Predstečajne nagodbe
Koliko država drakonskim
kaznama pomaže vjerovniku,
a koliko sebi? I kazna, naime,
postaje novo dugovanje
Tužni županijski rekord
Splitska županija tuče sve
rekorde u nezaposlenosti: u
ovom je siječnju više od
50.000 ljudi bilo bez posla
Osam JPP projekata
Natječaji za izbor privatnih
partnera trebali bi početi već
u ožujku. Uskoro potom idu
ugovori pa radovi
aktualno
Str. 6
aktualno
Str. 14-15
tema tjedna
Str. 4-5
2008
2009
2010
2010 2011
2012
3 7 6 5
Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik
Utemeljen 1953.
Ponedjeljak, 18. veljače 2013.
Godina LIX / Broj 3765.
www.privredni.hr
60
1953
2013
privredni vjesnik
hnb / ina / sajmovi / produkteka / predstavljanja / poduzetnički impuls / regija / stil / svijet financija
Korporativne donacije
Recesija
nije ukinula
humanitarne
projekte
Daje se manje, ali se i dalje daje.
Najveći korporativni donatori u
Hrvatskoj su, sasvim očekivano,
najveće tvrtke i banke
>>16-17
Intervju: Ivan Macanić
Kako poslovati u kanadi
>> 12-13
>> 20
Čak 100.000 od upisanih 195.000 poljoprivrednika prima potpore,
kaže zamjenik ravnatelja Agencije za plaćanja u poljoprivredi
Kanada i EU upravo dovršavaju novi sporazum kojim će
trgovina za 90 posto proizvoda biti potpuno oslobođena carine
Tjedni gospodarski
TV magazin
SPTV
utorak
19:10
VKTV Vinkovci
srijeda
22:00
četvrtak 17:00 (REPRIZA)
SBTV Slavonski Brod
petak
21:15
Poljoprivredna TV Požega
ponedjeljak 16:35
SRCE TV Čakovec
četvrtak 21:45
petak
14:45 (REPRIZA)
VTV Varaždin
četvrtak 12:00
srijeda
13:30 (REPRIZA)
TV NOVA Pula
srijeda
21:30
subota
16:00 (REPRIZA)
VOX Zadar
srijeda
21:30
četvrtak 15:30 (REPRIZA)
GTV ZADAR
četvrtak 21:30
nedjelja 22:30 (REPRIZA)
ponedjeljak 12:00 (REPRIZA)
ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)
Tjedni gospodarski razgovori
petak, 22. veljace u 19.10 sati na
gost Zoran Legac, vlasnik tvrtke Feroimpex
TV ŠIBENIK
TV ŠIBENIK
srijeda
21:00
nedjelja 22:30 (REPRIZA)
TV JADRAN Split
srijeda
00:00
ponedjeljak 23:45 (REPRIZA)
DUTV Dubrovnik
srijeda
20:15
subota
15:45 (REPRIZA)
UVOD
www.privredni.hr
Broj 3765, 18. veljače 2013.
Za Vas tražimo odgovore > > [email protected]
Slavko Linić, ministar financija:
Novi model za nekretnine s bankama
Vlasnik Konstruktora nije
razgovarao ni s jednim vjerovnikom, prebacivao je
imovinu na druge tvrtke,
a na kraju je napisao potpuno bezvezan prijedlog
za predstečajnu nagodbu.
I vlasnici drugih građevinskih tvrtki rade isto. Oni uz
manje probleme smanjuju udjele sadašnjih vlasnika ispod
25 posto, a banke otpisuju potraživanja za više od 40 posto. Nelikvidnost se u Hrvatskoj i razvila zato što su tvrtke ulagale u nekretnine za koje nisu imale novca, odnosno zato što su u promašene investicije ulazile uz kredite.
Moramo smisliti model za nekretnine s bankama kako bismo ih mogli prodati i njima plaćati dugove. Sjest ću za
stol s bankarima i razgovarati o tome kako da odblokiraju
nekretnine pod hipotekama i prodaju ih po realnoj cijeni.
Božo Skoko, docent na Fakultetu
političkih znanosti:
Naslijeđeni antipoduzetnički stavovi
Općenito postoji negativan stav prema privatnom poduzetništvu i profitu. Dio je to mentaliteta
naslijeđenog iz socijalizma. A proteklih desetljeća opekli smo se i na lošoj
privatizaciji, korupciji i
pogodovanju države pojedinim lošim projektima. Ulagač mora uložiti napore pri
predstavljanju projekta kako bi naišao na potporu. Odnosi s javnošću vrlo su važni jer ako se stvari prepuste
slučajnosti, možete očekivati dezinformacije pa i podvale. A kad krene, lavinu protivljenja teško je zaustaviti.
Damir Novotny, ekonomski analitičar:
Do Amerike preko Njemačke i Austrije
Slobodna trgovina između Sjedinjenih Država i
Europske unije olakšat
će i poslovanje hrvatskim
tvrtkama. Američka ekonomija temelji se na znanju i tehnologijama, a EU
je više orijentiran na proizvodnju. Njemačka će
lakše izvoziti automobile u SAD, a lakše će uvoziti napredne tehnologije. U Americi će se povećati potražnja
za europskom robom, a to je jako dobro i za Hrvatsku.
Trebamo se nasloniti na Njemačku i Austriju koje imaju
veliki potencijal za izvoz na američko tržište.
IMPRESUM
Glavni urednik: Darko Buković
Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić
Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak,
Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,
Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković,
Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić,
Drago Živković
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?
Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,
financijski savjet?
3
pvinfo
g(h)ost komentator: Silvia Markotić, direktorica splitskog
Hotela Atrium
Napravilo se dosta, ali
može se puno više
Projekata ima, doduše investicije su zbog recesije smanjene, ali je dobro
da se poduzetnici i građani sve više okreću turizmu
H
otel
Atrium otvoren je
2007. godine i
u ovih pet godina poslovanja osjetili smo promjene na bolje u turizmu
grada Splita. Kada smo
počeli raditi, smatralo ga
se tranzitnim gradom, ali
u zadnjih pet godina Split
se pretvorio u vrlo privlačan turistički grad. Razlog te tranzicije leži u
činjenici da se otvorilo
mnogo novih hotela, ali i
u nizu manifestacija koje
su grad učinile vrlo privlačnim. U samo nekoliko godina dosta se postiglo u brendiranju Splita i
tu je ključnu ulogu imala
Turistička zajednica gra-
Proširenje
kongresnih
kapaciteta nam
je pun pogodak
jer smo privukli
organizatore
poslovnih skupova
da Splita. Cijeli niz manifestacija popravio je
imidž grada, a to je rezultiralo i prošlogodišnjim proglašenjem Splita šampionom hrvatskog
turizma.
S druge strane, da bi
Split postao doista vrhunska destinacija, nedostaje još desetak hotela s pet i četiri zvjezdice,
a turistički se agenti nerijetko žale da nema niti
dovoljno kapaciteta s tri
zvjezdice. Kada bi se to
riješilo, svakako bismo
privukli više tura turističkih grupa. Projekata
ima, doduše investicije
su zbog recesije smanjene, ali je dobro da se poduzetnici i građani sve
više okreću turizmu. Nadalje, problem je to što u
Splitu još uvijek ključni turistički igrači nisu
dovoljno povezani i na
tome treba poraditi. Iako
su ostvareni pomaci, potrebno je dodatno poraditi i na podizanju imidža Splita. Županija je
nešto radila na promociji Dalmacije, ali većina nas turističkih radnika smatra da Split treba
biti nositelj promocije jer je riječ o destinaciji koja može raditi čitavu godinu. Pored toga,
treba dodatno poraditi
na privlačenju low cost
kompanija, i to izvan sezone. Njihove dolaske
trebali bi suvencionirati i
Grad i Županija. Primjer
Zadra pokazuje da se dosta može napraviti na taj
način.
Nadalje,
potrebno
je aktivno raditi na realizaciji projekta izgradnje kongresnog centra.
Projekt imamo, ali nema
daljnjih poteza u smjeru njegove realizacije, a
bez kongresnog centra
ne možemo razmišljati o ozbiljnom bavljenju
kongresnim turizmom.
Split trenutačno ne može
primiti ozbiljan kongres
s više od 2000 sudionika jer za to nema kapaciteta, a ni popratne ponude. Tijekom zimskih
mjeseci nemate otvoren
restoran s više od 500
sjedećih mjesta, a to je
neophodno. Kada bi se
izgradilo još tih nekoliko
hotela i jedan kongresni
centar, Split bi mogao
biti privlačniji za kongresne goste od Opatije.
Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić
Tel: +385 1 4846 233, 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: [email protected]
Marketing i promocija:
Tel: +385 1 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: [email protected]
Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić
Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija:
Tel: +385 1 5600 000
E-mail: [email protected]
PV grafika: Stanislav Bohaček,
Tihomir Turčinović
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.
Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
Pored toga, Split ima i
vrlo kvalitetan zbor i orkestar, a opera još nije
približena turistima. Doduše, osmišljeni su turistički proizvodi koji bi
trebali vikendom približiti operu turistima. Svaki zimski mjesec treba imati nekoliko dana
koje će obilježiti nekakav spektakl.
Atrium je hotel kategoriziran s pet zvjezdica i u vrlo kratko vrijeme postao je jedan od
vodećih poslovnih hotela u gradu. Unatoč tome
što se otvaraju novi hoteli, mi svake godine
ostvarujemo rast. Dolaze nam gosti iz dalekih
zemalja i gosti više platne moći. Otkrili su nas
gosti iz Tajlanda, Tajvana, Koreje, Kine, Kanade, Velike Britanije,
SAD-a... Japanci obožavaju naš hotel jer je uređen u njihovom stilu, a
posebno smo ponosni
na to što nam dolaze gosti s Bliskog istoka, koji
su jako zadovoljni hotelom i tu vidimo novu tržišnu nišu. Proširenje
kongresnih
kapaciteta
nam je pun pogodak jer
smo privukli organizatore poslovnih skupova.
Otvoren je i novi casino površine 1000 metara četvornih koji nam je
obogatio hotelsku ponudu, ali i ponudu grada.
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.
Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631
Direktor: Nikola Baučić
Tajnica glavnog urednika i direktora:
Tel: +385 1 5600 001
Faks: +385 1 4846 656
E-mail: [email protected]
4
TEMA TJEDNA
( oko 1,5 mlrd €
Damir Pavuna predsjednik Zajednice
Osnovana Zajednica za
prevoditeljstvo HGK-a
Na osnivačkoj skupštini Zajednice za prevoditeljstvo Hrvatske gospodarske komore izabrano
je i vodstvo Zajednice.
Za predsjednika je izabran Damir Pavuna iz
Integre, a za zamjenicu
predsjednika Vesna Kaniški iz Društva sudskih
tumača i prevoditelja. Na
skupštini su izabrani i članovi privremenog Vijeća Zajednice, a za poslovnu tajnicu Ivana Dadić iz
Centra za razvoj ljudskih
potencijala HGK-a.
Zajednica će zastupati, usklađivati i štititi zajedničke interese pružatelja usluga iz područja
prevoditeljstva te unapređivati djelovanje i poslovno okruženje članica.
Poticat će se okupljanje
i učlanjivanje pojedinih
prevoditelja i konferencijskih prevoditelja, prevodi-
teljskih udruga, agencija,
tvrtki i obrta u Zajednicu,
a radit će se i na praćenju i
poticanju rješavanja pravne regulative prevoditeljstva i uključivanje prevoditeljskih struka u važeće
zakonodavstvo.
Radit će se i na normizaciji i standardizaciji prevoditeljstva do razine certificiranja u skladu
s postojećim normama
EU-a te na uspostavi kriterija kvalitete za prevoditelje i konferencijske
prevoditelje i agencije.
Među ciljevima rada Zajednice su i poticanje
osiguravateljskih
kuća
na osiguranje prevoditelja i prijevoda, uspostava sustava licenciranja – ovlaštenja za rad i
akreditacija prevoditelja
i konferencijskih prevoditelja, suradnja na stvaranju jedinstvenog registra
prevedenih dokumenata,
izgradnja zajedničke baze
kao podloge za pomoć
prevoditeljima i konferencijskim prevoditeljima
pri radu i druge aktivnosti
u promociji. (K.S.)
Bespravna gradnja
U prvom valu država
ruši 1462 građevine
Do 31. siječnja 2013. zaprimljena su 86.743 zahtjeva za izdavanje
rješenja o izvedenom
stanju, što je prvi korak
u legalizaciji bespravne gradnje, objavilo je
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Najviše izdanih rješenja o izvedenom stanju
ima u Splitsko-dalmatinskoj županiji (1380), Primorsko-goranskoj (943) i
Zadarskoj županiji (900).
Građevinska
inspekcija u svojoj evidenciji ima
32.617 zgrada za koje je
izdano rješenje o uklanjanju. Za njih 10.752 do
isteka zakonskog roka, tj.
do 31. prosinca 2012., nije
predan zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom
stanju. Ipak, to ne znači - pojašnjavaju iz Ministarstva - da će se sve te
građevine rušiti jer je mo-
guće da ih je vlasnik već
legalizirao ili uklonio, ali
o tome nije obavijestio Inspekciju.
Rušenje
građevina
koje više ne mogu biti legalizirane, a vlasnici ih
nisu sami uklonili, obavljat će se u fazama. Najprije će se, već od ovoga
tjedna, rušiti 1462 zgrade
koje se ne koriste za stanovanje, nakon čega slijedi rušenje ostalih građevina. Vlasnici građevina
za koje nije izdano rješenje o rušenju mogu podnijeti zahtjev za legalizaciju najkasnije do 30. lipnja
2013., podsjećaju iz Ministarstva. Zahtjevi koji
budu podneseni izvan tih
rokova bit će odbačeni.
(D.Ž.)
Privredni vjesnik
Broj 3765, 18. veljače 2013.
lani investirala javna poduzeća
Pripremljeno osam projekata javno-privatnog partnerstva
Trg pravde, vrijedan 1,
traži privatnog partne
Natječaji za izbor privatnih partnera trebali bi početi već u ožujku. U drugoj polovini
može početi, tvrde u Centru za energetiku i investicije
Igor Vukić
[email protected]
C
entar za energetiku i investicije
(CEI) do završnice je doveo pripremu
osam projekata javno-privatnog partnerstva, vrijednih oko 2,4 milijarde
kuna. Natječaji za izbor
privatnih partnera trebali bi početi već u ožujku.
U drugoj polovini godine sklapali bi se ugovori
s odabranim izvođačima
i gradnja može početi, rečeno je na prošlotjednom
Otvorenom danu CEI-ja,
gdje su projekti predstavljeni potencijalnim privatnim ulagačima. Prezentaciju su pratili predstavnici
više stranih veleposlanstava koji će o projektima obavijestiti poduzetnike iz svojih zemalja.
Veličina pojedinih projekata nadilazi snagu potencijalnih hrvatskih ulagača, iako u CEI-ju očekuju
i da će projekti, koji mogu
donijeti dobru zaradu, potaknuti domaće igrače na
udruženi nastup.
Najveće javno-privatno ulaganje pripremljeno
za provedbu je Trg pravde, kompleks pravosudnih zgrada u zagrebačkoj
Ilici. Uz zgrade sudova i
podzemnu garažu, gradnja tog bloka vrijedila bi
1,3 milijarde kuna.
Šest škola - jedan
projekt
U Varaždinu je planirana
nadogradnja Opće bolnice vrijedna 300 milijuna
kuna. Šest škola u Varaždinskoj županiji objedinjeno je u jedan projekt
od 173 milijuna kuna.
Četiri škole u Istarskoj
županiji bile bi javno-privatni projekt od 146 milijuna kuna.
Hrvatski državni arhiv dobio bi nove zgrade
za spremišta u Kerestincu
za 138 milijuna kuna. Povijesni muzej smjestio bi
se u zgradu bivše Tvornice duhana Zagreb za 126
milijuna kuna. Neuropsihijatrijska bolnica u Popovači dobit će nove odjele za 124 milijuna kuna, a
gradnja dviju novih škola
u Dubrovniku bio bi projekt od 102 milijuna kuna.
“Provođenjem javnoprivatnih projekata svi su
na dobitku. Javni partneri dobivaju objekte čija
gradnja ne opterećuje
proračun i ne ulazi u javni dug, dok privatni partner ostvaruje profit. CEI
je uložio mnogo truda u
pripremu ovih projekata,
Povijesni muzej
smjestio bi se
u zgradu bivše
Tvornice duhana
Zagreb za 126
milijuna kuna
i kad krenu prve provedbe, proces će biti nezaustavljiv”, istaknuo je Ivan
Vrdoljak, ministar graditeljstva, dajući punu
podršku zaposlenima u
Centru.
Prema riječima Dragana Marčinka, ravnatelja CEI-ja, projekti su
pripremljeni na standardiziran način tako da na njihovu provedbu ne utječu,
primjerice, političke promjene. Investitori u CEI-
ju mogu dobiti informacije o JP projektima, kao i o
planiranim investicijama
javnih poduzeća. U prošloj godini javna su poduzeća investirala oko 1,5
milijardi eura, a ove godine, istaknuo je Marčinko,
trebala bi realizirati investicije vrijedne oko dvije
milijarde eura.
Rokovi eksploatacije
Investitore spremno očekuje i Agencija za javnoprivatno partnerstvo. Njen
ravnatelj Damir Juričić
kaže da je za investitore
pripremljeno 11 priručnika (koji se mogu naći na
web stranici Agencije) s
uputama za provedbu projekata. Prema osnovnom
modelu, privatni partner
gradi zgrade i održava ih,
a javni partner plaća najam. Nakon 25 do 40 godina eksploatacije, objekt
se predaje javnom partneru bez naknade.
Ugovor u javno-privatnom projektu Trga
pravde sklapao bi se na
30 godina. Privatni partner izgradio bi objekte
od 50.000 četvornih metara, za smještaj četiri
suda i Pravosudne akademije. Postojećim urbanističkim idejnim rješenjem
predviđa se izgradnja četiri glavne zgrade koje bi
izravno bile povezane s
velikom podzemnom garažom, koja privatnom
parteru pruža mogućnost
dodatne komercijalizacije prostora. Natječaj za
privatnog partnera trebao
bi biti raspisan u ožujku,
5
www.privredni.hr
Broj 3765, 18. veljače 2013.
( oko 2 mlrd €
O konkurentnosti u HNB-u
javna bi poduzeća mogla investirati ove godine
3 milijarde kuna,
ra
godine sklapali bi se ugovori s odabranim izvođačima i gradnja
tnerom za Trg pravde potpisao u prosincu ove godine.
No zato bi graditelj
novih objekata u Neuropsihijatrijskoj bolnici Popovača mogao biti poznat
već u srpnju. Natječaj će
biti raspisan u ožujku, a
vodit će se po kraćem, tzv.
ograničenom
postupku
javne nabave. Rok ugovora je 27 godina.
a vodio bi se po principu
“natjecateljskog dijaloga”. Prema definiciji, riječ je o postupku u kojem
se sa zainteresiranim ulagačima vodi dijalog radi
razvijanja jednog ili više
prikladnih rješenja koja
mogu udovoljiti njihovim
zahtjevima. Takav postupak traje nešto dulje pa u
CEI-ju očekuju da bi se
ugovor s privatnim par-
Proljeće za
raspisivanje natječaja
U travnju slijedi natječaj za odabir privatnog
partnera za rekonstrukciju zgrade budućeg Hrvatskog povijesnog muzeja. Ugovor na 27 godina
potpisao bi se u kolovozu ove godine. Danijel
Kušljić, voditelj projekata u CEI-ju, kaže da za
preobrazbu zgrade bivše
Tvornice duhana Zagreb
u muzej postoji dozvola
za gradnju, odnosno, potvrda glavnog projekta.
Za svibanj je planirano
raspisivanje natječaja za
škole u Dubrovniku, Istri
i Varaždinskoj županiji.
Ugovori bi trebali biti potpisani u rujnu. Za provedbu natječaja čekaju se još
odgovarajuće odluke jedinica lokalne samouprave.
Natječaj za Opću bolnicu u Varaždinu također
će biti raspisan u svibnju,
a ugovor bi trebao biti
potpisan u rujnu. Ovdje će
uz gradnju privatni partner biti obvezan i nabavljati medicinsku opremu.
Gradit će se novi objekti kirurgije i hemodijalize,
a pribavljena je i glavnina
građevinskih dozvola.
U lipnju bi na red trebao doći i natječaj za dodatni objekt Hrvatskog
državnog arhiva u Kerestincu kraj Zagreba.
Objektom će se odgovoriti na povećane potrebe
Državnog arhiva za smještajem arhivske građe.
Ugovor bi se potpisao u
listopadu. Potom bi dvije
godine trajala gradnja te
bi privatni partner uprav-
Veličina pojedinih
projekata nadilazi
snagu potencijalnih
hrvatskih ulagača
ljao zgradom i ubirao najam sljedećih 25 godina.
Pozivajući
potencijalne privatne ulagače da prikupe informacije i jave se na natječaj,
u CEI-ju kažu da je već
osiguran novac za najam,
u projektima koji će se
podmirivati iz državnog
proračuna.
U pripremi projekti od 5,2 milijarde kuna
Prema iskazanom interesu pojedinih lokalnih jedinica, CEI za budućnost priprema projekte vrijedne 5,2 milijarde kuna. Prema riječima Vedrana Vucelića, voditelja projekata, javnoprivatnim partnerstvom mogao bi se graditi novi KBC Rijeka vrijedan 2,25 milijardi kuna te
nova knjižnica i muzej u Rijeci (300 milijuna kuna). Zatvor u Šibeniku bio bi vrijedan 920 milijuna kuna, a u planu je gradnja i 78 škola ukupno vrijednih 1,5 milijardi kuna. Gradnja šest
domova za starije u Istri stajala bi 220 milijuna kuna. CEI je pripremio i projekte obnove energetske učinkovitosti javnih zgrada. Tako bi obnova u KBC-u Zagreb bila vrijedna 620 milijuna
eura, a u KB Sestre milosrdnice oko 400 milijuna kuna. Više informacija o ovim projektima
može se naći na internetskim stranicama CEI-ja i Agencije za javno-privatno partnerstvo.
Vujčić: Štiteći banke,
štitimo domaću štednju
Hrvatska narodna banka održava pet milijardi kuna viška likvidnosti
u monetarnom sustavu, zbog čega se država
zadužuje po rekordno
niskim kamatama na
domaćem tržištu, a Hrvatska banka za obnovu
i razvoj može ponuditi
dva postotna boda niže
kamate. Uz to, HNB održava nisku inflaciju i stabilan tečaj, čime pomaže
Vujčić ponavlja
poruku da Hrvatsku
mogu iz krize izvući
samo strukturne
reforme, a ne
monetarna politika
svim dužnicima s valutnom klauzulom, a štiteći
banke, štiti i štednju hrvatskih građana, sve to
u uvjetima kada je 80
posto depozita u stranoj valuti. Više od
toga HNB ne može
činiti, a da ne riskira veću štetu od koristi, poručio je guverner Boris Vujčić
s druge međunarodne konferencije održane
u organizaciji središnje
banke. Iako je, kaže, već
pomalo umoran od odgovaranja na uvijek iste kritike onih koji, po njegovu mišljenju, ne razumiju
monetarnu politiku, Vujčić odbija popustiti malodušnosti i ponavlja poruku da Hrvatsku mogu iz
krize izvući samo strukturne reforme, a ne monetarna politika.
Ministar
gospodarstva Ivan Vrdoljak
složio se s Vujčićem,
nabrojao dosadašnje
reforme
koje je
pokrenula
Vlada i
najavio
novi zakon
o gradnji, bitno kraći i
jednostavniji od postojećeg. Nakon svih tih reformi, Hrvatska će već za nekoliko godina, uvjeren je
Vrdoljak, biti “mala, lijepa i pametna zemlja na
jugu Europe”. Na putu
ostvarenja tog cilja, po
mišljenju glavne ekonomistice Svjetske banke
u Hrvatskoj Sanje Madžarević Šujster, nužno je
reformirati radno zakonodavstvo, tako da se umjesto radnih mjesta štiti rad.
Hrvatska ima rekordnu
stopu radne neaktivnosti muškaraca između 25
i 40 godina starosti, upozorila je ona, djelomice i
zato što se četveročlanoj
obitelji u kojoj su roditelji
niže obrazovne razine danas više
isplati biti na
socijalnoj skrbi, nego izaći
na tržište rada.
(D.Ž.)
Ukupan prihod 30 milijardi kuna
Neto dobit Ine
1,9 milijardi kuna
Neto dobit Ine u 2012.
godini iznosila je 1,9 milijardi kuna. Ukupan
prihod bio je 30 milijardi kuna, a ostvaren je
prvenstveno zbog rasta
cijene nafte i plina, priopćeno je iz te kompanije.
Prema riječima predsjednika Uprave Zoltana
Aldotta, Ina je u prošloj
godini značajno povećala ulaganja u Hrvatskoj.
Ukupne investicije iznosile su 1,3 milijarde kuna.
Pri tome su kapitalna ulaganja u domaća istraživanja i proizvodnju dosegnula 746 milijuna kuna.
U modernizaciju malo-
prodaje uloženo je 229
milijuna kuna, što je dvostruko više nego u 2011.
godini. Segment trgovine
na malo uspio je u prošloj
godini ostvariti dobit od
19 milijuna kuna, unatoč
nastavku krize i manjoj
potrošnji derivata.
U sektoru Istraživanja
i proizvodnje poboljšana
je efikasnost poslovanja,
a pozitivan doprinos dao
je i rezultat Crosca u Libiji. S druge strane, ukupna proizvodnja ugljikovodika smanjena je zbog
ratne situacije u Siriji i
nižih količina iscrpljenih iz podmorja. Povećana je proizvodnja nafte u
Egiptu za osam posto, ali
je pala proizvodnja nafte u Hrvatskoj zbog iscrpljivanja polja. Sektor
rafinerija ostvario je gubitak, ali je poboljšao efikasnost, ostvario veću rafinerijsku maržu i bolji
udjel motornih goriva u
prodaji (sa 60 na 66 posto).
Ina je u prošloj godini uspjela popraviti svoju
financijsku situaciju pa je
smanjila neto zaduženost
za 27 posto, na 6,7 milijardi kuna. Omjer duga i
kapitala smanjio se u godini dana sa 38,8 posto na
30,8 posto, priopćeno je iz
Ine. (I.V.)
6
AKTUALNO
*vijesti
Zakon o dadiljama
Vlada je prihvatila prijedlog zakona o dadiljama,
po kojem fizičke osobe
koje profesionalno čuvaju
djecu do 14 godina moraju osnovati obrt. Dadilje će
biti upisane u imenik dadilja, a obrti mogu zapošljavati i više dadilja. Obrtnici
u ovoj djelatnosti morat će
obavezno sklopiti ugovor
o osiguranju za štetu koja
bi se mogla nanijeti djetetu, roditeljima ili trećim
osobama. Najniža osigurana svota mora biti 100.000
kuna po štetnom događaju, odnosno 300.000 kuna
za sve odštetne zahtjeve u
osiguravateljskoj godini.
EBRD i Petrokemija
Europska banka za obnovu i razvoj dokapitalizirat
će Petrokemiju, ali iznos
još nije poznat. Povećanje kapitala predložio je u
četvrtak Nadzorni odbor
kompanije. Petrokemija,
doznaje se, u međuvremenu vodi razgovore o dokapitalizaciji s još nekoliko
potencijalnih ulagača.
Viro ostvario dobit
Virovitička tvornica šećera
Viro i povezana društva u
prošloj su godini poslovali
s neto dobiti od 128 milijuna kuna, što je za 1,6 posto
manje u odnosu na 2011.
Ukupni prihodi Grupe
Viro, u kojoj su i županjske tvrtke Sladorana, Slavonija nova i Vio-kooperacija, u prošloj su godini
iznosili 1,5 milijardi kuna,
11,7 posto više nego 2011.
Manje građevinskih
dozvola
Pad broja odobrenja za
građenje, zabilježen i u
prosincu 2012., rezultirao
je smanjenjem ukupnog
broja izdanih odobrenja
za građenje u prošloj godini za 13,2 posto u odnosu na godinu prije. Prema
podacima Državnog zavoda za statistiku, tijekom cijele 2012. u Hrvatskoj je
izdano ukupno 8330 odobrenja.
