close

Enter

Log in using OpenID

4 - Vukmirović, S

embedDownload
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET U RIJECI
RIJEKA
INFORMACIJSKI SUSTAVI U MENADŽERSKOM ODLUČIVANJU
AGROKORA
SEMINARSKI RAD
Predmet: Informacijski sustavi za potporu odlučivanju
Mentor: prof. dr. sc. Slavomir Vukmirović
Studentice: Jelena Zlojutro 0066099591
Ivana Badurina 0081089702
Smjer: Međunarodno poslovanje, izvanredni studenti
Rijeka, studeni 2010.
SADRŽAJ
1. UVOD ............................................................................................................... 3
2. POJAM, DEFINICIJA I ZNAČAJKE INFORMACIJSKIH SUSTAVA
U FOKUSU MENADŽMENTA I ODLUČIVANJA ....................................... 4
2.1. POJAM INFORMACIJSKOG SUSTAVA ................................................................. 4
2.2. KVALITETA INFORMACIJSKOG SUSTAVA ........................................................ 4
2.3. KOMPONENTE INFORMACIJSKOG SUSTAVA ................................................... 6
2.4. CILJEVI INFORMACIJSKOG SUSTAVA ................................................................ 6
2.5. ODREDNICE MODERNIH INFORMACIJSKIH SUSTAVA .................................. 7
2.6. ODLUČIVANJE I VRSTE ODLUKA ........................................................................ 8
2.7. ELEMENTI MODELA INFORMACIJSKOG SUSTAVA ........................................ 9
3. OPĆENITO O AGROKORU ..................................................................... 11
3.1. POSLOVANJE KOMPANIJE AGROKOR .............................................................. 11
3.2. AGROKOROV RAZVOJ MANAGEMENTA ......................................................... 12
4. UPRAVLJANJE RESURSIMA PODUZEĆA ........................................... 13
5. SAP.................................................................................................................. 15
5.1. VJERODOSTOJNOST SAP ZNANJA KROZ PROGRAM CERTIFIKACIJE ....... 15
5.2. AGROKOR KONCERN ODABRAO SAP-OV POLOVNI INFORMACIJSKI
SUSTAV .................................................................................................................... 16
5.2.1. POSLOVNA VRIJEDNOST SAP INFORMATIČKE INFRASTRUKTURE . 17
6. ANKETA ........................................................................................................ 18
7. ZAKLJUČAK ................................................................................................ 34
8. LITERATURA .............................................................................................. 35
2
1. UVOD
Informacijski sustavi svuda su oko nas, pa i u najmanjim poslovnim subjektima.
Informatizacija (engl. informatization) je proces kojim se olakšava protok, spremanje i pristup
informacijama. Informatizacija bitno utječe na uspješnost upravljanja, omogučujući
donosiocima odluka dobar pregled podataka potrebnih za donošenje odluka. Uz taj proces,
izuzetno važni oblici informatizacije su organizacija i edukacija.
Organizacija omogućava da raspoloživa sredstva budu primjenjena svrhovito, dok edukacija
osposobljava donosioce odluka da u potpunosti koriste dostupne informacije, a izvršnim
radnicima omogućava da što veći dio svog posla prepuste strojevima.
Vrlo važan oblik informatizacije je i unapređenje komunikacije koje omogućava da obavijesti
trenutno budu dostupne svim zainteresiranim stranama bez obzira na fizičku udaljenost.
Informatizacija se bazira na formiranju, širenju i integraciji informacijskih sustava, sposobnih
za međusobnu razmjenu informacija. Svaki od sustava i podsustava funkcionira po pravilima
kibernetike, tj. uspostavljaju se povratne veze između pojedinih dijelova informacijskog
sustava.
Nakon kratkog osvrta na pojam informatizacije u poslovanju u nastavku ćemo prikazati
učinke i načine informatizacije u „ Agrokoru “ kao jednoj od najvećih privatnih kompanija u
Hrvatskoj kojoj su primarne djelatnosti proizvodnja i distribucija hrane i pića.
3
2. POJAM, DEFINICIJA I ZNAČAJKE INFORMACIJSKIH SUSTAVA
U FOKUSU MENADŽMENTA I ODLUČIVANJA
2.1. POJAM INFORMACIJSKOG SUSTAVA
Prema međunarodnoj federaciji za obradu informacija (kr. IFIP) informacijski se sustav može
definirati kao sustav koji prikuplja, pohranjuje, čuva, obrađuje i isporučuje informacije važne
za organizaciju i drušvo, tako da budu dostupne i upotrebljive za svakoga tko se želi njime
koristiti, uključujući poslovodstvo, klijente, osoblje i ostalo. Informacijski sutav se može
odrediti kao strukturirani , međusobno povezani kompleks ljudi, strojeva, procedura,
predviđen za generiranje kontinuiranog toka odgovarajućih informacija prikupljenih iz
unutarnjih i vanjskih izvora poduzeća, za uporabu istih, kao baze pri donošenju poslovnih
odluka.
www.e-obrazovanje.wikispaces.com
2.2. KVALITETA INFORMACIJSKOG SUSTAVA
Kvaliteta informacijskog sustava ovisi o slijedećim čimbenicima:
•
kvaliteti metodike razvoja (pristup, proces razvoja, metoda, tehnika i pomagala)
•
kvaliteti tehničke osnove (računalna oprema, komunikacijska infrastruktura)
•
kvaliteti programske opreme (OS, upravljanje bazama podataka, programska potpora)
•
dostignutoj organizacijskoj razini i kvaliteti korisnika.
Prvi od navedenih čimbenika od odlučujućeg je utjecaja na naredna tri i njemu treba obratiti
najveću pozornost. On u suštini određuje strategiju razvoja i uspješnosti informacijskog
sustava.
Metodološka osnova izgradnje informacijskih sustava obuhvaća inženjerstvo sustava,
programsko inženjerstvo i informacijsko inženjerstvo. Pristupi razvoju i izgradnji sustava
različiti su s obzirom na vrstu informacijskog sustava. Vrste informacijskih sustava prikazane
su na narednoj slici.
4
Slika 1. Vrste informacijskih sustava
Izvor: http://www.informatika.buzdo.com/s870.htm
Između pojedinih vrsta ne postoje oštre granice, a programska potpora koja ih prati obično
objedinjuje više dijelova. Vrlo učinkovita programska potpora su LOTUS-NOTES
programski proizvodi, te njihov poznati dio nazvan LOTUS-DOMINO.
U današnjoj praksi najčešće je u uporabi podsustav za izradu dokumenata i elektronička pošta
dok su ostali segmenti u svim vrstama sustava gotovo zanemareni. Uspješna poduzeća i
ustanove imaju u primjeni gotovo sve navedene vrste.
Suština projektiranja informacijskog sustava je njegovo modeliranje. Pristupi u procesu
modeliranja informacijskog sustava vrlo su raznoliki, ali svi se u osnovi pri razvoju zasnivaju
na postupnosti prikazanoj prema slici 2.
5
Slika 2. Razvoj informacijskog sustava
Izvor: http://www.informatika.buzdo.com/s870.htm
Raznolikost u pristupu ovisi o mnogo čimbenika, a koji pristup odabrati ovisi o zatečenoj
situaciji. Ako ne postoji nikakva fizička oprema krenuti će se od vrha trokuta, ako pak
nekakva oprema već postoji krenuti će se sa dna trokuta uvažavajući mogućnosti fizičke
opreme. Po prelasku na narednu fazu uvijek se vrše prema potrebi korekcije prethodne
temeljem stjecanja novih saznanja ili uvođenja novih zahtijeva. Dakle interaktivna povezanost
između faza u razvoju sustava uvijek je prisutna.
