close

Enter

Log in using OpenID

1. Kohezijski fond - Adria Hotel Forum

embedDownload
Zagreb, 11. 02. 2014.


Glavni cilj politike vezano uz korištenje sredstava iz ESI fondova je
dovesti Hrvatsku do održivog razvoja i uravnoteženog
gospodarskog rasta
Za ostvarenje ovog cilja, Hrvatskoj su na raspolaganju slijedeći ESI
fondovi
◦
◦
◦
◦
◦
Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)
Europski socijalni fond (ESF)
Kohezijski fond (CF)
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EARDF)
Europski pomorski i ribarski fond (EMFF)
KOHEZIJSKA POLITIKA
Strukturni fondovi
1. KOHEZIJSKI
FOND (KF)
2. SOCIJALNI
FOND (ESF)
FOND ZA POMORSTVO I
RIBARSTVO (EMFF)
3. FOND ZA
REGIONALNI
RAZVOJ (EFRR)
POLJOPRIVREDNI
FOND ZA RURALNI
RAZVOJ (EAFRD)
1. Kohezijski
fond (KF)
• Cilja članice s bruto
nacionalnim dohotkom
manjim od 90%
prosjeka EU
• Financira projekte iz
područja prometa i
okoliša
• 2007. – 2013. g.
alocirano 70 mlrd. EUR
• 2014. – 2020. g.
predviđena alokacija od
najviše 68,7 mlrd. EUR
• Maksimalan udio
financiranja iznosi 85%
prihvatljivih troškova
projekta
• Maksimalan iznos javne
pomoći do 90%
ukupnih troškova
projekta
2. Europski
socijalni fond
(ESF)
3. Europski fond
za regionalni
razvoj (EFRR)
• Potiče zapošljavanje i
mogućnosti zaposlenja
u EU
• 2007. – 2013. g.
alocirano 76 mlrd. EUR
• 2014. – 2020. g.
predviđena alokacija od
najmanje 84 mlrd. EUR
•Cilj 1: smanjenje
razvojnih razlika između
regija
•Cilj 2: jačanje
ekonomske i socijalne
kohezije u EU
•Cilj 3: modernizacija
nacionalnih politika i
obrazovnih sustava
•2007. – 2013. g.
alocirano 201 mlrd. EUR
•2014. – 2020. g.
predviđena alokacija od
najviše 183,3 mlrd. EUR
Ključne zadaće za uspostavu sustava:
odrediti
razvojne prioritete i raspodijeliti financijske alokacije
ispuniti
ex-ante uvjete u zadanim rokovima
definirati
upravljačku strukturu (institucionalni okvir)
pripremiti
sve potrebne procedure za korištenje EU fondova
Glavni cilj: priprema i provedba razvojnih projekata koji doprinose
ispunjavanju strateških razvojnih ciljeva!
1. Zapošljavanje − 75 % populacije u dobi između 20 i 64 godine
trebalo bi biti zaposleno
2. Inovacije − 3 % BDP-a EU treba investirati u istraživanje i razvoj.
3. Klimatske promjene − treba ispuniti klimatsko-energetske ciljeve
“20/20/20”
4. Obrazovanje − postotak osoba koje rano napuste školovanje trebao
bi biti ispod 10%, a najmanje 40% mlađe generacije trebalo bi
završiti tercijarni stupanj obrazovanja.
5. Siromaštvo − 20 milijuna manje ljudi trebalo bi biti u opasnosti od
siromaštva.
Glavni cilj
EU (2020.)
RH (2011.)
RH (2020.)
1. Zapošljavanje (stopa
zaposlenosti)
75%
57%
59%
2. Istraživanje i razvoj (% BDP‐a
koji se ulaže u I&R)
3%
0,75%
1,4%
3a. Smanjenje emisije
stakleničkih Plinova (u odnosu na
1990.)
80%
95,2%
106%
3b. Udio obnovljivih izvora
energije u ukupnoj potrošnji
20%
13,8%
20%
3. Klimatske promjene / energija
3c. Povećanje energetske
učinkovitosti (smanjenje
potrošnje energije u odnosu na
2005.)
20% (1 474 000 TOE)
20% (9 192 TOE)
4. Obrazovanje
4a. Udio populacije koji rano
napuste školovanje
10%
4,1%
4,0%
4b. Udio populacije u dobi 30‐34
sa završenim tercijarnim
obrazovanjem
40%
24,5%
35%
smanjiti za 20 milijuna
1 382 000
1 282 000
5. Siromaštvo / socijalna
isključenost (broj siromašnih)
Kohezijski fond
1.
Potpora prelaska na ekonomiju s niskim
udjelom ugljika
2.
Promicanje prilagodbe na klimatske
promjene te upravljanje i prevencija rizika
3.
Zaštita okoliša i promocija učinkovitosti
resursa
4.
Promicanje održivog prometa i uklanjanje
uskih grla u ključnim mrežama
5.
Jačanje institucionalnih kapaciteta te
jačanje administracije
Europski fond za
regionalni razvoj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Istraživanje i razvoj, inovacije
Poboljšani pristup informacijskim i komunikacijskim
tehnologijama
Klimatske promjene i prijelaz na gospodarstvo s niskim
udjelom ugljika
Poslovna podrška malim i srednjim poduzećima
Usluge od općeg gospodarskog interesa
Telekomunikacijska, energetska i prijevozna infrastrukturu
Povećanje kapaciteta institucija i učinkovitiju javnu
administraciju
Zdravstvena, obrazovna i socijalna infrastrukturu
Održivi urbani razvoj
(Europski socijalni fond)
1.
2.
3.
4.
Promoviranje zapošljivosti i potpora
mobilnosti
Investiranje u obrazovanje, vještine i
cjeloživotno obrazovanje
Promoviranje socijalne uključenosti i
borba protiv siromaštva
Jačanje institucionalnih kapaciteta i
učinkovitosti javne uprave