Privredni vjesnik
Broj 3765, 18. veljače 2013.
ovim sajmovima može se lijepo vidjeti čime ćemo Europu obogatiti. Hrvatska vlada
“ Na
će nastaviti s naporima da se mala brodogradnja još više razvije i da velikom europskom
tržištu ponudi konkurentan proizvod.
”
Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta
Zagrebački velesajam: četiri sajma u jednom
Potencijali turizma
i male brodogradnje
Na četiri specijalizirana sajma posvećena turizmu i nautici izlagalo je više od 450 izlagača
iz 29 zemalja. Ove četiri priredbe, istaknuo je voditelj Velesajma Milan Trbojević, zadržale su
prošlogodišnju razinu po broju izlagača i izložbenoj površini
Krešimir Sočković
[email protected]
N
a Zagrebačkom
velesajmu proteklog
tjedna
otvorena su četiri specijalizirana sajma: Zagrebački sajam nautike, 6. međunarodni sajam turizma
CroTOUR, 5. međunarodni sajam hrane, pića i
gastronomskih inovacija InGA i 5. međunarodni sajam hotelsko-ugostiteljske opreme i cateringa
Hotel&Gastroteh.
Na otvorenju sajmova ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras podsjetio je da je to
posljednji takav prije ula-
CroTOUR je
ove godine bio
fokusiran na
kontinentalni
turizam i
produljenje sezone
ska Hrvatske u Europsku
uniju. “Na ovim sajmovima može se lijepo vidjeti čime ćemo Europu obogatiti. Hrvatska vlada će
nastaviti s naporima da se
mala brodogradnja još više
razvije i da velikom europskom tržištu ponudi konkurentan proizvod. Prošle
su godine ukinute trošarine na plovila i smanjen je
PDV u turizmu i ugostiteljstvu na 10 posto. Vlada će stati iza te industrije jer imamo što ponuditi
Europi, od izgradnje plovila, marina i vezova do
inovativne
gastronomije i hotelske industrije. To
je zaokružena cjelina koju
nudimo. Tomu bi trebao
pomoći i nedavno donesen
Plan razvoja turizma do
2020. godine koji će Vlada u potpunosti realizirati
i snažno financijski poduprijeti”, istaknuo je Maras.
Više od 100 plovila
Planom razvoja turizma
do 2020. predviđa se sedam milijardi eura novih
investicija u turizam, povećanje ukupnih prihoda
od turizma na 14 milijardi
eura, otvaranje 30.000 novih radnih mjesta i uvrštavanje Hrvatske među 20
turistički najkonkurentnijih zemalja svijeta.
Voditelj podružnice Zagrebačkog holdinga Zagrebački velesajam
Milan Trbojević izrazio
je zadovoljstvo održanim
sajmovima.
“Ove četiri priredbe
zadržale su prošlogodišnju razinu po broju izlagača i izložbenoj površini.
Na sajmovima je izlagalo
455 izlagača iz 29 zemalja
i to na više od 13.000 četvornih metara”, ističe Trbojević.
Sajam nautike, tradicionalno jedan od jačih saj-
mova Zagrebačkog velesajma, i ove je godine
ponudio nekoliko premijera i pretpremijera brodova i drugih plovila domaće
proizvodnje, kao i noviteta u opremi za nautiku i
ronjenje. Bilo je izloženo
više od 100 plovila. Taj je
sajam važna promocija hrvatske male brodogradnje
koja je jedna od krizom
najpogođenijih grana.
Turistički sajam CroTOUR ove je godine više
fokusiran na kontinentalni turizam i produljenje
sezone, a predstavit će i
aktualnu turističku ponudu za ovu godinu. U sklopu tog sajma održat će se
i festival nematerijalne baštine nacionalnih manjina
koji će pod nazivom Svi
zaJedno u EU okupiti oko
500 sudionika iz cijele Hrvatske.
U okviru CroTOURa Udruga hrvatskih putničkih agencija UHPA
organizirala je više stručnih skupova. Razvoj znanja i proširenje horizonta kod vođenja poslovanja
samo su neki od razloga
zbog kojih se UHPA odlučila za uključivanje članova u programe mobilno-
sti i projekte financirane
kroz Program cjeloživotnog učenja Europske unije. Kako bi se članovi, ali i
šira javnost upoznali s aktivnostima UHPA-e, organizirana su predavanja
Kako se prijaviti i sudjelovati u projektima mobilnosti Programa za cjeloživotno učenje Europske
unije i Kako surađivati
s društveno odgovornim
touroperatorima.
O odgovornom turizmu i tome kako poslovati s društveno odgovornim
partnerima govorila je
Anisa Borojević iz agencije Gulliver travel. Na
predavanju je istaknuta
važnost certifikata Travelife, namijenjenog društveno odgovornom poslovanju u turizmu, čije
uvođenje priprema i
UHPA.
I najveća torta u
državi
Direktor UHPA-e Željko Trezner održao je predavanje Poseban postupak
oporezivanja turističkih
agencija, a tijekom sajma
je održana i konferencija
o aktivnom turizmu u Hrvatskoj.
Sajmovi Hotel&Gastroteh i InGA predstavili su
proizvođače i distributere
opreme za čuvanje i pripremu hrane i pića te inovacije u gastronomiji. Na
njima su se okupili i najbolji hrvatski kuhari, majstori u pripremanju pizza i
slastičari.
Na izložbenom mjestu tvrtke Omrčen promet održano je natjecanje
pizza majstora, a predstavljena je i najsuvremenija oprema tvrtki Schneider, Europa, Sunmix,
Veox, Pik, Friulinox, Baron, Bendon inox, Mep
system i Sigma.
Na Gastropoligonu se
održalo natjecanje najboljih hrvatskih kuhara Cro
TOP ‘13, a Udruga slastičara Hrvatske prezentirala je svoj projekt Sretna hrana u sklopu kojeg
je izrađena i najveća torta u državi. Predstavljeni
su i otočni proizvodi, kao
i najbolji mesni prehrambeni proizvodi iz Slavonije. Zagrebačka i Varaždinska županija predstavile
su svoje autohtone kuhinje, a mnoge poznate tvrtke održale su degustacije
svojih proizvoda.
7
www.privredni.hr
Broj 3765, 18. veljače 2013.
( do 70%
odricanje od potraživanja vjerovnika
( čak 65%
pokrenutih ovrha Fina nije uspjela naplatiti do kraja 2012.
Ovrhe i predstečajne nagodbe
Postupci ubrzani, efikasnost
smanjena, nejasnoća bezbroj
Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi propisuje i drakonske kazne za probijanje rokova
plaćanja, ali to u praksi ne daje nikakve rezultate. Upitno je i koliko država takvim kaznama pomaže vjerovniku, a
koliko sebi: izrečena kazna postaje novo dugovanje koje smanjuje izglede vjerovnika da naplati svoja potraživanja
Drago Živković
[email protected]
N
ovi Ovršni zakon, koji je stupio na snagu 15.
listopada 2012., ubrzao je
postupak, ali je smanjio
ukupnu efikasnost ovrhe.
Novi sustav predstečajnih
nagodbi pravo je minsko
polje pravnih nejasnoća,
ali za konačnu ocjenu je
prerano jer nijedan predmet još nije završen. Zaključak je to odvjetnika
Luke Mađerića i Davora
Merkaša, koji su o Ovršnom zakonu i predstečajnoj nagodbi govorili članovima
Gospodarskog
vijeća Komore Zagreb.
Ucjena zadužnicom
Po novom Ovršnom zakonu, za sudsku ovrhu
nadležni su samo općinski sudovi, što je olakšalo postupak jer više nema
preklapanja s trgovačkim
sudovima. No, otežan je
položaj
ovrhovoditelja
(vjerovnik ili njegov punomoćnik) jer ako on, primjerice, nakon ovrhe pokretnina ne može odmah
otpremiti i smjestiti ovršene pokretnine, ovrha se
obustavlja. Ovrhovoditeljima se tako bitno povećavaju troškovi, a konačni rezultat bi moglo biti
povećanje broja neuspješnih ovrha, ocijenio je Mađerić. Postupak ovrhe vozila izmijenjen je u korist
vjerovnika, pa sada policija može oduzeti ovršeno
vozilo bilo gdje. U praksi
to, međutim, rijetko čini, a
ovršenika se ne može kazniti ako se ogluši na po-
ziv da preda ovršeno vozilo sudu.
Najveća novost novog
Ovršnog zakona je ozloglašena ovrha na novčanim sredstvima, koja zasad ne donosi očekivane
rezultate jer, prema Mađerićevim podacima, Fina
nije uspjela do kraja 2012.
naplatiti čak 65 posto pokrenutih ovrha. Jedna od
isprava temeljem kojih se
pokreće ovrha je zadužnica, no u praksi ima slučajeva da bivši vjerovnik
odbija vratiti zadužnicu svom poslovnom partneru, premda duga više
nema. Iako je to svojevrsna ucjena, ako zadužnica
nije aktivirana, poduzetniku ostaje samo da pokrene tužbu za povrat zadužnice. Tek ako zadužnica
bude aktivirana, oštećeni poduzetnik može podići kaznenu prijavu i tražiti
blokadu zadužnice privremenom mjerom. Postojanje duga samo po sebi
nije kazneno djelo, a da bi
postalo prijevara u gospodarskom poslovanju, nužno je dokazati namjeru da
se dug ne plati.
Dvojbena rješenja
U praksi je to vrlo teško pa Državno odvjetništvo uglavnom odbacuje
kaznene prijave, posebno
ako je riječ o manjim iznosima. Tako u poslovnoj
praksi ima i serijskih varalica koji namjerno ostaju dužni iznose do 50.000
kuna, računajući da pretrpani državni odvjetnici
do njih nikada neće ni stići. Zakon o financijskom
poslovanju i predstečajnoj
nagodbi unio je niz noviteta, ali i zadržao neka rješenja koja su i ranije bila
dvojbena. Jedno od njih
je ograničenje roka naplate na 30, odnosno 60
dana, što očito krši ustavno zajamčenu slobodu
poduzetništva, jer u nekim slučajevima postoje
opravdani razlozi za ugovaranje dužih rokova naplate, upozorio je odvjetnik Davor Merkaš. Zakon
propisuje i drakonske kazne za probijanje rokova plaćanja, čak do milijun kuna, ali to u praksi ne
daje nikakve rezultate, pa
Merkaš ne zna ni za jedan
slučaj da je neka takva ka-
Zakonom se
novi vjerovnici
favoriziraju na štetu
starih te se tako
dovodi u pitanje
karakter nagodbe
zna postala pravomoćna.
Upitno je i koliko država drakonskim novčanim
kaznama pomaže vjerovniku, a koliko sebi: izrečena kazna postaje novo
dugovanje koje smanjuje
izglede vjerovnika da naplati svoja potraživanja.
No, dio zakona koji regulira financijsko poslovanje čak i nije toliko sporan
koliko je to dio o predstečajnim nagodbama. U
njemu se tako predviđa da
se vjerovnici odreknu velikog dijela svojih potraživanja (čak do 70 posto),
a nagodbenom vijeću koje imenuje ministar
financija - daje ovlast da
izriče privremenu mjeru obustave svih prisilnih
naplata, čak i onih koje se
temelje na sudskim odlukama.
Zadiranje u ovlasti
Tek treba vidjeti, ističe
Merkaš, kako će se viši
sudovi odrediti prema
tom zadiranju izvršne
vlasti u ovlasti sudova.
Jedan takav slučaj već
se dogodio: za DINAPetrokemiju pokrenut je
postupak predstečajne nagodbe kao dobrovoljnog
čina, obustavljene sve
ovrhe, pa sada vjerovnici
koji imaju izvršne sudske
odluke ne mogu do svog
novca koji DINA koristi za redovito poslovanje, uključujući i plaćanje
novih dugovanja. Zakon
tako očito favorizira nove
vjerovnike na štetu starih, a briše i prava na potraživanja za koja se nije
znalo prije pokretanja postupka, čak i ako nije istekao rok zastare za ta potraživanja. Uz to dovodi u
pitanje i karakter nagodbe
kao dobrovoljnog čina,
budući da se ona postiže
glasovanjem dvotrećinske većine, što znači da
se manjina obvezuje na
nagodbu iako je bila protiv nje. Ima tu još jedna
zamka: ako je vrijednost
osporenih tražbina veća
od 25 posto, postupak se
obustavlja, što znači da
netko može podnijeti potpuno
neo-
snovanu tražbinu u visokom iznosu, znajući da će
biti osporena, tako obustaviti nagodbu i gurnuti dužnika u stečaj. Još je
neobičnija odredba kojom se vjerovniku prijeti novčanom kaznom
ako se ne pojavi na sudskom ročištu za sklapanje
nagodbe
nakon
što je prethodno prihvatio plan financijskog restrukturiranja, pri čemu
se ne predviđa mogućnost opravdanog izostanka. Tako bi poduzetnika
koji, primjerice, doživi
prometnu nesreću i zbog
toga se ne pojavi na ročištu, država mogla dodatno unesrećiti s milijun
kuna kazne.
8
S MARKOVA TRGA
Privredni vjesnik
Broj 3765, 18. veljače 2013.
( za 83,33%
temeljnog kapitala Uljanik je ponudio 1 kunu
( 75 mil kn
korporativno jamstvo Uljanika
Privatizacija brodogradilišta
Uljaniku brodogradilište 3. maj
Uljanikov program omogućit će, uz ostalo, i radnicima 3. maja da postanu mali dioničari svoje tvrtke
Igor Vukić
[email protected]
P
ulski Uljanik podnio je obvezujuću
ponudu za preuzimanje brodogradilišta
3. maj iz Rijeke, a Vlada
je prošli tjedan podržala
njihovu namjeru. Uljanik
je ponudio jednu kunu za
kupnju 1,05 milijuna dionica riječkog brodgradilišta, što je 83,33 posto temeljnog kapitala.
Korporativno jamstvo
Ponuda pulske kompanije u skladu je s programom restrukturiranja koji
je izradila tvrtka Jadranska ulaganja, koja se ranije natjecala za kupnju 3.
maja. Uljanik je preuzeo i
dopunio njihov program.
Uljanik je ponudio korporativno jamstvo u iznosu od 75 milijuna kuna i
mjenice.
“Ponuda je ozbiljna i
vjerujem da će rezultirati prodajom 3. maja”, istaknuo je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
Uljanikov program za
3. maj usklađen je s europskim i hrvatskim pravilima o dodjeli subvencija
poduzetnicima u teškoćama. Uz ostalo, omogućit
će se radnicima 3. maja
da postanu mali dioničari svoje tvrtke i kupe do
25 posto njena kapitala
po istim uvjetima po kojima su zaposleni u Uljaniku kupovali dionice.
Programom se predlaže da iz vlasništva 3.
maja budu izdvojene četiri tvrtke kćeri: 3. maj
MID, 3. maj TIBO, 3.
maj Ugostiteljstvo i 3.
maj STM. Ministar Vrdoljak je rekao da će te
tvrtke biti uvrštene u por-
tfelj Agencije za upravljanje državnom imovinom. Uljaniku bi tako
ostala osnovna, brodograđevna djelatnost u Rijeci.
“Da je bilo minimalne odgovornosti, ovo bi se
dogodilo prije osam godina, i to uz bolje financijske efekte za proračun”,
ocijenio je premijer Zoran Milanović.
“Prije godinu dana zatekli smo potpunu pustoš
u 3. maju, stotine pitanja
i nijedan odgovor. Napravili smo mnogo, a preduvjet je bila dokapitalizacija Uljanika”, rekao je
premijer.
On je podsjetio da su
europska pravila vrlo stroga pa i u najkonkurentnijim zemljama sjevera Europe mnogi škverovi ne
mogu izdržati tržišni pritisak i prestaju s radom.
Pritišće ih konkurencija iz
Južne Koreje i Kine. Na-
Nema straha od aflatoksina
Hrvatsko mlijeko je sigurno
Sa 11 farmi na istoku Hrvatske dolazi mlijeko s neznatno povišenom razinom aflatoksina
H
rvatsko mlijeko
je sigurno i na
hrvatskim policama nema mlijeka s povišenom razinom aflatoksina. Inspekcija je provela
158 kontrola u sedam dana,
a u međuvremenu su stigli i rezultati iz Beča.
“Dobili smo pozitivne rezultate na 11 uzoraka, ali s neznatnim povećanjem aflatoksina - 0,05
mikrograma po litri. Razloga za paniku i strah od
mlijeka nema”, rekao je
ministar poljoprivrede
Tihomir Jakovina.
Od 15 uzoraka koji
su poslani u Beč, 11 ima
pozitivan nalaz, četiri ne-
gativan, a od 11 uvoznih
pošiljki samo je jedna pozitivna - ona iz BiH, brenda Moja kravica. “Izolirani slučajevi se pojavljuju
i u drugim europskim zemljama. Mlijeko hrvatskih farmi je visoke kvalitete, prema europskim
standardima. Vodeći smo
u regiji po kvaliteti”, istaknuo je Jakovina.
Toksikolog
Radovan Fuchs objasnio je da
su pojavi ove plijesni pridonijele suša i poplava.
“Nema razloga da se govori o toksičnom mlijeku
i mirne duše mogu reći slobodno pijte mlijeko”,
kaže Fuchs.
U petak 8. veljače
objavljeno je da se iz prodaje povlače četiri vrste
trajnog mlijeka sa 2,8 posto mliječne masti, proizvođača Dukata i Vindije, jer su inspekcijske
službe iz susjedne Bosne i Hercegovine prilikom uvoza našeg mlijeka
utvrdile povećanu koncentraciju aflatoksina. Iz
Dukata i Vindije ističu
kako su u proteklom tjednu nabavili novu opremu
za laboratorije kojom će
svakodnevno moći analizirati mlijeko i na mikotoksine. “Ubuduće ništa
nećemo prepuštati slučaju i u ovih sedam dana ku-
pili smo i instalirali vlastitu opremu kojom ćemo
u sva tri naša laboratorija svakoga dana kontrolirati mlijeko”, istaknuo je
Alen Fontana, generalni
direktor Dukata.
U tijeku je i analiza
cijelog lanca od polja do
stola, te inspekcija domaćeg i uvoznog mlijeka u maloprodaji.
Izuzeti su uzorci
svih proizvođača
uvoznog i domaćeg mlijeka. Analiza
na mikotoksine
pro-
vodi se u Zavodu za javno
zdravstvo Grada Zagreba,
a rezultati će biti objavljeni u utorak.
Kontrolama
farmi
utvrđeno je da je sporno
mlijeko došlo sa 11 farmi
iz područja istočne Hrvatske i da je vjerojatno riječ o kontaminaciji preko hrane. Farmerima
koji imaju problema sa stočnom
hranom
kroz
Robne rezerve
Ministarstvo
poljoprivrede
će osigurati
zamjensku
hranu.
(K.S.)
glasio je da Vlada ne diže
ruke od 3. maja, ali pomoć
ubuduće neće biti kakva je
bila u proteklim desetljećima. Najveća odgovornost bit će na menadžmentu i budućnost će ovisiti o
njihovim sposobnostima.
10 milijuna po brodu
Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić podsjetila je da bi brodogradilišta, prema ugovoru o
pristupanju EU-u, morala biti zatvorena da se
nije pronašao održivi model restrukturiranja i privatizacije. To je trebalo
biti napravljeno 2006., ali
problem se gurnuo pod tepih. “Građani, porezni obveznici, plaćali su do 10
milijuna dolara po svakom brodu. Toga više
neće biti, a brodogradilišta će imati priliku preživjeti na tržištu”, rekla je
Vesna Pusić.
BiH: I dalje
zabranjen uvoz
Zabrana uvoza mlijeka proizvođača Vindija
i Dukat u Bosnu i Hercegovinu još je na snazi, priopćio je Mirko Šarović, ministar vanjske
trgovine i ekonomskih
odnosa BiH. Izvan snage odluku može staviti samo državna vlada,
Vijeće ministara BiH.
Uz to hrvatski izvoznici
mlijeka u BiH moraju uz
svaku pošiljku osigurati i laboratorijske potvrde. Do sad je zaustavljena prodaja i uništeno
više pošiljki, a samo u
Tuzlanskoj županiji uništeno je 19.439 litara
Vindijinog mlijeka. U Tuzli su iz prometa izbačene još dvije pošiljke,
više od 1000 litara Vindijinog i 720 litara Dukatovog mlijeka. (Z.L.)
9
www.privredni.hr
Broj 3765, 18. veljače 2013.
( investicije od 50.000 €
mogu se kvalificirati za ulagačke potpore
Neto dobit Grupe Končar 176,8 milijuna kuna
Dobit Končara
bolja od plana
Sjednica hrvatske vlade
I mikropoduzetnicima
poticaji za investicije
Igor Vukić
[email protected]
I
nvesticije mikropoduzetnika u minimalnom iznosu od
50.000 eura mogu se kvalificirati za ulagačke potpore, odlučila je Vlada
na prošlotjednoj sjednici. Za ostale poduzetnike
ostaje dosadašnja minimalna ulagačka svota od
150.000 eura. Ministar
gospodarstva Ivan Vrdoljak kaže da izmjenom
Zakona o poticanju investicija Vlada želi ohrabriti i brojne manje i srednje
tvrtke na ulaganja. Poticaji, kao što su oslobađanje od poreza ili izravne
isplate za otvoreno radno
mjesto, ne mogu se dodijeliti poduzetnicima u teškoćama, kao ni onima u
industriji čelika i brodo-
gradnji. Određeno je da se
opravdani troškovi novih
radnih mjesta povezanih s
investicijom izračunavaju
kao bruto plaća radnika u
dvogodišnjem razdoblju.
Nova radna mjesta moraju se otvoriti u roku od tri
godine nakon završetka
radova. Veliki poduzetnici
moraju pet godina čuva-
ti radna mjesta u toj investiciji, dok se mali i srednji obvezuju na tri godine.
“Zajamčena opskrba”
Vlada je krenula i u daljnju liberalizaciju tržišta
plina. Riječ je o tzv. trećem paketu, usklađenom
s odlukama Europske unije. Prema zakonu o tržištu
plina, tržišne djelatnosti
su proizvodnja, trgovina
i opskrba plinom krajnjih
kupaca. Svi kupci imaju pravo na slobodan izbor i besplatnu promjenu
opskrbljivača. Na temelju
zakona provest će se razdvajanje mrežne djelatnosti transporta plina od
djelatnosti proizvodnje i
opskrbe.
Zakonom se uvodi i
nova kategorija javne usluge pod imenom “zajamčena opskrba plinom”.
Njome bi se svakom kupcu priključenom na distribucijski plinovod jamčila
opskrba dovoljnom količinom u slučajevima ako
njihov opskrbljivač prestane s radom.
Krajnjim
kupcima
omogućava se lakši pristup opskrbljivačima registriranima u EU-u.
Centar za dizajn HGK-a okupio dizajnere, proizvođače i distributere
Produkteka: od dizajna do profita
D
izajneri,
proizvođači i distributeri okupili su
se prošli tjedan u Centru
za dizajn HGK-a kako bi
razgovarali o novim idejama, proizvodima i njihovim prilikama na tržištu.
Skup Produkteka organizirao je HGK u suradnji s
tvrtkom Scuderia Zagreb.
Dizajner u timu Lega-Lega Marin Balaić iz
Osijeka istaknuo je kako
je njihov projekt stvaranja dizajniranih proizvoda
- kao što su rokovnici, bilježnice, bedževi i majice
- nastao iz frustracije teško naplativog dizajna u
Osijeku. Otvorili su dućane u Dubrovniku i Zagrebu i žele na tržište plasirati nove proizvode.
Produkt dizajnerica
Carmen Mikuš govorila je
o iskustvima rada u velikim sustavima. Radila je
dizajn interijera za hotele i wellness programe, a
zatim i interijer broda za
francuskog brodovlasni-
Sljedeća
Produkteka bavit
će se temom
transporta i prateće
opreme
ka, a poslove je dobivala
putem natječaja.
Topomatika 3D Grupa predstavila je mjerenje
malih i velikih predmeta
te njihovu digitalizaciju.
Predstavnici tvrtki Evolve
i Kvadra isticali su važnost dobre komunikacije i suradnje dizajnera što
rezultira odličnim novim
proizvodima. Tvrtka Kenda potvrdila je nužnost razvoja segmenta distribucije kao čimbenika u boljem
plasmanu svojih proizvoda. Produkt dizajner Zoran Šunjić predstavio je
namještaj Trippin - stolce,
ploče stolova i klupe, koji
materijal tretira na duhovit način. Darko Špiljarić iz Inkee, proizvodnje
i distribucije namještaja,
istaknuo je kako se samo
suradnjom dolazi do dobrih rezultata, a ponekad
i do novih proizvoda na
tržištu. Tvrtka PandoPad
predstavila je svoja interaktivna rješenja koja na
vrlo efektan način mogu
prezentirati bilo koji proizvod ili uslugu.
“Ova platforma je
mjesto sastanka, povezivanja ideje i proizvodnje”, objasnio je Luka
Mjeda, direktor Centra
za dizajn HGK-a, te najavio sljedeću Produkteku
koja će se održati u travnju s temom transporta i
prateće opreme. (I.V.)
Neto dobit Grupe Končar iznosila je prošle godine 176,8 milijuna kuna što je 12,4 posto
više od planiranog, priopćeno je iz te kompanije. Ukupni konsolidirani
prihod bio je 2,8 milijardi kuna ili 4,7 posto veći
nego u 2011. godini.
Na domaćem tržištu
ostvaren je prihod od prodaje u iznosu od 1,2 milijarde kuna, dok je isto
toliko zabilježeno i u inozemnoj prodaji. Najznačajnija strana tržišta su
Njemačka (135,9 milijuna
kuna), Švedska (107,2 milijuna kuna), Češka (100,4
milijuna kuna), BiH (75,9
milijuna kuna), Finska
(65,3 milijuna kuna) i Turska (51,6 milijuna kuna).
Dugoročni
izvori
sredstava (kapital, dugoročna rezerviranja i dugoročne obveze) veći su
za 542,2 milijuna kuna od
dugotrajne imovine i prosječnog stanja zaliha, što
ukazuje na dobru ročnu
strukturu izvora. Kratkotrajna Končarova imovina u odnosu na kratkoročne obveze veća je tri puta,
što znači dobru likvidnost
sustava.
“Iznimno smo zadovoljni rezultatima u prošloj godini jer smo usprkos
nastavku krize poslovali s
dobiti i ostvarili rast prihoda. Pri tome treba naglasiti da smo lani najviše
izvoznih prihoda ostvarili na zahtjevnom tržištu
Europske unije čime smo
još jednom potvrdili našu
konkurentnost i kvalitetu.
Kontinuiranim ulaganjem
u zaposlenike, razvoj i
proizvodne
tehnologije Končar ima svoje mjesto na svjetskom tržištu”,
rekao je Darinko Bago,
predsjednik Uprave Končara. (I.V.)
Kontaktirao vas je
www.eu-registar.com?
Poziv
tvrtkama na oprez
U vezi s brojnim prijavama protiv tvrtke koja
stoji iza internetske
stranice www.eu-registar.com Hrvatska gospodarska komora poziva članice na oprez.
Portal www.eu-registar.
com elektroničkom poštom i telefonskim se putem predstavlja kao specijalizirani registar tvrtki
s navodno obveznim upisom nakon stupanja Hrvatske u Europsku uniju
1. srpnja. Takva praksa je
navodno dogovorena sukladno Zakonu o obveznim odnosima. Njihove
navodne usluge omogućavaju povezanost i vidljivost na tržištu Europ-
ske unije na jednostavan
i profesionalan način.
Osim upisa tvrtke u registar nude i sve ostale usluge vezane uz web dizajn
i internetsko oglašavanje.
Iako ne postoji dokument u kojem je izričito
navedena obvezna registracija u državama članicama iz razloga što je
poduzetnička i industrijska politika u nadležnosti zemalja članica koje
svoje programe i mjere
u tom području oblikuju
sukladno načelima i preporukama EU-a, vrlo vjerojatno se radi o pokušaju
zavaravanja i postupanju
protiv dobrih poslovnih
običaja.