2.3. KOMPONENTE INFORMACIJSKOG SUSTAVA
Jezgrenu strukturu informacijskog sustava čine: sklopovska oprema (hardver), programska
oprema (softver), ljudski potencijali (lajfver). Hardver je materijalna osnovica koju tvore
informacijske tehnologije, npr. elektronička računala, radne stanice, modemi, fizičke linije,
kablovi. Softver čine nematerijalni elementi u obliku programskih rješenja i paketa, rutina ili
metoda na kojima se temelji primjena hardvera. Lajfver su informacijski djelatnici, ljudi koji
rade s informacijskim tehnologijama, od profesionalnih informatičara do krajnjih korisnika.
Često se koriste proširene sistematizacije, prema kojima su uz hardver, softver i lajfver
osnovne komponente: organizacijski postupci (orgver), komunikacijski resursi (netver),
podatkovni resursi (dataver). (Vukmirović, Čapko 2009;4)
2.4. CILJEVI INFORMACIJSKOG SUSTAVA
Proces postavljanja ciljeva informacijskog sustava provodi se putem dva temeljna pristupa a
to su: pristup odozgo prema dolje (eng. top down prisup, od strateških prema operativnim
6
razinama), pristup odozdo prema gore (eng. bottom up pristup, od operativnih prema
strateškim razinama).
Ciljevi informacijskog sustava mogu se definirati na temelju poslovnih ciljeva (Vukmirović,
Čapko 2009;16 prema Buble 2000;145):
1. PROFITABILNOST – analizira se informacijskog sustava na rast prihoda, smanjivanje
troškova.
2. TRŽIŠNA POZICIJA ( UDIO NA TRŽIŠTU ) – ovaj cilj je najvažniji preduvjet da se
ostvari prvi cilj, profit.
3. OČUVANJE I RAZVIJANJE FINANCIJSKIH RESURSA – zadaća ovog cilja je analiza
raspoloživog kapitala, mogućnost povećavanja rezervi i transformiranje udjela nekretnina u
svrhu jačanja mobilnosti kapitala.
4. PROIZVODNOST – analiza realizacije planova proizvodnje u cjelini i po djelatniku u
kvaliteti i kvantiteti.
5. RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA – informatičko osposobljavanje menadžerskih i
djelatničkih struktura u korištenju suvremenih informacijskih tehnologija jača njihovu
zainteresiranost za povećanje doprinosa poslovnom rezultatu i povećava učinkovitost
organizacijske strukture poslovnog sustava.
6. INOVACIJA – kreiranje novih proizvoda i usluga, bolja strategija marketinga, nova tarifna
politika i ostale inovacije u skladu sa tržišnom situacijom
7. KVALITETNO POVEZIVANJE SA OKRUŽJEM – uporaba otvorenih informacijskih
sustava temeljenih na suvremenoj informacijskog i komunikacijskoj tehnologiji koji trebaju
omogućiti kvalitetnije povezivanje.
7
2.5. ODREDNICE MODERNIH INFORMACIJSKIH SUSTAVA
U skladu s novim promišljanjima modificiraju se i nadograđuju definicije informacijskih
sustava za potporu odlučivanju. (Turban, 2007; 88.) definira informacijski sustav za potporu
odlučivanju kao pristup ili metodologiju za potporu procesu odlučivanja pri čemu se koristi
interaktivni, fleksibilni, adaptivni sustav temeljen na računalu i aplikativnoj programskoj
potpori usmjerenoj za potporu rješavanja specifičnih slabo strukturiranih i nestrukturiranih
problema menadžerskog odlučivanja.
Menadžeri koji donose odluke mogu i aktivno koristiti informacijski sustav za potporu
odlučivanju, što znači da menadžer inicira svaku instancu uporabe i ima potpunu kontrolu pri
uporabi informacijskog sustava u cjelokupnom procesu odlučivanja. Moderni informacijski
sustav podržava učenje tako da menadžeri tijekom njegove uporabe istodobno uče o
mogućnostima informacijskog sustava u potpori odlučivanju. Na taj način informacijski
sustav pomaže osposobljavanju menadžera za bolje i učinkovitije korištenje performansi u
rješavanju problema u budućim situacijama. (Vukmirović i Čapko, 2009., prema Alter, 1980;
Bidgoli, 1989; Keen i Scott Morton; 1978; Mallach, 1994; Marakas, 1999; Turbam 1990;
Turban i Aronson, 1998.).
Moderan informacijski sustav, orijentiran rješavanju strateških i taktičkih problema
odlučivanja konstruiran je tako da se fleksibilno i adaptivno može prilagodavati potrebama
menadžera u skladu s učestalim i intenzivnim promjenama u okružju koje utječu na povećanje
složenosti uvjeta u kojima se donose odluke. Takav informacijski sustav omogućava
jednostavnu uporabu pri čemu menadžeri mogu u određenoj mjeri i samostalno razvijati i
modificirati informacijske sustave za potporu odlučivanju. Strateški orijentiran informacijski
sustav za potporu odlučivanju je konstruiran tako da se fleksibilno i adaptivno može
prilagođavati potrebama menadžera.
2.6. ODLUČIVANJE I VRSTE ODLUKA
Odlučivanje je kognitivni proces koji se sastoji od prepoznavanja problema i biranja mogućih
rješenja koja vode do nekog željenog stanja. Menadžersko poslovno odlučivanje ovisi o razini
menadžmenta na kojoj se donosi odluka, pa tako u vrste odluka spadaju strateške, taktičke i
operativne odluke.
8
Slika 3. Vrste odluka i razine menadžmenta
Izvor:http://web.efzg.hr/dok//OIM/dtipuric//2%20Vrste%20odluka,%20stilovi%20i%20pristu
pi%20odlu%C4%8Divanju%20-2009.pdf
2.7. ELEMENTI MODELA INFORMACIJSKOG SUSTAVA
1. Model podataka:
Modelom podataka definiraju se podaci informacijskog sustava. Podacima se simbolički
prikazuju stvarni elementi poslovnog sustava. Tako se npr.jedan proizvod opisuje sljedećim
podacima: šifrom, nazivom, cijenom proizvoda itd. koji će bit zabilježeni u bazi podataka.
2. Model procesa (model funkcija):
Model procesa opisuje procese odnosno funkcije kojima se mijenaju podaci informacijskog
sustava. Podaci se u informacijskom sustavu mogu mijenjati programima. Tako je npr. ispis
računa proces, izveden u obliku računalnog programa, kojim se ispisuje račun za kupljenu
robu.
9
3. Model izvršitelja:
Model izvršitelja opisuje sve izvršitelje potrebne za rad informacijskog sustava: tehničku
opremu, programsku opremu, ljude izvršitelje poslova u informacijskom sustavu i
organizaciju svih komponenata u skladnu cjelinu.(Čerić et. al.,1998;42-43)
10
3. OPĆENITO O AGROKORU
Agrokor koncern najveća je privatna kompanija u Hrvatskoj i jedna od najjačih kompanija u
jugoistočnoj Europi s konsolidiranim prihodom od prodaje od gotovo 28 milijardi kuna
ostvarenim u 2008. godini i s gotovo 40.000 zaposlenika.
