.2004. godine Rješenje o odobravanju upisa izvršene privatizacije u sudski registar sa slijedećom strukturom: drţavni kapital 67%, dioniĉki kapital 33%. U martu 2005. godine Vlada Federacije BiH objavila je MeĊunarodni tender za privatizaciju/dokapitalizaciju društva. Ponuda Konzorcija MOL-INA prhvaćena je kao najpovoljnija i zakljuĉen je Ugovor o dokapitalizaciji 08.09.2006. godine. U skladu sa Ugovorom, kapital društva povećan je za iznos 60.195.000,00 KM. Nakon izvršene dokapitalizacije, Konzorcij MOL-INA 42 postao je vlasnikom 67% kapitala društva, a Vlada FBiH postala je manjinski vlasnik sa uĉešćem od 22% u ukupnom kapitalu. Broj radnika, po raznim osnovima, smanjio se sa 1.059 na 797. Deset (10) najvećih dioniĉara društva su: 1. INA d.d. Zagreb ............................................................ 33,50 % 2. Mol d.d. ......................................................................... 33,50 % 3. Fderacija Bosne i Hercegovine......................... ............ 22,12 % 4. General servis d.o.o. Sarajevo .................................... 1,07 % 5. ZIF „MI Group“ d.d. Sarajevo ....................................... 0,88 % 6. Ćebić Hedija ............................................................... 0,32 % 7.ZIF „Herbos fond“ d.d. Mostar ...................................... 0,32 % 8. Hipo Alpe – Adria – Bank d.d. Mostar .......................... 0,18 % 9. ZIF „Bosfin“ d.d. Sarajevo ............................................ 0,16 % 10. ZIF „Crobih fond“ d.d. Mostar ...................................... 0,16 % Ekonomsko finansijski pokazatelji preduzeća u KM 2010 Stavke iz ZR 2007 2008 2009 Stalna sredstva Tekuća sredstva Gubitak iznad visine kap. UKUPNA AKTIVA 20.607.968 43.860.428 0 64.468.396 20.426.528 40.349.910 0 60.776.438 37.157.736 38.083.970 0 75.241.706 53.421.397 119.655.314 -11.670.010 184.746.721 Kapital Dugoroĉne obaveze Kratkoroĉne obaveze Ukupna pasiva 27.335.008 1.415.447 35.717.941 64.468.396 11.016.488 22.566.411 27.193.539 60.776.438 575.511 60.870.478 13.795.717 75.241.706 50.000 164.793.211 19.903.510 184.746.721 UKUPAN PRIHOD UKUPAN RASHOD Neto dobit/gubitak za period 128.425.117 137.781.034 255.668.215 271.986.735 158.248.583 168.689.560 254.847.969 267.043.490 -9.355.917 -16.318.520 -10.440.977 -12.195.521 1010 910 817 822 Broj zaposlenih 4.9. „BOSNALIJEK“ d.d. SARAJEVO Osnovni podaci o preduzeću Bosnalijek - farmaceutska i kemijska industrija, utemeljen je 1951. godine. Najveći je industrijski proizvoĊaĉ lijekova u Bosni i Hercegovini sa bogatim proizvodnim programom koji obuhvata generiĉke lijekove za primjenu u humanoj medicini i dezinfekciona sredstva. Farmaceutski program obuhvata oko 200 razliĉitih proizvoda za peroralnu, parenteralnu i topikalnu primjenu sa uĉinkom na probavni sistem i metabolizam, kardiovaskularni sistem, sistemske infekcije, koţu, koštano - mišićni sistem, nervni i respiratorni sistem. 43 Bosnalijek funkcionira putem tri organizacijske jedinice: Odjeljenje za farmaceutsku proizvodnju, Odjeljenje za upravljanje materijalima / zalihama i Odjeljenje za kontrolu kvalitete. Preduzeće primjenjuje meĊunarodne standarde kvaliteta za farmaceutsku proizvodnju i ima svijetski status u proizvodnim operacijama i tehniĉkoj kompetentnosti razvoja proizvodnje, proizvodnog inţenjeringa, osiguranju kvalitete i sigurnosti okoliša. Uspostavljeni sistem kvalitete je jedan od osnovnih temelja Bosnalijekovog poslovnog uspjeha i poslovne politike. Svijetska certifikacijska kuća SGS dodijelila je Bosnalijeku certifikate: ISO 9001:2000 Sistem obezbjeĊenja kvaliteta i razvoj), ISO 14001 i OHSAS 18001:1999. Bosnalijek poštuje zahtijeva ameriĉke i evropske farmakologije pridrţavanjem proncip GPM-a i GLP-a. GPM inspekcija holandskog Ministarstva zdravstva odobrila je Bosnalijek kao proizvoĊaĉa lijekova za trţište Evropske Unije. Preduzeće saraĊuje i posluje sa farmaceutskim kompanijama svjetskog glasa: Eli Lilly, Novartis, Hoffman – La Roche. Bosnalijek je osvajaĉ Zlatne krune kvaliteta za 2002. godine na 14. Internacionalnoj konvenciji kvaliteta B.I.D. – QC 100 u Londonu. Izgradnjom velikog centra za proizvodnju i distribuciju na površini od 7000 m2 u 2002. godini zaokruţena je investicija vrijedna 20,5 miliona EUR. Uspiješno je implementiran i poslovni informacioni sistem SAP, koji pruţa mogućnosti podrške svim aspektima financijskog raĉunovodstva, efikasnom planiranju, kontroli i upravljanju investicijama i troškovima. Spoljnotrgovinski uspjeh vidan je u trţišnoj prisutnosti na tri regije: regiji bivše Jugoslavije i Albanije, regiji Istoĉne Evrope i bivšeg Sovjetskog Saveza te regiji MEA u kojoj su: Saudijska Arabija, Kuvajt, Libija, Katar, UAE, Bahreini, Jemen, Kenija i drţave frankofone zapadne Afrike. Kljuĉne prednosti proizvodnih sposobnosti Bosnalijeka se nalaze u fleksibilnoj i koncentriranoj proizvodnji na jednome mjestu, vlastitom razvoju, modernoj opremi, vrhunskoj kontroli kvalite proizvoda, iskusnom osoblju i efikasnoj IT podršci. Dugoroĉna strategija Bosnalijeka usmjerena je prema svjetskom farmaceutskom trţištu razvojem, proizvodnjom i prodajom generiĉkih lijekova kao i lijekova vlastitog proizvodnog programa. Bosnalijek ima aktivnu strategiju razvoja ljudskih resursa, podrţava razliĉite oblike obrazovanja i stipendiranja. Upošljava ca 630 radnika od kojih ca 50% ima univerzitetsko obrazovanje i visoko sofisticirana znanja iz farmakologije. Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasniĉka struktura Do sada realizirane privatizacijske i druge aktivnosti koje su rezultirale sadašnjom vlasniĉkom strukturom su: Rješenjem KAP Sarajevo od 24. 04. 2000-te godine odobren je PP i PBS na dan 30.09.1999. sa ukupnim kapitalom 49.197.320 KM i strukturom: - 51,29% u vlasništvu fiziĉkih osoba u iznosu 25.233.305,428 KM - 48,71% ĉiji je vlasnik FBiH u iznosu 23.964.014,572 KM 44 Rješenjima Kantonalne agencije za privatizaciju Sarajevo o odobravanju PP i PBS od 08.03.2000-te i 27.08.2001. godine utvrĊen je ukupan kapital preduzeća od 56.281.610,00 KM i vlasništva nad kapitalom: - 12,38 % nastalog metodom javnog upisa dionica ili 6.966.367,00 KM - 44,62 % prethodno izvršena vlas. transformacija ili 25.114.150,00 KM - 13,00 % dioniĉki kapital u vlas. Svjetske banke ili 7.316.610,00 KM - 30,00 % vlasništvo FBiH – FMERI u iznosu 16.884.483,00 KM Rješenjem Komisije za vrijednosne papire od 25.3.2004. godine izvršeno je povećanje osnovnog kapitala pripajanjem preduzeća „Sanofarm“ u iznosu od 2.151.150,00 KM. Na dan 25.03.2004. godine osnovni kapital preduzeća iznosi 58.432.760,00 KM. Na osnovu „Sporazuma o strateškom povezivanju i poravnanju duga Bosne i Hercegovine prema Velikoj Socijalistiĉkoj Narodnoj Libijskoj Arapskoj Dţamahiriji“ dug BiH od 12.948.660 USD poravnat je drţavnim dionicama Bosnalijek-a što ĉini 9,0473 % od ukupnog kapitala. Po izvršenom prijenosu dionica preostali drţavni kapital u preduzeću ĉini 19,8482 % od ukupnog kapitala ili 1.159.788 dionica. Nakon provoĊenja Odluke o povećanju osnovnog kapitala emisijom dionica iz fonda rezervi i Odluke o povećanju osnovnog kapitala emisijom dionica za zaposlene iz dobiti, osnovni kapital društva iznosi 78.299.870 KM. Drţavni kapital iznosi 15.077.240,00 KM ili 19,2558 %. Vlada FBiH je donijela Odluku o pokretanju procedure za prodaju drţavnog kapitala u privrednom društvu “Bosnalijek” d.d. Sarajevo putem berze V.broj: 252/07 od 16.05.2007. godine. Odlukom se odobrava prodaja do 10% drţavnog kapitala (584.327 dionica) u preduzeću. Postupak je dogovorno obustavljen a predmetna Odluka Vlade Federacije BiH nije poništena. U skladu sa Planom privatizacije i programom rada Agencije za privatizaciju za 2009. godinu, Agencija je Vladi, putem resornog ministarstva, dostavila Prijedlog odluke o odobravanju metoda privatizacije preostalog drţavnog kapitala, o kome se Vlada, nije izjašnjavala. Nakon provedenih potrebnih prethodnih radnji, na prijedlog Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH, Vlada Federacije BiH je, na 139. sjednici, odrţanoj 14. 04. 2010. godine, donijela Odluku o odobravanju metoda odnosno naĉina privatizacije preostalog drţavnog kapitala od 19,2558% emitenta “Bosnalijek” d.d. Sarajevo. Izradom i usvajanjem Plana prodaje dionica na berzi od strane Upravnog odbora APF-a (3. sjednica, odrţana 26.04. 2010. godine), izbora i ugovaranja usluga berzanskog posrednika za prodaju na SASE, te potrebnog javnog oglašavanje prodaje, 14. 05. 2010. godine, organizovana je aukciska prodaja 1.507.724 dionice. S obzirom na neusklaĊenost ranije dogovorene i ponuĊene poĉetne prodajne cijene za dionicu prodaja nije bila uspješna, tj. nije bilo kupovnih naloga. U skladu sa ĉlanom VI Odluke, potencijalni kupac, ameriĉka firma “Alvogen” je Vladi Federacije BiH dostavio Prijedlog ugovora o razvoju djelatnosti “Bosnalijeka” d.d. Sarajevo. 45 U skladu sa zakonskim procedurama Agencija je Prijedlog, radi davanja mišljenja, dostavila na pet adresa. Dobijeno mišljenje od strane Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, ukazuje na potrebu poništenja Odluke Vlade Federacije BiH o dobravanju metoda odnosno naĉina privatizacije drţavnog kapitala emitenta „Bosnalijek“ d.d. Sarajevo. Dionice „Bosnalijeka“ nalaze se na Sarajevskoj berzi od 2002. godine. Dionicama se trguje u sistemu kotacije. Nomionalna vrijednost dionica ovog emitenta je 10 KM. Desetodnevna koliĉinski ponderisana vrijednost dionica na SASE u septembru 2010. godine iznosila je 15,15 KM. Uĉešće u vlasništvtvu deset (10) najvećih dioniĉara ovog emitenta je: 1. Federacija Bosne i Hercegovine...........................................19,2558% 2. The Economik and Social Development Found, Libija ...... 