Investicije u turizmu
Ove će se godine investirati
gotovo dvije milijarde kuna,
124 posto više nego lani i
234 posto više nego 2011.
Novac za razvojne projekte
U HAMAG-u najavljuju
izdavanje više od 400
jamstava za projekte ukupno
vrijedne milijardu i pol kuna
Osječka pivovara
Nakon niza godina
pretvorbenih nevolja,
konačno se privodi kraju
restrukturiranje
tema tjedna
Str. 4-5
aktualno
Str. 7
aktualno
Str. 14-15
2008
2009
2010
2010 2011
2012
3 7 6 3
Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik
Utemeljen 1953.
Ponedjeljak, 4. veljače 2013.
Godina LIX / Broj 3763.
www.privredni.hr
60
1953
2013
privredni vjesnik
nove mjere zapošljavanja / priča o uspjehu: nord produkt / hosteli / hrvatska i regija / svijet financija
Tržište poslovnih nekretnina
Uredi i trgovački
centri sve
prazniji
Kako bi privukli zakupce, vlasnici
poslovnih zgrada sve češće nude
pogodnosti poput besplatnog
opremanja ureda. No, pomaže li to?
>>16-17
Intervju: Mislav Bezmalinović
s jabukama u prekograničnu suradnju
>> 12-13
>> 12
S novim pogonom udvostručit ćemo proizvodnju konzervi te
osigurati novi asortiman, kaže predsjednik Uprave Sardine
Dovršen je projekt Jabuka.net2 koji je ujedinio poljoprivrednike
Hrvatske i Srbije te ih poučio kako se nositi s ćudima klime
Tjedni gospodarski
TV magazin
SPTV
utorak
19:10
VKTV Vinkovci
srijeda
22:00
četvrtak 17:00 (REPRIZA)
SBTV Slavonski Brod
petak
21:15
Poljoprivredna TV Požega
ponedjeljak 16:35
SRCE TV Čakovec
četvrtak 21:45
petak
14:45 (REPRIZA)
VTV Varaždin
četvrtak 12:00
srijeda
13:30 (REPRIZA)
TV NOVA Pula
srijeda
21:30
subota
16:00 (REPRIZA)
VOX Zadar
srijeda
21:30
četvrtak 15:30 (REPRIZA)
GTV ZADAR
četvrtak 21:30
nedjelja 22:30 (REPRIZA)
ponedjeljak 12:00 (REPRIZA)
ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)
Tjedni gospodarski razgovori
petak, 8. veljace u 19.10 sati na
gošc´a Vesna Pavletic´, vlasnica tvrtke Pavletic´
TV ŠIBENIK
TV ŠIBENIK
srijeda
21:00
nedjelja 22:30 (REPRIZA)
TV JADRAN Split
srijeda
00:00
ponedjeljak 23:45 (REPRIZA)
DUTV Dubrovnik
srijeda
20:15
subota
15:45 (REPRIZA)
UVOD
www.privredni.hr
Broj 3763, 4. veljače 2013.
Za Vas tražimo odgovore > > [email protected]
Boris Galić, predsjednik Uprave Allianza:
Ekologija je nova prilika
Podizanje ekoloških standarda donosi nove poslovne prilike. Zato je
Allianz razvio čak 80 tzv.
zelenih proizvoda i usluga, a u Hrvatskoj osigurava većinu vjetroelektrana. Četiri su dimenzije
Allianzove strategije održivog razvoja: ekonomija, okoliš, društvo i korporativno upravljanje. Ekološki ciljevi Allianz Grupe ostvaruju se kroz smanjenje
emisije CO2 i to za 33 posto po zaposleniku od 2006.,
te potrošnje papira za 44 posto i energije za 14 posto
po zaposleniku.
Martin Kranjec, predsjednik Hrvatskog
pčelarskog saveza:
Pčelara ima sve više
Pčelari su spremni za ulazak u Europsku uniju. Sve
svoje obveze po pitanju
zakonodavstva smo riješili i uskladili s europskom
regulativom. Ohrabruje
i stalan porast potrošnje
meda, a zadnjih godina
bilježimo i veliki porast
broja pčelara. Ove godine imamo 9000 pčelara sa
500.000 košnica što je velik skok u odnosu na prethodne godine. Posebno je značajno što je među pčelarima
povećan broj mladih. Zato smo i potpore usmjerili prema novim ulagačima kojima osiguravamo 50 posto povrata uložene investicije.
Toni Balažič, predsjednik Uprave
Mercator Grupe:
Nužno restrukturiranje
Mercator Grupa prolazi kroz fazu restrukturiranja koja je nužna zbog
nefokusirane strategije u
prošlosti. Unatoč negativnom poslovnom rezultatu
u proteklom poslovnom
razdoblju, Mercator ostaje financijski snažna kompanija. Planirana strategija i skup ključnih mjera za ovu godinu daju nam čvrstu
osnovu za poboljšanje našeg poslovanja u budućnosti.
U fokus našeg djelovanja ponovno stavljamo kupce.
IMPRESUM
Glavni urednik: Darko Buković
Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić
Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak,
Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,
Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković,
Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić,
Drago Živković
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?
Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,
financijski savjet?
3
pvinfo
G(H)OST KOMENTATOR: GUNTHER NEUBERT, DIREKTOR NJEMAČKOHRVATSKE INDUSTRIJSKE I TRGOVINSKE KOMORE
Velik prostor za suradnju
Već potpisivanjem Ugovora o pristupanju EU-u Hrvatska je bez sumnje za
mnoge tvrtke postala još zanimljivija kao destinacija za ulaganje
O
va godina bit će
vrlo
zanimljiva jer očekivani
pristup Hrvatske Europskoj uniji 1. srpnja donosi brojne izazove, ali
i mogućnosti. Već potpisivanjem Ugovora o pristupanju Europskoj uniji Hrvatska je bez sumnje
za mnoge tvrtke postala još zanimljivija kao
destinacija za ulaganje.
Očekujemo da će daljnja priprema za pristup
EU-u pridonijeti još većem pojednostavljenju i
boljoj razumljivosti administrativnih postupaka u Hrvatskoj. Tema od
posebne važnosti je povećanje inozemnih ulaganja
pri čemu je cilj stvaranje
primjerenog zakonskog
okvira, povoljnije ulagačke klime, konkurentnih uvjeta poslovanja i
učinkovite uprave.
Nakon pristupa Hrvatske EU-u, ukidanje
carinskih granica pridonijet će znatnom pojednostavljenju prometa roba i usluga kao i
smanjenju
transakcijskih troškova. To će Hrvatsku i suradnju s hrvatskim tvrtkama učiniti
interesantnijom posebice
za srednje velike njemačke tvrtke i time pridonijeti daljnjem rastu bilateralnih gospodarskih odnosa.
Njemačko tržište, koje je
najveće u EU-u, nudi razne mogućnosti, a hrvatski poduzetnici su postali
svjesniji da se moraju pripremiti za europsko trži-
mačke ekspertize u tom
području postoji velik potencijal za suradnju koji
njemačka Savezna vlada
aktivno potiče različitim
programima. Također, raznovrsne mogućnosti za
suradnju nude i srednjoročno i dugoročno planirani projekti na području
infrastrukture (izgradnja
željeznice, luka i cesta),
zaštite okoliša (vodoopskrba, zbrinjavanje otpada i otpadnih voda) i logistike.
Vrlo perspektivan je
i sektor turizma. Poznato je da su njemački turisti najbrojniji strani turisti u Hrvatskoj. Brojne
mogućnosti za suradnju
šte, iako neki od njih do
sada nisu poslovali na tržištu EU-a. Dakle, postoji velik prostor za obostrano korisnu suradnju
i stoga se kao bilateralna
Komora zalažemo za poticanje strateških partnerstava i ulaganja. U Hrvatskoj već postoje značajna
njemačka ulaganja u trgovini na veliko i malo,
u sektorima telekomunikacije i energetike te u
medijima. Nadalje, njemačke tvrtke ulagale su u
prehrambenu industriju i
preradu metala i kože pri
čemu se često radi o srednje velikim ulagačima.
Njemačke tvrtke trenutačno pokazuju veliko zanimanje za područje obnovljivih izvora energije
i povećanja energetske
učinkovitosti. Zbog nje-
Važno je poticati
i razvijati nove
sustave stručnog
obrazovanja
s njemačkim partnerima
nudi razvoj zdravstvenog i wellness turizma
koji bi i izvan glavne turističke sezone mogli
privući veliki broj gostiju te nudi povećanje
energetske učinkovitosti
pri novogradnji, sanaciji i opremanju turističkih
objekata u Hrvatskoj.
Kako bi se poboljšala
kvaliteta turističke ponude, a time i produžila glavna sezona, nužno
je ulagati u stručno obrazovanje i daljnje usavršavanje djelatnika u turizmu.
Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić
Tel: +385 1 4846 233, 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: [email protected]
Marketing i promocija:
Tel: +385 1 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: [email protected]
Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić
Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija:
Tel: +385 1 5600 000
E-mail: [email protected]
PV grafika: Stanislav Bohaček,
Tihomir Turčinović
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.
Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
Kao novi direktor
Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske
komore želim se više
fokusirati na stručno obrazovanje i usavršavanje.
U razgovorima s našim
članovima često doznajemo kako su pretežno zadovoljni s kvalifikacijom
svojih djelatnika, ali da
je u pojedinim djelatnostima ipak teško pronaći
kvalificirane djelatnike s
potrebnim radnim iskustvom. Stoga je važno
poticati i razvijati nove
sustave stručnog obrazovanja usmjerene na potrebe gospodarstva.
Njemačka
svojim
uspješnim dualnim sustavom stručnog obrazovanja unutar EU-a služi kao
referentni model za druge europske zemlje. Njemačke institucije i gospodarska udruženja izrazito
se zalažu za proširenje
dualnog sustava obrazovanja u Europi, budući
da u jednom dijelu vrlo
visoka stopa nezaposlenosti mladih u EU-u nije
samo posljedica gospodarske i financijske krize, nego i neučinkovitih
sustava obrazovanja. Kao
što pokazuje njemački
primjer koji ujedinjuje
teoretsku nastavu u strukovnim školama i praksu u tvrtkama, riječ je o
vrlo učinkovitom sustavu stručnog obrazovanja
koji bi se prilagođen na
postojeći sustav obrazovanja mogao primjenjivati i u Hrvatskoj.
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.
Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631
Direktor: Nikola Baučić
Tajnica glavnog urednika i direktora:
Tel: +385 1 5600 001
Faks: +385 1 4846 656
E-mail: [email protected]
4
TEMA TJEDNA
Privredni vjesnik
Broj 3763, 4. veljače 2013.
( 1,12 mlrd kn
Potpore za sezonski rad u turizmu
ili 57% ukupnih ulaganja bit će u Istarskoj županiji
Investicije u turizmu
Više posla za radnike,
više fleksibilnosti za
poslodavce
Potpore za zapošljavanje dodjeljuju se u obliku subvencija
za plaće te iznose 50 posto godišnjeg troška bruto plaće za
malog i srednjeg poslodavca, a 30 posto za velikog poslodavca
O
čuvanje radnih
mjesta i jačanje
kvalitete
usluga u turizmu bio je glavni
cilj izrade dviju posebnih
mjera - “Stalni sezonac” i
“Rad i nakon ljeta” - nastalih na inicijativu Ministarstva rada i mirovinskog sustava u suradnji s
Hrvatskim zavodom za
zapošljavanje (HZZ). Te
su mjere stupile na snagu
15. siječnja, a dio su mjera
Aktivne politike zapošljavanja, za što je ove godine
namijenjeno 25 posto više
financijskih
sredstava
nego prošle godine, rekao
je Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog
sustava na predstavljanju
mjera. “Stalni sezonac” i
“Rad i nakon ljeta” omogućit će olakšane uvjete i
potporu za rad nezaposlenima koji rade u sezoni te
poslodavcima koji zapošljavaju sezonske radnike
u turizmu.
Ako djelatnik ne
prihvati posao u
sljedećoj turističkoj
sezoni, dužan je
vratiti uplaćene
doprinose
“Želja nam je bila poslodavcima
omogućiti
fleksibilnost koju uvjetuje turistička sezona, neujednačen obujam i intenzitet poslova, a s druge
strane zaštititi radnike
i osigurati im određenu
sigurnost u mjesecima
kada ne rade”, istaknuo
je Mrsić. Naglasio je i
kako se mjerom “Stalni sezonac” poslodavcu iz djelatnosti turizma
i ugostiteljstva do šest
mjeseci godišnje sufinancira trošak doprinosa
za produljeno mirovinsko osiguranje stalnim
sezonskim radnicima u
vremenu kada ne rade,
tj. izvan sezone. U slučaju da djelatnik ne prihvati posao u sljedećoj turističkoj sezoni, dužan je
vratiti uplaćene doprinose produljenog osiguranja. Uvjet za poslodavca je da, uz zadržavanje
broja stalno zaposlenih
djelatnika na neodređeno
vrijeme, zaposli 20 posto stalnih sezonaca godišnje.
Tvrtke će ulagati
u edukaciju svojih
zaposlenika
Mjera “Rad i nakon ljeta”
omogućava poslodavcima iz turističke djelatnosti korištenje svih potpora i mjera iz nadležnosti
HZZ-a. Kako bi ostvario
potporu, poslodavac koji
želi zadržati radnika i nakon sezone, a za kojeg na
početku sezone nije koristio potporu, može za njega bez prijave i povratka
u evidenciju HZZ-a podnijeti zahtjev za korištenje potpore. Potpore za
zapošljavanje dodjeljuju
se u obliku državnih subvencija za plaće te iznose
50 posto godišnjeg troška bruto plaće za malog
i srednjeg poslodavca, a
30 posto za velikog poslodavca. To se odnosi na
osobe svih dobnih skupina koje ispunjavaju uvjet
za zapošljavanje uz potporu HZZ-a. Pritom poslodavci moraju uredno
isplaćivati plaće i doprinose te ostale obveze prema državi.
Osvrnuvši se na nove
poticajne mjere zapošljavanja djelatnika u turizmu, ministar turizma
Veljko Ostojić rekao je
kako se to moralo napraviti zbog toga što je hrvatski turizam iznimno
sezonalnog
karaktera.
“Kako produljiti sezonu
ključno je pitanje turizma
svih mediteranskih zemalja, a ujedno je to povezano i sa zapošljavanjem.
Prema novim mjerama,
turističke će tvrtke ulagati u edukaciju svojih djelatnika u razdoblju izvan
sezone, a to će biti još jedan uvjet da im se radnici vrate. To se posebice
odnosi na zapošljavanje
u hotelijerstvu”, istaknuo
je Ostojić. Navedne mjere odnosit će se na one
djelatnike koje izabere
neka turistička tvrtka, a
to mogu biti osobe koje
su tek završile školu pa
su na burzi, ili radnici s
višegodišnjim iskustvom
i stažem. (S.P.)
Bez ulaganja
konkurentno
Ove će se godine u hrvatski turizam investirati gotovo dvije milija
više nego 2011. godine. Prema anketi koju je provelo Ministars
najznačajnijih turističkih subjekata u Hrvatskoj. Najviše ulaga
Sanja Plješa
[email protected]
K
ako bez investicija nema konkurentnosti (i
obratno), ove će se godine
u hrvatski turizam investirati gotovo dvije milijarde
kuna, što je 124 posto više
nego prošle i čak 234 posto više nego 2011. godine. Prema anketi koju je
provelo Ministarstvo turizma, ta će financijska
Iz strukturnih
fondova EU-a
hrvatskom će
gospodarstvu na
raspolaganju biti
470 milijuna eura
sredstva uložiti 25 najvećih i najznačajnijih turističkih subjekata u Hrvatskoj. Najviše ulaganja
bit će u Istarskoj županiji, i to 1,12 milijardi kuna
ili 57 posto ukupnih ulaganja. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija
s ulaganjima od 451 milijuna kuna ili 23 posto, te
Šibensko-kninska sa 138
milijuna kuna vrijednim
investicijama (sedam posto). Uz spomenuta ulaganja, javni sektor koji uključuje županije, gradove
te županijske i gradske turističke zajednice ove će
godine u pripremu turističke sezone uložiti 0,2
milijarde kuna, dok se
sve ostale investicije neobuhvaćene anketom pro-
cjenjuju na 0,4 milijarde
kuna, rekao je ministar
turizma Veljko Ostojić
na prošlotjednoj konferenciji za novinare.
Kamate od dva, tri i
pet posto
Za pozitivnu investicijsku klimu u našoj zemlji posebice su zaslužne
kreditne linije Hrvatske
banke za obnovu i razvitak (HBOR) i posebni kreditni uvjeti i kamate od dva, tri i pet posto za
sve zatražene kredite u prvoj polovini ove godine.
Ti se krediti investitorima
u turizam daju na 17 go-
dina uz četiri godine počeka. Pritom se posebno
izdvaja nova kreditna linija za male i srednje poduzetnike u turizmu, u kojoj
sudjeluju Ministarstvo turizma, Ministarstvo poduzetništva i obrta, HBOR te
Hrvatska agencija za poticanje malog poduzetništva (HAMAG). Cilj tog
programa je poticanje razvoja malog i srednjeg
poduzetništva u turizmu
i povećanje konkurentnosti sektora, istaknuo je
Ostojić. Usporedbe radi,
HBOR je protekle godine
za turistički sektor odobrio ukupno 187 kredita
5
www.privredni.hr
Broj 3763, 4. veljače 2013.
( 451 mil kn
Moody’s snizio hrvatski rejting
ili 23% u Dubrovačko-neretvanskoj županiji
nema
sti
rde kuna, što je 124 posto više nego prošle i čak 234 posto
tvo turizma, ta će financijska sredstva uložiti 25 najvećih i
nja bit će u Istarskoj županiji
turističkog naselja Amarin, kampova, plaža uvale Lone, izgradnju bazenskog kompleksa hotela
Eden i Lone, te novi wellness hotel Eden.
Uskoro privatizacija
Kupara, Pinete,
Saccorgiane
i dubrovačkog
Belvederea
u visini od 1,74 milijarde
kuna, što je 120 posto više
nego 2011.
Među turističkim tvrtkama koje će ove godine
ulagati u obnovu svojih
objekata po visini investicija izdvaja se HUP Zagreb s ulaganjem 28,5
milijuna kuna u obnovu zagrebačkog hotela
Sheraton te njegova tvrtka kći, Hoteli Dubrovačka rivijera, koja će uložiti
360 milijuna kuna u izgradnju novih hotela Mlini i Orlando u Dubrovniku. Umaška turistička
tvrtka Istraturist investirat će 261 milijun kuna u
camping park Umag, rekonstrukciju Hotela Sol
Aurora te obnovu sportsko-rekreativnih objekata Stella Maris. S obzirom na to da će najviše
turističkih ulaganja biti u
Istri, važno je istaknuti i
240 milijuna kuna koje će
rovinjska turistička tvrtka
Maistra uložiti u uređenje
Privatizacija 13
državnih tvrtki
“Ovogodišnjim investicijama u turističku djelatnost dodatni poticaj daje
skorašnji ulazak Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije kada
će nam na raspolaganju
biti i sredstva iz strukturnih fondova. U razdoblju
od 2014. do 2020. Ministarstvo turizma će se aktivnije angažirati i kvalitetnije pozicionirati za
korištenje sredstava iz
fondova EU-a”, rekao je
Ostojić. Dodao je i kako
je već raspisan javni poziv za identifikaciju turističkih projekata za sredstva EU-a, a za pripremu
natječajne dokumentacije odobreno nam je četiri
milijuna kuna. Ostojić je
podsjetio kako će iz strukturnih fondova EU-a hrvatskom gospodarstvu na
raspolaganju biti 470 milijuna eura.
Osim navedenoga, do
kraja ove i tijekom sljedeće godine očekuje se
privatizacija 13 trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu. U tome će se naći i
natječaji za Kupare, Pinetu, Saccorgianu, ali i dubrovački hotel Belvedere, koji će konačno dobiti
novog vlasnika, rekao je
Ostojić.
Linić: Morat ćemo još rezati
troškove
Morat ćemo razmisliti
o rebalansu budžeta jer
je rashode nužno smanjivati, izjavio je ministar financija Slavko Linić nakon što je agencija
Moody’s snizila hrvatski
rejting u neinvesticijsku
kategoriju Ba1, koja se
popularno naziva “smećem”.
Moody’s je ipak naveo da
postoji tek ograničeni rizik da dođe do značajnijeg pogoršanja hrvatske
fiskalne situacije i zaduženosti. Zabrinjava ga visoki
dug opće države i izloženost vanjskim obvezama.
Pozitivan doprinos razvoju
analitičari Moody’sa vide
u ulasku u EU, ali “zbog
reformske inercije Vlade”
učinci bi mogli biti manji
od očekivanih.
“Riječ je o još jednom ozbiljnom upozorenju, a mi
smo i sami svjesni da moramo smanjiti deficit ispod
10 milijardi kuna, a sada je
iznad 11 milijardi. Ne možemo samo smanjiti dopri-
nose za zdravstvo, već moramo naći izvor iz kojeg
ćemo podmiriti novac koji
nam nedostaje. Zato ćemo
nastaviti razgovor o porezu na nekretnine kako bismo tim novcem podmirivali troškove zdravstva”,
rekao je Linić. Dodao je i
kako treba ubrzati investicije, a po njegovu mišljenju, energetika bi mogla
biti sektor koji će privući strane ulagače. “Vijesti
nisu dobre, ali ako se ocjene pažljivo pogledaju, vidi
se da analitičari smatraju
da smo na dobrom putu, ali
trebamo raditi brže”, ocijenio je premijer Zoran Milanović. On smatra da rejting
agencije više vode računa
o investitorima, dok Vlada mora usklađivati interese cijelog društva.
Premijer je primijetio da
se unatoč tome što su dvije agencije smanjile hrvatski rejting, premija na hrvatske državne obveznice
smanjila. “Kad bismo se
sad zaduživali na američkom ili japanskom tržištu,
platili bismo manji prinos
nego prije godinu dana”,
rekao je Milanović.
Vjerojatno zato ministar
Linić priprema izdavanje
obveznica na američkom
tržištu. Agenciji Bloomberg izjavio je da će uskoro
ondje plasirati obveznice u
vrijednosti od 1,5 milijardi
dolara. (I.V.)
Ministar gospodarstva s predstavnicima Brodosplita,
Brodotrogira, 3. maja i Uljanika
Socijalni sporazum prije
kupoprodajnih ugovora
Ministar gospodarstva
Ivan Vrdoljak sastao se
prošli tjedan s predstavnicima sindikata i uprava brodogradilišta Brodosplit, Brodotrogir, 3.
maj i Uljanik, a koji su
predmet restrukturiranja kroz privatizaciju.
Vrdoljak je kazao kako je
cilj do konca veljače potpisati ugovor za privatizaciju Brodosplita. “Zatim,
očekujem kako će ugovor
za Brodotrogir biti potpisan u ožujku te se iskreno nadam da ćemo ugovor o kupoprodaji 3. maja
uspjeti potpisati u svibnju”, istaknuo je.
Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge
sindikata (HUS), ponovio je kako sindikati zahtijevaju da se prije potpisivanja kupoprodajnih
ugovora ispregovara i
potpiše socijalni spora-
zum. U njemu bi, među
ostalim, stajale odredbe
o višku zaposlenika. Jer,
sindikati traže da moguće rješavanje viška zaposlenika u svakom brodogradilištu bude realizirano
na pravičan način. “U tom
smislu istaknuli smo zahtjev da visina otpremnine bude jednaka onoj koju
su imali radnici Brodogradilišta Kraljevica prilikom odlaska u stečaj. Riječ je, dakle, o 6400 kuna
po godini staža”, napomenuo je Matijašević kazavši kako valja utvrditi i
obvezu prodaje dijela dionica radnicima, i to do 25
posto po posebnim uvjetima. “Posebice smo zadovoljni i činjenicom da
će od trenutka kada dođe
do potpisivanja kupoprodajnog ugovora država u
svakom od tih brodogradilišta ostaviti svog pred-
stavnika u nadzornom odboru. Na taj način on će
pratiti realizaciju potpisanog ugovora”, istaknuo je.
Vedran Dragičević, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske, ustvrdio
je kako u tome sindikatu nisu u potpunosti zadovoljni razgovorima u Ministarstvu, posebice zbog
sudbine 3. maja. “Još traje
faza razgovora i rješenje
privatizacije nas ne smeta. Međutim, smeta nas
što postoje odvojena društva MiD i TIBO za koja se
smatra da ih budući vlasnik neće kupiti”, zaključio je. (B.O.)
6
AKTUALNO
Kako poslovati s Novim Zelandom
Privredni vjesnik
Broj 3763, 4. veljače 2013.
(
od 2,3 do 4,3 kn m3
cijena plina kod domaćih distributera
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak o tržištu plina
Preko Zelanda
do Indije i Kine
Hrvatska i Novi Zeland
imaju izvrsnu suradnju
na političkoj razini, no
u gospodarstvu postoji
velik potencijal koji nije
u potpunosti iskorišten,
istaknula je direktorica
Sektora za međunarodne odnose HGK Sunčanica Skupnjak Kapić na
seminaru Kako poslovati
s Novim Zelandom, održanim proteklog tjedna
u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu.
“Dvije zemlje imaju mnoge sličnosti - gotovo jednak broj stanovnika
i jednako su lijepe. Nadamo se da ćemo upravo na
sličnostima moći uspostaviti jaču suradnju. Pristup
Hrvatske Europskoj uniji
ojačat će mogućnosti poslovne suradnje i trgovine između dvije zemlje, a
i veliki broj hrvatskih iseljenika u Novom Zelandu može biti snažna poveznica”, smatra Sunčanica
Skupnjak Kapić.
Trevor Matheson, veleposlanik Novog Zelan-
da (sjedište mu je u Rimu),
dodaje kako možemo biti
puno bolji u trgovinskoj
razmjeni. “Upravo zato
želimo potaknuti što više
gospodarstvenika da istraže potencijale suradnje.
Novi Zeland jest i može
biti hrvatskim tvrtkama
izlaz na tržišta Azije i Pacifika”, naglašava Matheson.
Novi Zeland ima gotovo jedinstveno tržište
s Australijom, ugovor o
slobodnoj trgovini s Kinom, a u tijeku su pregovori o slobodnoj trgovini
i s drugom najmnogoljudnijom zemljom na svijetu
- Indijom.
Ukupna robna razmjena dviju država u 2011.
iznosila je 32,7 milijuna
američkih dolara. Hrvatska je većinu svog izvoza ostvarila u električnim
transformatorima, a izvozila je i duhan, naftne prerađevine te plovila. S Novog Zelanda najveći je bio
uvoz školjkaša, mesa ovaca i koza, te namještaja.
(K.S.)
*vijesti
Đuro Đaković želi
HŽ Cargo
Đuro Đaković Holding
iskazao je putem Zagrebačke burze interes za sudjelovanje u restrukturiranju HŽ Carga, HŽ-ove
tvrtke koja se bavi prijevozom tereta. Kao jedini proizvođač teretnih vagona u
Hrvatskoj, Đuro Đaković
svoju ulogu u konzorciju koji bi preuzeo HŽ Cargo vidi u očuvanju tržišne
pozicije, proizvodnji teretnih vagona u Slavonskom
Brodu i naplati postojećih potraživanja od HŽ
Carga. No, sudjelovanje u
konzorciju ne znači da se
Đuro Đaković želi baviti
transportnim uslugama.
Dukat izdvaja
dostavu
Mljekara Dukat objavila je da će do kraja travnja dostavnu djelatnost izdvojiti iz svog poslovanja,
a svojim zaposlenicima
vozačima će ponuditi nastavak suradnje kroz model vanjskog suradnika.
Vozači Dukata će, kako je
najavljeno, dobiti stimulativne uvjete za nastavak
suradnje kroz novi model.
Dukat ističe da je poslovanje u dostavi robe prisiljen promijeniti zbog toga
što veliki trgovački lanci
razvijaju vlastite logističke kapacitete, skladištenje
i distribuciju.