Unutar Agrokor koncerna, kojem su primarne djelatnosti proizvodnja i distribucija hrane i
pića te maloprodaja, između ostalih posluju i najveći hrvatski proizvođač mineralne vode Jamnica, sladoleda - Ledo, ulja, margarina i majoneze - Zvijezda, najveća hrvatska mesna
industrija - PIK Vrbovec, zatim Belje - najveći poljoprivredno-industrijski kapacitet u
Hrvatskoj, Kao i vodeći maloprodajni lanac Konzum.
Tijekom sada već 30 godina postojanja, Agrokor je od male obiteljske tvrtke za proizvodnju i
prodaju cvijeća, zahvaljujući jasnoj poslovnoj viziji, striktno provođenoj strategiji i
promišljenom investiranju uspio izrasti u vodeći prehrambeno-trgovački koncern na tržištu
regije.
Liderske pozicije Agrokorovih kompanija izražene su visokim tržišnim udjelima pa Ledo tako
zauzima 80% hrvatskog tržišta sladoleda, Zvijezda čvrsto drži 83% tržišta margarina dok
Jamnica dominira tržištem mineralnih i izvorskih voda u Hrvatskoj sa 82%, odnosno 58,7%.
Postigavši i učvrstivši takve neupitne liderske pozicije na tržištu Hrvatske u svim svojim
glavnim djelatnostima, Agrokor je krenuo dalje prema postizanju svog strateškog cilja
ostvarivanja ključne i dugoročno stabilne pozicije u regiji.
Pored kompanija iz Hrvatske, Agrokor koncern sastoji se i od kompanija iz regije pridruženih
tijekom nekoliko proteklih godina; iz BIH to su Ledo Čitluk, Sarajevski kiseljak i Velpro
Sarajevo, zatim Dijamant, Frikom i Idea iz Srbije, te Ledo i Fonyodi iz Mađarske.
3.1. POSLOVANJE KOMPANIJE AGROKOR
Ključne strategijske odrednice Koncerna i u narednom razdoblju ostaju razvoj onih djelatnosti
u kojima može zadržati ili preuzeti vodeću ulogu, širenje portfelja robnih marki i rast njihovih
tržišnih udjela, stalno povećanje izvoza te jačanje ukupne pozicije u regiji s ciljem izrastanja u
vodeću regionalnu kompaniju.
11
3.2. AGROKOROV RAZVOJ MANAGEMENTA
U Agrokoru nova ekonomija traži nove alate. Tako njihov management razvija i usvaja nove
vještine u upravljanju poslovnim procesima, ljudima, vremenom. Kroz ruku (eng. ARM)
programa podižemu razinu sposobnosti upravljanja te povećavamo efikasnost u radu
managementa. Program pospješuje implementaciju poželjne managerske prakse kroz sustavno
i kontinuirano usavršavanje svih razina managementa. U stručnim radionicama management
aktivno participira u samom izvođenju. Spomenut ćemo samo neke od područja koja su
zastupljena u ARM programu: leadership, delegiranje, motivacija, upravljanje timom,
upravljanje
promjenama,
upravljanje
vremenom,
upravljanje
ljudskim
resursima,
pregovaranje, poslovno planiranje, vođenje sastanaka, računovodstvo i financije za
nefinancijaše, upravljanje projektima i dr.
12
4. UPRAVLJANJE RESURSIMA PODUZEĆA
Radi stvarne konkurentnosti, proizvodne kompanije moraju svoje proizvode isporučiti brzo,
ekonomično i na vrijeme. Skupina poslovnih procesa objedinjenih pod imenom Upravljanje
resursima poduzeća (eng. Enterprise Resource Planning, kr. ERP) dokazala se kao ključan
alat u ostvarenju ovih ciljeva. ERP nudi sredstva za učinkovito upravljanje potrebnim
resursima: materijalom, radom, opremom, alatima, tehničkim uvjetima, prostorom i
vremenom. Imati usklađen set resursa, u pravo vrijeme i u pravoj količini, ključno je za
ekonomičan i brz odgovor na zahtjeve kupca.
Posebno treba naglasiti da ERP nije računalni sustav. ERP je ljudski sustav koji je omogućen
računalnim sustavima. Često se softverski paketi za obradu transakcija nazivaju ERP-om. To
je pogrešno. Ispravno bi bilo zvati ih Gospodarski softver (eng. Enterprise software, kr. ES)
jer ti paketi podržavaju i čine mogućim učinkovito planiranje i upravljanje resursima, ali
realnost je da ga oni zapravo ne rade umjesto nas. Upravljanje resursima poduzeća jest i
uvijek će biti ljudski posao. ERP je sustav, skupina poslovnih procesa koji možemo opisati
kao:
•
komplet alata za upravljanje na razini kompanije koji uravnotežuje potražnju i opskrbu
•
sadrži sposobnost povezivanja kupaca i dobavljača u jedinstven lanac opskrbe,
•
pruža visok stupanj integracije među funkcijama prodaje, marketinga, proizvodnje,
operacija, logistike, nabave, financija, razvoja novih proizvoda i upravljanja ljudskim
resursima te zato
•
omogućava da ljudi vode posao ostvarujući visoku razinu usluga kupcima i
produktivnosti, uz istovremeno smanjenje troškova i zaliha.
Suvremeni ERP (ERM i/ili ERP II) usmjeren je na uređenje svih unutarnjih procesa,
uključujući:
1. Upravljanje, odlučivanje i komunikaciju, pa se govori o ERM sustavima
2. Integraciju procesa s okruženjem (povezivanje s poslovnim partnerima, pa se govori o ERP
II sustavima)
(Vukmirović, Čapko 2009;71 prema Ćurko 2007.)
13
Cilj je sustava za planiranje poslovnih resursa (kr. ERP) objedinjavanje svih podataka
(informacija) i procesa u organizaciji i na taj način povezivanja svih dijelova i funkcija u
jedinstveni sustav, koji može podjednako dobro informacijski posluživati sve dijelove i cijelu
organizaciju, zadovoljavajući u potpunosti njihove informacijske potrebe. ERP sustave i
metodiku posebno rado prihvaćaju velike tvrtke s dugogodišnjim iskustvom tržišnog vodstva
na svom dijelu tržišta u uvjetima tradicionalnog poslovanja.
U velikim tvrtkama ERP sustavi ubrzavaju komunikaciju, unificirajuci njihove procese,
distribuciju i analizu informacija te omogućuju razmjenu informacija diljem tvrtkinih
podružnica. No ERP nije ograničen samo na velike tvrtke, već je tu čitav niz tvrtki koje svoje
poslovanje zasnivaju na Internetu. (Vukmirović, Čapko, 2009; 71 prema Kalakota, Robinson,
2002; 268).
14
5. SAP
SAP je vodeći svjetski proizvođač poslovnog softvera*. Trenutno, više od 34.600 korisnika u
više od 120 zemalja koristi SAP-ove aplikacije – od rješenja koja odgovaraju na potrebe
malih i srednjih tvrtki do poslovnih rješenja za velike i globalne korporacije. SAP-ov softver,
pokretan SAP NetWeaver platformom koja omogućuje inovaciju i poslovne promjene,
pomaže tvrtkama diljem svijeta u poboljšavanju odnosa s korisnicima, povećanju suradnje s
poslovnim partnerima i u kreiranju učinkovitosti diljem svojih nabavnih lanaca i poslovnih
operacija. SAP-ov portfelj rješenja podržava jedinstvene poslovne procese u više od 25
industrija, uključujući visoke tehnologije, maloprodaju, financijske usluge, zdravstvo i javni
sektor. Sa podružnicama u više od 50 zemalja, SAP je kotiran na nekoliko burzi, uključujući
Frankfurtsku i Njujoršku burzu, pod simbolom "SAP".
