Školski list KLINČEK, 3. izdanje, lipanj 2013.

KLINČEK
školski list
os-klinca-sela.skole.hr
UVODNIK
Dragi čitatelji!
Novi broj Klinčeka je pred Vama. U
njemu ćete pronaći naše tekstove o
najvažnijim školskim događajima,
projektima, istraživanjima, ali i brojne
druge učeničke radove.
Nadamo se da ćete i ovaj broj čitati s
radošću i zanimanjem.
Također Vas pozivamo na suradnju.
Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali
ili na bilo koji drugi način doprinijeli
izradi ovog lista.
Vaši novinari
Novinarska skupina
SADRŽAJ
Uvodnik ..................................... 2
Eko škola .................................... 3
Istraživanje .................................. 5
Eko tema ..................................... 7
Moj zavičaj ............................... 10
Lidrano ...................................... 14
Tjedan čitanja............................ 17
Valentinovo............................... 19
Maskenbal ................................. 20
Majčin dan ................................ 21
Humanitarni projekt .................. 22
Ljudi i običaji ............................ 23
Zanimanja ................................. 24
Životinje .................................... 25
Putovanja .................................. 27
Sport .......................................... 33
Nagrade ..................................... 36
Zabavni kutak ........................... 37
Osmaši ...................................... 38
lipanj, 2013.
Uredništvo
Ika Hamaček, 5.a
Nika Vladić, 5.a
Dora Guštek, 5.a
Paola Šolčić, 5.a
Tena Hasanović, 5.a
Tea Kelava, 5.a
Emma Guštek, 5.a
Petra Kozlina, 5.b
Sara Pankretić, 5.b
Josipa Pučar, 5.b
Matilda Razum, 5.b
Stela Bobanac, 5.b
Mirjam Valičević, 5. b
Matea Rudar, 5.b
Klara Guštek, 7.a
Ema Krištić, 7.a
Dijana Kolinger, 7.a
Ana Botički, 7.a
Ivan Anzulović, 7.a
Nevenka Drlje, prof.
-2-
Tehnička podrška:
Dragutin Kuhar, prof.
Lidija Vinovrški, prof.
design by dkuhar
KLINČEK
školski list
os-klinca-sela.skole.hr
EKO ŠKOLA
OŠ „KLINČA SELA“
Izradili: učenici 8.b razreda
Mentorica: Martina Šolčić
Istraživanje proveli: učenici 5., 6., 7. i 8. r.
Mentorice: Ivana Marić Kožar,
Tanja Kralj Slovenec i Lidija Vinovrški
PROJEKTNI EKO DAN
TEMA:
Proveli smo istraživanje indeksa tjelesne mase u
našoj školi i dobili rezultate koji pokazuju koliko je
učenika ispod standardnog ITM-a, unutar vrijednosti
standardnog ITM-a i iznad standardnog ITM-a.
REZULTATI MJERENJA I
ISTRAŽIVANJA PROVEDENOG U OŠ
„KLINČA SELA“
OD 1. DO 8. RAZREDA
ITM OD 1. DO 8. RAZREDA
Indeks tjelesne mase (ITM) je omjer
tjelesne mase i tjelesne visine, računa se
tako da se tjelesna masa podijeli s
kvadratom tjelesne visine.
200
180
160
140
120
100
80
60
40
20
0
TABLICA STANDARDNOG ITM-a PO
DOBI I SPOLU
Dob (godine)
Dječaci
Djevojčice
7
14,7 -16,6
14,5 – 16,7
8
14,8 – 17,1
14,7 – 17,3
9
15,1 – 17,6
15,1 – 18,0
10
15,5 – 18,2
15,5 – 18,7
11
16,0 – 19,0
16,0 – 19,5
12
16,5 – 19,7
16,5 – 20,2
13
17,0 – 20,5
17,1 – 21,0
14
17,6 – 21,2
17,6 – 21,7
15
18,3 – 22,0
18,2 – 22,3
lipanj, 2013.
Djevojčice
68
Dječaci
45
Ukupno
113
Unutar
99
82
181
Iznad
67
93
160
Ispod
ITM prikazuje procjenu (ne)uhranjenosti stanovništva –
iako nije najbolji i najtočniji pokazatelj.
Mjerenje provedeno u našoj školi pokazuje da ispod
standardnog ITM-a ima više djevojčica, a iznad
standardnog ITM-a više dječaka.
-3-
design by dkuhar
KLINČEK
školski list
os-klinca-sela.skole.hr
Pokušajte piti što više vode na dan.
REZULTATI ANKETE O PREHRAMBENIM NAVIKAMA I TJELESNOJ AKTIVNOSTI Niti jedan
voćni
obrok u
danu
23,4% m
21,3% ž
Više od tri
obroka
brze hrane
tjedno
32,9%
28,8% ž
Tri i manje
obroka
dnevno
31,1% m
43,3% ž
Nedovoljna
tjelesna
aktivnost:
60% se ne
bavi sportom
KRETANJE
Redovito vježbajte.
Savjeti za zdrav život
PREHRANA
Dnevno budite tjelesno aktivni barem 30 minuta.
ZDRAVA I URAVNOTEŽENA, RAZNOLIKA PREHRANA
SPAVANJE
Omogućite si kvalitetan san. Redovito spavajte 7-8 sati.
Obavezno svaki dan doručkujte.
Ne unosite previše hrane u svoj organizam,
već dnevni unos podijelite na barem 5
obroka.
MENTALNO ZDRAVLJE
Izbjegavajte stres, održavajte mozak aktivnim.
Izbjegavajte masnu i slatku hranu.
Svaki dan jedite voće i povrće.
lipanj, 2013.
-4-
design by dkuhar
KLINČEK
školski list
os-klinca-sela.skole.hr
ISTRAŽIVANJE
Anketa
koji nam govore koja količina učenika provodi više
od 2 sata dnevno pred računalom. (Ovo su rezultati
učenika koji provode vrijeme isključivo pred
računalom dok se je većina učenika izjasnila da
provode puno više vremena na internetu pomoću
mobitela što nam daje naslutiti da su rezultati
mnogo „gori“ nego što su prikazani dijagramom.)
U izradi ankete, pronalaženju informacija, obradi
podataka i izradi plakata sudjelovali su učenici
dodatne nastave matematike učiteljice Lidije
Vinovrški i učenici dodatne nastave vjeronauka
učiteljice Ane Muhvić.
Anketu su među učenicima škole proveli razrednici.
U anketi koju smo proveli u našoj školi predmetnoj nastavi, sudjelovalo je ukupno 244
učenika. Ovom smo anketom željeli provjeriti
koliko se naših učenika bavi sportom u školi ili
izvan nje. Rezultati pokazuju da se 39%
učenika bavi redovito sportom, no mnogi
učenici provode često ostale sportske
aktivnosti kao što je prikazano na dijagramima.
Istražili smo koliko kalorija učenik prosječne
težine 41kg potroši u 60min baveći se nekom
sportskom aktivnosti ili jednostavno pomažući
roditeljima u kućanskim poslovima. Ugodno
smo iznenađeni rezultatima koji nam govore da
učenici rado pomažu roditeljima u kućanskim
poslovima, ali nismo zadovoljni rezultatima
REZULTATI ANKETE obavljanje kućnih
poslova i sportske aktivnosti učenika
Kućanski posao,
izgubljenih kalorijskih
vrijednosti (41kg / 60 min)
lipanj, 2013.
-5-
design by dkuhar
školski list
KLINČEK
os-klinca-sela.skole.hr
Sport, izgubljenih
kalorijskih vrijednosti
(41kg / 60min)
lipanj, 2013.
-6-
design by dkuhar
školski list
KLINČEK
os-klinca-sela.skole.hr
EKO TEMA
Brončani status eko-škole
Veliko priznanje za uspješno i kontinuirano provođenje eko projekata
svečano smo proslavili na Dan škole
Prošle školske godine naša škola je treći put obnovila status eko – škole. Podizanjem zelene zastave dobila je
brončano priznanje za uspješno i kontinuirano provođenje brojnih eko projekata kojima je zaslužila svoje
mjesto među brojnim eko - školama u Republici Hrvatskoj.
Svečano smo podigli zelenu zastavu na Dan škole (3. svibnja 2012.) nakon priredbe, u prijateljskom okružju
učenika, učitelja i gostiju iz lokalne zajednice i udruge Lijepa naša.
Brončanom statusu prethodile su godine velikog truda i rada naših učenika, djelatnika škole u suradnji s
roditeljima i lokalnom zajednicom.
Projekt Međunarodna eko - škola provodimo od 2005. godine. Tijekom školske godine obrađuju se teme s
ekološkim sadržajima u svim oblicima nastave.
Prioritetne teme projekta su voda, energija, otpad, promet i zdrav život. U sklopu spomenutih tema
organiziraju se brojna predavanja i radionice. Kontinuirano se radi na uređenju interijera i eksterijera škole,
čišćenju i uređenju školskog vrta i dvorišta, štednji energije i vode, kompostiranju, reciklaži sekundarnih
sirovina i zdravoj prehrani. Uspješno ostvarujemo svoju viziju uključenja svakog učenika i djelatnika u
aktivan odnos prema prirodi i ekologiji. Naši učenici uče o gospodarenju otpadom, energijom vode,
prometom i skrbe o zdravom životu.
Ekologija nije samo briga o okolišu, zbrinjavanju otpada, briga o biljkama i životinjama, nego je briga i o
vlastitom zdravlju, psihičkom i fizičkom, o odnosima među ljudima.
Ekologija se provlači kroz sve pore našega života i rada i zato svatko tko u tom smislu učini barem nešto,
poboljšava i naš eko – status.
KUD „ Seljačka sloga“ Kupinec
lipanj, 2013.
Dramska družina
-7-
design by dkuhar
školski list
KLINČEK
os-klinca-sela.skole.hr
VODA – tema Projektnog eko dana
trebaju snagu i ljubav. Samo će tako preživjeti.