8,7773% 3. International Finance Corporation..........................................8,3746 % 4. ZIF „Big - Investiciona grupa“ d.d. Sarajevo...........................4,8763 % 5. NLB TB d.d. Tuzla.................................................................3,9087 % 6. Raiffeisen Bank d.d. Bosna i Hercegovina.............................3,8894 % 7. IF „prof – Plus“ d.d. Sarajevo.................................................1,5335 % 8. IF Crobih Fond d.d. Mostar....................................................1,3648 % 9. Hypo Alpe – Adrija Boank d.d. Mostar................................ .1,1083% 10. ZIF „Herbos fond“d.d. Mostar.............................................. 0,8555 % 11. Ostali dioniĉari ..............................................................ca 47,50 % Ekonomsko - finansijski pokazatelji preduzeća Stavke iz ZR Stalna sredstva Tekuća sredstva Gubitak iznad visine kap. UKUPNA AKTIVA Kapital Dugoroĉne obaveze Kratkoroĉne obaveze Ukupna pasiva UKUPAN PRIHOD UKUPAN RASHOD Neto dobit/gubitak za period Broj zaposlenih 2007 2008 2009 2010 I-VI 2010* 92.015.000 62.345.000 85.718.000 71.244.000 86.359.000 92.476.000 86.013.438 92.756.670 87.744.111 87.791.654 0 154.360.000 0 156.962.000 0 178.835.000 178.770.108 175.535.765 99.267.000 107.474.000 113.892.000 119.940.242 117.644.340 9.987.000 7.689.000 5.371.000 6.812.966 9.347.098 45.106.000 154.360.000 41.799.000 156.962.000 59.572.000 178.835.000 52.016.900 178.770.108 48.544.327 175.535.765 90.630.443 82.834.104 107.128.000 98.921.000 109.551.000 100.562.000 106.744.128 100.696.891 48.743.930 44.992.596 7.796.339 8.207.000 8.989.000 6.047.237 3.751.334 586 623 632 597 ... Preduzeće je 100% vlasnik firmi u inostranstvu i to: Bosfarm – Skopljesa ulogom od 81,558,11 KM Bosnalijek –Zagreb sa ulogom od 5333,00 KM. 46 4.10. „FABRIKA DUHANA SARAJEVO“ d.d. SARAJEVO Osnovni podaci o preduzeću Fabrika duhana Sarajevo je jedno od prvih industrijskih preduzeća u Bosni i najveći proizvoĊaĉ duhanskih preraĊevina na podruĉju BiH, sa tradicijom u preradi duhana dugoj preko 130 godina. Proces proizvodnje se odvija u tri odjeljenja uz manji servisni trakt: - odjeljenje pripreme duhana - odjeljenje izrade i pakovanja cigareta - odjeljenje za proizvodnju filter štapića Robne marke FDS-a su: AurA extra, AurA lights, AurA super lights, Drina denifine, Drina jedina bijela, Drina jedina zlatna, Drina lights, Drina super lights, Tigra medium, 8 (Osmica), CODE, ROYAL blue, ROYAL lights. Trţište cigareta u BiH je praktiĉno podijeljeno i ĉine ga ĉine zasebna trţišta Federacije BiH, Republike Srpske i Distrikta Brĉko. Fabrika duhana Sarajevo, na podruĉju Federacije BiH ima trţišno uĉešće od ca. 60%, a na trţištu Republike Srpske, na kome je prodaja omogućena tek nakon 2001. godine, samo ca. 5%. Prvi izvozni aranţmani ostvareni su u novembru 2001. godin na trţištu Crne Gore i Kosova. Uz znatno veće proizvodne mogućnosti ostvaruje se godišnji nivo proizvodnje je ca. 5000 tona odnosno, produktivnost od ca. 12 tona po radniku. Trţišna pozicija preduzeća se pogoršava zbog poreske politike u BiH koja umanjuje konkurentnost domaće proizvodnje u korist uvoznih proizvoda. Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasniĉka struktura Upravni odbor Kantonalne agencije za privatizaciju Sarajevo odobrio je Program privatizacije i poĉetni bilans sa stanjem na dan 30.06.2000. godine. Kantonalna agencija za privatizaciju Sarajevo izdala je Rješenje o odobravanju Programa privatizacije i poĉetnog bilansa broj: 21-054/2-19-710-7-S od 05.10.2000. godine. Ovim Rješenjem utvrĊena je visina, struktura kapitala i metod prodaje drţavnog kapiitala. Visina i struktura kapitala: Ukupan kapital 103.747.370 KM Dioniĉki kapital 62.346.147 KM ili 60,09% Drţavni kapital 41.401.223 KM ili 39,91% Kako se preduzeće već nalazilo na listi preduzeća koja će se privatizirati u saradnji sa MeĊunarodnom savjetodavnom grupom za privatizaciju, Upravni odbor Kantonalne agencije za privatizaciju Sarajevo odobrio je metod privatizacije - tender u velikoj privatizaciji. Za pruţanje tehniĉke podrške u privatizaciji, odreĊen je GTZ koji je u meĊuvremenu odustao. Kantonalna agencija za privatizaciju Sarajevo izdala je Rješenje broj: 21-04/2-19-710-8 od 15.02.2001. godine o odobravanju upisa izvršene privatizacije. Zakljuĉkom Finansijske policije i Rješenjem glavnog inspektora Finansijske policije osporena je struktura kapitala, a što je potvrdio i drugostepeni organ 47 Federalno ministarstvo finansija. Po tuţbi dioniĉara, Vrhovni sud je 08.05.2003. godine poništio rješenja prvostepenog i drugostepenog organa. Po informacijama kojima raspolaţe Agencija, do danas nije ponovo pokrenuta inicijativa za preispitivanje vlasniĉke strukture u Fabrici duhana Sarajevo. U skladu sa Sporazumom izmeĊu Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH i Kantonalne agencije Sarajevo od 27.01.2004. godine, Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH je u aprilu 2004. godine preuzela privatizaciju Fabrike duhana Sarajevo. Polazeći od potrebe da se privatizacija kao proces ubrza, izvjesnosti uspješne privatizacije kao i stepena pripremljenosti za privatizaciju FDS, Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH planirala je objavu tendera do 15.10.2004. godine. U skladu sa ĉlanom 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji preduzeća („Sluţbene novine Federacije BiH“, broj 28 od 26. 