Za dvije godine hrvatski
plin najjeftiniji u EU-u
Otvaranjem tržišta i novih dobavnih pravaca, prostorni metar prirodnog
plina u Hrvatskoj bi trebao stajati oko dvije kune
Igor Vukić
[email protected]
N
ema razloga da
Hrvatska u iduće dvije godine
ne postane zemlja s najjeftinijim plinom u Europskoj uniji, rekao je
prošli tjedan Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva. Nastupio je pred
članovima Hrvatske udruge poslodavaca, a trebalo
se raspravljati o zakonu o
strateškim investicijama.
No oko toga se ministar
nije trebao previše truditi.
Podršku investicijskim naporima je nedvosmisleno,
već u pozdravnom govoru, potvrdio predsjednik
HUP-a Ivica Mudrinić.
“Ako treba, neka ministri i
rukom dovlače investitore
u Hrvatsku. Ali nama treba i više od toga”, rekao je
Mudrinić, dodajući da se
zbog mnogih loših propisa i prevelike porezne presije u Hrvatskoj ne isplati
poslovati.
Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i
srednjih poduzeća pri
HUP-u, nadovezao se informacijom o kazni od
7000 kuna koju je platio
jer je kod
jedne
njegove
radnice in-
spekcija pronašla “sprženi” CD, bez autorskih
prava. Lovrić kaže da su
inspekcije od Nove godine stalno na terenu, a tvrtke, koje jedva preživljavaju u krizi, plaćaju kazne za
nevažne prekršaje.
Umjesto gubitka može i dobitak
Ministar Vrdoljak iskoristio je priliku kad su ga
pitali dokad će cijena plina za industriju biti veća
nego za kućanstva. “Uskoro idem u Katar i stvarno
bih volio da uspije investicija u LNG terminal.
Ne samo zbog nove gradnje, već zato što ćemo tako
imati raznovrsnije izvore i
snažniju konkurenciju”,
rekao je Vrdoljak.
Cijena plina kod domaćih distributera kreće se
od 2,3 pa sve do 4,3 kune
po prostornom metru. Ministar najavljuje da će s
otvaranjem
tržišta i cijene ići dolje.
Buđenje tržišta, rekao je,
najavio je i nedavni posjet
predstavnika Gazproma.
“Hrvatska dvije trećine potrebnog plina već
sama proizvodi. Cijena
proizvodnje tog plina nije
veća od 1,2 do 1,5 kuna. S
novim dobavnim pravcima i novim istražnim poljima, ne vidim razloga da
za dvije godine, a možda
tributera plina, čiji troškovi također utječu na cijenu.
“Neodrživa je situacija da
u Hrvatskoj umjesto tri ili
četiri veća regionalna distributera postoji čak 36
malih distributera. Razgovarali smo u Ministarstvu
možemo li ih nekim propisima natjerati na okrupnjivanje, ali to je teško napraviti dekretom”, ispričao je
Vrdoljak.
Kutinska
Petrokemija plaća
plin 2,89 kuna po
prostornom metru,
a HEP čak 3,04
kune
i ranije, kubik prirodnog
plina ne bude oko dvije
kune”, istaknuo je Vrdoljak.
Primjerima je pokazao
što će za neke industrije
značiti smanjivanje cijene
od 30 do 50 posto.
“Kutinska Petrokemija
plaća plin, kao sirovinu za
proizvodnju, 2,89 kuna po
prostornom metru. Prošlu je godinu zato završila
s gubitkom od 180 milijuna kuna. S nižom cijenom
to bi se pretvorilo u godišnju dobit od 100 milijuna kuna. I što će oni s tim
novcem nego investirati!
Ili smanjiti cijene umjetnog gnojiva pa će opet
svi imati korist”, rekao je Vrdoljak.
Čak 36 malih
distributera
Uštede bi imao i
HEP, koji kubik plaća 3,04 kune. Vrdoljak ukazuje i na naslijeđeni
problem
prevelikog broja dis-
O cijeni plina razgovarat će se i s Inom, a Vladin udjel u toj kompaniji
zasad se neće prodavati.
Vrdoljak je najavio
da će se nastaviti projekt jačanja energetske
učinkovitosti u zgradarstvu. Projekt se sporo
odvija zbog administrativnih prilagodbi, potrage za izvorima financiranja, nedovoljnog znanja
u projektiranju... “Nije
dovoljno kopirati neki
od uspješnih modela, kakav je njemački. Moramo napraviti još nekoliko koraka i vjerujem da
ćemo uskoro imati rješenja primjenjiva i kod nas.
Kad uštedimo energiju na
30 velikih javnih zgrada,
onda će lakše ići i kod privatnih kuća. Slično će biti
i sa zakonom o strateškim
investicijama. Kad prođe
nekoliko većih projekata,
njihova iskustva pomoći će i realizaciji niza manjih i srednjih ulaganja”,
zaključio je Vrdoljak.
7
www.privredni.hr
Broj 3763, 4. veljače 2013.
( osigurano 75 mil kn
za jačanje konkurentnosti poduzetnika i obrtnika
HAMAG Invest
Novac za razvojne,
a ne političke projekte
U prošloj godini odobrena su 243 jamstva za projekte vrijedne 924 milijuna
kuna, a aktivirana su 23 jamstva iz proteklih godina ukupne vrijednosti 17,3
milijuna kuna. U ovoj godini u HAMAG-u najavljuju izdavanje više od 400
jamstava za projekte ukupno vrijedne milijardu i pol kuna
Krešimir Sočković
[email protected]
H
rvatska agencija za poticanje
malog poduzetništva HAMAG Invest je
u prošloj godini odobrila 243 jamstva, čime je
poduprla investicije ukupno vrijedne 924 milijuna
kuna i posredno omogućila otvaranje 829 novih
radnih mjesta.
U ovoj godini očekuju da će odobriti jamstva
za najmanje 400 projekata
u malom i srednjem poduzetništvu, čija će ukupna
vrijednost biti veća od milijarde i pol kuna.
U prošloj je godini
Agencija zaprimila 359
zahtjeva za jamstvo, što je
za gotovo 150 posto više
nego godinu ranije, a najveći interes je iskazan u
zadnjem kvartalu u kojem
je primljeno 189 zahtjeva.
Agencija je u prošloj
godini platila i 17,3 milijuna kuna za aktivirana jamstva, što je, kako kažu u
HAMAG Investu, relativno mali iznos s obzirom na
gospodarsku situaciju. No
zabrinjavajuće je to što je
prošle godine polovina aktiviranih jamstava samo iz
jednog programa. “Iz programa razvoja govedarstva je polovina od 23 aktivirana jamstva, a to tako
ne bi trebalo funkcionirati. Više neće biti programa
koji su unaprijed osuđeni
na aktivaciju jamstava, odnosno nema mjesta za političke projekte, već samo
za razvojne”, rekao je ministar poduzetništva i
obrta Gordan Maras.
Veća jamstva i nova
kreditna linija
U ovoj godini zahvaljujući jamstvima iza kojih stoji država moglo bi se otvoriti najmanje 1500 novih
radnih mjesta. “Na Vladi
će se u kratkom roku naći
i novi jamstveni program
HAMAG-a koji će uvesti jamstva veća nego što
su sada, odnosno najveće
jamstvo koje će se moći
dobiti je 18 milijuna kuna,
tako da će maksimalna vrijednost pojedine investicije s državnim jamstvom
moći porasti na 180 milijuna kuna. Agencija će u
ovoj godini provoditi mjere koje je planiralo Ministarstvo, a riječ je o mjerama jačanja konkurentnosti
poduzetnika i obrtnika za
što su Ministarstvo i HA-
MAG osigurali ukupno 75
milijuna kuna”, istaknuo
je Maras.
U Agenciji su najavili i
novu kreditnu liniju kojom
će se izravno kreditirati
oni koji žele pokrenuti posao, a riječ je o kreditima
od 70.000 kuna, bez velikih osiguranja, za one koji
imaju ideju na temelju po-
U HAMAG-u su
najavili i novu
kreditnu liniju
za one koji žele
pokrenuti posao
slovnog plana i žele sami
sebe zaposliti.
U idućoj godini na raspolaganju će biti još veća
sredstva jer će se moći koristiti i sredstva europskog
investicijskog fonda.
Znat će se tko je što
dobio
U Ministarstvu najavljuju uz povećanje jamstava
i investicija, i osiguravanje
transparentnosti u poslovanju i objavljivanje podataka o tome tko dobiva
jamstva i na koji način.
“Javnost ima pravo
znati tko je dobio jamstvo
i za koje projekte. Građani
imaju pravo znati kojim je
projektima država pomogla”, pojasnio je Maras.
Agencija je najavila
kako će u suradnji s Ministarstvom turizma pokrenuti projekt 1000 bazena za hrvatski turizam,
a u suradnji s EBRD-om
započet će i sufinanciranje usluga izrade studija
za projekte zelene tehnologije i obnovljivih izvora
energije, za što je predviđeno 1,2 milijuna kuna iz
državnog proračuna. Uz
to je osigurana i EBRDova donacija od 2,4 milijuna kuna.
Investicijskim aktivnostima trebalo bi se pomoći i drugim alatima.
“Hrvatska banka za obnovu i razvitak trebala bi
postati oštriji konkurent
komercijalnim bankama,
a ne samo mjesto na kojemu one smanjuju svoju izloženost riziku. I Hrvatska poštanska banka,
većinski državna, trebala
bi nakon dokapitalizacije krenuti s posebnim programima koji će snažnije
kreditirati domaće poduzetnike s povoljnijim kamatnim stopama”, zaključi je Maras.
Mobile World Contest
Najbolje aplikacije
idu u Barcelonu
Na finalnom natjecanju Mobile World Contest; Startup 4 Barcelona by HGK odabrana
su četiri najbolja projekta. Njihovim će predstavnicima Hrvatska gospodarska komora snositi
troškove smještaja i kotizacije za poslovne susrete tijekom sajma GSMA
Mobile World Congress
2013 koji se krajem veljače održava u Barceloni.
Stručni žiri i publika su
nakon petominutnih prezentacija i petominutnog
vremena za pitanja odabrali najbolje od 10 finalista izbora. U Barcelonu
će ići projekt BabyWatch
tvrtke INU, mobilna aplikacija namijenjena praćenju trudnoće koju je tvrtka napravila s liječnicima
ljubljanske klinike za porodništvo, aplikacija IThome tvrtke Inteligentna
kuća kojom se udaljeno upravlja električnim i
plinskim sustavima kod
kuće, projekt ProMDM
tvrtke IT.inteligentne tehnologije - sigurnosne zaštite na mobilnim ure-
đajima koji je već našao
primjenu na stotinama
uređaja u Privrednoj banci
Zagreb, te projekt Squee
tvrtke Squee team - mobilna aplikacija kojom se
uspoređuju uređaji i tarife i na taj način olakšava
odabir u skladu s potrebama korisnika.
Na natjecanje se ove
godine prijavilo znatno
više tvrtki i pojedinaca
nego prošle godine, kaže
tajnik Udruženja za informacijske tehnologije
HGK-a Igor Škevin. “Ovo
natjecanje HGK organizira po drugi put jer želimo
stvoriti poticajno institucionalno okruženje za razvoj novih malih i inovativnih tvrtki u sektoru IT
tehnologija”, kaže Škevin. (K.S.)
*vijesti
Potpore za MSP
Ministar poduzetništva i
obrta Gordan Maras predstavio je program poticaja Poduzetnički impuls za
2013. Mali i srednji poduzetnici moći će dobiti ukupno 187 milijuna
kuna bespovratnih potpora. Maksimalni iznos povećan je na 150.000 kuna,
pri čemu će 40 posto biti
isplaćeno odmah, a 60 posto nakon završetka projekta. Potpore će moći
dobiti i oni koji imaju porezni dug.
Nove pruge
Hrvatske željeznice prezentirale su dva projekta
koji se financiraju iz EU
fondova: pripremu projekta za izgradnju drugog
kolosijeka pruge Hrvat-
ski Leskovac-Karlovac i
pripremu projekta za izgradnju nove pruge Goljak-Skradnik. Projektiranje dviju dionica stajat
će oko 15 milijuna eura,
od čega 85 posto dolazi
iz fondova EU-a. Početak radova predviđen je u
2016., a vrijednost radova
za obje pruge je oko milijardu eura.
Dioki deblokiran
Nagodbeno vijeće u predstečajnoj nagodbi za tvrtku Dioki naložilo je Fini
da na 45 dana zastane s
postupcima ovrhe i osiguranja nad Diokijem
te dopusti raspolaganje
sredstvima na njegovim
računima. Dioki je u zahtjevu za izdavanje privremene mjere naveo da
bi daljnja blokada računa
onemogućila pokretanje
proizvodnje polistirena,
za što je zaprimio pismo
namjere Crodux Plina za
suradnju po principu doradbenog posla.
8
AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3763, 4. veljače 2013.
( 150 mil kn
mora biti vrijednost projekta da bi bio strateški
( ostalih 12 kriterija
nisu pobliže definirani niti kvantificirani
Hrvatska gospodarska komora o prijedlogu zakona o strateškim investicijama
Namjera dobra, ali s previše
prostora za krive odluke
Osobito je upitna provedba odredbi kojima se uređuje način raspolaganja nekretninama u vlasništvu Hrvatske
Igor Vukić
[email protected]
N
amjere
predloženog zakona o strateškim
investicijskim projektima mora podržati svatko kome je stalo do hrvatskog općeg, a posebice
gospodarskog napretka,
stoji u ocjeni tog zakonskog teksta koju je na
svojim web stranicama
objavila Hrvatska gospodarska komora.
Trebalo bi produljiti
javnu raspravu
o ovom zakonu,
smatraju u HGK-u
“Kažemo namjere, jer
ponovno se odričemo suštinskih promjena koje bi
stvorile efikasno društvo s
efikasnom državom uvažavajući sve sadašnje slabosti i prijetnje, ali i valorizirajući
izvanredan
međunarodni položaj koji
Hrvatska danas ima”, ističu u HGK-u.
Ocjenjuje se da se pri
definiranju strateškog projekta propisuju nejasni i
vrlo neujednačeni kriteriji: “Dok se primarno navodi da je to projekt s najmanjim ukupnim ulaganjem
od 150 milijuna kuna,
ostalih 12 kriterija (koji
se ne tretiraju u ukupnosti
nego svaki za sebe), a koji
nisu bliže definirani niti
kvantificirani, omogućuju
praktično svakom projektu da udovolji barem jednom od kriterija bez obzira na vrijednost ulaganja”.
Time se već u samom početku primjene
ovog zakona otvara pro-
stor neujednačenih, diskrecijskih odluka pa će
u nastavku rada na ovom
zakonu biti potrebno preispitati i jasnije definirati
ove kriterije.
Što sa sustavom
javne nabave?
U HGK-u smatraju da je
posebno upitna provedba
odredbi kojima se uređuje način raspolaganja nekretninama u vlasništvu
Republike Hrvatske, pomorskim dobrom, kao i
drugim javnim dobrima
(šume, šumsko i poljoprivredno zemljište, javne
ceste, vodno dobro).
Omogućavanje otuđenja ili osnivanja stvarnih
prava na toj imovini neposrednom pogodbom, a
bez strategije gospodarenja javnim dobrima, otvara prostor arbitrarnosti i
donošenju niza pogrešnih odluka s dugoročnim
posljedicama. Prijedlog
ostavlja otvorenim i pitanje odnosa s cjelokupnim
sustavom javne nabave, a
kojem je temeljno polazište transparentnost i jednakost položaja svih na tržištu.
“Odluka da se zakon o
strateškim investicijskim
projektima Republike Hrvatske donosi po hitnom
postupku čini se opravdana s aspekta ocjene postojećeg stanja gospodarstva,
no sagledavajući ozbiljnost i dalekosežnost predloženih zakonskih rješenja, smatramo potrebnim
osigurati dulje vremensko razdoblje u kojem bi
se vodila konstruktivna i
stručna javna rasprava o
svim aspektima donošenja ovog zakona”, stoji u
ocjeni HGK-a.
Dijelovi zakona koje bi trebalo mijenjati
• Odluka o proglašenju strateških projekata iz članka 5.
trebala bi sadržavati i podatak o predviđenoj dinamici
realizacije projekta (stavak 2. podstavak 6.) jer je bitan za realizaciju i praćenje cjelokupnog projekta.
• U članku 6. definira se sastav i zadaće povjerenstva
koje utvrđuje je li određeni projekt od strateške važnosti za zemlju. Zbog ograničenog kapaciteta državne
uprave treba otvoriti mogućnost za angažiranje stručnjaka koji nisu državni službenici, posebno iz poslovne i akademske zajednice.
• U pogledu pitanja tko donosi procjenu da je određeni
projekt od strateške važnosti, HGK predlaže preispitati i uskladiti odredbe članka 6. stavak 2. prema kojem tu procjenu donosi povjerenstvo, stavka 3. istog
članka prema kojem procjenu obavlja središnje tijelo
državne uprave nadležno za gospodarstvo, te članka
7. stavak 4. prema kojem središnje tijelo državne uprave nadležno za gospodarstvo donosi procjenu za projekte koje kandidiraju druge javne i fizičke osobe, dok
za sve ostale projekte procjenu donosi središnje tijelo
državne uprave u čiju nadležnost projekt spada.
•U članku 25. u postupak davanja mišljenja o potrebi davanja koncesije osim središnjeg tijela državne
uprave nadležnog za gospodarstvo potrebno je uključiti i resorno ministarstvo.
• U člancima 21., 27., 29. i 33. pogrešno se navode stavci 6. i 8. članka 15. umjesto 5. i 7. članka 15. zakona.
Prijedlog Europske komisije Hrvatskoj za pripremu i prioritete programskih dokumenata
Projekti nacionalni, a financiranje europsko
H
rvatska je sredinom siječnja
od
Europske
komisije zaprimila Prijedlog za pripremu i prioritete programskih dokumenata. On predstavlja
polazište za otvaranje dijaloga oko sadržaja Partnerskog sporazuma i
Operativnih programa,
koje će Hrvatska podni-
jeti Europskoj komisiji
za potrebe sufinanciranja
investicijskih prioriteta u
okviru novog proračunskog razdoblja EU-a od
2014. do 2020.
Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i
ministar
regionalnog
razvoja i fondova Europske unije, kaže kako
je korištenje sredstava iz
europskih fondova velik izazov za Hrvatsku.
“Bliži se 1. srpnja i ulazak Hrvatske u EU. U
tom kontekstu najčešće
su spominjana fondovska
sredstva kao mogućnost
za unapređenje gospodarstva i ostalih aspekata života u nas”, istaknuo je na
prošlotjednoj prezentaciji
preporuke EK-a.
Dosadašnje investicije u nas, nastavio je Grčić, uglavnom su bile
infrastrukturne, poput izgradnje autocesta, što je
nesumnjivo veliko postignuće. “Međutim, nedostaju nam ulaganja u tzv.
soft komponente kao što
su znanost, istraživanje,
obrazovanje i druge vještine zahvaljujući kojima će
se naši zaposlenici uspješno prilagoditi zahtjevima tržišta rada. Zbog toga
očekujem da se promijeni
struktura investicija”, naglasio je i dodao kako je
ključni faktor u privlačenju fondovskih sredstava
izrada kvalitetnih projektnih dokumenata.
Ministar Grčić je istaknuo kako EU fondovi
nude velike mogućnosti,
naročito na području javnih ulaganja. Naime, neke
države članice su više od
70 posto javnih investicija
pokrile tim bespovratnim
sredstvima. “Stoga o svakom projektu valja razmišljati kao da je nacionalni,
a kad je riječ o financiranju - kao da je europski”,
rekao je Grčić. (B.O.)
S MARKOVA TRGA
www.privredni.hr
Broj 3763, 4. veljače 2013.
( bruto 2984 kn ( 2814 kn
minimalna plaća do 13.12. 2013.
bruto iznos minimalne plaće sada
Sjednica hrvatske vlade
Sudovi će stranke
poticati na mirenje
Vlada je donijela i novi zakon o minimalnoj plaći koji će zamijeniti propis
iz 2009. godine. Ubuduće bi visinu minimalne plaće određivala Vlada
uredbom, u vrijeme kad se izrađuje državni proračun
Igor Vukić
[email protected]
U
parničnim postupcima suci
će tijekom pripremnih ročišta strankama predlagati da spor
riješe u postupku mirenja, odnosno, upozorit će
stranke na mogućnost nagodbe, stoji u izmjenama
Zakona o parničnom postupku koji je prošli tjedan prihvaćen na sjednici Vlade.
Izmjenama Zakona,
koje je obrazložio ministar pravosuđa Orsat Miljenić, nastoje se ubrzati
Određeno je da
minimalna plaća
raste u skladu s
rastom BDP-a
parnični postupci i osigurati donošenje presuda u
što kraćem roku. Dugotrajni parnični postupci,
osobito na trgovačkim sudovima, usporavali su i
mnoge poduzetničke projekte. Iako se o prednostima mirenja i nagodbi
govori godinama (manji
troškovi, kraće trajanje
postupka), mnogi se radije upuštaju u dugotrajne sudske parnice nego
što pristupaju efikasnijim
oblicima rješavanja spora.
Prema novom tekstu Zakona, prvostupanjska odluka u povodu žalbe može se ukinuti samo
jedanput i vratiti na ponovno suđenje. U iznimnim slučajevima drugostupanjski sud može
sam provesti postupak i
donijeti konačnu odluku. Zakon propisuje i da
se presuda mora donijeti i otpremiti najkasnije
45 dana nakon zaključenja glavne rasprave. Ako
stranka ne pristupi ročištu na kojem je objavljena presuda, a bila je obaviještena o njemu, smatrat
će se da joj je presuda dostavljena onog dana kad
je održano posljednje ročište. Presuda će se objaviti i na elektronskoj stranici sudskih oglasa.
U postupcima pred trgovačkim sudovima bit
će moguće podneske slati i elektronskim putem.
Uspostavit će se jedin-
stven informatički sustav
i obrasci kojima će se slati
i primati elektronske obavijesti trgovačkih sudova.
Novi zakon o
minimalnoj plaći
Vlada je donijela i novi
zakon o minimalnoj plaći
koji će zamijeniti propis
iz 2009. godine. Tada je
minimalna plaća određena kao 39 posto prosječne plaće u 2007. godini.
Određeno je da minimalna plaća raste u skladu s
rastom BDP-a. Sa 2747
kuna bruto minimalna je
plaća do kraja 2009. narasla do 2814 kuna bruto
i na toj se razini zadržala do danas. Prema riječima ministra rada Miranda
Mrsića, ubuduće bi visinu
minimalne plaće određivala Vlada svojom uredbom koju bi donosila potkraj godine, u vrijeme kad
se izrađuje državni proračun. Prema elementima za izračun koje donosi
ovaj novi zakon, minimalna plaća do 13. prosinca 2013. iznosila bi bruto
2984 kune. Zakon ostavlja mogućnost da u nekim
djelatnostima s niskom
akumulacijom, primjerice, u tekstilnoj ili kožarskoj industriji, minimalna
plaća bude i manja. Visinu treba odrediti kolektivnim ugovorom za te sektore, a plaća ne smije biti
manja od 95 posto zakonski određene minimalne
plaće.
Tošarine na čekanju
Prijedlog zakona o trošarinama još nije prihvaćen
u Saboru, a Vlada je već
podnijela amandman kojim se mijenja predloženi tekst. Izmjena je došla
iz poduzetničkih krugova, a odnosi se na trošarine na prirodni plin za grijanje i električnu energiju.
Ministar financija Slavko Linić objasnio je da se
prihvaća prijedlog o uvođenju posebnih brojila za
plin i struju koja se koriste za poslovnu uporabu.
Ako je riječ o poslovnoj
uporabi energenata, trošarina će biti dvostruko manja. Iznosit će, primjerice,
4,05 kuna po utrošenom
megavatsatu
električne energije, umjesto 8,10
kuna u slučaju “neposlovnog utroška”.
9
Vesna Pusić iz Bruxellesa
Ispunjene sve
zadaće, nećemo
biti pod nadzorom
Hrvatska je ispunila
svih 10 zadaća koje je
Europska komisija identificirala u listopadskom
izvješću i stoga nećemo
imati monitoring nakon
ulaska u Uniju, bez obzira na neke prijedloge
iznesene u Europskom
parlamentu, izjavila je u
Bruxellesu potpredsjednica Vlade i ministrica
vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.
Nakon završetka sastanka ministara vanjskih
poslova zemalja članica
EU-a, Vesna Pusić je pojasnila da je zadnja zadaća
Komisije za Hrvatsku bila
brodogradnja. “U međuvremenu je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak
u razgovoru s povjerenikom za tržišno natjecanje
Joaquinom Almunijom dogovorio način na koji se to
rješava, uključujući i datume kada će konkretni ugovori biti potpisani”, dodala
je. Komentirajući prijedlog rumunjske zastupnice
u europarlamentu Monice
Macovei da se Hrvatskoj
uvede monitoring i nakon
pristupanja, Vesna Pusić je
rekla da se to neće dogoditi djelomično i zbog lošeg
iskustva s monitoringom
u Bugarskoj i Rumunjskoj, ali i zbog činjenice da
je Hrvatska imala drukčiji
model pregovaranja.
Uoči sastanka inoministara Unije, Vesna Pusić
je sa slovenskim kolegom
Karlom Erjavcem razgovarala o pitanju Ljubljanske banke i ratifikaciji
hrvatskog pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu. Zaključeno je da je
rješenje blizu, možda već
sljedećeg mjeseca, a trebalo bi biti takvo, po riječima Vesne Pusić, da se ne
može reći da je netko nekoga prevario. (D.Ž.)
*vijesti
Crodux kupio OMV
Tvrtka OMV Hrvatska
bit će prodana tvrtki Crodux derivati, članici hrvatske grupacije Crodux
Plin, objavio je OMV u
Beču. Crodux će preuzeti
svih 63 zaposlenika i 62
benzinska servisa kao i
lokalni glavni ured OMV
Hrvatska u Zagrebu. Na
hrvatskom tržištu maloprodaje naftnih derivata OMV ima tržišni udjel
od 13 posto. Crodux plin
je u vlasništvu obitelji
Čermak, oca Ivana, umirovljenog hrvatskog generala, i sina Hrvoja Čermaka, koji je i direktor
tvrtke.
Pevec se širi
Trgovački lanac Pevec
najavio je da će nakon
uspješno provedenog stečaja nastaviti širenje mreže prodajnih centara. U
ožujku će biti otvoren
prodajni centar Makarska,
uz zapošljavanje 25 novih
radnika, a ove godine planira se i proširenje na području Zagreba.
Podravka zbrinjava
276 radnika
Podravka će programom
zbrinjavanja viška radnika
obuhvatiti 276 radnika kojima će biti isplaćene otpremnine od 4500 kuna za
svaku godinu neprekinutog staža u Podravki. Za to
će se izdvojiti oko 39 milijuna kuna. Program zbrinjavanja viška radnika nastavak je restrukturiranja
kojim Podravka želi optimizirati troškove i povećati učinkovitost, rekao je
predsjednik Uprave Zvonimir Mršić.
10 PREDSTAVLJAMO
( 50 tona
kapacitet pogona za obradu mesa
JOŠAVAC, SLATINA
Privredni vjesnik
Broj 3763, 4. veljače 2013.
( 13 soba i 78 ležajeva
ima The Brit hostel
The Brit hostel, Zagreb
Svi za jednoga,
a The Brit - Za sve
Lovačka priča iz
Slavonije
Nigdje u Hrvatskoj lovci na jednom mjestu ne mogu dobiti
uslugu obrade i rasijecanja divljači te obradu lovačkih
trofeja. A tu su još lovački restoran i smještajni kapaciteti
P
ribližno 1500 lovaca Virovitičkopodravske županije iz 32 udruge od jeseni
prošle godine nemaju briga kamo pohraniti višak
odstrijeljene
divljači.
Tvrtka Jošavac iz Slatine
otvorila je pogon za obradu i rasijecanje mesa svih
vrsta divljači kapaciteta
50 tona i objekt za obradu lovačkog trofeja, u što
je uloženo 1,5 milijuna
kuna. To je raritet jer lovci
nigdje u Hrvatskoj na jednom mjestu ne mogu dobiti te dvije usluge!