Kad jedna kap umre, druga se rodi. Na taj način
more nikada ne presuši. Održava se ravnoteža.
Voda kao inspiracija
Kad razmišljam o sebi kao o jednoj kapi, osjećam
se veoma važnom u ovom moru ljudi. Želim da
moja kap ostavi svoj trag, da je prvi povjetarac ne
isuši ili razbije o stijene. Kakav će svijet biti, ovisi
o svima nama. Potrudimo se učiniti ga ljepšim i
sretnijim mjestom. Ostavimo svoj trag, sjaj svoje
kapi u moru.
Kap i more
Kada bih morala jednom riječju opisati naše
društvo, rekla bih da je more. More ljudi, a svaki
čovjek je zasebna kap koja čini cjelinu. I svaka
kap je važna, ima svoju vrijednost.
Iako smo svi drukčiji, nitko nije vrjedniji.
Teško je iz mora izdvojiti samo jednu kap. Neke
su hrabre, izdvoje se i odmah u očima drugih
postaju drukčije. Ostale kapi ih često ismijavaju i
ne razumiju jer narušavaju cjelinu mora. More je
cjelina, ali sačinjena od različitih kapi. Svaki
čovjek je jedinstvena kap, posebna i vrijedna i kao
takva čini snažno, ali i mirno more. Čovjek je
društveno biće, ali mora živjeti za sebe, imati
svoje ja, treba se istaknuti, poput kapi zasjati na
suncu. Za svoj trenutak na suncu potrebno je
mnogo hrabrosti i truda. Teško je odvojiti se od
cjeline, od mora i biti kap za sebe. Odvojimo li se,
možda zauvijek izgubimo more. Može li more bez
jedne kapi?
Rekli bismo da može. Što je jedna kap naspram
cijelog mora?!
Svatko od nas je kap u svojoj obitelji, školi i
mjestu. Naše postojanje je jako važno. Da nas
nema, narušila bi se obitelj, nedostajali bismo
školi i mjestu. Ne možemo reći da je svejedno
postojimo li ili ne. Moramo biti zasebni i
samostalni, ali u isto vrijeme živjeti i surađivati s
drugima, naučiti biti dio društva. Nekima je teško
naći tu ravnotežu, odbijaju živjeti s drugima i
otuđuju se ili nemaju svoje mišljenje te se samo
prilagođavaju ostalima. Ni jedna ni druga takva
kap ne može preživjeti u moru. Jednu će
ismijavati i osuđivati, a drugu iskorištavati.
More je olujno i mirno. Nije lako biti dio njega.
Kapi su krhke i malene. Trebaju se podržavati,
lipanj, 2013.
-8-
Tihana Sakoman
Predstavnik Udruge „Lijepa naša“
“ Dovoljna je voda – pa da imaš svega.
I sva je sreća što ona volje ima
kretati se stalno – teći ni iz čega,
i sve dok putuje, lakše nam je svima.”
Enes Kišević
design by dkuhar
školski list
KLINČEK
Učenici 2.b razreda s učiteljicom Željkom
Ivošević napisali su knjigu Zdenački zdenci.
os-klinca-sela.skole.hr
Istražili su kako su se gradili zdenci, za što
su služili, kako su se ljudi koristili njima te
za što nam danas služe.
Naši učenici su bili vrlo vrijedni te su zdence
iz svoga zavičaja fotografirali i nacrtali.
Njihovi radovi se također nalaze u spomenutoj
knjizi.
Stari zdenac
lipanj, 2013.
-9-
design by dkuhar
KLINČEK
školski list
os-klinca-sela.skole.hr
MOJ ZAVIČAJ
Donja Zdenčina
Donja Zdenčina je kao lice nekog djeda. Sve šume su brkovi što mu krase lice. Ceste su kovrče na
njegovoj glavi, a kuće su bore i pjege. Naša divna Botića je veliki osmijeh na njegovu licu. Kad
pada snijeg, to djed brije, ali brkove svoje ne dira, samo one što su pobjegli iz šume jer nema mira.
Kad je pak jako vruće, to djed se ljuti. Valjda zato jer ne može pronaći svoje naočale. Kad lišće
pada, djed brkove svoje šiša jer su predugi, ali ih ne brije jer ih samo želi skratiti. Djed živi s
bakom, a baka je Gornja Zdenčina i oni su uvijek zajedno. Djed je jako star, oko 451 g. A baka, nju
nisam htjela pitati jer, znate, nepristojno je dame pitati za godine.
Valentina Šinković 5.a
Moj zavičaj
Brežuljci koji se protežu mojim
krajem visoki su,
šumom koja mijenja boje
ograđeni su,
oblaci koji ih dodiruju stvaraju
im kule.
A veliko srce u njima čine životinje
koje ih čuvaju od sječe njihove šume.
Šume na brežuljcima
svakakve su boje. Od šarene
u proljeće i zimu, do zelene
u ljeto. Zimi su bijele
kao oblaci koji joj šalju snijeg i kišu.
Ovo je ukratko o mojem kraju
u kojemu sada zeko traži svoju majku.
Staromodni mladić
Zelena desinečka šuma
s ljutnjom gleda u
mutni Bukovec.
Potok Bukovec ga
razdvaja na dva
sela i to je priča
cijela.
Šareni Desinec svoje
običaje ima, crkva
Sv. Ivana s veseljem.
Vas prima. Na nogama
ponosno stoji naš i vaš
staromodni mladić.
lipanj, 2013.
CRKVA SV. MARIJE OKIĆKE
Filip Šiktar 5.b
-10-
design by dkuhar
KLINČEK
školski list
os-klinca-sela.skole.hr
Život u mom selu
Živim u lijepom selu Goli Vrh. Obiluje
brežuljcima, poljima, raznim cestama i
putovima. Može se pohvaliti i bistrom
Okićnicom, malim potočićem koji prolazi
blizu moje kuće.
U Golom Vrhu je mir i spokoj, ljudi su se
pronašli u radu: vinogradu, voćnjaku,
poljima.
Kod mnogih baka još uvijek možeš kupiti
domaći sir i vrhnje.
U mom selu jako je mirno i lijepo, nema
gradske užurbanosti ni gužve na cesti.
S prozora svoje sobe imam predivan
pogled na doline i polja.
Svoj kraj ne bih mijenjala ni za što.
Mirjam Valičević 5.b
Pogled na Okić
Okić
Okić, moj rodni kraj. Pripada Zagrebačkoj
županiji. Nalazi se dvadesetak kilometara
od Zagreba, na pola puta između Samoborske gore i Plešivice. Prvi put
Okić se spominje prije 800 godina.
Okićki bregi zasađeni su vinogradima
i voćnjacima. Iznad tih vinograda i
voćnjaka uzdiže se stari Okić grad koji
je simbol moga kraja. O Okiću su zapisane
mnoge pjesme od kojih je najpoznatija „ Oj, goro Okićka“.
Volim svoj Okić.
Jan Drkulec 5.b
vrhu je stari Okić grad pogodan za turiste i
planinare koji vole vrijeme provoditi na
svježem zraku. Podno Okić grada nalazi se
planinarski dom u kojem možete popiti čaj
i pojesti neki kolač. Selo u kojem se nalazi
crkva Sv. Marije zove se Novo Selo
Okićko koje je prošle godine slavilo svoju
stotu obljetnicu.
Dijana Kolinger 7.a
Okić u mojim očima
Koje osjećaje Okić pobuđuje u vama? Jeste
li ga ikad posjetili? Ako niste, još uvijek
stignete. Za mene Okić puno znači upravo
zbog toga jer je tamo crkva Sv. Marije
Okićke i to je kraj u kojem sam odrasla. Na
lipanj, 2013.
-11-
design by dkuhar
školski list
KLINČEK
os-klinca-sela.skole.hr
Okić
Kako je planinska vila
spasila Okić – grad od
Turaka
Turci su došli pod Okić
kako bi zauzeli kulu na
pećini, u blizini Plješivice.
Zauzeti Okić, za Turke je
značilo nadgledati cijeli taj
kraj. Ali okićki branitelji,
vješti junaci, uspješno su
odbijali turske napade. I
tako, iz dana u dan, iz
mjeseca u mjesec, nakon tri
godine ponestalo okićkim
braniteljima hrane, a
pomoći nije bilo niotkuda.
Ostali su na 25 mjerica žita,
svjesni da im je bez hrane
otpor uzaludan. I dok su oni
tako vijećali što učiniti,
pojavi se pred njima
planinska vila s Plješivice
pa im reče:
vilu i sašiju vreću koju
napune preostalim žitom
pa je spuste niz zidine
grada.
U isto to vrijeme i Turci
su vijećali što učiniti jer
im je bilo dosta
neuspješnih juriša na
Okić. Kad su vidjeli vreću
koju su branitelji spustili
niz zidine, ponadali su se
da je u njoj pismo kojim
junaci predaju Okić- grad.
Kad su u pašinom šatoru
otvorili vreću i ugledali
žito, zaključili su kako
branitelji imaju toliko
hrane da je čak i njima
spuštaju niz zidine. Stoga
su odlučili napustiti
opsadu i vratiti se kući. A
neki je pjesnik opjevao taj
događaj:
"Na stran suze, na stran
gorkost jada.
Već vi šijte vreću za žito.
U nju vrzte preostalo što je.
I niz zide spustite to svito."
"Hvala Bogu, odanu
Okiću,
na slobodi uteklom ko'
ptiću.
Tako bilo, sad se
spominjalo
Dijana Kolinger,7.a
Okićki vinogradi
To reče vila i nestade.
Branitelji Okića poslušaše
lipanj, 2013.
-12-
design by dkuhar
školski list
KLINČEK
os-klinca-sela.skole.hr
Legenda o Zdenčini
Davno na području sela Zdenčine bio je
zdenac na koji su po vodu dolazile
obitelji iz svih sedam sela. To je bilo jedino
vrelo vode koje se otkrilo u to doba.
Ljudi su tamo dolazili sa stokom jer vode
nigdje nije bilo.