05. 2004. godine), Agencija za privatizaciju u FBiH 23.09.2004. godine zatraţila je od Vlade FBiH donošenje odluke o metodu prodaje 39,91% kapitala Fabrike duhana Sarajevo. Na navedeni zahtjev Vlada FBiH nije odgovorila. Nakon što je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije uputilo akt u kojem obavještava Vadu FBiH da ne moţe podrţati provoĊenje postupka privatizacije Fabrike duhana Sarajevo, Agencija je obustavila aktivnosti vezane za provoĊenje postupka privatizacije ovog društva. Deset najvećih dioniĉara društva su: 1. Federacija Bosne i Hercegovine sa 39,9058 % 2. NLB TB d.d. Tuzla sa 3,7008 % 3. Hipo Alpe – Adria – Bank d.d. Mostar sa 3,7008 % 4. ZIF „Bonus“ d.d. Sarajevo sa 1,6227 % 5. Raiffeisen Bank d.d. Bosna i Hercegovina sa 1,3391 % 6. ZIF „Prof Plus“ d.d. Sarajevo sa 1,2823 7. ZIF „MI Grup“ d.d. Sarajevo sa 1,1119 8. UG Udr. dioniĉara FDS sa 0,787 % 9. ZIF Crobih fond d.d. Mostar sa 0,7683 % 10. ZIF Fortuna fond d.d. Bihać sa 0,7539 % 48 Ekonomsko – finansijski pokazatelji preduzeća Stavke iz ZR 2007 2008 u KM 2010 2009 Stalna sredstva Tekuća sredstva Gubitak iznad visine kap. UKUPNA AKTIVA 96.099.475 125.093.430 98.448.542 134.859.912 138.040.514 90.412.940 127.476.161 107.350.579 221.192.905 233.308.454 228.453.454 234.453.454 Kapital Dugoroĉne obaveze Kratkoroĉne obaveze Ukupna pasiva 204.536.540 432.820 16.223.545 221.192.905 211.902.591 387.570 21.018.293 233.308.454 216.084.656 1.864.505 10.504.293 228.453.454 217.384.377 2.840.518 14.601.845 234.826.740 UKUPAN PRIHOD UKUPAN RASHOD Neto dobit/gubitak za period 102.925.292 85.241.029 99.915.723 85.863.695 110.828.902 96.535.427 85.567.477 78.149.906 17.684.263 14.052.028 14.293.475 7.417.571 444 435 414 410 Broj zaposlenih 5. PASIVNI PODBILANS Aktivnosti koje se planiraju za 2011. godinu, a vezane za pasivni podbilans su: Kontinuirano dopunjavanje i voĊenje Centralnog registra stvari, prava i obaveza iz pasivnog podbilansa u Federaciji BiH. Kompletiranje dokumentacione osnove za stvari, a posebno za nekretnine iskazanu u pasivnom podbilansu, radi upisa odgovrajućih prava u zemljišne knjige . Priprema tuţbi pred meĊunarodnim sudovima za sporove koji su vode u Republici Srbiji za potraţivanja finansijskih sredstava na osnovu isporuke roba i usluga preduzeća sa podruĉja Federacije BiH, a po kojima budu iskorišteni redovni i vanredni pravni lijekovi pred sudovima u R Srbiji. Postizanje i realizacija sudske nagodba po osnovu iraĉkog duga, a po Odluci Vlade Federacije BiH. Pokretanje aktivnosti prema nadleţnim institucijama Federacije BiH (predsjedniku i dopredsjednicima Federacije BiH, Vladi Federacije BiH, Federalnom ministarstvu finansija, Federalnom ministarstvu pravde i dr.) i Bosne i Hercegovine (Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara BiH, Ministarstvu financija i trezora BiH, Ministarstvu pravde BiH i dr.) za njihovo aktivno ukljuĉenje i sudjelovanja provedbe Aneksa G Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ, a sve u cilju pozitivnog ishoda sudskih sporova po tuţbama i drugim aktivnostima koje je pokrenula ili će pokrenuti Agencija u vezi sa stvarima, pravima i obavezama iskazanim u pasivnom podbilansu. Eventualno podnošenje kaznenih prijava protiv odgovornih osoba iz preduzeća za neiskazivanje, nedostavljanje dokumentacione osnove te zloupotrebu imovine iz pasivnog podbilansa koja se ogleda u nezakonitoj 49 prodaji, nezakonitom izdavanju pod zakup te prenos imovine iz pasivnog podbilansa u aktivni bilans, što je bila pojava u prethodnom razdoblju, nezakonito stavljanje imovine pod hipoteku od strane nevlasnika i preduzeća koja su istu iskazali u pasivnom podbilansu. Kako Agencija planira da u planskom periodu intenzivira aktivnosti na zaštiti stvari, prava iz pasivnog podbilansa potrebito je angaţiranje advokata u drţavama nastalim raspadom bivše SFRJ te angaţirati domaće eksperate iz meĊunarodnog privatnog i meĊunarodnog privrednog prava. Za sporove gdje su podnesene tuţbe po osnovu potraţivanja, potrebno je iznaći mogućnosti zakljuĉivanja nagodbi gdje god je to moguće, a sve to uz prethodnu saglasnost Vlade Federacije BiH. U planskom razdoblju potrebno je pripremiti dokumentacionu osnovu za nekretnine koje budu vraćene u posjed i izvršen