UNIVERZITET U SARAJEVU
MEDICINSKI FAKULTET
SARAJEVO
Grupa autora
REFORMISANI CURRICULUM
STUDIJA PETE GODINE MEDICINE
SA SILABUSIMA PREDMETA
SARAJEVO, 2011.
AUTORI
Prof Dr Bakir Mehić
Prof Dr Senija Rašić
Prof Dr Ismet Gavrankapetanović
Prof Dr Adnan Kapiđić
Prof Dr Senka Dinarević Mesihović
Prof Dr Jadranka Dizdarević Stojkanović
Prof Dr Haris Tanović
Prof Dr Dželaludin Junuzović
Doc Dr Kemal Dizdarević
Doc Dr Ismet Suljević
RADNA GRUPA ZA EVALUACIJU CURRICULIMA
Prof Dr Senija Rašić
Prof.Dr Zoran Hadžiahmetović
Prof Dr Damir Aganović
Doc Dr Edo Hasanbegović
STRUČNI SARADNIK
Benjamin Vojniković, profesor
IZDAVAČ
Univerzitet u Sarajevu
Medicinski fakultet
Za izdavača
Prof Dr Bakir Mehić
ŠTAMPA
SaVart
TIRAŽ
300 primjeraka
CIP – Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
378.6:61]:371.214(497.6 Sarajevo)
MEDICINSKI fakultet (Sarajevo)
Reformisani curriculum studija pete godine
medicine sa silabusima predmeta / autori Bakir
Mehić… [et al.]. – Sarajevo: Medicinski
fakultet, 2011. – 172 str. : tabele ; 21 cm
ISBN 978-9958-608-55-1
1. Mehić, Bakir
COBISS.BH-ID 18966790
REFORMISANI CURRICULUM
MEDICINSKOG FAKULTETA UNIVERZITETA U SARAJEVU
(prva generacija, akademska 2007/08 godina)
Ovaj dokument je rezultat napora nastavnika i saradnika Medicinskog fakulteta da curriculum Medicinskog fakulteta usklade sa odredbama Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo (“Službene novine
Kantona Sarajevo” br: 43 od 31. decembra 2008. godine), Zakona o visokom obrazovanju (prečišćeni tekst) (“Službene novine Kantona Sarajevo” br: 22 od 27. avgusta 2010. godine), Pravilima studiranja za studij medicine, veterine, stomatologije i farmacije na Univerzitetu u Sarajevu za
studente koji studiraju u skladu sa Bolonjskim procesom, Pravilnikom o
polaganju ispita na visokoškolskim ustanovama Univerziteta u Sarajevu
za studente koji studiraju u skladu sa Bolonjskim procesom (Univerzitet
u Sarajevu, Senat, septembar, 2006) i Odluke o izmjenama i dopunama
pravilnika o polaganju ispita na visokoškolskim ustanovama za studente
koji studiraju u skladu sa Bolonjskim procesom (Univerzitet u Sarajevu,
Senat, juli, 2009).
NAČINI I METODE PROVJERE ZNANJA STUDENATA
Provjera znanja ne predstavlja samo problem procjene znanja, već
značajno određuje instrukcioni dizajn nastavnog procesa. Proces organiziranja i strukturiranja ispita ima uz aspekt izvodljivosti i primjenjivosti i edukativne aspekte. Provjera znanja treba da stimulira studenta da
poboljša vlastito obrazovanje i nastavi dalje učenje. Ispit ne bi trebalo
posmatrati kao metod individualne procjene znanja, već je to integralni
dio programa koji se prožima zajedno sa edukativnim dijelom.
Izabrane metode ispitivanja moraju biti prihvatljive kako ispitivačima, tako i studentima, da bi se obezbijedili relevantni rezultati ocjenjivanja. Izabrani metod evaluacije znanja mora biti odgovarajući u pogledu njegovog uticaja na ukupnu edukaciju, te se planiranje ispita mora
bazirati na definiranim ciljevima edukativnog procesa i mora osigurati
vjerodostojnost sadržaja koji se evaluira. Ispitna pitanja se određuju
prema prethodno, u silabusu predmeta, precizno definiranim ishodima učenja. Ishodi trebaju odražavati ciljeve nastave, te moraju biti jasni i kratki, ostvarljivi i mjerljivi. Ishodi učenja moraju biti podržani konsultacijama i obaveznom literaturom, te se ne smije ispitivati ono što
nije podržano nastavnim procesom.
Oblici provjere znanja mogu biti pismeni, usmeni i praktični.
Provjera znanja se vrši u vidu kontinuirane provjere znanja u toku semestra (parcijalni ispiti) i kao završni ispit na kojem se utvrđuje konačna
ocjena.
Kontinuirana provjera znanja
Rad studenata se prati i ocjenjuje kontinuirano u toku jednog semestra (godine) trajnim praćenjem sveukupnog rada i znanja studenata u
svim oblicima nastave. Ocjenjivanje se vrši dodjeljivanjem bodova za
svaki oblik aktivnosti i provjere znanja i vještina u toku semestra.
U strukturi ukupnog broja bodova najmanje 50% bodova mora biti
predviđeno za aktivnosti i provjere znanja u toku semestra. Završni ispit se u strukturi ocjenjivanja može vrednovati sa najviše 50% bodova.
Zadaci predviđeni za individualni rad studenta (seminari, projekti, zadaće i dr.) moraju biti ravnomjerno raspoređeni u toku semestra. Ukupni
obim ovih zadataka mora biti usaglašen sa opterećenjem predviđenim
na predmetu, saglasno ECTS-u.
Način ispitivanja određuje matična katedra i prethodno je definiran
u silabusu predmeta. Predmetni nastavnik je obavezan da u toku realizacije nastave, izvršavanja samostalnih zadataka od strane studenata, te
njihovih priprema za savladavanje nastavnih sadržaja i provjeru znanja,
pomogne studentima organiziranjem i održavanjem redovnih, a po potrebi ili na zahtjev studenata i dodatnih konsultacija.
Konsultacije mogu biti organizirane u vidu kabinetskih ili konsultacija u učionici, korištenjem e-maila i drugih vidova elektronskih komunikacija, uz obavezu da se najmanje 5 sati sedmično planira za kabinetske
konsultacije.
U svrhu evidencije kontinuirane provjere znanja studenata formiraju
se posebni obrasci (portfolio) u koje se unose ocjene (bodovi) o uspješnosti studenata u usvajanju znanja i praktičnih vještina.
Preporučene metode kontinuirane provjere znanja su kolokviji, parcijalni ispiti i drugi oblici provjere znanja kao što su eseji, pismeni testovi
(MCQ testovi, check liste itd).
5
Završni ispit
Provjere znanja se organiziraju u utvrđenim terminima unutar nastavnog procesa. Završni ispit je završna provjera znanja stečenog za
vrijeme nastavnog procesa, iz jedne ili više sadržajno povezanih nastavnih grana. Završni ispit mora biti koncipiran na način da omogući
studentu polaganje svih dijelova gradiva koje nije polagao i dijelova gradiva koje nije uspješno položio u toku kontinuirane provjere
znanja. Ako student za predviđene aktivnosti i provjere znanja tokom
semestra osvoji broj bodova koji zadovoljava kriterije za prolaznu ocjenu, nije obavezan izaći na završni ispit, osim kod predmeta kod kojih je
izlazak na završni ispit ujedno i zadnja pojedinačna provjera znanja, što
je prethodno navedeno u silabusu predmeta.
Ispit se polaže iz obaveznih i izbornih predmeta. Završni ispit se obavlja u toku posljednje sedmice nastave ili u prvoj sedmici nakon završetka
nastave. Student koji ne položi završni ispit može polagati popravni ispit
iz predmeta koji nije položio na kraju jednog semestra, odnosno studijske godine. Popravni ispit mora biti koncipiran tako da omogući studentu polaganje svih dijelova gradiva koje nije polagao ili nije uspješno položio do popravnog ispita. Između održavanja završnog i popravnog
ispita akademsko osoblje će konsultacijama sa studentima, pomoći
studentu da se pripremi za polaganje popravnog ispita.
Završni ispit može biti pismeni, usmeni i praktični. Preporučena provjera znanja po Pravilima Senata je pismena. Svi oblici provjere znanja su javni.
Studentska služba fakulteta će organizirati i utvrditi termine polaganja ispita za redovne studente tako da student može biti opterećen polaganjem najviše jednog ispita u istom danu. Studentska
služba nema obavezu organizacije i utvrđivanja termina polaganja
ispita na opisani način za studente koji ponovno slušaju i polažu jedan ili više predmeta.
Rezultati pismenog dijela ispita moraju biti objavljeni u roku od
pet dana od dana održavanja ispita uz obavezno oglašavanje termina u kojem student može izvršiti uvid u svoj rad. Pismeni ispitni
radovi studenata se čuvaju do kraja studijske godine.
Predmetni nastavnik ne može vršiti provjeru znanja na završnom ispitu u prisustvu samo jednog studenta. Ukoliko je ispit usmeni, za predmete gdje ima više od jednog ispitivača, studenti se ravnomjerno ras-
6
poređuju javnim izvlačenjem, tako da svaki student pojedinačno izvlači
karticu sa imenom ispitivača kod kojeg polaže ispit.
Ukoliko je završni ispit samo pismeni, u strukturi ocjenjivanja može
se vrednovati sa najviše 50% bodova. Pri kombiniranim oblicima ispita
(pismeni i usmeni) ocjena na pismenom ispitu sačinjava najmanje 40%
ocjene na ispitu. Ako je uz usmeni uključen i praktični dio ispita, ocjena
na pismenom ispitu čini najmanje 30% ocjene na ispitu.
Ako je ispit kombiniran (pismeni i usmeni ili pismeni, usmeni i praktični) prvo se polaže pismeni ispit, ukoliko student nije isti već uspješno
položio u toku kontinuirane provjere zanja. Praktični dio ispita može se
obaviti odvojeno od teorijskog dijela, a cijelokupni ispit mora se završiti
u roku 48 sati od početka ispita.
Pri kombiniranim oblicima ispita položeni dio pismenog ispita priznaje se na idućim ispitnim rokovima u toku iste školske godine. Pri
kombiniranim oblicima ispita (pismeni, praktični, usmeni) studentu se
priznaju svi prethodno položeni oblici (pismeni i praktični) u narednim
ispitnim rokovima za predkliničke predmete i samo pismeni dio, na ispitima kliničkih predmeta do kraja akademske godine.
Uspjeh studenata na ispitu i drugim provjerama znanja, vrijednuje se
i ocjenjuje na način uporediv sa (E)CTS sistemom. Ako je student ukupno mogao osvojiti 100 bodova (u toku kontinuirane provjere znanja i
završnom ispitu) konačna ocjena se zaključuje kako slijedi:
10 (A) – (izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim
greškama), nosi 95-100 bodova,
9 (B) – (iznad prosjeka, sa ponekom greškom),
nosi 85-94 boda,
8 (C) – (prosječan, sa primjetnim greškama),
nosi 75-84 boda,
7 (D) – (općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima),
nosi 65-74 boda,
6 (E) – (zadovoljava minimalne kriterije), nosi 55-64 boda,
5 (F) – (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je
neznatno više rada) 50-55 bodova,
5 (FX) – (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je znatno više rada) ispod 50 bodova.
U slučaju da niti jedan student ne postigne 95 bodova, što predstavlja minimum za ocjenu 10, skala iz prethodnog stava može se korigirati
prema najboljem postignutom uspjehu na prvom ispitnom roku.
7
USLOVI ZA POHAĐANJE NASTAVE
U SKLADU SA (E)CTS BODOVANJEM
Prije početka nastave predmetu se dodjeljuje određeni broj (E)CTS
kredita. Broj (E)CTS kredita se određuje prema prethodno procijenjenom ukupnom radnom opterećenju studenta, a kroz procentualno učešće aktivnosti u ukupnom sistemu ocjenjivanja. Ove aktivnosti uključuju
aktivnosti kako slijedi:
1) nastavne sate
– pohađanje nastave
– aktivnost na svim oblicima nastave i sl.
2) sate van nastave
– izrada seminarske radnje,
– priprema za seminar,
– izrada domaćeg rada,
– priprema ispita,
– priprema za predavanje i sl.
Zadaci predviđeni za individualni rad studenta (seminari, projekti, zadaće i dr.) moraju biti što je moguće ravnomjernije raspoređeni u toku
semestra. Ukupni obim ovih zadataka mora biti usaglašen sa opterećenjem predviđenim na predmetu, saglasno (E)CTS-u.
Primjer broj 1:
U silabusu predmeta navedeno je da predmet ima slijedeće nastavne
aktivnosti: predavanja, praktične vježbe, seminarski radovi, ispiti.
Procjena procentualnog učešća u sistemu ocjenjivanja izgledala bi na
slijedeći način:
– obavezno prisustvo nastavi 10%
– praktične vježbe 10%
– seminarski rad 10%
– parcijalni ispit 1 20%
– parcijalni ispit 2 20%
– parcijalni ispit 3 – završni ispit
30%
Primjer broj 2:
– praktične vježbe – seminari – parcijalni ispit 1 – parcijalni 3 – završni ispit
25%
20%
25%
30%
8
NAPOMENA: U procjeni (E)CTS-a katedra mora uključiti i navesti sve silabusom planirane aktivnosti.
Procentualno učešće aktivnosti studenta u sistemu ocjenjivanja procjenjuje Katedra, a dostavlja se Uredu Dekana prije početka školske godine. Pri procjeni opterećenja studenta za svaki oblik aktivnosti OBAVEZNO je izvršiti procjenu potrebnog rada kojeg student mora uložiti u
pripremi i realizaciji te aktivnosti izvan kontakt sati.
Student stiče ECTS bodove tek nakon uspješno ispunjenih silabusom predmeta planiranih i definisanih obaveza, uključujući
uspješno polaganje svih planiranih oblika provjere znanja.
Student može prenijeti u narednu godinu studija unutar jednog
ciklusa studija najviše šest (E)CTS studijskih bodova - kredita, ili
najviše jedan nepoloženi predmet, ukoliko on nosi više od šest (E)
CTS studijskih bodova-kredita, pod uvjetom da nepoloženi predmet koji se prenosi u narednu studijsku godinu nije preduvjet za
slušanje drugog predmeta u narednoj studijskoj godini, što je definisano u silabusima predmeta. Student može upisati parni (2., 4., 6.,
8., 10. i 12.) semestar ukoliko zadovolji prethodno silabusom predmeta
definirane uslove.
Studenti koji ne polože ispit u redovnom i popravnom roku upisuju
predmet ponovo, ako je iz grupe obaveznih predmeta, a ako je iz grupe
izbornih predmeta upisuju isti predmet ponovo ili odabiru drugi izborni
predmet da bi ostvarili potrebne (E)CTS studijske bodove.
Prilikom svakog ponovnog upisa predmeta (kojeg student ponavlja) student je dužan uplatiti odgovarajuću naknadu čiju visinu
svojom odlukom utvrđuje Senat Univerziteta i Vlada Kantona.
Organizacija nastave
Studijska godina se organizira u dva semestra: zimski i ljetni. Nastava
u zimskom semestru traje 16 sedmica (15 sedmica kontinuiranih aktivnosti + 1 sedmica za završni ispit). Dopunska nastava i popravni ispiti
traju najduže 4 sedmice i organizuju se u nastavku prvih 16 sedmica za
svaki semestar. Ovjera zimskog i upis ljetnog semestra (i zimski odmor)
traju 2 sedmice.
9
Medicinski fakultet organizuje jedan dodatni ispitni rok sa jednim
ispitnim terminom u zadnjoj sedmici augusta i prve dvije sedmice septembra. Ispitnom terminu, iz prethodnog stava ovog člana, mogu pristupiti studenti koji su ostvarili pravo polaganja završnih ispita tokom ljetnog i zimskog semestra u skladu sa nastavnim programom definisanim
u silabusima predmeta.
Nastava u ljetnom semestru počinje trećeg ponedjeljka u februaru
i traje 16 sedmica (15 sedmica kontinuiranih aktivnosti + 1 sedmica za
završni ispit). Dopunska nastava i popravni ispiti traju najduže 4 sedmice. Ljetni odmor i vannastavne aktivnosti uključujući i oblike provjere
znanja u augustovsko-septembarskom roku sa jednim terminom traju
8 sedmica.
Tačan akademski kalendar organizacije i realizacije studijskih programa za studijsku godinu utvrđuje i objavljuje Senat Univerziteta, najkasnije 60 dana prije početka nastave. Nastava se organizira i izvodi prema
utvrđenom rasporedu sati. Fakultet objavljuje raspored sati najkasnije
10 dana prije početka nastave. Praktični rad i stručna praksa mogu se
organizirati i izvoditi kao sastavni dio redovne nastave ili kao zasebna
cjelina.
Za svaki predmet predmetni nastavnik utvrđuje plan rada i rokove,
način provjere znanja (testove, projekte i sl.) i dužan je da isti dostavi prodekanu za nastavu najkasnije 15 dana prije početka predavanja. Nastavnik je dužan da u toku nastave, izrade samostalnih zadataka i pripreme
za provjere znanja, pomogne studentima organiziranjem konsultacija.
Termini za konsultacije trebaju biti usklađeni sa nastavom tako da su dostupni studentima.
Promjena rasporeda sati i plana rada u toku nastave, po pravilu nije
dopuštena.
U slučaju nužne promjene rasporeda sati i plana rada predmetni
nastavnik je obavezan najkasnije 24 sata prije promjene na javan i
transparentan način o tome obavijestiti studente.
Predmetni nastavnik je u skladu sa obavezama utvrđenim nastavnim planom i programom odgovaran za izvođenje svih oblika
nastave-predavanja, vježbi, seminara, praktičnog rada, kao i za
praćenje aktivnosti studenata i provjeru njihovog znanja.
Prijavljivanje izbornih predmeta i evidencija
Student prijavljuje izborne predmete koje želi da sluša i polaže u narednoj studijskoj godini tri sedmice prije početka nastave u zimskom semestru, a za prvu studijsku godinu nakon upisa. Silabusom predmeta
Katedra koja izvodi nastavu izbornog predmeta definiše minimalan
10
broj i maksimalan broj studenata koji može slušati izborni predmet.
Prvenstvo u izboru izbornog predmeta imaju studenti sa boljim prosječnim ocjenama u prethodnom semestru. Studenti prvog semestra upisuju predmete po izboru do popunjavanja maksimalnog broja. Po isteku
termina predviđenih za prijavljivanje predmeta formiraju se spiskovi studenata po predmetima za narednu studijsku godinu i objavljuju na web
stranici fakutleta i oglasnoj tabli za svaki studijski predmet. Predmeti
koje je student prijavio ne mogu se mijenjati nakon njihove verifikacije.
Studenti obavezne predmete ne prijavljuju posebno.
Prof Dr Bakir Mehić
DEKAN
11
DEVETI SEMESTAR
PROGRAM NASTAVE U DEVETOM SEMESTRU STUDIJA
MEDICINE PO REFORMISANOM CURRICULUM-U
(Zimski semestar 5. godine)
Predmet
Hirurgija
Opća i abdominalna
hirurgija
Broj Broj
sed- čamica sova
12
360
Teoretska nastava
120
Praktična nastava
ECTS
240
24
Opća
15
Opća
30
Abdominalna
20
Abdominala
40
Ortopedija
10
Ortopedija
15
Traumatologija
10
Traumatologija
25
6,5
3,5
105
Ortopedija
i traumatologija
2
60
Urologija
Dječija hirurgija
1,5
1,5
45
45
1
(0,5
+0,5)
30
0,5
0,5
1
15
15
30
0,5
15
5
10
1
1
30
10
20
2
Kardiohirurija i
Vaskularna hirurgija
Neurohirurgija
Anesteziologija
Torakalna hirurgija
Plastična i rekonstruktivna hirurgija
Izborni predmet
Otorinolaringologija
sa maksilofacijalnom
hirurgijom
2
UKUPNO
15
15
15
Kardiohirurgija
60
450
Vaskularna
hirurgija
5
5
10
Otorinolaringologija
Maksilofacijalna
hirurgija
150
3
3
30
30
5
5
15
5
Kardiohirurgija
Vaskularna
hirurgija
10
10
20
Otorinolaringologija
Maksilofacijalna
hirurgija
4,5
10
10
2
1
1
2
30
4
10
300
30
Blok nastava na predmetu Hirurgija:
Blok 1: Opšta hirurgija, Abdominalna hirurgija, Anestezija....................................................... 4 sedmice
Blok 2: Ortopedija i traumatologija, Neurohirurgija, Plastična i rekonstruktivna hirurgija,
Kardiohirurgija i Vaskularna hirurgija .................................................................................................4 sedmice
Blok 3: Urologija, dječija hirurgija, torakalna hirurgija ................................................................4 sedmice
12
Izborni predmeti devetog semestra:
- Spinalna hirurgija
- Dječija ortopedija
- Sportska traumatologija
- Akutni abdomen
- Terapija boli
- Urgentna urologija
- Hitna stanja u otorinolaringologiji i maksilofacijalnoj hirurgiji
13
SKUPNI PLAN REALIZACIJE NASTAVE U ZIMSKOM
SEMESTRU V GODINE STUDIJA MEDICINE
PO REFORMIRANOM CURRICULUMU
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Sedmica 1.
(ponedeljak
– petak)
Predavanje: OPŠTA HIRURGIJA (ponedeljak-petak)
5x2 sata (OH)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu
(ponedeljak-petak)
5x4 sata (OH)
Sedmica 2.
(ponedeljak
– petak)
Predavanje: OPŠTA HIRURGIJA (ponedeljak-srijeda)
1+2x2 sata (OH)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu
(ponedeljak-srijeda)
5+4+1 sat (OH)
Predavanje: ABDOMINALNA HIRURGIJA (četvrtak-petak)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu
(srijeda-petak)
Broj sati
2x2 sata (AH)
3+4+4 sata (AH)
Sedmica 3.
(ponedeljak
– petak)
Predavanje: ABDOMINALNA HIRURGIJA (ponedeljak-petak)
5x2 sata (AH)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu
(ponedeljak-petak)
5x4 sata (AH)
Sedmica 4.
(ponedeljak
– petak)
Predavanje: ABDOMINALNA HIRURGIJA (ponedeljak-utorak)
2x2 sata (AH)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu
(ponedeljak-utorak)
4+2 sata (AH)
Predavanje:ANESTEZIOLOGIJA SA REANIMATOLOGIJOM
(srijeda – četvrtak)
2+3 sata (AR)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu
(utorak-četvrtak)
Predavenje: PARCIJALNI ISPIT (petak)
Vježbe : Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu
(petak)
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT PRVI DIO (petak)
2+4+3 sata (AR)
2 sata
1 sat (AR)
3 sata
14
Sedmica 5.
(ponedeljak
– petak)
Predavanje: ORTOPEDIJA (ponedeljak-petak)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu
(ponedeljak-četvrtak)
Vježbe: TRAUMATOLOGIJA (četvrtak-petak)
Sedmica 6.
(ponedeljak
– petak)
Sedmica 7.
(ponedeljak
– petak)
Predavanje: TRAUMATOLOGIJA (ponedeljak-petak)
Sedmica 9.
(ponedeljak
– petak)
3x4+3sata (ORTO)
1 + 4 sata (TRA)
5x2 (TRA)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu
(ponedeljak-četvrtak)
4x4 sata (TRA)
Vježbe: NEUROHIRURGIJA (petak)
1x4 sata (NH)
Predavanje: NEUROHIRURGIJA (ponedeljak-srijeda)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu
(ponedeljak-utorak)
2x2 +1 sat (NH)
4+2 sata (NH)
Predavanje: PLASTIČNA HIRURGIJA (srijeda-petak)
1+2x2 sata (PRH)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu
(utorak-četvrtak)
2+2x4 sata (PRH)
Vježbe: KARDIOHIRURGIJA (petak)
Sedmica 8.
(ponedeljak
– petak)
5x2 sata (ORTO)
1x4 sata (KH)
Predavanje: KARDIOHIRURGIJA (ponedeljak-srijeda)
2x2+1 sat (KH)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu
(ponedeljak-utorak)
4+2 sata (KH)
Predavanje: VASKULARNA HIRURGIJA (srijeda-petak)
1+2x2 sata (VH)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu
(utorak-četvrtak)
2+2x4 sata (VH)
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT DRUGI DIO (petak)
4 sata
Predavanje: UROLOGIJA (ponedeljak-petak)
5x2 sata (U)
Vježbe: PARCIJANI ISPIT DRUGI DIO (ponedeljak)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu
(ponedeljak-petak)
2 sata
2+4x4 sata (U)
15
Sedmica 10.
(ponedeljak
– petak)
Predavanje: UROLOGIJA (ponedeljak-srijeda)
2x2+1 sat (U)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu
(ponedeljak-srijeda)
2x4+2 sata (U)
Predavanje: DJEČIJA HIRURGIJA (srijeda-petak)
1+2x2 sata (DH)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu
(srijeda-petak)
2+2x4 sata (DH)
Sedmica 11.
(ponedeljak
– petak)
Predavanje: DJEČIJA HIRURGIJA (ponedeljak-petak)
5x2 sata (DH)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu
(ponedeljak-petak)
5x4 sata (DH)
Sedmica 12.
(ponedeljak
– petak)
Predavanje: TORAKALNA HIRURGIJA (ponedeljak-petak)
5x2 sata (TH)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu
((ponedeljak-četvrtak)
4x4 sata (TH)
Vježbe: PARCIJALNI ISPIT TREĆI DIO (petak)
2 sata
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT TREĆI DIO (petak)
2 sata
Sedmica 13.
(ponedeljak
– petak)
Predavanja: OTORINOLARINGOLOGIJA (ponedeljak-petak)
5x2 sata (OTO)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu
(ponedeljak-petak)
5x4 sata (OTO)
Sedmica 14.
(ponedeljak
– petak)
Predavanja: PARCIJALNI ISPIT PRVI DIO (ponedeljak)
2 sata
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT PRVI DIO (ponedeljak)
4 sata
Predavanja: OTORINOLARINGOLOGIJA ( utorak-srijeda)
2+1 sat (OTO)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu
(utorak-srijeda)
4 + 2 sata(OTO)
Predavanje: MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA (srijeda-petak)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu
(srijeda-četvrtak)
1+2+2 sata (MFH)
2x4 sata (MFH)
Predavanje: PARCIJALNI ISPIT DRUGI DIO (petak)
2 sata
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT DRUGI DIO (petak)
2 sata
16
Sedmica 15.
(ponedeljak
– petak)
Predavanje: Izborni predmet (IP) (ponedeljak-petak)
5x2 sata
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
5x4 sata
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT (petak)
Predavanje: PARCIJALNI ISPIT (petak)
Sedmica 16.
Završni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim ispitima
Sedmica
17-20.
Popravni ispitni rok
Zadnja
sedmica
augustaprve dvije
sedmice
septembra
Augustovsko-septembarski ispitni rok U JEDNOM
TERMINU
17
Code: BAM 0901
Naslov oblasti: HIRURGIJA
Nivo: dodiplomski
Godina: V
Semestar: IX
ECTS kredita: 24
Status: obavezni
Ukupno sati: 360
Odgovorni nastavnik: Prof. dr Ismet Gavrankapetanović
Uslovi za pohađanje nastave: Položeni svi obavezni predmeti IV godine studija
1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studenta sa osnovnim hirurškim principima,
sa osnovama hirurške dijagnostike i terapije, sa simptomima hirurške
patologije, te načinom prepoznavanja i dijagnosticiranja hirurških
bolesti i povreda, kao i načinom provođenja bazičnih anestezioloških i
reanimacionih postupaka.
2. Svrha predmeta
Osposobiti studenta da nakon završene nastave može prepoznati
simptome najčešćih i određenih hirurških bolesti i povreda, samostalno obaviti primarni hirurški pregled i primijeniti osnovne hirurške procedure prema dijagnostičkim i terapijskim algoritmima, kao i provesti
adekvatan transfer pacijenta prema određenim subspecijalnostima.
3. Moduli sa ishodima učenja
Kroz nastavu predmeta Opšta hirurgija student će usvojiti slijedeća
znanja:
Modul 1. Opšta hirurška dijagnostika
Cilj modula je upoznati studenta sa vještinama i znanjem opšte i
specijalne hirurške propedeutike.
Modul 2. Asepsa i antisepsa
Cilj modula je upoznati studenta sa osnovnim postulatima sepse i
antisepse, postupcima sterilizacije i definfekcije, te pripreme za operativni zahvat.
Modul 3. Rana i njeno cijeljenje
Cilj modula je upoznati studenta sa vrstama rana i njihovim cijeljenjem, primarnom hirurškom obradom (PHO), tehnikama suturiranja i
komplikacijama rane.
Modul 4. Hirurške infekcije
Cilj modula je upoznati studenta sa faktorima i uzročnicima koji pomažu nastanku infekcije, specifičnim vrstama infekcija, principima
liječenja i upotrebom antibiotika.