10 PREDSTAVLJAMO
Privredni vjesnik
Broj 3765, 18. veljače 2013.
( 6 osoba
( oko 20.000 boca
zaposleno u Divljoj Baranji
Divlja Baranja, Zagreb
godišnja proizvodnja vina
PUO Kovač, Kaštel Sućurac
Baranjska priča u
Zagrebu
Strogo kontrolirani
urod
Poticaj su nam reakcije ljudi na našu ideju koja
prezentira drugačiji pristup na tržištu zagrebačkih
restorana, kaže voditelj Divlje Baranje Ivan Roth
I
deja o otvaranju prvog autohtonog baranjskog restorana
Divlja Baranja u Zagrebu rodila se iz prave, neiskvarene ljubavi, entuzijazma, ali i želje da šira
populacija prepozna puno
bogatstvo i neiscrpno vrelo vrhunskih etno-gastro
proizvoda i delicija toga
kraja.
Ivan Roth, voditelj
restorana koji je s radom
započeo početkom veljače, kaže nam kako je u
Divljoj Baranji trenutačno zaposleno šest osoba.
Vrata restorana otvorena su zahvaljujući vlastitim izvorima financiranja,
ističe Roth. Dodaje kako
je suradnja s državom tijekom pokretanja ovog
posla protekla bez poteškoća. “Nove fiskalne blagajne funkcioniraju bez
poteškoća, i to nam je za
sada vrlo bitno. O ostatku
poslovanja više ćemo znati nakon početnog razdoblja rada restorana”, napominje on.
Hrvatsko ugostiteljsko tržište, nastavlja on,
prolazi kroz prilično teško
razdoblje. “Naime, zbog
sveprisutne krize vidjiv
je pad globalne potrošnje
koja se očituje i u ovom
sektoru. Potrošnja je danas temeljito planirana,
pa je i proračun koji kupci
odvajaju za ovakav užitak
znatno smanjen u odnosu na prijašnja vremena.
Suradnja
konkurencije
može pridonijeti
poslovanju obiju
strana, smatra Ivan
Roth
Ono što nam daje poticaj
su reakcije ljudi na našu
ideju koja prezentira zanimljiviji i drugačiji pristup
na tržištu zagrebačkih restorana. Autohtoni domaći proizvodi i pristup očito predstavlja osvježenje
jer nam je posjet na planiranoj razini”, naglašava Roth.
Moguće franšize
Za ovaj restoran konkurencija je uvijek dobrodošla jer ona jamči kvalitetu svim potencijalnim
klijentima. “Prave kon-
kurencije ovakvoj autohtonoj ponudi zapravo i nema, no naš odnos
sa sličnim restoranima je
korektan te ih sami znamo posjetiti, a nadamo se
da će i oni posjećivati nas.
Smatram kako koordinirana suradnja konkurencije
može pridonijeti poslovanju obiju strana i rezultirati kvalitetnijom ponudom za klijente”, kaže.
Roth vjeruje kako ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, barem u početku, neće biti primjetnih
promjena u njihovu poslovanju. “Međutim, nade
su nam usmjerene na poticanje ovakvog tipa ugostiteljstva kojim bi se predstavljala određena regija”,
ističe.
Nakon etabliranja restorana na gastro karti Zagreba, razmišlja se o širenju baranjske priče i izvan
gradskih granica. “Već
imamo otvorena dva razgovora o franšiznom širenju na područje Dalmacije. U slučaju daljnje
zainteresiranosti, takav
način širenja čini nam se
vrlo zanimljivim”, zaključuje Roth. (B.O.)
Na obrađenoj površini od 28.000 četvornih metara
posađeno je 12.000 loza poznatog kaštelanskog
crljenka i plavca malog te oko 200 stabala maslina
J
edan od najperspektivnijih mladih dalmatinskih
vinara, vlasnik Poljoprivredno-ugostiteljskog
obrta Kovač Tonći Kovač, na padinama Kozjaka zasadio je jedan od
najljepših kaskadnih vinograda u Hrvatskoj. Na
obrađenoj površini od
28.000 četvornih metara posađeno je 12.000
loza nadaleko poznatog kaštelanskog crljenka i plavca malog te oko
200 stabala maslina. Godišnji im je proizvodni kapacitet oko 20.000
boca vrhunskog vina.
“Kapaciteti su mi i
veći, ali sam se odlučio
kontrolirati urod kako
bih imao sirovinu za vrhunsko, a ne kvalitetno
vino. Odlučio sam proizvoditi samo vrhunsko
vino tako da imam manju
ali kvalitetniju proizvodnju”, kaže Tonći Kovač.
Podrum je opremljen
najsuvremenijom tehnologijom. Tako je sustav
fermentacije zatvoren i
zahvaljujući sustavu grijanja i hlađenja proces se
odvija pod kontroliranom
temperaturom. Vrenje je
isto tako kontrolirano,
a nadziran je i postupak
vrenja mošta kao i temperatura odležavanja vina.
U jednom dijelu podruma nalazi se prostorija u kojoj su smještene
drvene bačve, a napravljena je i kušaonica s prodajnim pultom u koju
Tonći Kovač namjerava
dovoditi turiste. Dio vina
odležava u inoks spremnicima, a dio u drvenim
bačvama.
S prodajom problema
nema
“Kad je riječ o sorti, imamo 9000 loza zasađenog
crljenka i oko 3000 loza
plavca malog. Plavac je
lošije rodnosti tako da je
omjer u bocama 85 posto
crljenka, a plavca malog
oko 15 posto. U budućnosti planiramo zasebno
proizvoditi crljenak, a zasebno plavac mali jer želimo turistima ponuditi
različite vrste vina”, ističe Tonći Kovač.
Kovačeva vina pod
robnom markom Putalj
zastupljenija su u kaštelanskim i nekim splitskim
restoranima, a vrlo značajnu prodaju ima i u restoranu Pri zvoncu u Zagrebu. “Za sada još uvijek
nema problema s prodajom jer ne spadamo u velike proizvođače te nam
vinogradi još nisu dostigli
maksimalni urod. Uspijevamo bez problema plasirati cjelokupnu proizvodnju”, kaže Kovač.
U PUO Kovač zaposlen je jedan radnik,
a obitelj Kovač investirala je do sada oko milijun eura u podizanje nasada i opremanje podruma,
od čega je u opremanje
podruma uloženo oko
120.000 eura. Njegovi vinogradi nalaze se na nekoliko vrhunskih položaja na padinama Kozjaka,
na idealnoj nadmorskoj
visini od 300 metara, a iz-
Obitelj Kovač je do
sada investirala
oko milijun eura u
nasade i opremanje
podruma
građeno je i oko šest kilometara suhozida. Prethodno je Tonći Kovač
prodao stari obiteljski vinograd kako bi kupio zemlju na kojoj je zasadio
nove nasade crljenka i
plavca malog. (J.V.)
PRIČA S RAZLOGOM 11
www.privredni.hr
Broj 3765, 18. veljače 2013.
( na čak 1,2 mlrd kn
*vijesti
procijenjene prošlogodišnje štete od mraza i suše
Osiguranje poljoprivrednih nasada i usjeva u Hrvatskoj
Skupa osiguranja,
još skuplje štete
Hrvatske osiguravateljske kuće nude police osiguranja za rizike tuče, požara, udara groma,
proljetnog mraza, ozebe, posolice i poplave, no još ne i za sušu
sušu. “Pregovaramo i o
uvođenju osiguranja protiv suše, no samo usjeva
kukuruza, prema uzoru na
neke zemlje EU-a”, kaže
Jurica Vukosav iz Croatia osiguranja. Konkretno, ova kuća prošle
je godine osiguravala oko
200.000 hektara površina pod usjevima i nasadima, dodajući kako upravo
u tom segmentu osiguranja kontinuirano bilježe
gubitke.
Svetozar Sarkanjac
[email protected]
Š
tete od elementarnih nepogoda
u poljoprivredi u
Hrvatskoj svake se godine
procjenjuju u iznosima od
nekoliko stotina milijuna kuna do nekoliko milijardi. Tako su prošle godine štete, najprije od mraza
te potom od suše, procijenjene na čak 1,2 milijarde kuna. Međutim, samo
mali dio tih šteta - prosječno oko 20 milijuna
U Hrvatskoj
je osigurano
samo između
četiri i pet posto
poljoprivrednog
zemljišta
kuna godišnje - nadoknadi se kroz sustav pomoći kojim država isplaćuje
novac nakon prijave štete. I tek u takvim situacijama - kada je šteta već
pričinjena, a država nema
novca da je svima nadoknadi - mnogi se sjete osiguranja.
No prema nekim procjenama, u Hrvatskoj je
osigurano samo između
četiri i pet posto zemljišta. Istovremeno, u Sloveniji je obradivih površina
osigurano oko 20 posto,
a u Mađarskoj čak između 50 i 60 posto. Europski rekorderi sa 100-postotnim osiguranjem su
Grčka i Cipar gdje je osiguranje obvezno, a valja
izdvojiti Austriju sa 76
do 80 posto površina te
Španjolsku koja ima model javno-privatnog par-
Španjolski model i “zelena kutija”
Pored dobre vijesti kako država u suradnji s osiguravateljima razmatra nove modele javno-privatnog partnerstva gdje bi ona bila inicijator rasta osiguranja u poljoprivredi, on se djelomično može očekivati i od članstva
u EU-u. Naime, ulaskom u EU iz određenih fondova odnosno tzv. zelene kutije bit će moguće za subvencioniranje premije osiguranja godišnje povlačiti do 330 milijuna kuna. U kombinaciji s drugim mjerama, možda
upravo prema španjolskom modelu, osiguranici bi u tom
slučaju mogli očekivati subvenciju premije osiguranja
do pristojnih 65 posto.
tnerstva, gdje je osigurano oko 26 posto površina.
Na državnoj razini Ministarstvo
poljoprivrede subvencionira, odnosno nadoknađuje do 25
posto premije osiguranja,
a brojni su programi i na
županijskim, odnosno razinama općina i gradova. Ali s obzirom na visoke iznose premija, to
je ipak tek kap u moru takvih troškova. Stoga su
hrvatski poljoprivrednici,
a osobito manji proizvođači, prilično nezainteresirani za takvav oblik prevencije mogućih rizika u
proizvodnji.
Skupe premije
Prema riječima Ivana Filipovića, koji u Kutjevu
vodi poslove osiguranja,
taj značajni hrvatski poljoprivredno-prehrambeni
proizvođač osiguranjem
godišnje pokriva 400 hekatara vinograda kao nasada, te oko 3500 hektara
usjeva, odnosno ratarskih
kultura.
“Konkretno, za 2012.
godinu troškovi premija svih naših osiguranja
su dostigli 6,2 milijuna
kuna. To je itekako značajna stavka u poslovanju. No velike prošlogodišnje štete nastale kao
posljedica suše nismo
uspjeli nadoknaditi jer u
Hrvatskoj, kao i u većini
europskih zemalja, nema
mogućnosti osiguranja od
suše”, objašnjava Filipović.
Hrvatske osiguravateljske kuće koje se bave
osiguranjem usjeva i nasada nude police osiguranje za rizike tuče, požara,
udara groma, proljetnog
mraza, ozebe, posolice
i poplave, no još ne i za
Javno-privatno
partnerstvo
Kao i u mnogim drugim
segmentima, tako se i u
sustavu osiguranja poljoprivrednih usjeva i nasada mnogo očekuje od budućeg članstva Hrvatske u
EU-u. Međutim, ni tamo
nije sve idealno. “U zemljama EU-a ne postoji jedinstvena strategija
upravljanja rizicima u poljoprivredi nego se primjenjuju različiti modeli. S
obzirom na klimatsku sličnost, ali i dosadašnja iskustva, za Hrvatsku bi možda najpovoljniji bio model
kakav se primjenjuje u
Španjolskoj. Riječ je modelu javno-privatnog partnerstva u kojem država
pokriva udruženim osiguravateljima čak 75 posto
police osiguranja”, objasnio je Vedran Forjan iz
Kvarner osiguranja, naglašavajući kako su rijetke europske zemlje u kojima uopće postoji model
osiguranja od suše. Ako i
postoji, odnosi se jedino na
kukuruz, ali uz zadovoljavanje određenih preduvjeta kao što je dosljedno primjenjivanje agrotehničkih
mjera.
Austrijanci žele
hrvatske konobare
Po ulasku Hrvatske u Europsku uniju hrvatskim
građanima se otvara europsko tržište rada, a Austrija je jedna od prvih
zemalja koja je iskazala značajniji interes za hrvatskim radnicima.
Prema najavama na predstavljanju europskog projekta Eures, namijenjenog
poslodavcima za regrutiranje radnika iz EU-a, ali
i radnicima za pronalazak poslova u Uniji, Austrija u sljedećoj skijaškoj
sezoni računa na tristotinjak hrvatskih ugostitelja, konobara i kuhara koji
se, uz uvjet da znaju njemački jezik, mogu zaposliti na austrijskim skijalištima u razdoblju od tri do
pet mjeseci.
Više zasijanih
površina
Prošle jeseni ukupno
je u Hrvatskoj zasijano
272.990 hektara, što je 11
posto više nego u godini prije, pokazuju podaci
Državnog zavoda za statistiku sa stanjem 10. studenog prošle godine. Najviše je zasijano žitarica,
ukupno 257.068 hektara.
Od toga je većina pšenica (72 posto) i ječam (18
posto).
Hidroelektra u
gubitku
Građevinska tvrtka Hidroelektra niskogradnja
u prošloj je godini ostvarila gubitak u iznosu od
24,2 milijuna kuna, dok
je 2011. godine imala dobit od 359.000 kuna. Iz
tvrtke obrazlažu da prošle godine nisu uspjeli u
potpunosti uposliti svoje
kapacitete, a razlog tomu
je smanjenje investicijskih ulaganja u prometnu infrastrukturu u Hrvatskoj. Hidroelektra je u
prošloj godini imala ukupne prihode od 492,6 milijuna kuna, što je pad za
23,4 posto, dok su rashodi
smanjeni za 19,6 posto, na
516,8 milijuna kuna.
12 AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3765, 18. veljače 2013.
Poziv za dodjelu bespovratnih poticaja
Objavljen natječaj za
Poduzetnički impuls
Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo
je javni poziv za dodjelu bespovratnih poticaja
iz programa Poduzetnički impuls. Poziv je objavljen na internetskim
stranicama Ministarstva
i HAMAG Investa s popisom uvjeta, detaljnim
uputama i obrascima za
prijavu. “Za razliku od ranijih godina, poziv će biti
otvoren dok ima raspoloživog novca”, istaknuo je
ministar poduzetništva
Gordan Maras na prošlotjednom
predstavljanju Impulsa zaposlenima
u regionalnim razvojnim
agencijama. To znači da će
i poduzetnici čiji projektni prijedlog bude odbijen
moći ponovno podnijeti
dopunjenu prijavu.
U skupini poticaja za
razvoj mikropoduzetništva i obrta dodijelit će se
25,2 milijuna kuna. Za jačanje poslovne konkurentnosti poduzetnika i obrtnika namijenjeno je 74,8
milijuna kuna. Poticaji za
razvoj infrastrukture i poslovnog okruženja (tehnološki parkovi, poduzetničke zone) vrijede 41,3
milijuna kuna. Za projekte obrazovanja i očuvanja tradicionalnih obrta
izdvojit će se 15,2 milijuna kuna.
Za dobivanje potpore projekt mora skupiti najmanje 80 bodova.
Ocjenjivanje se obavlja
po mjerljivim kriterijima, a provode ga nezavisni ocjenjivači kako bi se
dobio što objektivniji re-
zultat. U ocjenjivanju je
moguće dobiti i 30 posto
dodatnih bodova za posebno poticane skupine,
kao što su poduzetnice,
osobe s invaliditetom, pripadnici romske zajednice
i slično.
Ove godine nastavit
će se prošlogodišnji trend
dodjele manjeg broja potpora, ali veće vrijednosti.
Prošlogodišnji prosjek bio
je 60.000 kuna, a ministar
očekuje da bi ove godine
prosjek mogao narasti na
100.000 kuna. Prema Marasovim riječima, dodjela
poticaja i druge stimulativne mjere potaknule su
mnoge da krenu u vlastiti
posao i osnuju jednostavno društvo s ograničenom
odgovornošću. U prošla
tri mjeseca osnovano je
2700 j.d.o.o-a.
Uskoro kreće i serija od dvadesetak tribina
i seminara po cijeloj Hrvatskoj na kojima će se
zainteresiranim poduzetnicima objašnjavati mogućnosti korištenja novca
iz Poduzetničkog impulsa. Seminari će se odvijati i u nekoliko županijskih
komora HGK-a. (I.V.)
Loše poslovanje Zagrebačkog holdinga
Čović: Zagreb zaslužuje
ozbiljnu analizu
Poslovanje
Zagrebačkog holdinga je slabo, a
financijski se položaj u
posljednje dvije promatrane godine značajno
pogoršava. Među zaključcima koji su objavljeni u
newsletteru Instituta za
javne financije Vrijeme je
za restrukturiranje Zagrebačkog holdinga ističe se
kako je financijska pozicija Zagreba izložena visokim rizicima dospijeća
financijskih obveza Holdinga. Prihodi poslovanja
Holdinga pokrivaju rashode poslovanja. Međutim,
zbog nerazboritog zaduživanja i slabog upravljanja
financijama nagomilane
su visoke obveze koje prijete financijskoj stabilno-
sti Holdinga. Zbog slabih
poslovnih rezultata i slabe financijske perspektive
nužno je redefinirati ulogu Zagrebačkog holdinga
u pružanju javnih dobara i
usluga. Također, dio tržišnih djelatnosti nedvojbeno treba privatizirati, stoji
u newsletteru.
Ivo Čović, predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga, ističe kako
je analiza Instituta za javne financije netočna i neprimjerena, a baratanje
činjenicama površno. Također, opis temeljnih djelatnosti Holdinga obiluje
faktografskim netočnostima. Zbog toga, teze koje
su iznesene u njoj mogu
se lako opovrgnuti. “Za-
greb zaslužuje ozbiljnu,
kvalitetnu i nepristranu
analizu poslovanja”, kaže
Čović pozvavši pritom Institut da je doradi. Nadalje, napominje kako je pripremljen program mjera
zahvaljujući kojima bi se
moglo dodatno racionalizirati poslovanje Zagrebačkog holdinga. Tako bi,
prema jednoj od predloženih mjera, Zagrebački
električni tramvaj u kratkom roku mogao poslovati bez gubitaka. (B.O.)
( više od 27 mil €
ove godine Hrvatskoj na raspolaganju iz EU proračuna
Ivan Macanić, zamjenik ravnatelja Agencije
Potporama že
dohodak polj
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
registriranih u Upisniku kojeg vodi Agencija, njih 100.000 ko
Krešimir Sočković
[email protected]
A
gencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i
ruralnom razvoju najdraža
je agencija hrvatskim seljacima kada stižu potpore, ali i najmrža kada one
kasne. U zadnje vrijeme
seljaci su ljuti na Agenciju jer je najavila ukidanje
dijela svojih ispostava po
manjim mjestima. O radu
Agencije razgovarali smo
sa zamjenikom ravnatelja Ivanom Macanićem.
Zašto Agencija zatvara ispostave i hoće li to
ugroziti njen rad?
- Da bi Agencija poslovala prema EU pravilima i standardima, morala
je zadovoljiti i kriterij fizičke i informacijske sigurnosti sustava. Kako
Agencija za plaćanja, uz
središnji ured u Zagrebu, posluje putem 21 regionalnog ureda u županijskim centrima, a imala
je i 60 ispostava po županijama, europski revizori utvrdili su da tako velik
broj izdvojenih lokacija
predstavlja visoki operativni rizik upravo u pogledu informacijske i fizičke
sigurnosti.
Prema
akreditacijskim
kriterijima, prostori Agencije za plaćanja moraju
biti adekvatno opremljeni i zaštićeni nadzornim
sustavom radi autorizirane identifikacije zaposlenika i posjetitelja. Upravo zbog toga se ispostave
pripajaju regionalnim ure-
dima Agencije u županijskim centrima, koji će
također s dosadašnjih neadekvatnih lokacija biti
preseljeni u uredske prostore Fine.
Agencija za plaćanja će i
dalje poslovati putem 21
regionalnog ureda, a poljoprivrednicima na raspolaganju ostaju i lokalni
uredi Hrvatske poljoprivredne agencije i Poljoprivredne savjetodavne
službe. Fizički dolazak
poljoprivrednika u regionalni ured Agencije nužan
je samo jednom godišnje i
to u slučaju promjene posjeda poljoprivrednog zemljišta (ažuriranja podataka u ARKOD-u). Sve
drugo se može zatražiti i
dobiti pisanim putem.
Poljoprivrednici
su prijelaz s
“papirnatog”
na “digitalno”
dočekali s
nevjericom
Koje su ovlasti Agencije,
kako ona funkcionira?
- Osnivanje Agencije za
plaćanja bio je uvjet za
zatvaranje poglavlja 11
Poljoprivreda i ruralni razvoj u procesu pristupnih pregovora Hrvatske s EU-om, a kakva ta
Agencija mora biti zadano je točno propisanim
kriterijima i regulativama EU-a. Temeljna joj je
zadaća provedba svih poslova vezanih za isplatu
nacionalnih potpora u po-
ljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te potpora
iz pretpristupnih fondova SAPARD/IPARD/IPA.
Agencija godišnje po različitim mjerama isplaćuje oko tri milijarde kuna
potpore hrvatskim poljoprivrednicima. Od oko
195.000 gospodarstava
registriranih u Upisniku
poljoprivrednih gospodarstava kojeg vodi Agencija,
njih 100.000 korisnici su
različitih mjera potpora.
Kada uđemo u EU, agencija će administrirati i plaćati potpore iz EU fondova. Da bi Agencija mogla
povlačiti sredstva, morala je dobiti akreditaciju.
Zato je izgradila složenu
informatičku podršku za
svoj rad te uspostavila Integrirani administrativni
INTERVJU 13
www.privredni.hr
Broj 3765, 18. veljače 2013.
( 50% ulaganja u projekt ( 5,5 puta više novca
moći će se vratiti potporom iz fonda EAFRD
nego 2011. isplaćeno lani kroz IPARD program
za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
limo osigurati stabilan
oprivrednicima
godišnje isplaćuje oko tri milijarde kuna potpore. Od oko 195.000 poljoprivrednih gospodarstava
risnici su različitih mjera potpora. Kada uđemo u EU, agencija će administrirati i plaćati potpore iz EU fondova
i kontrolni sustav. U njemu se nalazi Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, potom ARKOD
- sustav identifikacije zemljišnih parcela i baza
podataka koja evidentira
stvarno korištenje poljoprivrednog zemljišta, tu je
i Registar domaćih životinja (JRDŽ) te AGRONET
- sustav za evidenciju zahtjeva za potporama, kao i
Sustav za evidenciju prava na plaćanja te ISAP –
centralizirana elektronska
baza podataka zahtjeva za
potporu.
Kojim izvorima sredstava Agencija raspolaže?
- Sada Agencija plaća
potpore iz nacionalnog
proračuna i iz EU-ovog
pretpristupnog
fonda
IPARD, a ulaskom u EU
koristit će se sredstva Europskog fonda za garancije u poljoprivredi i Europskog fonda za ruralni
razvoj. Oni zauzimaju
gotovo 40 posto proračuna EU-a.
EAFRD je fond koji će
Hrvatska koristiti od
2014. godine. Do tada koristimo IPARD program u
kojem je za 2013. Hrvatskoj na raspolaganju nešto
više od 27 milijuna eura iz
EU-ovog proračuna. U tijeku je priprema Plana za
ruralni razvoj za period
2014.-2020. koji treba biti
usvojen na Vladi te u Europskoj komisiji. Sredstva
EAFRD fonda će u svakom slučaju biti mnogo
veća od dosadašnjih sredstava iz IPARD-a.
Kako se može dobiti taj
novac?
- Da bi poljoprivrednici mogli konkurirati za
sredstva iz EAFRD fonda, potrebno je napraviti
projekt, odnosno poslovni plan iz kojeg je vidljiva
isplativost investicije. Za
taj se fond pripremamo
još od 2006. kroz programe SAPARD i IPARD,
koji su napravljeni na
istim principima kao i
EAFRD. Za njegovo korištenje, projekt je potrebno
financirati vlastitim sredstvima ili kreditom banke, a po završetku investicije zatražiti bespovratnu
potporu u iznosu od 50
posto.
Poljoprivrednici imaju na raspolaganju
popis konzultanata koji
im mogu pomoći u pri-
premi projekta. Troškovi konzultantskih usluga
refundiraju se iz odobrenih sredstava bespovratne
potpore EU-a po završetku projekta.
Za dobivanje sredstava iz
Fonda za ruralni razvoj,
EAGF-a, poljoprivrednicima ne treba nikakav projekt. Dovoljno je jednom
godišnje podnijeti Jedinstveni zahtjev za potporu
u razdoblju od 1. ožujka
do 15. svibnja. Naši poljoprivrednici to znaju jer su
i do sada za sredstva državne potpore za izravna
plaćanja podnosili taj zahtjev, samo što su do sada
sredstva bila isplaćivana samo iz Državnog proračuna, a od 2013. ta se
sredstva dijelom isplaćuju
iz proračuna EU-a, odnosno iz EAGF fonda.
Kao što Pristupni ugovor
predviđa, u financijskom
paketu za izravna plaćanja
Hrvatskoj je godišnje na
raspolaganju 373 milijuna
eura, s tim da u 2013. možemo koristiti samo četvrtinu tih sredstava, u 2014.
bit će to 30 posto, u 2015.
35 posto, u 2016. pak 40
posto, te nakon toga slijedi 10-postotno povećanje.
Kako smo do sada koristili europski novac?
- Prošla godina je najuspješnija u provedbi
IPARD programa do sada.
Isplaćeno je 5,5 puta više
novca nego 2011. Do sada
je ugovoren 251 projekt s
ukupnim iznosom ulaganja od gotovo milijardu
kuna. Od toga je završeno
72 projekta, a ukupno pla-
ćena IPARD potpora 148
milijuna kuna, od čega je
75 posto iz EU-ovog, a 25
posto iz našeg proračuna.
Najviše projekata dolazi
iz Istarske i Osječko-baranjske županije. Najbrojniji projekti su u sektoru
ruralnog turizma te sektoru voća i povrća.
S kojim se problemima
najčešće susreću aplikanti za potpore?
- Potporama se želi osigurati poljoprivrednicima
stabilan dohodak, a sred-
Sredstva za ruralni
razvoj namijenjena
su unapređenju
života u seoskim
sredinama
stva za ruralni razvoj namijenjena su unapređenju
konkurentnosti poljoprivrednog gospodarstva te
općenito života u seoskim
sredinama.
Za izravna plaćanja korisnici jednom godišnje trebaju podnijeti elektronski
zahtjev za potporu putem AGRONET internetske aplikacije. To je bila
velika novost za naše poljoprivrednike. Do sada su
se zahtjevi podnosili “papirnato” za dvjestotinjak
različitih potpora, nekoliko puta godišnje. Naravno da su poljoprivrednici
prijelaz s “papirnatog” na
“digitalno” dočekali s nevjericom, ali su ubrzo uvidjeli kako je dobro imati sve podatke na jednom
mjestu.
Četvrtina korisnika potpora u poljoprivredi taj
zahtjev za potporu samostalno popuni u AGRONET aplikaciji, a korisnicima koji to nisu u
mogućnosti na usluzi su
djelatnici naše Agencije te dviju partnerskih institucija: Hrvatske poljoprivredne agencije i
Poljoprivredne savjetodavne službe. Kada je riječ o fondu za ruralni razvoj, tu poljoprivrednici
nailaze na malo veće izazove. Glavni je nedostatak vlastitih sredstava za
financiranje, te neriješeni
zemljišno-knjižni odnosi.
Kako će izgledati hrvatska poljoprivreda za desetak godina?
- Osobno pozitivno gledam na članstvo u EU-u.
Kada se EU širila na 10
novih članica, poljoprivrednici iz novopridošlih zemalja bili su najveći
kritičari Europske unije.