(Dodatne informacije na www.sap.com i www.sap.hr)
(*) SAP definira poslovni softver kao cjelinu koja sastoji od sustava za upravljanje resursima
poduzeća i s njim povezanih aplikacija poput upravljanja nabavnim lancem, upravljanja
odnosa s korisnicima, upravljanja životnim ciklusom proizvoda i upravljanja odnosa s
dobavljačima.
Sva prava pridržana. SAP, R/3, mySAP, mySAP.com, xApps, xApp, SAP NetWeaver, kao i
drugi SAP-ovi proizvodi i usluge spomenuti te njihovi logotipi zaštitni su znakovi ili su
registrirani zaštitni znakovi poduzeća SAP AG u Njemačkoj te u nekoliko drugih zemalja
širom svijeta. Nazivi svih drugih proizvoda i usluga koji se spominju zaštitni su znakovi
njihovih poduzeća. Podaci sadržani u ovome dokumentu služe samo u informativne svrhe.
Specifikacije proizvoda mogu se razlikovati od države do države.
http://www.sap.com/croatia/press.epx?pressid=6786
5.1. VJERODOSTOJNOST SAP ZNANJA KROZ PROGRAM CERTIFIKACIJE
Zbog sve većih zahtjeva tržišta za certificiranim SAP konzultantima, nastavljamo inicijativu
certificiranja SAP-ovih konzultanata u Hrvatskoj koju smo pokrenuli krajem 2006. godine.
Od tada je u SAP certifikaciji uspješno sudjelovalo više od 250 stručnjaka i konzultanata.
15
Prednosti certifikacije za Korisnike:
•
Identifikacija kvalificiranih partnera prema vodećim svjetskim standardima.
•
Pomoć pri planiranju resursa za nove implementacijske projekte.
•
Osposobljavanje kritične količine znanja unutar organizacije za optimizaciju SAPovog sustava.
•
Smanjenje rizika na projektima i smanjenje cjelokupne investicije.
•
Povećanje nivoa usluga uz pomoć certificiranih resursa sa dokazanim i provjerenim
sposobnostima.
•
Prednosti certifikacije za Partnere
•
Stjecanje novih korisnika.
•
Kroz usavršavanje znanja i vještina konzultanata, povećava se zadovoljstvo korisnika.
•
Jačanje tržišne pozicije kao SAP-ov partner.
•
Razvoj karijere konzultanta u svrhu zadržavanja ljudskog kapitala.
http://www.sap.com/croatia/services/sap_certifikacija/index.epx
5.2. AGROKOR KONCERN ODABRAO SAP-OV POLOVNI INFORMACIJSKI
SUSTAV
Agrokor koncern, kao regionalni lider u proizvodnji hrane i pića te maloprodaji, kvalitetu
svog poslovanja održava maksimalnom na svim razinama, a posebnu pažnju polaže na
ulaganja u tehnologiju i informatizaciju. Sukladno tome, pokrenut je projekt izbora i uvođenja
najsuvremenijeg informacijskog sustava u cilju postizanja višeg stupnja integracije i
cjelovitosti, standardizacije procesa rada i poslovne prakse, te kvalitetnijeg upravljanja
cjelokupnim poslovanjem.
Prilikom potpisa Ugovora gospođa Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica za
strategijske poslovne grupe, istaknula je kako je Agrokoru za ostvarivanje vrhunskih
poslovnih rezultata neophodna najbolja informatičko-tehnološka podloga, a upravo SAP
pruža optimalno rješenje za sve Agrokorove kompanije. Primjena suvremenih SAP-ovih
rješenja omogućit će Agrokoru održanje prednosti na sve konkurentnijem tržištu regije, dok
će SAP-u suradnja s vodećom regionalnom kompanijom omogućiti da se još snažnije etablira
na ovome tržištu. Budući da se radi o višegodišnjem ugovoru, namjera je da se
implementacija SAP-a u prvoj fazi provede unutar Konzuma, a u narednim godinama u svim
ostalim kompanijama. Gospodin Igor Dropulić, direktor SAP-a d.o.o. nadovezao se rekavši:
16
"Iznimno mi je zadovoljstvo što je vodstvo Agrokora prepoznalo SAP kao strateški važnog
partnera za svoj razvoj. Ugovorena strateška suradnja s Agrokorom za SAP dugoročno
predstavlja jedan od najvažnijih razvojnih projekata na hrvatskom tržištu te na tržištu regije.
Za sve nas u SAP-u u Hrvatskoj ova suradnja znači veliku čast, obvezu i priliku za realizaciju
izazovnog poslovnog projekta. Želimo našim budućim korisnicima aktivno pomoći da
uspješno implementiraju naš sustav te na taj način ostvare održive kompetitivne prednosti u
svome poslovanju. Tu prvenstveno mislim na povećanje efikasnosti i kvalitete poslovnih
procesa koje implementacija SAP-ova sustava donosi. Uspijemo li zajedno u našoj namjeri, u
što sam osobno apsolutno uvjeren, koristi za obje partnerske strane, potpisnice ovog Ugovora,
bit će iznimne."
"Hrvatsko tržište posljednjih godina postalo je stabilno i vrlo snažno. Tvrtke poput Agrokora,
koje predstavljaju izniman postotak u održivosti tržišne kompetitivnosti Republike Hrvatske,
razvijaju se sukladno modernim smjernicama sličnih korporacija u svijetu. Samo pravilno
utvrđeno strateško usmjerenje može održavati vodstvo u poslovanju. Stoga nam je izuzetno
drago što se vodeća hrvatska korporacija - Agrokor, odlučila za unaprjeđenje poslovnog
sustava upravo sa SAP-om. Kako je SAP predvodnik u svijetu upravo sa upravljanjem
resursima poduzeća (eng. Enterprise Resouce Planning, kr. ERP) rješenjem, potpisani ugovor
osnažit će kompetencije obiju tvrtki. Drago mi je što osobno mogu sudjelovati na današnjem
svečanom potpisivanju ugovora te sam uvjeren u uspjeh našeg partnerstva" izjavio je g. Bernd
Kraus, direktor SAP-a za Jugoistočnu Europu i Bliski istok.
5.2.1. POSLOVNA VRIJEDNOST SAP INFORMATIČKE INFRASTRUKTURE
Agrokoru je trebalo informatičko rješenje koje može pratiti brzi rast tvrtke, u Hrvatskoj i
regiji, te ono koje se može brzo lokalizirati na svakom tržištu na kojem kompanija posluje. Za
odluku je bila važna i prisutnost podrške u svim zemljama u kojima Agrokor radi.
17
6. ANKETA
Agrokor koncern najveća je privatna kompanija u Hrvatskoj i jedna od najjačih kompanija u
jugoistočnoj Europi s konsolidiranim prihodom od prodaje od gotovo 28 milijardi kuna
ostvarenim u 2008. godini i s gotovo 40.000 zaposlenika.
Unutar Agrokor koncerna, kojem su primarne djelatnosti proizvodnja i distribucija hrane i
pića te maloprodaja, između ostalih posluju i najveći hrvatski proizvođač mineralne vode,
sladoleda, ulja, margarina i majoneze, najveća hrvatska mesna industrija Vrbovec te najveći
poljoprivredno-industrijski kapacitet u Hrvatskoj kao i vodeći maloprodajni lanac Konzum.