Modul 5. Krvarenje, hemostaza i supstituenti krvi
Cilj modula je upoznati studenta sa vrstama krvarenja, njihovim posljedicama u nastanku šoka, te sa praktičnom primjenom postupaka
privremene i definitivne hemostaze.
Modul 6. Opšta hirurška onkologija
Cilj modula je upoznati studenta sa principima rada u onkološkoj
hirurgiji.
18
3. Moduli sa ishodima učenja
Modul 7. Hirurgija u vanrednim situacijama
Cilj modula je upoznati studenta sa organizacijom, trijažom, evakuacijom i načinima zbrinjavanja povrijeđenih i oboljelih u vanrednim
situacijama pri masovnom povređivanju.
Modul 8. Hirurški aspekti ujeda i uboda zmija, kukaca, otrovnih i
neotrovnih životinja
Cilj modula je upoznati studenta sa procedurama i postupcima u
liječenju ujeda i uboda zmija, kukaca, otrovnih i neotrovnih životinja
Kroz predmet OPŠTA HIRURGIJA student će usvojiti slijedeće vještine:
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
1. Anamnezu i klinički pregled hirurškog pacijenta
2. Metode i način sterilizacije
3. Postupci koji se koriste u antisepsi-dezinfekciji
4. Priprema ruku operatora
5. Priprema operativnog polja
6 .Hirurška obrada rane (primarni, odložni, sekundarni šav, vještine
vezivanja čvorova, šivaći materijal, potrebni instrumentarij za PHO,
vrste drenova)
7. Incizione i punkcione procedure inflamatornih procesa
8. Metode privremene i trajne hemostaze (vaskularne kleme i ligatura)
9. Utvrđivanje prioriteta i skoring sistema u urgentnom hirurškom
tretmanu kod masovnih povreda.
Vještine koje student treba poznavati (zna kako i kada):
Tumačenje najčešćih dijagnostičkih metoda u hirurgiji:
1. standardnih laboratorijskih nalaza vezanih za određena hirurška
oboljenja i povrede
2. Principi zbrinjavanja povreda izazvanim eksplozivnim sredstvima i
vatrenim oružjem.
3. Indikacije za operativno liječenje (vitalne, apsolutne, relativne)
4. Kliničke znake malignih bolesti i dijagnostičke algoritme.
Kroz nastavu predmeta OPŠTA HIRURGIJA student će usvojiti slijedeće
stavove:
1. Pravilno prepoznavanje i ispravan tretman u kvalifikaciji rane i njenoj pravilnoj primarnoj hirurškoj obradi je od esencijalnog značaja
u svakodnevnom radu ljekra opšte prakse.
2. Pravilno prepoznavanje vrste povrede krvnoga suda, kao i adekvatna hemostaza značajno utiču na smanjenje mortaliteta i očuvanja
vitalnosti ekstremiteta.
3. Samo pravilno primjenjeni principi asepse i sepse, te dezinfekcije
i sterilizacije smanjuju morbiditet i mortalitet u postoperativnom
periodu.
4. Pravilna priprema za operaciju je osnov za uspješan postoperativni
ishod.
19
3. Moduli sa ishodima učenja
Kroz nastavu iz predmeta Abdominalna HIRURGIJA student će usvojiti slijedeća znanja:
Modul 1. Dijagnostika abdominalnih oboljenja i povreda
Cilj modula je upoznati studenta sa svim metodama potrebnim u
postavljanju tačne dijagnoze abdominalnog hirurškog oboljenja, sa
najčešćim uzrocima akutnog abdomena u praksi i važnosti postavljanja indikacija za hitnu hiruršku intervenciju.
Modul 2. Akutni abdomen
Cilj modula je upoznati studenta sa svim osobinama sindroma
akutnog abdomena, te sa najčešćim etiološkim uzrocima, kliničkom
slikom i terapijom istih.
Modul 3. Hirurgija kila i prednjeg trbušnog zida
Cilj modula je upoznati studenta sa svim vrstama kila prednjeg trbušnog zida i načinom njihovog rješavanja.
Modul 4. Hirurgija želuca, duodenuma i slezene
Cilj modula je upoznati studenta sa etiologijom, patogenezom i kliničkom prezentacijom bolesti želuca, duodenuma i slezene, diferencijalnom dijagnozom i modalitetima hirurškog liječenja.
Modul 5. Hirurgija tankog i debelog crijeva
Cilj modula je upoznati studenta sa etiologijom, patogenezom, kliničkom slikom, diferencijalnom dijagnozom, indikacijama i mogućnostima hirurškog liječenja bolesti tankog, debelog crijeva, anomalijama
crijeva, primarnim strukturalnim poremećajima (divertikuli, vaskularne lezije sa peptičkim ulkusom jejunuma).
Modul 6. Hirurgija rektuma i anusa
Cilj modula je upoznati studenta sa cjelokupnom hirurškom patologijom anorektuma (upalna, maligna oboljenja, anorektalni apsces,
anorektalna fistula, rektovaginalna fistula, pilonidalna bolest).
Modul 7. Hepatobilijarna hirurgija
Cilj modula je upoznati studenta sa oboljenjima i povredama jetre i
žučnih puteva (ciste, portalna hipertenzija, holelitijaza i holedoholitijaza, stenoza sfinktera Odii, akutni holecistitis i komplikacije, empijem
i hidrops žučne kese, hronički holecistitis i karcinom žučne kese i
vodova, metastatski i primarni tumori jetre).
Modul 8. Hirurgija pankreasa
Cilj modula je upoznati studenta sa hirurškim aspektima bolesti
pankreasa (ciste i pseudociste, pankreas anulare, ektopični pankreas,
akutni i hronični pankreatitis, tumori i povrede pankreasa).
20
3. Moduli sa ishodima učenja
Modul 9. Laparoskopska hirurgija
Cilj modula je upoznati studenta sa indikacijama, prednostima i
komplikacijama minimalno invazivnih procedura, kao i sa rizicima
izvođenja istih.
Modul 10. Trauma abdomena
Cilj modula je upoznati studenta sa zatvorenim i otvorenim ozljedama trbuha, kliničkom slikom, prvom pomoći, te simptomima kod
raznih modaliteta povreda organa u trbušnoj duplji.
Kroz nastavu predmeta ABDOMINALNA HIRURGIJA student će ovladati slijedećim vještinama:
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako ih čini):
– Prepoznati muskularni defans
– Izvesti anorektalni tuše
– Pravilno interpretirati radiografski nalaz crijevne okluzije (ileus) i
slobodne trbušne tečnosti
– Kliničkim pregledom utvrditi postojanje hernije (antriranje ingvinalnog kanala)
– Provesti palpaciju i perkusiju u projekcijama Lanzove i Mc Burneyeve tačke
– Interpretirati osnovne hematološke i biohemijske analize u stanjima akutnog abdomena.
Vještine koje student treba poznavati (zna kako i kada):
– Plasiranje nazogastrične sonde
– Abdominalna punkcija
– Vještina prepoznavanja pojedinih oblika hirurške infekcije
– Prepoznavanje akutne dilatacije želuca
– Interpretacija pojedinih rutinskih i specifičnih radioloških i endoskopskih pretraga vezanih za akutna abdominalna stanja (nativni
snimak abdomena, EHO, CT, MRI, angiografija, kontrastne metode,
kolonoskopija, gastroskopija).
Nakon odslušane nastave student će biti osposobljen da usvoji slijedeće stavove:
– Rano prepoznavanje hitnih stanja u abdominalnoj hirurgiji utiče na
blagovremeni definitivni hirurški tretman i ishod liječenja.
– Budući liječnik mora misliti da iza okultnih krvarenja može stajati
karcinom digestivne cijevi.
Kroz nastavu predmeta „ANESTEZIOLOGIJA I REANIMATOLOGIJA“
student će usvojiti slijedeća znanja:
Modul 1. Anesteziologija
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa tehnikama opšte anestezije - inhalacione i intravenske, farmakološkim aspektima anestetika i mišićnih relaksanata, te pripremom bolesnika za opštu anesteziju.
21
3. Moduli sa ishodima učenja
Modul 2. Homeostaza
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa promjenama u biohemiji,
metabolizmu i tjelesnim funkcijama kod operisanog i povrijeđenog
pacijenta. Upoznati studenta sa reakcijom organizma na akutne gubitke volumena unutrašnjeg milijea i reakcije organizma na pojedinim
organima u sklopu multiorganske disfunkcije (MODS).
Modul 3. Reanimatologija. Bilans tečnosti i elektrolita kod hirurškog pacijenta
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa metabolizmom vode i elektrolita, sa specifičnostima promjena unutrašnje sredine kod hirurškog
pacijenta, sa definicijama i klasifikacijama promjena u tkivnoj tekućini,
vrstama poremećaja bilansa tečnosti i elektrolita.
Modul 4. Šok i njegovo liječenje
Cilj modula je da upoznati studenta sa tipovima i klasifikacijom šoka,
etiopatogenezom, kliničkom slikom i terapijom šoka.
Modul 5. Zatajenje cirkulacije i disanja – kardiopulmonalna reanimacija (KPR), smjernice naprednog održavanja života (Advanced Life Support - ALS)
Cilj modula je upoznati studenta sa tehnikama izvođenja kardiopulmonalne reanimacije (KPR) u toku zatajenja cirkulacije i disanja (Advanced Life Support - ALS).
Kroz nastavu predmeta ANESTEZIOLOGIJA I REANIMATOLOGIJA student će ovladati slijedećim vještinama:
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako ih čini):
– Pregled medicinske dokumentacije i bolesnika u sklopu preanestetičke vizite, utvrđivanje ASA-skora
– Postavljanje orofaringealnog tubusa, laringealne maske, primjena
mehaničke ventilacije
– Tehnike aplikacija visokog i niskog protoka kiseonika (balon rezervoar)
– Praćenje monitoringa: pulsne oksimetrije, arterijskog pritiska, kapnografije, EKG, tehnike defibrilacije
– Praćenje gubitaka ekskreta hirurškog bolesnika: preko drenova,
gastrične sonde, urinarnog katetera; nadoknada gubitaka
– Liječenje izotone, hipotone i hipertone dehidratacije
– Liječenje hiperhidratacije
– Doziranje i priprema rastvora simpatomimetskih preparata, analgetika, sedativa; aplikacija preko perfuzora ili infuzionih pumpi
– Vođenje medicinske dokumentacije: monitoring funkcije organa,
terapija, registrovanje nalaza na terapijskim listama i u dekurzusima
istorije bolesti
– Plasiranje kanila u periferne venske puteve.
22
3. Moduli sa ishodima učenja
Vještine koje student treba poznavati (zna kako i kada):
– Endotrahealna intubacija
– Priključenje bolesnika na anesteziološki aparat
– Intraoperativni monitoring (RR, EKG, SpO2)
– Spinalna i periduralna anestezija
– Primjena različitih modaliteta disanja na respiratoru
– Plasiranje kanila u centralne venske puteve, mjerenje centralnog
venskog pritiska (CVP) i arterijskog pritiska
– Kupiranje epileptičnog statusa, uvođenje u barbituratnu komu.
Nakon odslušane nastave student će biti osposobljen da usvoji slijedeće stavove:
– Prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja (šok, asfiksije, poremećaji
svijesti, anafilaktične reakcije), te primarni tretman i blagovremeni
transfer pacijenta uslovit će uspjeh u preživljavanju.
– Priprema bolesnika za anesteziju u sklopu preoperacijske pripreme
je neophodna u cilju izbjegavanja inta- i perioperativnih komplikacija.
– Poznavanje tehnika napredne kardiopulmonalne reanimacije je
neophodno u spašavanju životno ugroženog bolesnika.
Kroz nastavu predmeta ORTOPEDIJA SA TRAUMATOLOGIJOM student će usvojiti slijedeća znanja:
Modul 1. Uvod u ortopediju i traumatologiju
Cilj modula je upoznati studenta sa oboljenjima i povredama lokomotornog sistema, dijagnostikom, osnovnim operativnim zahvatima u
ortopedskoj hirurgiji i traumatologiji.
Modul 2. Urođene i stečene deformacije koštano-zglobnog sistema kod djece i odraslih
Cilj modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom urođenih i stečenih anomalija kod djece i odraslih (osteohondrodisplazije, ahondroplazije, osteogenesis imperfecta, metaboličke bolesti, degenerativne
bolesti zglobova).
Modul 3. Spinalni deformiteti
Cilj modula je upoznati studenta sa patologijom, klasifikacijom, dijagnostikom i liječenjem idiopatskih kongentitalnih skolioza i kifoza.
Modul 4. Spondilitisi i degenerativne bolesti kičme
Cilj modula je upoznati studenta sa kliničkim znacima, dijagnostikom
i liječenjem spondilitisa i spondiloartritisa.
Modul 5. Kongenitalni deformiteti kuka i stopala
Cilj modula je upoznati studenta sa razvojnim poremećajima kuka /
RPK/ i stopala, ranom dijagnostikom, klasifikacijom i liječenjem.
23
3. Moduli sa ishodima učenja
Modul 6. Mekotkivni i koštani tumori
Cilj modula je upoznati studenta sa kliničkom slikom, dijagnostikom,
klasifikacijom i liječenjem benignih i malignih tumora kosti i mekih
tkiva.
Modul 7. Infekcije u koštano-zglobnoj hirurgiji
Cilj modula je upoznati studenta sa specifičnim i nespecifičnim infekcijama, akutnim i hroničnim oblicima, primarnim i sekundarnim
infektom u koštano-zglobnoj hirurgiji.
Modul 8. Vještački zglobovi u lokomotornoj hirurgiji
Cilj modula je upoznati studenta sa indikacijama za ugradnju vještačkih zglobova, modelima, komponentama i tribologijom endoproteza.
Modul 9. Prijelomi kosti i njihovo cijeljenje, traumatska iščašenja
zglobova
Cilj modula je upoznati studenta sa prijelomima kosti, cijeljenjem
prijeloma, kao i traumatskim iščašenjima zglobova.
Modul 10. Liječenje povreda mekih tkiva /mišići, tetive, ligamenti, burze, meniskusi/
Cilj modula je upoznati studenta sa povredama mekih tkiva, kao i
posljedicama povrijeđivanja, kliničkim testovima i načinima liječenja.
Modul 11. Prijelomi i traumatska iščašenja gornjih ekstremiteta i
njihovo liječenje
Cilj modula je upoznati studenta sa kliničkom slikom, dijagnostikom,
klasifikacijom i liječenjem prijeloma i iščašenja: ramenog zgloba, nadlaktice, lakta i lakatnog zgloba i podlaktice.
Modul 12. Prijelomi i iščašenja šake i njihovo liječenje
Cilj modula je upoznati studenta sa prijelomima i iščašenjima šake i
njihovo liječenje.
Modul 13. Prijelomi i traumatska iščašenja donjih ekstremiteta i
njihovo liječenje
Cilj modula je upoznati studenta sa kliničkom slikom, dijagnostikom,
klasifikacijom i liječenjem prijeloma i iščašenja: kuka, nadkoljenice,
koljena, podkoljenice i skočnoga zgloba.
Modul 14. Povrede karlice i njihovo liječenje
Cilj modula je upoznati studenta sa primarnnom kliničkom pretragom, dijagnostikom, kategorizacijom i inicijalnim prehospitalnim –
hospitalnim tretmanom.
Modul 15. Traumatologija spinalnog stupa (dijagnostika, klasifikacija, liječenje)
Cilj modula je upoznati studenta sa opštim protokolom inicijalnog
vođenja spinalne povrede.
24
3. Moduli sa ishodima učenja
Modul 16. Politrauma
Cilj modula je upoznati studenta sa definicijom, patofiziologijom,
prehospitalnom – hospitalnom evaluacijom i tretmanom politraumatiziranog.
Kroz nastavu predmeta ORTOPEDIJA SA TRAUMATOLOGIJOM student
će usvojiti slijedeće vještine:
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
– Specifičnosti anamneze i pregled pacijenta sa povredom i / ili oboljenjem lokomotornog sistema
– Mjerenje pokreta u zglobovima i dužine ekstremiteta
– Klinički pregled i lokalni status pacijenta sa tumorom kosti
– Interpretacija rtg snimaka
– Tumačenje laboratorijskih pretraga, analiza sinovijalne tekućine
– Plasiranje indirektne ekstenzije
– Postavljanje standardne imobilizacije
Vještine koje student treba poznavati (zna kako):
– Indikacije za ugradnju endoproteze
– Punkcija zgloba
– Davanje intraartikularne injekcije
– Repozicije prijeloma i iščašenja
– Ultrazvuk kod razvojnog poremećaja kuka
– Plasiranje direktne ekstenzije.
Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
1.Pravilna procjena povrede ili oboljenja lokomotornog sistema utiče
na konačan ishod liječenja.
2. Samo ispravno poduzete mjere i smjernice liječenja oboljenja i povreda lokomotornog sistema mogu rezultirati pozitivnim ishodom i
refunkcionalizacijom ekstremiteta.
Kroz nastavu predmeta NEUROHIRURGIJA student će usvojiti slijedeća znanja:
Modul 1. Kraniocerebralne, spinalne povrede i spaciokompresivni sindrom
Cilj modula je upoznati studenta sa svim oblicima kraniocerebralnih i
spinalnih povreda (klasifikacije, dijagnostika, inicijalni tretman i definitivno liječenje).
Modul 2. Cerebrovaskularna oboljenja
Cilj modula je upoznati studenta sa A-V malformacijama mozga,
intrakranijalnim aneurizmama, hemoragijom, cerebralnom revaskularizacijom.
25
3. Moduli sa ishodima učenja
Modul 3. Kongenitalne anomalije centralnog nervnog sistema
(CNS)
Cilj modula je upoznati studenta sa kongenitalnim anomalijama
CNS-a.
Modul 4. Neurohirurška onkologija
Cilj modula je upoznati studenta sa tumorima CNS-a.
Kroz nastavu predmeta NEUROHIRURGIJA student će ovladati slijedećim vještinama:
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako ih čini):
– osnove neurohirurškog pregleda
– praktično demonstrirati gradiranje svijesti po GCS skali i prepoznavanje osnovnih poremećaja svijesti (somnolencija, sopor, koma)
– klinički pristup komatoznom pacijentu i prepoznavanje različitih
motornih odgovora kod komatoznog pacijenta
– prepoznati znakove intrakranijalne hipertenzije i fokalni neurološki
deficit vezan za strukturalnu intrakranijalnu leziju
– prepoznati znakove hidrocefalusa
– prepoznati razliku između slike MRI-a mozga i CT-a mozga
– prepoznati akutno krvarenje na CT-u mozga.
Vještine koje student treba poznavati (zna kako i kada):
– pripremu za izvođenje lumbalne punkcije i kontinuirane vanjske
lumbalne drenaže
– pripremu za monitoring intrakranijalnog pritiska
– prepoznavanje neuralgije trigeminusa kao najčešćeg kompresivnog neurovaskularnog sindroma.
Nakon odslušane nastave student će biti osposobljen da usvoji slijedeće stavove:
– Prepoznavanje i zbrinjavanje neurohirurških povreda i oboljenja i
blagovremeni tretman su uslov za uspjeh izlječenja pacijenta.
– Rani ispadi kranijalnih nerava mogu biti prvi znak ozbiljnog patološkog intrakranijalnog dešavanja.
Kroz predmet PLASTIČNA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA student će usvojiti slijedeća znanja:
Modul 1. Klasifikacija, tipovi i primjena tkivnih transplantata i
principi rekonstrukcije šake i ekstremiteta
Cilj modula je upoznati studenta sa tipovima i klasifikacijom slobodnih kožnih i drugih tkivnih transplantata, replantacijom ekstremiteta,
kao i rekonstrukcijama nerava, tetiva i mišića šake, te dekubitalnih
ulcera.
26
3. Moduli sa ishodima učenja
Modul 2. Dijagnostika i tretman termičkih povreda
Cilj modula je upoznati studenta sa klasifikacijama opekotina, smrzotina i hemijskih povreda po dubini i širini, kao i kliničkom slikom,
modalitetima hirurškoga liječenja, te mogućim komplikacijama.
Modul 3. Tumori kože i mekih tkiva
Cilj modula je upoznati studenta sa klasifikacijom benignih i malignih
tumora kože, malignim melanomom (morfologija, klasifikacija, načini
hirurškog tretmana - primjena sentinel dijagnostike, indikacija za
parcijalnu i totalnu limfadenektomiju)
Modul 4. Osnovni principi estetske hirurgije i mikrohirurgije
Cilj modula je upoznati studenta sa osnovnim principima estetske
hirurgije i mikrohirurgije
Kroz nastavu predmeta PLASTIČNA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA
student će ovladati slijedećim vještinama:
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
– Uzeti specifičnu anamnezu pacijenta na plastičnoj i rekonstruktivnoj hirurgiji.
– Tretman pacijenata sa opekotinskom bolešću (konzervativna terapija opekotina, poznavanje indikacija za hirurški tretman, načini
hirurškog tretmana)
– Vještina aplikacije pojedinačnih hirurških šavova (vježbe manipulacije hirurškim instrumentima)
– Lokalni tretman i toaleta rane, sa previjanjem
– Ispitivanje pacijenta sa lezijom perifernog nerva i prepoznavanje
ispada
– Prepoznati kliničke znake lezije tetivnog sistema šake
– Prepoznati kliničke znake lezije koštanog sistema šake, sa adekvatnom interpretacijom pratećeg RTG snimka
Vještine koje treba poznavati (zna kako):
– Načini uzimanja slobodnog kožnog transplantata i drugih
– tkivnih transplantata
– Primjena operativnog mikroskopa i mikrohirurških tehnika (znanje
o principima vaskularne anastomoze i neurorafije)
– Principi revaskularizacije i replantacije
– Sentinel dijagnostika i limfadenektomija u tretmanu malignih melanoma
– Principi rekonstruktivne hirurgije dekubitusa
Nakon odslušane nastave, student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
– Pravilna procjena oboljenja ili deformiteta iz domena plastične i
rekonstruktivne hirurgije je neophodna u cilju smanjenja postoperativnih sekvela.
27
3. Moduli sa ishodima učenja
– Pravilno provođenje osnovnih modaliteta hirurških tretmana doprinosi brzom oporavku pacijenta.
– Neophodno je poštovati korektnu indikaciju za dijagnostičke procedure.
Kroz nastavu predmeta KARDIOHIRURGIJA student će usvojiti slijedeća znanja:
Modul 1. Uvod u kardiohirurgiju.
Cilj modula je upoznati studenta sa počecima i razvojem kardiohirurške tehnike, načinom i izvođenjem ekstrakorporalne cirkulacije, te
osnovnih metoda izvođenja operacija na otvorenom srcu.
Modul 2. Hirurško liječenje ishemijske bolesti srca (IBS)
Cilj modula je upoznati studenta sa osnovnim značajkama etiopatogeneze, dijagnostike i hirurškog načina liječenja IBS.
Modul 3. Metode hirurškog liječenja valvularnih bolesti srca
Cilj modula je upoznati studenta sa osnovama etiopatogeneze, dijagmnostikom i hirurškim načinom liječenja valvularnih bolesti srca.
Modul 4. Bolesti velikih krvnih žila
Cilj modula je upoznati studenta sa bolestima velikih krvnih žila u
grudnoj i abdominalnoj duplji i načinom klasičnog operativnog i endovaskularnog liječenja.
Modul 5. Urođene srčane anomalije (USA)
Cilj modula je upoznati studenta sa urođenim srčanim anomalijama
sa povećanim i smanjenim plućnim protokom, te obstruktivnim lezijama, kao i dijagnostikom i hirurškim liječenjem ovih anomalija.
Kroz nastavu predmeta KARDIOHIRURGIJA student će ovladati slijedećim vještinama:
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
– Pristup, tehnika i taktika kliničkog pregleda kardiohirurškog bolesnika sa brojnim komorbiditetima
– Problemski orjentirano uzimanje anamneze i fizikalnog statusa
– Auskultacija kardijalnih i vaskularnih fenomena
– Interpretacija kliničkih znakova i dijagnostičkih procedura
– Razumijevanje dokumentacije bolesnika, a naročito otpusne liste
– Rukovanje sa defibrilatorom
Vještine koje treba poznavati (zna kako):
– Manuelne radnje vezane za previjanje sternotomije i safenektomije,
procjena stabilnosti sternuma
– Snalaženje i ispravna interpretacija parametara hemodinamskog
monitoringa
– Rukovanje specifičnim instrumentarijem
28
3. Moduli sa ishodima učenja
Nakon odslušane nastave, student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
– Stav o poštivanju Hipokratove zakletve
– Stav i svijest o značaju, ulozi i realnim mogućnostima kardijalne
hirurgije
– Stav o kardijalnoj hirurgiji kao timskom radu i pristupu, te bitnom
doprinosu u interdisciplinarnom kliničkom tretmanu bolesnika
– Pozitivan stav o bolesnicima treće životne dobi.
Kroz nastavu predmeta VASKULARNA HIRURGIJA student će usvojiti
slijedeća znanja:
Modul 1. Akutna ishemija perifernih arterija
Cilj modula je upoznati studenta sa svim sa uzrocima i kliničkim
manifestacijama akutne ishemije perifernih arterija, te adekvatnim
tretmanom ovog stanja.
Modul 2. Hronična ishemija perifernih arterija
Cilj modula je upoznati studenta sa hroničnom ishemijom ekstremiteta, ekstrakranijalnim suženjima i okluzijom karotidnih i vertebralnih
arterija, što se odražava na vaskularizaciju mozga.
Modul 3. Arterijska proširenja (dilatacije i aneurizme arterija)
Cilj modula je upoznati studenta sa značajem aneurizmatskih proširenja i njihovim komplikacijama, te ukazati na različite posljedice i mogućnosti tretmana ovisno o lokalizaciji aneurizmatskih promjena.
Modul 4. Hirurški aspekt proširenih i tromboziranih perifernih
vena
Cilj modula je upoznati studenta sa manifestacijama i operativnim
tretmanima različitih venskih oboljenja.
Modul 5. Limfostaza
Cilj modula je upozanti studenta sa etiopatogenezom, kliničkom slikom i operativnim tretmanom limfedema, te diferencijalno-dijagnostičkim osvrtom na druga stanja koja uzrokuju edem ekstremiteta.
Kroz predmet VASKULARNA HIRURGIJA student će usvojiti slijedeće
vještine:
Vještine koje treba student znati praktično izvesti (zna kako i čini):
– Evaluirati prisustvo perifernih arterijskih pulzacija na predilekcionim mjestima.
– Auskultatorna detekcija sistolnog šuma na stenoziranoj arteriji.
– Tretman krvarećeg varikoziteta na donjem ekstremitetu.
Vještine koje student treba poznavati (zna kako):
– Prepoznavanje aneurizmatskih i trombotičnih promjena u abdomenu i donjim ekstremitetima.
29
3. Moduli sa ishodima učenja
– Terapeutski modaliteti u dijagnostici i tretmanu duboke venske
tromboze.
Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
– Razviti svijest o značaju smanjenja riziko faktora ateroskleroze - uloga interdisciplinarnog pristupa
– Posmatrati aterosklerozu kao polivaskularnu bolest (cerebralna,
koronarna, periferna arterijska bolest)
– Skratiti dijagnostičke dileme kod pacijenata sa ishemijom ekstremiteta.
Kroz predmet UROLOGIJA student će usvojiti slijedeća znanja:
Modul 1. Semiologija, simptomatologija i dijagnostika u urologiji
Cilj modula je sticanje znanja o terminologiji, osnovnim simptomima
uroloških oboljenja i njihovom značaju u diferencijalnoj dijagnostici,
uz poznavanje osnovnih principa i specifičnosti urološke dijagnostike.
Modul 2. Urogenitalna infekcija i urolitijaza
Cilj modula je sticanje znanja o osnovnim karakteristikama urogenitalnih infekcija i urolitijaze, njihovom dijagnostikom i osnovnim terapijskim principima.
Modul 3. Urogenitalna trauma
Cilj modula je upoznavanje studenta sa mehanizmima nastanka i
vrstama traume urogenitalnog trakta, pravilnim prepoznavanjem i
osnovim doktrinarnim stavovima primarnog zbrinjanja, trijaže i definitivnog tretmana.
Modul 4. Tumori bubrega i nadbubrega
U okviru ovog modula student će steći znanja o osnovnim karakteristikama i vrstama tumora bubrega i nadbubrega, njihovom ranom
prepoznavanju, dijagnostici i tretmanu.
Modul 5. Cistične bolesti bubrega i opstruktivna uropatija
Cilj modula je da student ovlada znanjima o cističnim bolestima bubrega, dijagnostici i njihovom terapijskom tretmanu, kao i o etiologiji,
dijagnostici i tretmanu opstruktivnih uropatija.