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD)
Mjere koje će se financirati u 2014. godini su:
1. Ulaganja u materijalnu imovinu
2. Razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poduzetništva
3.Osnovne usluge i obnova sela u ruralnim područjima
4. Agro-okoliš i klima
5.Ekološka poljoprivredna proizvodnja
6.Očuvanje poljoprivrede na područjima s prirodnim i specifičnim
ograničenjima u poljoprivredi
7.Osiguranje usjeva, životinja i biljaka
8. Lokalne inicijative (LEADER i LAG-ovi)

1. Prihvatljivi korisnici
 poljoprivredna gospodarstva
 pravne i fizičke osobe
 jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi ), jedinice regionalne
samouprave
 komunalna poduzeća u većinskom vlasništvu lokalne samouprave
(najmanje 25%)
 lokalne akcijske grupe (LAG)
 javne ustanove neprofitnog karaktera
 javno privatno partnerstvo
2. Prihvatljivi troškovi
 Osnovna fizička infrastruktura
 Osnovna društvena i socijalna infrastruktura i usluge
Osnovna turistička infrastruktura i usluge
 Očuvanje kulturne i prirodne baštine
3. Uvjeti prihvatljivosti
 Ulaganja su prihvatljiva ako se operacije provode u skladu s
planovima za razvoj općina i sela u ruralnim područjima
4. Visina potpore
 min vrijednost javne potpore po investiciji: 3.500 €
 max vrijednost javne potpore po investiciji: 1 mil €
 max vrijednost javne potpore tijekom programskog razdoblja po
korisniku u ovoj mjeri: 3 mil €
5. Intenzitet potpore
 udio javne potpore u prihvatljivim troškovima investicije
 iznosi do 100% od ukupnih prihvatljivih troškova


Europski pomorski i ribarski fonda (EMFF)
Prioriteti i ciljevi razvoja ribarstva RH
 Održivi razvoj gospodarskog ribolova
 Održivi razvoj akvakulture
 Održivi razvoj ribarskih područja
 Trženje i prerada
 Sustav kontrole i provedbe zajedničke ribarstvene politike
 Tehnička pomoć
Prekogranična
suradnja
Transnacionalna
suradnja
Međuregionalna
suradnja
Prekogranična suradnja
1. Program prekogranične suradnje Italija – Hrvatska 2014.-2020.
2. Program prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska 2014.-2020.
3. Program prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska 2014.-2020.
4. IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija 2014.-2020.
5. IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i
Hercegovina – Crna Gora
Transnacionalna suradnja
1. Program transnacionalne suradnje Mediteran 2014.-2020.
2. Program transnacionalne suradnje Dunav 2014.-2020.
3. Program transnacionalne suradnje Jugoistočna vrata 2014.-2020.
4. Program transnacionalne suradnje Središnja Europa 2014.-2020.
Međuregionalna suradnja
1. INTERACT III 2014.-2020. (programi teritorijalne suradnje)
2. INTERREG VC 2014.-2020. (zaštita okoliša, prometa i energetskog
sektora)
3. ESPON 2014.-2020. (prostorno planiranje, suradnja visokoobrazovnih i
znanstvenih institucija)
4. URBACT 2014.-2020. (razmjena iskustava gradova u izradi razvojnih
strateških dokumenata)