Lovačka priča tvrtke osnovane 2003. godine, čija je osnovna djelatnost poljoprivreda, počela
je prije pet godina kada su
zakupili državno otvoreno
lovište Jasenovača. Odmah
su uredili lovački restoran za 160 osoba, a pružaju i usluge smještaja u
objektu sa šest dvokrevetnih soba s tri zvjezdice i
kućom za odmor s četiri
zvjezdice. “Željeli smo ponuditi kompletnu uslugu,
pružiti lovcu sve što mu
treba kako bi ovo područje
jednog dana zaživjelo kao
destinacija lovnog turiz-
ma”, kaže vlasnik i direktor Srećko Bosak i dodaje
kako je sljedeća investicija mesnica, odnosno proizvodnja kobasica i ostalih
mesnih prerađevina.
Iako je o hladnjači
bilo upita brojnih lovačkih
udruga, za sada skladište
samo divljač iz vlastitog
lovišta. Tako će biti dok ne
osiguraju tržište na koje bi
kontinuirano mogli plasirati meso. Bosak ističe da
prostora ima dosta, ali kriza otežava posao. Ipak, u
pregovorima su s više restorana iz Zagreba i Istre, a
uspostavljena je i suradnja
s Razvojnom agencijom iz
Pazina koja bi mogla završiti plasmanom većih količina mesa divljih svinja
kojeg u hladnjači ima najviše.
Bave se i ratarstvom
Tvrtka Jošavac bavi se
uglavnom ratarskom proizvodnjom - pšenicom,
uljanom repicom, merkantilnim i sjemenskim
kukuruzom, sojom, šećernom repom, suncokretom
i ostalim kulturama. Kroz
kooperantske odnose i
na vlastitim površinama
ili površinama u zakupu
i koncesiji obrađuje oko
1200 hektara poljoprivrednog zemljišta. Okupljaju niz poljoprivrednih
gospodarstava slatinskog
kraja pružajući im usluge nabave repromaterijala i poljoprivredne mehanizacije.
Tvrtki je 2008. i 2009.
godine dodijeljen status Gazele hrvatskog gospodarstva, a zadnje dvije godine njen direktor
je uvršten u Zlatnu knji-
Sljedeća investicija
je mesnica, odnosno
proizvodnja
kobasica i ostalih
mesnih prerađevina
gu najboljih hrvatskih poduzetnika i menadžera.
HGK-Županijska komora
Virovitica dodijelila joj je
Zlatnu kunu za 2011. godinu u kategoriji malih trgovačkih društava. “Drago
mi je što je prepoznat rad
naše obiteljske tvrtke i naših djelatnika bez kojih ne
bi bilo tako dobrih rezultata”, ističe Bosak. (G.G.)
Jedan od novih dizajn hostela koji privlači sve više turista je
i zagrebački The Brit hostel otvoren potkraj prošle godine u
neposrednoj blizini Britanskog trga
U
zadnje
vrijeme u svijetu,
ali i Hrvatskoj
sve je popularniji tzv. hostelski turizam. Turisti na
proputovanjima za smještaj uglavnom izabiru hostele gdje odsjedaju dva
do tri dana, a nerijetko
se događa da zbog zadovoljstva smještajem produlje svoj boravak. Iako
sezona u hostelima službeno počinje 1. lipnja, topli proljetni dani već dovode goste u našu zemlju.
Jedan od novih dizajn hostela koji privlači sve više
turista je i zagrebački The
Brit hostel otvoren potkraj prošle godine u neposrednoj blizini Britanskog trga.
“Na iznimno smo dobroj lokaciji, a mnogi nas
pitaju zašto naziv The Brit
i ‘pucamo’ li na britansku
klijentelu. No, hostel je
ime dobio upravo po Britanskom trgu”, rekla je
Matea Pokrovac, vlasnica The Brit hostela. Kako
je istaknula, trenutno imaju četiri zaposlena, a hostel
je obiteljski orijentiran što
znači da je želja njegovih
vlasnika da se gosti osjeća-
ju kao da su došli u nečiji
dnevni boravak.
Otvoren za sve dobne
skupine
Kako svaki hostel u Zagrebu ima neku svoju priču, tako je i slogan The
Brita Za sve, što znači da
tamo dolaze obitelji s malom djecom, mladi, ali i
stariji gosti. “Velika prednost je to što je prostor u
našem vlasništvu pa nemamo veliku stavku zakupnine koja je u ovim
dijelovima grada relativno visoka. Hostel ima 13
soba i 78 ležajeva što se u
sezoni može popuniti pomoćnim ležajevima, ako
za to bude potrebe”, istaknula je Matea Pokrovac.
Već od proljeća gostima
će nuditi izlete u okolicu
Zagreba. U početku će to
biti u suradnji s putničkim
agencijama, a kasnije će
ih sami organizirati.
Govoreći o suradnji s
ostalim zagrebačkim hostelima, Matea Pokrovac
je rekla kako je u doba oštre konkurencije suradnja s ostalim hostelima izvrsna. Svi su im zaželjeli
sreću, ali ujedno upozorili
da trebaju paziti na spuštanje cijena smještaja kako
ne bi u kratkom vremenu cijena noćenja drastično pala. Prije The Brit hostela u tom je prostoru bio
U doba oštre
konkurencije
suradnja s ostalim
hostelima je
izvrsna, kaže Matea
Pokrovac
Chillout hostel, ali u drugom vlasništvu, pa zato
nije bilo potrebno veliko
ulaganje u obnovu. “Prostor u kojem se nalazimo
već je bio uređen kao hostel, a s prijašnjim vlasnikom dogovorili smo otkup
svega što je bilo dobro.
No, ipak smo morali preurediti namještaj i obojati zidove. U to smo utrošili
oko 200.000 kuna”, istaknuo je Dalibor Mačkić,
voditelj The Brit hostela. Dodao je i da je umjereno financijsko ulaganje
vlasnicima hostela ujedno bilo jedan od poticaja
za bavljenje tim poslom.
(S.P.)
PRIČA S RAZLOGOM 11
www.privredni.hr
Broj 3763, 4. veljače 2013.
( 3 mil €
*vijesti
uloženo u tvornicu u Divuši, te na pogon i upravnu zgradu u Samoboru
Kad proizvodnja prevagne nad distribucijom
Kupaonice, krovne kutije,
pa i kuhinje: sad sve radije
proizvode negoli uvoze
Samoborska tvrtka Nord Produkt ima 80 zaposlenika, a samo u 2012. godini u njoj je posao
našlo osam novih djelatnika. U čemu je tajna? Njihova posebnost i konkurentnost na tržištu,
kažu, leži u korištenju najnovijih tehnologija u proizvodnji i distribuciji
Boris Odorčić
[email protected]
P
oslovanje Nord
Produkta započelo je 1991. godine
osnivanjem tvrtke Birin
koja se uglavnom bavila
uvozom i veleprodajom
opreme i dijelova za automobile. Nekoliko godina
kasnije započinju s uvozom i distribucijom opreme za kupaonicu. Postupnim širenjem poslovanja
u sanitarnom programu,
2006. godine odlučili su
osnovati proizvodnu tvrtku Nord Produkt kojoj je
2010. pripojen Birin.
Danas tvrtka ima 80
zaposlenika, a samo u
2012. godini u njoj je posao našlo osam novih djelatnika. U tvornicu koja
se nalazi u Divuši, pokraj
Hrvatske Kostajnice, te na
pogon i upravnu zgradu u
Samoboru utrošeno je oko
tri milijuna eura. Godišnji promet tvrtke kreće se
oko 80 milijuna kuna.
Dražen Skendrović,
direktor Nord Produkta, ističe kako je danas
osnovna djelatnost ove
samoborske tvrtke proizvodnja opreme za kupaonice, poput akrilnih i tuš
kada, umivaonika, slavina, kupaoničkog namještaja te kuhinjskih elemenata, a odnedavno na
tržištu je prisutna s asortimanom krovnih kutija za
automobile.
“Uz proizvodnu djelatnost, i dalje uvozimo i
distribuiramo opremu za
kupaonice te rezervne dijelove i ulja za automobile. Posebnost našeg poslovanja i konkurentnost
na tržištu leži u korištenju najnovijih tehnologija u proizvodnji i distribuciji. Tako, primjerice, još
od 2001. godine narudžbe zaprimamo putem in-
terneta, za što smo razvili vlastiti softver, dok robu
isporučujemo u roku od
24 sata po cijeloj Hrvatskoj, a od prošle godine i
u Sloveniji”, kaže.
Partnerstvo umjesto
konkurencije
Veliki padovi u građevinskom sektoru i maloprodaji te općenito pad životnog standarda Nord
Produkt nisu ostavili ravnodušnim. Međutim, nisu
ga značajnije ni uzdrmali. “Razlog leži ponajprije u činjenici da smo tvrtka koja nema kredita i u
tvrtkom u Sloveniji i do
ulaska u EU na tom ćemo
tržištu već imati značajniju ulogu. Doći će i do
smanjenja troškova poslovanja, čime ćemo biti cjenovno povoljniji kupcima
u zemljama Europske unije, a lakše ćemo realizirati i plan širenja na austrijsko tržište. Ulazak u EU
izvrsna je prilika kvalitet-
Nord Produkt
nema kredita
i u potpunosti
se samostalno
financira
potpunosti se samostalno financiramo”, napominje Skendrović. A kako je
tvrtka u segmentu kupaonica i kupaoničke opreme
prisutna s velikom i raznolikom ponudom, priliku za daljnji rast najviše vidi u dijelu poslovanja
koji se odnosi na kuhinje.
Najveći pak problem
poslovanju tvrtke predstavlja upravo smanjenje tržišta, pa tako i prodaje. “Vjerujem kako bi situacija
bila bolja kada bi se građane potaknulo na potrošnju
pružanjem stabilnije vizije
budućnosti. U tome državne institucije i mediji imaju
najveću ulogu. Naime, kad
bi građani mogli ulagati
bez straha, slika bi sigurno
bila drugačija. Do toga će
sigurno doći jer trenutačna situacija, u kojoj se potreba za štednjom ponajprije usmjerava na građane, a
ne na državu i njene insti-
tucije, nema smisla”, smatra direktor Nord Produkta.
Kada se Nord Produkt promatra prema širini proizvodnog programa, Skendrović kaže da
nema izravne konkurencije. “Mnoge tvrtke uvoze,
a neke proizvode u Hrvatskoj sličnu vrstu roba te s
mnogima od njih imamo
partnerske odnose. U svakom slučaju, o konkurenciji mogu reći sve najbolje jer ni s jednom tvrtkom
nismo imali nikakvih neugodnosti, već naprotiv,
samo pozitivna iskustva i
suradnju”, ističe.
Širenje na Austriju
Od ulaska u Europsku
uniju ponajprije očekuje pojednostavljenje poslovanja, koje za sobom
povlači i veću poslovnu
aktivnost. “Za to se intenzivno pripremamo zadnjih
godinu dana s vlastitom
nim tvrtkama za otvaranje
novih tržišta i širenje znanja kroz suradnju s tvrtkama iz drugih zemalja”,
smatra on.
Inače, Nord Produkt
je izuzetno aktivna tvrtka na području implementacije novih rješenja i realizacije novih projekata.
Tako se početkom ove
godine planira instalacija
novih strojeva kojima će
se tehnološki otpad iz proizvodnje kupaoničkih i tuš
kada, umivaonika i krovnih kutija, moći u potpunosti reciklirati, čime će
proizvodi ove tvrtke biti
ekološki najprihvatljiviji
na tržištu.
“U veljači ćemo predstaviti novi brend s proizvodima za kuhinje i
kupaonice s mnogim iznenađenjima za kupce. Pripremamo još mnoge druge novitete”, zaključuje
Skendrović.
Plaća u Zagrebu
Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za studeni prošle godine iznosila je 6699 kuna, što je 349
kuna više nego za listopad.
Mjesečni nominalni porast
je 5,5 posto, ali je na godišnjoj razini plaća pala za
2,4 posto, prema podacima
Gradskog ureda za strategijsko planiranje. Rast plaće za studeni na mjesečnoj
je razini uobičajen, zbog
isplate božićnica. Najviše su plaće u proizvodnji
pića, 12.893 kune, a najniže u proizvodnji odjeće,
3182 kune.
Badel izgubio spor
Badel 1862 izgubio je sudski spor oko nekretnine u
Nespešu, koju koristi od
1987. Županijski sud u Varaždinu nekretninu je vratio nasljednicima vlasnika
kojemu su nekretnine konfiscirane 1949. Vrijednost
nekretnine po poslovnim
knjigama je 2,7 milijuna
kuna, te će ova presuda negativno utjecati na poslovni rezultat Badela 1862 za
2012. godinu.
Tehnika gradi
trgovački centar
Tehnika je sklopila ugovor o izgradnji trgovačkog
centra u Zagrebu, bruto
površine 12.576 četvornih
metara. Ugovorena vrijednost radova je 6,6 milijuna
eura bez PDV-a, a rok 2.
rujna 2013. godine.
Predstečajna
nagodba za
Konstruktor
Nagodbeno vijeće Fine
donijelo je rješenje o otvaranju predstečajne nagodbe nad splitskom tvrtkom
Konstruktor inženjering.
Vjerovnici su pozvani da
u roku od 30 dana prijave svoje tražbine, a prvo
ročište zakazano je za 13.
ožujka. Konstruktor inženjering ima 1121 zaposlenika, dugovanja veća od
1,01 milijarde kuna, a gubitak je na kraju listopada 2012. iznosio više od
178,8 milijuna kuna.
12 AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3763, 4. veljače 2013.
( 2 godine
( oko 180 mil kn
Završen prekogranični program Jabuka.net2
Mislav Bezmalinović, predsjednik Uprave Sar
voćari učili o primjeni novih tehnologija
Uzgoj
jabuka u
promjenjivoj
klimi
Svetozar Sarkanjac
[email protected]
U
m rež avanjem,
marketingom i
standardizacijom kvalitete prema ekonomskom razvoju naziv je
dvogodišnjeg projekta Jabuka.net2 koji je održavan
u Slavoniji i Vojvodini, a
u okviru IPA Prekograničnog programa suradnje između Hrvatske i Srbije.
Ostvaren je glavni
cilj projekta, a
to je povećanje
konkurentnosti
poljoprivrednog
sektora
Prema riječima znanstvenika i voćara koji su
sudjelovali u projektu,
ostvaren je glavni cilj, a
to je povećanje konkurentnosti poljoprivrednog
sektora kroz standardizaciju i rast kvalitete proizvodnje jabuka na području Osječko-baranjske
županije. Projektom je
ojačana i prekogranična i regionalna suradnja
poslovnih, znanstvenih,
istraživačkih i stručnih
subjekata. Nositelji projekta su bile dvije ugledne znanstvene institucije - Poljoprivredni institut
Osijek i Poljoprivredni fakultet Novi Sad, a glavni partneri Regionalna razvojna agencija Slavonije
i Baranje, Razvojna agencija Alma Mons i udruga
Klaster Slavonska jabuka.
Ukupna vrijednost projekta je 436.000 eura.
Praktična iskustva
“Iako je na početku projekta, prije dvije godine,
bilo skepse o tome koliko uopće možemo postići, danas smo prilično
zadovoljni. Zašto? Zato
jer smo u te dvije godine znatno digli tehnologiju uzgoja, povećani su voćarski kapaciteti i što je
dugoročno važno - ojačali smo našu pregovaračku
poziciju na tržištu”, istaknuo je Krunoslav Dugalić, predstojnik Odjela
za voćarstvo Poljoprivrednog instituta Osijek. “Najveća potvrda da
smo ovim projektom obavili dobar posao su sami
voćari. Sve projektne aktivnosti, od brojnih teorijskih, stručnih i praktičnih
radionica u voćnjacima,
pa do studijskih putovanja gdje su se naši voćari osobno uvjerili u način
rada najpoznatijih talijanskih voćara, sve je bilo
usmjereno k voćarima i
njihovom stjecanju novih
znanja i iskustava koja
mogu primijeniti u svojoj proizvodnji i uzgoju”,
opisuje Dugalić.
U sklopu projekta podignuto je nekoliko
demonstracijskih
voćnjaka, standardizirala se proizvodnja prema
GLOBALG.A.P. sustavu kontrole sigurnosti i
kvalitete, osnovan je klaster proizvodnje, prerade i
plasmana jabuka u Vojvodini, te potaknuto daljnje
pozicioniranje proizvođača jabuka na tržištu putem
promotivnih aktivnosti.
Klima mijenja i
tehnologiju
“Kroz održane radionice uočili smo nedostatke u primjeni suvremenih
tehnologija kod slavonskih i vojvođanskih voćara. Zato smo naglasak
stavili upravo na to i mislim da je u ove dvije godine vidan veliki pomak
kada je riječ o uvođenju
novih tehnologija”, rekao
je dr. Zoran Keserović s
novosadskog Poljoprivrednog fakulteta. “Protekla godina je, najprije
zbog velikog izmrzavanja
a potom i zbog ekstremne
suše, nažalost bila godina koja upravo ukazuje na značaj primjene novih tehnologija u uzgoju
voća kako bi se smanjile
posljedice takvih ekstremnih klimatskih pojava. Zato je jako važno da
znanost prilagođava tehnologiju nastalim klimatskim promjenama i time
olakša proizvodnju jabuka od izbora sortimenata
do načina zaštite od grada, mraza i sličnih klimatskih pojava”, zaključio je
Keserović.
Državni poticaji za tehnologiju
“Provođenjem ovog projekta u Vojvodini smo uspjeli postići i odgovarajući pritisak na državne institucije tako
da smo ih uvjerili u potrebu drugačijeg sustava poticaja voćarima”, kaže dr. Keserović. “Naime, umjesto dosadašnjeg poticaja samo za sadni materijal, sada se govori
o poticaju za primjenu suvremenih tehnologija. Konkretno, pokrajina će izdvojiti 60 posto bespovratnih sredstava za sustave protugradne zaštite, dok će oko 40 posto
ići kroz povoljno kreditiranje s počekom od dvije godine
i kamatom oko dva posto”, dodaje on.
procijenjeni lanjski Sardinin promet
Novim pogon
udvostručenj
Kada tvornica odnosno poslovni kompleks bude dovršen, a plan
povećanja proizvodnje, osigurat će se i nov asortiman, ali i pov
Jozo Vrdoljak
[email protected]
S
Mislavom Bezmalinovićem,
predsjednikom
Uprave Sardine iz Postira, razgovarali smo o
planovima tvrtke nakon
dovršetka investicije i
otvaranja jednog od najsuvremenijih pogona za
preradu ribe i proizvodnju
Naš posljednji izvoz
u Japan zahtijevao
je 262 razne
dozvole i potpisa
ribljih prerađevina. Također smo razgovarali o stanju ribljeg fonda u Jadranu, kvotama za izlov tune
te najnovijim odlukama
ICCAT-a (Međunarodne
komisije za očuvanje i zaštitu atlantske tune), kao i
o problemima koje imaju
tvrtke koje se bave marikulturom.
Kakva je bila protekla
godina za Sardinu?
- Kad je riječ o poslovanju naše tvrtke, proteklu godinu mogu ocijeniti solidnom. Iako nam
bilanca još nije gotova, procjenjujem da smo
ostvarili promet od gotovo 180 milijuna kuna, a
imat ćemo i solidnu dobit. Osim tekućeg posla,
bili smo najviše usredotočeni na našu investiciju u novi pogon smješten
u Gospodarskoj zoni Ratac. Riječ je o investiciji
od 250 milijuna kuna, od
Dobra suradnja s HGK-om
Vi ste na čelu Klastera Marikultura. Jeste li zadovoljni
rezultatima rada tog klastera?
- Zadovoljni smo rezultatima Klastera, ali i projektima
koje radimo zajedno s Hrvatskom gospodarskom komorom. U zadnje vrijeme ostvarili smo i bolju suradnju s Hrvatskom obrtničkom komorom. Dosta se radi na suradnji s Upravom za ribarstvo i sa znanstvenom zajednicom
kad je riječ o mriješćenju i zaštiti pojedinih vrsta ribe.
čega 50 milijuna ulažemo
iz svojeg tekućeg poslovanja. Osim toga, Sardina je iz vlastitog poslovanja izdvojila i oko 50
milijuna kuna za PDV, a
ostatak, odnosno 153,6
milijuna kuna, su kreditna sredstva HBOR-a.
Općina Postira je u infrastrukturu uložila oko 11
milijuna kuna. Inače, ta
se gospodarska zona prostire na 50.000 četvornih
metara od kojih je 30.000
u vlasništvu Sardine.
Kada tvornica, odnosno
poslovni kompleks bude
dovršen, Sardina će imati
oko 12.000 četvornih metara korisnog, izgrađenog
prostora pod krovom. Investiciju planiramo dovršiti polovinom lipnja.
INTERVJU 13
www.privredni.hr
Broj 3763, 4. veljače 2013.
( 250 mil kn
teška investicija u novi pogon
( 660 t tune
izvezeno na japansko tržište u siječnju
rdine
nom do
ja proizvodnje
ira se da će to biti polovinom lipnja, Sardina će imati oko 12.000 četvornih metara korisnog prostora pod krovom. Osim
ećati broj zaposlenih
hodnu godinu nešto pala,
a pao je i tečaj jena, tako
da nismo finacijski prošli tako dobro kao godinu
ranije, ali smo unatoč svemu, zahvaljujući nešto većoj količini koju smo izvezli, zadovoljni. Pri izvozu
uvijek ima problema, ali
nije teško izvoziti u Japan
ako poštujete pravila igre.
Vrlo je važno biti pedantan jer, primjera radi, naš
posljednji izvoz zahtijevao je 262 razne dozvole i potpisa, unatoč tome
što smo imali stalnog promatrača koji je odgovoran
ICCAT-u. On od početka
nadzire ulov, prehranu i
plasman tune. Zanimljivo
je da Sardina ima obvezu
financirati tog promatrača.
Što ćete proizvoditi u
novom pogonu?
- Planiramo udvostručiti proizvodnju ribljih
konzervi te osigurati novi asortiman. Proizvodit ćemo riblje paštete, imati program slane
ribe, marinirani program,
a osigurali smo i tehnologiju za program smrznute i očišćene ribe. U trenutku otvaranja pogona
jedino ćemo mi u regiji
smrzavati ribu na principu CO2, čime zadovoljavamo uvjete za ekološku proizvodnju, odnosno
označavanje kao zelena
tehnologija.
Koliko trenutačno zapošljavate radnika te koli-
ko proizvodite određenih proizvoda?
- Sardina trenutačno zapošljava oko 300 radnika. Proizvodi 20 milijuna
konzervi, 500 tona bijele
ribe iz uzgoja te 700 tona
uzgojene tune. U svom
vlasništvu ima ribarsku
flotu od četiri broda koji
love ribu te nekoliko brodova koji su zaposleni na
hranidbi tune i druge ribe
iz uzgoja. Nakon useljenja u novi pogon imat
ćemo oko 400 zaposlenih.
Koliko ste ove godine
izvezli tune?
- Na japansko tržište u siječnju izvezli smo oko 660
tona tune. Istina, cijena
tune je u odnosu na pret-
Koje su novosti nakon
posljednje
skupštine
ICCAT-a?
- Novost je da se tuna
oporavlja i da je to ICCAT
prepoznao, tako da je ove
godine, nakon osam uzastopnih godina smanjivanja, izlovna kvota povećana za četiri posto. Kako se
fond tune oporavlja, može
se očekivati da će se kvota povećavati i narednih
godina. Mi smo ove godine dobili izlovnu kvotu od 152 tone. Donekle
je paradoksalno da je kvota povećana, a istodobno
je smanjen ribolovni napor brodova, tako da samo
osam hrvatskih brodova
može loviti tunu. Tako i
jedan naš tunolovac neće
moći sudjelovati u izlovu
tune. Predviđamo da bi cijena tune mogla za neke
dvije godine porasti.
Imali ste niz ponuda za
preseljenje
proizvodnje u neku od poslovnih
zona u zaleđe Splita. Zašto ih niste prihvatili?
- Jedan od razloga je svakako naše bračko podrijetlo, što nam nije beznačajno, a drugi, isto tako bitan
razlog, je radna snaga. Mi
u zaleđu Dalmacije ne bismo uspjeli pronaći toliki
Nakon osam
godina smanjivanja,
izlovna kvota tune
povećana je za četiri
posto
broj osposobljenih radnika za rad s ribom. Istina je
da nas troškovi transporta i veći troškovi poslovanja na otoku opterećuju,
ali prevagnula su ova dva
prva argumenta.
Poslodavci na otoku su
iz tog razloga dobivali i
određene poticaje?
- Da, dobivali smo poticaje, ali veliki dio njih neće
više biti moguć nakon
ulaska Hrvatske u Europsku uniju - a mi smo ipak
izgradili novi pogon. Poslovnu filozofiju temeljimo na prepoznatljivoj
kvaliteti svojih proizvoda. Doduše, u budućnosti
računamo na neka sredstva iz europskih fondova.
Konkretno, u postojećoj
investiciji u novi pogon
trebali bismo povući maksimalno 1,5 milijuna eura.
No, bez obzira na poticajna sredstava i sredstva iz
EU fondova, mi bismo io-
nako investirali u novi pogon.
Kako ćete povećati proizvodnju i proširiti asortiman? Opterećuje li vas
problem plasmana proizvoda?
- Radimo na kreiranju novih brendova i na pripremi promotivne kampanje. Uložit ćemo dosta u
marketing, a ne treba zanemariti ni naše dosadašnje odnose s partnerima.
Primjerice, s Konzumom
imamo izvrsnu suradnju.
Kako se taj trgovački lanac razvijao, tako smo ga
pratili i mi sa svojim proizvodima. Zastupljeni smo
i u drugim trgovačkim lancima i izvozimo u niz zemalja. Isto tako, računamo
i na razvoj turizma i produženje turističke sezone. Turistima ćemo moći ponuditi široku paletu proizvoda
od svježe bijele ribe, očišćene bijele ribe, marinirane i filetirane ribe... Iduće
godine trebali bismo započeti s uzgojem školjki.
Uglavnom, imamo dosta
razvojnih planova.
Kakvi su vam planovi vezani uz plasman svježe
ribe?
- Uz dosadašnji uzgoj lubina i komarči, imamo u
planu ponuditi petnaestak
vrsta ribe uključujući i plavu ribu. Nudit ćemo ih u
raznim oblicima, a puno
nade polažemo u plasman
potpuno očišćene ribe,
čime bismo našim kupcima olakšali njeno pripremanje.
Posredstvom
Velproa i direktnom pro-
dajom ostvarili smo zapažene rezultate u plasmanu
bijele ribe iz našeg uzgoja.
Ako bi se uspjele realizirati neke inicijative da u Hrvatskoj bude barem jedna
home port luka za kruzere, imali bismo tržište nadomak ruke. Danas svjedočimo da kruzeri dolaze
u naše luke, ali mi nemamo prigodu plasirati svoje
proizvode jer se oni opskrbljuju u Veneciji koja im je
home port luka.
S obzirom na relativno
malu potrošnju ribe po
glavi stanovnika u Hrvatskoj, jeste li optimisti?
- Građani su sve svjesniji važnosti konzumiranja
zdrave hrane i stoga smo
uvjereni u budući porast
potrošnje, pogotovo plave
ribe. Za razliku od nekih
drugih proizvodnih grana
u Hrvatskoj, smatram da
naše ribarstvo ima veliku
prigodu na jedinstvenom
europskom tržištu. Iz tog
smo se razloga i odlučili na
ovakvu investiciju.
Što ćete napraviti sa starom tvornicom u Postirama?
- Ta je lokacija prema prostornim planovima Općine Postira prenamijenjena u turističku zonu i mi
se nadamo da ćemo pronaći investitora koji će izgraditi hotel s pripadajućim
turističko-rekreativnim sadržajima. Riječ je o vrlo
atraktivnoj lokaciji uz
more površine 12.000 četvornih metara, a u susjedstvu je već izgrađen prekrasan hotel.