Modul 6. Urotelijalni tumori i tumori mokraćnog mjehura
Cilj modula je da student stekne znanja o vrstama i karakteristikama
tumora urotelija, njihovom ranom prepoznavanju, načinu dijagnosticiranja, tretmanu i praćenju.
Modul 7. Tumori prostate
Cilj modula je da student ovlada znanjem o osnovnim benignim i
malignim neoplazijama prostate, kao i bazičnim dijagnostičko-terapijskim algoritmima.
30
3. Moduli sa ishodima učenja
Modul 8. Tumori testisa, penisa i uretre
Cilj modula je da student stekne znanja o karakteristikama tumora
testisa, penisa i uretre, njihovom ranom prepoznavanju i dijagnostičko-terapijskim algoritmima.
Modul 9. Muški infertilitet i erektilna disfunkcija
Cilj modula je da student ovlada znanjima o etiologiji i dijagnostici
muškog infertiliteta i erektilne disfunkcije, kao i njihovom terapijskom
pristupu.
Modul 10. Neurogeni mjehur i inkontinencija
Cilj ovog modula je da student stekne znanja o etiologiji, klasifikaciji i
načinu liječenja neurogenog mjehura , te vrstama inkontinencije kao i
načinu praćenja pacijenata sa ovim poremećajima.
Modul 11. Transplantacija bubrega
Cilj modula je da student stekne osnovno znanje o hirurškom aspektu i načinu transplantacije bubrega, kao i bazičnim principima praćenja transplantiranog pacijenta, te pojave hirurških komplikacija.
Kroz predmet UROLOGIJA student bi trebao usvojiti slijedeće vještine:
Vještine koje treba student znati praktično izvesti (zna kako i čini):
1. Specifičnosti anamneze kod urološkog pacijenta
2. Palpacija bubrega
3. Ispravno uzimanje urina za biohemijske i mikrobiološke pretrage
4. Digito-rektalni pregled prostate
5. Palpacija vanjskih genitalija muškarca
6. Fizikalno ispitivanje testikularne vrpce i ovojnica testisa
7. Kateterizacija mokraćnog mjehura kod muškarca i žene
8. Tumačenje laboratorijskih rezultata urina i urinokultura
9. Tumačenje nativnog snimka urotrakta
Vještine koje student treba poznavati (zna kako):
1. Tumačenje rezultata dijagnostičkih metoda:
- intravenska urografija
- retrogradna ureteropijelografija
- uretrocistografija
- selektivna angiografija bubrežnih arterija
- ultrazvučni pregled urotrakta
- nalaz CT i MRI kod različitih patoloških stanja urotrakta
- dinamska i statička scintigrafija bubrega
2. Bimanuelna palpacija mokraćnog mjehura
3. Osnovni tehnički principi i način izvođenja urodinamskih pretraga
4. Osnovni tehnički principi i način izvođenja bazičnih endoskopskih
uroloških pretraga
5. Osnovni principi i način izvođenja perkutane cistostome
31
3. Moduli sa ishodima učenja
6. Osnovni principi i način izvođenja punkcije bubrežnih cisti i perkutane nefrostomije
7. Osnovni principi i način izvođenja biopsije prostate pod kontrolom
ultrazvuka
8. Osnovni principi, način izvođenja, priprema i praćenje pacijenata
kod tretmana vantjelesne litotripsije udarnim talasima.
Kroz nastavu predmeta UROLOGIJA student će usvojiti slijedeće stavove:
1. Urološki kazus je veoma čest u svakodnevnoj ljekarskoj praksi, a
samo rana, ispravna dijagnoza kod većine urogenitalnih stanja
može uticati na povoljan ishod liječenja i održanje kvalitete života
pacijenta.
2. Usvajanje doktrinarnih stavova iznijetih u protokolima dijagnostike
i liječenja pojedinih uroloških oboljenja je esencijalno.
3. Izbor procedure na osnovu vodiča dobre kliničke prakse uslovljava
povoljan tretmanski ishod.
4. Informisanje pacijenta, razgovor i obučavanje, te postizanje dogovora sa pacijentom oko terapije i vrste procedura prije njihove
primjene je osnova modernog urološkog pristupa.
5. Brzo funkcionalno osposobljavanje pacijenta je neophodno za
buduće životne radne aktivnosti, uz očuvanje kvalitete života.
Kroz predmet DJEČIJA HIRURGIJA student će usvojiti slijedeća znanja:
Modul 1. Semiologija, simptomatologija i dijagnostika u dječijoj
hirurgiji
Cilj modula je sticanje znanja o terminologiji, osnovnim simptomima oboljenja u dječijoj hirurgiji i njihovom značaju u diferencijalnoj
dijagnostici uz upoznavanje osnovnih principa i specifičnosti dječije
hirurgije.
Modul 2. Neonatalna hirurgija
Cilj modula je sticanje znanja o osnovnim karakteristikama neonatalne hirurgije, dijagnostika u neonatalnoj hirurgiji i osnovi liječenja u
neonatalnoj hirurgiji.
Modul 3. Dječija urologija
Cilj modula je sticanje znanja o osnovnim simptomima uroloških
oboljenja u dječijoj dobi kao i kongenitalnih anomalija urogenitalnog
sistema, njihova dijagnostika i liječenje.
Modul 4. Gastrointestinalna hirurgija dječije dobi
U okviru ovog modula student će steći znanja o osnovnim karakteristikama oboljenja gastrointestinalnog sistema njihove dijagnostike i
liječenja. Takodjer student će se upoznati i sa kongentalnim anomalijama gastrointestinalnog sistema njihovom dijagnostikom i liječenjem.
32
3. Moduli sa ishodima učenja
Modul 5. Trauma i opekotine u dječijoj dobi
Cilj modula je da student ovlada znanjima o najčešćim traumama u
dječijoj dobi, njihovom dijagnostikom i tretmanom kako operativnim
tako i konzervativnim. Student će takodjer ovladati znanjima iz dječijih opekotina i njihovim tretmanima.
Modul 6. Tumori u dječijoj dobi
U okviru ovog modula student će steći znanja o osnovnim karakteristikama i vrstama tumora u dječijoj dobi, njihovom ranom prepoznavanju dijagnostici i tretmanu
Kroz predmet DJEČIJA HIRURGIJA student bi trebao usvojiti slijedeće
vještine:
Vještine koje treba student znati praktično izvesti (zna kako i čini):
1. Anamneza kod pacijenata u dječijoj hirurgiji
2. Klinički pregled abdomena kod djece
3. Digito-rektalni pregled pacijenata u dječijoj hirurgiji
4. Obrada rane i previjanje opekotina u dječijoj hirurgiji
5. Tumačenje radiografije nativnog snimka atrezije digestivnog trakta
6. Kontrastno ispitivanje digestivnog i urogentalnog trakta kod urođenih anommalija
7. Uzimanje brisa i obrada pupka
8. Klizme u neonatalnoj hirurgiji
9. Pregled ingvinuma i varijeteta ingvinalne hernije kao i uklještenja
Taxis
10. Pregled ingvinuma i skrotuma kod nestpuštenih testisa
11. Kateterizacija mokraćnog mjehura kod djece
Klinička stanja koja student treba poznavati (zna kako):
-Atrezija jednjaka
-Urođene anomalije dijafragme
-Urođene anomalije trbušnog zida
-Hipertrofična stenoza pilorusa
-Anomalije ano-rektalnog predjela
-Opstrukcija zučnih puteva
-Akutni skrotum kod djece
-Varikocela
-Anomalije genitalija kod djece
-Kongenitalni megakolon
-Nekrotizirajući enterokolitis
-Anomalije bubrega,uretera i mokraćne bešike kod djece
-Tumori u dječijoj dobi
Kroz nastavu predmeta DJEČIJE HIRURGIJE student će usvojiti slijedeće stavove:
1. Usvajanje doktrinarnih stavova iznijetih u protokolima dijagnostike
i liječenja pojedinih oboljenja u dječijoj dobi.
33
3. Moduli sa ishodima učenja
2. Obavezno utvrđivanje osnovne dijagnoze prije započinjanja hirurškog tretmana.
3. Izbor procedure na osnovu vodiča dobre kliničke prakse.
4. Informisanje roditelja, razgovor i obučavanje. Postizanje dogovora
sa roditeljima oko terapije i vrste procedura prije njihove primjene.
5. Brzo osposobljavanje djece za daljni život i razvoj
6. Poštovanje prava dijeteta
Kroz nastavu iz predmeta TORAKALNA HIRURGIJA student će usvojiti slijedeća znanja:
Modul 1. Semiologija, simptomatologija i dijagnostika u torakalnoj hirurgiji
Cilj modula je usvajanje znanja o terminologiji, osnovnim simptomima torakohirurških oboljenja i njihovom značaju u diferencijalnoj
dijagnostici, uz poznavanje osnovnih principa i specifičnosti torakohirurške dijagnostike.
Modul 2. Najčešća plućna oboljenja u torakalnoj hirurgiji
Cilj modula je sticanje znanja o osnovnim hirurškim karakteristikama
plućnih neoplazmi (benigne, maligne), inflamatornim i njima sličnim
(plućni apsces, bronhiektazije, tuberkuloza ARDS, atelektaza) kao i
parazitarnim (plućna ehinokokoza) plućnim oboljenjima te njihovoj
dijagnostici i temeljnim terapeutskim principima.
Modul 3. Najčešća oboljenja pleure
U okviru ovog modula student će steći znanja o osnovnim hirurškim
karakteristikama najčešćih pleuralnih patoloških stanja (spontani
pneumotoraks, hipertenzivni pneumotoraks, pleuralni izlivi, pleuralni
empijem, pleuralni mezoteliom) njihovom prepoznavanju, dijagnostici i tretmanu.
Modul 4. Oboljenja zida grudnog koša
Cilj modula je da student ovlada znanjima o najčešćim hirurškim
oboljenjima zida grudnog koša (kongenitalne razvojne anomalije od
kojih će detaljnije biti obrađeni pectus excavatum i pectus carinatum
te tumori i inflamatorna oboljenja zida grudnog koša) dijagnostici i
terapijskom tretmanu.
Modul 5. Povrede grudnog koša
Cilj modula je upoznavanje studenta sa mehanizmima nastanka i
vrstama mirnodopskih i ratnih povreda: zatvorene (prelomi rebara,
kontuzija grudnog koša, komplikacije uzrokovane prelomima rebara,
prelomi grudne kosti, flail chest, hematotoraks, plućna kontuzija, ruptura velikih disajnih puteva) otvorene (nepentrantne i penetrantne sa
posebnim osvrtom na otvoreni traumatski pneumotoraks) grudnog
koša, njihovim prepoznavanjem i osnovim doktrinarnim stavovima
primarnog zbrinjavanja, trijaže i definitivnog tretmana.
34
3. Moduli sa ishodima učenja
Modul 6. Najčešća patološka stanja treheje i bronha od hirurškog
interesa
U okviru ovog modula student će steći znanja o osnovnim karakteristikama i vrstama hirurških oboljenja koja ugrožavaju prolaznost velikih disajnih puteva (tumori, stenoze) kao i stranim tijelima u velikim
disajnim putevima, njihovom prepoznavanju, dijagnostici i tretmanu.
Modul 7. Patološka stanja medijastinuma od hirurškog interesa
Cilj ovog modula je da student stekne znanja o kliničkim karakteristikama, etiologiji, klasifikaciji, dijagnostičkim procedurama i osnovnim
principima liječenja medijastinalnih tumora, sindroma gornje šuplje
vene, pneumomedijastinuma i medijastinitisa.
Modul 8. Hirurška oboljenja dijafragme
Cilj modula je da student ovlada znanjima o kongenitalnim dijafragmalnim hernijama, rupturi dijafragme, eventraciji i relaksaciji dijafragme, dijagnostici i njihovom tretmanu.
Modul 9. VATS – video asistirana torakalna hirurgija
Cilj ovog modula je da se studentu pruže osnovna saznanja o osnovnim principima, specifičnostima i mogućnostima endoskopskih procedura u torakalnoj hirurgiji.
Modul 10. Hirurška oboljenja dojke
Cilj modula je da student ovlada osnovnim znanjima o najčešćim
hirurškim oboljenjima dojke (malignni tumori, benigne ciste i tumori,
mastitis, mastopatija, asimetrija anomalije dojke, ginekomastija) i
njihovoj dijagnostici i terapijskom tretmanu.
Kroz predmet TORAKALNA HIRURGIJA student će usvojiti slijedeće
vještine:
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
1. Specifičnosti anamneze torakohirurškog pacijenta
2. Inspekcija grudnog koša torakohirurškog pacijenta
3. Palpacija grudnog koša torakohirurškog pacijenta
4. Auskulatacija pluća i srca torakohirurškog pacijenta
5. Palpacija vrata torakohirurškog pacijenta
6. Anamneza kod pacijenata sa oboljenjem dojke
7. Inspekcija dojki
8. Palpacija dojki
9. Interpretacija grudnih radiograma kod najčešćih torakohirurških
oboljenja i povreda
10. Odstranjivanje torakalnog (pleuralnog) drena
Vještine koje student treba poznavati (zna kako):
1.Tumačenje značaja rezultata najčešćih dijagnostičkih metoda u
torakalnoj hirurgiji:
– Nalaza plućne funkcije u preoperativnoj pripremi
35
3. Moduli sa ishodima učenja
– Internističke obrade u preoperatinoj pripremi
– Bronhoskopije u preoperativnoj pripremi
– CT i MRI grudnog koša u procjeni indikacija za operativni tretman kod najčešćih torakohirurških oboljenja
– Ventilaciono – perfuzione scintigrafije pluća
2. Torakocenteza (pleuralna punkcija)
3. Torakalna (pleuralna) drenaža
4. Tumačenje značaja rezultata najčešćih dijagnostičkih metoda u
hirurgiji dojke
– Mamografije
– Ultrazvučnog pregleda dojki
– Fine aspiracione iglene biopsije patoloških promjena dojke
Kroz nastavu predmeta TORAKALNA HIRURGIJA student će usvojiti
slijedeće stavove:
1. Torakohirurška patologija i oboljenja dojke su česta u svakodnevnoj ljekarskoj praksi, te rano prepoznavanje i primjena odgovarajućih dijagnostičkih procedura kod većine pacijenata sa torakohirurškim i oboljenjima dojke može značajno uticati na konačni
povoljan ishod liječenja.
2. Usvajanje doktrinarnih stavova navednih u protokolima dijagnostike i liječenja pojedinih torakohirurških i oboljenja dojke je esencijalno u cilju dobrog uspjeha liječenja.
3. Izbor procedure na osnovu vodiča dobre kliničke prakse je neophodan.
4. Brzo funkcionalno osposobljavanje pacijenta je neophodno za
buduće životne radne aktivnosti, uz očuvanje kvalitete života.
4. Metode učenja
Nastava predmeta HIRURGIJA će se izvoditi u ukupnom
fondu od 360 sati.
Predavanja ex catedra i interaktivno – 120 sati
Praktična nastava – 240 sati
Metode izvođenja nastave su:
– interaktivna, teoretska i praktična nastava
– rad u malim grupama
– za praktičnu nastavu koristiće se metode: “4 koraka po Peytonu”
PBL (problem based learning), OSCE
– konsultacije.
U okviru predviđenog broja sati, održat će se i oblici kontinuirane
provjere znanja (praktični ispit I,II i III dio, te parcijalni ispit I dio).
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenta vršit će se kontinuirano u toku semestra i
kroz završni ispit. Svi dijelovi ispita moraju biti provedeni i
ocijenjeni.
Kontinuirana provjera znanja
Kontinuirana provjera znanja obuhvata parcijalni ispit prvi dio, parcijalni ispit drugi dio i parcijalni ispit treći dio, te praktični ispit prvi dio,
praktični ispit drugi dio i praktični ispit treći dio.
36
5. Metode procjene
znanja
Praktični ispit prvi dio
Praktični ispit prvi dio će se polagati nakon održanog prvog bloka
praktične nastave iz oblasti HIRURGIJA (Opšta hirurgija, Abdominalna
hirurgija, Anesteziologija sa reanimatologijom). Evaluacija usvojenih
vještina će se vršiti kroz ispunjenje zadataka prethodno definisanih u
listi provjere (check lista). Iz svake oblasti student će dobiti po jednu
check listu sa definiranim zadacima (po 8 zadataka iz Opšte hirurgije i
Abdominalne hirurgije, te 4 zadatka iz Anesteziologije sa reanimatologijom). Svaki zadatak u check listi se ocjenjuje pozitivno ili negativno
(+/-).
Praktični ispit drugi dio
Praktični ispit drugi dio će se polagati nakon održanog drugog bloka
praktične nastave iz predmeta HIRURGIJA. Podrazumjeva procjenu
usvojenih vještina iz Ortopedije sa traumatologijom, Neurohirurgije,
Plastične i rekonstruktivne hirurgije, Kardiohirurgije i Vaskularne
hirurgije. Iz svake oblasti student će dobiti po jednu check listu sa
definiranim zadacima (8 zadataka iz Ortopedije sa traumatologijom,
te po 3 zadatkta iz Neurohirurgije, Plastične i rekonstruktivne hirurgije, Kardiohirurgije i Vaskularne hirurgije). Svaki zadatak u check listi se
ocjenjuje pozitivno ili negativno (+/-).
Praktični ispit treći dio
Podrazumjeva procjenu usvojenih vještina iz Urologije, Dječije hirurgije i Torakalne hirurgije nakon završenog trećeg bloka praktične
nastave. Iz svake oblasti student će dobiti po jednu check listu sa
definiranim zadacima (8 zadataka iz Urologije, 7 zadataka iz Dječije
hirurgije, te 5 zadataka iz Torakalne hirurgije). Svaki zadatak u check
listi se ocjenjuje pozitivno ili negativno (+/-).
Nakon praktičnog ispita trećeg dijela, osvojeni plusevi ili minusi sa
praktičnih ispita se prevode u bodove. Dvije pozitivne ocjene sa check
lista (2+) vrijede jedan bod i pribrajaju se ukupnom broju bodova postignutim na svim praktičnim ispitima. Dvije negativne ocjene (2-) sa
check lista vrijede jedan negativan bod, koji se oduzima od ukupnog
broja osvojenih bodova na svim praktičnim ispitima.
Ukupan broj bodova koje student može usvojiti u okviru ovog dijela
kontinuirane provjere znanja iznosi 30. Student mora osvojiti najmanje 16,5 bodova da bi se kompletan praktični ispit smatrao položenim. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju
konačne ocjene.
Parcijalni ispit prvi dio
Parcijalni ispit obuhvata provjeru znanja iz Opšte i abdominalne hirurgije i Anesteziologije sa reanimatologijom. Parcijalni ispit je pismeni
test i sastoji se od 40 MCQ pitanja (15 MCQ pitanja iz opšte hirurgije,
15 MCQ pitanja iz abdominalne hirurgije i 10 MCQ pitanja iz anesteziologije sa reanimatologijom). Svaki tačan odgovor na MCQ pitanje
nosi 0,5 bodova. Maksimalan broj bodova koje student može osvojiti
37
5. Metode procjene
znanja
kroz ovaj oblik ispita iznosi 20. Da bi se ispit smatrao položenim student treba osvojiti najmanje 11 bodova (najmanje 4,5 boda iz opšte
hirurgije, 4 boda iz abdominalne hirurgije i 2,5 boda iz anesteziologije
sa reanimatologijom). Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene. Ukoliko student nije položio
parcijalni ispit, nepoloženo gradivo polaže na završnom ispitu.
Parcijalni ispit drugi dio
Parcijalni ispit obuhvata provjeru znanja iz Ortopedije sa traumatologijom, Neurohirurgije, Plastične i rekonstruktivne hirurgije, Kardiohirurgije i Vaskularne hirurgije. Parcijalni ispit je pismeni test i sastoji se
od 60 MCQ pitanja (20 MCQ pitanja iz Ortopedije sa traumatologijom
i po 10 MCQ pitanja iz Neurohirurgije, Plastične i rekonstruktivne hirurgije, Kardiohirurgije i Vaskularne hirurgije). Svaki tačan odgovor na
MCQ pitanje nosi 0,5 bodova. Maksimalan broj bodova koje student
može osvojiti kroz ovaj oblik ispita iznosi 30. Da bi se ispit smatrao
položenim student treba osvojiti najmanje 16,5 bodova (najmanje 5,5
bodova iz Ortopedije sa traumatologijom, po 3 boda iz Neurohirurgije
i Vaskularne hirurgije, te po 2,5 boda iz Plastične i rekonstruktivne
hirurgije i Kardiohirurgije). Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim
bodovima pri formiranju konačne ocjene. Ukoliko student nije položio
parcijalni ispit, nepoloženo gradivo polaže na završnom ispitu.
Parcijalni ispit treći dio
Parcijalni ispit obuhvata provjeru znanja iz Urologije, Dječije hirurgije
i Torakalne hirurgije. Parcijalni ispit je pismeni test i sastoji se od 40
MCQ pitanja (15 MCQ pitanja iz Urologije, 15 MCQ pitanja iz Dječije
hirurgije i 10 MCQ pitanja iz Torakalne hirurgije). Svaki tačan odgovor
na MCQ pitanje nosi 0,5 bodova. Maksimalan broj bodova koje student može osvojiti kroz ovaj oblik ispita iznosi 20. Da bi se ispit smatrao položenim student treba osvojiti najmanje 11 bodova (najmanje
4 boda iz Urologije, 4 boda iz Dječije hirurgije, te 3 boda iz Torakalne
hirurgije). Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene. Ukoliko student nije položio parcijalni ispit,
nepoloženo gradivo polaže na završnom ispitu.
Završni ispit
Ukoliko student nije položio praktične i parcijalne dijelove ispita
u toku semestra ili je nezadovoljan dobivenom ocjenom, pristupa
polaganju završnog ispita.
Uslov za polaganje pismenog dijela završnog ispita je prethodno
položen praktični dio ispita.
Formiranje konačne ocjene
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
38
5. Metode procjene
znanja
10 (A) – (izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama), 95-100 bodova
9 (B) – (iznad prosjeka, sa ponekom greškom), 85-94 boda
8 (C) – (prosječan, sa primjetnim greškama),
75-84 boda
7 (D) – (općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima),
65-74 boda
6 (E) – (zadovoljava minimalne kriterije),
55-64 boda
5 (F) – (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je neznatno više rada)
50-54 boda
5(FX) - (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je znatno
više rada)
ispod 50 bodova
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije položio praktične i parcijalne dijelove ispita u
toku semestra i na završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na
popravnom ispitu. Pri tome se usvojene vještine iz svakog nepoloženog bloka praktičnog ispita evaluiraju kroz posebne liste provjere,
kroz koje može osvojiti ukupno 30 bodova. Da bi se praktični ispit
smatrao položenim na svakoj listi provjere mora osvojiti najmanje 5,5
bodova (ukupno 16,5 bodova).
Uslov za polaganje završenog pismenog dijela popravnog ispita
je predhodno položen praktični dio ispita.
6. Literatura:
Obavezna:
– Konjhodžić F. i sar. Hirurgija za studente medicine i stomatologije.
NIR, Sarajevo, 2001.
– Gavrankapetanović I. i sar. Hirurgija ABC. NIR, Sarajevo, 2010.
Dopunska:
– Ćibo S. I sar. Ortopedija. Jež, Sarajevo 2001.
– Hadžiahmetović Z, Vavra – Hadžiahmetović N. Traumatologija. Avicena, Sarajevo, 2005.
– Solaković E. Vaskularna hirurgija.
– Jaković M R i sar. Grudna hirurgija. Medicinski fakultet Univerziteta u
Beogradu. Beograd, 2004.
Proširena:
– Kandić Z. i sar. Hirurgija ano-rektalnih oboljenja, Medicinski fakulteta Univerziteta Sarajevo, 2010.
– Tanović H. Osnovi laparoskopske hirurške tehnike. Kaligraf, Sarajevo,
2008.
– Gavrankapetanović I. Osnovi dječije ortopedije. Svjetlost, Sarajevo,
2001.
– Hadžiahmetović Z, Vavra – Hadžiahmetović N. Endoproteza kuka
(implantacija i rehabilitacija). Avicena, Sarajevo, 2003.
– Hadžiahmetović Z. Operativni tretman koštanih defekata u traumatologiji. Avicena, Sarajevo, 2001.
– Gavrankapetanović F. i sar. Politrauma. NIR, Sarajevo 2006.
– Aganović D. Inkontinecija nakon radikalne prostatektomije. NIR, Sarajevo, 2008.
39
6. Literatura:
– Junuzović Dž. Erektilna disfunkcija. NIR, Sarajevo, 2007.
– Junuzović Dž. Urgentna urologija: dijagnoza i tretman. NIR, Sarajevo,
2008.
– Solaković E. Ishemija srca. Borac, Travnik, 2001.
– Dragović M, Gerzić Z. Osnovi hirurgije. Elektronsko izdanje DAN Design. Beograd, 1999.
7. Napomena:
Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanja i vježbe održavaju se prema izvedbenom programu nastave u odgovarajućim nastavnim bazama Katedre za hirurgiju. Broj
studenata po asistentu je između 5 i 8 (optimalno 6), a broj pacijenata
po studentu je 10.
Raspored studenata po grupama bit će na oglasnoj ploči Amfiteatra
Medicinskog fakulteta u krugu KCU i na web stranici Fakulteta
www.mf.unsa.ba
Opravdanost izostanka sa vježbi dokazuje se valjanim potvrdama.
Samo uz opravdanje student može nadoknaditi vježbe (maksimum
do 20% izostanaka).
Termin konsultacija za studente svaki dan od 12-14 sati uz predhodnu
najavu kod sekretara Katedre za hirurgiju ili na
e-mail: [email protected]
40
PLAN PREDMETA: OPŠTA HIRURGIJA
1. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
ponedeljak
Predavanje: Opšta hirurška dijagnostika
Opšta hirurška propedeutika sa opštim i specijalnim metodama
ispitivanja pacijenta.Punkcije, kataterizacije, biopsije, rendgenska dijagnostika, endoskopije.
2 sata (OH)
Vježbe: Osnovni principi hirurške propedutike. Laboratorijska
dijagnostika u hirurgiji. Neinvazivne i invazivne dijagnostičke
procedure u hirurgiji. Preoperativna procjena i priprema bolesnika. Praćenje postoperativnog toka bolesti.
4 sata (OH)
Predavanje: Asepsa i antisepsa
2 sata (OH)
Vježbe: Metode sterilizacije (sterilizacija kuvanjem, sterilizacija
vodenom parom pod pritiskom, sterilizacija toplim suvim vazduhom, sterilizacija plamenom, sterilizacija gasom. Savremene
tehnološke metode sterilizacije.)
Postupci koji se koriste u antisepsi-dezinfekciji.
Dezinficijentna sredstva.
Priprema ruku operatora.
Upoznavanje sa operacionom salom
Priprema operativnog polja.
Sterilni i nesterilni materijal.
4 sata (OH)
Predavanje: Rana i njeno cijeljenje.
Vrste rana, načinu cijeljenja, primarna hirurška obrada, komplikacije u toku sanacije rane.
2 sata (OH)
Vježbe: Hirurška obrada rane sa lokalnom i regionalnom anestezijom.
Primarni, primarni odložni, sekundarni šav.
Vrste šavova, vještine vezivanja čvorova.
Šivaći materijali, drenovi u hirurgiji.
Praćenje cijeljenja rane (previjanje).
Hirurška obrada inficirane rane.
4 sata (OH)
Predavanje: Hirurške infekcije.
Faktori i uzročnici nastanka aerobnih i anaerobnih infekcija u
hirurgiji.
Liječenje hirurških infekcija.
2 sata (OH)
Vježbe: Infekcije u hirurgiji.
Principi aktivnog hirurškog tretmana infekcija u hirurgiji.
4 sata (OH)
utorak
srijeda
četvrtak
Broj sati
41
petak
Predavanje: Krvarenja, hemostaza i supstituenti krvi.
Vanjska i unutrašnja krvarenja i njegove posljedice u nastanku
šoka, postupci privremene i definitivne hemostaze.
2 sata (OH)
Vježbe: Upoznavanje sa metodama i postupcima privremene i
trajne hemostaze.
Student stiče saznanje o sistemskim uzrocima krvarenja, dijagnostici i liječenju.
4 sata (OH)
2. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
ponedeljak
Predavanje: Opšta hirurška onkologija.
Osnovni postulati dijagnostike hirurškog i adjuvantnog tretmana u onkološkoj hirurgiji.
utorak
srijeda
Broj sati
1 sat (OH)
Vježbe: Klinički znaci maligne bolesti, dijagnostika.
Savremeni protokoli terapije onkoloških pacijenata.
Praćenje i kontrole pacijenta i predviđanje ishoda.
5 sata (OH)
Predavanje: Hirurgija u vanrednim situacijama.