Dolazili su gotovo svakog dana jer
vrčevi koje su imali bili su premaleni, tako da
bi cijela obitelj na magarcu prevozila više
većih vrčeva.
No jednog vrućeg ljetnog dana jedan se seljak
zaputio na zdenac.Nakon nekog vremena
hodanja po suncu zaključi: ”Džabe mi hodati
po ovakvoj vrućini, ponestat će mi vode na
pola puta, neću preživjeti do zdenca. Bolje da
se vratim u selo."Tako je i napravio, rekao je
seljanima da je prevruće hodati do zdenca.
Jedan starješina toga sela onda dobije veliku
ideju. Ode na jednu stijenu i reče:
"Susjedi,seljani, ovo više nije izdrživo,
hodamo kilometrima samo zbog vode, imam
ideju kako da skratimo taj put. Pozovimo
naših šest susjednih sela i napravimo jedno
zajedničko selo.” Poslali su pisma u svih šest
sela i pozvali ih na sastanak kod zdenca.
Starješina stane kod bunara i zatraži tišinu.
Kada se narod stišao, starješina krene govoriti.
"Ljudi, tu smo vas pozvali da vam kažemo da
bismo ovdje napravili selo za sve nas. Samo
malo razmislite da svi mi mjesečno prođemo
vise tisuća kilometara samo zbog vode."
Pozove starješina poglavara svojeg sela. A
poglavar od sveg glasa poviče: "Jeste li za?"
A svi istodobno viknuše: "Jesmo!" Samo im je
nešto nedostajalo.
Tada se sjeti jedan seljak, nedostaje ime sela.
Svi su dali po 1 prijedlog, a zapisnik je pisao
svako ime.Tada su glasovali za najbolje ime i
najviše glasova imalo je ime Zdenčina.
Selo je dobilo ime Zdenčina i ljudi u
njemu žive i dan danas.
Ja živim u Zdenčini i nikada se neću iseliti iz
nje.
Ivan Jurković 5.b
Zdenčina
lipanj, 2013.
-13-
design by dkuhar
školski list
KLINČEK
os-klinca-sela.skole.hr
LIDRANO
Veliki pobjednici
Osnovna škola „Klinča Sela“ bila je domaćin Međuopćinskog susreta Lidrano održanog 30.
siječnja 2013. godine.
Na smotri su sudjelovale Osnovna škola „Ljubo Babić“ iz Jastrebarskog, Osnovna škola
„Kardinal Alojzije Stepinac“ iz Krašića i Osnovna škola „Vladimir Nazor“ iz Pisarovine.
Lidrano je smotra literarnih, dramsko-scenskih i novinarskih radova. Od 8 mogućih radova
koji idu na županijsku razinu natjecanja, naša škola je odabrana u tri kategorije s četiri rada.
Dalje na županijsku razinu natjecanja idu:
1. Renata Godanj, učenica 8. razreda (literarni rad: „Sreća“, mentorica Ana Horvatić)
2. Nenad Brlek, učenik 6. razreda (dramsko-scenski nastup: „Popevka za kaj“, mentorica
Ana Horvatić)
3. Učenici 4. razreda iz Područne škole „Kupinec“ (dramsko-scenska igra: „Božić u
Kupincu“, mentorica Petra Juratović)
4. Renata Godanj, učenica 8. razreda (novinarski rad: „Susret s pulskom ljepoticom“,
mentorica Ana Horvatić)
nije bilo gotovo. Prvo je drvo obojila u
smeđe, drugo u crveno...
Uskoro se cijeli park šarenio. Prevladavali
su topli tonovi i sve se činilo nekako
čarobno.
A onda je puhnula i snažan je vjetar
prodrmao sva stabla. Nekoliko listova je
otpalo i ravnomjerno se rasporedilo po
parku. Sve je još više sličilo na bajku.
Onda je jesen poletjela u nebo i počela
slagati oblake. Namiještala ih je da
izgledaju mekano i debelo, baš kao vata.
Zatim je uzela vrećicu iz torbe i po cijelom
kraju prosula rosu. Jesensko voće je
poslagala po drveću i zemlji.
Kad je posao bio gotov, ponosno je
Božić u Kupincu
pogledala cijelo selo. Poslala je blagi
poljubac koji je zamaglio sve prozore.
Pokupila je sav svoj pribor i dala znak
suncu da može izaći. Odletjela je dalje.
Pijetao je zakukurikao, svi su se probudili.
Jesen
Djeca su svoje male nosiće prislonila na
prozorska stakla i gledala park pun lišća.
Jesen je stigla u moj zavičaj. Bila je to
Uskočila su u čizmice i kaputiće, istrčala
dama u smeđoj haljini od lišća i s velikim
van i počela skakati po lokvicama. Odrasli
kišobranom u ruci. Sa sobom je dovela
su pak sjedili uz kamin, pili čaj i prisjećali
svoje oblake i na selo pustila kišu. Sve je
se svoga djetinjstva.
bilo mokro.
Jesen je u moje selo donijela radost i
Kad je kiša prestala, s krovova su
ljepotu
prirode. Tko bi rekao da jedna
počele padati kapljice. Bila je to divna
dama može toliko toga učiniti?
harmonija. Tap, tap, tap! Kao da netko
svira. Uz pjesmu jesen je počela bojiti
Valentina Šinković 5.a
lišće. Jedan po jedan list dok cijelo stablo
lipanj, 2013.
-14-
design by dkuhar
školski list
KLINČEK
os-klinca-sela.skole.hr
Sreća
zalazak, brezu u jesenskom ruhu, da pronađu
dijete u sebi…
Ja sam sreća. Moja je kosa boje žita, moje su oči
beskrajno plave, a ruke nježne i blage. Njima
dodirujem ljude oko sebe i njihove živote činim
ljepšim. Biti sreća znači mnogo: svakodnevno
donosim osmijeh na lice, toplinu u srce, male
stvari činim velikim, svijetu šaljem pozitivnu
energiju…
Ja sam sreća. Moja je pjesma svilena kao krilo
leptira. Najlakše dolazim do nevinih dječjih srca
i oni me najbrže prepoznaju. Poznajem i odrasle
ljude sa srcem djeteta koji u svemu vide ljepotu i
dobrotu. Njihova sam dobra prijateljica.
Ja sam sreća. Moj je osmijeh topao i nježan, a
moji koraci lagani. Dolazim do svakog čovjeka.
Do nekih moram prevaliti dug i naporan put jer
me oni ne prepoznaju pa čak ni onda kada
snažno pokucam na njihova vrata. Ne prepoznaju
me jer su zaokupljeni životima drugih, jer u
svemu vide samo sivilo.
Znam, s njima trebam biti strpljiva, trebam
im pomoći da se izvuku iz tamne
svakodnevnice, da vide rosu na cvijetu, sunčev
Ja sam sreća. Nikoga ne zaboravljam. Jednog
sunčanog dana doći ću i do tebe. Kad pokucam,
otvori vrata svoga srca i budi spreman prigrliti
me.
Renata Godanj 8.a
Moj susret s pulskom ljepoticom
vile koje su nekada i nastanjivale Istru. Noću bi
Arena je bila moja prva asocijacija na grad Pulu. Ta je plesale po livadama i šumskim proplancima.
Mogle su graditi samo noću dok se ne bi začuo
znamenita građevina, koju sam do sada imala priliku
prvi pijetao.
vidjeti samo na raznim fotografijama i TV-u, često
bila u mojim mislima. Nestrpljivo sam čekala dan kad
ću i ja, kao i tisuće drugih turista, moći je posjetiti.
Dogodilo se to početkom ovoga lipnja, za vrijeme
moga maturalnog putovanja. Došavši pred same
zidine Arene, ostala sam bez daha. Bila je
veličanstvena u svoj svojoj ljepoti, veličini i
snazi…Stoljećima je odolijevala raznim naletima
ljudi i vremenskih nepogoda, ali ipak je ostala prava
ljepotica. Dan je bio sunčan, a njezine su se zidine
dizale visoko u nebo. Činilo mi se kao da razgovaraju
s bijelim oblacima koji bezbrižno plove nebeskim
prostranstvom.
Čekajući vodiča, koji će nas provesti kroz Arenu,
moje je srce ludo poskakivalo. Malo je reći da sam
bila uzbuđena. Konačno smo ušli unutar zidina.
Zapanjeno je gledam. U svome životu još nisam
vidjela ništa tako graciozno …
Razmišljam o stoljećima, o događajima, o ljudima, o
svemu što je prošlo pokraj nje, pulske ljepotice.
Slušam vodiča i legendu koja kaže da su je izgradile
lipanj, 2013.
-15-
Arena u svoj svojoj veličini
Donosile bi kamen po kamen s Učke, ali zbog
ljudi bi često prekidale posao pa je Arena ostala
design by dkuhar
školski list
KLINČEK
bez krova. Pulska Arena je u narodu poznata i kao
Divić-grad. Tako kaže jedna legenda.
Druga, vjerojatnija, kaže da ju je car Vespazijan
tijekom 1. stoljeća dao sagraditi u čast svojoj
ljubavnici Antoniji Ceneidi. Mora da ju je beskrajno
volio kad joj je poklonio tako veličanstvenu
građevinu...
U stvarnosti Arena u Puli je najveći i najsačuvaniji
spomenik antičkog graditeljstva u Hrvatskoj. Ima
eliptičan izgled s velikim polukružnim otvorima.
Visoka je 32 m, može primiti oko 23 000 gledatelja.
Sve do 5. stoljeća u njoj su se organizirale
gladijatorske borbe. Nakon pada Zapadnog Rimskog
Carstva amfiteatar je služio za ispašu stoke, lokalne
sajmove i viteške turnire koje su organizirali Malteški
vitezovi.
Danas Arena ima važnu ulogu u kulturnom životu
Pule. U njoj se održavaju razni koncerti i druge
manifestacije, meni najpoznatija je Pulski filmski
festival. Po povratku u školu u razgovoru s našom
knjižničarkom Marijanom, koja je rodom iz Pule,
saznala sam da je njezin otac Marijan Rotar začetnik
Filmskog festivala u Puli. Eto kako je svijet mali.