14 AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3763, 4. veljače 2013.
( i do 450.000 hl
20. obljetnica tvrtke Galko
U središtu Zagreba
otvorena nova
prodavaonica
Nova prodavaonica modne kuće Galko, jedne od
vodećih hrvatskih tvornica u proizvodnji kožne
galanterije, otvorena je
proteklog tjedna u središtu Zagreba, u Bogovićevoj 4. Prodavaonicu je
svečano otvorila potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Vesna Trnokop Tanta, koja je tom
prigodom istaknula kako
je Galko svijetli primjer
uspješne hrvatske tvrtke te kako bismo takvih
primjera trebali imati još
i više. Direktor i vlasnik
Galka Božidar Ledinko rekao je kako ta tvrtka
ove godine obilježava 20
godina postojanja, a otvorenje nove trgovine samo
je jedno u nizu događanja
kojima će se obilježiti ta
velika obljetnica. U Galkovom asortimanu nalazi
se ženska i muška poslovna i modna kolekcija te
kolekcija cipela, a posebnost je što je sve dizajnirano i proizvedeno u Hrvatskoj. Prije 20 godina
Ledinko je osnovao obrt,
a danas Galko godišnje na
tržište plasira tri kolekcije: proljeće-ljeto, jesenzimu te kolekciju namijenjenu poslovnim ljudima.
Kolekcije se obogaćuju
novim trendovima te se
istodobno kreiraju proizvodi koji naglašavaju osobnost kupaca. Već
četvrtu godinu za redom
Galko surađuje s modnim
dizajnerom Ivanom Aldukom na kolekciji torbi Alduk by Galko. Do sada je
modna kuća Galko dobila brojne nagrade poput Zlatne kune, nagradu
za najuspješnijeg srednjeg poduzetnika te nagradu Red hrvatskog pletera. (S.P.)
Drugi regionalni festival čokolade
Čokoholičari
na najslađem
festivalu u Zagrebu
Drugi regionalni festival
čokolade Zagreb Chocofest, na kojem će svoje proizvode predstaviti tridesetak izlagača iz
Zagreba i regije, održat
će se od 9. do 14. veljače
na Trgu bana Jelačića. U
sklopu tog festivala predstavit će se mali hrvatski proizvođači čokolade
i proizvoda od čokolade,
među kojima i Nautilus iz
Zaprešića, Vilma s Raba,
Nadalina iz Splita te skupina malih proizvođača
čokolade i pralina iz Samobora okupljena u udruzi Zlatni Samobor. Svoje
će proizvode predstaviti i čokolaterija Lucifer iz
Slovenije. U sklopu festivala održat će se i raznovrstan program te mnoge zabavne radionice pri
čemu se posebno izdvaja radionica sljubljivanja
vina i čokolade.
“Čokolatere i vinare povezuje ista ljubav i
strast za ono što rade. Tajna sljubljivanja hrane, čokolade i dobrih vina je u
‘dobrom nosu’, zanosu i
intuiciji kušača”, rekao
je Damir Horvat, suvlasnik vinoteke i wine bara
Dobra vina, koji će predstaviti svoju gastro ponudu prilagođenu tematici festivala. Održat će se
i Dječji Chocofest te humanitarna prodaja velike
torte od 15 metara čiji je
prihod namijenjen udruzi
Zamisli, a riječ je o udruzi koja organizira radionice kuhanja za mlade s
raznim oblicima invalidnosti. (S.P.)
proizvodilo se u najboljim predratnim godinama
OSJEČKA PIVOVARA – TRI STOLJEĆA TRADICIJE
Žele raditi, a ne bav
Na hrvatskoj razini Osječka pivovara zauzima oko pet posto pivarskog tržišta, dok
Restrukturiranjem tvrtke prema modelu korporativnoga upravljanja i proizvodnjom
još veći udjel na tržištu i odmaći se od utega ispolitizirane prošlosti
Svetozar Sarkanjac
[email protected]
N
akon niza godina ispolitiziranih pretvorbeno-transformacijskih
nevolja, novi menadžment
Osječke pivovare privodi
kraju posao restrukturiranja tvrtke. Prema modelu
korporativnoga upravljanja, odvajaju svoju glavnu
djelatnost i s njom povezane djelatnosti od imovine matičnog društva.
Osnovali su pet novih poduzeća s ograničenom odgovornošću u stopostotnom vlasništvu Osječke
pivovare. Tvrtke kćeri preuzimaju proizvodnju, trgovinu i prijevoz, a
matično društvo zadržava
imovinu i upravljanje povezanim društvima.
“Time stvaramo samostalne profitne centre,
neovisne o drugim djelatnostima, kako se ne bi,
kao do sada, međusobno
poslovno i financijski preplitali i teretili”, objasnila je za Privredni vjesnik
Zdenka Matok-Jurković, direktorica Osječke
pivovare.
“Osnovni cilj Osječke
pivovare je da radi i proizvodi, da zapošljava. Nažalost, imamo velik uteg
kroz mnoge sudske sporove koji su nastali unatrag pet, šest i više godina
zbog nesređenih odnosa
između prijašnjih vlasnika i sindikalaca. Sadašnji menadžment u tome
nije sudjelovao, ali nas to
vuče nazad jer se stalno
moramo dokazivati i plaćati tuđe greške i propuste. Umjesto toga, želimo
se baviti proizvodnjom
i stvaranjem kvalitetnog proizvoda koji tržište
prepoznaje. Samo tako
možemo opstati i ići
naprijed. Utezi loše i politizirane prošlosti kao i politika po načelu ‘što gore
- to bolje’ u konačnici apsolutno nikome ne donosi
dobro”, kaže Zdenka Matok-Jurković.
Impresivna prava
zaposlenika
Početkom ove godine u
pet tvrtki kćeri i matičnom društvu bilo je stalno zaposleno 200 osoba.
Nažalost, u procesu restrukturiranja ostala su 44
neraspoređena radnika.
Iako su i njima, kao i
Fenomen crnog radlera
Pomalo neočekivano velik uspjeh u drugoj polovini prošle godine osječki pivari ostvarili su s crnim
radlerom s okusom limuna. Kažu kako je upravo
taj proizvod dokaz da tržište zna cijeniti i prepoznati kvalitetu. Naime, jedini od hrvatskih pivovara imaju vlastitu sirupanu gdje proizvode voćni sirup. Na neki način je i to dio dobre tradicije jer je
takva tehnologija svladana ranijih godina kada je
Osječka pivovara u suradnji i prema standardima
velikih kompanija poput Pepsija i Sinalca proizvodila te proizvode. “Stoga je sadašnji osječki crni
radler mješavina našeg piva i našeg soka od limuna iz vlastite proizvodnje temeljene na svjetskim
standardima kvalitete”, ponosno ističu u Osječkoj
pivovari.
svim ostalim zaposlenicima ponuđeni novi ugovori o radu na neodređeno vrijeme uz zadržavanje
svih dosadašnjih prava, ta
skupina radnika nije željela prihvatiti prelazak
u novoosnovane tvrtke.
U vrijeme kada dnevno
stotine radnika gubi posao bez mogućnosti izbora, teško je racionalno
objasniti takvo ponašanje. To više što je popis prava koja ostvaruju zaposlenici ove
osječke tvrtke i više
nego impresivan. Uz
redovitu prosječnu
neto plaću od blizu
5000 kuna, svim
zaposlenicima je
zajamčena naknada za topli obrok,
naknada za trošak
prijevoza, božićnica i božićni dar za
djecu, uskrsni dar,
regres za godišnji odmor, naknada u slučaju smrti
člana uže obite-
lji, potpora za rođenje djeteta, jubilarna nagrada za
radni staž, stimulacije na
plaću te povlaštene otpremnine pet puta veće od
propisanih zakonom.
Tako je radnicima koji
nisu prihvatili prelazak u
neku od novih tvrtki ponuđena otpremnina između 110.000 i 170.000
kuna. Spomenuta 44 radnika ništa od toga nisu prihvatila te su i dalje u radnom odnosu. Vode se kao
neraspoređeni i oslobođeni su obveze dolaska
na posao, a Pivovara im
isplaćuje minimalnu plaću u iznosu od 3290 kuna
bruto. No, kako kaže direktorica, poslovodstvo
tvrtke više ne može dopustiti da takvo ponašanje
ugrožava rad ostalih 200
zaposlenika i dovodi u pitanje poslovanje čitave
tvrtke koja će najvjerojatnije poslovnu 2012. godinu zaključiti s pozitivnim
predznakom. Tome u prilog govore službeni poda-
15
www.privredni.hr
Broj 3763, 4. veljače 2013.
( 150.000-180.000 hl Traži se novi model sustava
ISO Forum Croaticum
sadašnja godišnja realizacija
upravljanja
viti se prošlošću
su na području Slavonije i Baranje zastupljeni s oko 40 posto.
m visokokvalitetnih proizvoda u Osječkoj pivovari žele ostvariti
Mnogi direktori i menadžeri uvode sustave
kvalitete samo zato da
bi ih imali kao formalnu referencu na natječajima, jer su certifikati
kvalitete postali gotovo obvezni za dobivanje
poslova. Pri tome se proces uvođenja kvalitete tretira kao trošak i nastoji ga
se maksimalno ubrzati pa
direktori nisu svjesni činjenice da standardi kvalitete omogućavaju stvaranje dodane vrijednosti,
istaknuo je auditor sustava kvalitete Nenad Injac
na predavanju ISO Forum Croaticum u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Eksplozivni razvoj
sustava upravljanja ukazao je i na niz poteškoća
vezanih s najčešćim modelima koji povezuju norme ISO 9001, ISO 14001
i OHSAS 18001. Pojava
novih sustava vezanih uz
specifičnosti svake poje-
VRIJEME
CIJENA
€
KVALITETA
dine organizacije ovakav
je model učinila upitnim,
a time je stvoreno mnogo
dodatnih problema. Nasuprot tome, Injac nudi
sasvim drukčiji pristup i
praktičnu realizaciju integriranih sustava upravljanja. Principi i organizacija
njegovog modela temelje
se na zahtjevima života i
rada svake organizacije,
nudeći praktična rješenja koja uključuju i novi
oblik dokumentacije. Primjena modernog pristupa integriranim sustavima
upravljanja zahtijeva prije svega promjenu u glavama ljudi, ponajprije na
vrhu organizacije, zaključuje Injac. (D.Ž.)
Otvaranje novih tržišta
Halal certifikat za Beljske sireve
ci za prvih devet mjeseci
prošle godine.
Jedini recept –
kvaliteta proizvoda
Kako saznajemo od Gorana Gagule, rukovoditelja proizvodno-tehničkog sektora, instalirani
kapacitet Osječke pivovare je respektabilnih
500.000 hektolitara, a u
najboljim predratnim godinama godišnje se znalo
realizirati između 400.000
i 450.000 hektolitara.
“Već dugo smo, nažalost, daleko od tih brojki,
a sadašnja godišnja realizacija je između stabilnih
150.000 i 180.000 hektolitara. S jedne je strane
smanjeno ukupno tržište,
a s druge strane je znatno povećan uvoz piva”,
objašnjava Gagula dodajući kako na hrvatskoj
razini Osječka pivovara
zauzima oko pet posto pivarskog tržišta, dok su na
području Slavonije i Baranje zastupljeni s oko 40
posto. Neznatne količine
piva se izvoze u Mađarsku i Švedsku i to ne kao
robna marka nego isključivo kao Osječko pivo, te
im je to odlična referenca za buduće izvozne projekte.
Veliki dio marketinških sredstava preusmjerili su u tehnologiju i razvoj
novih proizvoda. Svoja
ambiciozna nastojanja temelje i na najstarijoj hr-
Male količine
piva izvoze se
u Mađarsku i
Švedsku i to ne
kao robna marka
nego isključivo kao
Osječko pivo
vatskoj pivarskoj tradiciji
koja je u Osijeku utemeljena 1697. godine.
“Dugoročno, potrošače ne možete potkupljivati. Jedini recept za uspjeh
i stabilnost proizvoda na
tržištu je njegova kvaliteta. Mi nemamo financijske snage kao neke
multinacionalne pivarske
kompanije da potrošače dobivamo reklamom,
nego se možemo osloniti jedino na kvalitetu našeg piva. Zbog utrke za
superprofitom neki su posegnuli za nekakvim skraćenim i ubrzanim procesima proizvodnje piva koji
nemaju veze s autohtonim načinom proizvodnje. Mi smo ponosni na
svoju tradiciju i zato od
toga ne odustajemo. Uz
odličnu vodu koju crpimo
iz naših arteških bunara sa 90 metara dubine, u
proizvodnji koristimo vrhunski slad stabilne kvalitete, kao i ječam i hmelj,
te ostale potrebne sirovine. Takvim pristupom u
proizvodnji vjerujem da
ćemo uskoro znatno podići iskorištenost svojih kapaciteta”, optimistički zaključuje Gagula.
Kompaniji Belje u siječnju je dodijeljen certifikat halal kvalitete
za seriju ABC sireva, te
za polutvrde sireve Baranjac, Gauda i Edamer kao i svježe sireve.
Objašnjavajući ovu odluku, Aldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete,
istaknuo je potrebu sinkroniziranih
aktivnosti
svih gospodarskih subjekata kako bi se značajnije uključili u tokove ovog
rastućeg tržišta u svijetu. Halal certifikat Belju
je uručio Mirza ef. Delić, glavni imam osječko-vinkovački.
“Belje je proteklih
godina u cilju unapređenja kvalitete poslovanja implementiralo sustave ISO9001, ISO
14001, OHSAS 18001,
HACCAP i GlobalGap, a
uručenje Halal certifikata za Belje je važno radi
otvaranja novih ali i učvršćivanja pozicija na našim
postojećim tržištima”, na-
glasio je Davor Bošnjaković, član Uprave Belja.
Halal kvaliteta predstavlja ukupnost karakteristika proizvoda ili usluga koje su u skladu s
islamskim propisima i ispunjavaju atribute kvalitete te su kao takvi dopušteni potrošačima hrane
islamske vjeroispovijesti,
ali su jednako tako dobrodošli i u konzumaciji pripadnika svih ostalih vjerskih skupina.
“Tradicija proizvodnje ABC svježeg krem
sira duža je od 30 godina i
vezana je uz pažljivo birano domaće mlijeko s vla-
Halal kvaliteta
znači ukupnost
karakteristika
proizvoda ili
usluga u skladu s
islamskim propisima
stitih farmi Belja. Brojne
nagrade i priznanja na domaćem i svjetskom tržištu
kontinuirano potvrđuju
kvalitetu cijele linije ABC
svježih krem sireva, a potrošači ga smatraju uvjerljivo najboljim omjerom
kvalitete i cijene”, objasnila je za Privredni vjesnik Ljiljana Vajda
Mlinaček, izvršna direktorica
sektora marketinga i turizma u Belju. (S.S.)
16 PV ANALIZA
Privredni vjesnik
Broj 3763, 4. veljače 2013.
( 118.000 m
( 542.000 m
2
2
prazni uredski prostori u Zagrebu
ukupna površina trgovačkih centara u Zagrebu
Tržište poslovnih nekretnina
Uredi i trgovački centri sve
nedostaje skladišta
Kako bi privukli nove zakupce, vlasnici poslovnih zgrada sve češće nude razne pogodnosti, poput besplatnog opremanja u
zakupa, počeka u plaćanju i fleksibilnijih ugovora
Drago Živković
[email protected]
P
osljedice višegodišnje recesije na
tržištu stambenih
nekretnina uglavnom su
poznate: tisuće neprodanih
stanova i polagani pad cijena. O stanju na tržištu poslovnih nekretnina rjeđe se
govori iako je i ono osjetilo žestinu krize, posebno
kad je riječ o trgovačkim
prostorima. S druge strane,
manjak investicija doveo
Tržište
maloprodajnih
prostora gotovo je
posve zamrlo, pa je
u Zagrebu otvoren
samo jedan novi
trgovački centar
je do usporenog razvoja tržišta logističkih prostora,
unatoč svim prednostima
koje Hrvatska zbog svog
položaja ima.
Stanje na tržištu komercijalnih nekretnina odnedavno redovito prati
udruga Zagreb Research
Forum, čiji su članovi hrvatske ispostave multinacionalnih
nekretninskih
kompanija CBRE, Colliers
International, Jones Lang
LaSalle i Spiller Farmer.
Prema njihovim podacima, u 2012. godini ukupno je na tržište Zagreba,
kao daleko najveće tržište
poslovnih nekretnina u Hrvatskoj, došlo 70.113 četvornih metara novih uredskih prostora. Ta brojka
uključuje Centar Bundek
(15.000 kvadrata), Auto
Hrvatsku (19.840), Sky
Office Tower 1 (17.000),
Merkur Osiguranje (6830),
Green Gold Tower (6021)
te VIP Vrtni put (5421).
Tržište je, međutim, apsorbiralo samo 39.000 kvadrata novih ureda što je,
istina, za 2000 više nego u
2011. godini, ali ipak gotovo upola manje od izgrađenih prostora. Većina novih
zakupa zapravo je rezultat preseljenja u prostore
s nižom cijenom i kraćim
rokom zakupa. Još uvijek
se najviše traže mali (50100 četvornih metara) i
srednje veliki uredski prostori (150-350 kvadrata),
premda su u Colliersu uočili i porast interesa za velike prostore između 700 i
1500 kvadrata.
Raste nepopunjenost
U 2012. godini u Zagrebu je na tržištu bilo ukupno oko 785.000 četvornih
metara uredskih prostora za
najam, a još 300.000 kvadrata je u vlasništvu korisnika prostora, prema podacima Colliersa. Najbolji
uredi A kategorije čine 56
posto ponude, B kategorija čini 20 posto, a B+ preostalih 24 posto uredskih
prostora.
U 2013. godini očekuje
se dovršetak novih 100.645
m2 uredskih prostora, većinom A kategorije, što će
ukupni uredski prostor u
Zagrebu povećati na gotovo 890.000 kvadrata. Značajne poslovne građevine
čiji se završetak očekuje
ove godine su Sky Office
Tower 2 (20.000 kvadrata), Poslovni centar Adris
(10.791), Vrbani poslovna
zgrada (10.800) te Business Building One (12.725).
U 2013. očekuju se pozitivni učinci ulaska u EU, kao
i nastavak trenda odmicanja od investicija u uredski
i maloprodajni prostor prema investicijama u hotelsko-ugostiteljski sektor.
Stagnacija gospodarstva, uz istovremenu izgradnju novih poslovnih
zgrada, dovela je, sasvim
očekivano, do rasta stope nepopunjenosti na 15,5
posto, što znači da je u Zagrebu krajem 2012. zjapilo
prazno 118.000 četvornih
metara uredskog prostora, što je otprilike tri zgrade veličine Sky Officea. S
obzirom na loše prognoze
za ovu godinu, Zagreb Research Forum očekuje rast
stope nepopunjenosti s do-
laskom novih poslovnih
zgrada na tržište.
Fleksibilniji ugovori
Sve se to, naravno, odražava i na cijenu zakupa uredskih prostora. Iako najkvalitetniji uredski prostori A
kategorije drže cijenu od 15
eura mjesečno po kvadratnom metru, oni lošiji gube
bitku, pa se njihova cijena kreće između devet i 11
eura, s tendencijom pada.
Kako bi privukli nove zakupce, vlasnici poslovnih
zgrada sve češće nude razne pogodnosti, poput besplatnog opremanja ureda
zakupcima većih prostora,
popusta za prvu godinu zakupa, počeka u plaćanju i
fleksibilnijih ugovora.
Najveća pojedinačna
transakcija na hrvatskom tr-
žištu poslovnih nekretnina
u 2012. bilo je preuzimanje
splitskog hotela Le Meridien Lav, koji je na ime dugova preuzela Hypo Alpe
Adria banka. Vrijednost hotela procjenjuje se na između 70 i 90 milijuna eura.
Druga značajnija transakcija dogodila se potkraj godine, kada je američki investicijski fond W.P. Carey
potpisao s Agrokorom ugovor o kupnji i povratnom
najmu osam hipermarketa
i supermarketa za ukupno
34,6 milijuna eura. Godišnji
prinosi na investicije u maloprodajne i uredske nekretnine vrte se između osam i
8,5 posto, a banke u financiranju novih projekata sudjeluju sa 60 do 70 posto, dok
se od investitora traži udjel
između 30 i 40 posto.
Tržište maloprodajnih
prostora gotovo je posve
zamrlo. U 2012. u Zagrebu
je otvoren samo jedan novi
trgovački centar, City Centar East, površine 50.000
četvornih metara, investicija austrijske Kaufmann
grupe vrijedna 135 milijuna eura. Ukupna površina
Tek petina
raspoloživih skladišta
izgrađena je u
zadnjih pet godina
trgovačkih centara u Zagrebu tako je dostigla 542.000
četvornih metara. Najaktivniji zakupci na tržištu su
H&M, Inditex Grupa, New
Yorker, C&A i Sportina.
Novi igrač na tržištu malo-
17
www.privredni.hr
Broj 3763, 4. veljače 2013.
( 5 eura po m
Vedrana Likan, direktorica Colliers Internationala Hrvatska
2
cijena zakupa novih skladišta
e prazniji,
Zaboravili smo
se pobrinuti za
investitore
ureda zakupcima većih prostora, popusta za prvu godinu
Hrvatska - ulaganja u nekretnine 2006.-2012.
400
302,4
300
365,1
350
250
Mi u ovom trenutku, na žalost, ne možemo
konkurirati Mađarskoj, Slovačkoj ili Poljskoj sa svojim
investicijskim poticajima
73,8
50
0
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
154,9
100
94,6
151,8
150
177,5
200
2012.
Uredski prostor u Zagrebu 2012.
900.000
800.000
700.000
Postojeći
Novoizgrađeni
600.000
500.000
400.000
300.000
200.000
100.000
0
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
Izvor: Colliers International, Croatia, Zagreb
prodaje robe široke potrošnje je B-Hyper, koji je svoju prvu trgovinu otvorio u
varaždinskom centru Lumini, a najavljuje i širenje
po drugim dijelovima Hrvatske.
Točka zasićenja
Cijena zakupa prostora u
trgovačkim centrima u Zagrebu lagano pada, pa je
do kraja 2012. smanjena na
10 eura po kvadratu u prosjeku. Ipak, lokali na najboljim mjestima plaćaju se
i 25 eura po kvadratu, a u
središtu grada i do 75 eura.
U 2013. godini planirano je
14.000 kvadrata novih trgovačkih prostora, a glavnina
će biti u jedinom planiranom
novom trgovačkom centru
Point u naselju Vrbani. Očekuje se i početak izgradnje
Ikeine robne kuće na istočnom ulazu u Zagreb, vrijedne oko 300 milijuna eura.
Točka zasićenja u Zagrebu će, procjenjuje Colliers,
time biti dostignuta, pa se
dugoročno očekuje smanjenje cijena zakupa u trgovačkim centrima. Do 2014. planira se izgradnja i nekoliko
manjih trgovačkih centara
u drugim gradovima Hrvatske: Rijeci, Splitu, Poreču i
Slavonskom Brodu.
Na tržištu industrijskih
nekretnina
najznačajnija
je investicija bio logistički
park Immorent Jastrebarsko,
čijim je završetkom prve
faze šire područje Zagreba
dobilo novih 13.000 četvornih metara skladišnog prostora. Ukupno je sada na tržištu oko 760.000 četvornih
metara, od čega je 30 po-
sto u vlasništvu korisnika, a
50 posto je izgrađeno prije
1990. godine. Tek petina raspoloživih skladišta (142.000
kvadrata) izgrađena je u zadnjih pet godina. Potražnja
još uvijek nadmašuje ponudu, a najveći generator potražnje je sektor maloprodaje. Stopa nepopunjenosti
skladišnih prostora je na stabilnih 10 posto, od čega je
oko 21.000 kvadrata skladišta A kategorije (Zagrebački logistički park i Immorent
Jastrebarsko). Cijena zakupa je također stabilna na oko
pet eura po kvadratu za nova
skladišta, odnosno tri do 4,5
eura za starija skladišta. U
2013. za sada se ne najavljuju neki veći logistički i skladišni projekti, pa se očekuje da će cijena zakupa ostati
na dostignutoj razini.
C
olliers International Hrvatska član
je Zagreb Research Foruma, koji redovito
objavljuje izvješća o stanju
na tržištu poslovnih nekretnina. Direktorica Colliersa Vedrana Likan vjeruje da će nakon niza loših
godina ovo ipak biti godina početka kakvog-takvog
oporavka tržišta.
Na tržištu uredskih prostora prošla je godina bila
zanimljiva. Što očekujete
u ovoj?
- Najvažnije promjene tijekom 2012. bile su u cijenama najma i veličini uredskih prostora koje koriste
pojedini najmoprimci. Sažimanje poslovanja zbog recesije dovelo je i do smanjivanja poslovnog prostora
većine gospodarskih subjekata, pa je došlo do novih
Javna uprava je
suodgovorna za
razvoj biznisa, samo
što neke zemlje puno
bolje reagiraju na tu
činjenicu
pregovora o postojećim
uredskim prostorima i novih uvjeta u zakupu uredskih prostora. U 2013. godinu ulazimo s optimizmom
vezanim za ulazak Hrvatske u EU, jer očekujemo
rast sigurnosti i atraktivnosti našeg tržišta za strane
poslovne subjekte, kao i za
strane investitore. No, treba biti realan i uspoređivati
se sa zemljama u okruženju
koje su već prošle te procese. Istovremeno u 2013. na
tržište dolaze i novi uredski
kvadrati, koji će povećati
količinu raspoloživog prostora, a time i nepopunjenost. Ono što se dogodilo
u zadnjih godinu dana i što
očekujemo da će se nastaviti jest povećavanje razlike u
cijeni za prostore A kategorije i B kategorije.
Na tržištu logističkih i
skladišnih
nekretnina
puno se najavljivalo, ali
malo ostvarilo. Zašto je
tome tako?
- Hrvatska sa svojim povoljnim geostrateškim položajem i vrlo dobrom infrastrukturom,
posebno
cestovnom, zaista ima velike logističke potencijale. Ali, nije to jedini preduvjet za investicijski ciklus
u logistiku i industrijske
nekretnine. Boljka nam je
još uvijek vrlo visoka cijena zemljišta i izrazito visoki nameti za projekte logističke i skladišne namjene.
Mi u ovom trenutku, na žalost, ne možemo konkurirati Mađarskoj, Slovačkoj ili
Poljskoj sa svojim investicijskim poticajima, tako da,
ako ne dođe do nekih većih
promjena, očekujem da će
Hrvatska u odnosu na zemlje u okruženju i dalje biti
manje ulagački atraktivna
za logističke centre. Što to
u praksi znači? Cijena kvadrata skladišnog prostora u
Mađarskoj, Poljskoj ili Slovačkoj za zakupca koji uzima između 5000 i 10.000
kvadrata kreće se od dva
do tri eura po kvadratu, a
u Hrvatskoj od šest do sedam eura.
Što bi država mogla učiniti da postanemo konkurentnije tržište poslovnih
nekretnina?
- Uloga države je izrazito značajna. Javna uprava
je suodgovorna za razvoj
biznisa, samo što neke zemlje i neke politike puno
bolje reagiraju na tu činjenicu i bave se osmišljavanjem prilagođenih paketa i
poticaja za svakog pojedinog investitora. Mi smo se
zaboravili na taj način pobrinuti za investitore koji
su nam već bili na vratima.
Oni su u međuvremenu odlučili otići negdje drugdje,
gdje su procesi, odluke i
ponuđeni paketi poticaja
kvalitetniji i čitav sustav je
reaktivniji. Mi u 2013. i nadalje moramo privući neke
nove investitore, možda
potaknuti i neke druge industrije da promatraju Hrvatsku kao svoju sljedeću
destinaciju. (D.Ž.)
18 aktualno
Privredni vjesnik
Broj 3763, 4. veljače 2013.
U ovom broju donosimo prijedloge nagodbi za Vjesnik, Konstruktor inženjering i Dalekovod
Predstečajne nagodbe
Predstečajna nagodba ključno je oružje u borbi Vlade protiv nelikvidnosti. Iako se o predstečajnoj nagodbi puno
govori u javnosti i dokumenti su javno dostupni, njeni detalji uglavnom ostaju nepoznati. Stoga će Privredni vjesnik
u sljedećim brojevima odvojiti prostor za konkretne primjere predstečajnih nagodbi, s naglaskom na većim tvrtkama
Vjesnik d.d.