Oblici specifičnoga hirurško-operativnog rada u vanrednim
situacijama (organizacija hirurškog rada, trijaža, evakuacija,
načini zbrinjavanja, životno spasavajuće hirurško-reanimacijske
procedure i postupci).
2 sata (OH)
Vježbe: Opšta procjena stanja pacijenta i njegove ugroženosti
(praktična primjena scoring sistema).
Izrada plana djelovanja urgentne hirurške službe pri masovnim
povredama.
4 sata (OH)
Predavanje: Hirurški tretman kod ujeda i uboda zmija, kukaca
i sisara.
2 sata (OH)
Vježbe: Procedure i postupci za aktivan hirurški tretman kod
ujeda otrovnih zmija, bijesnih životinja (limfatična konstriktivna
bandaža, tehnike apsorpcije venoma, specifično liječenje).
1 sata (OH)
PLAN PREDMETA: ABDOMINALNA HIRURGIJA
srijeda
Vježbe: Prepoznavanje najčešćih subjektivnih simptoma i njihov značaj. Pregled abdominalnog bolesnika.
3 sata (AH)
četvrtak
Predavanje: Dijagnostika abdominalnih oboljenja i povreda.
2 sata (AH)
Vježbe: Upoznavanje sa indikacijama i kontraindikacijama za
operativni zahvat. Upoznavanje sa osnovnim pravilima ponašanja i
rada u operacionoj sali. Antisepsa, definfekcija i sterilizacija. Osnovne dijagnostičke i terapeutske metode u abdominalnoj hirurgiji.
4 sata (AH)
42
petak
Predavanje: Akutni abdomen. Karakteristike i terapija cirkumskriptnog i difuznog peritonitisa.
2 sata (AH)
Vježbe: Značaj parijetalnog peritoneuma u dijagnostici akutnog abdomena. Položaj i izgled pacijenta sa akutnim abdomenom (visoki, niski ileus). Značaj palpacije i karaktera bola. Rtg.
abdomena, EHO abdomena.
4 sata (AH)
3. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
ponedeljak
Predavanje: Hirurgija kile i prednjeg trbušnog zida.
2 sata (AH)
Vježbe: Pregled inguinalnog kanala, penisa, testisa. Pravilan
pregled kile u dva položaja, palpacija kilnog prstena. Upoznavanje sa femoralnom hernijom, njenom lokalizacijom, kliničkom
slikom i terapijom. Vrste inguinalnih hernija i problematika inguino-skrotalne hernije, te akrete, upoznavanje sa anulus inguinalis apertusom, upoznavanje sa znacima Littreove hernije, te
RTG znacima ileusa. Pupčana hernija. Karakteristike hernija sa
širokim ili uskim kilnim prstenom.
4 sata (AH)
Predavanje: Hirurgija želuca, duodenuma i slezene
2 sata (AH)
Vježbe: Karakteristika gastro-duodenalnog bola, povraćanje
i vrste povraćanja, boja stolice. Palpatorni nalaz perforiranog
ulkusa. Rtg. znaci pneumoperitoneuma, Rtg. kontrastni pregled
gastroduodenuma (prikaz ulkusa, stenoze ili neoplazme). Postupak sa pacijentom koji ima znake gastrointestinalne hemoragije. Priprema pacijenta za navedene pretrage. Plasiranje NGS
(nazogastrične sonde) i DRT (digitorektalni pregled). Tehnika
postavljanja i zaustavljanja krvarenja iz jednjaka pomoću sonde
po Blackmooru. Indikacija i tehnika abdominalne punkcije.
Fizikalne metode pregleda slezene.
4 sata (AH)
Predavanje: Hirurgija tankog i debelog crijeva
2 sata (AH)
Vježbe: Indikacije i tehnika davanja klizmi. Vrste klizmi i priprema istih. Pravljenje darmrohra. Upoznavanje sa fizikalnim
znacima ileusa kao i raznih akutnih stanja. Rtg znaci ileusa
(tankog, debelog crijeva, paralitičkog ileusa), te prikazivanje
rendgenskih snimaka – nativni abdomena, pasaža crijeva te irigografija sa prikazom divertikuloze kolona, malignoma („ugriz
jabuke„). Obzirom na incidencu u uzroku akutnog abdomena
prepoznavanje znakova apendicitisa. Prepoznavanje simptoma
ileusa. Pravilno i redovno održavanje kolostome i enterostome.
CT kolonografija i prikaz iste. Način priprema pacijenata za operativne zahvate na kolonu (protokoli). Mezenterijalna tromboza
i arteriografija.
4 sata (AH)
utorak
srijeda
Broj sati
43
četvrtak
petak
Predavanje: Hirurgija rektuma i anusa
2 sata (AH)
Vježbe: Pregledi intervencije u proktološkoj ambulanti. Instrumentarij i priprema pacijenta za rektoskopiju, anoskopiju,
rektalni tuše, položaj pacijenta pri pregledu. Upoznavanje sa
komplikacijama biopsije i tretmani polipa. Prepoznavanje izgleda raznih promjena. Hemoroidalna bolest, podjela, terapija i
komplikacije. Objašnjavanje položaja glavnih hemoroidalnih
čvorova, kao i terapija tromboziranih hemoroida. Terapija apscesa i položaj incizije, pilonidalni sinus, terapija istog, karakteristika kliničke slike i rano prepoznavanje neoplazme rektuma.
4 sata (AH)
Predavanje: Hepatobilijarna hirurgija
2 sata (AH)
Vježbe: Karakteristika bilijarnog peritonitisa i subfreničnog
apscesa i značaj rane dijagnoze iste. Palpatorna karakteristika
Courvosierovog znaka, undulacioni fenomen, punkcija abdomena, laboratorijska obrada pacijenata sa promjenama na jetri
ili žučnim putevima. „T“ dren, snimci holangiografije. Izgled
holedohoskopa. Priprema pacijenta za EHO abdomena.
4 sata (AH)
4. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
Broj sati
ponedeljak
Predavanje: Hirurgija pankreasa.
Predavanje: Laparoskopska hirurgija.
1 sat (AH)
1 sat (AH)
Vježbe: Prepoznavanje akutnog pankreatitisa i njegov značaj
kao i prognoza i terapija. Pračenje postoperativno pacijenta
sa akutnim pankreatitisom i prognoza mogućih komplikacija i
morbiditet. Pseudocista pankreasa, dijagnostika, terapija.
Upoznavanje sa aparaturom i instrumentarijem (operaciona
sala). Komplikacije laparoskopije i prednosti laparoskopije.
4 sata (AH)
Predavanje: Trauma abdomena
2 sata (AH)
Vježbe: Opšti aspekt bolesnika sa traumom abdomena (dijagnostičkop-terapeutski protokol). Postupak sa ubodnim
ranama, obrada rane, strana tijela, primarni, primarni odložni,
sekundarni šav. Abdominocenteza. Rtg i EHO dijagnosttika abdomena. Značaj rekontrukcije strelnog kanala kod povrede, kao
i karakteristike povreda pojedinih abdominalnih kanala.
2 sata (AH)
utorak
44
PLAN PREDMETA: ANESTEZIOLOGIJA I REANIMATOLOGIJA
utorak
Vježbe: Priprema pacijenta za opštu anesteziju.
Komunikacija sa pacijentom u operacionoj sali (kratka anamneza i fizikalni pregled).
2 sata (AR)
srijeda
Predavanje: Anesteziologija (opšta, intravenska, inhalaciona,
kombinirana, lokoregionalna anestezija, infiltrativna lokalna
anestezija,
regionalna anestezija, sprovodna anestezija, periduralna – epiduralna,
spinalna anestezija).
Tehnika opšte anestezije. Komplikacije opšte anestezije
Lokalni anestetici.
1 sat (AR)
Homeostaza (odgovor organizma na traumu i operaciju).
1 sat (AR)
Vježbe: Ordiniranje premedikacije kod djece i odraslih.
Priprema infuzionih rastvora i intravenskih anestetika.
Tehnike pripreme za venepunkciju i plasiranje intravenskog (IV)
puta.
Prezentacija opreme koja se koristi u pripremi za opštu anesteziju.
Prezentacija karakteristika aparata za anesteziju.
4 sata (AR)
Predavanje: Patofiziologija, klinička slika i dijagnoza šoka.
Odgovor organizma na stanje šoka.
1 sat (AR)
Reanimatologija.Bilans tečnosti i elektrolita kod hirurškog pacijenta. Definicija tečnosti ljudskog organizma i njihov sastav
Definicija i klasifikacija promjena u tkivnoj tekućini.
Sindrom gubitka vode
1 sat (AR)
Protokoli za napredno održavanje životnih funkcija (Advance
Life Support - ALS). Mjere kardipulmonalne reanimacije u posebnim stanjima:
reanimacija u kasnoj trudnoći
plućna embolija (PE)
anafilaksija
status epilepticus
trovanje
utapanje
promrzavanje
1 sat (AR)
Vježbe: Prezentacija kardiocirkulatorno nestabilnih pacijenata.
Postavljanje bolesnika na monitoring u jedinici intenzivne terapije (JIT):
EKG, hemodinamski parametri, pulsoksimetrija, gastrična sonda,
urinarni kateter. Aplikacije enteralne nutricije per sondam, kontinuirano (gravitacioni metod), u bolusu i preko pumpi za hranjenje. Uključivanje pumpi za hranjenje, baždarenje brzine toka.
3 sata (AR)
četvrtak
45
petak
Predavanje: PARCIJALNI ISPIT PRVI DIO
Vježbe: Tehnike kardiopulmonalne reanimacije (ALS).
Primjena infuzione terapije. Uključivanje infuzionih otopina.
Tehnike ordiniranja bolusne infuzione terapije kod hipovolemičnih pacijenata i pacijenata u hemoragičnom šoka.
Baždarenje laboratorijskih nalaza kod disbalansa hematološkog
statusa, mineralnog i acidobaznog .
Vježbe: Praktični ispit prvi dio
2 sata
1 sat (AR)
3 sata
PLAN PREDMETA: ORTOPEDIJA SA TRAUMATOLOGIJOM
5. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
Broj sati
ponedeljak
Predavanje: Uvod u ortopediju i traumatologiju, značaj koštano-zglobne hirurgije.
Opći prikaz sa etiopatogenezom urođenih i stečenih anomalija
kod djece i odraslih (osteohondrodisplazije, ahondrodisplazije,
osteogenesis imperfecta, metaboličke bolesti, degenerativne
bolesti zglobova).
2 sata
(ORTO)
Vježbe: Specifičnosti anamneze i kliničkog pregleda u ortopediji i traumatologiji lokomotornog aparata.
Kliničke pretrage koje su značajne za ranu detekciju urođenih i
stečenih anomalija kod djece i odraslih.
4 sata
(ORTO)
Predavanje: Patologija, klasifikacija, dijagnostika i liječenje
idiopatskih kongenitalnih skolioza, posturalnih i kongenitalnih
kifoza, Scheuermannovo oboljenje.
Kliničke signifikante, dijagnostika i liječenje spondilitisa i degenerativnih bolesti kičme.
2 sata
(ORTO)
utorak
Vježbe: Klinička evaluacija skolioza i upoznavanje sa radiološkom MacEwenovom klasifikacijom kongenitalnih skolioza,
radiografska diferencijacija strukturnih i nestrukturnih krivina,
mjerenje kurvature i rotacije po Cobbu.
Fizikalni pregled, radiološke pretrage pacijenata sa degenerativnim bolestima kičme.
srijeda
Predavanje: Razvojni poremećaji kuka i stopala, rana dijagnostika, klasifikacija i liječenje.
Vježbe: Utvrđivanje kliničkih signifikanti za razvojni poremećaj
kuka (Badeov,Ortolanijev;Palmenov znak), radiografske značajke,
ultrazvučni screening (interpretacija Graffove skale). Preventivni
postupci. Upoznavanje sa oblicima konzervativnog liječenja.
Identifikacija i diferencijacija pes equinovarusa, pes metatarsus
add. i talus verticalisa.
4 sata
(ORTO)
2 sata
(ORTO)
4 sata
(ORTO)
46
četvrtak
petak
Predavanje: Klinička slika, dijagnostika, klasifikacija i liječenje
benignih i malignih tumora kosti i mekih tkiva.
2 sata
(ORTO)
Vježbe: Fizikalni pregled i druge dijagnostičke procedure u
detekciji benignih i malignih tumora.
Kliničko i radiografsko preoperativno planiranje ugradnje vještačkog zgloba. Upoznavanje sa tretmanom koštano zglobnih
infekcija u hospitalnim uvjetima.
3 sata
(ORTO)
Vježbe: Kliničke signifikante i radiografska interpretacija jednostavnih i kompleksnih vanzglobnih i zglobnih prijeloma i
iščašenja zglobova.
1 sat (TRA)
Predavanje: Specifične i nespecifične infekcije, akutni i hronični
oblici, primarnog i sekundarnog infekta u koštano zglobnoj
hirurgiji.
Indikacije za ugradnju vještačkih zglobova. Modeli, komponente
i tribologija endoproteza. Preoperativna priprema. Tehnike implantacije. Rane i kasne postoperativne komplikacije.
2 sata
(ORTO)
Vježbe: Provođenje kliničkih testova za: tendovaginitis stenosans (Finkelsteinov test), rupturu kalkanearne tetive (SimmondMatles test), rupturu ekstenzornog aparata koljena, rupturu duge
glave bicepsa (Ludington test), rupturu rotatorne manžete (Neer,
Hawkins-Kennedy,abdukcioni testovi).
4 sata
(TRA)
6. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
ponedeljak
Predavanje: Definicija, klasifikacije, simptomatologija, cijeljenje
prijeloma i zglobnih traumatskih iščašenja. Primarno/direktno,
sekundarno/indirektno cijeljenje, komplikacije cijeljenje prijeloma. Dječiji prijelomi (Salter-Harris klasifikacija). Principi liječenja
prijeloma i iščašenja odraslih i djece (konzervativno-operativno).
1 sat
(TRA)
Kontuzije, distenzije, rupture mišića, mišićne hernije. Posljedice
povreda mekih tkiva: Volkmannova ishemična kontraktura,
akutni subfascijalni sindrom, postraumatska osifikacija, mikrotraumatska oboljenja, tendinitisi, tendovaginitisi, burzitisi. Rupture fleksornog i ekstenzornog aparata koljena i lakta. Povrede
meniskusa.
1 sat
(TRA)
Vježbe: Klinička i radiografska identifikacija prijeloma gornjeg
ekstremiteta. Postavljanje indikacija za konzervativno i operativno liječenje.Upoznavanje sa redukcionim manevrima za prijelome distalnog radijusa (Pouteau-Colles, Smith-Goyrand,Barton).
4 sata
(TRA)
Broj sati
47
utorak
srijeda
Predavanje: Klinička slika, dijagnostika, klasifikacije, liječenje
prijeloma ramenog zgloba, nadlaktice, lakta, podlaktice.
Traumatska iščašenja akromioklavikularnog, sternoklavikularnog, lanohumeralnog zgloba (nestabilno rame i njegovi uzroci).
Kapsulolabralne lezije. Traumatska iščašenja lakatnog zgloba
(pronatio dolorosa).
2 sata
(TRA)
Vježbe: Klinička i radiografska identifikacija prijeloma i iščašenja
gornjeg ekstremiteta. Upoznavanje sa redukcionim manevrima
iščašenja ramena (Hipokrat,Milch,Stimson,skapularna manipulacija) i iščašenja lakta.
4 sata
(TRA)
Predavanje: Dijagnostičke signifikante za utvrđivanje prijeloma
i iščašenja šake i njihovo liječenje.
Klinička slika, dijagnostika, klasifikacije, liječenje prijeloma kuka,
nadkoljenice, koljena, potkoljenice, skočnog zgloba
Traumatska iščašenja: kuka, koljena, čašice, gornjeg i donjeg
nožnog, Choparovog, Lisfranckovog, metatarzofalangealnog
zgloba i falangi.
1 sat
(TRA)
Vježbe: Kliničko utvrđivanje prijeloma i interpretacija radiografskih snimaka u 4 projekcije za skafoid. Klinička pretraga povreda
hipotenara:pisotrikbetralni kompleks i Guyonov tunel. Utvrđivanje granica za konzervativno liječenje metakarpalnih kostiju i
falangi. Upoznavanje sa redukcionim tehnikama za radiokarpalno i lunarno iščašenje. Provođenje Tinelovog testa.
Klinička i radiografska identifikacija prijeloma donjeg ekstremiteta. Postavljanje indikacija za konzervativno i operativno
liječenje. Upoznavanje sa redukcionim manevrima za prijelome
skočnog zgloba.
Klinička i radiografska identifikacija iščašenja donjeg ekstremiteta. Upoznavanje sa redukcionim manevrima iščašenja kuka
(Allis-Bohler) i čašice.
četvrtak
Predavanje: Primarna klinička pretraga, dijagnostika i kategorizacija povreda karlice. Incijalni-prehospitalni tretman i hospitalni
terapeutsko dijagnostički protokol. Komplikacije prijeloma
karlice:retroperitonealni hematom, sindrom abdominalnog pregradka i njihov tretman. Povrede karličnog prstena udružene sa
lumbosakralnim lezijama.
Vježbe:
Klinička i radiografska vizuelizacija povreda pelvisa (ispitivanje
stepena mehaničke stabilnosti, procjena neurocirkulatornog
statusa, cefalična i kaudalna radiografija). Inicijalna-transportna
stabilizacija karličnog prijeloma. Ovladavanje tehnikom “pelvic
binder”.
1 sat
(TRA)
4 sata
(TRA)
2 sata
(TRA)
4 sata
(TRA)
48
četvrtak
Klinički pregled. Standardna i specifična radiografska vizualizacija spinalnih povreda. Inicijalni prehospitalni tretman. Indikacije
za konzervativno-operativno liječenje.
petak
Predavanje: Protokolarni opći inicijalni management spinalne
povrede.
Klinički pregled, dijagnostika, klasifikacije prijeloma i nestabiliteta, vratnog, grudnog, slabinskog i trtičnog dijela kičme.
2 sata
(TRA)
PLAN PREDMETA: NEUROHIRURGIJA
petak
Vježbe: Demononstriranje i izvođenje općeg neurohirurškog
pregleda kod pacijenata u cerebralnoj komi, nakon subarahnoidalne hemoragije, onih sa tumorima velikog i malog mozga,
tumorima pontocerebelarnog ugla, tumorima hipofize, sa dječijim tumorima stražnje jame, sa tumorima baze lobanje, sa kraniosinostozama, spinalnim i kranijalnim disrafizmima, adultnim i
dječijim hidrocefalusom.
Demonstriranje gradiranja poremećaja svijesti po GCS, te lezija
gornjeg i donjeg motoneurona kod neurohirurškog pacijenta,
kao i njihov značaj u procesu postavljanja dijagnoze.
Osnove analize slikovitih dijagnostičkih modaliteta (CT, MsCT,
MRI) kod neurohirurških pacijenata (aktivno demonstriranje
karakteristika pojedinih snimaka kod pacijenata sa različitom
neurohirurškom kazuistikom, te praćenje sastanka neurohirurga
i radiologa na kojem se slike tumače).
7. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
ponedeljak
Predavanje: Moždana koma i moždana smrt, intrakranijalna hipertenzija i neurohirurška regulacija moždanog volumena, multimodalni monitoring teškog neurohirurškog pacijenta.
Kraniocerebralne povrede.
2 sata
(NH)
Vježbe: Demonstriranje i vježba u postavljanju anatomske dijagnoze neurohirurških poremećaja putem grupiranja pacijenata
prema nivou lezije, vrsti patologije i kliničkim sindromima.
Demonstriranje i izvođenje jednostavnih invazivnih procedura
(lumbalna punkcija, kontinuirana lumbalna likvorska drenaža,
ventrikulostomija, obrada rane poglavine) na neurohirurškom
pacijentu.
4 sata
(NH)
Predavanje: Cerebralna revaskularizacija, arteriovenske malformacije mozga, intrakranijane aneurizme, intrakranijalne hemoragije.
Adultna i pedijatrijska intrakranijalna neurohirurška onkologija sa
hirurgijom baze lobanje.
2 sata
(NH)
utorak
4 sata
(NH)
Broj sati
49
utorak
Vježbe: Urgentni pristup neurotraumatiziranom (teška povreda
glave i povreda kičme) te upoznavanje sa osnovama neurohirurškog praktičnog monitoringa u neurointenzivnoj jedinici.
Ulazak u neurohiruršku salu i upoznavanje sa osnovnom neuromikrohirurškom opremom i instrumentarijem.
2 sata
(NH)
PLAN PREDMETA: PLASTIČNA I REKONSTRUKTIVNA
HIRURGIJA
utorak
Vježbe: Upoznavanje studenata sa vrstama hirurških instrumenata, manuelne manipulacije instrumentima, aktivno
sudjelovanje studenata u plasmanu jednostavnih hirurških
šavova (vježbe na kompresama sa hirurškim instrumentima).
Replantacija, revaskularizacija, amputacija.
srijeda
Predavanje: Funkcionalna neurohirurgija (hirurgija epilepsijaposebno simptomatske epilepsije, hirurgija bola, kompresivni
neurovaskularni sy-neuralgija V KN), hidrocefalus, neurohirurške
infekcije.
1 sat (NH)
Predavanje: Tipovi slobodnih tkivnih transplantata (koža, nerv,
hrskavica, kost, masno tkivo). Režnjevi - principi dizajna i tipovi
režnjeva. Hirurgija šake (otvorene i zatvorene povrede, lezije fleksornog, koštanog, nervnog i vaskularnog sistema). Klasifikacija i
hirurgija kongenitalnih anomalija šake.
1 sat
(PRH)
Vježbe: Upoznavanje sa kliničkim karakteristikama kožnih transplantata, lokalnih i slobodnih režnjeva, te usvajanja principa
njihovog razlikovanja uz aktivno sudjelovanje samih studenata.
Pregled pacijenata sa povredama šake. Upoznavanje sa načinima
tretmana rane, adekvatne toalete i previjanja.
Pregled bolesnika sa opekotinskom ranom, lokalni konzervativni
tretman i toaleta opekotinske rane, usvajanje principa nadoknade
tečnosti kod ekstenzivnih opekotina. Hirurški tretman opekotina,
previjanje, prisustvo u operacionoj sali kod operativnih zahvata
opekotina.
Pregled pacijenta sa kompresivnim sindromom (npr. sindrom
karpalnog tunela).
četvrtak
Predavanje: Opekotinska bolest i smrzotine (klasifikacija opekotina, patomorfologija ekstenzivnih opekotina, konzervativni i hirurški tretman opekotina, klasifikacija smrzotina, patomorfologija
smrzotina, konzervativni i kirurški tretman smrzotina).
Hirurgija kože (Hirurgija benignih i malignih tumora kože, klasifikacija, načini tretmana i sentinel dijagnostika malignih melanoma, hirurgija kontraktura).
2 sata
(PRH)
4 sata
(PRH)
2 sata
(PRH)
50
četvrtak
Vježbe: Anamneza i klinički pregled pacijenta (tumori kože, povreda šake, lezije perifernih nerava). Upoznavanje studenata sa
načinom hirurškog tretmana tumora, sentinel dijagnostika i limfadenektomija (promatranjem procedura u operacionoj sali).
Klinički pregled i upoznavanje studenata sa lokalnim konzervativnim i hirurškim tretmanom dekubitalnih ulceracija, previjanje
rane.
4 sata
(PRH)
petak
Predavanje: Dekubitalne ulceracije i načini tretmana (etiologija,
patofiziologija nastanka, klinička slika, prevencija, konzervativni i
hiruški tretman, komplikacije).
Estetska hirurgija (otapostaza, zatezanje lica, augmentacijska i
redukcijska mamoplastika, mastopeksija, abdominoplastika, liposukcija, funkcionalno- estetske operacije).
2 sata
(PRH)
PLAN PREDMETA: KARDIOHIRURGIJA
petak
Vježbe: Pristup, tehnika i taktika kliničkog pregleda kardiohirurškog bolesnika sa komplikacijama komorbiditeta. Auskultacija
i detekcija zvučnih fenomena srca i krvnih žila. Upoznavanje sa
načinom rada odjela za kardiohirurgiju. Specifičnosti kardiohirurške anamneze. Prijem bolesnika u operacionu salu.
Definicija faktora hemodinamike. Identifikacija hemodinamskih
parametara na monitoru, interpretacija hemodinamskih parametara. Upoznavanje sa linijama invazivnog hemodinamskog monitoringa: Radijalni arterijski kateter, Centralni venski kateter, plućni
arterijski kateter (SWAN GANZ), Interpretacija kliničkih znakova i
dijagnostičkih procedura.
8. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
ponedeljak
Predavanje: Kratak historijski osvrt na razvoj kardiohirurgije jedne od najmlađih grana hirurgije. Pronalazak i razvoj ekstrakorporalne cirkulacije, osnovnog preduslova za izvođenje operacija
na otvorenom srcu i velikim krvnim žilama. Funkcionalne karakteristike ekstrakorporalne cirkulacije, patofiziologija iste.
Hirurško liječenje ishemijske bolesti srca (IBS), naznake patologije
i patofiziologije, klinička podjela IBS, dijagnostika, indikacije za
operaciju revaskularizacije miokarda, izbor graftova za aorto-koronarno premoštenje, tok hirurškog liječenja, komplikacije, ishod
i prognoza hirurško liječenje IBS, postoperativni medikamentozni
tretman.
4 sata
(KH)
Broj sati
2 sata
(KH)
51
ponedeljak
Vježbe: Upoznavanje sa vještačkim zaliscima, mehaničkim i biološkim, prostetskim prstenovima, specifičnosti preoperativne i
postoperativne dinamike, standardi i protokoli u peroperativnoj
i hroničnoj antikoagulantnoj terapiji, auskultacija metalnog klika
valvule, značaj antibiotske profilakse bolesnika sa ugrađenim
valvulama, savjetodavna funkcija ljekara opće medicine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u slučaju valvularnih bolesnika. Protokol
prevencije bakterijskog endokarditisa.
Ispravan klinički pregled bolesnika sa sumnjom na disekciju
grudne aorte, radiološki znaci disekcije, izbor protetskog i šivaćeg
materijala u operacijama aorte, valvulirani i nevalvulirani graftovi,
identifikacija bolesnika mlađe dobi suspektnih na urođene bolesti vezivnog tkiva, prikazivanje video klipa i ehokardiografskog
klipa aneurizme i disekcije aorte.
4 sata
(KH)
utorak
Predavanje: Metode hirurškog liječenja valvularnih bolesti;
osnove etiopatogeneze; mitralna stenoza i insuficijencija, aortna
stenoza i insufincijencija, trikuspidna insuficijencija i stenoza,
stenoza i insuficijencija valvule plućne arterije. Plastika valvule i
zamjena valvule kao modeli hirurškog liječenja; Izbor vrste valvule; Operativni i postoperativni tok, komplikacije, ishod i prognoza.
Značaj antikoagulantne terapije valvularnih bolesnika.
Bolesti velikih krvnih žila, grudne aorte (ascendentne, luka i descendentne aorte sa i bez širenja u abdomen). Etiopatogeneza,
klinička slika, standardi i protokoli u dijagnostici akutnih i hroničnih oboljenja aorte. Metode operativnog liječenja aorte. Endovaskularna rekonstrukcija aorte (EVAR) i torakalna endovaskularna
rekonstrukcija aorte (TEVAR)- novi načini liječenja aktnih i hroničnih oboljenja aorte. Tok, komplikacije, ishod i prognoza liječenja
2 sata
(KH)
Vježbe: Upoznavanje sa elementima hemodinamike urođenih
srčanih anomalija i operativnih zbrinjavanja USA. Demonstracija
privremenog perioperativnog pakinga. Radiografske karakteristike kardiohirurških bolesnika.
2 sata
(KH)
PLAN PREDMETA: VASKULARNA HIRURGIJA
8. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
utorak
Vježbe: Pristup, tehnika i taktika kliničkog pregleda vaskularnog
bolesnika. Palpacija pulsacija perifernih arterija. Auskultatorna
detekcija vaskularnih zvučnih fenomena.
2 sata
(VH)
srijeda
Predavanje: Urođene srčane anomalije (USA) sa povećanim protokom i smanjenim plućnim protokom krvi, obstruktivne lezije.
Najčešće izolirane i kompleksne USA, Mogućnosti palijativnog i
potpunog hirurškog zbrinjavanja USA.
1 sat (KH)
Broj sati
52
srijeda
četvrtak
Predavanje: Osnovi hemodinamike i primjena zakona mehanike
fluida u tumačenju fiziologije i patofiziologije krvotoka. Akutna
okluzivna oboljenja arterija. Akutna aterotromboza, akutna
tromboembolija, zračna embolija, masna embolija. Mezenterijalni
ishemijski sindrom, akutna ekstremitetna ishemija, principi hirurškog rješavanja.