Arena je bila i u Guinessovoj knjizi rekorda. Naime,
2003. g. oko Arene je omotana kravata duga 808 m i
teška 800 kg, najduža kravata na svijetu.
os-klinca-sela.skole.hr
Bližio se rastanak od pulske ljepotice. Ne, nisam
bila tužna. Bila sam sretna jer mi se pružila prilika
posjetiti nešto tako znamenito, jer me okrznuo
dašak daleke povijesti, a znam da će pulska
ljepotica naći mjesta i u mojoj budućnosti. Čim
budem mogla, posjetit ću je opet jer u se u
njezinoj ljepoti može uživati više puta.
Renata Godanj 8.a
Kravata omotana oko Arene
lipanj, 2013.
-16-
design by dkuhar
KLINČEK
školski list
os-klinca-sela.skole.hr
TJEDAN ČITANJA
U potrazi za Ivanom
► Na poduljem projektu simboličnog
naziva Tjedan čitanja, projektu poticanja
čitanja u nastavi, bavili smo se Ivanom
Brlić - Mažuranić.
Budući da se ove godine slavi stota
obljetnica nastanka njezinog dječjeg
romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića,
bavili smo se upravo samim Hlapićem.
Ponešto iz samog projekta izveli smo na
Projektnom eko danu. Bili smo kreativni,
dramatizirali Ivanine tekstove, izrađivali
scenske lutke i izvodili igrokaze.
► Učenike nižih razreda posjetio je lutak
Očko Čitačirko koji obožava knjigu i
čitanje, pisanje, crtanje i druženje s
djecom.
► Putovanje bez putovnice odvelo nas je
uz pomoć profesorice Zlate Merlin u Kinu
i na njezinu radionicu tradicionalnog
kineskog slikanja tušem.
► Učenici najčitači predstavili su nam
svoje radove. To su Klara Komarec, Ana i
Ivana Brajković. Za njih su osigurane
knjige kao nagrade.
Ivana Brlić - Mažuranić
Potječe iz vrlo poznate obitelji. Njezin
otac, Vladimir Mažuranić, bio je
povjeničar i pisac, a njezin djed, Ivan
Mažuranić, bio je pjesnik i hrvatski ban.
Ivana Brlić-Mažuranić se seli u Slavonski
Brod nakon udaje za Vatroslava Brlića.
Bila je majka osmero djece pa se upoznala
s naivnošću njihovog svijeta. Biskup Josip
Strossmayer dodijelio joj je zlatnu medalju
za protumađaronska nastojanja. Njezino
prvi objavljeno djelo bilo je „Valjani i
nevaljani“ 1902. godine.
Nakon godinu dana izdala je knjigu „Škola
i praznici“. Pozornost na nju skreće
njezino djelo „Čudnovate zgode šegrta
Hlapića“. Kritičari smatraju da je njezino
krunsko djelo bilo „Priče iz davnina“,
1916. godine. Akademija ju je dva puta
predlagala za Nobelovu nagradu
(1931.,1938.), primivši je 1937. kao svoga
dopisnog člana. Često su je nazivali
hrvatskim Andersenom.
Postoji i književna nagrada „Ivana BrlićMažuranić“ koju je Školska knjiga
osnovala 1971. godine. Njezine knjige
prevedene su na sve svjetski poznate
jezike.
Klara Guštek, 7.a
Ivana Brlić - Mažuranić
Ivana Brlić-Mažuranić rodila se u Ogulinu
18.travnja 1874., a umrla je u Zagrebu 21.
rujna 1938. Počela je pisati poeziju, eseje i
romane dok je još bila jako mlada, ali su
joj prvi radovi objavljeni tek početkom
dvadesetog stoljeća.
lipanj, 2013.
-17-
design by dkuhar
KLINČEK
školski list
os-klinca-sela.skole.hr
O HLAPIĆU
„ Bilo je jutro, šetala
sam plažom i tražila
izgubljenu narukvicu.
Odjednom se on
pojavio iza grmlja,
malen kao lakat, a
veseo kao ptica.
Pronašao je moju
narukvicu. Još i danas
sam mu zahvalna. „
Srela sam Hlapića na
sajmu. Vrtili smo se na
vrtuljku, a onda je došla
Gita i rekla da odmah
moraju krenuti kući s
plavom zvijezdom. Bila
sam jako tužna kad smo
otišli.
Lana
Upoznala sam Hlapića onog dana kad
su mu nestale čizmice. I meni su
nestale srebrne naušnice pa smo
zajedno tražili.
Antonia
Jednom sam šetao
ulicom i sreo Hlapića.
Rekao mi je da nema
dom. Pozvao sam ga k
sebi i upoznao sa
svojom obitelji. Svi su
ga zavoljeli, a ja sam
ga naučio igrati
nogomet. Kod kuće
smo gledali televiziju,
slušali glazbu i kartali.
Robert
Lucija
Šetao sam šumom i on je
iskočio pred mene, preplašio
me.
Bio je sa svojim psom
Bundašem. Rekao mi je da
ide kod svog prijatelja Marka
jer ima važnu poruku za
njega. Pitao me želim li ići s
njim.
Čudnovate zgode
šegrta Hlapića iz pera
3.b razreda.
Hlapić i Gita
su se vjenčali,
a ja sam bio
kum.
Patrik
lipanj, 2013.
-18-
design by dkuhar
KLINČEK
školski list
os-klinca-sela.skole.hr
VALENTINOVO
MOJA SIMPATIJA
Ne ide u moj razred,
ni u školu i grad.
On je u Istri,
po ljetu posjećujem ga tad.
U Poreču on živi,
gdje ljetujem ja.
On mali, crne kose,
moja je simpatija.
Ime mu počinje s M,
ali dalje neću reći.
Ah, taj M
s točkicama na nosu
kao točka na i u mojoj sreći.
Valentina Šinković, 5.a
Moja simpatija
Na temu ljubavi napisane su mnoge pjesme,
knjige, snimljeni su filmovi, serije, ali što je ustvari
ljubav?
Taj osjećaj osjetimo još kao mali, osjetimo da nas
netko voli, ali i mi osjetimo ljubav prema drugima.
Najčešće su to roditelji, sestre ili braća. Kasnije, u vrtiću
ili u školi pojavljuju se prve simpatije, lude i bezglave
zaljubljenosti, a s njima i loše ocjene, glavobolje i slično.
Ipak, ljubav ima i svoje dobre strane. Lijepo je kada
znamo da nas netko voli, da je uz nas i da nas podržava u
svemu. Ljubav je kao nježni cvijet, zato trebamo biti
pažljiviji i čuvati je od svih neprilika koje joj mogu
naštetiti. Prava ljubav treba biti iskrena i uzajamna jer
kada jedna osoba voli, a druga joj ne uzvraća, to nije
ljubav. Čovjek kojega nitko ne voli i koji ne gaji ljubav
prema drugima, tužan je, sramotan i usamljen.
U svojoj obitelji osjećam ljubav i želim da tako
ostane zauvijek jer ljubav je dragocjena.
Mirjam Valičević 5.b
Zaljubljenost
Ljubav
Zaljubljenost ima dvije
strane; dobru i lošu,
loša je veliki sram, a
dobra je kao sunčani dan.
Ljubav je šareni cvijet,
ljubav je crvena ruža.
Ljubav je pogled lijep
kad netko ti ga pruža.
Taj osjećaj učenika ne
štedi, sav je izvan sebe
da škola mu niš ne
vrijedi.
Voljeti možemo uvijek,
tatu, mamu, brata i seku,
a kad nas netko voli,
najsretniji smo na svijetu.
Na obrazu ti vlada
crvena boja kada
dođe simpatija tvoja.
Sram se prevladati
može kada je ona
tu.
Filip Šiktar 5.b
Ljubav je nešto u srcu, nešto što ne možeš izreći, ali ni zaobići.
Ljubav je snažna, ali i krhka. Ona je kao ruža. Treba veliku
pažnju da bi cvjetala, ali ako dođe snažan vjetar, njezine latice se
razbježe naokolo.
Maja Grubeša 5.b
lipanj, 2013.
-19-
design by dkuhar
školski list
KLINČEK
os-klinca-sela.skole.hr
MASKENBAL
Ples pod maskama
I ove se godine u našoj školi održao maskenbal. Bio je to vrlo lijep događaj, a naša stara dvorana
je dobila potpuno nov, lijep i veseo izgled. Kada su sva ta maskirana lica ušla u dvoranu, počeo je
ples i zabava. Bilo je ondje mnogo maštovitih maski, naravno bilo je i natjecanje za
najmaštovitiju, najaktualniju, najstvarniju i najsmješniju masku. Nagrade su dobili : Silvio Šoški
(najsmješnija maska), Mihaela Domin i Marija Dragosavljević (namaštovitije maske), Nika
Vladić (najaktualnija maska) i Benjamin Godan (najstvarnija maska). Ostale maske su se također
natjecale, ali u različitim aktivnostima. Natjecatelje su pratili ni manje ni više nego štrumpfovi!
Naravno ne pravi, to su bili naši dobro maskirani učitelji! Tog lijepog dana škola je bila puna
zanimljivih i intrigantnih maski, a maskirani su bili svi od učenika, učitelja pa do ravnateljice.
Nika Vladić 5.a
Može biti što god poželi, lik iz crtića, princ ili
gusar.
Ove godine odlučila sam se maskirati u
gusaricu. Jako se veselim maskenbalu koji će
se održati u našoj školi. Svi se družimo i
zabavljamo. Škola je prepuna nasmijanih lica.
Volim dane ispunjene smijehom i veseljem, a
takav je dan u našoj školi kad je maskenbal.
Paola Šolčić 5.a
Vesele maske
Maskenbal
Najveseliji dani u godini su za vrijeme maškara.
Ljudi stavljaju na lice različite maske. Svi su
raspjevani, veseli i rasplesani.
Svake godine u to vrijeme odlazim u Samobor.