U Agrokoru nova ekonomija traži nove alate. Tako njihov management razvija i usvaja nove
vještine u upravljanju poslovnim procesima, ljudima, vremenom. Kroz ruku (eng. ARM)
programa podižemu razinu sposobnosti upravljanja te povećavamo efikasnost u radu
managementa. Program pospješuje implementaciju poželjne managerske prakse kroz sustavno
i kontinuirano usavršavanje svih razina managementa.
Agrokor koncern, kao regionalni lider u proizvodnji hrane i pića te maloprodaji, kvalitetu
svog poslovanja održava maksimalnom na svim razinama, a posebnu pažnju polaže na
ulaganja u tehnologiju i informatizaciju. Sukladno tome, pokrenut je projekt izbora i uvođenja
najsuvremenijeg informacijskog sustava u cilju postizanja višeg stupnja integracije i
cjelovitosti, standardizacije procesa rada i poslovne prakse, te kvalitetnijeg upravljanja
cjelokupnim poslovanjem.
Agrokoru je trebalo informatičko rješenje koje može pratiti brzi rast tvrtke, u Hrvatskoj i
regiji, te ono koje se može brzo lokalizirati na svakom tržištu na kojem kompanija posluje. Za
odluku je bila važna i prisutnost podrške u svim zemljama u kojima Agrokor radi.
Iz svega navedenog, odlučile smo uzeti Agrokor kao predmet analize informatizacije
poduzeća.
Povodom uspješne suradnje SAP-a Hrvatske i Agrokora d.d. provedena je anketa sa
Tomislavom Lučićem, izvršnim potpredsjednikom Agrokora za financije. Nakon uspješne
18
implementacije SAP R/3 sustava te upgradea na mySAP.com platformu prirodno je da se
Agrokor na razini čitave korporacije sve više okreće poslovanju preko Interneta.
Nakon uspješno provedene ankete s našim sugovornikom, donosimo slijedeće zaključke:
Najvažnijim kriterijem za izbor novog informacijskog sustava smatra se dugoročno smanjenje
rizika te, ono najvažnije, spremnost partnera na pružanje lokalne inačice softvera u svim
zanimljivim državama uz osiguranje kvalitetne lokalne podrške
U izradi Koncerna, najveći napor predstavljat će izrada sučelja prema ostalim komponentama
informacijskog sustava
Budući da Agrokor ima dosta iskustava u istodobnoj implementaciji softvera u više
kompanija, gospodin Lučić napominje da se ne očekuju neki novi problemi.
Agrokor ima jasne radne procedure, osposobljene stručnjake te razvijen proces upravljanja
promjenama u području ICT infrastrukture i poslovnih procesa
Za prvu instalaciju mySAP Business Suite platforme, Agrokor je izabrao Konzum, budući da
je u toj tvrtki najizraženija poslovna potreba za sustavom i partnerom te će, kao najveća tvrtka
unutar Koncerna, ostvariti najbrže učinke
Prvom implementacijom će se definirati standardi za poslovne procese iz područja financija
koji će se primijeniti u svim drugim kompanijama te olakšati integraciju podataka na razini
cijelog Agrokora.
Na samom kraju, jako smo zadovoljne podacima koje je iznio gospodin Lučić te smatramo da
će ovom anketom biti pobliže pojašnjeni planovi Agrokora u daljnjoj budućnosti.
19
Katedra za Informatiku
Ekonomski fakultet Rijeka
ANKETNI UPITNIK O ČIMBENICIMA RAZVOJA
INFORMATIZACIJE POSLOVNOG SUSTAVA U FUNKCIJI
POVEĆANJA USPJEŠNOSTI POSLOVANJA PODUZEĆA
Katedra za Informatiku Ekonomskog fakulteta u Rijeci provodi istraživanje o
čimbenicima
razvoja informatizacije poduzeća i učincima informatičkih tehnologija na
uspješnost poslovnog sustava.
U anketi se analizira informatizacija poduzeća za 2009. godinu. Anketa je u privitku
pod nazivom
anketainfoteh09.doc.
Rezultati istraživanja će se moći usporediti s
rezultatima istog istraživanja informatizacije koje je provedeno prošle godine. U privitku je i
dokument s rezultatima istraživanja za 2008. godinu pod nazivom rezultatinfo08.doc.
Ispunjene ankete možete poslati na e-mail adresu: [email protected]
Rezultati ankete će se koristiti za znanstvena i stručna istraživanja. Svim sudionicima
ankete bit će prezentirani rezultati istraživanja uz popratna objašnjenja i komentare.
Rezultati istraživanja generirat će i informacije o optimalnoj uporabi informatičkih
tehnologija u funkciji stvaranja dodane vrijednosti, ostvarenju poslovnih ciljeva i potpori
ostvarenju planiranih poslovnih učinaka. Za svako poduzeće koje sudjeluje u anketi, odnosno
za sve sudionike anketnog istraživanja, koji budu zainteresirani, bit će dostavljeni i
detaljni rezultati istraživanja s prikazanim korelacijama između komponenti informatičkih
tehnologija, vrsta računalnih aplikacija za potporu poslovnim procesima i njihovih učinaka na
poslovne ciljeve.
U anketi su u tablicama 1., 2 i 3. navedeni čimbenici razvoja informatizacije
poslovnog sustava i rubrike u kojima u kojima ocjenjujete (upisom ocjene od 1 do 5) u kojoj
se mjeri navedeni čimbenici koriste u Vašem poduzeću.
Također, možete anketni upitnik popuniti ocjenjivanjem čimbenika na primjeru nekog
od poduzeća kojem pomažete u razvoju ili uporabi informacijskih sustava (ili omogućavate
usluge hardverske ili softverske potpore), ukoliko smatrate da bi to poduzeće bilo
reprezentativno. U tom slučaju ne morate (ali i možete) navesti naziv tog poduzeća nego uz
oznaku Objektno poduzeće (na slijedećoj stranici) možete staviti oznaku XY.
Pri popunjavanju ankete možete iznositi vlastite prijedloge i mišljenja ili ostaviti
pitanje ili rubrike nepopunjene.
Naziv poduzeća (*) KONCERN AGROKOR d.o.o.
Odjel (sektor, organizacijska jedinica) (*) financijska služba
Radno mjesto (**) izvršni potpredsjednik za financije i kontrolu
E-mail adresa (***) [email protected]
Web adresa (**) www.agrokor.hr
Objektno poduzeće (**) ___________
Ime i prezime studenata koji anketiraju i naziv grupe:
JELENA ZLOJUTRO i IVANA BADURINA
21
U I skupini pitanja potcrtajte (ili poboldajte) jednu od ponuđenih opcija
(ili više opcija, ovisno o pitanju)
1 Prosječan godišnji prihod Vašeg poduzeća (u milijunima Kn)
A) do 1 mil
B) 1 do 5 mi .C) 5 do 20 mil. D)
E) 50 do 100 mil
20 do 50 mil.
F) preko 100 mil (novčana jedinica je u Kn).
2. Broj instaliranih računala
A) do 5 B)
5 do 10 C)
10 do 20 D) 20 do 50 E) > 50
3. Prosječno ulaganje u izgradnju hardvera i softvera 2007. godine
(u tisućama kn)
A) < 25 B)
D) 100 do 150
25 do 50 C) 50 do 100
E) > 150
4. Vrste korištenog softvera
A) MS Office B) Open office C) Naručene aplikacije
D) Specijalizirane aplikacije
E) Nešto drugo
5. Korišteni internet servisi
A) E-mail
B) Videokonferencije.