Strahovali su da će im primanja biti manja, da će
se poremetiti tržište prehrambenim
proizvodima te da tako male zemlje
neće moći parirati proizvodima iz velikih zemalja članica. Dogodilo se
upravo suprotno - prihodi poljoprivrednika rastu,
unutarnje tržište nesmetano funkcionira, a potrošačima je omogućen mnogo
veći i cjenovno povoljniji izbor. Vjerujem da će
tako biti i kod nas, i da će
hrvatski poljoprivrednici
svojim znanjem i proizvodima parirati i profitirati u
Europskoj uniji.
14 AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3765, 18. veljače 2013.
( 5,4 mlrd kn dobiti
velikim dijelom čine prihodi brodogradilišta iz programa sanacije
Gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije
Stanje je loše i bit će još g
turizam jedino svjetlo u ta
Trenutačno stanje ukazuje na to da će gospodarski pokazatelji vjerojatno biti još gori jer je većina donedavno vodećih tvrtki
upitan. Veće investicije su rijetkost i mogu se izbrojati na prste jedne ruke
Jozo Vrdoljak
[email protected]
S
plitska
županija upravo tuče sve
rekorde u nezaposlenosti: u siječnju je više
od 50.000 ljudi bilo bez
posla. Lani je, za usporedbu, u ovo doba bilo nešto
više od 45.000 nezaposlenih – riječ je dakle o porastu od 10 posto u sve-
Poslodavci Splitskodalmatinske
županije koji su
predali izvješća, njih
9799, zapošljavali
su 68.827 ljudi
ga godinu dana. Dosad
najveći broj nezaposlenih, neuspjela tranzicija
gospodarstva, neizvjesna
sudbina najvećih tvrtki,
mali broj investicija te
administrativne zapreke
koje potencijalni ulagači
ne mogu premostiti - to su
najčešće spominjane karakteristike i ocjene poduzetnika, ali i ekonomskih
analitičara kada ocjenjuju
stanje u gospodarstvu ove
županije.
No, čini se da će gospodarski pokazatelji biti
još gori jer je većina donedavno vodećih tvrtki u velikim problemima. Veće
investicije mogu se izbrojati na prste jedne ruke.
Osim onih koje su zasad još uvijek samo slovo
na papiru, te uz nekoliko investicija trgovačkih
lanaca, u gospodarskoj
stvarnosti Splitsko-dalmatinske županije isti-
če se jedino 250 milijuna kuna vrijedno ulaganje
postirske Sardine u gradnju novog pogona.
Čak su i veći državni infrastrukturni projekti u zastoju. Postoje neke
manje investicije koje su
pokrenuli kreativni poduzetnici - i to je sve. Velike
investicije, koje su često
pompozno predstavljane
- poput ulaganja u prostor
Adriavinila, turističkih
projekata u Baškom polju i na Hvaru te projekta
More Trogir - očito neće
nikada biti realizirane.
Problem u sustavu
Umjesto uspješnih primjera mnogo je lakše
nabrojati nekoć uzorne
tvrtke kojima je opstanak danas, najblaže rečeno, upitan: takvi su
Konstruktor, Brodosplit,
Brodotrogir, Imota, Dalmacijavino, Uzor, ali i
većina hotelskih kuća u
državnom vlasništvu, potom Jadrankamen - tvrtka
koja nije imala nikakav
razlog za loše poslovanje... Tom lancu bi se mogao pridodati još niz tvrtki koje možda u dogledno
vrijeme neće postojati.
Nekad spominjana tranzicija iz industrijske proizvodnje u čistu naprednu
tehnologiju nikada nije
ni započela. Uglavnom,
s propašću industrijskih
tvrtki gospodarstvo u županiji je stalo. Unatoč
značajnom novcu iz proračuna, utrošenom za studije i rješenja zbrinjavanja otpada, u tom dijelu
su najporazniji rezultati
javnoga sektora koji indi-
Financijski rezultati poslovanja po županijama
Veoma velike razlike u razvijenosti pokazuju se u broju poduzetnika i broju zaposlenih po županijama. U prvih devet mjeseci prošle godine dominira Grad Zagreb s udjelom u broju poduzetnika Hrvatske od 33,9 posto (31.441) i s udjelom
od 40,6 posto u broju zaposlenih (341.221). Daleko iza toga je Splitsko-dalmatinska županija s udjelom od 10,6 posto
(9799) u broju poduzetnika i s udjelom od 8,2 posto u broju zaposlenih kod poduzetnika (68.827). Na trećemu mjestu je
Primorsko-goranska županija s devet posto udjela u broju poduzetnika i sa 7,3 posto udjela u broju zaposlenih.
Od razvijenih županija slijede Istarska s udjelom od 9,5 posto u broju poduzetnika i 5,3 posto u broju zaposlenih, Zagrebačka s udjelom od 6,3 posto u broju poduzetnika i s udjelom od 5,3 posto u broju zaposlenih, te Osječko-baranjska s
udjelom od 4,2 posto u broju poduzetnika i s udjelom od 4,9 posto u broju zaposlenih. Najnerazvijenija županija, Ličkosenjska, ima udjel od svega 0,6 posto u broju poduzetnika (556) i samo 4427 zaposlenih ili 0,5 posto udjela u broju zaposlenih poduzetnika Hrvatske u prvom polugodištu 2012. godine.
rektno tiho uništava i turizam kao najperspektivniju granu Županije.
Predsjednik Izvršnog odbora HUP-a - Podružnica Dalmacija Hrvoje Marušić tvrdi kako
postoji niz poduzetnika s
projektima koji su zainteresirani za ulaganje i koji
imaju novca. Tvrdi da ih
se u investiranju onemogućava, i to ponajviše na
nižim i lokalnim razinama. Marušić kaže da je
osnovni problem u lošem
sustavu, navodeći pritom
niz primjera gdje lokalni
čelnici blokiraju velike i
održive projekte.
“Najveće opstrukcije zbivaju se na najnižim
razinama. Toj pojavi bi se
moralo doskočiti na način
da o velikim projektima
ne bi smjeli odlučivati lokalni čelnici. Pogotovo je
problem to što se o projektima odlučuje na više
različitih razina, iz razli-
čitih političkih opcija i s
dijametralno suprotnim
mišljenjima. Da bi se nešto napravilo, potrebno je
ukinuti niz malih općina i
napraviti regionalni i administrativni
preustroj
Hrvatske”, ističe Hrvoje
Marušić.
Prema njegovim riječima, državni ustroj se
mora odmah mijenjati jer
će nam u protivnom gospodarstvo potpuno propasti. “Primjera radi, kako
netko može realizirati projekt na Braču kada
imamo šest općina i jedan
grad?”, pita se Marušić.
“Trebamo imati četiri
prirodne regije, a ne ovoliko županija, te drastično
smanjiti broj općina i gradova. Dok se ne riješi administrativni ustroj, niti
jedan gospodarski projekt
neće se moći realizirati.
Dalmaciji nisu potrebne
četiri županije nego jedna
regija”, kaže predsjednik
15
www.privredni.hr
Broj 3765, 18. veljače 2013.
( 40.904
PROMJENE U STRUKTURI GOSPODARSTVA ISTOČNE HRVATSKE
broj nezaposlenih krajem rujna 2012.
ore;
mi
Dobar omjer djelatnosti nije se dogodio zahvaljujući
dobroj gospodarskoj politici - to je splet okolnosti koje
je donijela kriza udarivši jače u trgovinu i građevinarstvo
Svetozar Sarkanjac
[email protected]
S
iz ove županije u velikim problemima i njihov opstanak je vrlo
Nezaposlenost
Nezaposlenih u Hrvatskoj u rujnu 2012. bilo je 311.100,
dok je Splitsko-dalmatinska županija u isto vrijeme evidentirala 40.904 nezaposlene osobe. To je za 1374 osobe ili 3,5 posto više nego prethodnoga mjeseca (u kolovozu 2012. evidentirano je 39.530 nezaposlenih),
odnosno 4243 osobe ili 11,6 posto više nego u rujnu
2011. kada je evidentirana 36.661 nezaposlena osoba.
Ti podaci su i dalje varljivi jer je potkraj rujna u turizmu
još uvijek bio zaposlen dobar dio sezonskih radnika.
U robnoj razmjeni s inozemstvom u razdoblju od siječnja
do lipnja 2012. u čitavoj Hrvatskoj je pokrivenost uvoza
izvozom bila 56,2 posto, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji taj omjer je bio nešto povoljniji i iznosi 62,8 posto.
Prema podacima Fine, 9799 poduzetnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji je predalo šestomjesečne izvještaje
za 2012. godinu. Ti su poslodavci ukupno zapošljavali
68.827 ljudi. I njihovi podaci podupiru lošu statistiku županije, pokazujući da je broj zaposlenih u ovoj županiji u
tom razdoblju smanjen za 0,1 posto, dok je na razini Hrvatske rastao za 1,8 posto.
dalmatinske podružnice
Izvršnog odbora HUP-a.
Varljivi brojčani
pokazatelji
Podaci za prvih devet
mjeseci 2012. koje je prikupila Financijska agencija obradivši 92.492 poduzetnika za područje
cijele Hrvatske, pokazuju
da poduzetnici iz Splitskodalmatinske županije (njih
9831) sa 10,6 posto sudjeluju u ukupnom broju poduzetnika u Hrvatskoj. U
odnosu na isto razdoblje
2011., njihov je broj porastao za 0,5 posto. U prvih devet mjeseci prihodi
poduzetnika iz ove županije iznosili su 31,57 milijardi kuna, a rashodi 26,18
milijardi kuna, što možda
i zvuči kao dobar rezultat - ali nije tako. Iz Fine,
naime, napominju kako
je velika bruto dobit poduzetnika
Splitsko-dal-
Industrija konačno
potisnula trgovinu
matinske županije od 5,4
milijarde kuna (kao i Primorsko-goranske županije od 2,5 milijardi kuna)
Državni ustroj
se mora odmah
mijenjati jer će
nam gospodarstvo
totalno propasti,
kaže Hrvoje Marušić
velikim dijelom rezultat
izvanrednih prihoda brodogradilišta iz državnog
programa sanacije brodogradnje.
Prosječne su mjesečne
neto plaće kod poduzetnika u devet mjeseci 2012.,
prema istom razdoblju
prethodne godine, u globalu ostale na jednakoj razini. Povećane su u 16 županija, dok su smanjene u
pet županija. Najviše su
smanjene - upravo u Split-
sko-dalmatinskoj županiji,
i to za 2,2 posto. Zaposleni
kod poduzetnika-obveznika poreza na dobit, prema
podacima Fine, na razini države su primali prosječne mjesečne neto plaće u iznosu od 4703 kune
u prvih devet mjeseci, dok
je prosječna plaća u istom
razdoblju u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznosila 4044 kune, što čini tek
86,3 posto prosjeka Hrvatske.
U turizmu koji se nameće kao najznačajnija
gospodarska grana u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ostvaren je, očekivano,
najveći tržišni udjel. Broj
turista Splitsko-dalmatinske županije u ukupnom
broju turista sudjeluje sa
15,7, a udjel u noćenjima
je 16,7 posto.
Vanjsko-trgovinska
robna razmjena Splitskodalmatinske županije u
razdoblju od siječnja do
lipnja 2012. na strani izvoza manja je za čak 39,3
posto i iznosi 200,6 milijuna eura, a na strani uvoza zabilježen je također
pad, za 8,7 posto (ukupan
iznos uvoza 319,4 milijuna eura). Saldo vanjskotrgovinske razmjene je,
dakle, negativan i iznosi
118,8 milijuna eura.
Gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije u ukupnom izvozu Hrvatske sudjeluje sa 4,4
posto, a u ukupnom uvozu Hrvatske s četiri posto.
Iz ove županije se najviše
izvozi riba, odnosno tuna,
kamen, brodovi, autodijelovi, cement, mesni proizvodi, tekstil...
talan rast nezaposlenosti, pad prihoda, potrošnje i
standarda, kao i opasna
nelikvidnost – konstante su koje godinama prate i gospodarstvo istočne Hrvatske. Ipak, i u
tom zlu ima nečega dobroga. Naime, već treću
godinu zaredom temeljito se mijenja gospodarska struktura Osječkobaranjske županije, ali i
čitave Slavonije.
Uoči pojave
ekonomske krize
udjel trgovine
u županijskom
gospodarstvu je
iznosio čak 43
posto
Tako svojevrstan scan
osječko-baranjskog gospodarstva krajem 2012.
pokazuje kako je industrija, napose prerađivačka, prema prihodu zastupljena s dominantnih 30
posto. Slijedi poljoprivreda sa 25 posto, trgovina sa 23 posto, dok je
građevinarstvo zastupljeno s desetak posto.
To je gotovo idealan
odnos djelatnosti za ovo
podneblje, uvjete, kadrovske resurse. Bilo bi
još bolje kada bi se građevinarstvo vratilo na nedavnih 17-18 posto koliko je imalo prije kriznih
godina. I, naravno, kada
bi se ukupan godišnji prihod približio iznosu od
tridesetak milijardi kuna
koliko je i iznosio prije
četiri, pet godina.
Dobra strana krize
“Struktura je ozbiljno narušena prije desetak godina kada je započela ekspanzija trgovine, kada je
potenciran pretjerani uvoz
svega i svačega, što je zaprijetilo potpunom deindustrijalizacijom Osijeka
i ovog dijela Hrvatske”,
kaže Zoran Kovačević,
predsjednik HGK-ŽK-a
Osijek. “Trgovački centri su nicali preko noći da
bi po broju četvornih metara na tisuću stanovnika
europski prosjek premašili za oko 30 posto. Uoči
pojave krize 2008. udjel
trgovine u županijskom
gospodarstvu je iznosio
čak 43 posto, da bi sada
– pet godina poslije – došao do razine od 23 posto.
I, ma koliko zvučalo apsurdno – to je dobra strana
aktualne krize”, kaže Kovačević, dodajući kako se
aktualni, dobar omjer djelatnosti županijskog gospodarstva nije dogodio
zahvaljujući nekoj smi-
šljenoj gospodarskoj politici. To je splet okolnosti
koje je donijela kriza udarivši jače u trgovinu i građevinarstvo. Sada tako,
kaže Kovačević, imamo odnos djelatnosti gotovo idealan u omjerima,
ali nedovoljan u realnim
iznosima prihoda.
Okolnosti budućeg razvoja odredit će, svakako,
i skorašnji ulazak Hrvatske u Europsku uniju.
“Na unutarnjam planu je
problem broj jedan – nelikvidnost. Drugo, vanjskotrgovinske
okolnosti će se bitno promijeniti
ulaskom Hrvatske u EU
i utjecati na trgovanje sa
zemljama Cefte, ponajviše s BiH. Trgovina, naravno, neće stati, ali će biti
osjetno manji financijski
efekti nego što ih imamo
sada”, predviđa Kovačević. “Opravdan strah postoji od povećanih količina roba iz zemalja EU-a
na našem tržištu. Pritom
mislim na posljedice koje
će slobodan ulazak roba
imati na ovdašnju prehrambenu industriju”, zaključuje Kovačević.
Osječka komora pomaže izvoznicima
Prema planu promocije gospodarstva, HGK-ŽK Osijek tijekom ove godine organizira nastupe gospodarstvenika na čak dvadesetak međunarodnih i domaćih sajmova te na desetak poslovnih susreta domaćih i stranih tvrtki iz Srbije, BiH, Slovačke, Makedonije, Rumunjske, Slovenije, Austrije, Mađarske i Crne Gore. “Važno nam je da u ovoj godini koja će
biti specifična po ulasku Hrvatske u EU, prije svega pokušamo zadržati tržišne pozicije u
zemljama članicama CEFTA-e, kao i da pojačamo nastupe naših tvrtki u zemljama EU-a”,
navodi Zoran Kovačević.
16 PV ANALIZA
( 20,5 mil kn
Privredni vjesnik
Broj 3765, 18. veljače 2013.
ukupne donacije Zagrebačke banke
( 7 mil kn
vrijednost donacija i sponzorstava HT-a u 2011.
Korporativne donacije
Recesija nije zaobišla n
Prema Zakonu o porezu na dobit, donacije u naravi ili novcu do maksimalno dva posto ukupnih godišnjih prihoda poslovno
Drago Živković
[email protected]
U
konceptu društvene odgovornosti kompanija
važnu ulogu imaju i donacije. Za razliku od sponzorstava, u kojima se za dobiveni novac, robe ili usluge
očekuje i nekakva protučinidba, donacije su u potpunosti bezuvjetne. Zato
imaju i povoljniji porezni
tretman: prema Zakonu o
porezu na dobit, donacije
u naravi ili novcu do maksimalno dva posto ukupnih
godišnjih prihoda poslovnog subjekta smatraju se
porezno priznatim rashodom. No, ako je donacija u
naravi, tada se mora obračunati PDV, jer se davanje
proizvoda, robe ili usluga
bez naknade smatra oporezivom isporukom. Donacija u novcu ne podliježe plaćanju PDV-a, zato
što se plaćanje u novcu ne
smatra isporukom dobara
ili usluga.
Zaba obrtnicima
Najveći korporativni donatori u Hrvatskoj su, sasvim
očekivano, najveće tvrtke i
banke. Tako je Zagrebačka
banka kroz 14 natječaja dosad donirala 20,5 milijuna
kuna za 1139 projekata na
području čitave Hrvatske.
Na prošlogodišnji natječaj
prijavilo im se više od 400
projekata, a 15 najboljih
ušlo je u drugi krug s početnih 10.000 kuna donacije.
Ostatak novca do ukupno
750.000 kuna podijeljen je
sukladno glasovanju putem Facebooka, u kojem je
sudjelovalo 16.000 osoba.
Putem Facebooka izabrani
su i pobjednici natječaja za
originalni proizvod s prepoznatljivim tradicijskim
motivom ili obrtničkom
tehnikom, organiziran u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom. Prva nagrada od 150.000 kuna pripala
je proizvodu ILI ILI viseća
lampa, Studio Grupe i dizajnera Filipa Despota, Ivane
Pavić i Tihane Tarabe. Zagrebačka banka svoju Donaciju godine dodjeljuje od
2005., a od 2011. dobitnici
se biraju putem Facebooka.
U Ini su posebno
ponosni na svoj
Klub volontera, koji
okuplja oko 200
zaposlenika
Osim što je ovim načinom
dodjele donacija u proces
odlučivanja uključena šira
društvena zajednica, proces je, kažu u Zabi, dodatno
motivirao i nositelje projekta da aktivno sudjeluju u
vlastitoj promociji i povežu se s drugim zajednicama
ili osobama koje im svojim aktivnostima ili utjecajem mogu pomoći. Unatoč
recesiji, Zagrebačka banka
nije smanjivala budžete za
donacije, a u 2013. sredstva
će ostati na razini prethodnih godina.
Ina razminira
Među projektima i institucijama koje je Ina podržala
posljednjih godina, posebno izdvajaju višegodišnje
partnerstvo s udrugom SOS
Dječje selo Hrvatska, koja
skrbi o oko 250 djece bez
roditeljske skrbi. U svibnju
2011. Ina je donirala i sredstva za razminiranje u Općini Stari Jankovci u Vukovarsko-srijemskoj županiji,
a lani je pomogla razminiranje u neposrednoj blizini
Petrinje. Kliničkom bolnič-
Zaklada Adris - najaktivnija korporativna zaklada kod nas
Najčešći kanal za donacije na Zapadu su korporativne zaklade, koje su u Hrvatskoj još uvijek rijetka pojava. Najveća i najaktivnija korporativna zaklada kod nas je Zaklada Adris, koju
Adris Grupa financira s jedan posto dobiti ostvarene u prethodnoj godini. U dosadašnjih šest
godina rada Zaklada Adris je dodijelila gotovo 24 milijuna kuna, od čega 4,8 milijuna kuna za
donacije socijalno najugroženijima. Za stipendije nadarenim učenicima i studentima dali su
4,5 milijuna kuna, za kulturno stvaralaštvo tri milijuna kuna, za znanje i otkrića 6,2 milijuna
kuna te za očuvanje ekologije i baštine 5,2 milijuna kuna. U šestom ciklusu donacija podijeljeno je nešto više od tri milijuna kuna, a natječaj za sedmi ciklus, bude li kao prethodnih godina, može se očekivati krajem travnja.
kom centru Rijeka uručili
su donaciju za Odjel intenzivne njege na Zavodu za
traumatologiju, dok su donacijom Kliničkom bolničkom centru Zagreb kupljena dva uređaja za Zavod za
neonatologiju i intenzivno liječenje Klinike za pedijatriju. U Ini su posebno
ponosni na svoj Klub volontera, koji okuplja oko
200 zaposlenika. Od osnivanja Kluba u rujnu 2011.
godine, Inini volonteri sudjelovali su u 19 volonterskih akcija na području šest
županija i Grada Zagreba.
Pružali su pomoć štićenicima Centra za autizam,
Udruge za sindrom Down,
Centra za rehabilitaciju,
Udruge za pomoć osobama
s mentalnom retardacijom,
domovima za nezbrinutu
djecu, dječjim vrtićima, ali
i sudjelovali u brojnim ekološkim akcijama. Ina cijele godine prima zahtjeve za
donacijama, a prioritet daju
projektima koji uključuju
djecu, mlade i osobe s posebnim potrebama te obrazovanje, inovacije, kulturu
i zaštitu okoliša.
HT UNICEF-u
Hrvatski telekom (HT) u
2011. je za donacije i partnerstva s kulturnim, sport-
17
www.privredni.hr
Broj 3765, 18. veljače 2013.
( 9,64 mil kn
vrijednost donacija Holcima od 2003. do 2012.
( 24 mil kn
podijelila Zaklada Adris
ni humanitarne projekte
og subjekta smatraju se porezno priznatim rashodom. No, na donacije u naravi plaća se PDV
nešto dali, pomažući u rješavanju različitih problema i realizaciji projekata
korisnih zajednici i društvu u cjelini”, ističu iz HTa. Unatoč nepovoljnim tržišnim okolnostima, HT
će i u ovoj godini nastaviti maksimalno podržavati
različite društveno korisne
inicijative.
skim i edukacijskim institucijama izdvojio gotovo
sedam milijuna kuna. Posebnu pažnju pridaju projektima moderne tehnologije, digitalizacije društva,
edukacije te humanitarnim
sadržajima. U brojnim humanitarnim projektima HT
sudjeluje besplatnim ustupanjem telefonske linije
udrugama. Većina projekata koje provode je dugoročna, a u mnoge se izravno
uključuju i sami zaposlenici. Tako su, primjerice, u
2012. sedmu godinu zaredom proveli projekt Zajedno smo jači u kojem je od
125 zaprimljenih prijava
iz cijele Hrvatske odabrano 20 projekata kojima su
donirana sredstva u ukupnom iznosu od 572.000
kuna, a projekt se nastavlja i ove godine. Također,
sedmu godinu zaredom HT
je prvi partner UNICEF-a
u Hrvatskoj, četvrtu godinu glavni sponzor Muzeja suvremene umjetnosti, a
nastavljena je i suradnja s
Hrvatskim olimpijskim odborom i akademskom zajednicom. “U ovakve projekte ne ulazimo zato da
bismo od njih nešto dobili, već da bismo drugima
Mercator dječjim
domovima
Ukupna vrijednost dosadašnjih donacija Mercatora u Hrvatskoj broji se u
milijunima kuna. Zadnjih
godina, s obzirom na gospodarsku situaciju, sredstva se usmjeravaju prema socijalno osjetljivim
segmentima društva, prvenstveno kroz donacije
prehrambenih proizvoda
i pružanje podrške obrazovnim projektima. Svi
projekti koje podupiru u
pravilu ujedinjuju tri karakteristike: nacionalnu
razinu, aktualnost te identifikaciju Mercatora s porukom projekta. Osim donacija na razini tvrtke,
Mercator nastoji pridonijeti i osobnim angažmanom, pa su potkraj 2011.
godine, umjesto team buildinga, zaposlenici oličili prostorije Doma za stare
i nemoćne u Zagrebu, uz
donaciju u proizvodima.
Također, prošle su godine
zaposlenici Mercatora na
vlastitu inicijativu
prikupili dječju
odjeću, igračke
i ostale potrepštine koje su,
uz poklonpakete za Sv.
Nikolu, uručene mališanima u dječjem
domu
Vladimir
Henkel: ukidanje PDV-a na donacije bio bi dobar pomak
Henkel Croatia je u 2012. godini donirao 168.544 kune, dio u robi, a dio u novcu. Nastoje odabrati ustanove i institucije kojima je pomoć najpotrebnija, pa su donacije većinom vezane za
djecu. U 2012. su, između ostaloga, donirali Dom za djecu i mlađe punoljetne osobe u Slavonskom Brodu, Udrugu djece i mladih s poteškoćama u razvoju Zvono iz Belišća i SOS Dječje selo. Istu politiku donacija Henkel ima i na globalnoj razini, u okviru akcije koju provodi od
1998. godine pod nazivom Make an impact on tomorrow (Dajte doprinos sutrašnjici). Unatoč
recesiji, Henkel Croatia zadnjih godina nije mijenjao iznos namijenjen donacijama, a koliko će
točno izdvojiti ove godine ovisi o trenutačnim potrebama zajednice, ne samo planiranim projektima i akcijama. Raspoloživa sredstva nastojat će rasporediti kako bi pružili potporu što
većem broju projekata, udruga ili pojedinaca. Za razliku od ostalih kompanija, koje nemaju primjedbi na porezni tretman donacija, u Henkelu smatraju da bi ukidanje PDV-a na donacije u
robi bio dobar pomak.
Nazor u Karlovcu. Gospodarska kriza pogodila
je sve segmente društva,
pa su i u Mercatoru smanjili budžet za donacije,
ali će se potruditi u najvećoj mjeri raspoloživa
sredstva usmjeriti za pomoć najugroženijem segmentu društva. Nedavno
su realizirali svoju ključnu godišnju donaciju: više
od pet tona voća i povrća
Zagrebačka banka
je donirala sredstva
za 1139 projekata
na području čitave
Hrvatske
za dječje domove diljem
Hrvatske. Paralelno s donacijom dječjim domovima, Mercator osigurava
i prehrambene pakete za
90 socijalno najugroženijih obitelji Hrvat-
ske prema izboru Centara
za socijalnu skrb.
Holcim za okoliš
Holcim je u Hrvatskoj od
2003. do kraja 2012. godine ukupno donirao 9,64 milijuna kuna, što u prosjeku iznosi oko milijun kuna
godišnje. Do prošle godine
kriteriji za doniranje bili su
definirani internim načelima sponzoriranja, a dobitnike donacija Holcim je birao putem natječaja. Takvu
vrstu doniranja nazivali su
sponzoriranjem, budući da
su za donirana sredstva tražili određenu protučinidbu.
Kroz natječaj su podupirali različite projekte zaštite
okoliša i održive gradnje,
2009. i 2010. godine podupirali su projekte posvećene
borbi protiv
korupcije, a
2011. projekte usmjerene
na
zaštitu ljudskih prava. Holcimov program korporativnog doniranja tri puta zaredom (2008., 2009. i 2010.)
dobio je nagradu Indeksa
DOP-a. Holcim i dalje surađuje s civilnim sektorom, a
kriteriji kojima se vode pri
odabiru dobitnika donacija prate važna događanja u
društvu, ali su također vezani uz poslovnu politiku tvrtke i poklapaju se s njihovim
poslovnim interesima. Tijekom proteklih godina, kako
je gospodarska kriza izuzetno snažno zahvatila građevinsku industriju, pa tako
i poslovanje Holcima, postupno su smanjivali iznose
za sponzoriranje i donacije,
zbog čega je suspendiran i
njihov natječaj za sponzorstva. Budući da trenutačno
ne doniraju putem natječaja, nemaju ni budžetirana
sredstva za donacije, već ih
razmatraju pojedinačno.
18 EUROGLAS
Privredni vjesnik
Broj 3765, 18. veljače 2013.