To je maleni gradić koji priređuje razne
predstave, povorke i zabave za maskirane
posjetitelje.
Na gradskom trgu je sve prepuno vještica,
klaunova, dobrih vila, gusara, princeza i raznih
drugih likova. Svi se smiju, pjevaju i vesele.
Posvuda se širi miris krafni.
Dani maškara su kao u bajkama, svatko može
postati neka druga osoba.
Štrumpfovi
Učenički rad: Gabrijela Bašić, 7.a
lipanj, 2013.
-20-
design by dkuhar
KLINČEK
školski list
os-klinca-sela.skole.hr
MAJČIN DAN
Majčindan
Svako jutro promatram svoju majku dok sva
pospana ispija jutarnju kavu.
Iako je pospana, začas se razveseli i brzim korakom
krene na svoj posao u kancelariji. Svakog se dana
bori s brojkama i slovima, no uvijek napravi sve što
treba. I uvijek odvoji malo vremena za brata i mene,
pa tako često s nama igra rukomet, nogomet, svira,
pjeva i pleše.
Moja mama je svestrana i uvijek spremna udovoljiti
svemu što ja tražim od nje.
Eto, zato ja mislim da je moja majka najbolja na
svijetu i ja je jako volim, a nadam se da i ona voli
mene.
Proslava Majčinog
dana i Dana obitelji
Učenici prvih razreda
pokazali su nam
sjajnu priredbu,
sigurnost u nastupu i
radost što nastupaju
pred svojim
Lukas Budišćak, 5.b
Bog ne može biti svugdje, zato je stvorio majke,
tako kaže stara židovska poslovica. Majke u 47
zemalja svijeta slave svoj dan druge nedjelje u
svibnju. Majčin dan američki je proizvod, nastao
1877. godine, a proglašen službenim tridesetak
godina kasnije. Utemeljila ga je Anna Jarvis iz
Philadelphije koja je okupila američke majke i
izborila se da svake godine, drugu nedjelju u
svibnju odaju počast svim majkama na Zemlji.
No, davno prije američkih aktivistkinja,
majkama su slavlja priređivali Grci i Rimljani.
Engleske su majke imale slobodnu neradnu nedjelju
u svibnju. “Majčino srce je bezdan u čijim ćeš
dubinama uvijek jedno pronaći - spremnost na
oprost”, rekao je jednom slavni francuski
književnik Honoré de Balzac.
Na Majčin dan majkama trebamo pokloniti malo
pažnje, nježnosti, ljubavi i poštovanja, barem
mrvicu onoga što nam ona svakodnevno nesebično
daruje. Majčin dan ove godine obilježava se 12.
svibnja, a ujedno je uvod u obilježavanje
Međunarodnog dana obitelji koji se obilježava 15.
svibnja.
MAJKA
Majka. Osoba u koju imaš najviše
povjerenja, osoba koja će ti pomoći kad ti
je potrebno. Kad si tužan, ona je tu za
tebe i na sve načine pokušat će te
razveseliti jer ako ti nisi sretan, nije ni
ona, a vidjeti smijeh na majčinu licu je
nešto što svatko želi svakog dana. Nigdje
nisi tako siguran kao što si u majčinu
zagrljaju. Kada te strah, riječi tvoje majke
umirit će te odmah. Od malih nogu ona za
tebe svakog dana se brine. Majka, ona
najviše na svijetu te voli, zauvijek voljet
će te. Majka, imenica za koju nema
zamjenice.
Učenički rad: Mišel Tomić, 6.c
Petra Kozlina, 5.b
lipanj, 2013.
-21-
design by dkuhar
KLINČEK
školski list
os-klinca-sela.skole.hr
HUMANITARNI PROJEKT
Dan humanosti i tolerancije
Osnovna škola Klinča Sela nastavlja dugogodišnji uspješni humanitarni rad i organizira otvoreni
humanitarni dan - Dan humanosti i tolerancije. Sudjeluju svi učenici od prvog do osmog razreda i
prikupljenim novcem pomažu bolesnima, nemoćnima i potrebitima.
U ljubavi prema ljudima i prirodi rado nam se pridružuju roditelji naših učenika i mještani, brojne
organizacije, udruge i klubovi. Ove godine su nas podržali: Udruga Zdenčina 1562, Mažoret klub Klinča
Sela, Konjički klub AS, Hrvački klub Klinča Sela, Tenis klub Gorup, Katare klub Fortis, Body art –
pilates, Crveni križ Jastrebarsko, Caritas Klinča Sela, Zajednica mladih Osmijeh, Hit Jaska, Poduzeće
Poljonim i Univerzalna sportska škola.
Zajedno promičemo životne vrijednosti suživota s ljudima i životnim prostorom, učiti i djelovati
pozitivnim primjerima.
Svi razredni odjeli organizirali su prodajne izložbe 30. travnja 2013. od 16.30 do 19.15 na školskom
igralištu.
Na izložbi su bili pretežno proizvodi i predmeti vezani za zdrav život.
Također promičemo prodaju i razmjenu nekorištenih i rabljenih premeta iz naših domaćinstava.
U znak zahvalnosti svim dobrim ljudima pripremili smo poučne i zabavne sadržaje za vrijeme trajanja
„sajma“.
Svake godine smo sve uspješniji. Ove školske godine smo u našu školsku Knjigu dobrote upisali iznos od
9.657,00 kn. Prikupljena sredstva donirat ćemo jednoj siromašnoj obitelji.
Bogata ponuda sajma
Zdrava hrana
lipanj, 2013.
Zeleni štand
Domaći kolači od jabuka
-22-
design by dkuhar
školski list
KLINČEK
os-klinca-sela.skole.hr
LJUDI I OBIČAJI
Božićno putovanje oko svijeta
► Britanski Božić – u Britaniji Santa Claus ima
još jedan naziv Father Christmas, ali su jednaki
po značenju. Obojica donese darove u isto
vrijeme kao i Djed Mraz.
U Velikoj Britaniji obavezno su za Božić na
stolu prisutne purica i guska uz krumpir i bijeli
krem umak od kruha. Britanci obavezno moraju
za Božić imati okićeno drvce, a poželjne su i
nogometne utakmice na programu.
Kada pomislimo na Božić, odmah se prisjetimo
debeljuškastog djedice u
crvenom odijelu s velikom bradom, purice s
mlincima i darova.
Za Božić svaka obitelj ima običaje koji se
razlikuju diljem svijeta.
Znate li kako Božić slave Kinezi, Francuzi,
Amerikanci i Britanci?
► Božić u Kini - Kinezi nisu kršćani pa Božić
ne slavi svaka obitelj. Većina obitelji
Božić slave na drukčiji način. Bor kite
papirnatim lančanim ukrasima, a
domove ukrašavaju velikim svjetlećim
lampionima. Djeca objese velike
čarape i čekaju posjet Djeda Božićnjaka kojeg
nazivaju Dun Che Lao Ren,
što u prijevodu znači "Stari Čovjek Božić".
► Blagdani na francuski način - Djeda
Božićnjaka zovu "Père Noël".
Jako je zaposlen jer djeci u posjet dolazi 6.
prosinca kada donosi male
darove i na Badnju večer. U Francuskoj gozba,
počinje nakon polnoćke,
a često potraje sve do zore. Zvijezde
blagdanskog stola su guska i
purica, ali Francuzi, poznati zaljubljenici u
hranu, rado uživaju i u
jastogu te guščjoj jetri.
► Božić kod Amerikanaca - Djeci u Americi
darove donosi Santa Claus koji
ima isto značenje kao Djed Mraz. Dolaze u isto
vrijeme i donose jednako
vrijedne darove. Amerikanci za Božić jedu
puno raznolike hrane, ali
jedna od poznatijih namirnica je purica.
Djed Mraz
► Napokon je stigao red da Hrvatska kaže
nešto o svojem obilježavanju Božića.
Hrvati se za Božić pripremaju 4 tjedna, a to
vrijeme se naziva Advent.
U vrijeme Adventa Hrvati idu češće u crkvu i
više se druže s prijateljima i rodbinom. Oni kao
i gotovo svi ljudi kite bor, prave kolače i druže
se sa svojim obiteljima. Djeci u Hrvatskoj
darove donosi Djed Mraz. Na Badnji dan Hrvati
obično pripremaju riječne i morske specijalitete,
najčešće bakalar.
Na Badnjak se kiti bor s kuglicama i obavezno
se ispod bora stavljaju jaslice i pšenica.
Stela Bobanac 5.b
Uskrs u mojoj obitelji
na okupu, zajedno doručkujemo,
razgovaramo i igramo društvenu igru.
Nakon igre slijedi bogat ručak; rotkvica,
kuhana jaja, mladi luk, domaći kruh...
Tucanje jajima je također neizostavni dio
Uskrsa. Tome se svi posebno radujemo. Ove
godine je teta pobijedila.
Uskrs je jedan od mojih najdražih blagdana.
Dan prije Uskrsa moja obitelj i ja ukrašavamo
kuću i bojimo jaja, to je ujedno i moj najdraži
dio.
Predvečer odlazimo na blagoslov hrane koju
jedemo za večeru. Na Uskrs je cijela obitelj
Ika Hamaček 5.a
lipanj, 2013.
-23-
design by dkuhar
KLINČEK
školski list
os-klinca-sela.skole.hr
ZANIMANJA
Our future jobs...
responsible, committed and ready to face
problems. In all these professions I should
sacrifice a lot so I still don't know what I
will finally choose.
I would like to be a history
teacher, an archeologist or a slavist. I know
all of that won't be possible but it's so hard
to decide. I will have to pick just one of
these jobs.
I want a job that is the fulfillment
of my dreams: to have enough time for my
family and friends, to be good at my job
and to get to travel around the world... so,
it won't be easy to find everything I'm
dreaming of in the jobs that I want.
I'd love to be a history teacher
because I love the subject and I'm good at
it. I would also like to be an archeologist
because I could travel around the world
and discover some things that might be
important. But, that job isn't good for
someone who wants to have a family.