upis prava vlasništva u zemljišne knjige, radi prodaje istih uz prethodno oĉitovanje po osnvu prava preĉe kupnje od strane preduzeća koja su upisana kao vlasnik na tim nekretninama, a sve to uz prethodnu saglasnost Vlade Federacije BiH. Pribavljanje saglasnosti od Vlade Federacije BiH za prodaju obveznica temeljem civilnih poslova sa Republikom Irak koje se nalaze na posebnom skrbniĉkom raĉunu. Saradnja sa kantonalnim agencijama u provoĊenju aktivnosti na zašiti stvari i prava iz pasivnog podbilansa za preduzeća iz kantonalne nadleţnosti. Agencija će putem Vlade Federacije Bosne i Hercegovine urgirati formiranje Direkcije za upravljanje pasivnim podbilansom preduzeća i banaka u skladu sa odredbama Zakona o poĉetnom bilansu stanja preduzeća i banaka („Sluţbene novine Federacije BiH“, broj 12/98, 40/99, 47/06, 38/08 i 65/09). Formiranje Direkcije ima za cilj da se sa jednog mjesta – centralizirano, nesmetano upravlja imovinom koja se vodi ili bi trebalo da se vodi u pasivnom podbilansu. Ukoliko Parlament Federacije BiH i Vlada Federacije BiH zauzmu stav da se neće formirati Direkcija za upravljanje pasivnim podbilansom preduzeća i banaka treba utvrditi koja će institucija obavljati poslove upravljanja i zaštite stvari i prava iz pasivnog podbilansa (Agencija za privatizaciju u FBiH, Razvojna banka i dr.) te u skladu s tim bilo bi potrebno izmijeniti zakonsku regulativu koja se odnosi na imovinu evidentiranu u Centralnom registru stvari, prava i obaveza iz pasivnog podbilansa. 6. PODRŠKA PROCESU PRIVATIZACIJE Tokom 2011. godine, teţište rada na podršci procesu privatizacije bit će usmjereno na izvršavanje pravnih poslova, poslova vezanih za obrazovanje i informiranje, informatiĉke poslove i poslove kontrole ugovorom preuzetih obaveza. 50 6.1. Pravni poslovi Izrada pravilnika i drugih provedbenih akata, te izmjene i dopune akata, kao i usklaĊivanje, aţuriranje i izrada preĉišćenih tekstova pravilnika i drugih provedbenih propisa iz oblasti privatizacije ĉije donošenje je u nadleţnosti Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine; Usaglašavanje postojećih provedbenih propisa sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji te aktivno sudjelovanje u donošenju zakona ĉije se donošenje oĉekuje u ovoj godini (Zakon o reviziji privatizacije drţavnog kapitala u privrednim društvima i bankama, Zakon o privrednim društvima i dr.). Uĉešće u predlaganju izmjena propisa iz oblasti privatizacije kroz davanje prijedloga i primjedbi na zahtjev obraĊivaĉa zakona i predlaganje odreĊenih zakonskih rješenja. Davanje pravnih tumaĉenja u primjeni podzakonskih akata koje je donijela Agencija za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine, te pravnih mišljenja i objašnjenja pojedinih odredaba propisa ĉiji su donosioci parlamenti BiH i FBIH, a obraĊivaĉi resorna ministarstva; Pruţanje struĉne pomoći kantonalnim agencijama i organizacionim jedinicama Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine u oblasti primjene propisa; Ostvarivanje nadzora nad primjenom propisa iz oblasti privatizacije; VoĊenje upravnih postupaka u prvom stepenu; Priprema, obrada i zastupanje (po punomoći) Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine u sudskim sporovima; Dostavljanje informacija na zahtjev Vlade FBiH, ombudsmana FBiH kao i odgovora na poslaniĉka pitanja iz oblasti privatizacije; Kontrola zakonitosti donijetih sudskih rješenja o ostavini ĉiji predmet ostavine ĉine potraţivanja graĊana iskazana na JRG; Pruţanje pravne pomoći u izradi nacrta ugovora o prodaji drţavnog kapitala, te drugih ugovora, sporazuma i protokola koje Agencija za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine zakljuĉuje u obavljanju propisane djelatnosti; Izrada informacija – analiza o praćenju i kontroli zakonitosti u privatizacijskom procesu Federaciji Bosne i Hercegovine; Izrada izvještaja o sudskim sporovima u kojima je Agencija parniĉna stranka (godišnji i polugodišnji) i drugi pravni poslovi. 6.2. Obrazovanje i informiranje Prioritetne aktivnosti bit će usmjerene na: Pripremu materijala i grafiĉku obradu brošura, planskih dokumenta i izvještaja o privatizacijskim aktivnostima i drugih štampanih materijala; Pripremu i obradu informacija i promotivnih materijala u elektronskoj formi prema potrebama APF-a; 51 Aţuriranje Zbirke zakonskih i podzakonskih propisa iz oblasti privatizacije sa unosom podataka za 2011. godinu; Osiguranje koordinacije izmeĊu predstavnika javnog informiranja i Agencije; Pripremu saopćenja za javnost, obavijesti, kao i plaćenih oglasa i informacija o procesu privatizacije kao i plasiranje javnosti bitnih informacija o aktivnostima APF; Praćenje informacija o privatizaciji u FBiH (press clipping) u sredstvima informiranja i izrada izvještaja za potrebe Agencije i Upravnog odbora Agencije; UnapreĊenje internog informiranja i predlaganje oblika razmjene informacija unutar APF-a; Obradu podataka za unos na web stranicu APF te predlaganje promjene sadrţaja i inoviranje podataka; Pripremu i organiziranje seminara, okruglih stolova i tematskih konferencija u organizaciji APF-a; Obrazovanje i dodatno struĉno usavršavanje putem uĉešća na kongresima, seminarima, savjetovanjima, kursevina i sl.; Saradnju sa drugim institucijama i organizacijama koje su zainteresirane za proces privatizacije kao i razmjenu informacija i promotivnih materijala. 