1 sat (VH)
Vježbe: Interpretacija kliničkih znakova i dijagnostičkih procedura u vaskularnoj hirurgiji. Privremena hemostaza kompresijom,
hemostaza ligaturom.
4 sata
(VH)
Predavanje: Hronična okluzivna oboljenja arterija, ateroskleroza, aterotromboza, inflamatorno-trombotične bolesti arterija,
sindrom gornje torakalne aperture, simptomatologija i klinički
znaci, principi konzervativne i hirurške terapije. Terminalna ekstremitetna ishemija. Dijabetsko stopalo. Komplikacije nakon
neuspješne revaskularizacije. Zatajenje grafta. Amputacije.
Disekcija aorte. Aneurizme aorte, aneurizme visceralnih
arterija, aneurizme ekstremitetnih arterija. Pseudoaneurizme i AV
fistule. Komplikacije, strategija i taktika hirurškog zbrinjavanja.
2 sata
(VH)
Vježbe: Izbor i vrste šivaćeg, te protetskog materijala u vaskularnoj hirurgiji. Manuelne radnje vezane za kreaciju everzivnog tipa
vaskularne anastomoze na modelu (vaskularni proteza). Rukovanje fogarty kateterom i karotidnim shuntom. Rukovanje specifičnim instrumentarijem.
Varikoziteti vena. Hirurško liječenje venskog sistema. Limfedem.
petak
4 sata
(VH)
Predavanje: Izolovane povrede krvnih sudova, jatrogene povrede krvnih sudova, povrede krvnih sudova u sklopu politraume,
ratne povrede krvnih sudova.
Okluzivna oboljenja vena. Portalna hipertenzija. Flebotromboza i
tromboflebitis. Pulmonalna tromboembolijska bolest.
2 sata
(VH)
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT DRUGI DIO
4 sata
PLAN PREDMETA UROLOGIJA
9. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
Broj sati
ponedeljak
Predavanje: Topografska (hirurška) anatomija urogenitalnog
aparata, osnovni simptomi i znakovi uroloških bolesti, renalna
kolika (diferencijalna dijagnoza), akutni skrotum, akutna retencija
urina, hematurija i njen značaj, osnovi radiološke, endoskopske i
urodinamske dijagnostike.
2 sata (U)
53
ponedeljak
Vježbe: Upoznavanje sa radom na urološkim odjelima, vizite,
pregled i anamneza urološkog pacijenta; praktično izvođenje
bimanuelne palpacije bubrega, dijafanoskopija, pregled testisa,
urinarna kateterizacija, vrste katetera, digito-rektalni tuše, prepoznavanje kliničkih stanja prema dijagnostičkim i terapijskim
modalitetima. Prepoznavanje osnovnih radioloških pretraga.
Vježbe: PARCIJALNI ISPIT DRUGI DIO
utorak
srijeda
četvrtak
2 sata (U)
2 sata
Predavanje: Nespecifične urinarne infekcije - cistitis, prostatitis,
pijelonefritis (uzročnici, klasifikacije, način dijagnostike, komplikacije), seksualno prenosive infekcije (uretritis, epididimitis),
specifične infekcije (tuberkuloza, ehinokokoza, šistozomijaza);
konzervativni i hirurški tretman urogenitalnih infekcija.
Etiopatogeneza kalkuloze, incidenca, vrste kamenaca, dijagnostika, komplikacije, hirurški tretman i praćenje pacijenta.
2 sata (U)
Vježbe: Poliklinička ambulanta: upoznavanje sa radom, učešće u
pregledima, digito-rektalni tuše, kateterizacija mjehura, suprapubična cistostomija, prepoznavnje akutnih stanja u urologiji: infekcija, hematurija, retencija urina, anurija, akutni skrotum, povrede
urogenitalnog aparata.
4 sata (U)
Predavanje: Urogenitalna trauma. Povrede bubrega, uretera,
mokraćnog mjehura, penisa testisa i uretre: mehanizam povređivanja, osnovni znakovi, dijagnostika, klasifikacija i hirurški
tretman. Povrede urogenitalnih organa vatrenim, eksplozivnim i
hladnim oružjem (klasifikacija i tretman).
2 sata (U)
Vježbe: Odjeljenska ambulanta: upoznavanje sa radom, previjanje pacijenta, vađenje konaca; indikacije za ultrazvučni pregled,
tehnika perkutane cistostomije, punkcije, drenaže i sklerozacije
bubrežnih cisti, aplikacija perkutanih nefrostoma, priprema i izvođenje biopsije prostate pod kontrolom transrektalnog ultrazvuka.
4 sata (U)
Predavanje: Primarni i metastatski tumori bubrega (etiologija,
patogeneza, vrste, klasifikacije), paraneoplastični sidromi, način
metastaziranja, dijagnostika tumora, onkohirurški tretman i praćenje pacijenta. Feohromocitom, adenom nadbubrega, nijeme i
cistične adrenalne mase.
Jednostavne i kompleksne ciste bubrega, multicistični bubreg,
autosomno dominantna policistična bolest bubrega, opstrukcija
pijelo-ureteralne spojnice, etiologija opstruktivne uropatije, retroperitonealne mase i tumori.
2 sata (U)
Vježbe: Endoskopska sala: upoznavanje sa radom i osnovnim
principima ponašanja u sali, priprema pacijenta, indikacije i posmatranje tehnika cistoskopije, uretroskopije, ureterorenoskopije,
plasiranja ureteralnih katetera i STENT-ova, brza analiza rendgen
snimaka nakon endoskopskih manipulacija.
4 sata (U)
54
petak
Predavanje: Tumori urotelija u mjehuru, pijelonu, ureteru, prostatičnoj uretri (vrste, klasifikacije), dijagnostika, hirurški tretman,
adjuvantni tretman i praćenje pacijenata.
2 sata (U)
Vježbe: Odjeljenje za ekstrakorporealnu litotripsiju (ESWL):
upoznavanje sa osnovnim tehničkim principima i indikacijama
ekstrakorporalne litotripsije, način pripreme pacijenta, ESWL pod
ultrazvučnom ili fluoroskopskom kontrolom, praćenje pacijenata.
4 sata (U)
10. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
Broj sati
ponedeljak
Predavanje: Benigno prostatično uvećanje, etiopatogenza,
incidenca, dijagnostika i odlučivanje o vrsti tretmana. Karcinom
prostate, etiopatogeneza, incidenca, znakovi, važnost tumorskih
markera i biopsije prostate, onkohirurški tretman pacijenta i
praćenje.
Vrste i klasifikacija tumora testisa, uretre, penisa, klasifikacija,
dijagnosticiranje, metastatski potencijal, onkohirurški tretman i
praćenje pacijenata.
2 sata (U)
Vježbe: Urodinamski kabinet: upoznavanje sa osnovnim tehničkim smjernicama izvedbe urodinamskih studija, potrebnom
opremom, indikacijama i vrstama urodinamskih pregleda.
4 sata (U)
Predavanje: Karakteristike spermiograma, subfebrilitet i infertilitet, etiologija, dijagnostika (značaj hormonalnog statusa) i liječenje. Impotencija, klasifikacija, dijagnostika, liječenje. Prijapizametiologija, vrste i liječenje. Mb. Peyronie-uzroci, liječenje.
Neurogeni mjehur, klasifikacija, etiopatogeneza, važnost urodinamskog nalaza, tretman i način reevaluacije terapije.
2 sata(U)
utorak
Vježbe: Operaciona sala: upoznavanje sa radom i ponašenjem
u urološkoj sali, osnovnim urološkim instrumetarijem za endoskopske i otvorene procedure, bimanuelna palpacija mjehura u
anesteziji, opservacija i asistencija u operativnom programu.
srijeda
Predavanje: Hiruški aspekti transplantacije bubrega, intraoperativne, rane i kasne postoperativne komplikacije, praćenje pacijenta, odbacivanje bubrega zbog hirurške komplikacije.
Vježbe: Soba za sastanke: šivenje rane na modelu prema Payton
sistemu, videoprojekcije najčešćih i minimalno invazivnih operacija u Urologiji, prepoznavanje osnovne urološke patologije
prema radiološkim nalazima.
4 sata (U)
1 sat (U)
2 sata (U)
55
PLAN PREDMETA DJEČIJA HIRURGIJA
10. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
srijeda
Predavanje: Semiologija, simptomatologija i dijagnostika u dječijoj hirurgiji.
1 sat (DH)
Vježbe: Fizikalni pregled abdomena kod različitih oboljenja i
stanja dječije dobi. Inspekcija anokutane regije sa digitorektalnim
tušeom kod djece. Klinički pregled i dijagnosticiranje stečenih i
urođenih preponskih hernija dojenačke i dječije dobi.
2 sata
(DH)
Predavanje: Neonatalna hirurgija. Akutna stanja u neonatalnom
periodu (NEC, mekonijalni ileus). Patologija umbilikalne regije
(omfalocela, gastrošiza, duktus omphaloentericus perzistens,
ciste umbilikusa).
2 sata
(DH)
Vježbe: Fizikalni pregled abdomena novorođenčeta kod različitih oboljenja i stanja neonatalnog perioda. Klinički pregled
i dijagnosticiranje neonatalnih preponskih hernija, hidrokela
i umbilikalnih hernija. Fizikani pregled novorođenčadi sa urođenim malformacijama prednjeg trbušnog zida (gastroschiza i
omfalokela). Fizikalni pregled i utvđivanje dijagnostičkih karakteristika umbilikalne regije u neonatalnom periodu, sa praktičnim
izvođenjem terapeutskih procedura (granulomi ubilikusa, različiti
oblici ostataka omfalomezenteričnog duktusa).
4 sata
(DH)
Predavanje: Dječija urologija. Patologija ingvinalnog kanala.
Nespušteni testisi. Varikokela. Akutni skrotum.
2 sata
(DH)
Vježbe: Fizikalni pregled sa utvrđivanjem specifičnosti varikokela
dječije dobi. Fizikalni pregled sa prepoznavanjem različitih oblika
nespuštenih testisa u dječijoj dobi. Praktično plasiranje različitih
vrsta urinarnih katetera u dječijoj dobi.
4 sata
(DH)
četvrtak
petak
Broj sati
11. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
ponedeljak
Predavanje: Kongentalne anomalije urogentalnog trakta. Anomalije bubrega. Anomalije pijeloureteričnog spoja. Vezikoureteralni refluks. Anomalije uretre ( hipospadije, epispadije). Kriptorhizam. Kongenitalna hidrokela.
2 sata
(DH)
Vježbe: Prepoznavanje i analiza rentgenskih karakteristika sa
modalitetima tretmana urođenih anomalija urogenitalnog trakta
u dječijoj dobi. Fizikalni pregled sa intubiranjem uretralnih proteza kod urođenih anomalija genitalija kod djece (hipospadije
penisa, epispadije kod dječaka i djevojčica).
4 sata
(DH)
Broj sati
56
utorak
srijeda
četvrtak
petak
Predavanje: Gastrointestinalna hirurgija dječije dobi. Akutni
abdomen. Apendicitis. Ileus. Invaginacija. Mekelov divertikulum.
2 sata
(DH)
Vježbe: Manuelne intubacije prirodnih tjelesnih otvora različitim
sondama i protezama (nazogastrična sonda, aspiraciona sonda,
rektalna sonda). Prepoznavanje i analiza rentgenskih karakteristika akutnih abdominalnih stanja dojenačke i dječije dobi, sa
utvrđivanjima modaliteta tretmana.
4 sata
(DH)
Predavanje: Kongentalne anomalije gastrointestinalnog trakta.
Atrezija ezofagusa. Atrezija tankog i debelog crijeva. Kongenitalni
megakolon. Atrezija anusa i rektuma. Atrezija žučnih puteva.
2 sata
(DH)
Vježbe: Prepoznavanje i analiza rentgenskih karakteristika akutnih urođenih i stečenih abdominalnih stanja u neonatalnom
periodu (atrezija ezofagusa, kongenitalna dijafragmalna hernija,
atrezije tankog i debelog crijeva, atrezije rektuma, neonatalni
nekrotizirajući enterokolitis). Fizikani pregled novorođenčadi sa
urođenim malformacijama prednjeg trbušnog zida (gastroschiza
i omfalokela).
4 sata
(DH)
Predavanje: Traume i opekotine u dječijoj dobi. Povrede mekih
tkiva. Povrede trbušne duplje sa ili bez povrede parenhimnih i
šupljih organa. Opekotine – konzervativni i hirurški tretman.
2 sata
(DH)
Vježbe: Praktično upoznavanje sa karakteristikama hirurške
obrade rane kod djece. Procjena dubine i ekstenzivnosti opekotina dječije dobi sa previjanjem.
4 sata
(DH)
Predavanje: Tumori u dječijoj dobi. Benigni i maligni tumori
(neuroblastom, nefroblastom)
2 sata
(DH)
Vježbe: Fizikalni pregled abdomena sa rentgenskim i specifičnim
laboratorijskim karakteristikama najčešćih solidnih malignih
tumora abdomena, toraksa i retroperitoneuma u dječijoj dobi.
4 sata
(DH)
PLAN PREDMETA TORAKALNA HIRURGIJA
12. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
ponedeljak
Predavanje: Semiologija, simptomatologija i dijagnostika u torakalnoj hirurgiji. Torakohirurški aspekti najčešćih plućnih oboljenja
(plućni karcinom, benigni tumori pluća, plućni apsces, bronhiektazije, plućna atelektaza, plućna ehinokokoza).
2 sata
(TH)
Vježbe: Fizikalni pregled grudnog koša kod torakohirurškog
pacijenta (inspekcija u mirovanju, inspekcija tokom respiracije,
palpacija respiratorne ekspanzije, palpacija taktilnog fremitusa,
palpacija udara srčanog vrha, auskultacija pluća, auskultacija srca).
4 sata
(TH)
Broj sati
57
utorak
srijeda
četvrtak
petak
Predavanje: Torakohirurški aspekti najčešćih pleuralnih oboljenja (pleuralni izliv, pleuralni empijem, spontani pneumotoraks,
tenzioni hipertenzivni pneumotoraks, pleuralni mezoteliom).
Hirurgija zida grudnog koša (tumori grudnog koša, inflamatorna
oboljenja grudnog koša, kongenitalne razvojne anomalije grudnog koša pectus excavatum i pectus carinatum).
2 sata
(TH)
Vježbe: Inspekcija i palpacija vrata i aksile. Analiza ultrazvučnog
nalaza vrata. Preoperativna priprema torakohirurškog bolesnika.
4 sata
(TH)
Predavanje: Povrede zida grudnog koša. Zatvorene povrede
grudnog koša (prelomi rebara, kontuzija grudnog koša, komplikacije uzrokovane prelomima rebara, prelomi grudne kosti,
flail chest – nestabilni kapak grudnog zida, hemotoraks, plućna
kontuzija, ruptura velikih disajnih puteva). Otvorene povrede
grudnog koša (otvoreni pneumotoraks).
2 sata
(TH)
Vježbe: Usvajanje terapeutskih vještina. Torakocenteza (pleuralna punkcija), torakalna drenaža, odstranjivanje torakalnog drena.
4 sati
(TH)
Predavanje: Najčešća patološka stanja traheje i bronha od hirurškog interesa. Strana tijela u traheo-bronhalnom stablu.
Najčešća patološka stanja medijastinuma od hirurškog interesa
(tumori medijastinuma, sindrom gornje šuplje vene, pneumomedijastinum)
2 sata
(TH)
Vježbe: Interpretacija grudnih radiograma (najčešća torakohirurška oboljenja). Kontrastne radiološke metode, CT, NMR / MRI,
scintigrafija (skelet, pluća), ultrazvučne pretrage, SPECT.
4 sata
(TH)
Predavanje: Hirurška oboljenja dijafragme (kongenitalne dijafragmalne hernije, ruptura dijafragme, dijafragmalna relaksacija).
VATS- videoasistirana torakalna hirurgija
2 sata
(TH)
Vježbe: PARCIJALNI ISPIT TREĆI DIO
2 sata
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT TREĆI DIO
2 sata
Sedmica 16.
Završni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim ispitima
Sedmica
17-20.
Dopunska nastava i Popravni ispitni rok
Zadnja
sedmica
augustaprve dvije
sedmice
septembra
Augustovsko-septembarski ispitni rok
58
Code: BAM 0902
Naziv predmeta: OTORINOLARINGOLOGIJA SA MAKSILOFACIJALNOM
HIRURGIJOM
Nivo: dodiplomski
Godina: V
Semestar: IX
ECTS kredita: 4
Status: obavezni
Ukupno sati: 60
Odgovorni nastavnik: Prof. dr. Adnan Kapidžić
Uslovi za pohađanje nastave: Položeni svi obavezni predmeti IV godine studija
1. Ciljevi predmeta
Upoznati studenta sa kliničkom slikom, dijagnostičkim procedurama i
terapijskim mogućnostima, kao i konzervativnim i operatvnim metodama liječenja najčešćih:
oboljenja uha, grla i nosa sa paranazalnim šupljinama
ždrijela sa tonzilama, pljuvačnim žlijezdama, grla
štitne žlijezde
benignih i malignih tumora navednuh organa,
alergiskim oboljenjima.
2. Svrha predmeta
Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:
Prepoznati osnovne simptome i kliničku manifestacije otorinolaringoloških (ORL) oboljenja i oboljenja iz oblasti maksilofacijalne hirurgije.
Izvršiti pregled pacijenta i planirati dijagnostičke procedure sa stanovišta ljekara opšte prakse koji je upućen u problematiku ORL i maksilofacijalne hirurgije.
Planirati liječenje oboljenja na osnovu znanja o osnovnim terapijskim
modalitetima u otorinolaringologiji i maksilofacijalnoj hirurgiji.
3. Moduli predmeta sa ciljevima
modula
Kroz nastavu iz predmeta OTORINOLARINGOLOGIJA SA MAKSILOFACIJALNOM HIRURGIJOM student će usvojiti slijedeća znanja:
Modul 1. Uvod u otorinolaringologiju i maksilofacijalnu hirurgiju,
historijat, te uzajamna veza sa drugim granama medicine
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa historijskim razvojem otorinolaringologije i vezu sa drugim medicinskim oblastima.
Modul 2. Bolesti uha
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa embriologijom, hirurškom
anatomijom, upalama, tumorima, dijagnostikom, kao i načinima liječenja bolesti uha.
Modul 3. Audiologija sa vestibulologijom
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa dijagnostikom oštećenja sluha,
te načinima ispitivanja vrtoglavice i poremećaja ravnoteže.
Modul 4. Bolesti nosa i paranazalnih sinusa
Cilj ovog modula je upoznati sa bolestima nosa i sinusa, dijagnostičkim
metodama, a posebnu pažnji skrenuti na sinusogene komplikacije, te na
terapijske načine liječenja navedenih oboljenja.
59
3. Moduli predmeta sa ciljevima
modula
Modul 5. Bolesti usne šupljine, ždrijela sa tonzilama i žlijezda slinovnica
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa oboljenjima usne šupljine,
ždrijela sa tonzilama, te indikacijama i kontraindikacijama za adenoidektomiju i tonziloadenoidektomiju, kao i njihovim komplikacijama,
dijagnostičkim metodama i terapijskim mogućnostima.
Modul 6. Oboljenja facijalnog živca, sa parezama ili paralizama
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa uzrocima pareza ili paraliza
ličnog živca, dijagnostičkim metodama, te hirurškim liječenjem sa aspekta otorinolaringologa i maksilofacijalnog hirurga.
Modul 7. Povrede i frakture kostiju lica
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa vrstama povreda mekotikivnih
struktura, kostiju lica, povredama srednjeg masiva lica, frontalnog sinusa i frakturama baze lobanje.
Modul 8. Oboljenja larinksa i traheje
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa svim oboljenjima larinksa i
traheje, metodama njihove dijagnostike i terapijskim mogućnostima
liječenja istih.
Modul 9. Fonijatrija
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa svim dijagnostičko-terapijskim mogućnostima iz oblasti fonijatrije.
Modul 10. Bolesti štitne žlijezde i jednjaka
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa oboljenjima štitne žlijezde i
jednjaka, specifičnim načinima interdisciplinarne dijagnostike i liječenja.
Kroz nastavu iz predmeta otorinolaringologija sa maksilofacijalnom hirurgijom student će ovladati slijedećim vještinama:
Vještine koje treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
– Protokolarni pristup pacijentu sa akutnim problemima iz otorinolaringologije i maksilofacijalne hirurgije (recentna stanja: gušenja, krvarenja)
– Pravilno uzeti anamnestičke podatke u elektivnim slučajevima
– Uraditi kompletan pregled uha, nosa, grla i vratne regije
– Ispitati senzibilitet kranijalnih nerava, a posebno: petog, sedmog,
osmog nerva.
– Ispitati postojanje spontanog i pozicionog nistagmusa
– Interpretirati testove ortostatike i dinamostatike.
Vještine koje student treba poznavati (znati kako i kada):
1. Dijagnostičke metode u otologiji
– otomikroskopija i njene dijagnostičko-terapijske mogućnosti
– tumačenje i prepoznavanje promjena na radiološkim nalazima
vezanim za uho i njegove komplikacije (na Rtg snimku mastoida po
Schulleru, te piramida po Stenversu, promjena na CT-u srednjeg uha i
piramida, kao i otogernih komplikacija na CT-u ili MRI-u mozga)
60
3. Moduli predmeta sa ciljevima
modula
– značaj audiologije i vestubulologije u procjeni stanja i oboljenja uha i
njihovih komplikacija
– načini liječenja i operativne procedure iz oblasti otologije.
2. Dijagnostičke i terapijske mogućnosti liječenja iz oblasti rinologije i
oboljenja sinusa
– pravilno uzimanje briseva
– aspiraciona terapija nosa i sinusa
– prednja i stražnja tamponada nosa
– endoskopski načini pregleda nosa i sinusa
– mogućnosti FESS-a
– ostale operativne metode (septoplastika, rinoseptoplastika, operacije
sinusa).
3. Dijagnostičke i terapijske metode liječenja bolesti usne šupljine, ždrijela i
njima pripadajućih tonzila
– uzimanje briseva guše
– digitalna palpacija epifarinksa
– indikacije i kontraindikacije za operaciju krajnika i adenoida, te njihove komplikacije
– dijagnostičko-terapijske mogućnosti u bolesti žlijezda slinovnica
– prepoznavanje oboljenja i komplikacija dentalne patologije
– prepoznavanje i blagovremeno otkrivanje benignih i malignih oboljenja i mogućnosti njihovog liječenja.
4. Dijagnostičke procedure i liječenje oboljenja larinksa i traheje
– način izvođenja indirektne laringoskopije i direktoskopije, mikrolaringoskopije i njihovih dijagnostičko-terapijskih mogućnosti
– postavljanje pravilne i blagovremene indikacije i način izvođenja urgentne traheotomije u lokalnoj i opštoj anesteziji
– način rješavanja pareza i paraliza glasnica
– način liječenja i dijagnostike benignih i malignih tumora larinksa i
traheje
– kroz onkološku ambulantu upoznati i ostale terapijske mogućnosti
iz oblasti kemoterapije i iradijacione terapije.
5. Upoznati se sa mogućnostima fonijatrije i njenim značajem u laringologiji i značaju logopeda u liječenju poremećaja govora
6. Dijagnostičke procedure iz oblasti audiologije i vestibulologije, kao i značaj rane dijagnostike poremećaja sluha za pravilan razvoj govora
Nakon odslušane nastave iz predmeta Otorinolaringologija i maksilofacijalna hirurgija student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
Stečeno znanje i ovladane vještine pregleda otorinolaringološkog bolesnika omogućavaju integriranje činjenice za postavljanje radne dijagnoze oboljenja.
Ispravno i blagovremeno poduzete terapijske mjere su neophodne za
pravilno i adekvatno liječenje određenog oboljenja iz oblasti otorinolaringologije i maksilofacijalne hirurgije.
61
4. Metode učenja
Nastava predmeta Otorinolaringologija i maksilofacijalna hirurgija će se
izvoditi u ukupnom fondu od 60 sati.
Predavanja: 15 sati otorinolaringologije i 5 sati maksilofacijalne hirurgije
Vježbe: 30 sati otorinolaringologije i 10 sati maksilofacijalne hirurgije
U okviru predviđenog broja sati, održaće se i oblici kontinuirane provjere znanja (praktični ispit 1.dio i parcijalni ispit 1.dio).
5. Metode procjene znanja
Provjera znanja studenata vršit će se kontinuirano u toku semestra i kao
završni ispit.
Kontinuirana provjera znanja
Kontinuirana provjera znanja obuhvata: praktični ispit prvi i drugi dio, te
parcijalni ispit prvi i drugi dio.
Praktični ispit 1.dio
Podrazumijeva procjenu usvojenih vještina uzimanja anamneze, odnosno heteroanamneze i fizikalnog pregleda bolesnika određenog kroz
module 1-5. Evaluacija usvojenih vještina se vrši kroz ispunjenje zadataka predhodno definiranih u listi provjere (check list). Svaki zadatak u
check listi se ocjenjuje pozitivno ili negativno (+/-).
Praktični ispit 2. dio
Praktični ispit drugi dio podrazumijeva procjenu usvojenih vještina uzimanja anamneze i otorinolaringološkog i maksilofacijalnog pregleda
pacijenta obrađenih kroz module 6-10. Evaluacija usvojenih vještina
se vrši kroz ispunjenje zadataka predhodno definisanih u listi provjere
(check list). Svaki zadatak u check listi se ocjenjuje pozitivno ili negativno (+/-).
Nakon praktičnog ispita drugi dio, osvojeni plusevi ili minusi sa praktičnih ispita se prevode u bodove. Dvije pozitivne ocjene sa check lista
(2+) vrijede jedan bod i pribrajaju se ukupnom broju bodova postignutim na svim praktičnim ispitima. Dvije negativne ocjene (2-) sa check
lista vrijede jedan negativan bod, koji se oduzima od ukupnog broja
osvojenih bodova na svim praktičnim ispitima.
Ukupan broj bodova koje student može usvojiti u okviru ovog dijela
kontinuirane provjere znanja iznosi 20. Student mora osvojiti najmanje
11 boda da bi se kompletan praktični ispit smatrao položenim. Osvojeni
broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Parcijalni ispit 1.dio
Parcijalni ispit 1.dio podrazumijeva pismeni test sa 40 MCQ pitanja, a
ispitat će se znanje usvojeno kroz module 1- 5. Svaki tačan odgovor nosi
1 bod, tj, ukupno 40 bodova. Da bi se ispit smatrao položenim potrebno
je osvojiti najmanje 22 boda. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim
bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Ukoliko student nije položio parcijalni ispit, nepoloženo gradivo polaže
na završnom ispitu.
62
5. Metode procjene znanja
Parcijalni ispit 2. dio
Parcijalni ispit 2. dio je test sa 40 MCQ pitanja, koji obuhvata provjeru
znanja usvojenih kroz module 6-10. Svaki tačan odgovor nosi 1 bod, a
maksimalan broj osvojenih bodova je 40. Da bi se ispit smatrao položenim student mora osvojiti najmanje 22 bodova. Osvojeni broj bodova
dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Završni ispit
Ukoliko student nije položio praktične i parcijalne dijelove ispita
u toku semestra ili je nezadovoljan dobivenom ocjenom, pristupa
polaganju završnog ispita.
Uslov za polaganje pismenog dijela završnog ispita je prethodno
položen praktični dio ispita.
Praktični dio završnog ispita podrazumijeva procjenu usvojenih vještina
uzimanja anamneze i otorinolaringološkog i maksilofacijalnog pregleda
pacijenta, obrađenih kroz sve module. Evaluacija usvojenih vještina
se vrši kroz ispunjenje zadataka predhodno definisanih u listi provjere
(check list). Svaki zadatak u check listi se ocjenjuje pozitivno ili negativno (+/-).Dvije pozitivne ocjene sa check lista (2+) vrijede jedan bod
i pribrajaju se ukupnom broju bodova postignutim na svim praktičnim
ispitima. Dvije negativne ocjene (2-) sa check lista vrijede jedan negativan bod, koji se oduzima od ukupnog broja osvojenih bodova na svim
praktičnim ispitima.
Ukupan broj bodova koje student može usvojiti u okviru ovog dijela
provjere znanja iznosi 20. Student mora osvojiti najmanje 11 bodova da
bi se kompletan praktični ispit smatrao položenim. Osvojeni broj bodova
se dodaje ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Ukoliko student nije položio samo parcijalni ispit prvi dio u toku semestra, pismeni dio završnog ispita je test sa 40 MCQ pitanja, kojima će se
ispitati usvojena znanja kroz module 1-5. Svaki tačan odgovor nosi 1
bod, tj, ukupno 40 bodova. Da bi se ispit smatrao položenim potrebno
je osvojiti najmanje 22 boda. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim
bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Ukoliko student nije položio samo parcijalni ispit drugi dio u toku semestra, pismeni dio završnog ispita je test sa 40 MCQ pitanja, kojima će se
ispitati usvojena znanja kroz module 6-10. Svaki tačan odgovor nosi 1
bod, tj, ukupno 40 bodova. Da bi se ispit smatrao položenim potrebno
je osvojiti najmanje 22 boda. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim
bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Ukoliko student nije položio ni jedan parcijalni ispit, pismeni dio završnog ispita ima 80 pitanja, kroz koja student može osvojiti maksimalno 80
bodova. Da bi se ovaj dio ispita smatrao položenim , tusent mora osvojiti
minimalno 44 boda. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima
pri formiranju konačne ocjene.