Konstruktor
inženjering d.d.
Dalekovod d.d.
Temeljni kapital:
106.168.300 kn
Temeljni kapital:
20.000.000 kn
Temeljni kapital:
286.726.000 kn
Broj zaposlenih:
360
Broj zaposlenih:
1121
Broj zaposlenih:
760
Prijedlog podnesen:
30. listopada 2012.
Prijedlog podnesen:
9. studenog 2012.
Prijedlog podnesen:
3. prosinca 2012.
Postupak otvoren:
24. siječnja 2013.
Postupak otvoren:
28. siječnja 2013.
Postupak otvoren:
20. prosinca 2012.
Ukupne obveze:
128.584.233,56 kn
Ukupne obveze:
1.012.709.315,31 kn
Ukupne obveze:
1.568.667.312 kn
Ukupna potraživanja: 17.342.144,98 kn
Ukupna potraživanja: 164.247.905,83 kn
Ukupna potraživanja: 200.600.000 kn
Manjak likvidnih
sredstava:
98.260.217,97 kn
Manjak likvidnih
sredstava:
652.131.000 kn
Manjak likvidnih
sredstava:
160.700.000 kn
Račun dobiti i
gubitka:
2011. (- 25.483.705 kn)
Račun dobiti i
gubitka:
2011. (- 345.770.000 kn)
Račun dobiti i
gubitka:
2011. (- 277.300.000 kn)
Vlasnička struktura
prije nagodbe:
40,12% Hrvatski zavod za
mirovinsko osiguranje
Vlasnička struktura
prije nagodbe:
50,23% Veho d.o.o.
2012. (- 63.878.659 kn)
24,49% Fond hrvatskih branitelja
1,7% Željko Žderić
13,41% ostali
32,46% Republika Hrvatska
24,86% Hrvatski zavod za
mirovinsko osiguranje
15,18% Fond hrvatskih branitelja
8,66%AUDIO
8,84%ostali
Ponuda vjerovnicima:
Obveze prema Ministarstvu financija, državnim institucijama i
javnim poduzećima pretvaraju se u temeljni kapital u iznosu
od 65.135.049 kuna, pa temeljni kapital na dan 31. prosinca
2012. iznosi 171.302.800 kuna. Ostalim vjerovnicima predlaže se isplata 30 posto neosiguranih tražbina (7,2 milijuna od
24 milijuna kuna) u roku od četiri godine, što je minimum koji
propisuje Zakon o predstečajnoj nagodbi. Tako bi u 2013. godini Vjesnik iskazao dodatni prihod od 17,7 milijuna kuna na
ime otpisa dugova dobavljača, pa bi uz planirani rast prihoda
od 34,7 posto na inozemnom tržištu, otpuštanje 107 radnika
i smanjenje plaća za 15 posto, gubitak smanjio na 1,65 milijuna kuna. U četverogodišnjem razdoblju planiran je postupni
rast dobiti, pa bi ona 2017. iznosila 4,1 milijun kuna.
11,48% Fodi d.o.o.
10,21% Fossa d.o.o.
21,98% Republika Hrvatska
Vlasnička struktura
nakon nagodbe:
2012. (- 178.838.000 kn)
do 31. listopada
26,39% ostali
Vlasnička struktura
nakon nagodbe:
36,77% Porezna uprava i
državna poduzeća
62,95% Dobavljači
0,27% Postojeći dioničari
Ponuda vjerovnicima:
Država, jedinice lokalne samouprave i državna poduzeća:
konverzija 80 posto duga u temeljni kapital, ostatak duga otplata na osam godina, uz poček od jedne godine i otpis 100
posto kamata.
Banke i ostale financijske institucije:
konverzija 60 posto duga u temeljni kapital ili mezzanin aranžman, ostatak duga otplata na 12 godina, uz poček od dvije
godine i otpis 100 posto kamata.
Ostali dobavljači: konverzija 60 posto duga u temeljni kapital, ostatak duga otplata na osam godina, uz poček od jedne
godine i otpis 100 posto kamata.
• prodaja neposlovne imovine (Nama Remiza, Remont i Pogon Velika Gorica) u korist banaka u razdoblju od dvije godine, subordinacija duga u prosjeku od 60 posto, reprogram ostatka duga na 12 godina, uz dvije godine počeka
• prolongiranje svih činidbenih garancija
• otpis 50 posto avansnih garancija
• priznavanje i naplata dodatnih zahtjeva prema Hrvatskim
cestama, Hrvatskim autocestama i KBC-u Rebro
• uz podršku države i banaka finalizacija pregovora oko priznavanja i naplate dodatnih zahtjeva prema investitoru u
Kataru
Nakon restrukturiranja dug bi se smanjio na iznos između
224 i 280 milijuna kuna.
2012. (- 373.900.000 kn)
do 30. rujna
Ponuda vjerovnicima:
Financijski leasing - otpis kamata, jednokratna isplata 30
posto glavnice.
Banke s hipotekama - otpis kamata, konverzija 40 posto
duga u mezzanin (hibrid duga i vlasničkog kapitala), ostatak
duga dugoročno refinancirati, uz izdavanje novih garancija.
Banke bez hipoteka - otpis kamata, konverzija 55 posto glavnice u u mezzanin, ostatak refinancirati u sindicirani dug.
Garancije i sudužništva - prolongiranje svih garancija i otpuštanje sudužništva za Sky Office.
Komercijalni zapisi - otpis kamata, konverzija 60 posto glavnice u mezzanin, konverzija ostatka duga u temeljni kapital.
Dobavljači s potraživanjima iznad 500.000 kn - otpis kamata, konverzija 30 posto duga u kapital, isplata 20 posto duga,
za ostatak reprogram na tri godine bez kamata uz poček od
šest mjeseci, mogućnost prijevremenog otkupa uz diskont.
Dobavljači s potraživanjima ispod 500.000 kn - otpis kamata, reprogram duga na tri godine bez kamata uz poček od šest
mjeseci, mogućnost prijevremenog otkupa uz diskont.
Država - otpis kamata, konverzija 30 posto duga u kapital,
isplata 20 posto duga, za ostatak reprogram na tri godine.
19
www.privredni.hr
Broj 3763, 4. veljače 2013.
( 10 koncentracija ( više od 300 koncentracija
u 2011. AZTN ocijenio dopuštenim
odobrio EK u istom razdoblju
Forenzika prima
Strogo kontrolirani dogovori
Sudionici kartela mogu se kazniti i kaznom do 10 posto od ukupnog prihoda. A ako je riječ o postupcima javne
nabave, od 1. siječnja ove godine prema Kaznenom zakonu previđena je i kazna zatvora do 10 godina
E
uropska je komisija u studenome
2011. oštro kaznila Unilever i P&G za
kartelizaciju na šest tržišta zbog dogovaranja cijene deterdženta. P&G
kao proizvođač Ariela kažnjen je sa 211 milijuna,
a Unilever sa 104 milijuna eura. Henkel, proizvođač Persila, pak, nije kažnjen s obzirom na to da
je iz Henkela stigla dojava EK-u. Kartel LG-a,
Philipsa, Samsunga Panasonica, Toshibe, MTPDa i Tehnicolora EK je kaznio sa 1,47 milijardi eura
jer su ti proizvođači fiksirali cijene televizora s
katodnim cijevima u dva
kartela koji su trajali od
kraja 90-ih godina. Prijavila ih je tajvanska tvrtka
Chunghwa Picture Tubes
koja je time izbjegla kaznu.
Kartelizacija kriminalna djelatnost
Iako se te kazne hrvatskom tržištu čine nezamislivima, naši poduzetnici moraju biti svjesni da
će pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji poslovati na strogo kontroliranom tržištu, na kojem
će temeljno načelo konkurentnosti biti kvaliteta
i realna financijska protuvrijednost ponuđenih
roba i usluga, ističe se,
među ostalim u analizi
Forenzike Prime o kartelima. Neovlašteno dogovaranje, dobivanje poslova uz namještanje cijena
će se kontrolirati i žestoko kažnjavati.
Kartelizacija odnosno
uspostavljanje
kartela,
nezakonitih sporazuma
između tvrtki o podjeli tržišta i fiksiranju cijena roba i usluga, je krimi-
nalna djelatnost koja za
posljedicu ima smanjenje
konkurentnosti i izbora za
krajnje korisnike proizvoda i usluga. Poduzetnici
odustaju od tržišnog natjecanja pa tako ne nude
potrošačima inovacije i
nove vrijednosti, a cijene
proizvoda i usluga zbog
nepostojanja konkurencije ostaju visoke. Karteli tako koriste isključivo
njihovim članovima, prije
svega onima koji su loši i
nekonkurentni i koji uži-
Kartele je u
Hrvatskoj moguće
dokazati i
retroaktivno
vaju zaštitu, lišeni svake
brige o zakonitostima tržišta. Srećom, kartelizacija je jaka onoliko koliko je jaka njena najslabija
karika. U takvom lancu
uvijek ima dovoljno sudionika koji će, nezadovoljni svojim beneficijama ili
zbog nekih drugih razloga, prokazati svoje dotadašnje partnere kako bi
imali bolju vlastitu poziciju pred zakonom. Također valja imati na umu da
je kartele moguće dokazati i retroaktivno kazniti godinama nakon njihova počinjenja.
Inače, karteli su prisutni u svim sektorima, ali
su najčešći i najštetniji u
slučaju srodnih proizvoda
i usluga, pogotovo kad je
riječ o srodnim proizvodima nužnim za svakodnevni život te na tržištima
s malim brojem konkurenata.
Premda se u Hrvatskoj dogovaranje o cijenama između konkurenata još uvijek ne smatra
Rezultati AZTN-a
Zabrana zloporabe vladajućeg položaja
•otvoreno je 419 predmeta iz područja tržišnog natjecanja i državnih potpora
•riješeno je ukupno 390 predmeta, 294 iz područja
tržišnog natjecanja, 96 iz područja državnih potpora
•donesene su četiri odluke o odobrenju državnih potpora koje su se odnosile na programe restrukturiranja
hrvatskih brodogradilišta, u kojima je odobren ukupan
iznos od 16,370 milijardi kuna
•u usporedbi sa 240 riješenih predmeta u 2009. i 323
riješena predmeta u 2010., u 2011. AZTN je riješio ukupno 390 predmeta iz svoje nadležnosti
Valja naglasiti da postojanje vladajućeg položaja na nekom tržištu nije zabranjeno, nego je zabranjena zloporaba tog položaja. Podsjetimo, u postupku protiv Adris Grupe, odnosno TDR-a, AZTN je 16. lipnja 2011. utvrdio kako
je ta tvrtka zlorabila vladajući položaj na tržištu u razdoblju od 15. kolovoza 2004. do 31. prosinca 2010. Povreda
pravila zaštite tržišnog natjecanja očitovala se u svojevrsnom prisiljavanju kupaca da namiruju svoje potrebe za
cigaretama isključivo preko TDR-a, a kako bi ostvarili pravo na zabranjeni retroaktivni rabat, tzv. rabat vjernosti. Takva praksa dovela je u nepovoljan položaj kupce koji se u
tom razdoblju nisu vezali isključivo za TDR.
neuobičajenim i nedopustivim, a u nizu djelatnosti
ono je čak i zakonski uređeno (pa AZTN u takvim
slučajevima nema ovlasti
spriječiti dogovore), ono
je ipak u svim drugim slučajevima zabranjeno i suprotno Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja.
Pokajnici oslobođeni
kazne
Sudionici kartela mogu
se kazniti i kaznom do 10
posto od ukupnog prihoda. A ako je riječ o postupcima javne nabave,
od 1. siječnja ove godine prema Kaznenom zakonu previđena je i kazna
zatvora do 10 godina. Valja naglasiti da sudionici
kartela mogu postati i pokajnici.
Ako se pokajnik sam
prijavi Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja i razotkrije kartel,
može biti u potpunosti
oslobođen kazne. Ostali sudionici, pak, koji se
žele pokajati nakon njega, također mogu dobiti
smanjenje kazne i do 50
posto. Deset zlatnih od-
govora u detekciji kartelskog udruživanja AZTN
nudi kroz kampanju Ne
kartelima. Riječ je edukativnoj kampanji koju
je AZTN poduzeo kako
bi se javnost osvijestila
o problemu kartelizacije. Kroz 10 zlatnih odgovora, kako su ih nazvali
u AZTN-u, pojašnjavaju što je kartel, kako nastaje i djeluje u praksi,
koje su kazne za udruživanje tvrtki u kartel te
kako AZTN djeluje u slučaju otkrivanja takve vrste udruživanja.
Sveprisutna recesija
odrazila se na broj unaprijed prijavljenih koncentracija u Hrvatskoj, a koji je,
za razliku od EU tržišta, u
padu. Takav je trend pokazatelj smanjenih aktivnosti domaćih poduzetnika,
ali i nesklonosti stranih
kompanija da investiraju u
Hrvatskoj. U 2011. AZTN
je ocijenio dopuštenim 10
koncentracija, dok se ni
jedna nije zabranila. EK
je istodobno odobrio više
od 300 koncentracija, a
nedopuštenom je ocijenio
samo jednu. (V.A.)
20 AKTUALNO
( oko 55 mil kn
Privredni vjesnik
Broj 3763, 4. veljače 2013.
uloženo u bioplinsko postrojenje u Gradecu
( 29 dozvola
bilo potrebno ishoditi za gradnju tog postrojenja
Okoliš i biznis
Svaka investicija je strateška
Najveći gospodarski potencijal za izlazak Hrvatske iz krize trenutačno su poslovi povezani sa zaštitom okoliša,
pokazuje analiza ekoloških stavova i ponašanja građana u Nacionalnom indeksu sreće
Boris Odorčić
[email protected]
O
sim autocesta, u
zadnjih nekoliko
godina nije realizirana nijedna velika investicija. Stoga je, ističe
Darko Lorencin, pomoćnik ministra gospodarstva za investicije, izostao
i gospodarski razvoj te,
među ostalim, rast zapošljavanja. “Hrvatska nije
bila na dobrom ulagačkom
putu, posebice ako se uspoređuje s privatnim sektorom u nekim zemljama
Europske unije”, kaže Lorencin dodavši kako se intenzivno radi na izmjenama i dopunama zakona
čime se ulagačku klimu u
Hrvatskoj nastoji učiniti
blažom i privlačnom za investitore.
Najveći pak gospodarski potencijal za izlazak Hrvatske iz krize
trenutačno su poslovi povezani sa zaštitom okoliša, pokazuje analiza
ekoloških stavova i ponašanja građana u Nacionalnom indeksu sreće, kao i
iskustva gospodarstveni-
ka predstavljena na prošlotjednom okruglom stolu
Kako zaštita okoliša može
pomoći oporavku hrvatskog gospodarstva. Istraživanje, koje su organizirali Allianz i magazin
Banka i koje je provedeno
u Hrvatskoj tijekom listopada i studenog 2012. na
uzorku od 508 osoba, otkriva kako najviše ispitanika smatra da je osiguranje zdravog i kvalitetnog
okoliša zadaća svakog
pojedinca. Tek potom je
to zadatak države, a na
treće mjesto prema odgovornosti za okoliš ispitanici su zajedno smjestili
- tvrtke koje onečišćuju i
udruge za zaštitu okoliša.
Visoki penali
Nadalje, analiza ukazuje na to kako mladi imaju neutralnije stavove po
pitanju ekologije – više
od starijih smatraju kako
stanje okoliša nema nikakav utjecaj na njih
osobno.
Mirela Holy, saborska zastupnica
i bivša ministrica zaštite okoliša,
smatra kako zbog ulaganja
u ovaj sektor, a posebice
u sustav gospodarenja otpadom, valja pojednostaviti administraciju. Složena procedura plodno je tlo
za razvoj korupcije, tvrdi
ona dodavši kako u administraciju treba uvesti kri-
infrastrukture, ukazavši
na odgovornost državnih
i lokalnih vlasti, naročito
u sustavu gospodarenja otpadom. Mirela Holy upozorila je i na to da je zaštita
okoliša veliki gospodarski
potencijal. Međutim, boji
se da Hrvatska nakon ula-
tvrtki predstavljaju poveći trošak. “Međutim,
ako tvrtka bez tog ulaganja nema prolaz na tržištu, onda je to stvar njene
konkurentnosti”, kaže ona
istaknuvši kako se svako
ulaganje u Hrvatsku trenutačno smatra strateškim.
naša je ekološka odgovornost bila izgraditi bioplinsko postrojenje u Gradecu,
u što je uloženo oko 55 milijuna kuna. To je tek prvo
u nizu bioplinskih postrojenja, dakle, bit će ih još”,
napominje on. Također,
Agrokor u Solani Pag na-
ska u Europsku uniju neće
moći poštivati rokove na
koje se obvezala, pa će stoga plaćati visoke penale.
Mirjana Matešić, direktorica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR),
naglašava kako politiku
zaštite okoliša valja provoditi po principu mrkve i batine. Naime, ističe
ona, treba pažljivo stvarati modele koji nagrađuju pojedince i tvrtke koje
se ponašaju
i posluju odgovorno i održivo. K tomu,
napominje, činjenica je kako
ulaganja u zaštitu okoliša svakoj
Dodala je kako iskustva
gospodarstvenika potvrđuju da je gospodarenje
okolišem veliki gospodarski potencijal. No, kaže,
sustav gospodarenja otpadom u nas nije postavljen
na tržišnim principima te
je skup i neučinkovit pa
opterećuje gospodarstvo.
mjerava mazut, kao pogonsko gorivo, postupno
zamijeniti jeftinijom i ekološki prihvatljivijom biomasom, za što je već potpisan ugovor s Hrvatskim
šumama. Najveći pak problem u ovim ulaganjima,
ističe Galić, je birokracija
- za bioplinsko postrojenje
bilo je potrebno prikupiti
29 raznih dozvola.
Ralf
Blomberg,
predsjednik
Uprave
Termoelektrane Plomin
i predstavnik njemačke
tvrtke RWE, istaknuo je
kako zaštita okoliša može
pomoći oporavku hrvatskog gospodarstva ponajprije kroz veća ulaganja u
obnovljive izvore energije te je izrazio čuđenje što
građani više ne koriste solarnu energiju.
Toni Vidan iz Zelene
akcije rekao je kako ekološke udruge nisu unaprijed protiv gospodarskog
razvoja, ali da su građani
i lokalne zajednice izgubili povjerenje u odgovorne institucije i tvrtke koje
potiču razvoj. “Mi podržavamo svako ulaganje
koje je korisno za društvo,
a ne samo za pojedince”,
zaključio je Vidan.
Politiku zaštite
okoliša valja
provoditi po
principu mrkve i
batine, kaže Mirjana
Matešić
terije upravljanja određenim projektima “jer se na
taj način može vidjeti koji
birokrat što i koliko radi”.
Analizirajući
rezultate
istraživanja uočila je kako
građani pokazuju visoku ekološku svijest, ali da
je ne
mogu realizirati zbog
nepostojeće
Biomasa umjesto
mazuta
Jedna od kompanija u Hrvatskoj koja je prepoznala
važnost
ulaganja
u odgovorno i
održivo
poslovanje je Agrokor.
Mislav Galić, član Uprave Agrokora, ističe
kako ovaj koncern,
kojem su primarne djelatnosti proizvodnja i distribucija hrane i pića te
maloprodaja, ima
golemu socijalnu
i ekološku odgovornost prema građanima Hrvatske.
“Kako imamo 39
farmi s oko 350.000
svinja i 20.000 krava,
21
www.privredni.hr
Broj 3763, 4. veljače 2013.
Pogled u svijet
Obrana i korupcija
Pošast
panflacije
dr. Uroš Dujšin
Nemamo
fantomskih vojnika
Kadrovska politika nam je relativno dobra jer nemamo
fantomskih, nepostojećih vojnika i osoba koje prisvajaju
njihove plaće, ističe analitičar Tabak
Boris Odorčić
[email protected]
P
rema Antikorupcijskom indeksu
obrambenog sektora, Hrvatska po riziku
od korupcije u obrambenom sustavu spada u kategoriju C, koja označava
umjereni rizik.
Istraživanjem Transparency Internationala
Valja poraditi na
smanjivanju rizika
od korupcije u
području javnih
nabava
Ujedinjenog Kraljevstva,
koje je dovelo do te procjene, obuhvaćene su 82
zemlje na koje je u 2011.
godini otpalo 94 posto
svjetske vojne potrošnje u
vrijednosti od 1,6 milijardi dolara.
Zemlje su rangirane u šest skupina ovisno
o stupnju rizika od korupcije, počevši od onih
s vrlo niskim (A) do kritičnog rizika (F). Hrvatska je u grupi C zajedno s
još 15 zemalja među kojima i 10 članica NATO-a.
Od zemalja obuhvaćenih
analizom samo Australija i Njemačka imaju vrlo
mali rizik od korupcije,
dok najveći rizik prijeti obrambenim sektorima
u Alžiru, Angoli, Kamerunu, DR Kongu, Egiptu,
Eritreji, Libiji, Siriji i Jemenu.
Po procjeni Transparency Internationala, troškovi korupcije u
obrambenom sektoru na
globalnoj razini iznose najmanje 20 milijardi dolara godišnje. Zanimljivo, upravo je toliki
iznos skupina gospodarski najmoćnijih zemalja svijeta G8 namijenila 2009. za borbu protiv
gladi u svijetu.
Rizik po kategorijama
Istraživanjem je analiziran
pravni okvir i koliko je on
operativan u smanjivanju
pet potencijalnih rizika od
korupcije u obrambenom
sektoru - političkom, financijskom, kadrovskom,
operativnom i u javnoj nabavi. Najmanji prostor za
korupcije kod nas je zabilježen u političkom riziku
gdje je utvrđena razina otpornosti na korupciju od
66 posto.
Kod kadrovske korupcije otpornost sustava iznosi 63 posto. Rizik
od pojavljivanja korupcije je manji od 50 posto
još u sektoru financija,
gdje je otpornost 53 posto. Najveći rizici su kod
vojnih operacija i javne
nabave: u prvom slučaju otpornost na korupciju je svega 45 posto, a u
javnim nabavama još manja i iznosi svega 31 posto. “U ovim područjima
smo pokazali najlošije rezultate. Tako, primjerice,
ističem lošu pravnu regulativu kod offset programa, tj. projekta nabave
oklopnih vozila. Točnije,
puno je sivih zona u suradnji s podizvođačima
koji su uključeni u offset i
to valja ispraviti”, smatra
Zorislav Antun Petrović,
član Upravnog odbora
Transparency Internationala Hrvatska.
Igor Tabak, vojni analitičar, ne čudi se što Hrvatska najbolje stoji po pitanju obrambene politike.
“Donijeli smo strateške
dokumente, ušli u NATO
savez. Također, kadrovska obrambena politika
nam je relativno dobra jer
nemamo fantomskih, nepostojećih vojnika i osoba koje prisvajaju njihove plaće. Dakle, sustav
plaćanja vojske prilično
je jasan. A kako Hrvatska
nema ročne vojske, tako
nema ni mogućnosti potezanja veza zbog promjene mjesta služenja vojnog
roka”, naglašava.
Osvrćući se na loše
rezultate u području javnih nabava, Tabak ističe kako je Ministarstvo
obrane često bilo tehnički
servis, dok su se odluke o
tome što će se i kako nabavljati donosile na višim
razinama. “Tu je bio ogroman prostor za razne igre.
Stoga, veliki obrambeni
poslovi kao što je nabava
kamiona, oklopnih vozila,
brodovlja ili zrakoplova,
kojih je do sada bilo malo,
ali kojih će vjerojatno biti
više, moraju biti primjetno transparentniji”, kaže.
Ipak, pohvalna je činjenica da Hrvatska spada među 30 posto zemalja
koje imaju definirane alate protiv korupcije i kojima ne prijeti opasnost od
urušavanja cijelog sustava zbog njegove prevelike
izloženosti diskrecijskom
odlučivanju i manjku
transparentnosti.
U
bogatim
zemljama
cjenovna inflacija
je i dalje relativno niska,
iako središnje banke marljivo tiskaju novac. No
zato su drugi oblici inflacije na djelu: tu panflaciju (da lijepa li neologizma!) treba prepoznati kao
pošast kojom je postala.
Uzmimo kao primjer inflaciju veličina, pri kojoj
odjeća određene standardne veličine tijekom vremena stalno raste. Economistove procjene ukazuju
na to da je danas prosječna veličina ženskih hlača
u Velikoj Britaniji za četiri palca (oko 10 centimetara) šira u struku nego što
je bila 1970-ih. Drugim riječima, današnja je veličina broj 14 u stvarnosti ono
što se prije označavalo veličinom 18, a vjerojatno je
da je veličina 10 zapravo
veličina 14.
Drgačije veličine,
trend isti
Američke su veličine drugačije, ali je trend uglavnom isti. Izgleda da modne kuće misle da će žene
vjerojatno kupiti robu ako
se uspješno mogu uvući
u manju standardnu veličinu. No kada su tri od
četiri odrasla Amerikanca predebela, a tri od pet
Britanaca imaju previše
kila, tada inflacija veličina smanjuje poticaj ženama da jedu manje. U
međuvremenu je inflacija porcija hrane također
otežala borbu protiv debljine. Pizze se sada prodaju kao obične, velike i
vrlo velike. Starbucksove
kave sada su Tall, Grande, Venti ili (ubrzo) Trenta. “Malo” je, izgleda, postalo zabranjena riječ.
Panflacija iskrivljuje i turistički biznis. Hotel s pet zvjezdica nekada je predstavljao najviši
standard luksuza, no sada
se pojavljuju mjesta sa
šest i sedam zvjezdica jer
si hoteli dodjeljuju infla-
cionirane kategorije kao
marketinški instrument. I
sobe deluxe kategorije su
devalvirane: mnogi hoteli više nemaju standardne
sobe, nego umjesto toga
nude deluxe, luxury i superior luxury ili čak grand
superior luxury. Isto tako
i aviokompanije više ne
govore o ekonomskoj klasi. British Airways umjesto toga nudi World Traveller, Air France opet
Vrijeme je da
svatko stegne
remen i otpočne
borbu protiv
inflacionističke
pošasti
nudi Voyageur, no klasa
Sardine bio bi primjereniji naziv.
Neke druge vrste inflacije imaju ozbiljnije
ekonomske učinke. Jedan
primjer je inflacija ocjena, tj. tendencija da se usporedivim oblicima akademskog učinka tijekom
vremena dodjeljuju sve
viši stupnjevi. U Velikoj
Britaniji je udio učenika najviše A kategorije u
proteklih 25 godina porastao s devet na 27 posto,
iako drugi testovi pokazuju da djeca nisu pametnija
no što su bila. Jedna studija Sveučilišta u Durhamu
pokazala je da je danas
najviša ocjena A ekvivalentna lošoj ocjeni C iz
1980-ih. Na američkim
sveučilištima sada gotovo
45 posto studenata dobiva
najviše ocjene za razliku
od 15 posto u 1960-ima.
Inflacija kao kalodont
Obdarenici se osjećaju
bolje, no to je nepošteno
prema najboljima, čije su
ocjene devalvirane prema
prosječnim studentima. I
poslodavci iskrivljuju tržište rada napuhavanjem
naziva radnih mjesta, što
je u posljednje vrijeme
sve češće jer zvučniji naziv ispada jeftiniji od povećanja plaće. Tvrtke su
prepune šefova i direktora, pa tako običan potrčko
postaje “izvršnim direktorom”. Time tržište rada
postaje netransparentno
jer je teže procijeniti kategorije plaća.
Inflacija svih vrsta devalvira sve ono što zarazi.
Zamagljuje informacije i
mijenja ponašanje nagore.
Karl Otto Pöhl, nekadašnji predsjednik njemačke
Bundesbanke, usporedio
je inflaciju s pastom za
zube: lako ju je istisnuti,
a gotovo nemoguće vratiti natrag. Uobičajeni lijek,
fiskalno stezanje remena,
u slučaju panflacije neće
djelovati. Žene se nikada
neće uvući u svoje stare
haljine ako ne odbace inflaciju veličina. Umjesto
toga, vrijeme je da svatko
(doslovno) stegne remen i
otpočne borbu protiv inflacionističke pošasti.