6.3. Informatika U toku 2011. godine osnovne aktivnosti će se bazirati na poboljšanju sigurnosti i zaštite lokalne raĉunarske mreţe APF-a kao i kontroli pristupa podacima iz baze podataka Jedinstvenih raĉuna graĊana i Javne ponude dionica. Ponovo pokrenuti inicijativa prema Federalnom ministarstvu finansija za produţenje roka vaţenja certifikata. Planira se zamjena raĉunarske opreme na šalterima pošta na kojima se izvršavaju privatizacijske transakcije zbog dotrajalosti raĉunarske opreme koja je u upotrebi od 1999. godine (oprema u poštama bila bi zamjenjena sa DELL raĉunarima koji se koriste u APF-u). Planirati zamjenu raĉunarske opreme zaposlenih u APF-u kao i prelazak na novi OS Windows 7. Aktivnosti će biti usmjerene i na: odrţavanje raĉunarskih stanica, instalaciju aplikativnih modula, podršku operaterima koji rade na šalterima za obradu privatizacijskih transakcija u poštama, zatim odrţavanje hardvera i softvera, administriranje bazama podataka, obrade i uĉitavanja (priprema i obrada Z1 obrazaca, priprema podataka dospjelih iz FMUP-a, FZ PIO/MIO, FMO, uĉitavanje podataka u sistem Registra potraţivanja, obrada rješenja o nasljeĊivanju kao i dostavljenje Federalnom ministarstvu finansija podataka o staroj deviznoj štednji koja je bila predmet ostavine), odrţavanje lokalne raĉunarske mreţe u APF-u i podrška korisnicima, evidencija raĉunarske opreme, odrţavanje web 52 stranice apf.gov.ba i administriranje elektronske pošte kao i redovni update sistemskog i antivirusnog softvera. 6.4. Kontrola ugovora Plan kontrole izvršenja ugovornih obaveza iz kupoprodajnih ugovora saĉinjen je na osnovu stanja aktivnih ugovora iz portfelja Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH, te ĉl. 6. i 7. Pravilnika o obavljanju kontrole izvršenja obaveza iz kupoprodajnih ugovora u postupku privatizacije u Federaciji BiH („Sluţbene novine Federacije BiH“, br. 52/09). Plan kontrole za 2011. godinu R.br. 1 1. 2. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Predmet kontrole 2 Preduzeća „Hepok“d.d. Mostar „Volkswagen Sarajevo“d.d. Sarajevo Imovina poduzeća Ţeljezara „Zenica“d.o.o.,ug.br.05-192493-12/07 od 26.10.2007. „KTK Visoko“ d.d., ug. br.05-19-73413/09 od 12.06.2009. „KTK Visoko“ d.d., ug. br. 05-19-5037/05 od 19.12.2005. „KTK Visoko“ d.d., ug. br. 05-19-18287/08 od 15.10.2008. „KTK Visoko“ d.d., ug. br. 05-19-46275/07 od 29.02.2008. „KTK Visoko“ d.d., ug. br. 05-19-4486/04 od 14.10.2004. „KTK Visoko“ d.d., ug. br. 05-19-13889/09 od 23.10.2009. JP„Ţeljeznica FBiH“, ug. br. 05-19-5198/09 od 20.05.2009. „TKA“ d.d. Cazin,ug. br. 05-19-1-7/07 od 18.09.2007. Vrijeme kontrole 3 april i novembar 2011. U skladu sa Odlukom Vlade FBiH* februar i septembar 2011. januar i avgust 2011. januar i decembar 2011. april i novembar 2011. mart i septembar 2011. april i oktobar 2001. maj i novembar 2011. juni i novembar 2011. april i oktobar 2011. * Prijedlog rješenja o reviziji Projektne studije 1998.-2002.godine iz Ugovora o kupoprodaji udjela u preduzeću „Volkswagen Sarajevo“, d.o.o. Sarajevo upućen je Vladi Federacije BiH na odluĉivanje. Pored planiranih kontrola Agencija je ukljuĉena u aktivnosti vezane za ugovore s posebnim statusom i ovisno od odluka Vlade FBiH i pokrenutih sudskih sporova, izvjesne su kontrole i / ili izrada posebnih informacija u slijedećim sluĉajevima: -„Veĉernje novine“d.d. Sarajevo, -„Energoinvest Comet“d.d. Sarajevo, -„Borac“d.d. Travnik, -„Feroelektro“d.d. Sarajevo, -„Energopetrol“d.d. Sarajevo, 53 -„Arcelor Mittal Steel“d.o.o. Zenica, i -„Krivaja1884“ d.d. Zavidovići. U 2011. će se nastaviti saradnja s kantonalnim agencijama za privatizaciju, posebno na izradi informacije o stanju izvršenja ugovorenih obaveza, u dva navrata: polugodišnji i godišnji izvještaj. Poseban zadatak u 2011.godine bit će organiziranje na arhiviranju graĊe iz domena kontrole izvršenja ugovornih obaveza. 7. ZAJEDNIĈKI POSLOVI U 2011. godini aktivnosti će biti usmjerene na: 1. Praćenje primjene zakona, podzakonskih akata i drugih propisa i općih akata iz oblasti privatizacije, sa posebnom paţnjom na Zakon o agenciji za privatizaciju, Zakon o privatizaciji preduzeća, Zakon o kontroli ugovora i Zakon o poĉetnom bilansu stanja preduzeća i banaka i usklaĊivanje normativnopravnih i drugih općih akata Agencije sa zakonskim propisima, te u vezi s tim priprema općih i pojedinaĉnih akata vezanih za unutrašnju organizaciju i sistematizaciju poslova i radnih zadataka. 