C) Internet telefonija
D) Forumi
E) Internet bankarstvo
F) Web
6. Učestalost edukacija djelatnika
A) 1 puta godišnje B) 2 puta godišnje
D) 5-6 puta godišnje
C) 3-4 puta godišnje
E) nikada
7. Vrste internet service providera
A) T - com
B) Iskon
C) Carnet
D) Optima
E) nešto drugo
8. Način oglašavanja
internet
TV
radio
novine
nešto drugo
ne znam
9. Održavanje računalne opreme
A) djelatnik B) vanjski suradnik
C) kombinirano
22
10. Voditelj razvoja informatizacije Vašeg poslovnog sustava je
A) osoba iz Vašeg IT odjela B) osoba iz nekog drugog odjela Vaše tvrtke
C) osoba iz druge tvrtke
D) ostalo (navedite) __
11. Vrlo značajnu ulogu u razvoju Vašeg informacijskog sustava ima:
A) voditelj Vašeg IT odjela B) voditelj nekog drugog odjela Vaše tvrtke
C) voditelj informatičke ili druge vanjske tvrtke D) konzultant
12. Informacijska služba u Vašem poslovnom sustavu je:
A) poseban odjel
B) podsustav nekog od odjela poduzeća (financijsko-računovodstvenog,
istraživačko-razvojnog...)
13. Razvoj aplikacija za potporu poslovnih procesa u Vašem poduzeću izvodi:
A) informacijski odjel i profesionalni informatičari u suradnji s menadžmentom i djelatnicima
Vašeg poduzeća
B) specijalizirane informatičke tvrtke C) kombinirano
14. Da li postoji strateški plan razvoja informacijskog sustava Vašeg poduzeća ?
DA
NE
15. Plan razvoja informacijskog sustava je dio strategije Vašeg poslovnog sustava ?
DA
NE
16. Razvoj Vašeg informacijskog sustava i njegovo funkcioniranje utječe na oblikovanje i
provođenje poslovne strategije Vašeg poduzeća
A) DA
B) Djelomično
C) Ne
17. Zaokružite slovo ispred poslovnih funkcija koje su kvalitetno podržane računalnim
aplikacijama, a za funkcije koje su djelomično podržane računalnim aplikacijama stavite
znalk kvačice.
A) financije B) računovodstvo C) kontroling D) proizvodnja E) prodaja
F) marketing G) nabava H) upravljanje ljudskim potencijalima
I) istraživanje i razvoj J) ostalo ___________
18. Posjeduje li Vaša tvrtka ERP – sustav za planiranje resursa poduzeća?
DA
NE
23
19. Ako posjedujete ERP sustav, to su moduli ERP sustava iz područja:
A) financije B) računovodstvo C) kontroling D) upravljenja materijalima i sirovinama E)
logistika i upravljanje robnim tokovima F) prodaje G) proizvodnje H) istraživanje i razvoj
I) ostalo ____
U II skupini pitanja potcrtajte (ili poboldajte) jednu od ocjena:
(1-ne koristi se, 2-slabo, 3-djelomično, 4- značajno, 5-ključno, odlučujuće)
1. U kojoj mjeri postojeća informatička tehnologija i glavne poslovne aplikacije podržavaju
upravljanje i odlučivanje u Vašem poduzeću ?
1
2
3
4
5
2. Ocijenite u kojoj mjeri informacijska tehnologija podržava strateško upravljanje u Vašem
poslovnom sustavu:
1
2
3
4
5
3. Ocijenite prosječnu informatičku pismenost u Vašem poduzeću s motrišta temeljnih i
naprednih znanja i osposobljenosti za uporabu
Acces...)
1
2
MS Office programa (Word, Excel,
4
3
5
4. Ocijenite ulaganje Vaše tvrtke u informatičko osposobljavanje menadžera i djelatnikau:
1
2
3
4
5
5. Ocijenite razinu uporabe informacijske tehnologije u funkciji provođenja reinženjeringa i
reorganizacije poslovnih procesa:
1
2
3
4
5
6. Ocijenite razinu razvoja informacijskog sustava za potporu upravljanju i odlučivanju:
1
2
3
4
5
7. Ocijenite razinu razvoja sustava za potporu grupnom odlučivanju:
1
2
3
4
5
9. Ocijenite razinu razvoja informacijskog sustava za potporu oblikovanju i provođenju
strategije Vašeg poduzeća:
1
2
3
4
5
24
10. Ocijenite informacijski sustav u potpori integriranju poslovnih funkcija
1
2
4
3
5
11. Ocijenite s motrišta preciznosti, relevantnosti i potpunosti u kojoj mjeri informacijski
sustav u potpori menadžmentu osigurava:
a) Detaljne, precizne i kratkoročno usmjerene informacije 1
b) Agregirane, strateške i budućnosti usmjerene informacije 1
2
5
3 4
2 3
4
5
12. Ocijenite u kojoj mjeri Vaš informacijski sustav zadovoljava informacijske potrebe Vašeg
poduzeća pri generiranju relevantnih i potpunih informacija na razini:
a) unutar poslovnog sustava (generiranje internih podataka i informacija)
1
2
3
4
5
b) na razini povezivanja poslovnih jedinica, odnosno dislociranih organizacijskih jedinica
1
2
3
4
5
c) na razini poslovnog okruženja (prikupljanje i generiranje eksternih podataka i informacija
iz poslovnog okruženja) 1 2 3
4
5
U pitanjima od 1. do 3. upisom ocjene procjenjuje se kvaliteta i intenzitet uporabe
čimbenika informatizacije poduzeća (tablica 1.), kvaliteta i intentitet uporabe
računalnih aplikacija u informatizaciji poslovnih procesa (tablica 2.) i ostvarenje
učinaka informatizacije poslovnog sustava (tablica 3.)
1. U tablici 1. navedeni su čimbenici razvoja informatizacije poslovnog sustava i rubrike u
kojima u kojima ocjenjujete u kojoj se mjeri navedeni čimbenici koriste u Vašem poduzeću.
Također, možete ocjenjivati čimbenike na primjeru nekog od poduzeća kojima pomažete u
razvoju ili uporabi informacijskih sustava (ili omogućavate usluge hardverske ili softverske
potpore), ukoliko smatrate da bi to poduzeće bilo reprezentativno. U tom slučaju ne morate
(ali i možete) navesti naziv tog poduzeća nego uz oznaku Objektno poduzeće možete staviti
oznaku XY.
25
Čimbenici informatizacije poslovnog sustava su sistematizirani u četiri skupine:
1) čimbenici aplikativne softverske potpore,
2) čimbenici povezivanja informatičkih tehnologija i poslovnog sustava
3) čimbenici razvoja informacijskog sustava,
4) čimbenici informacijsko-tehnološke infrastrukture.
Skala ocjena je od 1 do 5 pri čemu manja ocjena pokazuje slabije korištenje čimbenika
(informatičke tehnologije) u poslovnom sustavu, a veća ocjena jače i intenzivnije korištenje
čimbenika informatizacije u poslovnom sustavu. U legendi je objašnjeno značenje ocjena
koje se upisuju u rubriku Korištenje. U Legendi 1. su navedeni opisi ocjena za razinu
korištenja čimbenika od najniže razine 1 do najviše razine 5.