( 47% svjetskog gospodarstva ( 0,4-0,5%
činit će zajedno ekonomije SAD-a i EU-a
očekivani rast BDP-a u obje ekonomije
Najavljena nova zona slobodne trgovine
Slobodno trgovanje
s obje strane Atlantika
Američki predsjednik pokrenuo je inicijativu za stvaranje ekonomskog pandana NATO paktu. Transatlantska zona
slobodne trgovine TAFTA trebala bi uštedjeti Europskoj uniji godišnje 86 milijardi eura, a Americi 65 milijardi eura
Krešimir Sočković
[email protected]
najveći broj trgovinskih
sporova između ta dva tržišta, od čega mnogi završe pred WTO-om”, kaže
Vesna Trnokop Tanta.
“V
ečeras najavljujem pokretanje pregovora o prekoatlantskom
trgovinskom i investicijskom partnerstvu s Europskom unijom. Slobodna i poštena trgovina
preko Atlantika osigurava milijune dobro plaćenih radnih mjesta u Americi”, rekao je u govoru o
stanju nacije prošlog tjedna američki predsjednik
Barack Obama.
Samo nekoliko sati
kasnije afirmativne rečenice stigle su s druge strane Atlantika. José Manuel
Barroso, predsjednik Europske komisije podržao
je ideju, ali ističući korist
Najveći problemi
očekuju se
oko američkih
prehrambenih
proizvoda koji
sadrže GMO
koju će imati Europa od
tog dogovora. “Sporazum
o kojem ćemo pregovarati donosit će europskom
gospodarstvu desetke milijardi eura dodatnih prihoda svake godine i stvorit će desetke tisuća novih
radnih mjesta u Europi”,
kazao je Barroso.
Prema procjenama europskih i američkih dužnosnika koji su proteklih
tjedana i mjeseci pripremali otvaranje pregovora
o ovom sporazumu, korist
koju će od zone slobodne
trgovine imati EU iznosit
će oko 86 milijardi eura
godišnje, dok bi Amerikanci godišnje uštedjeli oko 65 milijardi eura.
To bi objema ekonomijama osiguralo godišnji rast
bruto domaćeg proizvoda
od 0,4 do 0,5 posto. Obje
ekonomije zajedno će činiti čak 47 posto svjetskog gospodarstva.
Pregovori neće biti
laki
Buduća
Transatlantska
zona slobodne trgovine
TAFTA postat će najveći
bilateralni trgovinski sporazum ikad sklopljen. U
toj zoni bit će ukinute sve
carine između Europske
unije i Sjedinjenih Američkih Država, ali - što je
važno i za obične potrošače - bit će usklađeni propisi koji sada stvaraju dodatne troškove i barijere.
Analitičari procjenjuju
kako bi TAFTA mogla po-
vezati dvije ekonomije poput vojnog saveza NATO.
No pregovori neće
biti laki, najavljuju u Europskoj komisiji. Najveći problemi očekuju se
oko dopuštanja slobodnog ulaska američkih prehrambenih proizvoda koji
sadrže genetski modificirane organizme. U Bruxellesu najavljuju kako se
neće pristati na bilo što što
bi moglo ugroziti zdravlje
europskih građana.
Između EU-a i SADa odvija se i trećina svjetske trgovine. Već sada su
niske carine, no sporazumom bi se trebale ukinuti gotovo sve - osim onih
koje se tiču najosjetljivijih proizvoda i usluga. Samim usklađivanjem propisa riješit će se troškovi
veći od sadašnjih carina koje se kreću oko četiri posto. Različiti propi-
si i standardi u pojedinim
gospodarskim sektorima,
poput ekoloških ili sigurnosnih standarda u autoindustriji ili sanitarni
propisi prehrambenih proizvoda, podižu njihovu cijenu za čak dvadesetak
posto. TAFTA za poduzetnike znači, osim slobode protoka roba i usluga, i
sudjelovanje na državnim
natječajima s obje strane
Atlantskog oceana.
Transatlantski
prostor slobodnog trgovanja između SAD-a i EU-a
(uključivo s prostorima
koje pokrivaju NAFTA i
EFTA) razmatrao se još
tijekom devedesetih godina, da bi ideja ponovno
oživjela 2007. kao reakcija na izrazitu ekspanziju kineskog gospodarstva,
podsjeća Vesna Trnokop
Tanta, potpredsjednica
Hrvatske gospodarske
komore za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU-a.
“Razlog zašto sporazum takve vrste nije zaživio do sada nalazi se
u tome što su gospodarske barijere između SADa i EU-a relativno male,
a i poduzete su određene mjere za slobodnije trgovanje kao što je sporazum otvorenog neba te
uspostava
Transatlantskog gospodarskog vijeća.
Bez obzira na to, Europska komisija je u svojim
istraživanjima ukazivala
kako bi postizanje određenog pakta, koji bi u potpunosti uklonio barijere ili
smanjio i potpuno ukinuo
tarife, dodatno povećalo potencijale trgovanja i
razmjene za čak 50 posto.
Jer iako je trgovanje između SAD-a i EU-a intenzivno, istovremeno se bilježi
Prednosti položaja
Hrvatske
“I jednom i drugom gospodarstvu ovakav bi sporazum mogao donijeti ono
što pojedinačno u krizi ne
uspijevaju učiniti ili sporo čine, a to je osiguranje
gospodarskog rasta i otvaranje novih radnih mjesta
te osiguranje da ta gospodarstva na globalnom planu ostanu konkurentna.
Činjenica je da će poslovni subjekti s obje strane
takav sporazum dočekati
objeručke i uz veliko odobravanje”, smatra ona.
Sve skupa dodatno
podcrtava koliko je zapravo važno članstvo Hrvatske u EU-u i koji se potencijal time otvara i za
naše gospodarstvo, iako
u ovom trenutku, zatrpani
svojim lokalnim problemima, to mnogi ne uspijevaju vidjeti.
“Ulazak Hrvatske na
jedinstveno tržište EUa, nesporno već u jednom srednjoročnom razdoblju, dat će rezultate, a
povezivanje tržišta SADa i EU-a može tome samo
dodatno pridonijeti. U
tom kontekstu ponovno
će na vidjelo izaći značaj
našega geostrateškog položaja. Hrvatska kao mala
država na tako velikom tržištu mora ići za tim da
bude otvorena i fleksibilna kako bi na najbolji način iskoristila prilike koje
će se pred nju podastrijeti”, zaključuje Vesna Trnokop Tanta.
19
www.privredni.hr
Broj 3765, 18. veljače 2013.
( 56% veća primanja ( 67% veću plaću
ostvaruju voditelji timova
dobivaju voditelji sektora i odjela
Algebrino istraživanje o zapošljavanju visokoobrazovanih u Hrvatskoj i EU-u
Visoko podignuta
letvica očekivanja
Čak 81 posto hrvatskih poslodavaca tvrdi da je petogodišnji studij i magistarska titula ono što očekuju od svojih
visokoobrazovanih zaposlenika. Poslodavci u EU-u koji zapošljavaju visokoobrazovane stručnjake pak kažu da
trebaju tek 35 posto magistara i 55 posto prvostupnika
Boris Odorčić
[email protected]
N
edavno istraživanje Eurobarometra na uzorku
zemalja članica Europske
unije pokazalo je kako hrvatski poslodavci koji zapošljavaju visokoobrazovane kadrove imaju vrlo
visoka očekivanja. Naime, čak 81 posto njih izjasnilo se kako je završen
petogodišnji studij i magistarska titula ono što očekuju od svojih visokoobrazovanih zaposlenika.
Iznenađujuće je da poslodavci u EU-u koji zapošljavaju visokoobrazovane stručnjake trebaju tek
35 posto magistara i 55
posto prvostupnika.
Na tragu tog nerazmjera Visoko učilište Algebra je krajem prosinca i početkom siječnja
provelo istraživanje o regrutaciji, napredovanju
i plaćama informatičkih
stručnjaka na uzorku najvećih poslodavaca koji ih
zapošljavaju.
Analiza je pokazala
kako IT poslodavci puno
realnije analiziraju svoje
potrebe za stručnjacima i
jasno razlikuju na kojim
razinama trebaju prvostupnike, a na kojima magistre.
Za napredovanje u hijerarhiji i radna mjesta
tehnoloških
eksperata,
voditelja timova ili odjela neophodna je diploma
petogodišnjeg studija. Za
zapošljavanje na radnim
mjestima softverskih developera, sistemskih inženjera ili, primjerice,
mrežnih administratora
najpoželjnija je prvostupnička diploma. Pritom je
zanimljivo kako su poslo-
IT poslodavci jasno
razlikuju na kojim
razinama trebaju
prvostupnike, a na
kojima magistre
davci prvostupnicima visokih škola i veleučilišta
dodijelili višu ocjenu za
praktična znanja nego prvostupnicima koji dolaze
s fakulteta i sveučilišta.
Ne treba (visoka)
škola za sve
Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vijeća Visokog učilišta Algebra,
kaže nam kako ta stručna
obrazovna institucija podupire i promovira model
edukacije u sklopu kojeg
se ljudi obrazuju za određeno radno mjesto i poslove koje će obavljati.
“Istraživanje koje smo
proveli pokazalo je da se
za različita radna mjesta, dakako, traže različite kvalifikacije. No baš je
u slučaju IT stručnjaka relativno lako reći koja su
znanja, koje formalno obrazovanje i koji certifikati
potrebni za pojedino radno mjesto. Ti se poslovi
kreću od administratora sistemskih, mrežnih, baza
podataka i programera,
preko voditelja timova
do direktora ili informatičkih direktora pojedinih
tvrtki. Tako je, primjerice, istraživanje pokazalo kako postoje određena radna mjesta za koja
čak i nije potrebna visoka stručna sprema, već su
dovoljna ranije stečena
IT znanja i priznati industrijski certifikati kao što
su Microsoft, Cisco, IBM
ili Vmware. Međutim, uz
stjecanje daljnjeg formalnog obrazovanja otvaraju
se vrata radnim mjestima
koja zahtijevaju prvostupničku diplomu. Kada je
riječ o voditeljskim mjestima, poslodavci pak
preferiraju
petogodišnje visoko obrazovanje”,
objašnjava on.
Na tzv. junior pozicijama - programera, administratora, mrežnog ili
administratora baza podataka - gotovo pola ispitanih tvrtki (44 posto)
izjavilo je kako je dovolj-
na srednja škola te da formalno obrazovanje nije
važno, ali su IT certifikati
itekako poželjni. K tomu,
53 posto ispitanih tvrtki
izjavilo je kako vrednuje IT certifikate u smislu
veće plaće zaposlenika,
što znači da od njih očekuje i tu vrstu znanja te
sposobnost njegove primjene.
Kako rastu radne pozicije, tako poslodavci
očekuju i neku vrstu formalnog obrazovanja. “Za
senior poziciju, poput
specijalista za sigurnost,
softverskog arhitekta ili
konzultanta za softverski
razvoj, dobrodošla je prvostupnička diploma. Za
voditeljske pozicije, dakle za voditelje timova ili
sektora, potrebno je petogodišnje visoko obrazovanje”, naglašava.
U IT-u je, možda i
više nego drugdje, potrebno naglasiti važnost cjeloživotnog obrazovanja
jer je nemoguće prove-
sti cijeli radni vijek na nekoj radnoj poziciji isključivo temeljem formalnog
obrazovanja, kaže Balen.
“Stručni i svjetski priznati certifikati stoga dodatno
potvrđuju kvalitetu zaposlenika i njegove sposob-
Nemoguće je
provesti cijeli radni
vijek na nekoj
poziciji isključivo
temeljem formalnog
obrazovanja
nosti i znanja, te mogu
predstavljati
značajnu
prednost prilikom konkuriranja za neko radno mjesto”, pojašnjava on.
Mobitel i službeni
automobil
Budući da je prošle godine najavila suradnju
s jednim informatičkim
učilištem u Njemačkoj,
Algebra može temeljem
dosadašnje prakse prenijeti svakodnevne zahtjeve
poslodavaca iz te zemlje,
dakle i Unije u koju Hrvatska uskoro ulazi.
“Tako za pozicije poput sistemskih inženjera, programera ili mrežnih
administratora tamošnji
poslodavci u pravilu traže
kandidate s prvostupničkom diplomom ili trogodišnjim obrazovanjem, u
kombinaciji s IT certifikatima koji su, dakako,
često velika prednost kod
zapošljavanja”, napominje Balen.
U ovom opsežnom
istraživanju, koje su podržali HGK IT i HUP
ICT, a u kojem su sudjelovale i brojne neinformatičke tvrtke s velikim
potrebama
zapošljavanja informatičkih stručnjaka, navodi se kako 42
posto veću plaću od početne ostvaruju tehnološki eksperti na seniorskim
pozicijama. Zatim, 56 posto veća primanja ostvaruju voditelji timova, a
67 posto veću plaću dobivaju voditelji sektora i
odjela. S porastom u hijerarhiji raste i količina beneficija, pa se najveća razlika može vidjeti upravo
na prijelazu između juniora i seniora. Najčešće beneficije koje se pojavljuju na višim razinama su
korištenje mobilnog telefona i mobilnog interneta, fleksibilno radno vrijeme, bonus na ostvarene
rezultate i službeni automobil.
20 MERIDIJANI
Privredni vjesnik
Broj 3765, 18. veljače 2013.
( 68 mil USD
prošlogodišnji hrvatski izvoz u Kanadu (ali i uvoz)
( 250.000 ljudi
hrvatsko iseljeništvo u Kanadi
HGK vodi poduzetnike u Kanadu
Stotinjak hrvatskih tvrtki upoznato
s kanadskim ulagačkim projektima
Kanada i Europska unija upravo dovršavaju novi sporazum kojim će trgovina za 90 posto proizvoda biti potpuno
oslobođena carine. Sporazum bi trebao biti sklopljen ovoga proljeća
Igor Vukić
[email protected]
H
rvatska gospodarska komora u suradnji s
Kanadsko-hrvatskom poslovnom mrežom u travnju organizira novi posjet hrvatskih poduzetnika
Kanadi. Nakon dosadašnjih poslovnih foruma i
ukidanja viza između dviju zemalja gospodarska
suradnja u stalnom je porastu. U prošloj se godini hrvatski izvoz, vrijedan
68 milijuna dolara, izjednačio s uvozom iz te visokorazvijene sjevernoameričke zemlje.
Nove mogućnosti suradnje razmatrane su i
na prošlotjednom seminaru u HGK-u pod naslovom Kako poslovati s Kanadom. Stotinjak
predstavnika hrvatskih
tvrtki dobilo je informacije o kanadskim investi-
cijskim projektima i prilikama koje se otvaraju
ulaskom Hrvatske u EU.
Kanada i Europska unija
upravo dovršavaju novi
sporazum kojim će trgovina za 90 posto proizvoda biti potpuno oslobođena carine. Sporazum bi
trebao biti sklopljen ovog
proljeća. Prema riječima
Vesne Trnokop Tante,
potpredsjednice HGK-a,
most dviju ekonomija
predstavlja i vrlo brojno hrvatsko iseljeništvo
u Kanadi, oko 250.000
ljudi. Prilike za poslove otvaraju se u području
energetike, turizma, drvne industrije, elektroindustrije te infrastrukturnih projekata. Dolazak
turista iz Kanade u Hr-
vatsku u stalnom je porastu pa je lani do listopada Hrvatsku posjetilo
54.000 turista iz Kanade
koji su ostvarili 145.900
noćenja.
Otvoreni za poslovanje
s Hrvatskom
Veleposlanica Kanade
u Hrvatskoj Louise Larocque naglasila je da je
Kanada otvorena za poslovanje s Hrvatskom, a
brojne informacije o tržištima mogu se dobiti u
Trgovinskom uredu Kanade u Zagrebu. Gospodarstvo Kanade i potencijale suradnje predstavio je
Emmanuel Kamarianakis, viši gospodarski savjetnik u veleposlanstvu
Kanade u Rimu. Kanada, uz ostalo, planira značajne investicije u očuvanje prirodnih resursa, a
ulagat će se 500 milijardi
američkih dolara u energetiku i rudarstvo. Oko 25
milijardi dolara investirat
će se u gradnju borbenih
brodova i razvoj civilnih
trgovačkih brodova. Hrvatski se proizvođači stoga mogu javiti i kao dobavljači u toj industriji.
Odlični rezultati u
istraživanju novih nalazišta nafte i plina Kanadu
su pretvorili u izvoznika
energije. Sada joj zato ne-
dostaju cjevovodi i LNG
terminali za izvoz. Energetsko tržište je otvoreno
i ovisi pretežno o znanju
i sposobnosti ponuđača
Prilike za poslove
otvaraju se
u području
energetike, turizma,
drvne industrije,
elektroindustrije
te infrastrukturnih
projekata
usluga. Mnogo je relativno jednostavnih modela i
za ulazak na tržište u drugim gospodarskim sektorima.
Sve dodatne informacije o poslovanju u Kanadi mogu se dobiti u HGKu, u Kanadsko-hrvatskoj
poslovnoj mreži i kod
brojnih privatnih konzultantskih tvrtki.
Seminar “Kako poslovati s Kanadom”
Treba provjeravati zakonodavnu situaciju ona se i u Kanadi mijenja
Praktične savjete za poslovanje u Kanadi na seminaru u HGK iznio je
George Kovacic iz Croscorp Internationala Ltd.
Među ostalim, savjetovao je i da treba provjeravati zakonodavnu situaciju u Kanadi, jer se
i tamo zakonodavsto mijenja.
Kanadi je potrebna stručna i osposobljena radna snaga, a gubitke trpe zbog nedostatka
naftnih izvoznih termina-
la te terminala za ukapljeni plin. Stoga su investicije usmjerene na razvoj
infrastrukture, a potrebna
su im stručna znanja u području naftne industrije,
plina, rudarstva, prometa
i infrastrukture, željeznica
te elektroenergetskog sektora, istaknuo je Kovacic.
U Kanadi je osobito
važno, kaže on, znati se
predstaviti, kazati što se
traži te odgovoriti na pitanje koji im se proizvodi
još danas mogu isporuči-
ti. Također je bitno ažurno odgovarati na pitanja
Kanadska tvrtka
mora imati barem
jednog kanadskog
direktora
i održavati komunikaciju.
Potrebno je provjeriti kolike su pristojbe za proizvode koji se izvoze u
Kanadu. Važno je imati i
osobu koja će podržavati
ideje onog tko nastupa na
kanadskom tržištu. Kod
osnivanja tvrtke u Kanadi
najvažnije je znati gdje je
osnovati, a kanadska tvrtka mora imati barem jednog kanadskog direktora
koji odgovara za isplatu plaća i doprinosa. Prije
nastupa na kanadskom tržištu mora se imati strategija i poslovni plan, istaknuo je Kovacic.
Inače, Hrvatska i Kanada prošle su godine
ostvarile ukupnu robnu
razmjenu od 137,6 milijuna USD pri čemu je oso-
bito značajno višestruko
povećanje izvoza u Kanadu, čime je uravnotežena
bilanca međusobne robne razmjene. Prethodne
je godine hrvatski izvoz u
Kanadu iznosio 16 milijuna USD, a uvoz je bio 33
milijuna USD.
Najznačajnija su kanadska ulaganja u Hrvatsku ona u Importanne
centar i Galleriju u Zagrebu, hotel Neptun u Dubrovniku te Caristrap u
Mihovljanu.
21
www.privredni.hr
Broj 3765, 18. veljače 2013.
Bliskog istoka i Sjeverne Afrike zahtijevaju
“ Specifičnosti
povjerljivog lokalnog partnera s kojim možemo bolje iskoristiti
potencijale što ih arapsko tržište nudi europskim klijentima.
”
Vedran Antoljak, predsjednik Uprave Sense Consultinga
Sense Consulting i Arab African Advisers najavili suradnju
Pogled u svijet
Trka za
inovacijama
dr. Uroš Dujšin
N
Savjetničke usluge
za Afriku i Bliski istok
Hrvatska i egipatska konzultantska kuća sklopile su
sporazum kojim će osigurati suradnju u savjetovanju država,
vlada i investitora s Bliskog istoka, Sjeverne Afrike i Europe
H
rvatska konzultantska tvrtka
Sense Consulting i Arab African Advisers potpisale su sporazum o suradnji. Inicijativa
je pokrenuta kako bi tvrtke iskoristile sinergiju
u pružanju savjetničkih
usluga državama arapskog svijeta, europskim
tvrtkama koje ulažu u Bliski istok i Sjevernu Afriku, te tvrtkama iz tog područja koje investiraju u
EU-u, prije svega na prostoru Središnje i Jugoistočne Europe.
Tvrtka Arab
African Advisers
zastupa arapske
i afričke vladine
agencije, tvrtke iz
privatnog sektora
te organizacije
civilnog društva
Sense Consulting je
savjetnička tvrtka specijalizirana za međunarodno poslovno savjetovanje u javnom i privatnom
sektoru. Tvrtka savjetuje vlade, vladine agencije
i institucije u provođenju
institucionalnih reformi
i modernizaciji rada javnih službi, a korporativni
menadžment u pitanjima
poslovne strategije i organizacije te unapređenju
poslovanja i konkurentnosti primjenom suvremenih
IT rješenja.
Arab African Advisers ima sjedište u Kairu. Tvrtka savjetuje egipatsku vladu, zastupa
arapske i afričke vladine agencije, tvrtke iz privatnog sektora te organizacije civilnog društva.
Kao glavne ciljeve ističu smanjenje rizika i troškova u javnom sektoru,
što je preduvjet za razvoj
privatnog sektora i civilnog društva u arapskim i
afričkim zemljama.
Prema
sporazumu
obje tvrtke ostaju u potpunosti samostalne, te će
uključivati jedna drugu
u odabrane konzultantske projekte u raznim segmentima poslovnog savjetovanja kao što su
regulatorna reforma, podrška investitorima, ICT
projekti, provedba projekata, menadžment konzalting... Partneri su se
potpisivanjem ugovora
obvezali i na međusobno
osiguravanje predstavničkih ureda u matičnim zemljama.
Mogućnost širenja
usluga na nova tržišta
Vedran Antoljak, predsjednik Uprave Sense
Consultinga, sporazum
je okarakterizirao vrlo bitnim te istaknuo važnost
partnerskih sporazuma u
osvajanju novih specifičnih tržišta. “Suradnja Sense Consultinga sa stručnjacima Arab African
Advisorsa traje već više
od četiri godine kroz projekt regulatorne reforme u
Egiptu. Sada smo zaključili da je došlo vrijeme
za podizanje suradnje na
višu razinu, jer specifičnosti Bliskog istoka i Sjeverne Afrike zahtijevaju
povjerljivog lokalnog partnera s kojim možemo bolje iskoristiti potencijale
što ih arapsko tržište nudi
europskim klijentima. Također, iskustva tranzicije
koje Sense Consulting posjeduje mogu višestruko
pomoći Egiptu i državama arapskog svijeta u njihovom razvoju”, napomenuo je Antoljak.
Sheriff
Abdel
Gawad, direktor tvrtke
Arab African Advisers,
zadovoljan je potpisanim sporazumom. “Partnerstvo sa Sense Consultingom nam otvara
mogućnosti širenja naših
usluga na tržišta Europe
i privlačenja investitora
u države Bliskog istoka.
Regiju Središnje i Jugoistočne Europe smatramo
vrlo važnom, a svakako nije na odmet to što će
nam u lokalnom pozicioniranju pomoći regionalni lider u konzultantskoj
djelatnosti”, zaključuje
Gawad. (K.S.)
e
iznenađuje to što Amerikanci
svoju
zemlju smatraju inovacijskim gigantom. Najsposobniji znanstvenici
svijeta natječu se za studij na tamošnjim sveučilištima, a najsmjeliji poduzetnici sanjaju o dolasku
u Silicon Valley, dok njihovi najrafiniraniji potrošači kupuju američke
iPade i softverske programe. Rusi tvrde da osnivaju svoju inačicu Silicon Valleyja u Skolkovu.
Ali teško je zamisliti da bi
Amerikanci htjeli graditi
vlastito Skolkovo kako bi
nadmašili svog suparnika
u igri oko inovacija.
No američka prednost u inovacijama naglo
se topi: u sve više područja Amerikanci ostvaruju
inovacijski deficit. U knjizi Innovation Economics
Robert Atkinson i Stephen
Ezell iz washingtonskog
Information Technology
and Innovation Foundationa detaljno dokazuju ovu
tvrdnju i objašnjavaju zašto se to događa.
Gubitak apetita za
novim
Autori tvrde da Amerika gubi apetit za inovacijama – ili bar za discipline
koje proizvode inovacije – upravo u vrijeme kada
ga druge zemlje dobivaju. Amerika je osma među
zemljama OECD-a po postotku BDP-a koji izdvaja za istraživanja i razvoj
(2,8 posto), daleko iza prvaka na tom području Izraela (4,35 posto) i Finske
(4,0 posto). Samo tri od
10 kompanija koje su u
2009. dobile američke patente imaju sjedište u Sjedinjenim Državama. Američke tvrtke izmještaju
svoja istraživanja i razvoj
u zemlje u usponu u isto
vrijeme kada i tamošnja
poduzeća počinju izgrađivati svoje vlastite. Šangaj
se hvali novim sveučilištima koja financiraju ame-
ričke kao i kineske kompanije, dok Trenton u New
Jerseyju trpi zbog zatvorenih tvornica i ulica punih bandi. Te su promjene
ubrzane dvama političkim
faktorima.
Prvi je onaj koji autori nazivaju “poli-
ja može Amerika izbjeći
sudbinu Velike Britanije.
tičkim merkantilizmom”.
Kineska vlada prisiljava
strana poduzeća da prenesu intelektualni kapital
kineskim kompanijama
kao uvjet za ulaz na najmnogoljudnije tržište na
svijetu. One također štite “mlade inovatore” od
strane konkurencije otvorenim protekcionizmom i
administrativnim začkoljicama.
Drugi je faktor to da
su američki političari sli-
vane politike inoviranja,
isto tako brzopleto prihvaćaju to da sheme koje
funkcioniraju u gradovima-državama poput Singapura ili malim zemljama poput Danske mogu
biti uspješne u onim velikima poput Sjedinjenih
Država. Lisabonska agenda Europske unije, koja je
najavila da će Europa biti
najinovativnija privreda
oko 2020., nije proizvela
ništa novo osim smijuljenja kineskog politbiroa.
Uza sve svoje nedavne
promašaje, američki sustav decentralizirane inovacije - gdje savezne države, sveučilišta, instituti
i poduzeća iskušavaju sve
moguće oblike različitih
ideja - ostaje daleko bolji model od nekog sustava pokretanog iz Washingtona. Usprkos svemu
tome, riječ je o dobroj
knjizi. Autori imaju pravo kad kažu da je američko vodstvo u nizu sektora
popustilo, kao i da klasični ekonomisti često previđaju to da je inovacija
stvar eko sustava, a ne pojedinih poduzeća, i da su
ti sustavi krhki. Napokon,
točno je i to da je inovacijski merkantilizam štetan, čak i ako tek na dugi
rok šteti i onome tko ga
provodi.
Američka prednost
u inovacijama naglo
se topi: u sve većem
broju područja
Amerikanci
ostvaruju
inovacijski deficit
jepi na ono što se događa.
Amerika prolazi kroz isti
proces opadanja i negacije kroz koji je Velika Britanija prošla u 1950-ima
i 1960-ima. Umjesto da
oslobode ljude kako bi se
pokrenuli prema aktivnostima s većom dodanom
vrijednošću, gubitak radnih mjesta u prerađivačkoj industriji može dovesti do gubitka čitavih eko
sustava inovacija. Samo
uz prihvaćanje sveobuhvatne politike inovaci-
Smijuljenje kineskog
politbiroa
Svemu se tome može prigovoriti dosta toga. Autore previše impresioniraju
grandiozno najavlji-
22 HRVATSKA & REGIJA
*vijesti
Prva hidroelektrana
na Muri
Dravske elektrane Maribor
predstavile su javnosti prvi
izvještaj o pripremama za
prostorno situiranje prve
hidroelektrane na Muri, u
Hrastju. U sljedeće dvije
godine izradit će se sve potrebne studije, a država će
pripremiti prostorni plan
za HE snage 21 MW. Od
prvobitno osam planiranih elektrana na Muri, pripreme su usmjerene na tri
- osim u Hrastju, na elektrane pokraj Šentilja te na
području Gornje Radgone.