2. UsklaĊivanje organizacije APF sa zakonskim propisima i odlukama i zakljuĉcima Vlade FBiH i Upravnog odbora APF, sa posebnom paţnjom na izmjene Statuta i Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji. 3. Racionalizaciju poslova i uspostavu organizacione strukture koja omogućava operativnije djelovanje struĉnih sluţbi i brţu realizaciju poslovnih odluka, sa posebnom paţnjom na: - uspješno i uĉinkovito obavljanje svih poslova iz nadleţnosti APF; - potpunije angaţovanje zaposlenika i njihovih struĉnih sposobnosti:; - efikasnost i uspješnost poslovanja; - pouzdanost izvještaja o radu i finansijskom poslovanju; - zaštitu imovine i sredstava; - funkcionalnu i uspješnu organizaciju rada u skladu sa aktima, procedurama i uputstvima Agencije; - predlaganje optimalnijih rješenja za izvršavanje povjerenih zadataka iz nadleţnosti organizacionih jedinica Agencije; - koordinaciju rada izmeĊu organizacionih jedinica; - analizu iskorištenosti zaposlenika i radnog vremena; - sagledavanje mogućnosti preraspodjele poslova i radnih zadataka; 4. VoĊenje finansijsko-raĉunovodstvenih poslova i u tom pogledu: - izrada finansijskih planova i izvještaja; - prikupljanje, sastavljanje, obrada evidencija i kontrola knjigovodstvenih isprava; - voĊenje poslovnih knjiga; - popis imovine i obaveza; - poslovi nabavke roba. 5. Administrativnu podrška Upravnom i Nadzornom odboru kroz: - pripremu materijala; - izradu zapisnika i prijedloga odluka i zakljuĉaka; - voĊenje korespondencije; 54 - saradnju sa organima zakonodavne i izvršne vlasti, te institucijama i ustanovama u BiH i FBiH. 6. VoĊenje struĉno-administrativnih, tehniĉkih i drugih pomoćnih poslova iz nadleţnosti Agencije. 8. MJERE ZA POBOLJŠANJE USLOVA ZA INVESTIRANJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Revitalizacija privreĊivanja u Federaciji BiH je jedini pravi put za izlazak iz ekonomske krize u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina i Federacija BiH. Globalna finansijska kriza koja je zahvatila svijet situaciju u Bosni i Hercegovini ĉini još teţom. Usporen rast realnog bruto domaćeg proizvoda, izraţen deficit tekućeg budţeta, narastanje obaveza iz domena socijalnih davanja na teret razvoja, znaĉajno uĉešće neformalnog sektora, izraţena pojava korupcije i drugi problemi rezultiraju nepovoljnim mikroekonomskim i makroekonomskim parametrima privreĊivanja i umanjuje interes za investiranje u BiH. Revitalizaciju privreĊivanja u uslovima BiH nije moguće provesti bez znaĉajnijeg povećanja obima investiranja, posebno stranih investicija. Da bi se povećao obim investicija u BiH, ukljuĉivo i investicije kroz privatizaciju potrebno je poduzeti brojne i kompleksne mjere. Moţe se istaći nekoliko razloga koji su znaĉajno uticali na ukupne privatizacijske i postprivatizacijske rezultate a koji su definitivni (otklanjanje nije moguće) i objektivne su prirode: Realizirani metod masovne privatizacije kojim je omogućeno korištenje certifikata dodijeljenih graĊanima BiH po ĉetiri (4) osnova, kao sredstva za kupovinu imovine i drţavnog kapitala. Ovaj model je omogućio brzu i jednostavnu privatizaciju ali disperzija vlasništva nije omogućila oĉekivane postprivatizacijske efekte. Model je neselektivno primjenjivan za najveći dio preduzeća iz registra Agencije. Za certifikate je prodan kapital i imovina knjigovodstvene vrijednosti 5,6 milijardi KM a ostvarena je naplata u certifikatima od ca. 8,5 milijardi KM. Entitetska privatizacija i decentralizovan sistem privatizacije u FBiH. Kroz entitetsku privatizaciju znaĉajno je umanjen privatizacijski portfolio u FBiH, narušen organizacioni i tehnološki sistem firmi. Jedanaest (11) agencija za privatizaciju u FBiH nisu realizirale jedinstvene principe, politike i ciljeve privatizacije nego provodile razliĉite privatizacijske politike kantonalnih vlada. Globalna finansijska kriza koja je zahvatila svijet ostavila je znaĉajne posljedice i na FBiH. Zbog krize je smanjen interes domaćih i posebno stranih investitora za sve vidove investiranja u BiH. Na osnovu dosadašnjih rezultata i uoĉenih nedostataka koji utiĉu na privatizacijsku ponudu i potraţnju, ali i na druge vidove investiranja u Federaciji BiH, mogu se definirati potrebne mjere koje treba poduzeti kako bi se otklonili limitirajući uslovi za ubrzanje procesa privatizacije i poboljšanje privatizacijskih rezultata. 