Legenda 1. Opisi ocjena za ocjenjivanje razine korištenja čimbenika razvoja informatizacije
u poduzeću
•
Uopće se ne koriste i ne razmatra se mogućost njihova uvođenja
•
Ne koriste se, ali su u fazi uvođenja
•
Djelomično se koriste
•
Intenzivno se koriste na razini pojedinih poslovnih funkcija i procesa
•
Intenzivno se koriste na razini cjelokupnog (integriranog) poslovnog procesa
26
Tablica 1. Čimbenici informatizacije poslovnog sustava
RB
ČIMBENICI INFORMATIZACIJE POSLOVNOG SUSTAVA
Ocjena
RB Čimbenici aplikativne softverske potpore
Ocjena
1
Internet usluge u povezivanju unutar poslovnog sustava
5
2
Internet usluge u međuorganizacijskom povezivanju s drugim poduzećima
4
3
4
5
6
7
8
Korisnički orijentirane aplikacije uz mogućnost korisničkog razvoja aplikacija
(End User Computing)
4
Specijalizirane (namjenske) aplikacije za potporu poslovnih aktivnosti i procesa
5
Sustavi (aplikacije) za planiranje poslovnih resursa (ERP –Enterprise Resource
Planning)
5
Napredni sustavi planiranja poslovnih resursa (primjerice XRP za prošireno
planiranje, ERP II)
Sustavi
(aplikacije)
4
za
upravljanje
nabavnim
lancima
(Supply
Chain
Management)
5
Sustavi (aplikacije) za upravljanje vezama s kupcima (CRM – Customers
Relationship Management)
4
9
Sustavi za potporu odlučivanju (DSS)
5
10
Sustavi za potporu izvršnom menadžmentu (EIS)
5
11
Sustavi za potporu skupnom radu (GSS, GDSS)
5
12
Uporaba programa za jednostavne tablične kalkulacije (primjerice Excel)
5
13
14
15
16
Uporaba programa za tablične kalkulacije (primjerice Excel) u složenijim
poslovnim analizama (statističke, financijske, analitička obrada podataka...)
5
Korisnička uporaba programa za baze podataka (npr. Access)
4
Napredna uporaba programa za baze podataka (primjerice Access) u povezivanju
tablica, oblikovanju izvješća, analiziranju podataka iz okružja...)
5
Računalni alati za kvantitativne analize (primjerice specijalizirani programi ili
add-ins Excelovi alati kao što su Solver, Risk Simulation...)
4
RB Čimbenici povezivanja informatičkih tehnologija i poslovnog sustava
1
Menadžment i djelatnici razumiju ulogu IS-a i njegova doprinosa u poslovnom
sustavu
5
2
Organizacijsko učenje (upravljanje znanjem, interpretacije informacija...)
5
3
Organiziranje i pozicioniranje informacijske službe
5
27
4
5
Osposobljenost profesionalnih informatičara za razumijevanje poslovnih procesa
poduzeća i upravljanje računalnom potporom tim procesima
5
Razumijevanje uloge i učinaka informacijskog sustava na razini stavova i
ponašanja
5
6
Strateški orijentirano informatičko obrazovanje za menadžere
5
7
Uporaba informatičke tehnologije u funkciji reinženjeriinga
5
8
Uporaba IS u integriranju poslovnih funkcija
5
9
Upravljanje korisnički orijentiranim računalstvom
5
10
Usklađivanje razvoja informacijskih sustava i organizacijske strukture
5
11
Usklađivanje razvoja informacijskog sustava s poslovnom strategijom poduzeća
4
Tablica 2. Čimbenici informatizacije poslovnog sustava
RB
Čimbenici razvoja informacijskih sustava
Ocjena
1
Planiranje razvoja informacijskih sustava (IS)
5
2
Strateško planiranje razvoja informacijskih sustava
5
3
Metode poslovnog planiranja (BSP – Business System Planning)
5
4
Metode poslovnog reinženjeringa i preoblikovanja (BPR)
4
5
Strukturne metode razvoja informacijskih sustava
4
6
Objektne metode razvoja informacijskih sustava
4
7
Razvoj aplikacija na principu životnog ciklusa (Systems Development Life
Cycle)
4
8
Brzi razvoj aplikacija (Rapid Application Development) i prototipiranje
5
9
Razvoj i implementacija informacijske arhitekture
5
10
Analiza opravdanosti ulaganja u informacijski sustav
4
10
11
Metode mjerenja i definiranja odgovarajuće razine financiranja IS (optimalnog
ulaganja u razvoj informacijskog sustava)
4
Korištenje vanjskih usluga specijaliziranih informatičkih tvrtki u razvoju
informacijskih sustava (outsourcing)
5
12
Mjerenje učinkovitosti i produktivnosti informacijskog sustava
5
13
Razvoj ili uključivanje u globalne (međuorganizacijske ) informacijske sustave
4
14
Definiranost i uporaba standarda u razvoju softvera
5
15
Upravljanje ljudskim potencijalima u IT odjelu
5
16
Upravljanje postojećim aplikacijskim portfoljom
5
28
17
18
19
Elektronička razmjena podataka (EDI, EDIFACT)
5
Hipermedijalni jezici i vizualni mrežni programi u razvoju međuorganizacijskih
aplikacija
5
Kvaliteta integracije poslovnih baza i skladišta podataka, uredske
informatizacije i komunikacijskih tehnologija
4
20
Uporaba tehnologija skladišta podataka i on-line analitička obrada podataka
5
21
Implementacija i upravljanje informatizacijom uredskog poslovanja
5
22
Konfiguracija korisničkog sučelja (korisnički orijentirano sučelje)
5
Čimbenici informacijsko-tehnološke infrastrukture
1
2
Djelomično distribuirani sustavi
4
Fleksibilna i proaktivna informacijska infrastruktura sustava sklopovske, i
komunikacijske opreme
4
3
Standardi kvalitete softvera i sigurnost informacijskog sustava
5
4
Informacijska i komunikacijska infrastruktura
4
5
Integriranje postojećih aplikacija u novo okružje
4
6
Kompatibilnost, fleksibilnost i prenosivost softvera
4
7
Planiranje i upravljanje komunikacijskim sustavom
4
8
Planiranje i upravljanje računalnim mrežama
5
9
Razvoj i upravljanje distribuiranim sustavima
4
10
Uporaba otvorenih sustava i otvorenih standarda
5
11
12
Mobilno računalstvo (povezivanje mobitela, prijenosnih računala i ostalih
naprednih komunikacijskih uređaja u integralni informacijski sustav)
5
Sigurnost i zaštita informacijskog sustava
5
2. U ovom pitanju analiziraju se računalne aplikacije za potporu poslovnim procesima. U
tablici 2. navedeni su poslovni procesi, i desno od njih stupci u kojima se ocjenjuje razina
(stupanj) i kvaliteta informatizacije (pokrivenosti) poslovnih procesa računalnim aplikacijama
ili programima koje menadžeri i djelatnici koriste u upravljanju i izvođenju poslovnim
procesima. Kvaliteta i intenzitet uporabe računalnih aplikacija i informatičkih tehnologija
analizira se procjenom informatiziranosti poslovnih procesa.
Zaokružite u brojeve u rubrici RB za poslovne procesa koji su značajni za Vaše
poduzeće (ili Vašu organizacijsku jedinicu, radno mjesto). U rubrici Informatizacija u tablici
2. ocjenjuje se u kojoj mjeri je računalno podržan i informatiziran poslovni proces.
29
Skala ocjena je od 1 do 5, pri čemu manja ocjena pokazuje slabiju pokrivenost
logističkog procesa računalnim aplikacijama (manji stupanj informatizacije), a veća ocjena
pokazuje veći stupanj informatizacije poslovnog procesa. U rubrici Stupanj informatizacije
upišite ocjenu kojom procjenjujete u kojoj mjeri su informatizirani navedeni procesi u Vašem
poduzeću.
30
Tablica 2. Poslovni procesi i potpora računalnim aplikacijama
RB
POSLOVNI PROCESI
1.