22 HRVATSKA & REGIJA
*vijesti
Povećan promet na
Sarajevskoj burzi
Na Sarajevskoj burzi lani
je ostvaren promet od
373,5 milijuna konvertibilnih maraka (KM) što
je za 53 posto više nego
u 2011. godini. U prometovanju s vrijednosnim
papirima na tržištu BiH
SASE je sudjelovao sa 60,
a Banjalučka burza sa 40
posto. U sklopu 11.643
transakcije prometovano
je 35,8 milijuna vrijednosnih papira i uspješno je
okončano 11 primarnih
emisija u ukupnom iznosu od 250,6 milijuna KM.
Rudnik Ljubija na
prodaju
Vlada RS-a je prema riječima ministra industrije, energetike i rudarstva
Željka Kovačevića dobila nekoliko ponuda za
kupnju Rudnika željezne
rude Ljubija kod Prijedora, ali odluka o prodaji još
nije donesena. U vlasničkoj strukturi srpski entitet
je 70-postotni vlasnik tog
rudnika, fondovi imaju 20
posto, a mali dioničari 10
posto dionica. Vodeća u
svijetu tvrtka za proizvod-
( 7 mil t CO godišnje
2
apsorbira Hutovo blato (tržišna vrijednost: oko 200 mil Eur)
Sa skupa u Banjoj Luci stručnjaci upozoravaju: ili HE Dubrovnik-2 ili Hutovo i
delta Neretve
Zar umjesto raja stvarno
želite slanu pustinju?
Stručnjaci za zaštitu prirode upozoravaju da bi izgradnja HE Dubrovnik-2 od 152 megavata,
dogovorena između Elektroprivrede RS-a i HEP-a, mogla ugroziti regiju donjeg toka Neretve u
Hercegovini i deltu Neretve u Hrvatskoj te zemljište pretvoriti u slanu pustinju
Zdravko Latal
[email protected]
U
nju čelika i u rudarstvu
ArcelorMittal koja je od
2004. godine vlasnik Rudnika Omarska, jednog od
prijedorskih rudnika željezne rude iz predratnog
sustava, ponudila je da od
vlade RS-a kupi njeno vlasništvo u Rudniku Ljubija.
Potrošačka košarica
1854 KM
Potrošačka košarica u srpskom entitetu lanjskoga je
prosinca, prema podacima Saveza sindikata RSa, iznosila 1854 KM, dok
je prosječna plaća bila 818
KM. Najviše novca obitelji su u prosincu izdvajale za kupnju prehrambenih artikala - 695,15 KM,
dok se za režijske troškove trošilo 560,30 KM.
Najmanje novca odlazilo
je za obrazovanje i kulturu (80,25 KM) te za higijenu i zdravstvo (76 KM).
Najniže prosječne plaće
od 544 KM imali su zaposleni u ugostiteljstvu.
Privredni vjesnik
Broj 3763, 4. veljače 2013.
organizaciji
World Wildlife
Funda (WWF),
svjetske nevladine organizacije za zaštitu prirode,
krajem prošle godine održan je u Banjoj Luci simpozij eksperata iz Makedonije, Kosova, Albanije,
Crne Gore, Srbije, BiH,
Hrvatske i Slovenije posvećen zaštiti 75 parkova Dinarskog luka. Nešto
kasnije WWF je pokrenuo kampanju za očuvanje
parka prirode Hutovo blato. Javnost je upozorena da
su sve izraženiji negativni
utjecaji čovjeka na ekosustav Hutovog blata, što se
ogleda u promjeni prirodnog vodnog režima zbog
nepostojanja adekvatne zaštite močvara i jezera. Hutovo je zbog svojih prirodnih vrijednosti i velikog
bogatstva životinjskog i
biljnog svijeta uvršteno u
registar močvarnih staništa
međunarodne važnosti po
metodologiji Ramsarske
konvencije. Ovaj lokalitet
je, kako tvrdi WWF, srce
života donjeg toka Neretve i delte Neretve, bez obzira na državne ili općin-
ske granice, jer obiluje sa
44 vrste riba od kojih devet endemskih, i stanište
je više od 250 vrsta ptica.
Međunarodna asocijacija
WWF na temelju istraživanja ustvrdila je da jezera konstantno presušuju, a
močvarna staništa zarastaju, zbog čega se već godinama smanjuje životinjski
svijet u Hutovu. Zapravo, ovom prirodnom raritetu prijeti nestanak u narednih 30 godina ukoliko
društvena zajednica kvalitetno ne promijeni odnos
prema ovom prirodnom
bogatstvu.
Močvara čuva od
efekta staklenika
Uz sve rečeno, WWF je
naglasio da je Hutovo
blato iznimno važno za
skladištenje ugljika, dakle i smanjenje utjecaja
na klimatske promjene, a
po jednoj gruboj procjeni
ovaj park prirode sprečava ispuštanje sedam milijuna tona CO2 godišnje,
što ima tržišnu vrijednost
od oko 200 milijuna eura.
Za sastanak WWF-a u
Banjoj Luci čini se da nisu
čule vlasti u srpskom entitetu i menadžment Elektroprivrede RS-a, ali ni
vlast u Hrvatskoj i menadžment HEP-a, jer bi u suprotnom razmišljali hoće
li revidirati potpisani dogovor o zajedničkoj izgradnji HE Dubrovnik-2,
investiciji vrijednoj 170
milijuna eura koja bi prema tvrdnjama brojnih
stručnjaka - izrazito plod-
ra, upućena državnim i entitetskim vlastima. Gradnja HE Dubrovnik-2, kao
i gradnja HE Nevesinje, te
planirano probijanje tunela dugog približno 16 kilometara kojim će se reducirati oko dvije milijarde
kubika vode godišnje iz
sliva Neretve, uzrokovat
Da je izgradnja
HE Dubrovnik-2
pogubna, znalo se
još 1960-ih: tad
se od tog projekta
odustalo kako ne bi
došlo do prirodne
katastrofe
no zemljište donjeg toka
Neretve pretvorila u slanu
pustinju. Neretvanska Kalifornija s dvjema žetvama
i brojnim planovima daljnjeg razvoja poljoprivredne proizvodnje i ribarstva,
zasnovanim upravo na
bogatstvu voda i pogodnim klimatskim uvjetima,
bila bi ugrožena i uništena
zbog jedne hidrocentrale
od 152 megavata. Mediji u Sarajevu u više su navrata prenosili upozorenja
stručnjaka, ali i političa-
će smanjenje vodoopskrbe
u donjem toku Neretve i
prodor slane morske vode
duboko u korito rijeke, što
će se negativno odraziti na
plodnost zemljišta.
Hitno spriječiti štetu
Stjepan Krešić, zastupnik
Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, zatražio je hitno reagiranje
Vijeća ministara BiH kako
bi se spriječile radnje koje
će nanijeti velike štete stanovništvu u donjem toku
Neretve u Hercegovini i
Hrvatskoj. Kako će pet kilometara tunela biti na teritoriju Općine Ravno, Vijeće ministara nadležno je
odobriti ili osporiti te radove. Da je izgradnja HE
Dubrovnik-2 bila pogubna, znalo se još šezdesetih godina prošlog stoljeća, kaže Krešić, kada se
od tog projekta odustalo
kako ne bi došlo do prirodne katastrofe u donjem
toku Neretve, u južnoj
Hercegovini i Hrvatskoj.
Umjesto HE Dubrovnik-2, kao kompromisno rješenje 1971. godine prihvaćena je izgradnja
HE Čapljina i HE Trebinje, čime je osigurano da
se uspostavljanjem kružnog sistema kolanja vode
s područja gornjih horizonata rijeke Trebišnjice
kroz Popovo polje djelomice vrate u korito Neretve. Istini za volju, investitori tvrde da njihove
studije negiraju optužbe o
ugroženosti prirodnih vrijednosti donjeg toka Neretve, Hutova blata i delte Neretve, ali bi sumnje i
tvrdnje morale biti javno
suprotstavljene, a svaka i
najmanja neizvjesnost otklonjena.
23
www.privredni.hr
Broj 3763, 4. veljače 2013.
( 4 mlrd €
( 1 mlrd €
potrebne za sanaciju banaka
*vijesti
cijena saniranih banaka
SLOVENSKA KRIZA
Gospodarstvo u jarmu
političke blokade
Slovenija gotovo da je prokockala cijelu prošlu godinu dvojeći o tome u kakav papir zamotati
dokapitalizaciju dviju vodećih domaćih banaka, a da se ne isprovocira kontrolne mehanizme EU-a
Franjo Kiseljak
[email protected]
P
retjeranu slovensku samodopadnost,
posebno
iskazanu u izreci Janeza
Janše još za vrijeme prvog mandata (Slovenija
postaje svjetionikom Europe!) ovih dana pokušao
je hladiti Branko Žibret,
stručnjak s međunarodnim iskustvom koji, kao
partner znane savjetodavne tvrtke A.T. Kearney,
vodi i usmjerava njenu
djelatnost u Jugoistočnoj
Europi. Na pitanje kako
u inozemstvu gledaju na
događaje u Sloveniji, Ži-
Strane banke
zavrću slavine, a
domaće ližu rane
starih promašaja
bret je bez oklijevanja rekao da Slovenija zanima
Europu i svijet samo kao
potencijalna točka nestabilnosti. “Baš njih briga
za opći razvoj i blagostanje u Sloveniji. Znaju da
se ne znamo dogovoriti o
vlastitom razvojnom konceptu te da ne znamo što
želimo i kamo idemo”,
odbrusio je Žibret.
Hitni poslovi na
čekanju
Slovensko gospodarstvo
ima razloga biti zabrinuto zbog najnovije političke blokade. Nagrnulo je
mnogo hitnih poslova, a
blokada ih usporava. Članice eurozone su neobično brzo reagirale na krizu
u bankarstvu. Sloveni-
ja gotovo da je prokockala cijelu prošlu godinu
dvojeći o tome u kakav
papir zamotati dokapitalizaciju dviju vodećih
domaćih banaka, a da se
ne isprovocira kontrolne
mehanizme EU-a na pokazivanje žutog kartona
zbog nedopuštene državne pomoći. Domaće banke čekaju da se tek aktivira mehanizme čišćenja
kontaminiranih potraživanja, a banke u stranom
vlasništvu još na početku
krize prilagodile su se novim okolnostima tako što
su znatno zavrnule kreditne slavine. Opseg kreditiranja smanjile su SKB
za trećinu, UniCredit za
polovinu, a Hypo čak za
dvije trećine. Austrijska
središnja banka nedavno
je ediktom odredila poslovnicama u inozemstvu
da se u lokalnom kreditiranju imaju strogo držati količnika LTD (Loar
to Deposit rate) – 110! U
suštini to znači da mogu
kreditirati onoliko koliko
na lokalnom tržištu prikupe depozita. Gospodarstvu treba svježi novac. A
njega nema. Strane banke zavrću slavine, a domaće ližu rane starih promašaja.
Na tom delikatnom
razvojnom raskršću politika se upustila u “blokadu prometa”. Tko će,
kada i kako raspetljati nemale dvojbe o tome tko
bi trebao upravljati lošim
potraživanjima nakon što
se zamijene za obveznice s državnim jamstvom i
prenesu na tzv. lošu banku. U javnosti se tek rasplamsavaju polemike o
smislu sanacije – treba
li u banke ulupati četiri
milijarde eura, a onda ih
prodati za milijardu eura,
jer sve računice pokazuju da i sanirane slovenske
banke ne vrijede mnogo
više od tog iznosa. Branko Žibret oštro se usprotivio vladi koja ustrajava
na tome da se upravljanje
lošim potraživanjima prenese na središnju državnu administraciju. “To je
opasno i pogubno rješenje”, rekao je Žibret, dokazujući da banke imaju
uhodane službe za upravljanje lošim potraživanjima, a da državnoj administraciji treba najmanje
godinu dana da uđe u sve
pojedinosti spornih plasmana.
Cinizam Janeza Janše
Neću dati ostavku - rekao je i ponovio Janez Janša, predsjednik slovenske vlade kojoj se parlamentarna većina
počela krhati povratkom predsjednika Državnog zbora
Gregora Viranta u zastupničke klupe te demisijom dvaju
ministara iz redova DL-a. Janša ne daje ostavku, ali daje
savjete oporbi kako da ga smijeni. “Izvolite me smijeniti izglasavanjem konstruktivnog nepovjerenja”, kaže on.
Takvo rješenje je moguće, ali i validno samo s istodobnom ponudom kandidata za popunu mjesta premijera.
Janša dobro zna da se slovenske stranke ne mogu dogovoriti ni o čemu, najmanje o kandidatu za premijera. U
svakom slučaju Janša nastavlja prkositi slovenskoj javnosti, posebice onom dijelu koji permanentno prosvjeduje na ulicama i trgovima protiv odnarođenih političkih
elita i posebno protiv cinizma prvog ministra. Janša koji
Antikorupcijskoj komisiji nije mogao ili nije htio objasniti 210.000 eura “viška imovine” usporedive s registriranim, legalnim prihodima, otišao je provjeriti osobno poštenje u vlastitu stranku. “Jesam li lopov”, Janša nije
pitao javnost, one koje je možda pokrao. Pitao je plenum
vlastite stranke, dakle, ljude koji su se u stranačkom rasteru SDS-a našli njegovom voljom.
Sumnjičava javnost
Javnost je postala sumnjičava prema centralizaciji sanacijske operacije, posebno nakon što je
od Marka Goloba, bivšeg
člana uprave AUKN-a,
krovne institucije za
upravljanje državnim kapitalskim investicijama,
saznala da je vlada prošle
godine dvaput odbila zahtjev za provedbu posebne revizije poslovanja u
NLB-u. Zašto vlada nije
pristala na izvanrednu reviziju? Golob je uvjeren
da se eskiviralo reviziju
samo stoga što bi se u nalazima revizije moglo zakoprcati i poneko važno
ime iz vladajuće koalicije. Gospodarstvu gori pod
petama, a vlada zbog političke krize ne stigne raspetljavati važne pojedinosti povezane s čišćenjem
bilanci banaka.
Gubitak Mercatora
100 milijuna eura
Uprava Mercatora iznenadila je javnost objavom da je vodeći slovenski trgovac završio prošlu
godinu s čak 100 milijuna eura gubitka. Na otpise grijeha iz prošlosti otišlo je 75 milijuna eura, a 25
milijuna izgubilo se u tekućem poslovanju, uglavnom zbog pada prometa.
Gubitak dvostruko veći od
očekivanog odmah je oborio vrijednost Mercatorove
dionice te dodatno zakomplicirao planove povezane
s prodajom cijele tvrtke.
Elan mora vratiti 10
milijuna eura
Slovenija nije uspjela u
žalbenom postupku dokazati da je dokapitalizacija Elana 2008. godine
izvedena prema pravilima EU-a. Europski nadzornici ustraju na ocjeni
da je to bila nedopuštena
državna pomoć. Riječ je o
10 milijuna eura nedopuštene pomoći koja će se
prebiti sa 15 milijuna eura
koliko za Elan daje jedan
britanski fond. Trenutačni vlasnici i mali dioničari dobit će od britanskog
kupca samo pet milijuna
eura. S preostalih 10 milijuna eura saldirat će se
nedopuštena državna sanacija od prije pet godina.
Politička kriza koči
sanaciju Cimosa
Sanacija Cimosa, koji u
30 poduzeća zapošljava
7000 radnika i među većim je slovenskim izvoznicima, zapela je u mreži političke krize. Banke
su pristale reprogramirati
Cimosu 280 milijuna eura
kredita, ali pod uvjetom
da vlada do kraja siječnja
pomogne liferantu automobilskih dijelova sa 20
milijuna eura dokapitalizacije. Zbog nastale krize
vlada neće ispuniti preuzetu obvezu u dogovorenom roku, pa su banke odlučile pričekati na državnu
pomoć do kraja ožujka.
24 STIL
Privredni vjesnik
Broj 3763, 4. veljače 2013.
( 83 hostela sa 7209 kreveta
*vijesti
Uređenje luke
nautičkog turizma
Izgradnja luke nautičkog
turizma počet će za godinu dana na prostoru bivše
Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) u Šibeniku.
Marina će se nalaziti na
33.000 četvornih metara morskog prostora te na
12.000 četvornih metara
površine na kopnu. Idejno
rješenje projekta izradila
je šibenska tvrtka ARX.
Luka nautičkog turizma
imat će 152 veza, parkiralište sa 32 garažna i 15
vanjskih parkirnih mjesta, polivalentnu dvoranu
te trgovačko-ugostiteljske
objekte. Projekt je vrijedan oko 9,3 milijuna eura.
Međunarodni
kulinarski festival
U organizaciji Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija od 20. do 24.
ožujka u Supetru na otoku
Braču održava se međunarodni kulinarski festival
Biser mora. Na toj manifestaciji sudjeluju profesionalni kuhari, kuhari amateri, novinari, turistički
djelatnici, vlasnici i predstavnici raznih hotela, restorana, gradova i općina iz
više od 20 zemalja europskih i mediteranskih regija.
Biser mora održava se kao
najava turističke sezone.
Pust va Kastve
Vrijeme od blagdana sv.
Antona (tzv. Antonje) do
Pepelnice ili Čiste srijede vrijeme je maškara koje
se održavaju i u Kastvu. U
tom gradu poklade ili pust
počinju upravo na Antonju
17. siječnja, a tijekom karnevala priređuju se plesovi pod maskama, Balinjera
spust (natjecanje u kreiranju originalnoga prijevoznoga sredstva na kotačićima, balinjerama), dočekuju
se zvončari... Tradicionalni
krivac za sve prošlogodišnje nevolje, Pust, spaljuje
se na Pepelnicu, a obrazloženje za njegove presude
u Kastvu se naziva “pusna
napoved”.
trenutačno u Hrvatskoj (podaci s kraja 2012.)
60 godina Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza
Sigurna, povoljna
i uzbudljiva
putovanja
HFHS planira obnovu i izgradnju hostela u Osijeku i Plitvicama čije će idejne projekte aplicirati i na
strukturne fondove Europske unije. Otvorenja ta dva hostela očekuju se 2015. i 2016. godine
Sanja Plješa
[email protected]
H
rvatski ferijalni
i hostelski savez
(HFHS) u čijem
se sastavu nalazi vlastitih sedam i još pet omladinskih hostela u franšizi, ove godine slavi svoju
60. obljetnicu. Uoči prošlotjednog svečanog obilježavanja te godišnjice
U omladinskom
turizmu svake se
godine bilježi rast
dolazaka i noćenja
od osam do 11
posto
Marijan Polašek, predsjednik HFHS-a, je istaknuo kako prvi ferijalni
hostel izgrađen u Dubrovniku još uvijek funkcionira kao omladinski hostel,
a nalazi se u zaštićenom
objektu nulte kategorije.
Taj je objekt bio proglašen najboljim hostelom
na Mediteranu. U Zadru
se također nalazi hostel iz
sastava HFHS-a, velikog
smještajnog kapaciteta te
prilagođenih sadržaja za
odgoj i obrazovanje mladih. Kako bi se kvaliteta
smještaja podignula na još
višu razinu, u obnovu preostalih hostelskih objekata
iz sastava tog saveza dosad je uloženo 25 milijuna
kuna, od čega su devet milijuna kuna bila kreditna
sredstva, rekao je Polašek.
Primjera radi, u obnovu
hostela u Rijeci uloženo
je 2,8 milijuna kuna, pri
čemu je Grad Rijeka sudjelovao sa 400.000 kuna.
HFHS je dobio koncesiju na 33 godine na korištenje tog hostela. Polašek
je dodao kako HFHS planira obnoviti hostel u Osijeku koji je također smješten u zaštićenom objektu
nulte kategorije u Staroj
tvrđi u Osijeku. Taj bi se
hostel trebao otvoriti potkraj 2014. ili početkom
2015. godine. U planu je
i izgradnja hostela na Plitvicama sa 300 kreveta,
sedam polivalentnih dvo-
rana, igralištima, sportskom dvoranom i bazenom. Predviđa se kako će
taj hostel biti gotov 2016.
godine. Projekti za obnovu i izgradnju hostela u Osijeku i Plitvicama
aplicirat će i za dobivanje
sredstava iz strukturnih
fondova Europske unije.
Nezaobilazan koridor
na proputovanju
mladih kroz Europu
Govoreći o omladinskom
turizmu kao najpropulzivnijem obliku turizma u
proteklih 10 godina u Hrvatskoj, direktor HFHS-a
Tihomir Plejić je rekao
kako se svake godine u
tom segmentu bilježi rast
turističkih dolazaka i noćenja od osam do 11 posto. U protekle tri godine
izgrađeni su i novi hosteli,
ali to su uglavnom privatni
hosteli čijim je vlasnicima
na prvom mjestu profit, a
tek potom osnovna namjena takvih objekata, naglasio je Plejić. Pritom je napomenuo kako je 2001.
godine u Hrvatskoj bilo
14 hostela sa 2642 kreveta
i ostvarenih 216.000 noćenja, a zaključno sa studenim prošle godine taj se
broj povećao na 83 hostela
sa 7209 kreveta i 486.000
ostvarenih noćenja.
“Hosteli su postali hit
u hrvatskom turizmu. Uz
relativno mala ulaganja
veliki broj fizičkih i pravnih osoba u proteklim je
godinama prenamijenio
svoje objekte u hostele, te
u tome pronašao novi način zarade. No, bez obzira na to, još uvijek nemamo dovoljno hostela”,
istaknuo je Plejić. Dodao
je kako sedam hostela iz
sastava HFHS-a godišnje
ugosti oko 60.000 mladih
koji u njima bilježe oko
100.000 noćenja.
Francuzi najčešći
gosti
Oko 83 posto ukupnih dolazaka u hrvatske hostele
ostvaruju mladi iz 50 zemalja, a na prvom mjestu
su Francuzi, potom slijede
Britanci i Nijemci. Plejić
je naveo i zanimljivu či-
njenicu kako su na petom
mjestu dolazaka Amerikanci, a na osmom Australci i Novozelanđani,
ali to nisu djeca naših iseljenika.
“To je samo dokaz
kako je Hrvatska postala
nezaobilazan koridor na
proputovanju mladih kroz
Europu. Zato sam mišljenja kako bi se u našoj zemlji na svakih 100 do 150
kilometara trebao izgraditi jedan hostel”, istaknuo
je Plejić. No kao problem
koji se pritom nameće naveo je nedovoljno sufinanciranje države i lokalne uprave i samouprave u
izgradnju ili obnovu hostela. Primjera radi, u Bavarskoj u obnovu jednog
hostela s po jednom trećinom financijskih sredstava sudjeluje hostelska
asocijacija, grad u kojem
se hostel nalazi te država. Nažalost, u Hrvatskoj
to još uvijek nije tako, zaključio je Plejić, ali je izrazio nadu da će se to promijeniti kada se poboljša
gospodarska situacija.
U novu sezonu Valamar ulazi s novim web stranicama
Izvor informacija, ali i rezervacijski centar
Valamar, najveća turistička grupacija u Hrvatskoj, predstavila je
nove web stranice na
adresi
www.valamar.
com. Riječ je o web stranici koja se koristi kao
izvor informacija, ali i
kao rezervacijski centar
za gotovo 40 Valamaro-
vih objekata na pet lokacija u Hrvatskoj.
Nova web stranica
ima izmijenjen dizajn i
arhitekturu, značajno je
skraćen put od pregleda određene destinacije do online rezerviranja,
a dodatne informacije o
određenom objektu (po-
put cijene i tipa sobe)
prikazuju se puno ranije u procesu pregleda. Također, dodane su i
nove funkcionalnosti poput dinamičnih filtera za
pretragu koji omogućavaju puno brže pretraživanje po destinacijama
ili pak ključnoj riječi i
nazivu objekta. Posjetitelji web stranice od sada
mogu odabirom određenog objekta pogledati i
recenzije koje su za taj
objekt ostavljali posjetitelji poznatih turističkih
portala
Booking.com,
HolidayCheck ili Expedia. (J.V.)
HRWWWATSKA 25
www.privredni.hr
Broj 3763, 4. veljače 2013.
se o alatu koji, između ostalog, omogućava ono što se naziva integriranom
“ Radi
poljoprivredom. Time se ujedno lakše otvaraju vrata našim poljoprivrednicima
za pristup budućim europskim fondovima.
”
*vijesti
Ivan Lozančić, direktor tvrtke Poslovanje2
Agrotime – još jedan proizvod koji spaja poljoprivredu i informatiku
S laptopom na oranje
Program AgroTime namijenjen je organizaciji i vođenju poljoprivredne ratarske proizvodnje, a
već u testnoj fazi zanimanje za ovu novu hrvatsku aplikaciju pokazuju i voćari i vinogradari
Svetozar Sarkanjac
[email protected]
I
ako mnogima donedavno nezamisliva,
svojevrsna simbioza
poljoprivrede i informatike sve je češća pojava.
Naravno, to još uvijek ne
znači da ćete na slavonskim njivama ili baranjskim farmama ugledati seljaka kako s laptopom ili
tabletom pod rukom obilazi svoje usjeve ili krave. Nakon prošlogodišnje
pojave Farmerona - web
aplikacije za primjenu u
stočarstvu, s hrvatskog
istoka je stigao još jedan
informatički proizvod na-
Primjenom
ovakve aplikacije
poljoprivrednik
može uštedjeti
na potrošnji
gnojiva, goriva i pri
raspodjeli sredstava
mijenjen poljoprivrednicima. No, ovoga puta onima koji se primarno bave
ratarstvom.
Riječ je o web sustavu
AgroTime, namijenjenom
organizaciji i vođenju poljoprivredne ratarske proizvodnje. Najveću korist
od njegove primjene imat
će obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se
bave obradom do nekoliko stotina hektara zemlje.
Uostalom, ideja o njegovu
stvaranju nastala je upravo na jednom takvom slavonskom OPG-u, a razvio
ju je Pavle Vidaković,
poljoprivredni
inženjer
i programer. Uvidjevši
brojne nedostatke vođenja
poslova samo na papiru,
teškoće u analizi utrošenih resursa i praćenja pro-
izvodnje na primjeru očevog OPG-a, Vidaković je
počeo razvijati softver za
rješavanje takvih potreba.
Digitalni rokovnik
Program je sada u testnoj
fazi koja će završiti za
dva mjeseca, a trenutačno
ima dvadesetak korisnika
ove aplikacije. Jednostavna je za upotrebu, a korištenje sustava ne zahtijeva nikakvu prethodnu
informatičku pismenost –
uvjeravaju
u mladoj
vukovars k o osječkoj
tvrtki Poslovanje2
u okviru čijeg brenda se Gauss
Development i razvija.
Iako nakon prvih iskustava neki kažu kako se
radi “o odličnom digitalnom rokovniku za ratare”,
Ivan Lozančić, direktor
tvrtke, veli kako je digatilni rokovnik tek dio priče, odnosno njezin početak čiji je cilj razbiti strah
poljoprivrednika, odnosno potencijalnih korisnika od računala i informatike.
“Ostali moduli donose pomagala za tzv.
projektnu
poljoprivredu, za
praćenje
i ana-
lizu podataka kako bi se
lakše i brže donosile poslovne odluke. U konačnici, sustavnom primjenom
ovakve aplikacije, poljoprivrednik može uštedjeti
na potrošnji gnojiva, goriva i uopće pri raspodjeli sredstava. To je sustav
koji omogućava pregled
svih aktivnosti, ulaganja,
radova, a na kraju i ostvarenih rezultata nakon žetve ili berbe. Radi se o
svojevrsnom alatu koji,
između ostalog, omogućava ono što se naziva integriranom poljoprivredom nasuprot sadašnje
konvencionalne. Time se
ujedno lakše otvaraju vrata našim poljoprivrednicima za pristup budućim
europskim fondovima”,
objašnjava Lozančić.