63
5. Metode procjene znanja
Formiranje konačne ocjene
Konačna ocjena se zaključuje prema ukupnom broju osvojenih bodova,
dobivenih kroz sve oblike provjere znanja:
10 (A) – (izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama), 95-100 bodova
9 (B) – (iznad prosjeka, sa ponekom greškom),
85-94 boda
8 (C) – (prosječan, sa primjetnim greškama),
75-84 boda
7 (D) – (općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima),
65-74 boda
6 (E) – (zadovoljava minimalne kriterije),
55-64 boda
5(F) – (ne zadovoljava minimalne kriterije
i potrebno je neznatno više rada)
50 - 54 boda
5(FX) – (ne zadovoljava minimalne kriterije
i potrebno je znatno više rada)
ispod 50 bodova
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije položio praktične i parcijalne dijelove ispita u toku
semestra i na završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom ispitu.
Uslov za polaganje završenog pismenog dijela popravnog ispita je
predhodno položen praktični dio ispita.
Svi položeni dijelovi ispita se priznaju do kraja tekuće akademske godine.
6. Literatura:
Obavezna: Kapidžić A. i saradnici. Otorinolaringologija. Arka Press, Sarajevo, 2009.
Dopunska: Padovan, Kosoković, Pansini, Poljak. Otorinolaringologija za
studente medicine i stomatologije. Školska knjiga, Zagreb,1991.
Proširena: Kapidžić A, Mandilović, Sarajlić. Odabrana urgentna stanja u
otorinolaringologiji. Sarajevo, 2009.
7. Napomena
Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanja i vježbe održavaju se prema izvedbenom programu nastave
na Klinici za Otorinolaringologiju i maksilofacijalnu hirurgiju (Katedra za
otorinolaringologiju i maksilofacijalnu hirurgiju).
Broj studenata po asistentu bi trebao biti između 5 i 8. Raspored studenata po grupama bit će na oglasnoj ploči amfiteatra Medicinskog fakulteta i u holu Klinike za otorinolaringologiju i maksilofacijalu hirurgiju u
krugu KCUS, te ba web stranici fakulteta: www.mf.unsa.ba .
Opravdanost izostanka sa vježbi i predavanja dokazuje se validnim potvrdama (maksimalno do 20% izistanaka).
Termin konsultacija za studente je svaki dan od 12-14 sati, uz prethodnu
najavu kod sekretarice Katedre za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu hirurgiju ili putem e-mail Katedre: [email protected]
64
PLAN PREDMETA: OTORINOLARINGOLOGIJA
SA MAKSILOFACIJALNOM HIRURGIJOM
Sedmica 13.
Oblik nastave i gradiva
ponedeljak
Predavanje: Značaj otorinolaringologije i maksilofacijalne hirurgije i
njena povezanost sa drugim oblastima medicine. Uho (Embriologija,
hirurška anatomija, funkcija i metode pregleda sa audiologijom).
Patologija vanjskog uha (povrede, strana tijela, upale i tumori).
2
Vježbe: Uvodne vježbe (radno mjesto otorinolaringologa sa potrebnim instrumentarijem, vrste pregleda: prednja i stražnja rinoskopija,
orofaringoskopija, indirektna laringoskopija, otoskopija, palpacija
vrata).
Uzimanje anamnestičkih podataka i formiranje istorije otorinolaringološkog pacijenta. Otoskopija. Otomikroskopija (dijagnostički i terapijski značaj).
4
Predavanje: Bolesti srednjeg uha (malformacije, povrede, akutne i
hronične upale, otogene komplikacije, tumori srednjeg uha). Bolesti
unutarnjeg uha (urođene malformacije, povrede, upale, tumori unutarnjeg uha i druga stanja: otoskleroza, neuronitis vestibularis, Morbus
Meniere, presbiakusis).
2
utorak
Broj
sati
4
Vježbe: Audiologija sa vestibulografijom: uzimanje anamneze, kompletan ORL pregled sa posebnim akcentom na otoskopiju, otvaranje
audiološkog kartona; audiometrija, otoakustička emisija sa posebnim
akcentom na njeno korištenje kod neonatalnog skrininga sluha, ABR;
timpanometrija sa izvođenjem stapedijalnih refleksa; izvođenje testova ortostatike i dinamostatike, gledanje spontanog i pozicionog
nistagmusa pomoću Frenzelovih naočala, izvođenje kalorijskog testa
i testa rotacije.
srijeda
Predavanje: Nos i paranazalni sinusi (embriologija, anatomija, fiziologija, urođene malformacije, deformacije nosa, ozljede nosa, krvarenje
iz nosa).
2
4
Vježbe: Pregled nosa i sinusa (uzimanje anamnestičkih podataka
vezanih za oboljenje nosa i sinusa, prednja i stražnja rinoskopija, radiološke metode iz ove oblasti sa prikazom rtg snimaka nosnih kostiju,
prednja i stražnja tamponada nosa).
četvrtak
Predavanje: Bolesti nosa i sinusa. Akutne i hronične upale nosa i sinus, sinusogene komplikacije. Strana tijela nosa i sinusa. Tumori nosa
i sinusa.
2
65
četvrtak
Vježbe: Rtg snimak paranazalnih sinusa, CT paranazalnih sinusa.
Vađenje stranih tijela iz nosa. Značaj sinusoskopije i punkcije sinusa.
Repozicija nosnih kostiju i druge metode liječenja oboljenja nosa i
sinusa.
4
petak
Predavanje: Bolesti usta i ždrijela (embriologija, anatomija, fiziologija,
metode pregleda). Akutne i hronične upale ždrijela i tonzila sa komplikacijama.Tonsilektomija i adenotomija (indikacije i komplikacije).
Tumori usne šupljine, ždrijela i tonzila.
2
Vježbe: Pregled usne šupljine, ždrijela i tonzila. Uzimanje osnovnih
anamnestičkih podataka za oboljenja usne šupljine, ždrijela i tonzila.
Digitalna palpacija adenoidnih vegetacija u epifarinksu, hipofaringografija, značaj CT i MRI u dijagnostici tumora i upalnih komplikacija iz
ovih oblasti. Postavljanje indikacije za tonzilektomiju i adenotomiju
(indikacije i kontraindikacije). Prikaz tonziloadenotomije u opštoj
anesteziji.
4
Sedmica 14.
ponedeljak
Predavanje: Parcijalni ispit 1. dio
2
Vježbe: Praktični ispit 1. dio
4
utorak
Predavanje: Oboljenja larinksa (embriologija, hirurška anatomija,
fiziologija i metode pregleda). Akutne i hronične upale larinksa. Strana
tijela larinksa. Edem larinksa. Tumori larinksa.
Bolesti jednjaka, traheje i bronha (embriologija, anatomija, fiziologija,
metode pregleda jednjaka, traheje i bronha)
2
Vježbe: Uzimanje anamnestičkih podataka i načini pregleda larinksa
(indirektna laringoskopija i direktoskopija). Radiološka dijagnostika
larinksa i MLS kao dijagnostička i terapeutska metoda. Indikacije za
traheotomiju, vrste traheotomije, konikotomija, traheotomija (urgentna traheotomija u lokalnoj anesteziji i planirana traheotomija u opštoj
endotrahealnoj anesteziji).
4
Predavanje: Upale jednjaka. Strana tijela jednjaka, traheje i bronha.
Tumori jednjaka, traheje i bronha. Korozije jednjaka.
1
Predavanje (maksilofacijalna hirurgija): Povrede i frakture kostiju
lica: frakture srednjeg masiva lica (Le Fort I, Le Fort II i Le Fort III). Frakture frontalnih sinusa. Frakture baze lobanje.
1
Vježbe: Uzimanje anamnestičkih podataka oboljenja jednjaka, traheje i bronha. Radiološka dijagnostika jednjaka, traheje i bronha, CT
dijagnostika. Ezofagoskopija u lokalnoj i opštoj anasteziji u dijagnostičke i terapijske svrhe. Bronhoskopija i vađenje stranih tijela traheje
i bronha.
2
srijeda
66
srijeda
Vježbe: Uzimanje anamnestičkih ili heteroanamnestičkih podataka o
načinu nastanka povrede, procjena stanja svijesti, procjena hitnosti dijagnostičko-terapijskih procedura. Dijagnostičke procedure (rtg snimci
kostiju lica, CT dijagnostika kranijuma). Prikaz timskog pristupa rješavanju povreda srednjeg masiva lica, frontalnog sinusa i baze lobanje
od strane otorinolaringologa, maksilofacijalnog hirurga, neurohirurga
i okuliste. Praćenje stanja pacijenta sa gore navedenim povredama u
postoperativnom periodu, potreba eventualnih dodatnih dijagnostičko-terapeutskih procedura.
2
četvrtak
Predavanje: Fraktura orbite: fraktura orbitalnog poda i fraktura ivice
orbite. Fraktura zigomatične kosti. Fraktura mandibule i laceracije lica.
Neuralgija n. trigeminusa. Pareze i paralize facijalnog nerva.
2
Vježbe: Uzimanje anamnestičkih podataka o načinu nastanka povrede. Dijagnostika nastalih povreda: Rtg snimci i CT dijagnostika
kranijuma. Timski pristup rješavanju navedenih povreda lica od strane
otorinolaringologa, maksilofacijalnog hirurga, neurohirurga i okuliste.
Postoperativni način praćenja gore navedenih povreda.
Uzimanje anamnestičkih podataka o dužini trajanja i eventualnog ponavljanja trigeminalne neuralgije, timski pristup procjene dijagnostičko-terapeutskih procedura od strane otorinolaringologa, maksilofacijalnog hirurga, neurohirurga i okuliste. Obrada pacijenta sa parezom ili
paralizom facijalnog nerva, pravilna procjena da li se radi o centralnoj
ili perifernoj paralizi facijalnog nerva, pravilna procjena u čijoj nadležnosti je dalji tok dijagnostike i liječenja (neurologa ili otorinolaringologa). Obrada pacijenta sa oboljenjima pljuvačnih žlijezda (infektivna
oboljenja, sijalolitijaza, autoimuna oboljenja, određivanje dijagnostičko-terapijskog plana. Obrada pacijenta sa oboljenjem štitne žlijezde,
timski rad sa specijalistima nuklearne medicine (laboratorijska obrada,
hormonalni status štitne žlijezde, ultrazvučni nalaz i scintigrafija štitne
žlijezde). Određivanje hirruškog ili konzervativnog načina liječenja.
petak
4
Predavanje:. Bolesti pljuvačnih žlijezda. Oboljenja štitne žlijezde. Ciste
vrata. Fonijatrija.
2
Vježbe: PARCIJALNI ISPIT DRUGI DIO
2
Vježbe: Praktični ISPIT DRUGI DIO
2
Sedmica 16.
Završni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima
Sedmica
17 - 20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Zadnja
sedmica
augustaprve dvije
sedmice
septembra
Augustovsko-septembarski ispitni rok
67
IZBORNI PREDMETI DEVETOG SEMESTRA
Code: BAM 0903
Naslov predmeta: Spinalna hirurgija
Nivo: dodiplomski
Godina: V
Semestar: IX
ECTS kredita: 2
Status: izborni
Ukupno sati: 30
Odgovorni nastavnik: Doc.dr. Kemal Dizdarević
Uslovi za pohađanje nastave: Položeni obavezni predmeti IV godine studija
1. Ciljevi predmeta
Ciljevi predmeta su:
- upoznavanje studenata sa kliničkim pristupom pacijentu sa spinalnom strukturalnom lezijom
- upoznavanje studenata sa bazičnim hirurškim i dijagnostičkim principima vezanim za liječenje spinalnih lezija
- upoznavanje studenata sa konceptom osnovnog mikroneurohirurškog tretmana
- upoznavanje studenata sa konceptom intrumentacije kičme
- ovladavanje bitnim teoretskim znanjima i jednostavnim praktičnim
vještinama potrebnim za prepoznavanje i urgentno osnovno terapijsko djelovanje kod spinalnih lezija
- praktično upoznavanje studenata sa najčešće korištenim operativnim spinalnim hirurškim zahvatima
- ovladavanje osnovama vještine trijaže urgentnih pacijenata sa spinalnom lezijom
- adekvatno pozicioniranje znanja u općehirurški i općemedicinski
kontekst
- razvijanje vještine komuniciranja, kako sa pacijentima, tako i sa
ostalim medicinskim osobljem involviranim u svakodnevni tretman
pacijenata sa spinalnom lezijom.
2. Svrha predmeta
Nakon uspješno završenog predmeta student će:
- steći znanja o fundamentalnim vještinama koji se odnose na pristup
spinalnoj leziji
- ovladati kliničkim znanjima koja omogućavaju cjelovito razumijevanje osnovnih problema kod pacijenata sa spinalnim lezijama koji se
susreću na nivou opće medicinske prakse
- dobiti koherentnu osnovu za buduću eventualnu dodatnu edukaciju iz spinalne hirurgije.
3. Ishodi učenja
Kroz nastavu iz predmeta SPINALNA HIRURGIJA student će steći
slijedeća znanja:
Modul 1. Dijagnostička obrada pacijenta sa spinalnom lezijom
Cilj modula je upoznati studenta sa neurološkim pregledom pacijenta
sa spinalnom lezijom, te značajem osnovnih radioloških i neuroloških
pretraga kod ovakvih stanja.
68
3. Ishodi učenja
Modul 2. Degenerativna kičma
Cilj modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, simptomatologijom, dijagnostikom i liječenjem pacijenata sa degenerativnim oboljenjima kičmenog stuba.
Modul 3. Spinalni tumori i vaskularne lezije
Cilj modula je upoznati studenta sa karakteristikama spinalnih tumora
i vaskularnih lezija, njihovom dijagnostikom i liječenjem.
Modul 4. Kongenitalne skolioze, abnormalnosti kraniovertebralne
junkcije i gornje cervikalne kičme, Paget-ova bolest kičme
Cilj modula je upoznati studenta sa kliničkom prezentacijom, dijagnostikom i hirurškim tretmanom gore navedenih oboljenja.
Modul 5. Spinalni disrafizmi, siringomyelia, Chiari II
Cilj modula je upoznati studenta sa kongenitalnim i stečenim malformacijama spinalnog kanala, načinima dijagnostike i hirurškim tretmanom.
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
- načiniti pregled pacijenta sa spinalnom lezijom
- prepoznati akutnu paraplegiju i navesti njene implikacije
- pristupiti pacijentu sa bolom u donjem dijelu leđa
- klinička klasifikacija intraspinalnih tumora
- pristup djetetu sa spinalnim disrafizmom
- prepoznati otvoreni spinalni disrafizam
Vještine koje student treba poznavati (zna kako i kada):
– značaj i tehnika lumbalne punkcije
– skala gradiranja mišićne snage, ASIA motorni skor sistem, ASIA
standard za senzitivni nivo oštećenja sa određivanjem segmenta
moždine prema dermatomskoj distribuciji
– uloga mikrohirurgije u tretmanu spinalnih lezija
– koncept instrumentacije kičme
– vrste spinalnih infekcija i najčešće postoperativne infekcije
– klasifikacija i klinička slika spinalnih arteriovenskih malformacija i
fistula
– karakteristike i tretman kongenitalnih skolioza
Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
– Prepoznavanje i zbrinjavanje spinalnih povreda i oboljenja, te blagovremeni tretman su uslov za uspjeh izlječenja pacijenta.
– Pravovremeno prepoznavanje kongenitalnih i stečenih anomalija
kičmenog stuba doprinosi uspjehu izliječenja.
– Spinalne povrede i malformacije zahtijevaju multidisciplinarni pristup.
4. Metode učenja
Nastava se izvodi u obliku:
– predavanja (10 sati ):
ex catedra (svi studenti) = 8 sati (EC)
interaktivno učenje kroz seminar = 2 sata(IU)
69
4. Metode učenja
– vježbe (20 sati) sa manjim grupama studenata (do 6)
a) demostrativne
= 15 sati
b) interaktivno rješavanje kliničkih problema i ostalo
(pitanja i nejasnoće, uvid u literaturu i diskusija o
aktualnim temama)
= 5 sati
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenata će se vršiti kontinuirano i kao završni ispit.
Kontinuirana provjera znanja obuhvata praktični ispit i parcijalni ispit.
Praktični ispit
Praktični ispit podrazumjeva procjenu usvojenih vještina kroz module
1-5. Evaluacija usvojenih vještina će se vršiti kroz ispunjenje zadataka
prethodno definisanih u listi provjere (check list). Svaki zadatak nosi
određeni broj bodova. Ukupan broj bodova koje student može usvojiti
u okviru ovog dijela kontinuirane provjere znanja iznosi 20. Student
mora osvojiti najmanje 11 bodova da bi se praktični ispit smatrao položenim. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Parcijalni ispit
Na parcijalnom ispitu ispitat će se usvojena znanja kroz module 1-5.
Pismeni dio ispita je test koji sadrži 40 MCQ pitanja. Svaki tačan MCQ
odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje student može
osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit će se smatrati položenim ukoliko student stekne minimalno 44 boda.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.
Završni ispit
Ukoliko student nije položio parcijalni ispit ili je nezadovoljan
dobivenom ocjenom na parcijalnom ispitu, pristupa polaganju
završnog ispita.
Uslov za polaganje pismenog dijela završnog ispita je prethodno
položen praktični dio ispita.
Na završnom ispitu ispitat će se znanja usvojena kroz module 1-5. Pismeni dio završnog ispita je test koji sadrži 40 MCQ pitanja. Svaki tačan
MCQ odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje student
može osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit će se smatrati položenim
ukoliko student stekne minimalno 44 boda.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.
70
5. Metode procjene
znanja
Formiranje konačne ocjene
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
10 (A) – (izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama), 95-100 bodova
9 (B) – (iznad prosjeka, sa ponekom greškom),
85-94 boda
8 (C) – (prosječan, sa primjetnim greškama),
75-84 boda
7 (D) – (općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima),
65-74 boda
6 (E) – (zadovoljava minimalne kriterije),
55-64 boda
5(F) – (ne zadovoljava minimalne kriterije
i potrebno je neznatno više rada)
50 - 54 boda
5(FX) – (ne zadovoljava minimalne kriterije
i potrebno je znatno više rada)
ispod 50 bodova
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije položio dijelove ispita u toku semestra i na završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom ispitu. Pri tome
se usvojene vještine evaluiraju kroz listu provjere, kojom student može
osvojiti ukupno 20 bodova. Da bi se praktični ispit smatrao položenim,
student mora osvojiti najmanje 11 bodova. Osvojeni broj bodova se
dodaje ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Uslov za polaganje pismenog dijela popravnog ispita je predhodno položen praktični dio ispita.
Pismeni dio popravnog ispita je test za nepoloženo gradivo, koji ima
40 MCQ pitanja. Svaki tačan odgovor na MCQ pitanje nosi 2 boda.
Maksimalan broj bodova koje student može steći na ovom ispitu je 80.
Minimalan broj bodova, da bi se ispit smatrao položenim, iznosi 44.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.
6. Literatura
Obavezna:
Konjhodžić F. i suradnici: Hirurgija. NIR, Sarajevo 2001.
Proširena:
Šimunović V. Neurokirurgija. Medicinska naklada, Zagreb 2008.
Dopunska:
1. Paladino J. Kompendij neurokirurgije. Medicinska biblioteka, Zagreb, 2004.
2. Konjhodžić F. Kongenitalne anomalije nervne cijevi. U: Dizdarević S.
Hirurgija kongenitalnih anomalija. NIR, Sarajevo, 1997.
71
7. Napomena:
Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanja i vježbe održavaju se prema izvedbenom programu nastave na Klinici za neurohirurgiju KCUS. Broj studenata po asistentu
je između 5 i 8 (optimalno 6), a broj pacijenata po studentu je 10.
Raspored studenata po grupama bit će na oglasnoj ploči Amfiteatra
Medicinskog fakulteta u krugu KCU i na web stranici Fakulteta; www.
mf.unsa.ba .
Student može maksimalno imati 20% opravdanih izostanaka sa nastave, koje dokazuje validnim ljekarskim uvjerenjem.
Termin konsultacija za studente svaki dan od 12-14 sati uz predhodnu
najavu kod sekretara Katedre za hirurgiju ili na e-mail: [email protected]
72
PLAN PREDMETA: SPINALNA HIRURGIJA
Sedmica 15.
Oblik nastave i gradiva
ponedeljak
Predavanje : Dijagnostička obrada pacijenta sa spinalnom lezijom
Vježbe: Neurološki pregled pacijenata sa spinalnom lezijom, značaj
EMNG-a, tumačenje radiografije kičme, MRI i CT, CT/ mijelografija kod
spinalnih lezija, analiza spinalnog likvora. Gradiranje i anatomska
lokalizacija lezije kičmene moždine prema relevantnim skalama (skala
gradiranja mišićne snage, ASIA skala oštećenja, ASIA motorni skor
sistem, ASIA standard za senzitivni nivo oštećenja sa određivanjem
ključnih tački senzibiliteta odnosno određivanje segmenta moždine
prema dermatomskoj distribuciji.
Provjera znanja kroz interaktivno postavljanje anatomske dijagnoze
prema nivou spinalne lezije
utorak
2
4
Predavanje: Degenerativna kičma
1
Seminar: Bol u donjem dijelu leđa (low back pain) sa hirurškim opcijama tretmana
1
Vježbe: Protruzija, hernija, ekstruzija i unutrašnja disrupcija diskusa
(vratni, torakalni i lumbalni kanal) i uloga minimalno invazivnih procedura (mikrohirurgija i intradiskalne procedure) u njenom tretmanu
+ degenerativna i istmična spondolisteza sa instrumentacijom. Upoznavanje sa neurohirurškom operativnom salom za spinalnu hirurgiju,
mikroskopom i mikroinstrumentima. Opserviranje mikrohirurškog
operativnog zahvata - mikrodiskektomije na lumbalnom ili vratnom
nivou. Provjera znanja kroz interaktivno rješavanje kliničkog zadatka
kod pacijenta sa bolom u donjem dijelu leđa.
srijeda
Broj
sati
4
Predavanje: Spinalni tumori i vaskularne lezije
1
Seminar : Spinalni kompresivni sindromi
1
Vježbe: Spinalni tumori (ekstraduralni, intraduralni ekstramedularni
i intraduralni intramedularni). Spinalne vaskularne strukturalne lezije
(spinalne arteriovenske malformacije i fistule, spinalne aneurizme):
hirurška morfologija i fiziologija, klinika i mikrohirugija. Provjera znanja
kroz interaktivno postavljanje orijentacione dijagnoze kod pacijenta sa
kompresivnim spinalnim sindromom.
4
73
četvrtak
Predavanje: Kongenitalne skolioze, abnormalnosti kraniovertebralne
junkcije i gornje cervikalne kičme; Paget-ova bolest kičme; spinalne
infekcije. Spinalni disrafizmi, siringomijelija, Chiari 2
Vježbe: Upoznavanje sa ortopedskom operacionom salom za spinalnu hirurgiju i najčešće korištenim instrumentima i implantatima, te
opremom za intraoperativni monitoring.
Analiza kliničkih indikatora spinalne infekcije. Lumbalna punkcija, kontinuirana vanjska lumbalna drenaža. Provjera znanja kroz interaktivno
odlučivanje o potrebi izvođenja dijagnostičke i terapijske lumbalne
punkcije/drenaže i kroz analizu radiografije kod skolioza.
petak
2
4
Vježbe: Upoznavanje sa lipomijelomeningokelama, meningokelama,
spinalnim lipomom, mijelocistokelama, uzapčenom moždinom (tethered cord), dijastematomijelijom, spinalnim dermalnim sinusom, mijelomeningokelama; siringomijelijom; Chiari 2 malformacijom. Pristup
djetetu sa spinalnim disrafizmom.
1
Vježbe: Praktični ispit
3
Predavanje: PARCIJALNI ISPIT
2
Sedmica 16.
Završni ispit
Sedmica
17-20.
Dopunska nastava i Popravni ispitni rok
Zadnja
sedmica
augustaprve dvije
sedmice
septembra
Augustovsko-septembarski ispitni rok
74
Code: BAM 0904
Naslov predmeta: DJEČIJA ORTOPEDIJA
Nivo:dodiplomski
Godina: V
Semestar: IX
Status: izborni
Odgovorni nastavnik: Prof. dr. Ismet Gavrankapetanović
Uslovi za pohađanje nastave: Položeni obavezni predmeti IV godine studija
ECTS kredita: 2
1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studenta sa pružanjem pomoći i prevencijom
oboljenja lokomotornog sistema kod djece u okviru preporučenih normi i standarda.
2. Svrha predmeta
Osposobiti studente da povežu svoja znanja iz fundamentalnih nauka
sa kliničkim predmetima u obimu koji je neophodan za prepoznavanje, prevenciju i liječenje oboljenja iz domena dječije ortopedije.
3. Ishodi učenja
Kroz nastavu izbornog predmeta Dječija ortopedija student će
usvojiti sljedeća znanja:
Modul 1. Uvod u dječiju ortopediju
Cilj modula je upoznati studenta sa osnovama patoloških zbivanja u
koštano-mišićnom sistemu djeteta od poroda do koštane zrelosti.
Modul 2. Utvrđivanje oboljenja i kliničkih promjena koštanozglobnog sistema kod djece
Cilj modula je upoznati studenta sa kliničkim parametrima i manifestacijama te ortopedskim oboljenjem djeteta.
Modul 3. Upoznavanje sa principima i postupcima liječenja djeteta sa koštano-zglobnim oboljenjem
Cilj modula je upoznati studenta sa primjenom postupaka i vještina u
tretmanu oboljenja ili povreda.
Modul 4. Prevencija deformiteta
Cilj modula je upoznati studenta sa specifičnostima najčešćih poremećaja kuka, statičkih promjena stopala i deformiteta kičme u pedijatrijskoj populaciji.
Modul 5. Koštani tumori dječije dobi
Cilj modula je upoznati studenta sa najčešćim koštanim tumorima
dječije dobi, simptomatologijom, dijagnostikom I načinom liječenja.
Kroz predmet DJEČIJA ORTOPEDIJA student će usvojiti slijedeće vještine:
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
1. Ortopedski pregled novorođenčeta
2. Ortopedski pregled starijeg djeteta
3. Fizikalni testovi
4. Mjerenje pokretljivosti zglobova kod djece
5. Imobilizaciona sredstva, korektivni gipsevi kod pojedinih oboljenja
6. Funkcionisanje perfuzione drenaže
7. Principi indirektne ekstenzije kod konzervativnog liječenja
75
3. Ishodi učenja
8. Postavljanje ortopedskih pomagala
9. Analiza hoda od cerebralne paralize
Vještine koje student treba poznavati (zna kako i kada):
1. Ovladati načinom pravilne procjene oboljenja koštanozglobnog sistema kod djece
2. Ispravno poduzeti mjere prevencije pojedinih oboljenja
3. Savladati algoritam liječenja najčeščih oboljenja
Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
Pravovremeno i pravilno prepoznavanje oboljenja lokomotornog
aparata kod djece uslovit će pravilnu trijažu i bolje ishode liječenja
oboljelih.
Pravilno rukovođenje lokomotornom traumom u pedijatrijskoj dobi je
od bitne važnosti u prevenciji komplikacija i sekvela.
Esencijalno je prepoznati osnovne simptome tumora koštanog sistema
dječijeg doba.
4. Metode učenja
Nastava se izvodi u obliku
-Predavanja (10 sati) za sve studente
-Vježbe (20 sati) za grupe ne veće od 7 studenata
5.Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenata će se vršiti kontinuirano i kao završni ispit.
Kontinuirana provjera znanja obuhvata praktični ispit i parcijalni ispit.
Praktični ispit
Praktični ispit podrazumjeva procjenu usvojenih vještina kroz module
1-5. Evaluacija usvojenih vještina će se vršiti kroz ispunjenje zadataka
prethodno definisanih u listi provjere (check list). Svaki zadatak nosi
određeni broj bodova. Ukupan broj bodova koje student može usvojiti
u okviru ovog dijela kontinuirane provjere znanja iznosi 20. Student
mora osvojiti najmanje 11 bodova da bi se praktični ispit smatrao položenim. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Parcijalni ispit
Na završnom ispitu ispitat će se usvojena znanja kroz module 1-5. Pismeni dio završnog ispita je test koji sadrži 40 MCQ pitanja. Svaki tačan
MCQ odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje student
može osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit će se smatrati položenim
ukoliko student stekne minimalno 44 boda.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna
ocjena.