2.
Planiranje i upravljanje robnim tokovima
3.
4.
5.
Planiranje i upravljanje nabavom
Planiranje i upravljanje prodajom
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
PLANIRANJE I UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM
TOKOVIMA
PREDVIĐANJE I UPRAVLJANJE POSLOVNIM
DOGAĐAJIMA
UPRAVLJANJE KVALITETOM PERFORMANSI
PROIZVODA I USLUGA
PROGNOZIRANJE ZAHTJEVA, POTREBA I
NARUDŽBI KUPACA
ODREĐIVANJE POTREBA KUPACA I POTREBNE
RAZINE USLUGE
Ocjena
Stupanj
informatizacije
4
4
5
5
5
Upravljanje inventarom
OBRADA NARUDŽBI
UPRAVLJANJE NARUDŽBAMA
ANALIZA I IZBOR LOKACIJA TVORNICA I
SKLADIŠTA
UPRAVLJANJE ZAHTJEVIMA, POTREBAMA I
NARUDŽBAMA KUPACA
ORGANIZACIJA I OPTIMIZACIJA
TRANSPORTNIH USLUGA
UPRAVLJANJE VEZAMA S KUPCIMA
UPRAVLJANJE USLUGAMA KUPCIMA
Upravljanje ljudskim potencijalima
Marketing
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ NOVIH PROIZVODA I
USLUGA
RAZVOJ I KOMERCIJALITACIJA PROIZVODA I
USLUGA
POTPORA OBRADI I ANALIZI DOKUMENATA U
POSLOVNIM PROCESIMA
4
4
4
5
4
4
5
5
5
5
Financijsko planiranje i analiza
31
3. U tablici 3. navedeni su učinci poslovnih sustava s motrišta utjecaja informatičkih
tehnologija na kvalitetu njihovog ostvarenja. U tablici 3. u stupcima desno od naziva učinaka
su rubrike u kojima u kojima ocjenjujete u kojoj mjeri informatizacija poslovnog sustava
utječe na ostvarivanje navedenih učinaka u Vašem poduzeću (stupac Ostvareno)
Skala ocjena je od 1 do 5, pri čemu je manja ocjena pokazuje manji utjecaj
informatizacije na učinke logističkih sustava, a veća ocjena pokazuje veći utjecaj
informatičkih tehnologija na ostvarenje učinaka logističkih sustava.
Legenda pokazuje značenje ocjena za ocjenjivanje utjecaja razvoja informatizacije na
učinke logističkog sustava.
1 – ostvareni utjecaj informatizacije na taj učinak nije značajan.
2 – ostvareni utjecaj informatizacije na taj učinak je djelomično (u manjoj mjeri) značajan
3 – ostvareni utjecaj informatizacije na taj učinak je djelomično (u većoj mjeri) značajan
4 – ostvareni utjecaj informatizacije na taj učinak je vrlo značajan
5 - ostvareni utjecaj informatizacije je izuzetno značajan i ključan za ostvarivanje tog učinka
32
Tablica 3. Učinci razvoja informatizacije poslovnog sustava
RB
Učinci informatizacije poslovnog sustava
Ocjena
1
Maksimiziranje profita
4
2
Minimiziranje troškova
5
4
Učvršćivanje postojećih i stvaranje novih veza sa kupcima,
5
dobavljačima i poslovnim partnerima
6
Kvalitetniji proizvod (usluga)
4
7
Minimiziranje vremena procesa izvršenja i kompletnog
5
ispunjavanja narudžbe kupca (za relevantnim proizvodima i uslugama)
8
Kraće vrijeme obrade upita potencijalnih kupaca
5
9
Bolja koordinacija i jače povezivanje sudionika
5
međuorganizacijskog (primjerice logističkog) sustava
10
Minimiziranje skladišnih zaliha
4
11
Sposobnost promptne isporuke proizvoda i usluga kupcima
5
u skladu s njihovim upitima i narudžbama (bez čekanja), na temelju kvalitetne
suradnje s poslovnim partnerima (dobavljačima)
12
Izdvajanje potrebnih sredstava za fondove akumulacije i investicije
4
12
Optimalna fluktuacija ljudskih potencijala
5
14
Identificiranje i optimalno konfiguriranje relevantnih sudionika – poslovnih 4
partnera u međuorganizacijskom sustavu
15
Objedinjavanje narudžbi više kupaca pri izvođenju logističke usluge
5
16
Stvaranje konkurentske prednosti
5
17
Identificiranje poslovnih prilika na tržištu
4
18
Kvaliteta prikupljenih podataka (informacijskog inputa
5
19
Kvaliteta generiranih informacija (informacijskog outputa)
3
20
Iskorištenje (utilisation) podatkovnih i informacijskih resursa
5
33
7. ZAKLJUČAK
Tržište zahtjeva od proizvođača uvijek kraći razvojni ciklus i bolju kvalitetu proizvoda, koji
po svojoj strukturi postaju zahtjevniji. Globalizacija određuje niske cijene i istovremeno
stupanj prilagodljivosti željama pojedinih kupaca. Bitnu ulogu u razvoju imaju informacijske i
računalne tehnologije koje konstantno nude nove mogućnosti. Poduzeća su primorana ići u
korak sa tehnologijom, ako žele opstati na tržištu.
Raširena upotreba računala i drugih uređaja koji obrađuju i prosljeđuju velike količine
informacija, kojim se na starinski način teško ovladavalo. Zbog nastanka velike
kompleksnosti, vođenje proizvodnje zahtjeva sistematičan pristup, promjene u organizaciji, te
različita znanja iz informatike, metodike, komunikacije i rada s ljudima.
Informacijski sustav razvija se postupno. Vrlo često se u praksi koristi inkrementalni pristup
tijekom razvoja, odnosno razvije se najprije jedna od vrsta informacijskog sustava po svim
fazama te se postupno nadograđuje ponovo po fazama do konačnog rezultata a zatim se isti
postupak primjenjuje na narednu vrstu informacijskog sustava. Koji će se postupak odabrati
ovisi o razvojnom timu koji ga provodi. Informacijski sistemi uvelike pomažu razvoju
gospodarstva i razvijaju se usporedno s njim.
34
8. LITERATURA
1) Knjige
1. Čapko, Z., Vukmirović, S., 2009., Informacijski sustavi u menadžerskom odlučivanju,
Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka
2) Elektronički izvori
2. Agrokor, 2008., Zagreb, preuzeto 13.11. 2010., online: www.agrokor.hr
3. Boras,D, Dovedan, Z., Tuđman, M., Digitalna zbirka, Uvod u informacijske znanosti,
Filozofski fakultet u Zagrebu, preuzeto: 14.11.2010., online:
www.dzs.ffzg.hr/text/Uvod%20u%20informacijske%20znanosti/pog9.htm
4. Buzdo, Informatika-informatička abeceda, preuzeto 13.11.2010., online:
http://www.informatika.buzdo.com/s870.htm
5. Elektroničko obrazovanje, Wikispaces, preuzeto 13.11. 2010., online: www.eobrazovanje.wikispaces.com
6. SAP MAG, Zagreb, preuzeto 14.11.2010., online:
www.sapmag.com.hr/show_article.php?id=348
7. Tipurić, D., 2009, Informatika, preuzeto 14.11.2010., online:
http://web.efzg.hr/dok//OIM/dtipuric//2%20Vrste%20odluka,%20stilovi%20i%20prist
upi%20odlu%C4%8Divanju%20-2009.pdf
35
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
321 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content