Slovenska vlada
prodaje državne
udjele
U klasifikacijskom dokumentu s popisom tvrtki u
kojima država Slovenija namjerava prodati svoje udjele, slovenska vlada
posebno je obvezala Slovenski državni holding da
u sljedeća tri mjeseca započne postupak prodaje
u najmanje tri tvrtke. Zasad nije objavljeno koje
će tvrtke prve u prodaju,
no “u izlog” idu Telekom
Slovenije, Petrol, Triglav
Osiguranje, Helios i Adria
Airways. Izrazito velika
potreba za dodatnim kapitalom dovela je na prodajni popis i državne udjele u
KLB-u i NKBM-u (Novoj
kreditnoj banci Maribor).
Privredni vjesnik
Broj 3765, 18. veljače 2013.
potencijalnog problema za naš izvoz nakon hrvatskog pristupanja
“ Suština
izvoza onih proizvoda za koje ne ispunjavamo uvjete EU-a, a trenutno je
Razgovor s dr. Brunom Bojićem, predsjednikom Vanjskotrgovinske komore BiH
Najveći debalans zbog
U trgovanju s Hrvatskom u proteklom razdoblju bilo je dosta problema uzrokovanih bescarinskim barij
uzrokovat će i kašnjenja u izgradnji i opremanju Bijače i Bosanske Gradiške, jedinih graničnih prijelaza
većina necarinskih barijera našem izvozu. Brojne
druge pojedinačne barijere
Cefte također su uklonjene djelovanjem Komore u
suradnji s Ministarstvom
vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Isto
tako, održali smo niz konferencija, okruglih stolova
i seminara, prisutni smo
uz naše gospodarstvenike na međunarodnim sajmovima i izložbama... Napominjem, VTK BiH u
svim prigodama promovira izvoz i izvozne mogućnosti BiH.
Zdravko Latal
[email protected]
U
Vlasnički obrat u
Rogaškoj Slatini
2012.
godini
Bosna i Hercegovina je zabilježila zabrinjavajuće
rezultate u trgovanju sa
svijetom. Izvoz je smanjen, trgovinski debalans
od 7,3 milijarde konvertibilnih maraka (KM) je
dosad najveći, a pokrivenost uvoza izvozom najmanja u zadnjih nekoliko
godina i iznosi svega 51,5
posto. Gospodarstvenici i
analitičari lani su upozoravali na otežan izvoz, necarinske barijere u trgovanju, napose s članicama
Cefte, te na nekontroliran
uvoz uz dampinške cijene, a o svemu tome razgovarali smo s dr. Brunom
Bojićem, predsjednikom
Vanjskopolitičke komore BiH.
Poduzetnik iz Slovenske
Bistrice Jožef Pipenbaher,
koji je u prvom naletu slovenske privatizacije došao
u posjed hotela u Rogaškoj
Slatini te im kasnije pridodao hotel Plana u Murskoj
Soboti i Alp hotel u Bovcu, povlači se iz hotelske
djelatnosti. Pipenbaherovu platnu nesposobnost
sankcionirao je njegov
vjerovnik Hypo-Leasing,
tako što je preuzeo hotele i za njih odmah našao nove vlasnike. Hotelima Strossmayer i Styria
te bazenskim kompleksom i wellnessom Vis Vita
sada upravlja britanska
tvrtka Hamilton Partners.
U kojoj je mjeri Komora kao udruženje gospodarstvenika bila angažirana na strani izvoznika
i što je, u suradnji s vlastima na državnoj i entitetskoj razini, radila na
poticanju izvoza?
- Da, izvoz je smanjen, i
imamo veliki trgovinski
debalans. Razloga za to je
mnogo. Jedan od njih je i
to što naši građani nisu u
dovoljnoj mjeri patriotski
naklonjeni kad je u pitanju
konzumiranje domaćeg
proizvoda. Svijest se mora
promijeniti. Odgovorno
tvrdim da imamo mnogo kvalitetnih i vrhunskih
proizvoda koji mogu odgovoriti zahtjevima svjetskog i europskog tržišta,
no ne koristimo ih u dovoljnoj mjeri. Uvozimo
bespotrebno, na primjer
vodu, i godišnje ostvari-
Izmjene zakona o VTK-u nisu opravdane
Dogovorom vladajuće koalicije stranaka predviđeno je donošenje novog zakona o VTK-u
BiH. Što će taj zakon po Vama značiti ako se usvoji?
- Zakon o VTK-u BiH je donesen prije 10 godina. Sama ta činjenica govori o potrebi da se
on revidira i prilagodi novim uvjetima. U tom svjetlu želim vidjeti prijedlog vladajuće većine. Ovdje, dakle, ne govorimo o donošenju novog, nego o izmjenama i dopunama postojećeg zakona o VTK-u BiH. Ponuđene izmjene razmatrali smo u VTK-u i jedinstvenog smo
stava da nisu opravdane i da neće donijeti poboljšanja u njegovu funkcioniranju. Istovremeno smo usuglasili i amandmane na ponuđene izmjene i dostavili ih Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
mo samo na toj stavci deficit od stotinu milijuna
maraka, a raspolažemo
najkvalitetnijim vodama
u svijetu. Ipak, prema našim analizama pokrivenost uvoza izvozom kontinuirano raste s manjim
oscilacijama i kad bismo u
ukupnoj trgovini zanemarili proizvode koje oprav-
dano uvozimo - kao što su
sirova nafta, prirodni plin
i drugi visokotehnološki proizvodi - ukupna bi
slika pokrivenosti uvoza
izvozom bila bitno drugačija i povoljnija. Vanjskotrgovinska komora BiH
(VTK BiH) je u svim svojim aktivnostima uvijek
bila angažirana na stra-
ni izvoznika i domaćeg
gospodarstva, a u tome je
ostvarila i značajne rezultate. Tako je potpisan Protokol o međusobnom priznavanju i prihvaćanju
dokumenata koje su izdali
akreditirani laboratoriji za
proizvode biljnog i mješovitog porijekla sa Srbijom, čime je uklonjena
Lani je najveći debalans
BiH ostvarila s Rusijom,
1,4 milijarde KM, i Hrvatskom - 1,1 milijardu KM. Bivša Jugoslavija, i u okviru nje BiH,
imala je pozitivnu bilancu sa SSSR-om. Možete li nam objasniti zašto
je lani iz BiH u Rusiju
izvezeno roba za samo
56 milijuna KM, dok
je u Crnu Goru izvezeno robe za 249,2 milijuna KM, a na Kosovo za
178,9 milijuna KM?
- Vanjskotrgovinski deficiti Bosne i Hercegovine
s Rusijom, odnosno Hrvatskom, ne mogu se uspoređivati jer su ekonomski i trgovinski i svi drugi
odnosi, kao i geografski
položaj i veličina, potpuno drukčiji. Debalans u
trgovini s Rusijom rezultat je minimalnog izvoza
i golemog uvoza, ali se
taj uvoz uglavnom svodi na dva proizvoda, sirovu naftu i prirodni plin,
koje BiH nema i time taj
uvoz nimalo ne ugrožava domaće gospodarstvo.
Naprotiv, uvezena sirova
nafta se prerađuje u našoj
zemlji i potom kao gotov
23
www.privredni.hr
Broj 3765, 18. veljače 2013.
Revizori zaratili oko Mercatora
EU-u je u nemogućnosti
takvih mnogo.
U potrazi za
izgubljenim milijunima
”
nafte i plina
erama s hrvatske strane, a od 1. srpnja dodatne teškoće
za proizvode animalnog podrijetla
proizvod plasira na domaće i inozemna tržišta,
bitno umanjujući uvoz i
povećavajući izvoz. Nažalost, s Ruskom Federacijom nemamo potpisan
Sporazum o slobodnoj trgovini. Sporazum bi, ako
se potpiše, predstavljao
veoma značajanu podršku za gospodarstvo BiH.
Uz sve navedeno, svjetsko tržište je danas potpuno drugačije nego prije nekoliko desetljeća,
kako politički, tako i ekonomski, te je usporedba današnjeg deficita od
prijašnjeg suficita sa zemljama bivšeg SSSR-a
nerealna. Logično je da
nam je mnogo lakše izvesti svoje proizvode na susjedna tržišta Crne Gore
i Kosova, s kojima dijelimo prostor slobodne trgovine Cefta 2006.
Gospodarstvenici iz Republike Srpske tvrde
da moraju u Beogradu otvarati tvrtke-kćeri kako bi stekli uvjete za bescarinski izvoz u
Rusiju. Je li se na razini
državnih vlasti i komorskih asocijacija pokušalo dobiti povoljniji uvozni tretman od Rusije?
- VTK BiH je inicijativu za potpisivanje Sporazuma o slobodnoj trgovini s Ruskom Federacijom
uputilo preko svoga člana u Mješovitoj komisiji o
ekonomskoj suradnji Bosne i Hercegovine i Ruske
Federacije, Ministarstvu
vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH na
razmatranje, što je Ministarstvo i podržalo. Iskreno se nadamo da će se na
prvoj sjednici Mješovite komisije raspravljati o
ovoj temi i postići sugla-
sje o potpisivanju Sporazuma.
Debalans s Hrvatskom
je lani iznosio 1,1 milijardu maraka. Po uvozu u BiH Hrvatska je na
prvom mjestu, a po izvozu na drugom, poslije
Njemačke. Analitičari,
pa i oni iz Vaše komore,
ocjenjuju da će ulaskom
Hrvatske u EU biti dodatno ugrožen izvoz iz
BiH koji je lani iznosio
1,6 milijardi KM. Ako
je BiH lani u Njemačku
izvezla roba za 1,2 milijarde KM, postoje li još
neki problemi izvoza u
Hrvatsku?
- Debalans u trgovanju
s Hrvatskom je potpuno
drugog karaktera. Vodeći uvozni proizvod iz Hrvatske su naftni derivati.
Međutim, uvoz praktično obuhvaća i sve druge
proizvode, posebno prehrambene koji ugrožavaju domaću proizvodnju,
ponekad i nelojalno. Istovremeno je izvoz nekih
naših proizvoda u Hrvatsku bio otežan ili onemogućen brojnim necarinskim barijerama i da nije
tih barijera, mnogi naši
proizvodi bili bi konkurentni kod susjeda. A što
se tiče izvoza u Hrvatsku i Njemačku, struktura je potpuno različita.
Dok u Hrvatsku izvozimo oko 220 milijuna KM
agroindustrijskih
proizvoda, većinu njih uopće ne možemo izvesti u
Njemačku jer BiH za njih
još nije postigla potrebne standarde. Na tržište
Njemačke opet plasiramo
proizvode automobilske
industrije vrijedne stotine
milijuna KM koje u Hrvatsku ne možemo izvo-
ziti jer tamo nema takve
industrije. Suština potencijalnog problema za naš
izvoz nakon hrvatskog
pristupanja EU-u je u nemogućnosti izvoza onih
proizvoda za koje ne ispunjavamo uvjete EU-a
Uvozimo
bespotrebno, na
primjer vodu, i
godišnje ostvarimo
samo na toj stavci
deficit od stotinu
milijuna maraka,
a raspolažemo
najkvalitetnijim
vodama u svijetu
- trenutačno je takvih
mnogo, a posebice u poljoprivredi i prehrambenoj industriji - te limitiranje izvoza određenih
proizvoda na samo dva
granična prijelaza od kojih ni jedan u ovom trenutku nije osposobljen, a
jedan čak niti izgrađen.
Sve to ne znači da ćemo
izgubiti hrvatsko tržište
za veliki broj proizvoda,
ali određeni rizici postoje.
Što je sa zahtjevom da se
uz Bosansku Gradišku i
Bijaču otvori i treći prijelaz, Izačić?
- U vezi s time postoje
optimistične najave i zahtjevi BiH, ali još ništa
nije konačno potvrđeno
i Izačić i dalje nije službeno odobren kao treći
granični prijelaz za proizvode životinjskog podrijetla. U svakom slučaju,
njegovo odobravanje bilo
bi veliki pozitivan korak,
ali ne i dovoljan u odnosu
na potrebe ukupnog gospodarstva.
Novi šef Mercatora Toni Balažič vratio je revizore što ih
je Žiga Debeljak svojedobno protjerao. Tako je saznao i
više nego što je mogao slutiti
Franjo Kiseljak
[email protected]
S
lovenska
javnost uvjerena je
da Žiga Debeljak, bivši šef Mercatora, ne spava mirno u Beču
kamo se povukao (opet na
šefovsko mjesto u tamošnjem Gorenju), nakon što
je bio prinuđen naglo prepustiti kormilo vodećeg trgovca u državi nezgodnom nasljedniku Toniju
Balažiču. Taj se nije ustručavao pokazati kavernu u
prošlogodišnjem poslovanju Mercatora. Krater od
104 milijuna eura gubitka
djeluje deprimirajuće, ali
i krajnje nezgodno u trenutku kada se oko Mercatora vrzma 11 potencijalnih kupaca, od kojih su
neki već potpisali i zavjet
šutnje u proceduri davanja neobvezujućih ponuda
i skrbnog pregledavanja
tvrtke čijih 53 posto dioni-
PwC spočitava
konkurenciji loš rad,
pa čak i određena
kaznena djela
ca skupina slovenskih banaka želi prodati, uz ostalo, i zbog muka vlastitog
razduživanja.
Debeljak je evakuaciju u Beč nastojao izvesti što neprimjetnije. Čak
se velikodušno odrekao i
prava na pripadajuću otpremninu. Za bijeg u anonimnost imao je valjanih
razloga: za njih se ne bi
znalo ili se ne bi tako brzo
Traljav benzinski biznis
Žiga Debeljak kupio je 2011. tvrtku En plus, pretpostavljajući da će Mercator u njezinim okvirima otvoriti 58
benzinskih servisa u blizini svojih trgovačkih centara.
Do sada su otvorena samo dva takva servisa, pa revizori zaključuju da skupa investicija ima znatno nižu vrijednost od iskazane.
saznalo da oko Mercatora
nisu zaratile velike revizorske kuće. Još iz Jankovićevih vremena Mercatorovo poslovanje revidirali
su ljudi iz kuće PricewaterhouseCoopers (PwC).
Debeljak je protjerao revizore PwC-a, prepuštajući
posao u Mercatoru konkurenciji, tvrtkama KPMG
i Deloitte. Balažič je, po
dolasku u Mercator, pokušao najprije saznati u
kakav je mravinjak upao.
Dosjetio se da bi uvid u
pravo stanje stvari mogao najbrže steći uz pomoć PwC revizora. Vratio ih je na velika vrata u
Mercator.
Namjerno napuhana
vrijednost
I oni sada ne propuštaju priliku za posao koji je
ujedno i prilika za vlastitu rehabilitaciju. Već prvi
njihovi nalazi pokazali su
se kompromitirajućima za
Žigu Debeljaka i njegovu ekipu, također i za revizorsku konkurenciju. U
rasplitanju klupka raznih
poslovnih događaja iz Debeljakove prošlosti, zbog
kojih je Balažič već u prvoj poslovnoj godini morao potrošiti više od 70
milijuna eura za škartiranje starih grijeha, revizori PwC-a došli su do na-
laza koji su im dali pravo
naznačiti mogućnost da je
bivša uprava, u sudjelovanju s revizorima, “namjerno napuhala vrijednost imovine i ulaganja
kako bi rezultate poslovanja prikazivala boljima”.
Bečke dane Žige Debeljaka čini posebno nemirnima i tvrdnja revizora
da ne treba isključiti “namjerna preplaćivanja investicija i imovine, i to u
zamjenu za provizije”.
Okršaj na revizorskom
bojnom polju bit će žestok.
PwC spočitava konkurenciji loš rad, pa čak i određena kaznena djela. Zna
se da su revizori-povratnici posebno problematizirali kupnju nekretnina na
Balkanu i Sloveniji, izbor
lokacija za prve prodavaonice Mercatora u Albaniji i
Bugarskoj, te da su posebno raščlanili preuzimanje
trgovačkih kuća u Hrvatskoj - Getroa i Presoflexa.
Nadzorni odbor koji sad
vodi bivši ministar gospodarstva Matej Lahovnik
obvezao je upravu da pregleda poslove što ih je revizija naznačila spornima:
je li Mercator bio oštećen
u tim poslovima i jesu li
bili popraćeni provizijama. Ovisno o nalazima,
moguće su i tužbe za naknadu štete.
24 STIL
*vijesti
U Hrvatskoj manje
kružnih putovanja
U hrvatskom teritorijalnom moru lani su zabilježena 802 kružna putovanja stranih brodova, što je
3,4 posto manje nego godinu ranije. No, na tim je
brodovima bilo 1,15 milijuna putnika ili 1,2 posto više nego 2011., podaci su Državnog zavoda za
statistiku. Strani brodovi
na kružnim putovanjima u
našem moru lani su boravili ukupno 1486 dana, što
je 173 dana manje nego
2011. Kad je riječ o zastavama brodova, lani je nastavljen uobičajeni poredak pa je najviše brodova
(172) doplovilo pod zastavom Bahama, a slijedi 155
brodova s Malte.
Stigli gosti na
Makarsku rivijeru
Nakon dvomjesečnog uređenja manjeg dijela hotela,
početkom proteklog tjedna makarski hotel Meteor
primio je prve ovogodišnje
goste. Tridesetak britanskih
turista prvi su ovogodišnji turisti u Makarskoj, ali i
na cijeloj tamošnjoj rivijeri.
Gosti u toj vodećoj makarskoj hotelskoj kući izmjenjivat će se u većim skupinama svaka dva tjedna do
kraja predsezone i nastaviti
s dolaskom u posezoni.
Zagreb kandidat za
Zlatni cvijet Europe
Kandidatura Zagreba za
međunarodnu
nagradu
Zlatni cvijet Europe 2013.
potvrđena je na glavnoj
skupštini Europske asocijacije za cvijeće i krajobraz (AEFP), priopćeno je iz hrvatskog ogranka
te asocijacije. Zagreb je za
tu nagradu (Entente Florale Europe-EFE) kandidiran
zajedno s još 11 europskih
gradova koji su odabrani u konkurenciji više od
2400 prijavljenih gradova
i mjesta. Osim Zagreba, iz
Hrvatske su za tu nagradu
bili kandidirani još Đakovo i Slavonski Brod, ali je
stručni žiri nakon predstavljanja kandidata za kandidaturu izdvojio samo Zagreb.
Privredni vjesnik
Broj 3765, 18. veljače 2013.
( 15%
udio turizma u hrvatskom BDP-u
( samo 18%
godišnje prosječno zauzeće hotelskih kapaciteta
Gdje, kako i zašto investirati?
Slijediti trendove, ali ne
slijepo vjerovati
Loša i spora administracija u Hrvatskoj najveći je problem s kojim se suočavaju strani
investitori. Zato treba pojednostaviti procedure i promijeniti poslovnu klimu
Sanja Plješa
[email protected]
H
rvatska
mora
biti otvorena za
sve svjetske turističke trendove, primjerice razvitak golfa i multi resorta, a ujedno mora
biti spremna za dolazak
raznih hotelskih brendova. No, sve to treba biti u
kvantitativno prihvatljivoj mjeri, što znači da ne
treba slijepo slijediti primjere nekih zemalja koje
su u praćenju tih trendova pretjerale, rečeno je
na okruglom stolu Gdje/
kako/zašto
investirati,
održanom u sklopu međunarodne hotelijerske
konferencije 1. Adria Hotel Forum. Pritom je istaknuto kako u Hrvatskoj
još nema dovoljno stranih
investicija pa se postavlja
Strategija razvoja
hrvatskog
turizma pomoći
će u savladavanju
turističkih barijera
pitanje zašto je tome tako.
Govoreći o problemima s
kojima se suočavaju strani investitori u Hrvatskoj,
turistički stručnjaci iz
inozemstva složili su se
kako je najveći problem
prespora i dugotrajna administracija. Zato treba
pojednostaviti procedure i promijeniti poslovnu
klimu. “Hrvatska se treba
razviti kao aviodestinacija kako bi se privukli turisti iz inozemstva, ali i dalekih odredišta. Naime,
zračna luka je posjetni-
ca zemlje u koju se dolazi
jer je to prvi susret turista
s tom zemljom. Nažalost,
Pleso nije na razini zračnih luka europskih gradova i zato ga treba proširiti
i unaprijediti. Osim toga,
potrebno je klasificirati
privatni smještaj te pojačano razvijati kongresni,
zdravstveni i kulturni turizam”, rekao je Ulrich
Widmer iz grupacije
Hilton Worldwide.
S njim se složio i
Dirk Bakker iz tvrtke
Colliers International
koji je istaknuo kako se
strani investitori u Hrvatskoj ne bore s lošom administracijom i propisima
samo u turističkoj industriji nego i u cjelokupnom gospodarstvu. “Hrvatska može postati jedna
od pet vrhunskih turističkih destinacija u Europi
i među 20 najatraktivnijih destinacija na svijetu.
Ali, ona to neće biti dok
se ne riješe spomenuti
problemi. Stranim investitorima teško je završiti projekt u Hrvatskoj jer
se nerijetko na to čeka nekoliko godina, a oni zbog
svoga poslovanja projekt
trebaju završiti u što kraćem roku”, naglasio je
Bakker. Dodao je kako
strane investicije privlače jedna drugu, pa kada
bi neka velika strana hotelska kuća došla u Hrvatsku, nakon nje bi počele
dolaziti i ostale sa svojim
hotelskim brendovima.
Treba riješiti problem
sezonalnosti
“Kako biste privukli strane investitore, ali i potencijalne nove turiste,
trebate zadržati šarm malih i obiteljskih hotela, ali
istodobno raditi i na podizanju njihove kvalitete. Osim toga, ne treba
izgraditi 40 golf igrališta jer je to za Hrvatsku
previše, ali je dovoljno i
četiri ili pet pravih golf
igrališta kako bi se privukli turisti i produljila turistička sezona. Na taj će
se način riješiti i problem
sezonalnosti”, rekao je
Widmer. Iako je sezonalnost jedan od temeljnih
problema hrvatskog turizma, u sljedećem razdoblju će se i to pokušati
riješiti jer ono što smatramo nedostatkom, ustvari
može biti naša prednost,
istaknuto je na okruglom
stolu. “Ova je godina po
mnogočemu važna za Hrvatsku. Osim što se bliži
ulazak u Europsku uniju, nedavno je Vlada donijela Strategiju razvoja hrvatskog turizma,
temeljni dokument koji
će pomoći u savladavanju turističkih barijera”,
rekao je Kristian Šustar,
izvršni direktor tvrtke HUP-Zagreb. I on se
osvrnuo na problem sezonalnosti, pa je rekao
kako prosječno zauzeće hotelskih kapaciteta
na godišnjoj razini iznosi samo 18 posto. No, hoteli s takvim zauzećem
svojih kapaciteta ostvaruju 50 posto turističkog
prihoda. Od ukupnog zauzeća kapaciteta na kampove se odnosi 23 posto,
a na privatni smještaj 59
posto. Šustar je napomenuo i kako udio turizma
u ukupnom hrvatskom
bruto domaćem proizvodu iznosi 15 posto. “Bilo
bi bolje da je taj postotak manji, a s druge strane da je turizam jači u
ukupnom gospodarstvu.
Prema Strategiji razvoja hrvatskog turizma cilj
nam je ući među 20 najvažnijih turističkih destinacija, a kako bismo to
učinili, tj. došli do kategorije pet zvjezdica, moramo imati infrastrukturu na istoj takvoj razini.
Zbog svega toga moramo i dalje ulagati u sebe
i svoje znanje”, zaključio
je Šustar.
HRWWWATSKA 25
www.privredni.hr
Broj 3765, 18. veljače 2013.
( 20-30 kn mjesečno
*vijesti
na kupnju aplikacija troše korisnici pametnih telefona
Navike digitalnog korisnika
S aplikacijama
još uvijek “na vi”
U Hrvatskoj tableti još nisu doživjeli pravi uzlet, a svakako predstoji i značajniji iskorak u
segmentu smartphone uređaja
Boris Odorčić
[email protected]
kako bi voljeli da njihov
idući uređaj ima pristup
toj mobilnoj mreži četvrte generacije.
V
isokih 39 posto
ispitanika u istraživanju navika digitalnog korisnika, koje je
provela konzultantsko-revizorska tvrtka Deloitte,
kao glavni razlog promjene operatora navodi cijene
glasovnih i SMS tarifa. S
druge strane, svega sedam
posto ispitanika je kao razlog za prelazak drugom
operatoru navelo kvalitetu mreže prilikom spajanja na internet. “U ovom
kontekstu ne iznenađuje to što korisnici standardnih mobitela, pa i korisnici pametnih telefona u
Hrvatskoj svoje uređaje
primarno koriste za uspostavu glasovnih poziva i
slanje SMS poruka”, kaže
Luka Baranović, menadžer u Odjelu za poslovno savjetovanje Deloittea.
Kada su spojeni na internet, korisnici pametnih telefona svoje uređaje
najčešće koriste za slanje
i primanje e-maila (84 posto). Zatim, za pretragu
informacija (76 posto) te
za posjećivanje društvenih mreža (70 posto).
Istraživanje, koje je
u Hrvatskoj provedeno
2012. godine u suradnji s
agencijom za istraživanje
tržišta Ipsos i u kojem je
sudjelovalo 1000 osoba,
pokazalo je kako je udio
korisnika koji nikada nisu
skidali aplikacije na svoj
pametni telefon ili tablet
razmjerno visok. U slučaju pametnih telefona ovaj
udio iznosi čak 42 po-
sto, dok je kod tableta nešto niži te iznosi 26 posto.
Korisnici su kao primarni
razlog zbog kojeg ne skidaju aplikacije naveli nespremnost da na ovaj način potroše novac. Taj je
razlog istaknulo čak 56
posto korisnika pametnih
telefona i 54 posto korisnika tableta.
Tablet ili pametni
telefon?
“Kada se odluče na kupnju aplikacija, korisnici
pametnih telefona najčešće će mjesečno potrošiti 30, odnosno 20 kuna. S
druge strane, u slučaju korisnika tableta taj će iznos
biti viši, te će doseći 100
kuna mjesečno”, ističe
Baranović dodavši kako
devet posto ispitanika ne
zna je li platilo, a tri posto
je li uopće skidalo aplikacije na svoje uređaje.
Zanimljivo je i da u
Hrvatskoj nema pravog
korisnika poslovnog te-
lefona. “Naime, tek jedan posto ispitanika kaže
kako glavni telefon koristi u poslovne, a 41 posto u privatne svrhe. Njih
58 posto pak jedan telefon
koristi u obje svrhe”, napominje.
Na pitanje koje uređaje žele kupiti u sljedećih godinu dana, 37 posto
ispitanika u nas odgovorilo je pametni telefon,
a 16 posto tablet uređaj.
“U Hrvatskoj tablet još
uvijek nije doživio uzlet,
a očekuje se i značajniji
iskorak smartphonea. To
je trend u razvijenim zemljama. Zemlje u razvoju pak preferiraju tablete”,
naglašava Baranović dodajući kako većina, ili 51
posto ispitanika u Hrvatskoj, mobilne usluge mjesečno ne plaća više od 150
kuna.
Nadalje, istraživanje
otkriva kako 75 posto ispitanika u nas ignorira
online oglase, 63 posto is-
pitanika briše poruku, 31
posto je zatražilo od oglašivača da više ne prima
poruke, dok ih je isto toliko kliknulo na ponuđeni link. Međutim, tek pet
posto ispitanika je nazvalo oglašivača, a tri posto
kupilo proizvod ili uslugu, objašnjava.
Većina ili 51 posto
ispitanika u nas
mobilne usluge
mjesečno ne plaća
više od 150 kuna
Ipak, naše tržište pozitivno gleda na plaćanje mobilnim telefonima
u trgovinama. “Tako je 56
posto ispitanika zainteresirano za plaćanje mobilnim telefonom”, ističe on.
U pogledu LTE (Long
Term Evolution) tehnologije Hrvatska slijedi svjetske trendove, pa je čak 45
posto ispitanika izjavilo
Ključna uloga
marketinga
Istraživanje, koje je osim u
Hrvatskoj provedeno u još
12 zemalja svijeta, pokazuje kako u ovom segmentu prednjače korisnici iz
SAD-a (54 posto), zatim
korisnici iz Rusije (52 posto) te Kanade (48 posto).