Završni ispit
Ukoliko student nije položio parcijalni ispit ili je nezadovoljan
dobivenom ocjenom na parcijalnom ispitu, pristupa polaganju
završnog ispita.
Uslov za polaganje pismenog dijela završnog ispita je prethodno
položen praktični dio ispita.
76
5.Metode procjene
znanja
Na završnom ispitu ispitat će se znanja usvojena kroz module 1-5. Pismeni dio završnog ispita je test koji sadrži 40 MCQ pitanja. Svaki tačan
MCQ odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje student
može osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit će se smatrati položenim
ukoliko student stekne minimalno 44 boda.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna
ocjena.
Formiranje konačne ocjene
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
10 (A) – (izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama), 95-100 bodova
9 (B) – (iznad prosjeka, sa ponekom greškom),
85-94 boda
8 (C) – (prosječan, sa primjetnim greškama),
75-84 boda
7 (D) – (općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima),
65-74 boda
6 (E) – (zadovoljava minimalne kriterije),
55-64 boda
5(F) – (ne zadovoljava minimalne kriterije
i potrebno je neznatno više rada)
50 - 54 boda
5(FX) – (ne zadovoljava minimalne kriterije
i potrebno je znatno više rada)
ispod 50 bodova
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije položio dijelove ispita u toku semestra i na
završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom ispitu. Pri
tome se usvojene vještine evaluiraju kroz listu provjere, kojom student može osvojiti ukupno 20 bodova. Da bi se praktični ispit smatrao
položenim, student mora osvojiti najmanje 11 bodova. Osvojeni broj
bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Uslov za polaganje završenog pismenog dijela popravnog ispita je
predhodno položen praktični dio ispita.
Pismeni dio popravnog ispita je test za nepoloženo gradivo, koji ima
40 MCQ pitanja. Svaki tačan odgovor na MCQ pitanje nosi 2 boda.
Maksimalan broj bodova koje student može steći na ovom ispitu je 80.
Minimalan broj bodova, da bi se ispit smatrao položenim, iznosi 44.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna
ocjena.
6. Literatura
Obavezna:
1. Gavrankapetanović I. i sar. Osnovi dječije ortopedije. Svjetlost, Sarajevo, 2001.
2. Ćibo S. Ortopedija. Jež, Sarajevo, 2001.
Dopunska:
1. Vukašinović Z. i sar. Dječija ortopedija. Banjica, Beograd, 1999.
Proširena:
1. Matasović . Dječija ortopedija. Školska knjiga, Zagreb, 1986.
77
7. Napomena
Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanja i vježbe održavaju se prema programu nastave u odgovarajućim nastavnim bazama Katedre za hirurgiju.
Broj studenata po asistentu 5 -6. Raspored studenata po grupama biće
na oglasnoj tabli Amfiteatra Medicinskog fakulteta u krugu KCUS-u i na
web stranici fakulteta: www.mf.unsa.ba .
Bez uredne sanitarne knjižice nije moguće pohađati vježbe.
Opravdanost izostanka sa nastave se dokazuje valjanim potvrdama.
Student može imati maksimalno 20% izostanaka sa nastave uz ljekarsko opravdanje.
Konsultacije sa studentima su svaki dan od 12 – 14 sati uz prethodni
dogovor sa nastavnikom ili putem e-mail: [email protected]
78
PLAN PREDMETA: Dječija ortopedija
Sedmica 15.
Oblik nastave i gradiva
ponedeljak
Predavanje : Uvod u dječiju ortopediju, dijagnostika, liječenje.
Poremećaj rasta kosti, postraumatska stanja. Torticollis.
2
Vježbe: Anamneza, klinički pregled, radiološka dijagnostika.
Principi postavljanja indirektne ekstenzije kod djece.
4
Predavanje: Cerebralna paraliza. Razvoj najčešćih tipova cerebralne
paralize. Lezije plexus brachialis-a kod novorođenčeta.
2
Vježbe: Testovi za procjenu motorne funkcije. Imobilizacija.
Analiza hoda, blokada sa botox-om, AFO ortoze, terapijski gips.
4
Predavanje: Dječiji kukovi, poremećaj kolodijafizarnog ugla.
Sklizuće femoralne epifize. Neonatalni septični artritis.
2
Vježbe: Mjerenje pokreta u kukovima, test rotacije.
Interpretacija CT i MRI kukova, EHO kukova, gipsane gaćice, princip
protočne drenaže, punkcija zgloba.
4
Predavanje: Problem dječijeg stopala. Najčešći ortopedski tumori
kod djece.
Ewing sarkom, Osteoblastom, Osteid –osteoma, Egzostoze.
2
utorak
srijeda
četvrtak
Vježbe: Klinički pregled pes eqinovarusa, rtg evaluacija, korektivni
gipsevi, udlage, postavljanje ortoza.Vrste ortopedskih uložaka.
petak
Broj
sati
4
Vježbe: interpretacija laboratorijskih nalaza, RTG, CT, MRI, biopsija
1
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT
3
Predavanje: PARCIJALNI ISPIT
2
Sedmica 16.
Završni ispit
Sedmica
17-20.
Dopunska nastava i Popravni ispitni rok
Zadnja
sedmica
augusta i
prve dvije
sedmice
septembra
Augustovsko-septembarski ispitni rok
79
Code: BAM 0905
Naslov predmeta: SPORTSKA TRAUMATOLOGIJA
Nivo: dodiplomski
Godina: V
Semestar: IX
ECTS kredita: 2
Status: izborni
Ukupno sati: 30
Odgovorni nastavnik: Prof. dr. Ismet Gavrankapetanović
Uslovi za pohađanje nastave: Položeni obavezni predmeti IV godine studija
1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studenta sa primjenom osnovnih principa
prevencije, dijagnostike i liječenja sportskih povreda.
2. Svrha predmeta
Osposobiti studente da povežu svoje znanje iz fundamentalnih nauka
sa kliničkim predmetima u obimu koji je neophodan za prepoznavanje
i preduzimanje odgovarajućih postupaka kod specifičnih povreda
sportista i rekreativaca. Obučiti studenta da se ozljede tretiraju prema
savremenim stručno-naučnim saznanjima.
3. Ishodi učenja
Kroz nastavu izbornog predmeta “Sportska traumatologija” student će
usvojiti slijedeća znanja:
Modul 1. Uvod u sportsku traumatologiju
Cilj modula da upoznati studenta sa mehanizmima nastanka, dijagnostikom i liječenjem sportskih ozljeda, te mogućnostima njihove
prevencije.
Modul 2. Povreda sportista i rekreativaca
Cilj modula je upoznati studenta sa kliničkim parametrima i specifičnim manifestacijama povreda kod rekreativaca i sportaša i uvijek prisutnim zahtjevom za što ranijim povratakom sportskim aktivnostima.
Modul 3. Principi i postupci zbrinjavanja sportskih povreda
Cilj modula je upoznati studenta sa postupcima i vještinama, koji se
primjenjuju pri povredama u pojedinim sportovima.
Modul 4. Koljeno - najčešča povreda u sportu
Cilj modula je upoznati studenta sa mehanizmima nastanka najčešćih
sportskih ozljeda, mogućnostima njihove prevencije, te usvajanjem
algoritma dijagnostike i liječenja povrede koljena.
Kroz predmet SPORTSKA TRAUMATOLOGIJA student će usvojiti
slijedeće vještine:
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
1. Pregled povrijeđenog u sportskim aktivnostima
2. Procjena stanja povrijeđenog
3. Imobilizacija sportskih povreda
4. Zavoji i previjanje
5. Transport povrijeđenog sa terena ili dvorane
6. Primarna obrada rane
7. Tehnika bandaže
80
3. Ishodi učenja
Vještine koje student treba poznavati (zna kako i kada):
1. Klinički pregled povrijeđenog koljena
2. Principi artroskopije koljena
Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće
stavove:
1. Ovladavanje načinom pravilne procjene sportske povrede uslovit će
bolje ishode liječenja povrijeđenih sportaša.
2. Ispravno poduzimanje svih potrebnih terapijskih mjera u trenutku
povrede, kao što su bandaža, transportna imobilizacija, primarna
obrada rane na terenu je od esencijalne važnosti u prevenciji komplikacija i sekvela sportskih povreda.
4. Metode učenja
Nastava se izvodi u obliku:
- predavanja 10 sati za sve studente i
- vježbi 20 sati za grupe, ne veće od 7 studenata u grupi u sportskoj
ambulanti, gipsaoni, sali za male operacijske zahvate, odjelu radiološke dijagnostike, sali za operaciju - artroskopski zahvati, posjet
ambulanti sportskih klubova.
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenata će se vršiti kontinuirano i kao završni ispit.
Kontinuirana provjera znanja obuhvata praktični ispit i parcijalni ispit.
Praktični ispit
Praktični ispit podrazumjeva procjenu usvojenih vještina kroz module
1-4. Evaluacija usvojenih vještina će se vršiti kroz ispunjenje zadataka
prethodno definisanih u listi provjere (check list). Svaki zadatak nosi
određeni broj bodova. Ukupan broj bodova koje student može usvojiti
u okviru ovog dijela kontinuirane provjere znanja iznosi 20. Student
mora osvojiti najmanje 11 bodova da bi se praktični ispit smatrao
položenim. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Parcijalni ispit
Na parcijlnom ispitu ispitat će se usvojenih znanja kroz module 1-4.
Pismeni dio parcijalog ispita je test koji sadrži 40 MCQ pitanja. Svaki
tačan MCQ odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje
student može osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit će se smatrati
položenim ukoliko student stekne minimalno 44 boda.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.
Završni ispit
Ukoliko student nije položio parcijalni ispit ili je nezadovoljan
dobivenom ocjenom na parcijalnom ispitu, pristupa polaganju
završnog ispita.
Uslov za polaganje pismenog dijela završnog ispita je prethodno
položen praktični dio ispita.
81
5. Metode procjene
znanja
Na završnom ispitu ispitat će se usvojena znanja kroz module 1-4. Pismeni dio završnog ispita je test koji sadrži 40 MCQ pitanja. Svaki tačan
MCQ odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje student
može osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit će se smatrati položenim
ukoliko student stekne minimalno 44 boda.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.
Formiranje konačne ocjene
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
10 (A) – (izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama), 95-100 bodova
9 (B) – (iznad prosjeka, sa ponekom greškom),
85-94 boda
8 (C) – (prosječan, sa primjetnim greškama),
75-84 boda
7 (D) – (općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima),
65-74 boda
6 (E) – (zadovoljava minimalne kriterije),
55-64 boda
5(F) – (ne zadovoljava minimalne kriterije
i potrebno je neznatno više rada)
50 - 54 boda
5(FX) – (ne zadovoljava minimalne kriterije
i potrebno je znatno više rada)
ispod 50 bodova
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije položio dijelove ispita u toku semestra i na završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom ispitu. Pri tome
se usvojene vještine evaluiraju kroz listu provjere, kojom student može
osvojiti ukupno 20 bodova. Da bi se praktični ispit smatrao položenim,
student mora osvojiti najmanje 11 bodova. Osvojeni broj bodova se
dodaje ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Uslov za polaganje pismenog dijela popravnog ispita je predhodno položen praktični dio ispita.
Pismeni dio popravnog ispita je test za nepoloženo gradivo, koji ima 40
MCQ pitanja. Svaki tačan odgovor na MCQ pitanje nosi 2 boda. Maksimalan broj bodova koje student može steći na ovom ispitu je 80. Minimalan broj bodova, da bi se ispit smatrao položenim, iznosi 44. Osvojeni
broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.
6. Literatura
Obavezna:
1. Elabjer E. Sportska traumatologija, priručnik stalnog
medicinskog usavršavanja. Zagreb: Medicinska naklada, 2007.
2. Hadžiahmetović Z, Varva –Hadžiahmetović N.
Traumatologija. Avicena, Sarajevo, 2005.
Dopunska:
1. Pećina M i Heimer S. Športska medicina. Naprijed, Zagreb, 1995.
2. Pećina M. Sindromi prenaprezanja. Globus, Zagreb, 1992.
3. Ćibo S.Ortopedija, Jež, Sarajevo, 2001.
82
6. Literatura
Proširena:
1. Pećina M i sur. Ortopedija, Naklada Ljevak, Zagreb, 2004.
2. Vukašinović Z. i sur. Specijalna ortopedija. Banjica, Beograd, 2004.
7.Napomena
Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanja i vježbe održavaju se prema izvedbenom program nastave
u odgovarajućim nastavnim bazama Katedre za hirurgiju.
Broj studenata po asistentu 5 -6. Raspored studenata po grupama bit
će na oglasnoj tabli Amfiteatra Medicinskog fakulteta u krugu KCUS-a i
na web stranici Fakulteta: www.mf.unsa.ba
Bez uredne sanitarne knjižice nije moguće pohađati vježbe.
Student može imati maksimalno 20% izostanaka sa nastave uz ljekarsko opravdanje.
Konsultacije sa studentima je svaki dan od 12 – 14 sati uz prethodni
dogovor sa nastavnikom, e-mail: [email protected]
83
PLAN PREDMETA: SPORTSKA TRAUMATOLOGIJA
Sedmica 15.
Oblik nastave i gradiva
ponedeljak
Predavanje: Uvod u sportsku traumatologiju. Definicija sportske ozljede. Značaj sportske medicine i sportske traumatologije za vrhunske
sportaše i rekreativce, učestalost ozljeda. Važnost ispravne i pravovremene dijagnostike pojedinih ozljeda. Odnos sportaš - liječnik - trener.
2
Vježbe:Klinički pregled povrijeđenog sportaša ili rekreativca. Transport povrijeđenog, imobilizacija.
4
Predavanje: Povreda glave i vrata. Povreda kralježnice u sportu.
2
Vježbe: Primarna obrada rane na sportskom terenu, zavoji. Bandaža,
plasiranje ortoza.
4
Predavanje: Povrede gornjeg ekstremiteta
2
Vježbe: Imobilizacija sportskih povreda, funkcionalni testovi.
4
Predavanje: Povreda donjeg ekstremiteta. Sindrom bolne prepone,
prijelomi zamora, sindrom prenaprezanja u specifičnim sportovima.
2
utorak
srijeda
četvrtak
Vježbe: Zavoji, klinički pregled najčeščih sportskih povreda koljena
i funkcionalni testovi. Prisustvo operativnom zahvatu artroskopije
koljena.
petak
Broj
sati
4
Vježbe: Interpretacija RTG snimka karlice. Eho tetiva. MRI koljena.
1
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT
3
Predavanje: PARCIJALNI ISPIT
2
Sedmica 16.
Završni ispit
Sedmica
17-20.
Dopunska nastava i Popravni ispitni rok
Zadnja
sedmica
augustaprve dvije
sedmice
septembra
Augustovsko-septembarski ispitni rok
84
Code: BAM 0906
Naslov predmeta: AKUTNI ABDOMEN
Nivo: dodiplomski
Godina: V
Semestar: IX
ECTS kredita:2
Status: izborni
Ukupno sati: 30
Odgovorni nastavnik: Prof. dr Haris Tanović
Uslovi za pohađanje nastave: Položeni obavezni predmeti IV godine studija
1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studenta sa prepoznavanjem, dijagnostikom, te hirurškim liječenjem akutnog abdomena. Akcenat se stavlja na
pravilno usmjerene dijagnostičke postupke, potrebne terapijske aktivnosti u pre i postoperativnom toku plana borbe za održavanje normalnog fiziološkog miljea, spoznajama tehnika operativnih zahvata, kao i
mjerama neposrednih i daljih postoperativnih aktivnosti.
2. Svrha predmeta
Osposobiti studenta da povezivanjem svojih znanja i vještina iz ranijih
predmeta stekn znanja o općim pravilima dijagnostičkih i terapijskih
procedura, u cilju uspješnog liječenja bolesnika oboljelog od akutnog
abdomena. Mora ovladati određenim tehnikama dijagnostičkih i terapijskih postupaka kod pacijenata sa akuntim abdomenom.
3. Ishodi učenja
Kroz nastavu predmeta AKUTNI ABDOMEN student će usvojiti slijedeća znanja:
Modul 1. Hirurgija peritoneuma, peritonitis
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa osnovnim karakteristikama
upale potrbušnice, njenom etiologijom, kliničkom slikom, dijagnostikom i hirurškom terapijom.
Modul 2. Hirurgija ileusa (dinamički i paralitički)
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa osnovnim karakteristikama
ileusa, njegovom etiologijom, kliničkom slikom, dijagnostikom i hirurškom terapijom.
Modul 3. Inflamatorne bolesti crijeva kao uzrok akutnog abdomena (IBD)
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa osnovnim vrstama upalnih
bolesti crijeva (IBD), njihovim karakteristikama, etiologijom, kliničkom
slikom, dijagnostikom i hirurškom terapijom.
Modul 4. Mezenterijalna tromboza
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa etiologijom, kliničkom slikom, dijagnostikom i hirurškom terapijom mezenterijalne tromboze.
Modul 5. Abdominalni kompartment sindrom
Upoznati studenta sa osnovnim karakteristikama i etiologijom abdominalnog kompartment sindroma, uzrocima, dijagnostičkim modalitetima, terapijom i prognozom.
Kroz predmet Akutni abdomen student će usvojiti slijedeće vještine:
85
3. Ishodi učenja
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
- dijagnostički protokol
- terapijski protokol
- medikamentozna terapija
- osnovna operativna terapija
- pravilno informisanje pacijenta o oboljenju, dijagnostičkom i
terapijskom protokolu, te ishodu i daljim preporukama za liječenje
Vještine koje student treba poznavati (zna kako):
- operativna terapija sa izborom operativne procedure na osnovu
vodića svakog oboljenja
Kroz nastavu predmeta Akutni abdomen student će usvojiti slijedeće
stavove:
1. Osnova dobrog ljekara praktičara je da shvati, pravilno
prepozna i uputi pacijenta sa akutnim abdominalnim oboljenjem
u bolnicu sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite.
2. Samo pravovremeno prepoznavanje kliničke slike akutnog
abdomena uslov je uspješnog liječenja i ishoda.
4. Metode učenja
Nastava se izvodi u obliku
-Predavanja (10 sati) za sve studente
-Vježbe (20 sati) za grupe ne veće od 6 studenata
U toku trajanja praktične nastave studentu će biti omogućeno samostalno učenje na pacijentima u stvarnim situacijama uz nadgledanje
asistenta, nastavnika.
5. Metode provjere
znanja
Provjera znanja studenata će se vršiti kontinuirano i kao završni ispit.
Kontinuirana provjera znanja obuhvata praktični ispit i parcijalni ispit.
Praktični ispit
Praktični ispit podrazumjeva procjenu usvojenih vještina kroz module
1-5. Evaluacija usvojenih vještina će se vršiti kroz ispunjenje zadataka
prethodno definisanih u listi provjere (check list). Svaki zadatak nosi
određeni broj bodova. Ukupan broj bodova koje student može usvojiti
u okviru ovog dijela kontinuirane provjere znanja iznosi 20. Student
mora osvojiti najmanje 11 bodova da bi se praktični ispit smatrao položenim. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Parcijalni ispit
Na parcijalom ispitu ispitat će se usvojena znanja kroz module 1-5.
Pismeni dio parcijalnog ispita je test koji sadrži 40 MCQ pitanja. Svaki
tačan MCQ odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje
student može osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit će se smatrati
položenim ukoliko student stekne minimalno 44 boda.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.
86
5. Metode provjere
znanja
Završni ispit
Ukoliko student nije položio parcijalni ispit ili je nezadovoljan
dobivenom ocjenom na parcijalnom ispitu, pristupa polaganju
završnog ispita.
Uslov za polaganje pismenog dijela završnog ispita je prethodno
položen praktični dio ispita.
Na završnom ispitu ispitat će se znanja usvojena kroz module 1-5. Pismeni dio završnog ispita je test koji sadrži 40 MCQ pitanja. Svaki tačan
MCQ odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje student
može osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit će se smatrati položenim
ukoliko student stekne minimalno 44 boda.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.
Formiranje konačne ocjene
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
10 (A) – (izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama), 95-100 bodova
9 (B) – (iznad prosjeka, sa ponekom greškom),
85-94 boda
8 (C) – (prosječan, sa primjetnim greškama),
75-84 boda
7 (D) – (općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima),
65-74 boda
6 (E) – (zadovoljava minimalne kriterije),
55-64 boda
5(F) – (ne zadovoljava minimalne kriterije
i potrebno je neznatno više rada)
50 - 54 boda
5(FX) – (ne zadovoljava minimalne kriterije
i potrebno je znatno više rada)
ispod 50 bodova
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije položio dijelove ispita u toku semestra i na završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom ispitu. Pri tome
se usvojene vještine evaluiraju kroz listu provjere, kojom student može
osvojiti ukupno 20 bodova. Da bi se praktični ispit smatrao položenim,
student mora osvojiti najmanje 11 bodova. Osvojeni broj bodova se
dodaje ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Uslov za polaganje završenog pismenog dijela popravnog ispita
je predhodno položen praktični dio ispita.
Pismeni dio popravnog ispita je test za nepoloženo gradivo, koji ima
40 MCQ pitanja. Svaki tačan odgovor na MCQ pitanje nosi 2 boda.
Maksimalan broj bodova koje student može steći na ovom ispitu je 80.
Minimalan broj bodova, da bi se ispit smatrao položenim, iznosi 44.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.
87
6. Literatura
Obavezna:
Gavrankapetanović I. i sar. Hirurgija ABC. NIR, Sarajevo, 2010.
Konjhodžić F. i sar. Hirurgija za studente medicine i stomatologije. NIR,
Sarajevo, 2001.
Dopunska:
Kandić Z. i sar. Hirurgija ano-rektalnih oboljenja, Medicinski fakulteta
Univerziteta Sarajevo, 2010.
Tanović H. Osnovi laparoskopske hirurške tehnike. Kaligraf, Sarajevo,
2008.
Proširena:
Štulhofer M. Digestivna kirurgija JAZU, Zagreb; 1985.
Prcić M. Abdominalna hirurgija. Svjetlost, Sarajevo, 1978.
Bradić I. Kirurgija. Medicinska naklada, Zagreb, 2005.
7. Napomena
Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanje i vježbe održavaju se prema izvedbenom programu nastave u odgovarajućim nastavnim bazama Katedre za hirurgiju.
Broj studenata po asistentu 5 -6. Raspored studenata po grupama biće
na oglasnoj tabli amfiteatra Medicinskog fakulteta u krugu KCUS-u i na
web stranici fakulteta: www.mf.unsa.ba
Bez uredne sanitarne knjižice nije moguće pohađati vježbe.
Opravdanost izostanka sa nastave se dokazuje valjanim potvrdama.
Student može imati maksimalno 20% izostanaka sa nastave uz ljekarsko opravdanje.
Konsultacije sa studentima su svaki dan od 12 – 14 sati uz prethodni
dogovor sa nastavnikom odnosno putem e-mail: katedra.hirurgija@
yahoo.com
88
PLAN PREDMETA: AKUTNI ABDOMEN
Sedmica 15.
Oblik nastave i gradiva
ponedeljak
Predavanje: Hirurgija peritoneuma, peritonitis. Značaj akutnog
abdomena i značaj parijetalnog peritoneuma u dijagnostici istog.
Najčešći uzroci akutnog abdomena. Značaj palpacije i karakter bola.
Značaj anamnestičkih podataka i evaluacija simptomatologije. Položaj i izgled pacijenta sa akutnim abdomenom. Osnovne i dopunske
dijagnostičke metode. Karakteristike i terapija cirkumskriptnog i difuznog peritonitisa. Preoperativna priprema, odluka o operaciji.
2
Vježbe: Pregled abdominalnog bolesnika. Plasman nazogastrične
sonde (NGS), digitorektalni pregled (DRT). Uzimanje nalaza kod
elektivnog i hitnog hirurškog slučaja. Prepoznavanje najčešćih subjektivnih simptoma i njihov značaj (bol-karakter i trajanje, položaj
bolesnika, povraćanje, disfagija, stolica, mokrenje). Inspekcijski
pregled, izgleda kože (boja, turgor itd), palpacija i njen značaj, perkusija, auskultacija fluktuacija, undulacija i ostali fizikalni pregledi.
Pregled jetre, slezene, bubrega, kralježnice. Priprema pacijenta za
razne dijagnostičke pretrage: Rtg, EHO, endoskopije kao i kontrastne
dijagnotičke preglede (upute). Upoznavanje sa vrstama indikacija za
operativni zahvat kao i sa kontraindikacijama. Operativna terapija sa
aktivnim učešćem studenta u operacionoj sali.
4
Predavanje: Vrste ileusa. Dinamičkli ileus, paralitički ileus. Klasifikacije, dijagnostika i liječenje. Osnovne karakteristike visokog i niskog
ileusa. Hirurgija ileusa.
2
utorak
Vježbe: Prepoznavanje simptomatologije ileusa (bol i njegove karakteristike, nagon na povraćanje i povraćenje sa mučninom ili bez nje,
povraćeni sadržaj, boja miris). Zastoj stolice i vjetrova. Karakteritike
opšteg stanja i lokalnog nalaza kod oboljelog. Metode dijagnostike.
RTG znaci ileusa. Preoperativna terapija, konzervativni terapijski postupci i njihovo mjesto u liječenju ileusa. Indikacije i tehnika davanja
klizmi. Vrste klizmi i priprema istih. Pravljenje darmrohra.
srijeda
Predavanje: Inflamatorne bolesti crijeva (IBD) kao uzrok akutnog
abdomena. Značaj simptomatologije i dijagnostičke procedure. Konzervativni i hirurški pristup u liječenju.
Vježbe: Upoznavanje pacijenta sa inflamatornim oboljenjima crijeva
sa hirurškog aspekta. Naznačiti značaj medikamentozne i hirurške
terapije u liječenju IBD. Uočiti moguće operativne i postoperativne
komplikacije, mjere reanimacije u bližem i daljem postoperativnom
toku. Prepoznavanje i terapija dehiscence crijevnih anastomoza. Pravilno i redovno održavanje kolostome i enterostome.
Broj
sati
4
2
4
89
četvrtak
petak
Predavanje: Mezenterijalna tromboza kao uzrok akutnog abdomena.
Etiopatogeneza, klinička slika i simptomatologija, dijagnostika, konzervativni i operativni hirurški tretman, praćenje pacijenta.
Abdominalni kompartment sindrom. Etiopatogeneza, klinička slika,
dijagnostika, načini liječenja i prognoza (ishod).
2
Vježbe: Prepoznavanje pacijenta sa mezenterijalnom trombozom,
uzrocima, nivoom vaskularne lezije, konzervativnim i operativnim
hirurškim tretmanom.
4
Vježbe: Prepoznavanje i dijagnostika abdominalnog kompartment
sindroma.
1
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT
3
Predavanje: PARCIJALNI ISPIT
2
Sedmica 16.
Završni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima
Sedmica
17-20.
Dopunska nastava i Popravni ispitni rok za one koji nisu zadovoljili
Zadnja
sedmica
augusta i
prve dvije
sedmice
septembra
Augustovsko-septembarski ispitni rok
90
Code: BAM 0907
Naslov predmeta: Terapija bolI
Nivo: dodiplomski
Godina: V
Semestar: IX
ECTS kredita: 2
Status: izborni
Ukupno sati: 30
Odgovorni nastavnik: Doc. dr Ismet Suljević
Uslovi za pohađanje nastave: Položeni obavezni predmeti IV godine studija
1. Ciljevi predmeta
Ciljevi nastave predmeta su:
-Upoznavanje sa osnovnim principima terapije bola u medicini
-Osposobljavanje budućih doktora medicine na poštivanje jednog
od osnovnih ljudskih prava u 21. vijeku, prava na obezboljenje, kako
bi se pacijentu omogućio ugodniji život, odnosno bolest bez ili sa
podnošljivom boli.
2. Svrha predmeta
Kroz nastavu iz predmeta Terapija boli student će proširiti svoja
osnovna znanja o boli sa algoritmima tretmana, koji će osposobiti
budućeg liječnika da kontrolira osjećaj boli kod svog pacijenta.
3. Ishodi učenja
Kroz nastavu predmeta Terapija boli student će usvojiti slijedeća
znanja:
Modul 1. Uvod u terapiju boli
Cilj modula je upoznati studenta sa patofiziološkim osnovama i teorijom nastanka bola, vrstama boli, naučnim osnovom u terapiji boli,
alternativnom analgezijom.
Modul 2. Akutna bol
Cilj modula je upoznati studenta sa nastankom akutne boli, algoritmima liječenja, medikacijom.
Modul 3. Hronična bol
Cilj modula je upoznati studenta sa nastankom hronične boli, algoritmima liječenja, medikacijom.