Postupak izrade strateških i programskih dokumenata koji
predstavlja osnovu za korištenje ESI fondova u idućoj
sedmogodišnjoj financijskoj perspektivi
Njime se utvrđuju

Nacionalni razvojni ciljevi

Prioritetna područja ulaganja

Financijske alokacije sredstava

Područja ulaganja

Odgovorna tijela za upravljanje EU fondovima

Strateški dokumenti
Zajednički strateški okvir
 Definira koherentni investicijski okvir za ulaganja iz svih ESI fondova
 Sadrži prijedloge o tome kako se sredstva EU mogu učinkovitije koristiti za
postizanje ciljeva strategije “Europa 2020”
 Definira prioritetna područja za ulaganja
Partnerski sporazum
Krovni strateški dokument u kojem države članice obrazlažu svoju strategiju
korištenja ESI fondova
Sadrži analizu razvojnih potreba u odnosu na tematske ciljeve i ključne aktivnosti
definirane u ZSO i Nacionalnom programu reformi te definira na koji način će se
postići usklađenost s tim ciljevima
Operativni programi
Detaljnije definiraju prioritete, mjere i aktivnosti potrebne za učinkovitu provedbu
odnosno korištenje ESI fondova


Od svih država članica se očekuje da glavne ciljeve strategije
“Europa
prilagode svom nacionalnom kontekstu
U zajedničkoj regulativi koja određuje korištenje ESI fondova, EK
identificirala je
tematskih ciljeva u okviru kojih svaka
država članica odabire investicijske prioritete i definira
svoje specifične ciljeve
1.
Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija
2.
Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija
3.
Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te sektora
ribarstva i akvakulture
4.
Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim
sektorima
5.
Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicima
6.
Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa
7.
Promicanje održivog prometa te uklanjanje uskih grla u ključnoj infrastrukturi
8.
Promicanje zapošljavanja i podrška mobilosti radne snage
9.
Promicanje socijalnog uključivanja te borba protiv siromaštva
10.
Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje
11.
Jačanje institucionalnih kapaciteta te učinkovita javna uprava





skupina - grupirano prema glavnim tematskim ciljevima sukladno
strategiji “Europa 2020”
Članovi: linijska ministarstva, agencije, instituti, organizacije civilnog
društva, ured Vlade, predstavnici regionalne i lokane razine
Izrađuju prijedloge tematskih prioriteta
Osiguravaju uporišta za predložene prioritete u nacionalnim
strategijama i planovima
Izrađuju prijedloge programskih dokumenata s prioritetima
Tematska radna
skupina
Tematski cilj
Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija
Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i
komunikacijskih tehnologija
Vodeće ministarstvo
I.
1.
2.
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA
II.
3.
Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća,
poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture
MINISTARSTVO PODUZETNIŠTVA I
OBRTA
III.
4. Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj
razini emisije CO2 u svim sektorima
5. Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i
upravljanje rizicima
6.Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa
MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I
PRIRODE
IV.
7. Promicanje održivog prometa te uklanjanje uskih grla u
ključnoj infrastrukturi
V.
8. Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage
9. Promicanje socijalnog uključivanja te borba protiv
siromaštva
10. Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje
MINISTARSTVO RADA I
MIROVINSKOG SUSTAVA
VI.
11. Jačanje institucionalnih kapaciteta te učinkovita javna
uprava
MINISTARSTVO UPRAVE
VII. EKONOMSKI
PROGRAM
REPUBLIKE
HRVATSKE
/
MINISTARSTVO POMORSTVA,
PROMETA I INFRASTRUKTURE
MINISTARSTVO REGIONALNOG
RAZVOJA I
FONDOVA EU /
MINISTARSTVO FINANCIJA
Izvor: EK
*Procjena alokacije za razdoblje 2014. – 2020. g.


Za razdoblje 2014. – 2020. g. predviđeno je ukupno 8.209
mlrd. EUR
Alokacije iz fondova EU za Hrvatsku u mil. EUR:
PHARE, ISPA,
SAPARD
IPA
Strukturni fondovi i Kohezijski fond
Izvor: EK, izračuni HGK
1)
Operativni program radnog naziva „Konkurentnost i kohezija” pokriva ulaganja Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog
fonda (prvenstveno tematski ciljevi 1-7)
2)
Operativni program radnog naziva „Ljudski resursi” - pokriva
ulaganja Europskog socijalnog fonda (prvenstveno tematski ciljevi 811)
3)
Operativni program „Tehnička pomoć” (svi tematski ciljevi)