Čini se da je uloga marketinga ključna prilikom
usvajanja LTE-a. Tako je,
primjerice, u SAD-u uvođenje ove tehnologije bilo
popraćeno snažnom marketinškom kampanjom,
dok je u Finskoj ta kampanja bila manjeg dosega,
što je rezultiralo sa 27 posto ispitanika koji bi željeli
da njihov idući uređaj ima
ovu mogućnost. Što se tiče
budućih trendova, prema
Deloitteovom istraživanju
Trendovi u sektoru tehnologije, medija i telekomunikacija u 2013., ove će
godine biti isporučeno rekordnih milijardu pametnih telefona, a mobilno će
oglašavanje biti podijeljeno u dvije kategorije – na
tablete i pametne telefone.
Također, u ovoj bi se
godini televizijska industrija trebala početi ozbiljno pripremati za sljedeću
generaciju visoke rezolucije (HD), poznatu pod nazivom 4K. Ta tehnologija
nudi četiri puta višu rezoluciju od trenutačno najvišeg standarda HDTV-a. S
druge strane, za široku primjenu 4K bit će potrebne
godine.
Nagodba ne ugrožava
korisnike
Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) priopćila je kako predstečajna
nagodba ne ugrožava korisnike Optima Telekoma.
Naime, otvaranje predstečajne nagodbe ne utječe na redovno poslovanje
tog operatora, kao ni na
pružanje usluga krajnjim
korisnicima. Cilj otvaranja predstečajne nagodbe
je upravo omogućavanje
daljnjeg redovnog poslovanja tvrtke, budući da se
dužniku koji je postao nelikvidan omogućuje financijsko restrukturiranje.
Pad prihoda T-HT-a
T-Hrvatski
Telekom
ostvario je u 2012. gotovo
1,7 milijardi kuna neto dobiti, što je bilo za 6,4 posto
manje u odnosu na 2011.
godinu. Prihodi ovog vodećeg pružatelja telekomunikacijskih usluga u
nas lani su iznosili 7,46
milijardi kuna te su bili za
7,6 posto manji u odnosu
na 2011. godinu. Kapitalna ulaganja pak povećana
su za 25,8 posto, a iznosila
su oko 1,2 milijarde kuna.
Predložena visina dividende je 20,51 kunu, a prema
najavama, bit će isplaćena
jednokratno.
Golemi Sonyjev LCD
Sony je na hrvatsko tržište uveo najnoviju inačicu
Bravia LCD televizora s
dijagonalom zaslona od 84
inča ili čak 213 centimetara. U televizor je ugrađena 4K Ultra HD tehnologija, odnosno zaslon koji
sadrži 8,29 megapiksela,
što je čak četiri puta više
od uobičajene Full HD rezolucije, priopćeno je iz
tvrtke Millenium promocija. Osim kvalitetne slike,
ovaj Sony u kombinaciji s
bočnim sustavom zvučnika 10 Unit Live Speaker,
koji je optimiziran za zaslone velikih dimenzija,
gledateljima pruža vrhunsku zvučnu kulisu.
26 PST!
Privredni vjesnik
Broj 3765, 18. veljače 2013.
antonello Biagini: Povijest moderne turske
KNJIGOMETAR Plodonosna suradnja
Istoka i Zapada
Pripremila:
Vesna Antonić
Pawel Huelle
Mercedes-Benz. Iz pisama Hrabalu
Meandarmedia
U ovom romanu glavni junak na satovima vožnje u kultnoj
peglici svojim pričama, kojima želi prikriti vlastiti strah i
stid pred instruktoricom vožnje, vodi nas kroz prošlost
svojih predaka. A priče nam zapravo otkrivaju njihove
omiljene automobilske marke i nezaboravne avanture s
automobilima koji su preživjeli nesreće i nadživjeli različite političke sisteme poput citroena kojega je zgnječio brzi
vlak iz Vilna, odnosno mercedesa konfisciranoga 1939. u
okolici Lavova...
Robert M. Edsel
Odred za baštinu
Fraktura
Tijekom okupacije Europe Hitler i nacisti izveli su najveću
pljačku u povijesti, pri čemu su za sebe i Treći Reich prikupili i sakrili više od pet milijuna umjetnina. Od iskrcavanja
na Siciliju do pada Reicha Odred za baštinu proveo je, utrkujući se s vremenom, najveću potragu za blagom u povijesti, a umjetnine su bile smještene na najnevjerojatnijim
mjestima, od bajkovitih dvoraca do dubokih rudnika. Ova
knjiga je priča o ljudima koji su pronašli, spasili i sačuvali
neprocjenjivo umjetničko blago i baštinu čovječanstva.
Jon Krakauer
Snovi o Eigeru
Libricon
Riječ je o zbirci od 12 priča o alpinizmu, ljudima i planinama. U knjizi je opisano i nekoliko autorovih osobnih pustolovina poput naivnog pokušaja uspona na Đavolji palac na
Aljasci ili neuspješnog hvatanja u koštac sa sjevernom stijenom Eigera. Iako napisane prije gotovo 25 godina, te su
priče zapravo vječne jer govore o ljudskoj strasti za planinama i osjećajima koji neminovno idu uz nju – ushićenju,
strahu, razočaranju, tjeskobi, osjećaju trijumfa ili okrutnog
prizemljenja.
Heinrich Böll
Ne samo za Božić: Satire
Zagrebačka naklada
Ova zbirka koja sadrži neke od najljepših pripovijedaka i
satira Heinricha Bölla reprezentativno je djelo njemačke
književnosti. Već godinama generacije mladih čitatelja
upravo posredstvom ove knjige otkrivaju djelo njemačkoga nobelovca. Osim naslovne satire “Ne samo za Božić”
zbirka sadrži i pripovijetke kao što su “Sabrana šutnja doktora Murkea” i “Nešto će se dogoditi” koje danas već predstavljaju klasična djela njemačke pripovjedne umjetnosti.
Bajam Ilkullu
Zapisi iz harema
V.B.Z.
Upravnica harema Azija i Grkinja Hela stigle su u harem
istim jedrenjakom. Giza, najbolja haremska plesačica,
praunuka afričkog vrača, čuva tajne vještine predaka. Nad
svima bdije Al’ Gabri, nadzornik harema u koji dospijeva
i Amila koja se zarekla da će pobjeći. Vezirova sestra uči
nas skromnosti i trpljenju, fatumu, a Uflama Hasim Surla,
vezirov tajnik, čuva vezirove knjige i razaznaje let meleka i
šejtana. Vezir, zvjezdoznanac, ugošćuje pomorce i putnike,
zaljubljen u karte svijeta Pirija Reisa...
Turska se nametnula kao autonomni igrač, koji je odlučan
igrati ulogu srednje regionalne sile između Mediterana,
Bliskog i Srednjeg istoka, Balkana i Kavkaza, protežući se
dalje prema Aziji
P
opularne i kvalitetno odigrane
TV serije te sve
veća prisutnost turskih
privrednika i turista potaknuli su u Hrvatskoj zanimanje za tursku povijest
i suvremenost. Sve češće
pišu se novinski feljtoni, objavljuju reportaže i
izdaju knjige o toj fascinantnoj zemlji na razmeđu Istoka i Zapada. Amir
Muharemi, hrvatski konzul u Istanbulu i bivši veleposlanik u Turskoj, u
Zagrebu će u četvrtak 21.
veljače predstaviti svoju
knjigu Turska, uvod u povijest, unutarnju i vanjsku
politiku (HKD Napredak,
Bogovićeva 1 u 18 sati).
Ovdje predstavljamo jedan srodan rad, pregled
povijesti i političke scene u Turskoj, talijanskog
profesora Antonella Biaginija.
Nakon kratkog pregleda povijesti do 20. stoljeća, autor u dvije trećine
knjige, u skladu s njenim
imenom, daje prikaz posljednjih stotinu godina
sve do početka pregovora Turske o ulasku u Europsku uniju. Knjige poput ovih (a i serije) lijek
su za mnoge predrasude
kojima su učenici iz ovih
krajeva izlagani u školskom sustavu. Ne znamo
kako je sada, no Biagini
ne propušta napomenuti
da je u Osmanskom Carstvu vladala vjerska tolerancija, kakvom se nisu
mogle pohvaliti zapadne
zemlje. Pa makar bila motivirana i interesom, kao u
slučaju podupiranja grčke
pravoslavne crkve u odnosu prema Rimu. I mnogi su Židovi iz Europe
tražili utočište u Osmanskom Carstvu. No Biagini ne zaboravlja i da su
Osmanlije ratove vodili s
vjerskom komponentom
“svetog rata protiv nevjer-
nika”. Unatoč ratovima
gotovo neprekidno traje
plodonosna interakcija
dvaju svjetova.
Interakcija dvaju
svjetova
Iz Venecije i Francuske nabavljaju
se fine tkanine
i luksuzni proizvodi. Asimilacijom
elemenata
kršćanskog
Zapada i
arapskoperzijske
civilizacije nastaje
O autoru
Antonello Biagini (rođen 1945.) profesor je istočnoeuropske povijesti na Sveučilištu La Sapienza u Rimu. Piše
djela povijesne i vojne tematike i jedan je od najvećih
stručnjaka za Balkan i podunavske zemalje te Habsburško i Osmansko Carstvo. Bio je predsjednik talijanskog
društva za vojnu povijest.
kultura i umjetnost rafinirane ljepote i raskoši, koja je poticala maštu
stranih putnika, trgovaca, misionara i diplomata. Turskim vojnicima
trebali su stručnjaci tehničke prirode (što Kuran,
kaže Biagini, ne potiče)
pa je zatražena pomoć
od kršćana, robova, ratnih zarobljenika, preobraćenika i dobrovoljaca
privučenih nadom u dobru zaradu.
Takva
plodonosna
suradnja nastavlja se i u
novije doba. Biagini opisuje pokušaje reformi iz
posljednjeg
razdoblja
carstva, kad se dijelovi
države otimaju centralnoj vlasti. Kao i uvijek,
ne zato što nemaju ništa i što su pod snažnim
pritiskom, nego zato što
hoće više. Nakon velike
Atatürkove reforme Turska ide vrludavim putem
uspona i padova.
U 30-im godinama
teškoće su tako velike da
zbog vanjskog duga turskim financijama upravlja međunarodno vijeće na čelu s Francuzima
i Englezima. Posljednjih desetljeća unutrašnji razvoj i međunarodni
odnosi stvaraju od Turske sve stabilniju državu,
ekonomski prosperitetnu.
Zahvaljujući tome Turska se nametnula kao autonomni igrač, koji je odlučan igrati ulogu srednje
regionalne sile između Mediterana, Bliskog
i Srednjeg istoka, Balkana i Kavkaza, protežući
se dalje prema Aziji. I to
nakon provedenih unutrašnjih promjena koje su
osnažile kompatibilnost
Turske s ekonomskim i
pravnim sustavom EU-a.
Za upoznavanje tih promjena, ova je knjiga (nakladnik Srednja Europa)
odličan priručnik. (I.V.)
27
www.privredni.hr
Broj 3765, 18. veljače 2013.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE
STEČAJEVI
NEKRETNINE
DRAŽBE
Uredski prostor
Od opreme za razminiranje
do dionica hotela
Zemljište u Drinju vrijedno 66,6 milijuna
kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zemljište od
149.202 četvorna metra u
Drinju, u Koprivničko-križevačkoj županiji. Dražba za ovu nekretninu će se
održati na Općinskom sudu
u Koprivnici 26. veljače u
9 sati u sobi 21. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene
vrijednosti. Jamčevina za
sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto procijenjene
vrijednosti. Zainteresirane
osobe mogu razgledati nekretninu uz javljanje sudskom ovršitelju ovog suda.
Zemljišta u Mokošici pokraj Dubrovnika vrijedna 36,3 milijuna kuna.
Nekretnina u naravi predstavlja maslinik površine
7535 četvornih metara, sijanicu površine 943 četvornih metara, pašnjak površine 539 četvornih metara i
neplodno zemljište površine 169 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 12. ožujka
u 13 sati u sobi broj 4 Općinskog suda u Dubrovniku. Nekretnina se ne
može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina u visini od 10 posto vrijednosti
nekretnine mora se uplatiti
na račun sudskog depozita
Općinskog suda u Dubrovniku, broj računa 23900011300000120, poziv na broj
12 706.
Kuća, dvorište i šuma u
Tribunju procijenjeni na
19,5 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuću i dvorište, pašnjak, tri čestice šume i pet
neplodnog tla, ukupne površine 5779 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 5. ožujka
u 11.30 sati u sobi broj 9
Općinskog suda u Šibeniku. Prodaje se po nače-
lu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne
prigovore kupca. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene
vrijednosti. Kupac je dužan platiti porez i pristojbe, kao i druge obveze sukladno pozitivnim pravnim
propisima. Razgledavanje
po zahtjevu kupca svakim
radnim danom od 13 do 16
sati, soba broj 9 Općinskog
suda u Šibeniku. Kao kupci mogu sudjelovati samo
osobe koje su najkasnije 10
dana prije dražbe položile
osiguranje u iznosu od 20
posto vrijednosti nekretnine na račun Suda 23900011300001202 Hrvatske poštanske banke, depozitna
sredstva Općinskog suda u
Šibeniku, poziv na broj 05
51-1650-125. Od polaganja osiguranja oslobođen
je ovrhovoditelj. Potvrdu
o uplati kupci su dužni dostaviti Sudu najkasnije tri
dana prije zakazanog ročišta dražbe.
Oprema za razminiranje
vrijedna 202.000 kuna.
Ponude se predaju do 7.
travnja na Trgovačkom
sudu Zagreb, Stalna služba
u Sisku. Prodaja se obavlja
po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca.
Razgledavanje po dogovoru sa stečajnim upraviteljem, radnim danom na tel.
01/4555 094, 098/479 303.
Dionice Hotela Koločep
vrijedne 36,4 milijuna
kuna. Dražba za 140.137
dionica Hotela Koločep
održat će se 28. veljače u
11 sati u sudnici Trgovačkog suda u Splitu, stalna
služba u Dubrovniku. Prodaje se po načelu viđenokupljeno, što isključuje sve
naknadne prigovore kupca. Zainteresirane osobe
mogu razgledati imovinu
po dogovoru sa stečajnim
upraviteljem na mobitel
091/5164 792. Jamčevinu
u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti treba uplatiti najkasnije dva dana prije dana održavanja ročišta
za dražbu.
Kuća, dvorište i oranica
u Slatini procijenjeni na
13,3 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuću, dvorište i oranice,
ukupne površine 11.810
četvornih metara. Dražba
za ovu nekretninu održat
će se 5. ožujka u 11 sati na
Općinskom sudu u Slatini. Nekretnine se ne mogu
prodati ispod dvije trećine
utvrđene vrijednosti. Jamčevina za sudjelovanje u
dražbi iznosi 1,3 milijuna
kuna.
Kuća i dvorište ukupne površine 420 četvornih metara. Nekretnina
se nalazi u Ulici kralja Petra Svačića 7a u Osijeku i
ne može se prodati ispod
trećine utvrđene vrijednosti. Dražba za ovu nekretninu održat će se 26. ožujka u 9 sati na Općinskom
sudu u Osijeku, u sobi broj
6a. Na ročištu mogu sudjelovati samo osobe koje
su prethodno uplatile jamčevinu od 70.000 kuna na
račun Suda broj 23900011300000419, poziv na broj
05 140-143-2011, s naznakom “jamčevina u predmetu br. Ovr-143/11”. Uplata jamčevine se smatra
valjanom samo ako bude
vidljiva na računu Suda
najkasnije do početka održavanja javne dražbe, a dokaz o tome koji će se uvažiti je izvod iz platnog
prometa s računa Suda.
Osobe koje sudjeluju na
javnoj dražbi dužne su prije početka ročišta Sudu
predati primjerak uplatnice iz koje će biti vidljivo da
je jamčevina dana. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti.
Dam, Zagreb, www.dam.
hr. Tvrtka nudi uredski
poslovni prostor s mogućim skladištem i servisom. Moguća i drugačija preraspodjela prema
potrebi. Cijeli prostor je
uredskog tipa. Tvrtka posjeduje vlasititi vozni park
osobnih vozila i dostavno vozilo. Od raspoloživih ljudskih resursa tvrtka
ima knjigovođu, komercijalista i voditelja poslova,
moguće po potrebi angažirati servisera elektronike i druge djelatnike. Prostor je u zapadnom dijelu
grada uz hotel i brzu izlaznu prometnicu. Kontakt:
Dean Čortan, dean@dam.
hr, +385 91 5353739.
Razvoj projekta
Šanac, Zagreb. Projektantska tvrtka nudi kompletni
paket
razvoja
projekta, uključujući i financijsku potporu investicije. Kontakt: Goran Jelić,
[email protected].
Suradnja
Rama, Virovitica. Tvrtka
koja se bavi skupljanjem
i reciklažom rabljenog jestivog ulja traži kooperaciju ulaganja u obnovljive izvore energije (OIE).
Kontakt: Marko Rajnović, [email protected], +385
33 800693.
Oprema-Uređaji,
Ludbreg,
www.opremauredjaji.com. Tvrtka traži strane investitore za joint venture na području
obrade metala i rashladne tehnike. Kontakt: Domagoj Cvetko, dcvetko@
oprema-uredjaji.com,
+385 42 819183.
Suradnja
zvodi dekorativne zidne
obloge i podne betonske
površine, u boji i reljefu,
izgleda prirodnog kamena
i opeke, za vanjsku i unutarnju primjenu. Art floor
- nosive betonske površine u boji i reljefu. Art stone - dekorativni kamen,
dekorativne zidne obloge
kamena i cigle. Art rock betonske stijene u reljefu
i boji prirodnog kamena.
Kontakt: Dragica Begović, [email protected].
Plastični proizvodi
Hidden
Creek
Golf
Carts, Tampa, Florida, Sjedinjene Američke Države, www.
hiddencreekgolfcarts.
com. Tvrtka koja se bavi
prodajom i dizajniranjem
električnih automobila za
golf (buggies, 12 volti)
traži poslovne partnere na
hrvatskom tržištu. Od partnera se očekuje da otvori
maloprodajnu trgovinu te
da prodaje električne automobile marinama, parkovima, hotelima te ostalim kupcima. Kontakt:
Chris Burdge, chris@
hiddencreekgolfcarts.
com, +1 813 3403677.
Podne i zidne obloge
Darsing, Vinkovci, www.
artbeton.hr. Tvrtka proi-
VM-Plast, Sveta Nedelja.
Tvrtka se bavi proizvodnjom plastičnih proizvoda za široku potrošnju i
specifičnih proizvoda za
ostale velike kupce tehnologijom brizganja, puhanja i ekstrudiranja.
Nude svoje usluge. Kontakt: Mladen Javor, [email protected], +385 91
3404963.
Šećer
Dripol, Trzciana, Poljska, www.dripol.com.pl.
Tvrtka traži proizvođače šećera od šećerne repe
u Hrvatskoj za distribuciju njihove robe. Kontakt:
[email protected]
IZBOR IZ NADMETANJA
Hrvatska
Računala i oprema
Hrvatska energetska regulatorna agencija nabavlja
računala i računalnu opremu. Rok dostave ponuda
je 5. ožujka.
Autogume
Zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba nabavlja autogume. Rok dostave ponuda je 6. ožujka.
Papir i karton
Državni zavod za statistiku
nabavlja papir i karton. Rok
dostave ponuda je 4. ožujka.
Oprema za dječja igrališta
Unikom iz Osijeka nabavlja opremu za dječja igrališta. Rok dostave ponuda
je 4. ožujka.
šta i trgova na području
Grada. Rok dostave ponuda je 5. ožujka.
Podne i zidne obloge
Zagrebački holding nabavlja drvene podne i zidne obloge. Rok dostave
ponuda je 1. ožujka.
Regija
Kancelarijski materijal
Općina Višegrad nabavlja
papir i kancelarijski materijal. Rok dostave ponuda
je 26. ožujka.
Rijeka Promet nabavlja
usluge održavanja stubi-
te. Rok dostave ponuda je
7. ožujka.
Autodijelovi i dijelovi za
plovila
Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju u Podgorici nabavlja autodijelove i dijelove za plovila.
Rok dostave ponuda je 20.
ožujka.
Sanitetski potrošni materijal
Opća bolnica Vrbas nabavlja sanitetski potrošni materijal. Rok dostave
ponuda je 21. ožujka.
Toneri
Zavod za zapošljavanje
Republike Srpske nabavlja tonere za štampače.
Rok dostave ponuda je 12.
ožujka.
Fotokopirni aparati
Održavanje stubišta i trgova
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom
postupku (www.hgk.hr)
Suradnja
Ministarstvo unutarnjih
poslova Crne Gore nabavlja fotokopirne apara-
Briefing e-servisi d.o.o.
tel.: 01/5501-511
fax.: 01/5501-555
[email protected]
www.briefing-nadmetanja.hr
28 SVIJET FINANCIJA
( 14,54 mlrd €
*vijesti
Tisak: veći prihod,
manja dobit
Ukupni prihodi Tiska u
prošloj su godini iznosili 3,3 milijarde kuna i
veći su za 1,8 posto nego
u 2011., stoji u izvještaju
objavljenom na Zagrebačkoj burzi. Rast ukupnog
prihoda najvećim je dijelom rezultat rasta prodaje komercijalne robe kroz
maloprodaju i veleprodaju te tiskovina kroz kanal
veleprodaje. Tvrtka bilježi rast ukupnih rashoda za
1,9 posto, na 3,28 milijardi kuna pa je dobit bila
18,8 milijuna kuna, što
je smanjenje u odnosu na
godinu ranije za 21 posto.
Prihodi Valamara rasli
14 posto
Konsolidirani
prihodi
tvrtke Valamar Adria holding u 2012. godini iznose
1,54 milijarde kuna. Ukupni prihodi porasli su za
132 milijuna kuna, odnosno za 14 posto u odnosu
na 2011. godinu. Uključen je i rezultat tvrtke
kćeri Riviera Adria u kojoj Valamar drži 71,89 posto. Inače, tvrtka Riviera
Adria zajedno s tvrtkom
kćeri Dubrovnik-Babin
kuk vlasnica je najvećeg
turističkog portfelja u Hrvatskoj.
Konsolidirana
neto dobit Valamara iznosi 52,3 milijuna kuna.
Veći prihod, ali i teret
duga
Optima Telekom lani je
povećao ukupne konsolidirane poslovne prihode za 78,2 milijuna kuna.
Operativna dobit iznosi
76,2 milijuna kuna i prvi
put u poslovanju Optime
pokriva neto financijske
rashode. Prihodi od telekomunikacijskih usluga u
2012. godini iznose 543,6
milijuna kuna, što je rast
od 16,4 posto. No zbog
ranijih velikih investicija i zaduženja tvrtka će se
financijski rekonstruirati
kroz predstečajnu nagodbu. Korisnici usluga neće
biti zakinuti, ustvrdio je
predsjednik Uprave Matija Martić.
Privredni vjesnik
Broj 3765, 18. veljače 2013.
ino dug javnog sektora u listopadu 2012.
( 8,4 mlrd €
dug države u istom razdoblju
RBA
Nastavak pada ino duga
Ukupan bruto inozemni dug potkraj prošlogodišnjeg listopada iznosio je 45,1 milijardu eura,
čemu je ponajprije pridonijelo smanjenje
inozemnog duga financijskog sektora
P
roces razduživanja većine sektora prema inozemstvu, koji je započeo u
lipnju 2012., nastavljen je
i tijekom listopada prošle godine. Ukupan bruto inozemni dug potkraj
prošlogodišnjeg listopada iznosio je 45,1 milijardu eura, što je za 415 milijuna eura manje nego
na kraju lanjskog rujna,
čemu je ponajprije pridonijelo smanjenje inozemnog duga financijskog
sektora, odnosno poslovnih banaka, dok
su inozemne obveze
privatnih poduzeća
povećane.
Nadalje, izuzevši nešto veći rast u travnju (zbog inozemnog izdanja obveznice), inozemni
se dug tijekom prvih 10
mjeseci protekle godine
nije značajnije mijenjao pa
je u odnosu na kraj prošle
godine stanje inozemnog
naka), dok je u suprotnom
smjeru najsnažniji utjecaj
rasta inozemnog duga javnog sektora, i to države, a
javna trgovačka društva nastavila su s procesom razduživanja prema inozemstvu.
duga manje za 602 milijuna eura, odnosno za 1,32
posto. Pri tome je smanje-
nju inozemnog duga najviše pridonijelo razduživanje
financijskog sektora (ba-
Smanjen dug
financijskog sektora
Inozemni dug javnog sektora na kraju listopada
2012. iznosio je 14,54 milijarde eura, što je za 465
milijuna eura ili 3,3 posto
više nego krajem 2011., pri
čemu je dug države porastao za 1,4 milijarde eura
ili za 19,8 posto te je iznosio 8,4 milijarde eura. Dug
javnih poduzeća u istom je
razdoblju smanjen za 658
milijuna eura ili za 12,2 posto, na 4,74 milijarde eura.
Uz izdanje euroobveznice od 1,5 milijardi dolara
u travnju, u promatranom
je razdoblju dug središnje
države dodatno povećan
i zbog preuzimanja inozemnih obveza brodogradilišta što je sastavni dio
programa njihova restrukturiranja.
Uz to, rast duga u odnosu na kraj 2011. rezultat
je i nešto snažnijeg inozemnog zaduživanja privatnih poduzeća, na što je
Ino dug tijekom
prvih 10 mjeseci
2012. nije se
značajnije mijenjao
utjecalo izdanje obveznice
jednog trgovačkog društva.
Vanjski dug financijskog
sektora smanjen je za 1,9
milijardi eura ili 12,2 posto u odnosu na kraj 2011.
godine čemu je pridonijelo
usporavanje kreditne aktivnosti. Vanjski dug tog sektora potkraj prošlogodišnjeg rujna iznosio je 13,8
milijardi eura.
Tržište rada
Nezaposlene 372.003 osobe
Visoki rast nezaposlenosti na godišnjoj razini pokazuje da se u realnom
sektoru ne smanjuju nepovoljna kretanja, ističu analitičari RBA
Broj nezaposlenih nastavio je rasti i početkom ove godine. Prema
zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u siječnju su u
evidenciju nezaposlenih
ušle 36.394 osobe, dok
je iz evidencije izašlo
22.605 osoba pa se broj
nezaposlenih povećao
za 13.789 osoba u odnosu na prosinac prošle godine, na 372.003 osobe.
Broj nezaposlenih najviši je od siječnja 2002. godine. Rast broja nezapo-
slenih na mjesečnoj razini
uobičajen je u siječnju te
velikim dijelom odražava
sezonski rast nezaposlenosti u zimskim mjeseci-
Broj nezaposlenih
najviši je od siječnja
2002. godine
ma. Međutim, visoki rast
nezaposlenosti na godišnjoj razini pokazuje da se
u realnom sektoru ne smanjuju nepovoljna kretanja,
ističu analitičari RBA do-
davši kako je broj nezaposlenih osoba na godišnjoj
razini porastao za 37.652,
odnosno za 11,3 posto.
U siječnju su prijavljena 11.544 slobodna
radna mjesta, što je više
nego dvostruko više u usporedbi s prosincem. Isto
tako, značajan je i rast
broja slobodnih radnih
mjesta na godišnjoj razini
(2693 ili 30,4 posto). Od
toga najveći broj slobodnih radnih mjesta prijavljen je u sjeverozapadnoj
Hrvatskoj (4380). Nada-
lje, već u siječnju vidljiva je povećana potražnja
za zapošljavanjem na sezonskim poslovima, gdje
je prijavljeno 1686 slobodnih radnih mjesta, što
je za 14,6 posto više nego
u prosincu.
U narednim mjesecima potražnja za sezonskim radnicima nastavit
će se povećavati, što će
pozitivno utjecati na kretanje broja nezaposlenih
pa bismo s dolaskom proljeća mogli vidjeti smanjenje broja nezaposlenih
na mjesečnoj razini. Međutim, kretanja na godišnjoj razini bit će važniji
indikator stanja na tržištu
rada. Kako u 2013. godini
očekujemo tek blagi rast
gospodarstva, nezaposlenost će i dalje ostati razmjerno visoka, procjenjuju analitičari RBA.