I don't want to be famous. I just
want people to remember me as a
MONIKA FADIGA, class 8a
A designer's job is to design new clothes.
That's what I want to do because I love
fashion. My favourite colour is purple. I'd
love to design some purple shirts. To be a
designer is fun, all you need is
inspiration... and talent, of course.
I would like to be an architect, too. I
love big buildings. I love everything about
art.
To be a designer or an architect
means making something new, with your
own ideas. I hope I'll have a chance to do
that.
In the future I would like to be a
designer so that I could make creations that
would be special, just for me- I could work
for fashion shows and people would know
who I am.
I wouldn't sell any of my creations
at an expensive price. I would make them
available to everyone, not just rich people.
I'd like to open a little boutique
where I would sell my creations, maybe
even some clothes for pregnant women and
kids.
PAULA HORAČEK. class 8a
KLARA KELEČIĆ, class 8a
lipanj, 2013.
-24-
design by dkuhar
školski list
KLINČEK
os-klinca-sela.skole.hr
ŽIVOTINJE
Higijena moga kućnog ljubimca
Ne kaže se bez razloga „pas je najbolji čovjekov
prijatelj“. U to ni sama nisam vjerovala dok
zaista nisam na vlastitoj koži to osjetila.
Dingi
Prije dvije godine odlučila sam nabaviti psa,
točnije maltezera. Prvo sam se morala suočiti s
mnogim pitanjima o odgoju, navikama,
zdravstvenom stanju pasa pa tako i o njezi i
higijeni pasa. Nisam željela „zaraditi“ buhe,
krpelje i ostale nametnike koji lako mogu
„skočiti“ s psa na čovjeka jer sam i sama bila
svjesna da će pas biti dio moje obitelji pa tako i
moga životnog prostora.
Kako je moj pas (po imenu Dingi) dobio
privilegiju da živi u stanu bez vrta (gdje ga svi
mazimo i pazimo), morala sam mu osigurati
dovoljno kretanja što je podrazumijevalo
istrčavanja po livadama, puteljcima, šumama i
ostalim divljim dijelovima Zagreba kao i
redovite šetnje bez obzira na vremenske uvjete.
Imam (ne)sreću pa Dingi ne voli nikakva veća
kretanja za vrijeme kiše, ali zato obožava sve
druge aktivnosti nakon kiše. Nakon šetnje naši
rituali su sljedeći: lagano pranje nogu, njuške i
intimnih dijelova tijela vlažnim maramicama, u
slučaju većeg zaprljanja slijedi kupanje u kadi
šamponom (i regeneratorom) namijenjenim
lipanj, 2013.
-25-
dugoj, bijeloj dlaci maltezera, sušenje fenom uz
raščešljavanje dlake posebnom četkom i češljem.
Prilikom kupanja posebno treba pripaziti da mu
šampon i regenerator ne uđu u oči i da mu voda
ne uđe u uši. Jednom mjesečno uz kupanje
slijedi i „čupanje“ dlaka iz ušne školjke (pse to
ne boli, već ih škaklja, to znam po tome što je
Dingi miran dok mu se to čupa) iz razloga što
mu te dlake s vremenom smetaju i škakljaju ga.
Uz sve to potrebno mu je skratiti nokte posebnim
škarama jer ih pas koji živi u stanu nema gdje
„brusiti“. Psi koji žive u kućama s vrtom i
okućnicom „bruse“ svoje nokte svakodnevno na
betonu, asfaltu. Osim noktiju skraćuje mu se i
dlaka koja mu raste između jastučića na šapama.
Ukoliko se ostavi duga dlaka, zna se dogoditi da
mu se blato, prljavština, čičak, grančica i sl.
zapetlja u dlaku što ga boli i iritira. Tu radnju
obavljamo kod veterinara jer jednostavno ne voli
da mu mi diramo šape. Veterinar te radnje obavi
bez problema jer se Dingi kod veterinara
„ukipi“. Najvažnije od svega je zaštiti psa od
krpelja i buha koje su u današnje vrijeme prisutni
tijekom cijele godine (bez obzira na temperaturu
zraka). Dingiju se stavlja ampula protiv krpelje i
buha jednom mjesečno. Dva dana prije i poslije
stavljanja ampule psa se ne smije kupati inače će
učinkovitost ampule biti smanjena.
Također je potrebno 3-4 puta godišnje odraslom
psu dati tabletu protiv glista.
design by dkuhar
školski list
KLINČEK
Budući da Dingi živi i boravi u stanu 24h na
dan, razumljivo je da se o njegovoj higijeni
brinem puno više nego bih možda trebala. Kupa
se kvalitetnim šamponima, jednom mjesečno,
ovisno o njegovoj zaprljanosti. Budući da nema
poddlaku, po stanu nemamo otpalih dlaka. Uz
svakodnevno češljanje skidamo odumrle dlake iz
njegovog krzna. Dlaka mu raste brzo i nakon
određene dužine mu se počne petljati. Kako ga
ne vodimo na izložbe, držimo njegovu dlaku
relativno kratkom, stoga je osuđen ići na
„frizuru“ u salon za šišanje i uljepšavanje pasa
tri puta godišnje.
O psima treba adekvatno i odgovorno brinuti jer
oni potpuno ovise o svome vlasniku – o vama.
Ono što njima treba su – toplo mjesto za
os-klinca-sela.skole.hr
spavanje, hrana, svakodnevne aktivnosti, šetnje i
svjež zrak, redovni odlasci veterinaru i naravno vi
kao prijatelj koji će paziti na njih, Upravo zbog
toga pas nije za svakoga jer pravilna briga i njega
o njima zahtijeva vremena, strpljenja, novaca i
prije svega jako puno ljubavi.
Lidija Vinovrški
Učenički rad: Sara Pankretić, 5.b
Učenički rad: Matteo Lež, 7.a
Azra i ostali
U svijetu ima puno kućnih ljubimca. Najviše ima pasa, mačaka i papiga. Psi su dobro društvo djeci jer
su nježni i djeca ih vole. Mačke ponekad znaju biti oštre kada ih netko naljuti, ali i znaju biti nježne
prema djeci. Mačke i psi su jako zaigrani kao mali pa ih djeca jako vole jer imaju prijatelja s kojim se
mogu igrati. Papige vole oponašati ljude. Najčešći kućni ljubimci koji žive u kućama i ne ispuštaju dlaku
su: njemački bishon i perzijska mačka.
Domaće životinje kao što su svinje, krave i neke pernate životinje ne žive u kućama i one ne spadaju u
kućne ljubimce. Zečići su jako nježne životinje, brzo trče i skaču po šumi.
I mi imamo kućne ljubimce, pse i mačke. Psi se zovu Dafi i Azra. Mačkice su jako slatke, a zovu se Riki
i Miki. Dafi i Azra su različite vrste. Dafi je pekinezer, a Azra zlatni retriver. Oboje imaju kratku dalku i
bijele su boje, samo što Dafi ima malo smeđih mrlja.
Uz svoje kućne ljubimce se dobro osjećamo, uljepšavaju nam svakodnevni život, s njima provodimo
vrijeme, igramo se, ali i brinemo o njima.
Emma Guštek i Tea Kelava 5.a
lipanj, 2013.
-26-
design by dkuhar
KLINČEK
školski list
os-klinca-sela.skole.hr
Dora i Štefek
Azra
lipanj, 2013.
-27-
design by dkuhar
školski list
KLINČEK
os-klinca-sela.skole.hr
PUTUJUĆI UČIMO
Na samoborskim obroncima
Svi učenici naše škole 30.10.2012. išli su na
izvanučioničku nastavu.
Mi sedmaši smo išli u Samobor. Bilo nam je
odlično. Šetali smo pored rijeke Gradne, uživali u
prirodi i svježem zraku. Otišli smo do zidina na
Anindolu. Bilo nam je naporno hodati do gore, ali
kada smo stigli, nismo požalili jer smo vidjeli
velik dio Samobora. Prošetali smo i do bazena i
mjesta gdje se jašu konji.Vodila nas je profesorica
iz tehničke kulture Marijana Dugač-Sekelj. Pričala
je o gradu i bilo je jako zanimljivo. Malo smo se
umorili, ali umor se nije primjećivao jer smo
svratili na samoborske kremšnite. Nekima je to
bio najbolji dio izleta. Slasno smo pojeli i otišli do
autobusa koji nas je vozio do Klinča Sela.
Ja sam bila malo tužna jer mi je ovaj izlet baš
godio, vrijeme sam provela u prirodi sa svojim
prijateljima. Bilo je jako poučno i lijepo.
Željela bih ovo ponoviti i još jednom otići u
Samobor.
Klara Guštek, 7.a
Samobor
Izlet u Senj i Novi Vinodolski
Svi se uvijek veselimo izletima i očekujemo da će
nam biti nezaboravni. Takav je bio izlet u Senj i
Novi Vinodolski.
U Novom Vinodolskom šetali smo gradom i išli
na ručak u restoran „Lavanda“. Zatim smo
posjetili grad Senj koji je po svačemu poznat.
Prvo su posjetili Senjski muzej koji svjedoči o
bogatoj povijesti grada Senja i senjskim bitkama.
Na vrhu Senja nalazi se kula Nehaj koju je dao
izgraditi kapetan Ivan Lenković, stoji kao ponos
grada Senja. Senj je još poznat po tome što su
tamo premješteni uskoci s Klisa.
A kao šećer na kraju bilo je kupanje na senjskoj
plaži. Kupali su se samo najhrabriji, a cure su bile
najhrabrije kao i uvijek.
Poslije svega osvježili smo se sladoledom i
krenuli kući. U autobusu je bilo zabavno, svi smo
bili veseli i raspjevani, razmjenjivali smo svoje
dojmove.
I ovaj izlet ispunio je naša očekivanja. S
nestrpljenjem čekamo novi izlet.
Dijana Kolinger
Pod Nehajem
lipanj, 2013.