Premda se turizam ne spominje izravno u tematskim ciljevima i
investicijskim prioritetima Europske unije za 2014.‐2020. to ne znači
da se projekti u turizmu neće moći financirati
Projekti u turizmu kao i u svim drugim sektorima će se moći
financirati ako postoji jasna poveznica projekta s ciljevima i
prioritetima EU, odnosno nacionalnim razvojnim prioritetima
Mogu se financirati turistički projekti koji su vezani za obrazovanje,
I&R, energetsku učinkovitost, ICT, obnovljive izvore energije, zaštitu
okoliša i prirode
ICT
 Investicije u IT aplikacije u javnom i privatnom sektoru turizma
 IT aplikacije za nove modele destinacijskog menadžmenta,
 Marketing putem novih tehnologija, digitalizacija usluga u turizmu
 Promocija hrvatskog turizma na internacionalnim tržištima
I&R
 Jačanje MSP u turizmu kroz razvoj novih inovativnih proizvoda i
usluga, naglasak na produljenje sezone, povećanje konkurentnosti i
zapošljavanje
Zaštita okoliša i prirode
 Novi sistemi zbrinjavanja otpada koje uzrokuju turistička poduzeća i
posjetitelji
 Svođenje na najmanju razinu zagađenje zraka, vode i zemlje
Obrazovanje
 strukovno obrazovanje u turizmu
 održivo zapošljavanje i prilagodljivosti radne snage, jačanje
socijalnog uključivanja skupina s posebnim potrebama
Energetska učinkovitost
 postavljanje cjelovitih eko energetskih sustava na krovove u cilju
povećanja energetske učinkovitosti (termička izolacija, termičke
pumpe, solarni paneli, solarni kolektori)
Obnovljivi izvori energije
 Prijelaz na alternativne oblike energije
 Uvođenje sustavnog gospodarenja energijom, energetskih pregleda,
analize potrošnje energije, pametno mjerenje i fizičke obnovu
objekata




Investicije u inovacije i razvoj novih proizvoda i usluga uključujući i
razvoj informatičkih proizvoda i usluga (npr. centri izvrsnosti za
razvoj specifičnih oblika turizma; javne službe i usluge u funkciji
poboljšanja turističke promidžbe)
Poticanje konkurentnosti MSP‐a u turizmu (npr. financiranje ulaganja
u podizanje kvalitete smještaja i proširenje turističke ponude)
Ulaganja u obrazovanje (npr. jačanje poduzetničkih vještina u
turizmu)
Promocija održivog gradskog prometa s niskom emisijom CO2 (npr.
ulaganja električna vozila u turističkim centrima)



Potpora energetskoj učinkovitosti i uporabi obnovljivih izvora u
javnoj infrastrukturi i stambenom sektoru (npr. ulaganja u
smanjenje potrošnje objekata u turizmu)
Potpora investicijama u sustave i infrastrukturu koji povećavaju
otpornost na prirodne i ljudski izazvane katastrofe (npr. ulaganja u
sustave za praćenje nesreća i za hitne intervencije u pomorskom
prijevozu)
Investicije u vodni sektor i sektor otpada kako bi se zadovoljile
direktive Europske unije (npr. ulaganja u sustava vodoopskrbe i
odvodnje u turističkim područjima te sanacija divljih deponija na
otocima)




Investicije u zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu (npr. ulaganja u
razvoj nastavnih sadržaja za srednje škole i fakultete usmjerene
prema turizmu; ulaganja u hitnu medicinsku pomoću jakim
turističkim područjima)
Investicije u obnovu zapuštenih gradskih područja (urbana
regeneracija)
Investicije u očuvanje kulturne i prirodne baštine (npr. ulaganja u
objekte za promicanje kulturne i prirodne baštine)
Dodatne mogućnosti ulaganja kroz Operativni program za ruralni
razvoj

Važno za razvoj projektne ideje:
 Odabir odgovornih osoba/timova za razvoj projekata  projektna
organizacija
 Analiza potreba za projektom  razvijanje projekta koje bi i sami
financirali
 Uklapanje u strateške ciljeve na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i EU
razini
 Uklapanje u zakonodavne okvire na nacionalnoj i EU razini (javna
nabava, sustav državnih potpora, zaštita okoliša)
 Priprema projektne i natječajne dokumentacije (vlasnički odnosi,
prostorno‐planska dokumentacija, studija izvodljivosti i analiza troškova i
koristi itd.)
Kvalitetno
pripremljeni
projekti
Efikasnija
provedba
Bolja
iskorištenost
sredstava
“Tajna uspjeha leži u spremnosti
prihvatiti prigodu odmah kada se
pojavi.
(Benjamin Disraeli)
Eufondia d.o.o.
Adresa: Graščica 36, 10000 Zagreb
E-pošta: [email protected]
Web: www.eufondia.hr
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
3 377 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content