29
www.privredni.hr
Broj 3765, 18. veljače 2013.
( 3%
smanjeni bruto krediti u 2012.
( 26%
*vijesti
manja nerevidirana neto dobit
PBZ tjedne analize
Pred bankama možda najteža
godina od početka krize
Očekujemo da ćemo u 2013. godini zabilježiti vrhunac trenda rasta udjela loših kredita u
portfelju i to na razinama od oko 16 do 17 posto, kaže analitičarka Ana Lokin
P
rotekla
godina
za bankovni sustav nije završila
u pozitivnom tonu – ukupna konsolidirana imovina banaka na godišnjoj
je razini pala za dva posto, bruto krediti sniženi
su za tri posto, nerevidirana neto dobit potonula
je za 26 posto, a pozitivnu stopu bilježe tek ukupni depoziti koji su porasli za tri posto. Ovakvi su
rezultati bili uvelike očekivani i u skladu s dinamikom iz prethodnih mjeseci, iznenadio je tek snažan
pad kredita poduzećima u
lanjskom prosincu, ističe
Ana Lokin, analitičarka
PBZ-a. Tada su, podsjetimo, krediti tvrtkama samo
u odnosu na studeni pali
za pet posto, privatna poduzeća za pet, a državna
za dva posto. U odnosu na
kraj 2011. godine ti krediti bilježe minus od čak 13
posto - privatne tvrtke zabilježile su pad od osam
posto, a državne od čak 56
posto. “I dok su na međugodišnji pad utjecali krediti brodogradilišta koje
je preuzela država, pad u
prosincu proizlazi iz redovnih dospijeća i refinanciranja obveza u inozemstvu, bez istodobnih
novih plasmana”, pojašnjava ona dodavši da je,
kao i u dosadašnjim mjesecima, što potvrđuje i
statistika nacionalnih računa, razina ulaganja izni-
Krediti stanovništvu po vrstama,
godišnja stopa promjene, %
Krediti poduzećima,
godišnja stopa promjene, %
15,0
0
15,0
10,0
-5
10,0
5,0
-10
0,0
5,0
-15
-5,0
-20
0,0
-5,0
-10,0
-25
-15,0
-30
-10,0
-35
-15,0
-20,0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
2011.
Stambeni krediti
Kartični krediti
Auto krediti (desno)
mno niska - poduzeća trenutačno financiraju tek
preživljavanje.
Najveći rast
nezaposlenosti od
2002.
Kad je riječ o kreditima
građana, u protekloj su
godini smanjene sve vrste kredita. Tako su primjerice potkraj prosinca stambeni krediti bili
niži za gotovo jedan posto na godišnjoj razini, autokrediti za 30 posto, kartični za četiri, a svi ostali
zajedno smanjeni su za
blagih 0,2 posto, čime su
ukupni krediti pali za nešto manje od dva posto u
odnosu na 2011. “Stavimo li ih u komparaciju s
tečajnim kretanjima, vidimo da su ona tek ublažila stope pada. Naime,
potkraj 2012. tečaj kune
prema euru bio je na razini kraja 2011. godine, dok
je prema švicarskom franku kuna bila slabija za jedan posto na godišnjoj
razini. Razduživanje se
2012.
Ostali krediti
Ukupno
40
30
20
10
0
-10
-20
-30
-40
-50
-60
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Ukupno
2011.
Privatna poduzeća
Izvor: HNB
dakle vidljivo zaoštrava,
što je racionalna reakcija kućanstava na neizvjesnost u okruženju, posebno na slabe izglede tržišta
rada za koje je jasno da se
neće oporaviti ni u ovoj
godini. Naprotiv, očekujemo da će prva polovina godine donijeti najveći rast nezaposlenosti od
2002. godine”, procjenjuje analitičarka PBZ-a.
Ukupni depoziti potkraj protekle godine bili su
viši za tri posto u usporedbi s krajem 2011., pri čemu
su depoziti poduzeća smanjeni za šest posto, dok su
depoziti građana ostvarili
rast od četiri posto. Depoziti poduzeća tako su u krizi pali za 15 posto (usporedba s krajem 2008.), dok
su depoziti stanovništva
porasli za više od 20 posto. Iako se taj 20-postotni rast čini visokim, riječ
je o prosječnoj kumulativnoj godišnjoj stopi rasta
nešto višoj od pet posto pa
kada uzmemo u obzir visinu kamate na štednju, koja
2012.
Državna poduzeća
Izvor: HNB
se u cijelom razdoblju kretala u prosjeku više od tri
posto na kratkoročna oročenja u eurima, vidimo da
oko polovine stope rasta
Razina ulaganja
iznimno niska
- poduzeća
trenutačno
financiraju tek
preživljavanje
predstavlja pripis kamata,
dodaje Ana Lokin. Uz to,
napominje, stopa bi bila i
nešto niža na stalnom tečaju (kuna je potkraj 2012.
bila za tri posto slabija prema euru u usporedbi s krajem 2008.), što nam pokazuje da su priljevi novih
depozita građana niski.
Rast loših kredita
“Podaci o udjelu loših kredita u ukupnim kreditima
krajem godine nisu nam
još dostupni, no procjenjujemo da je njihov udio
na razini ukupnog kredit-
nog portfelja dosegnuo
15 posto. Kako zbog nastavka pada bruto domaćeg proizvoda koji prognoziramo za ovu godinu
ne ostaje mnogo prostora
za manevriranje, udio loših kredita neizbježno će
rasti, čemu će pridonijeti i najavljena nova regulatorna pravila kojima bi
se, među ostalim, postrožila klasifikacija reprogramiranih kredita. Slijedom toga očekujemo da
ćemo u 2013. godini zabilježiti vrhunac trenda
rasta udjela loših kredita
u portfelju i to na razinama od oko 16 do 17 posto. Sve to rezultirat će
još jednom godinom niže
dobiti, borbe za klijente i
očuvanje kvalitete portfelja te eventualno potaknuti procese spajanja manjih
banaka, pa možemo reći
da će 2013. predstavljati iznimno zahtjevnu godinu za domaće banke,
možda čak i najtežu od
početka krize”, zaključuje Ana Lokin.
Ledo smanjio
rashode
Tvrtka Ledo u prošloj je
godini ostvarila dobit prije oporezivanja od 161,4
milijuna kuna, stoji u izvješću objavljenom na
Zagrebačkoj burzi. Dobit nakon oporezivanja
iznosila je 132,9 milijuna
kuna. Ukupni su prihodi
ostvareni u iznosu od 1,23
milijarde kuna i smanjeni su 1,9 posto u odnosu
na godinu ranije. Ledo je
smanjio ukupne rashode
za 2,9 posto, na 1,06 milijardi kuna.
Trgovina pala 4,2
posto
Prema podacima DZS-a,
realan pad prometa od trgovine na malo u 2012.
iznosio je od 4,2 posto na
godišnjoj razini, dok je u
nominalnom izrazu pad
iznosio 0,9 posto. Jedino
je trgovina na malo tekstilom, odjećom i obućom
te proizvodima od kože
u specijaliziranim prodavaonicama zabilježila realan rast i to od 11,3 posto godišnje. Pad prodaje
motornih vozila iznosio je
27,1 posto. Zbog slabijeg
standarda raste udjel prometa u nespecijaliziranim
prodavaonicama pretežito živežnim namirnicama
(oko 40 posto). Tako prema nominalnim indeksima promet od trgovine
na malo u ovoj kategoriji proizvoda bilježi rast od
4,2 posto godišnje.
Ingra raste u
inozemstvu
Ukupni prihodi Ingre u
2012. iznosili su 186 milijuna kuna i niži su 27
posto u odnosu na 2011.
godinu, stoji u izvješću
objavljenom na Zagrebačkoj burzi. No u usporedbi sa 2011. prihodi s inozemnih tržišta povećali su
se za 116 posto. Prihodi
s inozemnog tržišta čine
56,83 posto ukupnih poslovnih prihoda. Neto gubitak je iznosio 127 milijuna kuna, što je 41,1
posto više u odnosu na
prethodnu godinu.
30 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3765, 18. veljače 2013.
Tržište novca Zagreb
Blagi pad ponude novca
Jelena Drinković
Kretanje na Tržištu novca Zagreb
P
rošle srijede je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve koje,
unatoč očekivanju, nije
donijelo promjenu kretanja pokazatelja na novčanom tržištu. Zbog vrlo
dobre likvidnosti sustava,
već prvoga dana održavanja sudionici su deponirali svoje viškove u središnju banku kao prekonoćni
depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto. Odnos
ponude i potražnje novca
neznatno je promijenjen,
odnosno ponuda novca
zabilježila je blagi pad, a
potražnja porasla. U ovakvim uvjetima kamatna
u mil. kn
Ponuda
Potražnja
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
Promet
11.2.’13. - 15.2.’15.
4.2.’13. - 8.2.’15.
u%
300
4
250
3
200
150
2
100
1
50
0
11.2.2013.
12.2.2013.
13.2.2013.
stopa ostala je nepromijenjena. Prosječna tjedna kamatna stopa iznosila
je 2,02 posto, dok je prekonoćna tjedna kamatna
stopa bila 0,79 posto.
Prošlog utorka je Ministarstvo financija održalo aukciju trezorskih
14.2.2013.
0
15.2.2013.
zapisa u kunama i eurima. Ostvareni iznos emisije kunskih trezorskih
zapisa bio je dvostruko
veći od planiranog i prihvaćene su gotovo sve
pristigle ponude. Planirani iznos izdanja bio je
200 milijuna kuna, a upi-
ponedjeljak
utorak
sana su 432 milijuna kuna
zapisa s nepromijenjenim prinosima. Interes
za trezorske zapise u eurima bio je manji od planiranog iznosa izdanja,
s time da nisu prihvaćene sve ponude budući da
je od prijavljenih 14,05
srijeda
četvrtak
petak
milijuna eura prihvaćeno
8,05 milijuna eura. Prinos
na trezorske zapise u eurima s rokom dospijeća
od 364 dana zabilježio je
pad za 0,05 posto. Datum
sljedeće aukcije Ministarstvo financija objavit će
naknadno.
Ni u idućem razdoblju nije realno očekivati
promjenu trenda na novčanom tržištu. Sudionici
s viškom likvidnosti i dalje će imati zahtjevnu zadaću kako te viškove što
bolje oploditi, dok će sudionici s potencijalnom
potražnjom kratkoročnih
pozajmica imati priliku
i dalje uzimati pozajmice uz vrlo povoljne uvjete. Znatniju promjenu odnosa ponude i potražnje
novca za sada nije realno
očekivati.
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Mali rast eura i dolara
Lagani rast Mirexa
Kuna je u proteklom tjednu izgubila lipu vrijednosti
prema euru. Krajem tjedna
dolar je po srednjem tečaju
valuta
EUR
Srednji tečaj za devize
AUD
australski dolar
CAD
USD
5.70
CHF
6.17
7.585
5.68
6.16
7.580
5.66
6.15
7.575
5.64
6.14
7.570
5.62
6.13
7.565
5.60
6.12
5,67627
JPY
japanski jen (100)
CHF
švicarski franak
6,166265
GBP
britanska funta
8,811715
USD
američki dolar
5,686065
EUR
euro
7,578956
6,14178
12.2.
13.2.
14.2.
15.2.
11.2.
12.2.
13.2.
14.2.
15.2.
11.2.
12.2.
13.2.
14.2.
15.2.
Međunarodno tržište kapitala
Pozitivan kraj tjedna u Europi i Aziji
Većina europskih dionica
tjedan je završila u plusu
jer je većina tvrtki u svojim godišnjim izvješćima
objavila pozitivne rezul6400
6360
FTSE 100
tate. Francuski holding
PPR, vlasnik luksuznih
brendova poput Guccija,
došao je na najviše razine u posljednjih 11 godi-
na nakon što su objavili podatke o dobiti puno
višoj od očekivane. Negativne trendove predvodila je naftna kompani-
14100
3250
14060
Dow Jones
3230
6320
14020
3210
6280
13980
3190
6240
13940
3170
6200
13900
3150
11.2.
3720
3696
12.2.
13.2.
14.2.
15.2.
11.2.
7760
CAC40
7728
12.2.
13.2.
14.2.
15.2.
DAX
11380
3672
7696
7664
11140
3624
7632
11020
12.2.
13.2.
14.2.
15.2.
12.2.
13.2.
14.2.
15.2.
13.2.
14.2.
15.2.
NIKKEI 225
11260
7600
11.2.
NASDAQ
11.2.
11500
3648
3600
Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog
obveznog mirovinskog fonda, prošlog je tjedna dosegnula i 181,4061 bod. No krajem tjedna je skliznula
na 180,7423 boda tako da je tjedni rast iznosio samo
0,1755 bodova.
MIREX - mjesečni
MIREX - tjedni
185
185
180
180
175
175
primjena od 16. veljače 2012. 11.2.
Izvor: HNB
7.590
5,892059
kanadski dolar
6,69 kuna. Švicarski franak je krenuo i završio tjedan na 6,17 kuna, a u srijedu je bio na 6,12 kuna.
HNB-a vrijedio 7,58 kuna.
Prema američkom dolaru
je izgubila tri lipe pa je krajem tjedna dolar vrijedio
10900
11.2.
12.2.
13.2.
14.2.
15.2.
11.2.
12.2.
ja Aker Solutions koja je
pala na najniže razine od
ljeta 2011. jer je izostala očekivana dobit u posljednjem kvartalu prošle godine.
Na minuse na američkom tržištu najviše su
utjecali podaci o neočekivanom padu proizvodnje,
za 0,1 posto nakon rasta
od 0,4 posto u prosincu.
Analitičari su očekivali
rast od 0,2 posto. Na japanskom se tržištu očekuju pozitivni trendovi
nakon najava tamošnjeg
premijera o laganoj devalvaciji jena koja bi trebala potaknuti gospodarski rast.
14.1.
24.1.
4.2.
14.2.
11.2.
12.2.
13.2.
14.2.
VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 14.2.2013.
Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)
AZ obvezni mirovinski fond
Erste Plavi obvezni mirovinski fond
PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond
Raiffeisen obvezni mirovinski fond
MIREX
Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)
Otvoreni DMF-ovi
AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond
AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond
CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond
Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni DMF-ovi
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB
Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond
CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta
Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR
Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen
Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT
184,9971
186,4017
165,4579
180,8399
180,7423
194,3069
216,5424
133,8764
157,0440
158,9212
172,6681
106,8492
120,1473
207,7398
202,5536
218,5591
100,8360
158,5129
140,2836
117,5335
179,8937
123,3850
133,7475
194,0156
166,0109
135,9111
119,9781
154,6186
(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička
sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
31
www.privredni.hr
Broj 3765, 18. veljače 2013.
BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 664,093 milijuna kuna
Dobra likvidnost, Crobexi u padu
treći puta u ovoj godini
da je tjedni promet prešao 100 milijuna kuna. To
ukazuje na očite promjene
likvidnosti na tržištu, što
je i prvi preduvjet za aktivnije trgovanje odnosno
da tržište postane atraktiv-
Iztok Likar
www.hrportfolio.hr
P
roteklog tjedna
je redovni promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 102,213
milijuna kuna pa je to već
Top 10
po prometu
Valamar Adria Holding d.d.
Hrvatske telekomunikacije d.d.
Končar - elektroindustrija d.d.
Vupik d.d.
AD Plastik d.d.
Viro tvornica šećera d.d.
Tisak d.d.
Petrokemija d.d.
Đuro Đaković Holding d.d.
Ledo d.d.
tjedna
promjena
-7,41%
-0,70%
+2,86%
-7,97%
-2,37%
+1,39%
-2,76%
-5,68%
-2,75%
-1,95%
zadnja cijena
143,98
216,97
720,00
127,00
119,00
659,00
213,93
222,50
80,72
8.040,00
promet
16.792.902,46
11.600.907,34
4.925.182,80
4.664.402,73
4.212.286,45
4.095.804,94
3.621.157,72
3.365.967,17
3.360.990,06
3.240.153,61
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 102.213.116,56 kn
no za strane ulagače. Croobex je u tjedan dana pao
za 1,77 posto te je njegova posljednja vrijednost
bila 1.926,39 bodova.
Crobex10 je tjedan završio na 1.081,25 bodova što predstavlja pad od
10 dionica s najvećim
rastom cijene
Mlinar d.d.
Atlas turistička agencija d.d.
Žitnjak d.d.
PIK-Vinkovci d.d.
Turbo certifikat zlato short
Turbo certifikat zlato short 1
Imperial hoteljerstvo d.d.
Hrvatski duhani d.d.
Borik d.d.
Zlatni rat d.d.
0,46 posto. Najveći promet u proteklom tjednu
ostvaren je dionicom Valamar Adria Holdinga, kojom je trgovano u vrijednosti od 16,793 milijuna
kuna, a tjedan je završi-
tjedna
promjena
+74,41%
+45,35%
+21,78%
+20,00%
+16,02%
+15,30%
+13,22%
+12,80%
+11,92%
+10,00%
zadnja cijena
360,00
8,75
194,84
240,00
360,00
159,00
205,00
92,00
40,00
11,00
promet
62.280,00
1.225,00
17.067,66
7.200,00
14.400,00
24.455,94
88.390,95
1.262,00
2.000,00
220,00
INVESTICIJSKI FONDOVI
Proteklog su tjedna kod
fondova ponovno prevladavali pozitivni rezultati. Od ukupno 84 aktivna fonda, njih 53 ostvarilo
je rast vrijednosti udjela.
Među fondovima s rastom
na vrhu ljestvice su dionički fondovi orijentirani na
strana tržišta, dok oni koji
su s većim dijelom portfelja prisutni na Zagrebačkoj burzi bilježe najveće
minuse. Pet dioničkih je
poraslo više od jedan posto. Najuspješniji dionički fond bio je HPB WAVDJE s rastom od 1,99
posto te je postao i dobitnik tjedna.
Šesnaest dioničkih fondova je palo, a najviše Capital Two kojem je vrijednost udjela smanjena za
3,62 posto. Najuspješniji od pet mješovitih fon-
dova, koliko ih je poraslo, bio je fond s dodatnim
jamstvom, VB Smart, koji
je porastao za 0,67 posto.
U grupi mješovitih fondova 10 fondova je zabilježilo pad. Najviše je drugi tjedan uzastopno pao
HPB Global, za 4,38 posto.
Kod obvezničkih je drugi tjedan uzastopno najuspješniji bio ZB bond koji
je porastao za 0,28 posto. Na negativnoj strani
ljestvice nalazi se 10 obvezničkih fondova. Najveći tjedni pad bilježi drugi tjedan uzastopno HPB
Obveznički s padom od
3,34 posto. Novčani fondovi imali su svi pozitivne rezultate. Najuspješniji bio je Agram Euro Cash
s rastom od 0,08 posto.
(I.L.)
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
od 7. do 14. veljače 2013. godine
Vrijednost udjela
*Tjedna
promjena [%]
kn
€
€
€
€
kn
kn
€
€
kn
kn
€
kn
kn
kn
€
€
kn
€
kn
€
€
$
kn
kn
€
kn
€
kn
kn
kn
€
€
€
kn
kn
€
€
€
€
13,6618
8,6457
114,8900
116,3500
129,2800
54,3628
11,8830
123,7134
48,0000
72,3434
86,3002
77,7000
91,8125
99,8700
46,6913
29,6595
21,8009
68,4084
45,6249
63,4508
72,4979
101,4370
12,1208
6,7041
39,8807
86,4546
482,5890
80,9967
85,5400
126,6604
104,3811
9,2283
109,0370
79,2396
99,8882
9,3317
87,8300
73,1063
109,3800
118,1197
-0,86
0,99
1,31
1,42
0,40
-0,68
0,89
-0,89
-1,15
-1,31
-1,38
-0,80
0,38
-0,21
0,19
0,20
0,82
-3,62
1,69
-0,32
0,52
1,99
0,37
0,55
0,10
-0,33
0,88
0,30
0,28
0,85
-0,22
-0,13
1,32
0,91
0,37
0,78
-0,03
-2,79
0,35
-0,34
€
kn
137,4800
96,7933
0,16
-0,40
Valuta
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
KD Victoria
HI-growth
Raiffeisen World
ZB euroaktiv
ZB trend
FIMA Equity
KD Prvi izbor
Ilirika JIE
Raiffeisen Central Europe
PBZ Equity fond
HPB Dionički
Erste Adriatic Equity
NFD Aureus Global Developed
ZB aktiv
Prospectus JIE
AC Rusija
NFD Aureus BRIC
Capital Two
Ilirika Azijski tigar
PBZ I-Stock
HPB Titan
HPB WAV DJE
Platinum Global Opportunity
KD Nova Europa
OTP indeksni
Platinum Blue Chip
NFD Aureus MENA
OTP MERIDIAN 20
A1
NFD Aureus US Algorithm
NFD Aureus New Europe
AC Global Dynamic Emerging M (GDEM)
OTP Europa Plus
Ilirika BRIC
VB CROBEX10
KD Energija
ZB BRIC+
Ilirika Gold
Raiffeisen Prestige Equity
Allianz Equity
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS
ZB global
PBZ Global fond
zadnja vrijednost
1.926,3900
1.081,2500
103,8227
123,0351
la na 143,98 kuna što je
tjedni pad od 7,41 posto.
Među najlikvidnijima je
palo osam izdanja, a naj10 dionica s najvećim
padom cijene
Hoteli Tučepi d.d.
Koestlin d.d.
Turbo certifikat zlato long
ZIF Jadran Kapital d.d. (u likv.)
Centar banka d.d.
Dalekovod d.d.
Saponia d.d.
Proficio d.d.
Slatinska banka d.d.
Vjesnik d.d.
tjedna promjena
-1,77%
-0,46%
-0,15%
-0,05%
veći pad, 7,97 posto, zabilježila je dionica Vupika, uz solidan promet od
4,664 milijuna kuna.
tjedna
promjena
-25,92%
-25,26%
-24,74%
-21,05%
-20,22%
-20,14%
-18,72%
-17,10%
-17,08%
-16,67%
zadnja cijena
100,00
351,28
100,10
15,00
71,00
51,99
138,05
14,01
50,00
10,00
promet
10.000,00
1.756,40
790.363,90
10.500,00
3.550,00
2.446.845,83
6.902,50
14.804,41
134.729,74
550,00
*vijesti
Fondovi i dalje pozitivno
Naziv(fond)
index
Crobex
Crobex10
Crobis
Crobistr
Naziv(fond)
HI-balanced
Raiffeisen Balanced
ICF Balanced
HPB Global
OTP uravnoteženi
KD Balanced
NFD Aureus Emerging Markets Balanced
C-Premium
Agram Trust
AC Global Balanced Emerging M (GBEM)
Allianz Portfolio
Raiffeisen Prestige
VB SMART
€
€
kn
kn
kn
kn
kn
kn
kn
€
kn
€
€
10,3963
120,6500
109,0148
78,3947
97,5843
7,7746
76,2540
5,0888
58,2532
9,0845
124,8265
95,3600
96,4008
*Tjedna
promjena [%]
0,59
-1,38
-4,09
-4,38
-2,71
0,12
-0,16
-0,04
-1,13
-0,18
0,02
-0,05
0,67
€
€
€
€
€
kn
€
€
173,6800
11,9740
163,4800
110,9675
130,9700
176,4847
132,1745
121,0782
0,28
0,26
-0,11
-1,35
0,07
-1,08
-3,34
-2,87
kn
kn
€
€
kn
kn
kn
$
kn
kn
kn
€
kn
kn
€
kn
€
€
kn
kn
€
139,8044
171,6104
146,5479
134,1396
153,0500
146,7000
146,1592
127,6206
139,5294
129,6241
123,1968
11,5240
115,5044
80,7390
112,2900
105,2448
103,3800
103,3944
1270,9780
103,0668
100,0208
0,03
0,02
0,02
0,06
0,03
0,03
0,05
0,01
0,03
0,03
0,04
0,08
0,02
0,01
0,03
0,05
0,03
0,03
0,05
0,06
0,02
Valuta
Vrijednost udjela
Finvest u minusu 15
milijuna
Finvest iz Čabra povećao
je gubitak u prošloj godini na 15 milijuna kuna, stoji u nekonsolidiranom izvješću tvrtke dostavljenom
Zagrebačkoj burzi. Prethodna godina završila je s
gubitkom od 1,07 milijuna
kuna. Ukupni prihodi kompanije iznosili su 160 milijuna kuna, a rashodi 176
milijuna kuna. U prošloj
godini Finvest je promijenio strukturu pa je u listopadu donesena odluka o
podjeli društva i osnivanju
dvaju novih poduzeća: Finvest Rijeka i Hoteli Njivice. Finvest Čabar smanjio
je pri tome temeljni kapital sa 245 na 154 milijuna
kuna.
Puljanka zbraja dobit
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
ZB bond
HI-conservative
Raiffeisen Bonds
PBZ Bond fond
Erste Bond
Capital One
HPB Obveznički
OTP euro obveznički
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
PBZ Novčani fond
ZB plus
ZB europlus
PBZ Euro Novčani
Raiffeisen Cash
Erste Money
HI-cash
PBZ Dollar fond
HPB Novčani
OTP novčani fond
VB Cash
Agram Euro Cash
Allianz Cash
Platinum Cash
Erste Euro-Money
Auctor Cash
Raiffeisen euroCash
HPB Euronovčani
Locusta Cash
NFD Aureus MultiCash
OTP euro novčani
U zadnjem tromjesečju
prošle godine trgovačko
poduzeća Puljanka ostvarilo je dobit od 8,3 milijuna
kuna. Prihod je iznosio 77
milijuna kuna, a bio je pet
milijuna kuna veći nego
u prethodnom tromjesečju. Puljanku d.d. čini grupa poduzeća iz različitih
djelatnosti (trgovina, nekretnine, nakladništvo), no
glavni prihod stiže iz djelatnosti maloprodaje. Unatoč aktualnoj tromjesečnoj
dobiti, društvo se bori s teškoćama poslovanja koje je
izazvao pad kupovne moći
i rast cijena energenata.
Prioritet je održanje likvidnosti i zaposlenosti, stoji
u izvještaju dostavljenom
Zagrebačkoj burzi.
U rezervi proračuna
20 milijuna kuna
U prošloj godini iz proračunske je zalihe Državnog
proračuna isplaćeno 139
milijuna kuna, stoji u izvještaju Ministarstva financija, prihvaćenom prošli
tjedan u Vladi. Raspoloživo za isplate iz proračunske zalihe bilo je 20,9 milijuna kuna. U prosincu je
iz zalihe isplaćeno 9,8 milijuna kuna. Od toga je oko
6,6 milijuna kuna isplaćeno za podmirenje naknada
i troškova sudskih presuda
i ovrha.
Koestlin povećao
prihod
Bjelovarska prehrambena
tvornica Koestlin u prošloj je godini povećala ukupni prihod sa 192 milijuna
kuna na 225 milijuna kuna.
Rasli su i rashodi sa 191
milijun kuna na 223 milijuna kuna. Prošla godina
donijela je povećanje dobiti sa milijun na 1,7 milijuna kuna.
Prihodi od prodaje rasli su
oko 10 milijuna kuna, a
znatno su se povećali ostali poslovni prihodi, sa 17
milijuna kuna na 41 milijun kuna. Financijski prihodi Koestlina smanjili su
se u protekloj godini sa 3,9
milijuna kuna na 3,04 milijuna kuna.

Valipile diže Puris novim proizvodima 57,42

godišnji izvještaj o stanju društva

Trgovački sud u Rijeci prihvatio samo šest posto zatraženih nagodbi

Teximp otvorio novi

FORMULA ZA UŠTEDU I INVALIDNOST VLAKOM NA POSAO UZ

ispis - Hrvatski sindikat pošte

S2-Obrazac za prijavu - Udruga za razvoj Hrvatske

PAKET USKRS 2015 – 2 noćenja

Pročitajte članak objevljen u časopisu COSMOPOLITAN