-28-
design by dkuhar
školski list
KLINČEK
os-klinca-sela.skole.hr
Svima u Ravnoj Gori, Staroj Sušici i okolici ta je
crkvica bila poznata i svi seljaci i grofovi su je
voljeli. No baš tih sretnih godina Turci su odlučili
napasti Hrvatsku pa tako i Ravnu Goru. Grofovi
Frankopani i Zrinski su se oduprijeli napadu i
obranili dvorac, ali turske čete su uspjele provaliti
u crkvicu. Otjerali su svećenika u šumu, a on se
zakleo da će se osvetiti i dok je trčao prema šumi,
Turci su opljačkali i spalili crkvicu.
Pala je noć, a stari je svećenik bio u šumi. Počelo je
zavijanje vukova i nažalost svećenika su pojeli
gladni vukovi. A stara uništena crkvica je
obnovljena 1800-tih godina.
Sada je dvorac Stara Sušica dječje odmaralište, a
stara crkvica još uvjek stoji nasuprot dvorcu
razbijenih prozora, zatrpana snijegom, sablasna i
stara. A govori se da duh starog svećenika još luta
šumom i crkvicom, a noću sjedi na najvišem
prozoru crkvice željan osvete.
LJETNI PRAZNICI
Ove godine kao i svake ljetovala sam u
Vodicama. Putovali smo autobusom i činilo mi
se da nećemo nikada stići do odredišta. Što je
vrijeme više odmicalo, tako mi se činilo da je to
more sve dalje i dalje od mene, a onda
odjednom veliko plavetnilo. More se stopilo s
nebom i znala sam da smo stigli. Tri tjedna
kupanja, sunčanja i zabave je preda mnom. Tata
je obećao ispunjavati moje i sestrine želje, a naš
popis je bio podugačak. Jedan dan kupanje u
centru Vodica uz lagane voćne koktele, drugi
dan Tribunj uz vožnju magarca, a treći Sovje uz
prežderavanje sladoledom dok ti ne pozli. Tri
tjedna proletjela su mi u sekundi i evo već
sjedim u autobusu za Zagreb.
Ika Hamaček, 5a
Planetarij
Učenici petih razreda su 30.10.2012. išli u
Tehnički muzej u Planetarij. Tamo su vidjeli
puno planeta i zvijezda. Prvo je bilo svjetlo, a
zatim je bio potpuni mrak da bi se zvijezde bolje
vidjele. Vodič je u muzeju objašnjavao i
laserom pokazivao nabo, a učenici su postavljali
pitanja i slušali. U Planetariju su bili oko 45
minuta. On je izvana okrugao i svijetlo plave je
boje. Izgleda poput nekog planeta.
Dora Guštek, 5.a
Nika Vladić 5.a
Stara crkvica
Ispričat ću vam jednu priču. To je priča o jednoj
staroj crkvici pa započnimo.
Jednom davno, davno, u vrijeme kraljeva,
grofova i careva u Hrvatskoj je bio jedan dvorac
u mjestu sada zvanom Ravna Gora, a dvorac se
zvao Stara Sušica.
U tom dvorcu su stanovali grofovi Frankopani.
Oni su ondje prebivali 1600-tih i 1700-tih
godina, no nasuprot dvorcu na malenom
brežuljku stajala je crkvica. Malena crkvica bila
je žute boje s malenim križem na vrhu.
lipanj, 2013.
Vukovar
Bože, samo se pitam zašto je taj grad toliko patio.
Tolike žrtve i njihove obitelji bile su tako nesretne,
patile su, a neki pate još i danas zato jer nikad nisu
saznali gdje su njihovi najmiliji.
Zašto je Vukovar toliko stradao? Ja se još tada
nisam rodila, ali roditelji su mi sve ispričali kako je
bilo. Neke rane nikad neće zacijeliti, ali trebamo se
truditi da nam taj ružan
događaj ne bude stalno pred očima. Mene pjesme
Miroslava Škore jako podsjećaju na Vukovar.
-29-
design by dkuhar
KLINČEK
školski list
os-klinca-sela.skole.hr
Najviše pjesma Sude mi i Heroji ne plaču. Često
ih slušam jer me jako podsjećaju na ratne dane o
kojima sam slušala i učila. Također stihovi i
priče Siniše Glavaševića me jako
podsjećaju.Trebamo biti jaki i Vukovar iznijeti
iz mraka. Bože, pomozi nam u tome.
Učenički rad: Anđela Jelavić, 5.c
Razglednica iz Splita
Naš najveći grad na Jadranu ... FESTIVAL
Hrvatski pjesnik i pripovjedač
MARKO MARULIĆ rođen je u Splitu.
lipanj, 2013.
NK Hajduk – ponos grada
Sveti Duje- zaštitnik grada
Blanka Vlašić
-30-
Dioklecijanova palača
Split – grad sportaša
design by dkuhar
školski list
KLINČEK
SJEĆANJE NA BIOGRAD
Prošle školske godine išli smo na izlet u Biograd.
Na putu do tamo smo pjevali i stali u kafić
Macola. Tamo smo vidjeli preparirane medvjede i
pojeli sendviče i tko je već što imao, ali nismo
mogli dugo ostati jer je put dug, pa smo krenuli.
Na putu do odredišta stali smo u solani Nin i
pogledali kako se radi sol i kako su to ljudi prije
radili. Vidjeli smo puno stvari i vrsta soli za koje
prije nismo znali. U Ninu smo stali još i do
najmanje katedrale Sv.Križ i pogledali kip
slavnog biskupa Grgura Ninskog, vodič nam je
govorio o njemu.
Onda smo krenuli do hotela Adria u Biogradu.
Kada smo konačno stigli, odsjeli smo u svoje sobe
i raspakirali se. Prije večere smo išli na bazene.
Onda smo večerali i otišli u svoje sobe gdje smo
se spremili jer smo išli u disko. Bilo nam je jako
lijepo i dobro smo se proveli.
Nakon diska otišli smo u svoje sobe, ali smo se
zabavljali i bili budni do jutra. Ujutro smo
doručkovali i išli u šetnju Biogradom tijekom koje
smo čuli priču o hrvatskim kraljevima. Vratili smo
se do hotela na ručak. Poslije smo se autobusom
vozili do broda, a zatim brodom do otoka Krapanj.
Na otoku smo čuli kako se vade i obrađivaju
spužve. Poslije smo išli u uljaru gdje smo čuli
priču o starim načinima prerade maslina i
dobivanje maslinovog ulja. Otišli smo posjetiti
samostan Sv. Križa, malo smo bili u crkvi, a zatim
smo bili u knjižnicu i vidjeli crkvene predmete i
zbirku podmorske arheologije. Prije povratka u
Biograd zaustavili smo se u Dubravi kod
Šibenika, otišli smo u obilazak sokolarskog
centra.U sokolarskom centru smo se upoznali s
Čarolija slapova
Prvo što moram napomenuti jest da je ovo jedan
od mojih najdražih izleta. Toga dana ( 29.05. ) u
osam sati započeli smo jednodnevni izlet.
Kako je vrijeme prolazilo, ubrzo smo se našli kod
Karlovca. Tada nam je gospođa Aleksandra
ispričala kako su brojevi 6 i 4 brojevi Karlovca,
zbog šesterokrake tvrđave i 4 zbog toga što je
Karlovac grad koji leži na četiri rijeke.
lipanj, 2013.
-31-
os-klinca-sela.skole.hr
načinom života sokolova i sova. Otišli smo u
Biograd na večeru, malo se odmorili u svojim
sobama i navečer otišli u Zadar pogledati Pozdrav
suncu i poslušati Morske orgulje. Na povratku do
hotela smo pjevali i zabavljali se. Navečer smo se
okupili svi u jednoj sobi na pidžama partiju. Tamo
smo se lijepo zabavili i družili. Zadnji dan smo
doručkovali i otišli se prošetati po plaži i umočiti
malo noge zadnji put. Onda smo se vratili na
ručak i otišli malo okupati se na bazen. Onda smo
se pripremali za povratak i krenuli do Lozovca do
NP Krka.
Na Krki smo vidjeli puno slapova, mlin i kako su
ljudi prije prali odjeću.
Puno smo naučili i lijepo se zabavili, ali ta je
zabava kratko trajala i slijedio je pvratak u Klinča
Sela. Vratili smo se autoputom i došli pred školu
u večernjim satima.
U Biogradu mi je bilo jako lijepo i dobro sam se
provela. Naša druženja nikada neću zaboraviti,
uvijek će ostati u mojem sjećanju.
Emma Guštek 5.a
Biograd
Na Rastokama smo se našli za otprilike pola sata,
tamo smo prije razgledavanja imali stanku te smo
nakon stanke započeli razgledavanje Rastoka.
Na Rastokama je bilo jako lijepo, vidjeli smo
mnogo slapova, razgledali smo stari mlin, vidjeli
smo livadu i stup kod kojeg se snimala scena
Winetoou – a, vidjeli smo pastrve...
Na kraju razgledavanja imali smo kratku stanku te
smo mogli kupiti sladoled.
design by dkuhar
školski list
KLINČEK
Sljedeće odredište bile su Plitvice, no prije
Plitvica gospođa Aleksandra nam je ispričala
legendu o Crnoj kraljici koja je prema istoj spasila
mještane od velike suše. Kada smo stigli na
Plitvice, malo smo pričekali prije ulaza te kada
smo ušli, na jednoj velikoj karti vidjeli smo što
ćemo sve obići i čuli smo pravila ponašanja.
Ubrzo smo se našli kod Velikog slapa, tamo smo
se slikali s razredom.
Tijekom razgledavanja smo vidjeli sedru, mnoštvo
prekrasnih slapova, biljaka...Nakon podužeg
pješačenja i nakon što smo se upoznali s mnogim
ljepotama Plitvica, stigli smo do livade kraj jezera
Kozjak. Tamo smo imali dosta vremena za igru i
jelo. Nakon sat vremena smo krenuli u vožnju
brodom po jezeru Kozjak, bilo je jako lijepo.
Tijekom vožnje smo prošli pored otoka Stefanije.