55 Mjere su brojne i zbog nemogućnosti da sve budu obuhvaćene u ovom dokumentu, fokus će biti samo na onim mjerama koje poboljšavaju privatizacijsku ponudu koja izravno utiĉe na interes potencijalnih investitora. Mjere moraju biti praćene odgovarajućim operativnim djelovanjem na unapreĊenju politiĉkog, makroekonomskog i poslovnog ambijenta i poboljšanju strukture ponude drţavnog kapitala kojim bi se privukao dodatni domaći i inostrani privatni kapital, nove tehnologije i upravljaĉka znanja, uvećao obim investicija, otvorila nova radna mjesta i podigla konkurentnost ekonomije Federacije BiH u cjelini. Rezultati privatizacije u narednom periodu, u najvećoj mjeri, zavisit će od opredjeljena privatizacijske ponude od strane Vlade Federacije BiH i stepena realizacije brojnih mjera kao što su: Poboljšanje politiĉke stabilnosti kroz nastavak zapoĉetih reformi Ustava, javne uprave, borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, aktivnostima u obezbjeĊenju uslova za prikljuĉenje BiH Evropskoj uniji. Relaksacija (poboljšanje) politiĉke situacije sigurno bi uvećala interes posebno stranih investitora i aktivirala znaĉajna sredstva predpristupne pomoći i olakšala kreditiranje bankarskim sredstvima pod povoljnim uslovima, posebno od WB, EBRD i EB. Pobojšanje makroekonomske stabilnosti u Federaciji BiH. Kljuĉni elementi te stabilnosti su, izmeĊu ostalog, nivo ekonomskog rasta, povećanje udjela investicija u GDP-u, smanjenje javne potrošnje, smanjenje platnog deficita, izbalansiranost budţeta, razvojna komponenta budţeta, smanjenje nezaposlenosti, smanjenje poreza i doprinosa i sl. TakoĊe, nereformisani penzioni, socijalni i sektor javne uprave uslovljavaju znaĉajan nivo javne potrošnje i vrše znaĉajnu presiju na budţet i makroekonomsku stabilnost na entitetskom i drţavnom nivou. Nisu definirane jasne strategija privrednog razvoja i razvoja najvaţnijih privrednih grana ni na drţavnom ni na federalnom nivou. Strategije najvaţnijih privrednih grana ukljuĉivo i industrijske strategije po industrijskim granama trebaju biti sastavni dijelovi privredne strategije Federacije BiH i jedinstvene strategije za Bosnu i Hercegovinu. Strategije trebaju uvaţiti interes Bosne i Hercegovine, interes ulagaĉa posebno stranih strateških sa jasno nabrojanim pogodnostima i komparativnim prednostima koje im se nude. Usvajanje direktiva i iskustava EU u javno – privatnom partnerstvu je preduslov za privatizaciju velike grupacije preduzeća. Neophodnost za poduzimanjem većeg broja mjera za zaustavljanje trenda rapidnog i znaĉajnog smanjenja drţavnog kapitala. Ekonomska zakonitost je da u preduzećima sa lošim poslovnim rezultatima dolazi do smanjenja obima privrednih aktivnosti, pogoršanja tehniĉko – tehnološkog i kadrovskog stanja i drugih parametara koji utiĉu na interes potencijalnih investitora. Mogućnosti za višeznaĉno restrukturiranje preduzeća (statusne promjene i promjene pravne forme, promjene unutrašnje organizacije, finansijsko restrukturiranje (u potrebnom obimu), kada je to uslov za uspješnost privatizacije, trebaju biti omogućene. 56 U velikom broju sluĉajeva, zbog ekonomsko–finansijskog, trţišnog, kadrovskog ili tehniĉko - tehnološkog stanja, firme se nalaze u bezizlaznoj situaciji iz koje izlaz nije moguć ni na bazi privatizacije niti drugih vidova investiranja. Definisanje jasnih ciljeva koji se ţele ostvariti privatizacijm mora biti praksa koja se primjenjuje za svako preduzeće posebno, a za preduzeća iz strateških sektora i vaţna preduzeća za privredu Federacije BiH ti ciljevi trebaju biti definisani sa duţnom paţnjom i po posebnim zakonskim rješenjima. Blokade procesa koje dolaze od rukovodnih struktura preduzeća koje veoma ĉesto podrţavaju i upravne strukture moraju biti eliminisane. Propisi iz oblasti privatizacije su veoma jasno i nedvosmisleno definirali nadleţnost u privatizaciji. Ipak, u praksi, odluke o privatizaciji donose općinska vijeća i kantonalne skupštine. Privatizacijske ponude nisu na odgovarajući naĉin najavljene. Oglašavanje prodaje u domaćim i inostranim medijima (zbog cijene su to najĉešće hrvatski mediji) nije dovoljno. Znaĉajnije prodaje moraju biti najavljene i putem DKP mreţe, dostavom ponude svim potencijalnim kupcima, putem stranih ambasada i sliĉno. Mogućnost davanja posebnih olakšica za investitore u specifiĉnim privrednim djelatnostima treba biti korištena u skladu sa zakonskim rješenjima i interesima Vlade Federacije BiH kada je to uslov za privatizaciju. Ove pogodnosti za kupce mogu biti sastavni dio privatizacijske ponude. Po principima potpune transparentnosti, praviĉnosti i konkurentnosti, priprema preduzeća za prodaju i postupak prodaje mora biti kvalitetnije pripremljen i voĊen. Pokretanje postupka prodaje bez procjene uspješnosti nije opravdano i šteti procesu. Nepripremljenost predmeta za prodaju zbog nepostojanja dokaza o vlasništvu, sudskih sporova, nepoznatih i skrivenih obaveza, nepravilno iskazivanih podataka u PBS i posebno pasivnom podbilansu, nerealne knjigovodstvene vrijednosti imovine i kapitala itd., najĉešće su limitirajući faktori za privatizaciju. Broj: 02-19-1804-1/11 Sarajevo, 23.05.2011. godine Direktor Enes Ganić 57
© Copyright 2024 Paperzz