Mladi i ambiciozni
Tvrtka Poslovanje2 još je jedna u sve bogatijem nizu osječkih i slavonskih tvrtki koje se
intenzivno razvijaju u informatičkoj djelatnosti. Iako je s radom počela tek prije nepunih
godinu dana, već ima 12 stalno zaposlenih uz povremeni angažman dodatnih stručnjaka. Kao i većina zaposlenih, uključujući i direktora, i vlasnik tvrtke Dragan Ibriks još nije
proslavio 30. rođendan. “Pored AgroTimea, koji je naš noviji proizvod, u sklopu brenda
Gauss Development, razvijamo i druge projekte. Djelovanje tvrtke Poslovanje2 čini još i
brend Gauss Informatika, te vrlo specifičan oblik informatičke edukacije koji provodimo
kroz segment Gledaj uči+”, kaže Dragan Ibriks, vlasnik tvrtke Poslovanje2.
Pomoć znanstvenika i
Ministarstva
U razvoj projekta su
uključeni i stručnjaci s osječkog Poljoprivrednog fakulteta, a očekuje se makar i samo
savjetodavna pomoć Ministarstva poljoprivrede,
kaže Lozančić naglašavajući značaj umrežavanja potencijalnih korisnika i subjekata vezanih uz
tu djelatnost.
Zanimljivo je da su se
nakon prvih informacija
o postojanju AgroTimea,
pored ratara, za primjenu programa zainteresirali i mnogi vinogradari i
voćari. Stoga u Gauss Developmentu razmišljaju o
prilagodbi aplikacije i za
te oblike poljoprivredne
proizvodnje. Zbog toga i
testiraju program jer im
je potrebna povratna informacija kako bi usavršili program na temelju
praktičnih iskustava. Primjena aplikacije u testnoj
fazi potpuno je besplatna, te stoga pozivaju zainteresirane poljoprivredne proizvođače da im se
jave i uključe u projekt.
Agilni razvoj softvera
Regionalna konferencija Agile Adria posvećena
agilnom razvoju softvera
održava se u Tuheljskim
toplicama 22. i 23. travnja
u organizaciji udruge Agile Hrvatska. Posjetitelji
će moći poslušati više od
20 predavanja renomiranih stručnjaka, među kojima se izdvajaju priznati
konzultanti iz svijeta agilnog razvoja softvera kao
što su Mitch Lacey, Gojko Adžić i Andrea Tomasini. Rane prijave za konferenciju su počele, a traju
do 31. ožujka.
IN2 je Oracle
Platinum partner
Tvrtka IN2 prva je hrvatska tvrtka koja je dobila status Oracle Platinum,
najvišu razinu Oracle partnerstva. Riječ je o statusu
koji se dodjeljuje najiskusnijim i najposvećenijim
partnerima tvrtke Oracle
kako bi lakše istaknuli
svoje vrijednosti na tržištu, a u regiji ga ima tek
nekoliko međunarodnih
tvrtki. “Ovo priznanje posebno me veseli jer nam je
Oracle partner već 20 godina, od samih početaka
IN2. Nadam se da će nam
stjecanje novog statusa
olakšati sklapanje poslova u Hrvatskoj, regiji, ali i
Europskoj uniji”, rekao je
predsjednik Uprave IN2
Ante Mandić.
Ususret IDC
konferenciji
Analitička tvrtka IDC
Adriatics najavila je organizaciju prve konferencije Big Data and Business
Analytics Forum, koju će
u suradnji sa svojim partnerima održati 7. veljače
u zagrebačkom hotelu Antunović. Konferencija će
pružiti uvid u sveobuhvatnu ponudu visokokvalitetnih poslužitelja, skladišta
podataka, analiza i baza
koje pomažu u prenošenju golemog niza podataka i informacija.
26 PST!
KNJIGOMETAR
Pripremila:
Vesna Antonić
Jesse Bering
INSTINKT ZA BOGA
Naklada Ljevak
Zašto se čak i najzagriženiji ateisti okreću Bogu kada im
član obitelji teško oboli ili kada se nađu u neposrednoj opasnosti? Uz pomoć najnovijih znanstvenih dokaza, Bering
istražuje kako svakodnevne misli, ponašanje i osjećaji
otkrivaju unutarnju sklonost razmišljanju o Bogu koja duboko utječe na njihov javni i privatni život. On otkriva da svi
imamo unutarnju sklonost vjerovanju u Boga ili bogove koji
upravljaju našom sudbinom, a taj instinkt za Boga zapravo
je proizvod našega evolucijskog nasljeđa.
Richard Wrangham
OVLADATI VATROM
Kako nas je kuhanje pretvorilo u ljude
Algoritam
Nasuprot vjerovanjima onih koji se zaklinju u ljekovitost prehrane temeljene na sirovim namirnicama, kuhanje zauzima
središnje mjesto u biološkoj i društvenoj evoluciji ljudskosti,
tvrdi se u ovoj knjizi. Wrangham kao ključno razdoblje u razvoju čovjeka navodi ono otprije 1,8 milijuna godina, kad su
naši preci otkrili vatru i počeli kuhati. Počevši s Homo erectusom, te su inovacije dovele do anatomskih i psihičkih promjena koje su nas prilagodile na kuhanu hranu.
Uwe Johnson
NAGAĐANJA O JAKOVU
Fraktura
Prelazeći kao i obično preko tračnica kako bi skratio put
do tramvaja, poginuo je Jakov Abs. Upravo zato što je radio na željeznici, njegova smrt izaziva čuđenje. U priči se
rekonstruiraju posljednji tjedni njegova života kroz priče
ljudi tijesno povezanih s njim. Pitanje je li se Jakov ubio
ili je posrijedi nesretni slučaj nije toliko važno jer njegova
smrt pokazuje njegovu nemogućnost da se snađe u okolnostima u kojima je teško razlučiti prijatelja od špijuna te
dobro od zla.
Paula McLain
GOSPOĐA HEMINGWAY
Školska knjiga
Priča o Ernestu Hemingwayu, njegovoj supruzi Hadley i
njihovu životu u Parizu dvadesetih godina 20. stoljeća u
krugu pripadnika tzv. izgubljenog naraštaja Gertrude Stein,
Ezre Pounda, Francisa Scotta Fitzgeralda i Zelde Fitzgerald.
Iako vrlo zaljubljen, mladi par Hemingway nije pripremljen
na pariški život koji će snažno uzdrmati njihova stajališta
o braku, vjernosti i monogamiji. Pariz i njegovi stanovnici
čine živu prekrasnu pozadinu napete i bolne priče o ljubavi
i izdaji.
Benedikt XVI.
MUDROST SVETIH
Verbum
Knjiga sadrži portrete svetaca koje je Papa spominjao u
svojim govorima, homilijama, enciklikama, katehezama,
a koji su prikazani sa svojim osobinama i posebnostima.
U knjizi je prikazano 80 portreta svetaca – od Augustina
do Benedikta, od Marije Magdalene do Klare Asiške, od
Ignacija Lojolskoga do Josemarije Escrive, od Tome Akvinskoga do Franje Saleškoga – koji pokazuju čovjeku put do
istinske radosti, upućujući na to kako se može biti istinski
čovječan dajući sebe.
Privredni vjesnik
Broj 3763, 4. veljače 2013.
Knjige: Politika povijesti u Jugoslaviji 1945-1960
Tvornice za proizvodnju
“novog čovjeka”
Ako povijest pišu pobjednici, a sada je, recimo, pobijedila
demokracija, onda bi i povijesnim sadržajima trebalo pristupiti u
skladu s tim
I
zreka da povijest pišu
pobjednici u knjizi
Snježane Koren Politika povijesti u Jugoslaviji, 1945-1960 (nakladnik
Srednja Europa) dobila
je još jednu potvrdu. No
knjiga čitatelju daje mnogo više, jer u složenoj državi kakva je bila Jugoslavija stvari nisu uvijek išle
pravolinijski. U prvim godinama nakon Drugog
svjetskog rata Komunistička partija osigurala je
monopol na odlučivanje
u svim područjima društvenog života. Obrazovni sustav u tome je imao
važnu ulogu. Preko udžbenika, a osobito onih iz
povijesti, nastojalo se formirati “nove ljude”, građane socijalističkog društva. Školske vlasti iz tih
su “tvornica novog čovjeka” izbacile i dotadašnje udžbenike. Primjerice, povijesne udžbenike
Stjepana Srkulja i Živka
Jakića, koji su se s određenim prilagodbama koristili još
u Austro-Ugarskoj, pa u Kraljevini Jugoslaviji,
Banovini Hrvatskoj i konačno u
NDH. Jugoslavenske vlasti obratile
su se prvo sovjetskoj braći po oružju i ideologiji i od
njih posudile sadržaj udžbenika. Problemi nastaju 1948.
kad se sukobljavaju dva totalitarizma
i njihovi vođe.
Snježana Koren pokazuje kako su i pored
komunističkog priti-
ska i sovjetskog utjecaja,
udžbeničke politike u pojedinim republikama pronalazile vlastite smjerove.
Nepotpun nadzor
Iako su suvremeni povjesničari uglavnom spremno u tekstove pretakali
sugestije iz političkih foruma, nadzor ipak nije bio
potpun. Istaknuti pojedinci režima, poput Milovana Đilasa i Veljka Vlahovića, na susretima s
republičkim funkcionarima 1948. ističu kako “treba sprovesti kontrolu nad
predavanjima u republikama, naročito po pitanju
nacionalne istorije i nacionalne književnosti. Naše
republike otišle su u nacionalizam”. Nakon raskida
sa SSSR-om i određenog
popuštanja ideološke stege u 50-im godinama, razlike između povijesnih
sadržaja postaju još izraženije. U knjizi se mogu
n a ć i
mnogi primjeri, izneseni
u paralelnim tekstovima
o istim povijesnim događajima.
Režim je odgovarao
tako da je u udžbenike
ubacivao “sjećanja koja
su svake godine sve življa” i informacije kojima
se “kod mladog naraštaja sačuva trajna uspomena”. Tako se priča o logoru u Jasenovcu prvi put
u hrvatskim udžbenicima pojavljuje 1955., a u
srpskim udžbenicima tek
1960. godine!
Mnogi stavovi i podaci o povijesnim događajima i ličnostima, utemeljeni u tih nekoliko
godina poslije rata, ostali su živjeti u javnosti i
publicistici i do danas.
Pa ako povijest pišu pobjednici, a sada je, recimo, pobijedila demokracija, onda bi i povijesnim
sadržajima trebalo pristupiti u skladu s tim. Posla
ima dosta, od povijesti Drugog
svjetskog rata
i Jasenovca pa
do toga kako
se povijesni sadržaji prezentiraju učenicima.
Učenje povijesti ne mora biti
tvrda indoktrinacija, ali ni bubanje brojnih podataka (u četvrtom
osnovne mora se,
uz ostale, nabrojati i utvrda Sokolac kod Brinja),
koji se brzo zaborave i odbijaju od
učenja. A povijest je
učiteljica života. (I.V.)
O autoru
Snježana Koren je povjesničarka, znanstvena suradnica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Proučava hrvatsku i jugoslavensku povijest u 20. stoljeću, napose kulturu sjećanja i politiku povijesti te udžbenike i nastavu povijesti. Glavna je urednica časopisa Povijest u nastavi. Snježana Koren autorica je i udžbenika povijesti za osmi razred osnovne
škole te suatorica “Dodatka udžbenicima za najnoviju povijest”, namijenjenog učenicima
osmih razreda u Vukovaru i Baranji. Dodatak je trebao ujednačiti povijesni sadržaj za učitelje različitih nacionalnih zajednica, no ujedno je izazvao i brojne polemike.
27
www.privredni.hr
Broj 3763, 4. veljače 2013.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE
STEČAJEVI
NEKRETNINE
DRAŽBE
Izrada prototipova
Tekstilna industrija za
25 milijuna kuna
Poslovno-proizvodni
objekti tekstilne industrije Goričanka u Velikoj Gorici, sa zemljištem ukupne površine
16.016 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 25.123.319 kuna. Jamčevina je pet posto i plaća
se do 6. veljače 2013. Razgledavanje je moguće
svakim radnim danom,
od ponedjeljka do petka, u vremenu od 9 do 12
sati, uz dogovor na telefon 01/4647-218. Nekretnine ne mogu biti prodane
za iznos koji bi bio manji
od procijenjene vrijednosti. Rok za predaju ponuda je 6. veljače 2013.
Šivaći strojevi za tekstilnu industriju, procijenjene vrijednosti 979.125
kuna, imovina stečajnog
dužnika Goričanke iz Velike Gorice. Jamčevina
je 10 posto, a razgledavanje se može dogovoriti svakim radnim danom,
od ponedjeljka do petka, u
vremenu od 9 do 12 sati,
na telefon 01/4647-218.
Prednost pri kupnji imat
će ponuđač koji ponudi
kupnju svih oglašenih pokretnina u cijelosti, ako je
ta ponuda povoljnija od
pojedinačnih. Rok za predaju ponuda je 6. veljače
2013.
Preše, strojevi i željezne
konstrukcije tekstilne industrije Goričanka, procijenjene vrijednosti 92.012
kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje se
može dogovoriti svakim
radnim danom, od ponedjeljka do petka, u vremenu od 9 do 12 sati, na telefon 01/4647-218. Rok za
predaju ponuda je 6. veljače 2013.
Bager Atlas 1704, star
17 godina i pet mjeseci,
procijenjene vrijednosti
57.701 kunu. Jamčevina
je 20 posto procijenjene vrijednosti, a bager se
može razgledati u Zadru,
Široka ulica 6, uz prethodni dogovor na mobitel
091/79417-65. Usmena
javna dražba će se održati
5. veljače 2013. u 12 sati
u hotelu Biograd, u Biogradu na Moru (prijaviti
se na recepciju).
Autosalon i servisnoskladišni prostor ukupne
površine 4400 četvornih
metara u Zagrebu, Radnička cesta 20, procijenjene vrijednosti 21.000.000
kuna.
Jamčevina
je
2.100.000 kuna, a razgledavanje je moguće uz
prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 098/311-312. Dražba se održava 5. veljače
2013. u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu,
soba 84/II.
Prodavaonica
površine 60 četvornih metara u
naselju Malešnica, Grad
Zagreb, procijenjene vrijednosti 738.750 kuna.
Jamčevina je 75.000 kuna,
a razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor
sa stečajnim upraviteljem
na telefon 098/311-312.
Dražba se održava 6. veljače 2013. u 10.50 sati
na Trgovačkom sudu u
Zagrebu, soba 88/II.
Troetažni objekt površine 2500 četvornih metara
uredskog i drugog poslovnog prostora u Karlovcu,
procijenjene vrijednosti
11.957.422 kune. Jamčevina je 500.000 kuna, a
razgledavanje je moguće
u dogovoru sa stečajnim
upraviteljem na telefon
098/387-098. Dražba se
održava 8. veljače 2013.
u 10 sati u zgradi Suda u
Karlovcu, Trg hrvatskih
branitelja broj 1/III.
Apartman površine 40
četvornih metara u naselju Krnica, Općina Marčana, Istarska županija,
procijenjene vrijednosti
266.898 kuna. Jamčevina je 50.000 kuna i plaća se najkasnije dva dana
prije održavanja ročišta
za dražbu. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim
upraviteljem na telefon
091/517-0411. Dražba se
održava 8. veljače 2013.
u 9 sati u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu, Trg
hrvatskih branitelja 1/III.,
soba broj 341.
Poslovni prostor površine 15 četvornih metara u
Dubrovniku, procijenjene
vrijednosti 190.000 kuna.
Jamčevina je 10 posto,
a dodatne informacije je
moguće dobiti na telefon
091/5164-792. Dražba se
održava 8. veljače 2013.
u 9 sati na Trgovačkom
sudu Split, stalna služba
Dubrovnik, sudnica 2.
Oprema za trgovinu,
skladište i sitni inventar, ukupno 1008 komada, procijenjene vrijednosti 224.968 kuna, u naselju
Sveta Nedjelja na otoku
Hvaru. Jamčevina je 10
posto, a razgledavanje je
moguće u prostorijama
stečajnog dužnika u Svetoj
Nedjelji, uz prethodni dogovor na telefon 098/855370. Ponude se predaju do
7. veljače 2013.
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom
postupku (www.hgk.hr)
Proto Technology, Bukurešt, Rumunjska, www.
prototechnology.ro. Proto
Technology je rumunjska
tvrtka specijalizirana za
izradu prototipova i modela za sljedeća područja:
autoindustrija, željeznička industrija, zrakoplovna
industrija, električni aparati, kozmetika, namještaj... Kontakt: Elena-Claudia Gheorghe, contact@
prototechnology.ro, +40
31 7309385.
Tvrtka je proizvođač sredstava za čišćenje automobila i kućanstva te kozmetike. U njihovoj ponudi
nalazi se više od 150 proizvoda koje izvoze u 30 različitih zemalja. Zainteresirani su za suradnju s
hrvatskim tvrtkama koje
se bave uvozom i distribucijom tih proizvoda.
Kontakt: Ewa Rokicka,
[email protected], +48
17 8551474.
Hen-Mar, Zagreb, www.
hen-mar.com.
Tvrtka
nudi usluge inženjeringa i projektiranja te visokokvalitetne proizvode
za procesnu, farmaceutsku i kemijsku industriju.
Kontakt: Mladen Hendija,
mladen.hendija@henmar.
hr, +385 1 3708116.
Prehrambeni proizvodi
Posredovanje
Proficentar, Novi Sad, Srbija. Tvrtka želi trgovati žitaricama, pšeničnim
brašnom, voćem i povrćem. Nude i usluge zastupanja i posredovanja u trgovini tim proizvodima.
Kontakt: Vladislava Štimac, [email protected],
+381 64 9604294.
Kozmetički proizvodi
BluxCosmetic,
Trzciana, Poljska, www.blux.eu.
Računalni programi
Jaja
Elcon prehrambeni proizvodi, Zlatar Bistrica,
www.elconpp.hr.
Tvrtka se bavi preradom jaja.
Izvozi jaja u prahu, te žumanjak i bjelanjak u prahu. Zainteresirana je za
uvoz jaja za preradu. Kontakt: Zrinka Borovec Poslek, epp.komercijala@
elcon.htnet.hr, +385 49
463144
Inženjering i projektiranje
automobila na hrvatskom
tržištu traži proizvođača (dobavljača) sredstava za čišćenje radi zastupanja i prodaje. Kontakt:
Mario Premužić, josip.
[email protected],
+385 43 532023, +385 98
706921.
Gifa Hellas, Atena, Grčka, www.gifa.gr. Tvrtka
traži prodajnog zastupnika u Hrvatskoj za svoje
proizvode za kućanstvo.
Kontakt: Fotis Drivakos,
[email protected], +30
2106206273.
Zastupanje
Autopraonica Sjaj, Garešnica. Tvrtka s višegodišnjim iskustvom u prodaji sredstava za čišćenje
MiniFrame, Netanya, Izrael, www.miniframe.com.
Tvrtka je razvila softver
koji donosi uštede u softveru i hardveru te povećava radnu efikasnost. Sa
svojim glavnim proizvodom SoftXpand, MiniFrame nudi jedinstvenu
višekorisničku tehnologiju koja pretvara jedan PC
(Windows baza) u osam
neovisnih radnih stanica
koristeći samo monitore,
tipkovnice i miševe. MiniFrame rješenja uključuju SoftXpand softver
za obrazovanje, knjižnice, pozivne centre, male
i srednje poduzetnike, hotele, grafički dizajn, programiranje i internet kafiće. Kontakt: Michaela
Komblis,
michaelak@
miniframe.com, +972 9
8355200.
IZBOR IZ NADMETANJA
Hrvatska
Fotelje za kinodvorane
Opremanje dječjih igrališta
Grad Bjelovar nabavlja
namještaj (fotelje) za kinodvorane. Rok dostave
ponuda je 19. veljače.
Osječko-baranjska županija nabavlja usluge opremanja dječjih igrališta.
Rok dostave ponuda je 15.
veljače.
Vatrogasna radna odjeća
Dehidrirana hrana za pse
Zračna luka Split nabavlja vatrogasnu radnu odjeću. Rok dostave ponuda je
20. veljače.
Usluge tiskanja
NP Plitvička jezera nabavlja usluge tiskanja i isporuke ulaznica za posjetitelje Nacionalnog parka.
Rok dostave ponuda je 20.
veljače.
Centar za rehabilitaciju
Silver nabavlja dehidriranu
hranu za pse. Rok dostave
ponuda je 12. veljače.
Regija
Protugradne rakete
Protivgradna
preventiva Republike Srpske nabavlja 900 komada protugradnih raketa. Rok
dostave ponuda je 28. veljače.
dove. Rok dostave ponuda je 13. ožujka.
Uredski namještaj
Obavještajno-sigurnosna
agencija BiH u Sarajevu
nabavlja uredski namještaj. Rok dostave ponuda
je 13. veljače.
Pumpe i rezervni dijelovi
Termoelektrane i kopovi
Kostolac nabavlja pumpe
i rezervne dijelove za iste.
Rok dostave ponuda je 1.
ožujka.
Računala
Agencija za lijekove i
medicinske
proizvode
nabavlja računala. Rok
dostave ponuda je 14.
veljače.
Građevinsko-zanatski radovi
Distrikt Brčko nabavlja
krovopokrivačke, bravarske, fasaderske i ostale
građevinsko-zanatske ra-
Briefing e-servisi d.o.o.
tel.: 01/5501-511
fax.: 01/5501-555
[email protected]
www.briefing-nadmetanja.hr
28 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3763, 4. veljače 2013.
( 33,9 mlrd kn duguju ( 315,8 mil kn dug
pravne osobe iz sektora gospodarstva
pravnih osoba izvan sektora gospodarstva
Financijska agencija
Blokirani u prosincu dugovali
Pravne osobe, njih 18.354, koje su u dugotrajnoj blokadi, nemaju zaposlenih, a ukupno duguju i 16,5 milijardi kuna. Dug
Z
bog pristiglog a
nepodmirenog
duga posljednjeg
dana protekle godine, prema podacima Financijske
agencije, bila su blokirana
67.384 poslovna subjekta,
što je za 2626 manje nego
u studenome 2012. Ukupna vrijednost njihova
duga iznosila je 42,46 milijardi kuna, što je za 1,25
milijardi ili 2,9 posto manje nego mjesec dana ranije.
Kad je riječ o građanima, 31. prosinca bio je
blokiran 245.441 građanin, a dugovali su ukupno
17,68 milijardi kuna, što
je za 2,3 posto više u odnosu na studeni.
Broj zaprimljenih osnova za plaćanje od 1. siječnja 2011. do 31. prosinca 2012. je, kažu u
Fini, 2.499.213, od čega
se njih 45,86 posto odnosi na poslovne subjekte, a
54,14 posto na građane.
U istom razdoblju uku-
pno je izvršeno 38,2 milijarde kuna po osnovama
koje se odnose na poslovne subjekte i pet milijardi
kuna po osnovama koje
se odnose na građane.
Dominiraju
dugotrajno blokirani
Promatramo li pojavu insolventnosti prema trajanju blokade, u prosincu su i dalje dominirali
poslovni subjekti u dugotrajnoj blokadi, kako
po broju tako i po iznosu
blokade. Broj insolventnih poslovnih subjekata u blokadi dužoj od 360
dana, kao i iznos njihova dugovanja, u odnosu
na studeni, nešto su manji, broj poslovnih subjekata za 4,5, a iznos za 2,4
posto.
Broj nelikvidnih poslovnih subjekata u kratkotrajnoj blokadi, za 5,6
posto je veći nego u studenome, dok je iznos njihovih nepodmirenih du-
Pregled broja blokiranih PRAVNIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih
neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. prosinca 2012. Iznosi u tisućama kuna
Trajanje blokade
Broj blokiranih pravnih osoba
Broj zaposlenih
1.523
992
2.610
3.350
24.255
32.730
6.419
3.278
6.824
3.856
14.467
34.844
do 30 dana
31 – 60 dana
61 – 180 dana
181 – 360 dana
više od 360 dana
UKUPNO
Iznos prijavljenih neizvršenih
osnova za plaćanje
274.850
510.748
2.679.527
3.320.894
27.457.480
34.243.499
Pregled broja blokiranih FIZIČKIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih
neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. prosinca 2012. Iznosi u tisućama kuna
Trajanje blokade
Broj blokiranih fizičkih osoba
Broj zaposlenih
1.256
839
2.075
2.777
27.707
34.654
1.481
1.101
1.873
2.080
15.227
21.762
do 30 dana
31 – 60 dana
61 – 180 dana
181 – 360 dana
više od 360 dana
UKUPNO
Iznos prijavljenih neizvršenih
osnova za plaćanje
55.092
59.777
298.520
358.733
7.440.769
8.212.891
Izvor: Fina
govanja smanjen za 21,2
posto.
U prosincu je u blokadi do 60 dana bilo
4610 poslovnih subjekata, što je za 246 više nego
u studenome, a iznos njihovih neizvršenih osnova
manji je za 242,9 milijuna kuna. Više od tri če-
tvrtine poslovnih subjekata blokirano je više od
360 dana, a iznos njihove
blokade čini 82,2 posto
iznosa ukupnoga duga.
Kod poslovnih subjekata u dugotrajnoj blokadi,
više od godinu dana, dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina -
njih je 32,2 posto.
Promatramo li pojavu insolventnosti prema trajanju blokade i vrsti poslovnih subjekata,
pravnih i fizičkih osoba
koje obavljaju registriranu djelatnost, očito je da
dominiraju pravne i fizičke osobe koje su u bloka-
di 360 i više dana.
Gotovo dvije trećine
svih poslovnih subjekata ili njih 43.864 odnosi
se na poslovne subjekte
bez zaposlenih. Iznos njihova duga čini 55,2 posto
iznosa ukupnih nepodmirenih obveza.
Od
ukupno
EKONOMSKI INSTITUT, ZAGREB
Ove godine pad BDP-a od 0,2 posto
Nepovoljna kretanja u eurozoni, smanjenje domaće potražnje, kašnjenje u realizaciji investicijskih projekata u
javnom sektoru, te povećanje nezaposlenosti utjecali su na smanjivanje izgleda za skori oporavak gospodarstva
B
ruto domaći proizvod u trećem
je
tromjesečju 2012. smanjen za 1,9
posto u odnosu na isto
tromjesečje
prethodne
godine, što je četvrto uzastopno tromjesečje s padom aktivnosti na međugodišnjoj razini.
Takvom su padu najviše pridonijeli smanjenje investicija i slaba
osobna potrošnja, a djelomice ga je ublažio pozitivan učinak neto izvoza. Iako desezonirani
podaci ukazuju na stagnaciju u trećem tromjesečju u odnosu na drugo,
zadnji raspoloživi mjesečni pokazatelji nagovješćuju novi pad aktivnosti. Tome pridonosi i
povećana inflacija koja
smanjuje kupovnu moć
stanovništva, a koja je
u prosincu dosegla 4,7
posto, ističe se u najnovijem broju publikacije Croatian Economic
Outlook Quarterly Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ).
Rast nezaposlenosti
Posebno je zabrinjavajuća situacija na tržištu
rada, ocjenjuju analitiča-
Obujam investicija u
2013. bit će znatno
skromniji nego što
je to Vlada najavila
ri EIZ-a. Naime, od rujna nezaposlenost naglo
raste te je potkraj prošle godine stopa registrirane nezaposlenosti pre-
mašivala 21 posto, što
je zadnji put zabilježeno početkom 2003. Iako
je Vlada napravila određene napore u smjeru fiskalne konsolidacije i
najavila strukturne prilagodbe, to u uvjetima slabih izgleda za rast nije
dovoljno ohrabrilo financijska tržišta pa je
Standard&Poor’s u studenom snizio kreditni
rejting Hrvatske s najniže investicijske razine na
najvišu špekulativnu razinu (BB+/B).
Upravo zbog tih negativnih tendencija u gospodarstvu, EIZ je snizio
procjenu rasta za prošlu
godinu na -1,9 posto. Nepovoljna kretanja u eurozoni, smanjenje domaće
potražnje, kašnjenje u realizaciji investicijskih projekata u javnom sektoru,
te povećanje nezaposlenosti utjecali su na smanjivanje izgleda za skori
oporavak hrvatskog gospodarstva. Prognoza rasta BDP-a u 2013. sada je
blago negativna i iznosi
-0,2 posto. Ipak, u drugoj
se polovini 2013. očekuje
intenziviranje investicija,
što bi zajedno s oživljavanjem inozemne potražnje
i pozitivnim učincima
članstva u EU-u trebalo pridonijeti postupnom
oporavku gospodarstva,
koje bi u 2014. moglo zabilježiti rast od 1,5 posto.