Kada smo stigli na obalu, nastavili smo
razgledavanje te smo prošli kraj Velikog i Malog
prštavca. Dok smo čekali brod, vidjeli smo
Šetnja jezerima
os-klinca-sela.skole.hr
smo pričekali autobus te se sretno vratili kući.
Ovaj će mi izlet uvijek ostati u sjećanju i u
potpunosti se slažem s akademikom Ivanom
Pevalekom i onime što je rekao : „Vode, jezera,
slapova i šuma ima i drugdje, ali Plitvička jezera
Vožnja brodom
su samo jedna. Morate ih vidjeti!”
Druženje na Rastokama
patkice. Kad smo prešli drugu stranu jezera,
uslijedila je kratka stanka. Pri povratku jedan
smo se dio vozili električnim vlakom, a jedan dio
pješačili. Kada smo se vratili na početak, malo
Ika Hamaček 5.a
lipanj, 2013.
-32-
design by dkuhar
školski list
KLINČEK
os-klinca-sela.skole.hr
SPORT
Naši sportski uspjesi
Velikim trudom do odličnih rezultata
Učenici naše škole svake godine sudjeluju u raznim sportskim natjecanjima te postižu odlične rezultate.
Njihov uspjeh rezultat je cjelogodišnjeg rada i treniranja na školskim i izvanškolskim sportskim
aktivnostima. Škola nudi niz sportskih aktivnosti u kojima učenici rado sudjeluju. To su stolni tenis,
rukomet, odbojka, nogomet, gimnastika i šah.
Ove godine smo sudjelovali na međuopćinskom i županijskom natjecanju iz stolnog tenisa, odbojke,
nogometa i šaha. Za natjecanja su nas pripremili naši profesori; Ivo Karača, Vladimir Vujčec i Irena
Čaplar.
Ivan Anzulović 7.a
Međuopćinsko natjecanje u nogometu – 1. mjesto
3. mjesto na međuopćinskom natjecanju – stolni tenis
Županijsko natjecanje u odbojci – 2. mjesto
Međuopćinsko natjecanje – stolni tenis
lipanj, 2013.
-33-
design by dkuhar
školski list
KLINČEK
os-klinca-sela.skole.hr
Šahovska natjecanja
Ekipa u sastavu Mihael Matulin, Andrija Knezović, Filip Puhalo, Nenad Brlek i Luka Mikuša
sudjelovali su na međuopćinskom i županijskom natjecanju u šahu.
Na međuopćinskom natjecanju bili smo bolji od ekipe iz Pisarovine dok se šahisti iz Jastrebarskog i
Krašića nisu pojavili na natjecanju.
Županijsko natjecanje održano je 18. XII. 2012. godine u Vukovini. Od sedam prijavljenih ekipa uspjeli
smo pobijediti domaćina, dječake iz OŠ Vukovina i tako smo zauzeli predzadnje, šesto mjesto. Godinu
dana ranije bili smo zadnji na županijskom natjecanju tako da je to napredak uzevši u obzir da našu
osnovnu ekipu čine učenici šestih razreda. Očekujemo njihov napredak i bolje uspjehe narednih godina
na županijskim natjecanjima.
Ivan Anzulović 7.a
Šahovska ekipa
“ Olimpijada starih sportova”
Često se pitamo kako su se naši preci bavili
sportom i koje vrste sportova su uopće postojale.
Pitao sam starije susjede o tome. Rekli su mi da
su imali puno obveza i poslova oko kuće i zemlje
te nisu imali vremena baviti se sportom.
Također nisu postojali sportovi kao ovi današnji
jer nije bilo uvjeta za to, ali ni suvremenih
sportskih rekvizita. Ljudi nisu doživljavali sport
u današnjem smislu, za njih sport nije
lipanj, 2013.
-34-
predstavljao način života nego povremeno
druženje u slobodno vrijeme.
Sportove i natjecanja su sami smišljali, za
sportske rekvizite su se koristili predmeti iz
svakodnevnog života i okruženja. Npr., kamen,
daska, vreće, uža i sl.
Neki od drevnih, starih sportova su bacanje
potkove, skakanje u vrećama, potezanje užeta i
sl.
design by dkuhar
školski list
KLINČEK
os-klinca-sela.skole.hr
Učenici su puno naučili o starim
sportovima te se okušali u nekim igrama.
Najuspješniji su dobili priznanja.
Prošlog lipnja održala se Olimpijada starih
sportova na obiteljskom imanju Šimanović
na kojoj su sudjelovali i učenici naše škole.
Predstavljanje starih sportova, kao i
natjecanje organizirala je Udruga Zdenčina
u suradnji s općinom Brođanci.
Ivan Anzulović 7.a
Bacanje potkove
Skakanje u vrećama
Kotrljanje obruča
Dodjela nagrada
Učenički rad: Monika Horvatić, 8.c
Učenički rad: Diana Relić, 7.b
lipanj, 2013.
-35-
design by dkuhar
KLINČEK
školski list
os-klinca-sela.skole.hr
IZ ŠKOLSKOG ALBUMA
► Hrvatski olimpijski dan kao mala olimpijada održan je i ove školske godine na
veselje učenika razredne nastave. Viši razredi su taj dan obilježili raznim sportskim
turnirima.
► Dječji tjedan obilježili smo u razrednoj nastavi. U predvorju škole bila je izložena
jedna od aktivnosti Osobna karta moje najdraže igračke.
► Dan neovisnosti obilježen je akademijom u školskoj sportskoj dvorani u
domoljubnom ozračju.
► Sveti Nikola nas je pohodio i ove godine. Novčana donacija općine za tu svrhu
iskorištena je osim za kupnju slatkiša i za nabavku nekih lektirnih naslova i društvenih
igara za područne škole.
► Svečana proslava godišnjice škole u Kupincu
Nagrađeni učenici i učitelji:
Sara Pavlović, 5.b
Kristian Kunšt, 5.b
Sigurno u prometu
Dario Širanović, 5.b
Klara Komarec, 6.b
Marijana Dugač – Sekelj, učiteljica
Renata Godanj, 8.a
Nenad Brlek, 6.b
Ana Horvatić, učiteljica
Marko Hmelina, 4.r, Kupinec
Lorena Maretić, 4. r, Kupinec
Marta Pavlešić, 4. r Kupinec
Lucija Prpić, 4. r Kupinec
Luka Grdašić, 4.r Kupinec
Petra Juratović, učiteljica
Odbojka
Lidrano
Robert Hlopec, 8.b
Milka Major, učiteljica
Geografija
Ana Marija Kelečić, 8.a
Marija Puškarić, 8.b
Viktorija Ložnjak, 8.b
Paula Fumić, 7.a
Kros
lipanj, 2013.
Patrik Stunja, 8.b
Leonardo Botički, 8.b
Josip Babun, 8.b
Danijel Ivanković, 8.b
Petar Premužić, 8.c
Dario Ljubanović, 8.c
Lovro Herceg, 8.c
Josip Miković, 8.c
Vladimir Vujčec, učitelj
-36-
design by dkuhar
KLINČEK
školski list
os-klinca-sela.skole.hr
MLADI TALENTI
MOJA PRVA KNJIGA
Na državnom natjecanju osnovnih škola u pisanju i ilustriranju vlastite priče „Moja prva
knjiga“ prijavljeno je 649 knjiga iz cijele Hrvatske. Sudjelovale smo učiteljica Ana Horvatić i
ja s knjigom „Riki u gradu“. Završna svečanost održana je 04.10. 2012. u karlovačkom
Gradskom kazalištu Zorin dom. Dodijeljene su pohvalnice, nagrade i priznanja autorima uz
bogat kulturni program (dječja predstava „Priča zbrčkalica“) i književnike Sanju Pilić i Tita
Bilopalovića. Iako sam ove godine dobila samo pohvalnicu za svoj rad, ne odustajem. Bilo je
to divno iskustvo i motivacija za pisanje druge knjige. Na toj svečanosti dobila sam hrpu ideja
koje ću uz sav trud, maštovitost, kreativnost i stručnu pomoć učiteljice Horvatić pretvoriti u
knjigu.
Martina Filipović, 6.b
ZABAVNI KUTAK
VICEVI I MOZGALICE
Čovjek na plaži bijesno se obrati
jednoj gospođi:
-Je li vaš onaj zločesti malac koji mi je stavio
pijesak u kapu?
-Nije gospodine! Moj je onaj koji vam upravo
stavlja ježeve u cipele!
Sjedi učenik na satu i piše status na Facebooku:
-Svi uče, samo ja na fejsu.
Nakon nekoliko minuta stiže profesorov komentar:
-Hoćeš ustati da vidiš jedinicu u imeniku ili da te
tagiram?
PITALICE, ZAGONETKE
Ti si moj sin, ali ja nisam tvoj otac. Tko je
to rekao? MAJKA
Na pecanje idu dva sina i dva oca, ali ipak
ih je samo troje. Kako to? TROJE: DJED,OTAC I
Zakasni Chuck Norris u školu, a profesor će njemu:
-Oprosti što smo došli ranije!
SIN
Otac: -Perice, posljedni put te pitam, kad ćeš
ispraviti ocjene?
Perica:-Baš mi je drago, tata, da me to pitaš
posljednji put.
Pun sam rupa, ali ipak držim vodu. Tko
sam ja? SPUŽVA
Neki mjeseci imaju 30 dana, a neki 31 dan.
Koliko ih ima 28 dana? SVI IMAJU 28 DANA A
NEKI I VIŠE
Još jedan biser!
Pita učiteljica: Što je usmena književnost?
Učenik odgovara: To je kad učiteljica usmeno
ispituje književnost.
Uredila: Klara Guštek, 7.a
lipanj, 2013.
-37-
design by dkuhar
školski list
KLINČEK
os-klinca-sela.skole.hr
OSMAŠI – 2012./2013. GODINA
8. a
8. b
8.c
Razrednice
Skupna fotografija osmaša 2012./2013.
lipanj, 2013.
-38-
design by dkuhar

Download Report