U ovoj godini analitičari EIZ-a očekuju nastavak negativnih trendova na tržištu rada što će,
uz smanjivanje zaduženosti kućanstava i slablje-
29
www.privredni.hr
Broj 3763, 4. veljače 2013.
( 8,2 mlrd kn
ukupan dug fizičkih osoba
42,46 milijardi kuna
otrajno blokirano 17.286 fizičkih osoba je bez zaposlenih radnika, dok je njihov ukupan dug 4,3 milijarde kuna
67.384 blokirana poslovna
subjekta, nešto manje od
polovine su pravne osobe,
s tim da se na njih odno-
nje povjerenja potrošača,
utjecati na nastavak pada
osobne potrošnje. Oporavak gospodarstva u 2014.
neće se odmah odraziti
na tržište rada, već bi stopa nezaposlenosti mogla
ostati približno na istoj razini kao i u 2013., oko 20
posto. Slaba domaća potražnja i gubitak baznog
učinka poskupljenja iz
2012. utjecat će na smanjivanje stope inflacije u
2013. na približno tri posto. Trend usporenog rasta
cijena trebao bi se nastaviti u 2014. uz prosječnu
godišnju stopu inflacije
od oko 2,2 posto. Uz rast
izvoza brži od rasta uvoza očekuje se daljnje smanjenje deficita tekućeg računa platne bilance.
si 80,7 posto iznosa
ukupnoga
duga. Najmanji je iznos prijavljenih
dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje nelikvidnih pravnih osoba u trajanju do 30 dana, koji iznosi
274,8 milijuna kuna, a naj-
Vidljiviji pomaci tek u
2014.
Vlada se u potrazi za
rješenjem
trenutačnih
ekonomskih
problema
uvelike oslanja na poticanje javnih investicija i
uklanjanje administrativ-
veći pravnih osoba u blokadi neprekidna trajanja
više od 360 dana - 27,5
milijardi kuna. Od 32.730
blokiranih pravnih osoba,
njih 31.247 ili 95,5 posto
odnosi se na pravne osobe
iz sektora gospodarstva,
dakle na trgovačka društva, banke, društva za osiguranje, leasing društva,
zadruge, inozemne osnivače, investicijska društva,
kreditne unije i zajedničke
financijske institucije.
Na pravne osobe iz
sektora gospodarstva odnosi se 33,9 milijardi, što
je 99,1 posto nepodmirenih
obveza, dok na pravne osobe koje nisu svrstane u sektor gospodarstva (ustanove,
neprofitne organizacije, lokalna samouprava i političke stranke), otpada 315,8
milijuna kuna ili 0,9 posto.
Velik dio pravnih osoba,
75,7 posto, ili iskazano u
brojkama njih 18.354, koje
su u dugotrajnoj blokadi,
pravne su osobe bez zapo-
nih prepreka u cilju jačanja privatnih investicija. Ipak, analitičari EIZ-a
smatraju kako će obujam
investicija u 2013. biti
znatno skromniji nego
što je to Vlada najavila,
te prognoziraju njihov
slenih radnika. Njihov ukupan dug iznosi 16,5 milijardi kuna. U odnosu na stanje
lanjskoga studenoga, broj
insolventnih pravnih osoba
u dugotrajnoj blokadi smanjen je za 8,5 posto, a iznos
njihova duga za 3,3 posto.
Prema stanju krajem pretprošle godine, broj pravnih osoba u blokadi dužoj
od 360 dana smanjen je za
15,1 posto, a iznos za 4,2
posto.
Na fizičke osobe u blokadi duže od jedne godine
odnosi se 80 posto od ukupnoga broja blokiranih fizičkih osoba. Kao i kod
pravnih, najmanji je iznos
prijavljenih dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje nelikvidnih fizičkih osoba u trajanju do 30
Ipak neke promjene
Zbog neizvršenih osnova za plaćanje u razdoblju
do 60 dana bilo je blokirano 2515 pravnih osoba,
što je za 8,7 posto manje nego potkraj 2011. godine, ali 11,1 posto više
nego krajem prošlogodišnjeg studenoga. Njihove
neizvršene osnove iznosile su 785,6 milijuna kuna
ili 21,9 posto manje nego
krajem studenoga 2012. i
42 posto manje nego krajem prosinca 2011. godine.
dana i iznosi 55,1 milijun
kuna, a najveći iznos fizičkih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360
dana - 7,4 milijarde kuna.
Kod fizičkih osoba
koje su dugotrajno blokirane njih 62,4 posto ili
17.286 su fizičke osobe
bez zaposlenih radnika,
dok je njihov ukupan dug
4,3 milijarde kuna. Pre-
ma stanju krajem studenoga, smanjio se broj fizičkih osoba u dugotrajnoj
blokadi, ali se, za razliku
od pravnih, povećao iznos
prijavljenih dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje
više od 360 dana. Broj fizičkih osoba u blokadi dužoj od godinu dana smanjen je za 0,7, dok je iznos
njihova duga povećan za
1,1 posto.
Prema stanju krajem
2011. godine, broj fizičkih
osoba u kratkotrajnoj blokadi, do 60 dana, manji je
za 14,7 posto, a iznos njihovih neizvršenih osnova za 21,1 posto. Prema
stanju na dan 31. prosinca 2012., zbog nepodmirenog duga u razdoblju
do 60 dana bilo je blokirano 2095 fizičkih osoba,
čiji je evidentiran prijavljen dospjeli a nepodmiren
dug iznosio 114,9 milijuna
kuna, što je za 16,3 posto
manje nego lanjskoga studenoga. (V.A.)
rast od 1,5 posto na razini prosjeka godine. Ovaj
skroman rast ipak u sebi
sadrži postupno jačanje
investicija već od sredine 2013. godine, a vidljiviji pomaci trebali bi se
zabilježiti u 2014. s ra-
stom investicija od 5,7
posto.
Rebalans proračuna
za 2012. godinu i proračun za 2013. ukazali
su na smanjenu ambiciju Vlade da provede fiskalnu konsolidaciju s
rashodne strane proračuna. Analitičari Instituta procjenjuju da se fiskalno pravilo iz Zakona
o fiskalnoj odgovornosti
vrlo vjerojatno nije poštovalo u 2012. godini
te da i proračun za 2013.
vodi k nepoštovanju tog
pravila. Novi proračunski planovi predviđaju
veći fiskalni deficit od
ranijih projekcija, što je
još jedan pokazatelj usporavanja procesa konsolidacije.
Analitičari EIZ-a napominju kako su prognoze pripremljene pod
utjecajem brojnih neizvjesnosti, od kojih ističu
tijek procesa pristupanja
EU-u, očekivane troškove i koristi od pristupanja, te dugoročnu reakciju financijskih tržišta na
snižavanje kreditnog rejtinga. Radi smanjivanja
neizvjesnosti, očekuje se
da Vlada završi preostale
poslove oko ulaska u EU,
ojača apsorpcijske kapacitete za EU fondove, ubrza strukturne reforme te
razmotri donošenje rebalansa proračuna koji bi
uključio realnije ekonomske pretpostavke i održiv
plan konsolidacije javnih
financija. (V.A.)
Bio je blokiran
245.441 građanin,
a ukupno su
dugovali 17,68
milijardi kuna
30 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3763, 4. veljače 2013.
Tržište novca Zagreb
Visoka ponuda kratkoročnih pozajmica
Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Jelena Drinković
I
zuzetno dobra likvidnost sustava zadržala
se tijekom cijeloga siječnja te sudionici i dalje
trguju kratkoročnim pozajmicama uz vrlo niske
kamatne stope. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine novčano tržište
je znatno opuštenije. Iako
je u siječnju prošle godine
ponuda novca također nadilazila potražnju, prosječna kamatna stopa iznosila
je 1,4 posto godišnje, dok
je za siječanj ove godine
iznosila 0,89 posto. Opseg
trgovanja je u siječnju ove
godine iznosio 2,84 milijarde kuna, dvostruko više
nego u siječnju prošle go-
u mil. kn
Ponuda
Potražnja
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
Promet
28.1.’13. - 1.2.’13.
21.1.’13. - 25.1.’13.
u%
800
3
700
600
2
500
400
300
1
200
100
0
28.1.2013.
29.1.2013.
30.1.2013.
dine, što pokazuje da je
početak ove godine znatno
dinamičniji. I dalje značajan dio potražnje ostaje
nenamiren zbog toga što
su sudionici s viškom likvidnosti ograničeni limitima, a nerijetko nisu
ni spremni prihvatiti ka-
31.1.2013.
0
1.2.2013.
matnu stopu koju nudi potencijalni korisnik. Stoga
depozitne institucije krajem dana viškove likvidnosti deponiraju u središnju banku kao prekonoćni
depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto. Prosječna dnevna kamatna stopa
ponedjeljak
utorak
ovaj tjedan iznosila je 0,5
posto, a prekonoćna 0,84
posto. Prema najavi, proteklog je utorka Ministarstvo financija održalo aukciju trezorskih zapisa na
kojoj je bio planiran upis
250 milijuna trezorskih
zapisa u kunama i 30 mili-
srijeda
četvrtak
petak
juna u eurima. Zanimanje
sudionika bilo je znatno
iznad planiranog iznosa
te je za upis zapisa u kunama ponuđeno 837 milijuna kuna. Upisano je 665
milijuna kuna, i to 175 milijuna kuna s rokom dospijeća od 91 dan i uz ka-
matnu stopu od 1,9 posto,
357 milijuna kuna na 182
dana uz kamatnu stopu od
1,9 posto, te 133 milijuna
kuna s rokom dospijeća od
364 dana uz kamatnu stopu od 2,5 posto. Pad prinosa od 10 baznih poena zabilježen je kod trezorskih
zapisa po svim rokovima dospijeća. Kod zapisa
u eurima upisano je 36,45
milijuna eura, i to na rok
od 91 dan i na rok od 364
dana. U idućem razdoblju
prevladavat će visoka ponuda kratkoročnih pozajmica uz vrlo povoljne kamatne stope. Sličan trend
zadržat će se zasigurno do
kraja razdoblja održavanja
obvezne pričuve, odnosno
do iduće srijede.
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Raste franak, pada dolar
Mirex naprijed-natrag
Hrvatska je valuta prošli tjedan blago oslabjela
prema euru i švicarskom
franku, a ojačala prema
valuta
Srednji tečaj za devize
AUD
australski dolar
CAD
EUR
USD
je dolar u blagom padu i
približava se granici od
5,5 kuna.
5.66
CHF
6.15
7.590
5.63
6.13
7.585
5.60
6.11
7.580
5.57
6.09
7.575
5.54
6.07
7.570
5.51
6.05
5,557942
JPY
japanski jen (100)
6,027136
CHF
švicarski franak
6,140267
GBP
britanska funta
8,792134
USD
američki dolar
5,554688
EUR
euro
29.1.
30.1.
31.1.
1.2.
28.1.
29.1.
30.1.
31.1.
1.2.
28.1.
29.1.
30.1.
31.1.
1.2.
Međunarodno tržište kapitala
Optimizam ne jenjava
Ako se po jutru dan poznaje, bit će ovo uspješna godina za burzovne
mešetare. Na američkim
burzama indeksi su u siječnju porasli za više od
6400
6360
pet posto, što je najbolji početak godine još od
1997. Nastavilo se i prvoga dana veljače, a optimizam se održao unatoč
podatku o novih 157.000
14050
FTSE 100
14000
radnih mjesta otvorenih
tijekom siječnja, što je nešto manje od očekivanja
većine američkih ekonomista. Na valu američkog
optimizma jašu i europske
3200
Dow Jones
3180
6320
13950
3160
6280
13900
3140
6240
13850
3120
6200
13800
3100
28.1.
3820
3800
29.1.
30.1.
31.1.
1.2.
28.1.
7900
CAC40
7850
29.1.
30.1.
31.1.
1.2.
DAX
11180
7800
11060
3760
7750
10940
3740
7700
10820
3720
7650
29.1.
30.1.
31.1.
1.2.
NASDAQ
28.1.
11300
3780
28.1.
29.1.
30.1.
31.1.
1.2.
30.1.
31.1.
1.2.
NIKKEI 225
10700
28.1.
Korak naprijed, dva natrag - ritam je u kojem se kreće
Mirex, obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda. S vrijednošću od 181,2510 bodova, Mirex se prošli tjedan vratio na pozicije koje je držao dva
tjedna ranije.
MIREX - mjesečni
MIREX - tjedni
182
162
180
161
178
160
176
7,58937
primjena od 2. veljače 2013. 28.1.
Izvor: HNB
7.595
5,761745
kanadski dolar
kuna. Franak je opet u laganom porastu i dosegnuo
je vrijednost od 6,14 kuna.
Nasuprot franku, američki
američkom dolaru. Euro
se čvrsto drži iznad 7,5
kuna, uz blagi porast vrijednosti do gotovo 7,59
29.1.
30.1.
31.1.
1.2.
28.1.
29.1.
burze, iako ih još uvijek
opterećuju brige oko visoke razine duga nekih zemalja eurozone. I američke i europske burze puno
su očekivale od spajanja
pivarskih divova, belgijsko-brazilskog
Anheuser-Busch InBeva i meksičkog Grupo Modelo,
ali transakcija vrijedna 20
milijardi dolara je propala
zbog protivljenja američkog ministarstva trgovine.
Japansko tržište u snažnom je uzletu, indeksi su
od studenoga skočili 30
posto, potaknuti promjenom monetarne politike,
rastom inflacije i padom
jena.
159
31.12.
10.1.
20.1.
31.1.
28.1.
29.1.
30.1.
31.1.
VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 31.1.2013.
Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)
185,3582
AZ obvezni mirovinski fond
186,7323
Erste Plavi obvezni mirovinski fond
165,5421
PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond
181,8367
Raiffeisen obvezni mirovinski fond
181,2510
MIREX
Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)
Otvoreni DMF-ovi
195,0821
AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond
217,5308
AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond
134,2222
CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond
157,0756
Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond
159,6811
Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond
173,4585
Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni DMF-ovi
106,9996
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB
120,3557
Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
208,8215
AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
203,3634
AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
219,2997
AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
100,8678
AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
159,1260
AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
141,1999
Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond
117,8584
CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
180,8320
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla
123,7671
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe
134,1077
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta
195,2289
Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata
166,7723
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR
Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 136,4122
120,3096
Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE
154,6465
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT
(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička
sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
31
www.privredni.hr
Broj 3763, 4. veljače 2013.
BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 415,311 milijuna kuna
Crobex nadomak 1.900 bodova
je u odnosu na tjedan ranije pad od 13,01 posto.
Crobex je u tjedan dana
pao za 0,14 posto te je
njegova posljednja vrijednost bila 1.899,66 bodova. Crobex10 je tjedan završio na 1.063,88 bodova
Iztok Likar
www.hrportfolio.hr
P
roteklog tjedna
redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je
67,548 milijuna kuna, što
Top 10
po prometu
Hrvatske telekomunikacije d.d.
Ledo d.d.
Petrokemija d.d.
Valamar Adria Holding d.d.
AD Plastik d.d.
Dioki d.d.
Riviera Adria d.d.
INA-industrija nafte d.d.
Atlantic Grupa d.d.
Adris grupa d.d. (povl.)
tjedna
promjena
-2,75%
+0,78%
0,00%
+3,20%
-1,57%
+16,21%
-1,14%
+4,62%
+3,45%
-2,65%
zadnja cijena
213,00
7.750,00
239,00
129,00
119,99
13,26
13,05
4.300,00
689,99
283,00
promet
12.927.641,96
6.070.071,60
2.674.523,03
2.527.432,86
2.493.754,73
2.257.040,76
2.209.463,92
2.045.259,31
1.998.042,71
1.978.561,53
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 67.547.699,25 kn
što je pad od 0,35 posto.
Najveći promet ostvaren
je dionicom HT-a, u vrijednosti od 12,928 milijuna kuna, a tjedan je završila na 213 kuna, uz tjedni
pad od 2,75 posto. Drugo najlikvidnije izdanje je
10 dionica s najvećim
rastom cijene
Bilokalnik-ipa ind. papirne ambalaže d.d.
Hoteli Brela d.d.
Varteks d.d.
Dioki d.d.
Turbo certifikat nafta long
Turbo certifikat USD/HRK short
Medika d.d.
Podravska banka d.d.
Jamnica d.d.
ZIF Slavonski d.d.
Ledo s prometom od 6,07
milijuna kuna i rastom od
0,78 posto. Ukupno je pet
najlikvidnijih izdanja raslo, a dobitnik tjedna je
dionica Diokija koja je
porasla za 16,21 posto i tr-
tjedna
promjena
+23,89%
+21,43%
+18,30%
+16,21%
+14,87%
+14,43%
+12,31%
+12,20%
+10,52%
+10,00%
zadnja cijena
70,00
85,00
11,83
13,26
134,40
4,60
7.300,00
331,01
52.000,01
22,00
promet
9.590,00
4.250,00
938.453,30
2.257.040,76
11.019,60
5.060,00
42.600,00
34.385,00
258.000,04
72.820,00
INVESTICIJSKI FONDOVI
index
Crobex
Crobex10
Crobis
Crobistr
zadnja vrijednost
1.899,6600
1.063,8800
104,3769
123,4271
govanje završila na 13,26
kuna. Visok porast imale
su još i dionice Ine (4,62
posto) i Atlantic Grupe
10 dionica s najvećim
padom cijene
Opeka d.d.
Zlatni rat ugostiteljstvo i turizam d.d.
Croatia Lloyd d.d.
Hidroelektra niskogradnja d.d.
Lošinjska plovidba - holding d.d.
Magma d.d.
Hoteli Baška voda d.d.
Institut IGH d.d.
Ingra d.d.
Hoteli Imperial d.d.
zadnja cijena
269,61
10,00
2.006,06
102,50
32,00
0,70
100,00
480,00
4,04
170,00
promet
2.965,71
8.300,10
96.684,81
495.587,93
4.814,00
644,70
1.000,00
647.048,78
533.603,20
419.551,33
*vijesti
Nakon 10 pozitivnih tjedana, proteklog su tjedna
fondovi bilježili negativne rezultate. Od ukupno
83 aktivna fonda, njih 59
ostvarilo je pad vrijednosti. Među fondovima s rastom na vrhu ljestvice se
nalaze novčani, dok su
najveće minuse ostvarili
dionički fondovi s portfeljima pretežito na stranim
tržištima.
Najuspješniji dionički fond bio je ZB
aktiv koji bilježi tjedni
rast od 0,19 posto, slijedi ga PBZ Equity s rastom
od 0,16 posto. Trideset i
sedam dioničkih fondova je palo, a najviše NFD
Aureus New Europe kojem je vrijednost smanjena za 4,99 posto, a iza njega je Ilirika Gold s padom
od 3,85 posto. Najuspješniji kod mješovitih fondova bio je OTP uravnoteženi koji je jedini u grupi
mješovitih završio u plusu, porastao je za 0,41 posto, a na negativnoj strani slijedi PBZ Global s
padom od 0,12 posto. U
grupi mješovitih fondova
sedam ih bilježi pad. Najviše je pao Raiffeisen Prestige, za 2,16 posto, a slijedi ga NFD Aureus EM
Balanced s padom od 1,82
posto. Kod obvezničkih
fondova tjedan je pozitivno završio samo Capi-
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
KD Victoria
HI-growth
Raiffeisen World
ZB euroaktiv
ZB trend
FIMA Equity
KD Prvi izbor
Ilirika JIE
Raiffeisen Central Europe
PBZ Equity fond
HPB Dionički
Erste Adriatic Equity
NFD Aureus Global Developed
ZB aktiv
Prospectus JIE
AC Rusija
NFD Aureus BRIC
Capital Two
Ilirika Azijski tigar
PBZ I-Stock
HPB Titan
HPB WAV DJE
Platinum Global Opportunity
KD Nova Europa
OTP indeksni
Platinum Blue Chip
NFD Aureus MENA
OTP MERIDIAN 20
A1
NFD Aureus US Algorithm
NFD Aureus New Europe
AC Global Dynamic Emerging M (GDEM)
OTP Europa Plus
Ilirika BRIC
VB CROBEX10
KD Energija
ZB BRIC+
Ilirika Gold
Raiffeisen Prestige Equity
Allianz Equity
tal One koji je porastao za
0,06 posto, a s negativne
strane slijedi ga HI-conservative s padom od 0,05
posto. Među obvezničkim
najveći tjedni pad bilježe
ZB bond i Raiffeisen Bonds s 1,23 odnosno 0,41 posto. Najuspješniji novčani
fond je bio Agram Euro
Cash s rastom od 0,08 posto, dok Platinum Cash jedini bilježi pad, za 0,1 posto. (I.L.)
od 24. do 31. siječnja 2013. godine
Vrijednost udjela
*Tjedna
promjena [%]
kn
€
€
€
€
kn
kn
€
€
kn
kn
€
kn
kn
kn
€
€
kn
€
kn
€
€
$
kn
kn
€
kn
€
kn
kn
kn
€
€
€
kn
kn
€
€
€
€
13,2924
8,6048
114,7900
115,4000
128,8900
52,7489
12,0325
126,2897
49,2400
72,7098
87,4735
77,8700
90,9710
100,6300
46,2932
29,8091
21,9101
69,3397
44,6345
63,2936
72,1543
100,6726
12,0325
6,7592
39,0469
87,5528
474,8250
80,6207
83,8100
124,7683
103,9029
9,2632
108,0472
78,1853
98,3396
9,4292
89,2800
74,5947
109,4600
116,1639
-1,21
-1,44
-1,29
-1,19
-1,31
-0,14
-1,71
-1,92
-0,55
0,16
-0,11
-0,50
-1,06
0,19
-2,93
-0,99
-2,32
-0,83
-1,82
-0,69
-0,51
-0,76
-0,37
-1,81
-0,76
-0,57
-1,42
0,00
0,06
-1,85
-4,99
-0,93
-0,99
-1,19
-1,06
-1,84
-2,06
-3,85
-0,45
-0,37
€
138,0300
-0,52
Valuta
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS
ZB global
(3,45 posto). Svih 10 najlikvidnijih izdanja imalo
je promet veći od 1,9 milijuna kuna.
tjedna
promjena
-32,60%
-20,32%
-16,41%
-14,58%
-13,28%
-12,50%
-11,50%
-10,95%
-10,82%
-10,05%
Fondovi pali, dobitnik tjedna rastao 0,41 posto
Naziv(fond)
tjedna promjena
-0,14%
-0,35%
-0,41%
-0,30%
Naziv(fond)
PBZ Global fond
HI-balanced
Raiffeisen Balanced
ICF Balanced
HPB Global
OTP uravnoteženi
KD Balanced
NFD Aureus Emerging Markets Balanced
C-Premium
Agram Trust
AC Global Balanced Emerging M (GBEM)
Allianz Portfolio
Raiffeisen Prestige
VB SMART
kn
€
€
kn
kn
kn
kn
kn
kn
kn
€
kn
€
€
96,7306
10,3826
123,2200
116,4320
84,1501
99,7576
7,8332
76,6916
4,9988
58,8677
9,1184
123,6414
95,0900
95,6579
*Tjedna
promjena [%]
-0,12
-0,79
-0,97
-0,58
-0,23
0,41
-0,34
-1,82
-1,20
-0,24
-1,08
-0,44
-2,16
-0,84
€
€
€
€
€
kn
€
€
173,0400
11,9666
164,1900
113,5450
131,0500
178,5362
140,5861
127,7730
-1,23
-0,05
-0,41
-0,24
-0,20
0,06
-0,11
-0,20
kn
kn
€
€
kn
kn
kn
$
kn
kn
kn
€
kn
kn
€
kn
€
€
kn
kn
139,7129
171,5278
146,4853
133,9897
152,9800
146,6000
146,0206
127,6003
139,4539
129,5124
123,0853
11,5062
115,4470
80,7220
112,2300
105,1335
103,3200
103,3329
1269,6498
102,9448
0,03
0,03
0,02
0,06
0,03
0,03
0,04
0,01
0,03
0,03
0,05
0,08
0,03
-0,10
0,03
0,06
0,02
0,03
0,06
0,04
Valuta
Vrijednost udjela
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
ZB bond
HI-conservative
Raiffeisen Bonds
PBZ Bond fond
Erste Bond
Capital One
HPB Obveznički
OTP euro obveznički
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
PBZ Novčani fond
ZB plus
ZB europlus
PBZ Euro Novčani
Raiffeisen Cash
Erste Money
HI-cash
PBZ Dollar fond
HPB Novčani
OTP novčani fond
VB Cash
Agram Euro Cash
Allianz Cash
Platinum Cash
Erste Euro-Money
Auctor Cash
Raiffeisen euroCash
HPB Euronovčani
Locusta Cash
NFD Aureus MultiCash
deksi Zagrebačke burze
ostali gotovo nepromijenjeni, dok su u plusu godinu završili samo obveznički indeksi.
Javni dug 176
milijardi kuna
Hrvatski javni dug, koji
obuhvaća unutarnji i inozemni dug države, krajem
listopada prošle godine
iznosio je 176,25 milijardi kuna, što je za 20,3 milijarde kuna više u odnosu na kraj 2011. godine,
pokazuju podaci Ministarstva financija. U prvih 10 mjeseci prošle godine javni je dug porastao
za 13 posto, na što je najviše utjecalo preuzimanje
obveza brodogradilišta u
iznosu od oko devet milijardi kuna. Udio javnog
duga Hrvatske u procijenjenom BDP-u porastao
je sa 46,7 posto krajem
2011. na 52,1 posto BDPa krajem listopada prošle
godine.
Vrijednosni papiri u
porastu
Tržišna vrijednost sva
1104 vrijednosna papira uvrštena u depozitorij
Središnjeg klirinškog depozitarnog društva na kraju 2012. godine iznosila je
gotovo 323 milijarde kuna
i bila je za 8,8 posto veća
nego na kraju 2011. Povećanje tržišne vrijednosti bilježi se iako je prema
2011. broj vrijednosnih
papira smanjen za 21 te
unatoč činjenici da su u
prošloj godini dionički in-
Lenac u velikom
gubitku
Gubitak brodogradilišta
Viktor Lenac u prošloj
godini iznosio je 29,7 milijuna kuna, dok je godinu ranije brodogradilište
poslovalo s dobiti od četiri milijuna kuna, prema
podacima iz financijskog
izvještaja objavljenog na
Zagrebačkoj burzi. Ukupni prihodi Viktora Lenca u 2012. godini iznosili su 252,2 milijuna kuna
i bili su 28,6 posto manji
od prihoda iz 2011. godine. Ukupni rashodi pali su
za 19 posto, na 281,8 milijuna kuna. Uprava Lenca
gubitke objašnjava dugim
razdobljem niskih vozarina i nezaposlenosti brodova na svjetskom tržištu,
što je rezultiralo smanjenjem remontnih radova i
padom njihove cijene za
20 posto.
Đuro Đaković u plusu
Grupa Đuro Đaković u
2012. ostvarila je neto
dobit od četiri milijuna
kuna, što je porast veći
od 500 posto u odnosu na
2011., kada je dobit iznosila 607.900 kuna. Prema
podacima iz financijskog
izvješća objavljenog na
Zagrebačkoj burzi, Đuro
Đaković je lani ostvario
ukupne prihode u iznosu
od 1,07 milijardi kuna, što
je 34,6 posto više nego u
2011.

Valipile diže Puris novim proizvodima 57,42

godišnji izvještaj o stanju društva

Trgovački sud u Rijeci prihvatio samo šest posto zatraženih nagodbi

Teximp otvorio novi

ispis - Hrvatski sindikat pošte

FORMULA ZA UŠTEDU I INVALIDNOST VLAKOM NA POSAO UZ

S2-Obrazac za prijavu - Udruga za razvoj Hrvatske

PAKET USKRS 2015 – 2 noćenja

Obavijest o održanoj redovitoj Glavnoj skupštini društva Zvijezda d.d.