Modul 4. Duševna bol
Cilj modula je upoznati studenta sa psihološkim aspektima boli, ponašanjem, odnosom bolesnik-porodica i tretmanom.
Modul 5. Postoperativna bol
Cilj modula je upoznati studenta sa preemptivnom analgezijom, perioperativnim i postoperativnim tretmanom.
Kroz predmet Terapija boli student će usvojiti slijedeće vještine:
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
- terapijski protokol akutne boli
- medikamentozna terapija hronična boli
- pravilno informisanje pacijenta o oboljenju, dijagnostičkom i
terapijskom protokolu
91
3. Ishodi učenja
Vještine koje student treba poznavati (zna kako):
- preemtivna analgezija
- perioperativni i postoperativni tretman boli
Kroz nastavu predmeta Terapija boli student će usvojiti slijedeće stavove:
1. Kupiranje boli je esencijalna potreba u tretmanu pacijenta sa akutnom ili hroničnom boli.
2. Lišavanjem pacijenta bolnih senzacija utiče na poboljšanje kvaliteta
življenja.
3. Preemptivna i postoperativna analgezija utiče na kvalitet ishoda
operativnog liječenja.
4. Metode učenja
Nastava se izvodi u obliku:
- predavanja (10 sati) za sve studente
- vježbe (20 sati).
Vježbe su predviđene u obliku rada u grupama i parovima, gdje će
studenti kroz diskusije, studije slučaja, seminare i prezentacije spoznati terapijske algoritme za pojedine vrste boli.
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenata će se vršiti kontinuirano i kao završni ispit.
Kontinuirana provjera znanja obuhvata praktični ispit i parcijalni ispit.
Praktični ispit
Praktični ispit podrazumjeva procjenu usvojenih vještina kroz module
1-5. Evaluacija usvojenih vještina će se vršiti kroz ispunjenje zadataka
prethodno definisanih u listi provjere (check list). Svaki zadatak nosi
određeni broj bodova. Ukupan broj bodova koje student može usvojiti u okviru ovog dijela kontinuirane provjere znanja iznosi 20. Student
mora osvojiti najmanje 11 bodova da bi se praktični ispit smatrao
položenim. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri
formiranju konačne ocjene.
Parcijalni ispit
Na parcijalnom ispitu ispitat će se usvojena znanja kroz module 1-5.
Pismeni dio parcijalnog ispita je test koji sadrži 40 MCQ pitanja. Svaki
tačan MCQ odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje
student može osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit će se smatrati
položenim ukoliko student stekne minimalno 44 boda.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.
Završni ispit
Ukoliko student nije položio parcijalni ispit ili je nezadovoljan
dobivenom ocjenom na parcijalnom ispitu, pristupa polaganju
završnog ispita.
Uslov za polaganje pismenog dijela završnog ispita je prethodno
položen praktični dio ispita.
92
5. Metode procjene
znanja
Na završnom ispitu ispitat će se znanja usvojena kroz module 1-5.
Pismeni dio završnog ispita je test koji sadrži 40 MCQ pitanja. Svaki
tačan MCQ odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje
student može osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit će se smatrati
položenim ukoliko student stekne minimalno 44 boda.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.
Formiranje konačne ocjene
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
10 (A) – (izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama), 95-100 bodova
9 (B) – (iznad prosjeka, sa ponekom greškom),
85-94 boda
8 (C) – (prosječan, sa primjetnim greškama),
75-84 boda
7 (D) – (općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima),
65-74 boda
6 (E) – (zadovoljava minimalne kriterije),
55-64 boda
5(F) – (ne zadovoljava minimalne kriterije
i potrebno je neznatno više rada)
50 - 54 boda
5(FX) – (ne zadovoljava minimalne kriterije
i potrebno je znatno više rada)
ispod 50 bodova
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije položio dijelove ispita u toku semestra i na završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom ispitu. Pri
tome se usvojene vještine evaluiraju kroz listu provjere, kojom student može osvojiti ukupno 20 bodova. Da bi se praktični ispit smatrao
položenim, student mora osvojiti najmanje 11 bodova. Osvojeni broj
bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Uslov za polaganje završenog pismenog dijela popravnog ispita
je predhodno položen praktični dio ispita.
Pismeni dio popravnog ispita je test za nepoloženo gradivo, koji ima
40 MCQ pitanja. Svaki tačan odgovor na MCQ pitanje nosi 2 boda.
Maksimalan broj bodova koje student može steći na ovom ispitu je
80. Minimalan broj bodova, da bi se ispit smatrao položenim, iznosi
44. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje
konačna ocjena.
6. Literatura
Obavezna:
Karkin – Tais A. Liječenje bola. TKP Šahinpašić, Sarajevo, 1999.
Proširena:
Jovanović J. Terapija najčešćih bolnih sindroma. Elit-Medica, Beograd,
2001.
Dopunska:
Fingler M, Braš M.Neuropatska bol.Medicinski fakultet Osijek, 2009.
93
7. Napomena
Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanje i vježbe održavaju se prema izvedbenom programu nastave u odgovarajućim nastavnim bazama Katedre za hirurgiju.
Broj studenata po asistentu 5 -6. Raspored studenata po grupama
biće na oglasnoj tabli amfiteatra Medicinskog fakulteta u krugu KCUS
i na web stranici Fakulteta: www.mf.unsa.ba
Bez uredne sanitarne knjižice nije moguće pohađati vježbe.
Opravdanost izostanka sa nastave se dokazuje valjanim potvrdama.
Student može imati maksimalno 20% izostanaka sa nastave uz ljekarsko opravdanje.
Konsultacije sa studentima su svaki dan od 12 – 14 sati uz prethodni
dogovor sa nastavnikom ili putem e-mail:
[email protected]
94
PLAN PREDMETA: TERAPIJA BOLA
Sedmica 15.
Oblik nastave i gradiva
ponedeljak
Predavanje: Uvod u terapiju bola, istorijski podaci, intervju sa bolesnikom: anamneza, fizikalni pregled bolesnika, patofiziologija bola,
dermatomi.
2
Vježbe: Anamneza i fizikalni status pacijenta sa prisutnom boli.
3
Seminari: Terapija bola kroz istoriju
1
Predavanje: Akutna bol, medikamentozna terapija, lokalni anestetici,
periferna i regionalna analgezija. Postoperativna terapija bola kod
odraslih i djece.
2
Vježbe: Praktično upoznavanje sa algoritmima terapije postoperativnog bola, lokalna i regionalna anlgezija.
3
Seminari: Opioidi u kancerskom bolu
1
Predavanje: Hronična bol, neuropatija, kauzalgija, centralna bol,
refleksna simpatička distrofija, opekotinska bol, mišićni spazmi, traumatska artropatija, osteomijelitis, osteitis deformans, osteohondritis.
2
Vježbe: Tretman bolnih sindroma.
3
Seminari: Rizik od primjene opioida u terapiji bola
1
Predavanje: Duševna bol, psihološki tretman hroničnog bola, edukacija pacijenta, kognitivna terapija, biofidbek, relaksaciona terapija,
psihološki tretman, grupna terapija.
2
Vježbe: Način komunikacije sa pacijentom, savjeti, preporuke.
3
Seminari: Rezultati efektivne terapije bola
1
Vježbe: dijagnoza, mjerenje bola, terapija, upute roditelju
2
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT
2
Predavanje: PARCIJALNI ISPIT
2
utorak
srijeda
četvrtak
petak
Sedmica 16.
Završni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima
Broj
sati
95
Sedmica
17-20.
Dopunska nastava i Popravni ispitni rok
Zadnja
sedmica
augusta i
prve dvije
sedmice
septembra
Augustovsko-septembarski ispitni rok
96
Code: BAM 0908
Naslov predmeta: Urgentna urologija
Nivo: dodiplomski
Godina: V
Semestar: IX
ECTS kredita: 2
Status: izborni
Ukupno sati: 30
Odgovorni nastavnik: Prof. dr Dželaludin Junuzović
Uslovi za pohađanje nastave: Položeni obavezni predmeti IV godine studija
1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta Urgentna urologija je upoznavanje studenata sa osnovama urgentne urološke problematike, osnovnim simptomima urgentnih uroloških oboljenja, te načinom prepoznavanja i dijagnosticiranja
hitnih stanja i bolesti urogenitalnog trakta.
2. Svrha predmeta
Svrha predmeta je da student ovlada znanjima i vještinama u dijagnostici i tretmanu najčešćih hitnih oboljenja i traumatoloških stanja
urogenitalnog trakta, kao i pravilnim trijažiranjem pacijenata ovisno o
kompleksnosti stanja.
3. Ishodi učenja
Kroz predmet Urgentna urologija student će usvojiti slijedeća
znanja:
Modul 1. Simptomatologija i dijagnostika hitnih uroloških stanja
Cilj modula je upoznati studenta sa osnovnim simptomima uroloških
oboljenja i njihovom značaju u diferencijalnoj dijagnostici, uz poznavanje osnovnih principa i specifičnosti urološke dijagnostike, te pristupom pacijentu sa hitnim urološkim stanjem.
Modul 2. Povrede organa urogenitalnog trakta
Cilj modula je upoznati studenta sa osnovnim karakteristikama povreda organa urogenitalnog trakta, njihovom dijagnostikom i osnovnim
terapijskim principima u skladu sa dijagnostičko-terapijskim algoritmima.
Modul 3. Akutne infekcije urogenitalnog trakta
Cilj modula je upoznavanje studenta sa mehanizmima nastanka i
vrstama akutnih infekcija urogenitalnog trakta, pravilnim prepoznavanjem i osnovim doktrinarnim stavovima primarnog zbrinjavanja,
trijaže i definitivnog tretmana.
Modul 4. Opstrukcija gornjeg urinarnog trakta
Cilj modula je upoznati studenta sa osnovnim karakteristikama i vrstama opstrukcija gornjeg urinarnog trakta, njihovim ranim prepoznavanjem, dijagnosticiranjem i tretmanom.
Modul 5. Opstrukcija donjeg urinarnog trakta
Cilj modula je upoznati studenta sa osnovnim karakteristikama i vrstama opstrukcija donjeg urinarnog trakta, prepoznavanjem, dijagnosticiranjem i tretmanom.
97
3. Ishodi učenja
Modul 6. Akutni skrotum i druga hitna stanja
Cilj modula je upoznati studenta sa vrstama i karakteristikama akutnog stanja genitalne regije, osobito akutnog skrotuma, njihovim ranim prepoznavanjem, načinom dijagnosticiranja, tretmana i praćenja.
Modul 7. Anestezija pacijenata u hitnim urološkim stanjima
Cilj modula je upoznati studenta sa osnovnim procedurama preoperativne pripreme i operativnim rizicima.
Kroz predmet URGENTNA UROLOGIJA student će usvojiti slijedeće
vještine:
Vještine koje treba student znati praktično izvesti (zna kako i čini):
1. Anamneza urološkog pacijenta
2. Palpacija bubrega
3. Ispravno uzimanje urina za biohemijske i mikrobiološke pretrage
4. Digito-rektalni pregled prostate
5. Palpacija vanjskih genitalija muškarca
6. Fizikalno ispitivanje testikularne vrpce i ovojnica testisa
7. Kateterizacija mokraćnog mjehura kod muškarca i žene
8. Tumačenje laboratorijskih rezultata urina i urinokultura
9. Tumačenje nativnog snimka urotrakta
Vještine koje student treba poznavati (zna kako i kada):
1. Tumačenje rezultata radioloških dijagnostičkih metoda u hitnim
stanjima
2. Bimanuelna palpacija mokraćnog mjehura
3. Osnovni tehnički principi i način izvođenja bazičnih endoskopskih
uroloških pretraga
4. Osnovni principi i način izvođenja perkutane cistostome
5. Osnovni principi i način izvođenja perkutane nefrostomije
6. Osnovni principi, način izvođenja, priprema i praćenje pacijenata
kod tretmana vantjelesne litotripsije udarnim talasima
Kroz nastavu predmeta URGENTNA UROLOGIJA student će usvojiti
slijedeće stavove:
1. Rana, ispravna dijagnoza kod većine hitnih urogenitalnih stanja
može uticati na povoljan ishod.
2. Usvajanje doktrinarnih stavova iznijetih u protokolima dijagnostike
i liječenja pojedinih hitnih uroloških oboljenja je neophodno u
kliničkoj praksi.
3. Brza dijagnostika i tretman hitnih uroloških stanja je neophodno za
osposobljavanje pacijenta za život i rad.
4. Metode učenja
Nastava iz izbornog predmeta Urgentna urologija će se izvoditi u vidu:
- 10 sati predavanja
- 20 sati praktičnih vježbi
98
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenata će se vršiti kontinuirano i kao završni ispit.
Kontinuirana provjera znanja obuhvata praktični ispit i parcijalni ispit.
Praktični ispit
Praktični ispit podrazumjeva procjenu usvojenih vještina kroz module
1-7. Evaluacija usvojenih vještina će se vršiti kroz ispunjenje zadataka
prethodno definisanih u listi provjere (check list). Svaki zadatak nosi
određeni broj bodova. Ukupan broj bodova koje student može usvojiti u okviru ovog dijela kontinuirane provjere znanja iznosi 20. Student
mora osvojiti najmanje 11 bodova da bi se praktični ispit smatrao
položenim. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri
formiranju konačne ocjene.
Parcijalni ispit
Na parcijalnom ispitu ispitat će se usvojena znanja kroz module 1-7.
Pismeni dio parcijalnog ispita je test koji sadrži 40 MCQ pitanja. Svaki
tačan MCQ odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje
student može osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit će se smatrati
položenim ukoliko student stekne minimalno 44 boda.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.
Završni ispit
Ukoliko student nije položio parcijalni ispit ili je nezadovoljan
dobivenom ocjenom na parcijalnom ispitu, pristupa polaganju
završnog ispita.
Uslov za polaganje pismenog dijela završnog ispita je prethodno
položen praktični dio ispita.
Na završnom ispitu ispitat će se usvojena znanja kroz module 1-7.
Pismeni dio završnog ispita je test koji sadrži 40 MCQ pitanja. Svaki
tačan MCQ odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje
student može osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit će se smatrati
položenim ukoliko student stekne minimalno 44 boda.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.
Formiranje konačne ocjene
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
10 (A) – (izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama), 95-100 bod.
9 (B) – (iznad prosjeka, sa ponekom greškom),
85-94 boda
8 (C) – (prosječan, sa primjetnim greškama),
75-84 boda
7 (D) – (općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima),
65-74 boda
6 (E) – (zadovoljava minimalne kriterije),
55-64 boda
99
5. Metode procjene
znanja
5(F) – (ne zadovoljava minimalne kriterije
i potrebno je neznatno više rada)
5(FX) – (ne zadovoljava minimalne kriterije
i potrebno je znatno više rada)
50 - 54 boda
ispod 50 bodova
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije položio dijelove ispita u toku semestra i na završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom ispitu. Pri
tome se usvojene vještine evaluiraju kroz listu provjere, kojom student može osvojiti ukupno 20 bodova. Da bi se praktični ispit smatrao
položenim, student mora osvojiti najmanje 11 bodova. Osvojeni broj
bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Uslov za polaganje završenog pismenog dijela popravnog ispita
je predhodno položen praktični dio ispita.
Pismeni dio popravnog ispita je test za nepoloženo gradivo, koji ima
40 MCQ pitanja. Svaki tačan odgovor na MCQ pitanje nosi 2 boda.
Maksimalan broj bodova koje student može steći na ovom ispitu je
80. Minimalan broj bodova, da bi se ispit smatrao položenim, iznosi
44. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje
konačna ocjena.
6. Literatura:
Obavezna:
Junuzović Dž. Urgentna urologija: dijagnoza i tretman. Institut za naučnoistraživački rad i razvoj KCUS, Sarajevo, 2008.
Dopunska:
Tanagho CA, McAninch JW: Smith, s : General Urology, 16th ed. McGraw-Hill Co. Inc., 2004.
Proširena:
Wein AJ, Kavoussi LR, Novick AC, Partin AW, Peters CA: CampbellWalsh Urology, 9th ed. Philadelphia, Saunders, 2007.
7. Napomena
Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanje i vježbe održavaju se prema izvedbenom program nastave u odgovarajućim nastavnim bazama Katedre za hirurgiju.
Broj studenata po asistentu 5 -6. Raspored studenata po grupama bit
će izvješen na oglasnoj tabli amfiteatra Medicinskog fakulteta u krugu
KCUS-u i na wb stranici Fakulteta: www.mf.unsa.ba
Bez uredne sanitarne knjižice nije moguće pohađati vježbe.
Student može imati maksimalno 20% izostanaka sa nastave uz ljekarsko opravdanje.
Konsultacije sa studentima je svaki dan od 12 – 14 sati uz prethodni
dogovor sa nastavnikom ili najavu na e-mail:
[email protected].
100
PLAN PREDMETA: URGENTNA UROLOGIJA
Sedmica 15.
Oblik nastave i gradiva
ponedeljak
Predavanje: Osnovni simptomi i znakovi hitnih uroloških stanja i
bolesti. Renalna kolika (diferencijalna dijagnoza), akutni skrotum (torzija testisa), fimoza i parafimoza, prijapizam-etiologija, vrste i liječenje.
Akutna retencija urina, znakovi urološke traume, hematurija i njen
značaj, osnovi radiološke i endoskopske dijagnostike.
2
Vježbe: Upoznavanje sa pregledom i anamnezom urološkog pacijenta; praktično izvođenje bimanuelne palpacije bubrega, dijafanoskopija, pregled testisa, urinarna kateterizacija, vrste katetera, digito-rektalni tuše, prepoznavanje hitnih kliničkih stanja prema dijagnostičkim
i terapijskim modalitetima. Prepoznavanje osnovnih radioloških
pretraga.
4
Predavanje: Povrede organa urogenitalnog trakta (vrste i klasifikacije
povreda, način dijagnostike, tretman, komplikacije povreda, konzervativni i hirurški tretman hitnih urogenitalnih stanja.
Povrede urogenitalnih organa vatrenim, eksplozivnim i hladnim oružjem (klasifikacija i tretman). Anestezija pacijenata u hitnim urološkim
stanjima. Priprema pacijenta, komorbiditeti.
2
utorak
Vježbe: Upoznavanje sa radom, učešće u pregledima, digito-rektalni
tuše, kateterizacija mjehura, suprapubična cistostomija, prepoznavnje
akutnih stanja u urologiji: hematurija, retencija urina, anurija, povrede
urogenitalnog aparata, indikacije za adekvatne radiološke pretrage i
interpretacija nalaza.
srijeda
Predavanje: Akutne urinarne infekcije: cistitis, prostatitis, pijelonefritis
(uzročnici, klasifikacije, način dijagnostike, komplikacije). Seksualno
prenosive infekcije (uretritis, epididimitis), konzervativni i hirurški
tretman hitnih urogenitalnih infekcija.
Vježbe: Interpretacija biohemijskog i mikrobiološkog nalaza urina i
krvi, indikacije za ultrazvučni pregled, tehnika perkutane cistostomije,
punkcije, drenaže i sklerozacije bubrežnih cisti, aplikacija perkutanih
nefrostoma, priprema i izvođenje biopsije prostate pod kontrolom
transrektalnog ultrazvuka.
Broj
sati
4
2
4
101
četvrtak
Predavanje: Opstrukcija gornjeg urinarnog trakta (klinička slika, dijagnostička evaluacija, radiografska evaluacija, privremeni i definitivni
tretman. Opstrukcija donjeg urinarnog trakta (klinička slika, dijagnostička evaluacija, radiografska evaluacija, privremeni i definitivni
tretman.
Vježbe: Upoznavanje sa osnovnim tehničkim principima i indikacijama ekstrakorporalne litotripsije, način pripreme pacijenta, ESWL pod
ultrazvučnom ili fluoroskopskom kontrolom, praćenje pacijenata.
Endoskopska sala: upoznavanje sa radom i osnovnim principima
ponašanja u sali, priprema pacijenta, indikacije i posmatranje tehnika
cistoskopije, uretroskopije, ureterorenoskopije, plasiranja ureteralnih
katetera i stent-ova, brza analiza rendgen snimaka nakon endoskopskih manipulacija.
petak
2
4
Vježbe: Dijafanoskopija, pregled testisa i spolovila, indikacija za color
dopler ultrazvuk testisa, minimalno invazivni tretman razrešenja prijapizma
2
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT
2
Predavanje: PARCIJALNI ISPIT
2
Sedmica 16.
Završni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima
Sedmica
17 -20.
Dopunska nastava i Popravni ispitni rok
Zadnja
sedmica
augusta i
prve dvije
sedmice
septembra
Augustovsko-septembarski ispitni rok
102
Code: BAM 0909
Naslov predmeta: HITNA STANJA U OTORINOLARINGOLOGIJI
I MAKSILOFACIJALNOJ HIRURGIJI
Nivo: dodiplomski
Godina: V
Semestar: IX
ECTS kredita: 2
Status: izborni
Ukupno sati:
30
Odgovorni nastavnik: Prof. dr Adnan Kapidžić
Uslovi za pohađanje nastave: Položeni obavezni predmeti IV godine studija
1. Ciljevi predmeta
Ciljevi predmeta su upoznavanja studenata sa osnovama urgentne
otorinolaringološke i maksilofacijalne problematike, osnovnim simptomima urgentnih ORL oboljenja, te načinom prepoznavanja i dijagnosticiranja hitnih stanja i bolesti iz ove medicinske discipline.
2. Svrha predmeta
Svrha predmeta je da student ovlada znanjima i vještinama u dijagnostici i tretmanu najčešćih hitnih oboljenja i stanja ORL trakta, kao i
pravilnim trijažiranjem pacijenata.
3. Ishodi učenja
Kroz predmet HITNA STANJA U OTORINOLARINGOLOGIJI I MAKSILOFACIJALNOJ HIRURGIJI student će usvojiti slijedeća znanja:
Modul 1. Krvarenja u ORL području
Cilj modula je upoznati studenta sa osnovnim simptomima i najčešćim lokalizacijama krvarenja u ORL području, te razlikama u hitnosti
obzirom na lokalizaciju krvarenja, moguće etiološke faktore, kliničku
sliku, dijagnostičke i terapijske metode.
Modul 2. Dispnea u otorinolaringologiji
Cilj modula je upoznati studenta sa ozbiljnošću dispneje u otorinolaringologiji kao hitnog stanja neovisno o etiologiji i etiološkim faktorima, te sa diferencijalnom dijagnozom i terapijom dispneje.
Modul 3. Strana tijela ORL područja
Cilj modula je upoznavanje studenta sa mehanizmima nastanka i
kliničkom slikom stranih tijela ždrijela i jednjaka, grkljana, traheje i
bronha, nosa i uha, te multidisciplinarnim pristupom u dijagnozi i terapijskom rješavanju ovih stanja.
Modul 4. Komplikacije infektivnih bolesti ORL područja
Cilj modula je upoznati studenta sa etiologijom, kliničkom slikom,
dijagnostikom i tretmanom komplikacija infektivnih bolesti uha, grla,
nosa, te vratne regije.
Modul 5. Iznenadna nagluhost i paraliza facijalnog živca
Cilj modula je upoznati studenta sa načinom hitnog prepoznavanja,
dijagnostikom i terapijskim djelovanjem kod iznenadne nagluhosti
kako bi se spriječilo trajno oštećenje sluha, kao i sa kliničkom slikom,
dijagnozom, diferencijalnom dijagnozom i tretmanom paralize facijalnog živca.
103
3. Ishodi učenja
Kroz predmet HITNA STANJA U OTORINOLARINGOLOGIJI I MAKSILOFACIJALNOJ HIRURGIJI student će usvojiti slijedeće vještine:
Vještine koje treba student znati praktično izvesti (zna kako i čini):
1. Anamneza ORL pacijenta
2. Palpacija glave i vratne regije
3. Ispitivanje izlazišta kapitalnih nerava
4. Pregled i orjentacija u nazalnom i oralnom kavumu
5. Otoskopija, principi i osnovni pregled
6. Prednja tamponada nosa
7. Vađenje stranog tijela iz nosa i uha
8. Heimlichov hvat
9. Ispravna interpretacija rtg snimka paranazalnih sinusa
Vještine koje student treba poznavati (zna kako i kada):
1. Principi stražnje tamponade nosa
2. Konikotomija i traheotomije
3. Vađenje stranog tijela iz gornjih disajnih puteva
4. Poznavanje osnovnih dijagnostičkih i terapijskih algoritama u
hitnim ORL stanjima
Kroz nastavu predmeta HITNA STANJA U
OTORINOLARINGOLOGIJI I MAKSILOFACIJALNOJ HIRURGIJI student
će usvojiti slijedeće stavove:
Rana, ispravna dijagnoza kod većine hitnih ORL stanja može uticati na
povoljan ishod.
Brza dijagnostika i tretman hitnih ORL stanja je neophodna za spašavanje života i preveniranje morbiditeta ovih pacijenata.
4. Metode učenja
Nastava iz izbornog predmeta Urgentna urologija će se izvoditi u vidu:
- 10 sati predavanja
- 20 sati praktičnih vježbi
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenata će se vršiti kontinuirano i kao završni ispit.
Kontinuirana provjera znanja obuhvata praktični ispit i parcijalni ispit.
Praktični ispit
Praktični ispit podrazumjeva procjenu usvojenih vještina kroz module
1-5. Evaluacija usvojenih vještina će se vršiti kroz ispunjenje zadataka
prethodno definisanih u listi provjere (check list). Svaki zadatak nosi
određeni broj bodova. Ukupan broj bodova koje student može usvojiti
u okviru ovog dijela kontinuirane provjere znanja iznosi 20. Student
mora osvojiti najmanje 11 bodova da bi se praktični ispit smatrao
položenim. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Parcijalni ispit
Na parcijalnom ispitu ispitat će se usvojenih znanja kroz module 1-5.
Parcijalni ispit je test koji sadrži 40 MCQ pitanja. Svaki tačan MCQ
odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje student može
osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit će se smatrati položenim ukoliko student stekne minimalno 44 boda.
104
5. Metode procjene
znanja
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.
Završni ispit
Ukoliko student nije položio parcijalni ispit ili je nezadovoljan
dobivenom ocjenom na parcijalnom ispitu, pristupa polaganju
završnog ispita.
Uslov za polaganje pismenog dijela završnog ispita je prethodno
položen praktični dio ispita.
Na završnom ispitu ispitat će se usvojena znanja kroz module 1-5. Pismeni dio završnog ispita je test koji sadrži 40 MCQ pitanja. Svaki tačan
MCQ odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje student
može osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit će se smatrati položenim
ukoliko student stekne minimalno 44 boda. Osvojeni broj bodova
dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.
Formiranje konačne ocjene
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
10 (A) – (izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama), 95-100 bodova
9 (B) – (iznad prosjeka, sa ponekom greškom),
85-94 boda
8 (C) – (prosječan, sa primjetnim greškama),
75-84 boda
7 (D) – (općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima),
65-74 boda
6 (E) – (zadovoljava minimalne kriterije),
55-64 boda
5(F) – (ne zadovoljava minimalne kriterije
i potrebno je neznatno više rada)
50 - 54 boda
5(FX) – (ne zadovoljava minimalne kriterije
i potrebno je znatno više rada)
ispod 50 bodova
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije položio dijelove ispita u toku semestra i na završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom ispitu. Pri tome
se usvojene vještine evaluiraju kroz listu provjere, kojom student može
osvojiti ukupno 20 bodova. Da bi se praktični ispit smatrao položenim,
student mora osvojiti najmanje 11 bodova. Osvojeni broj bodova se
dodaje ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Uslov za polaganje završenog pismenog dijela popravnog ispita je
predhodno položen praktični dio ispita.
Pismeni dio popravnog ispita je test za nepoloženo gradivo, koji ima
40 MCQ pitanja. Svaki tačan odgovor na MCQ pitanje nosi 2 boda.
Maksimalan broj bodova koje student može steći na ovom ispitu je 80.
Minimalan broj bodova, da bi se ispit smatrao položenim, iznosi 44.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.
105
6. Literatura:
Obavezna:
1. Kapidžić i saradnici. Otorinolaringologija. Arka Press, Sarajevo, 2009.
2. Kapidžić A, Mandilović, Sarajlić. Odabrana urgentna stanja u otorinolaringologiji. Sarajevo, 2009.
Dopunska:
1. Padovan, Kosoković, Pansini, Poljak. Otorinolaringologija za studente medicine i stomatologije. Školska knjiga, Zagreb,1991.
Proširena:
1. Staffel JG et al. Primary Care – OtolaryngologyAMerica Academy
of Otolaryngology- Head and Neck Surgery, Inc, One Prince Street,
Alexandria, 2008.
2. Warner G, Burgess A, Patel S, Martinez-Devesa P, Corbridge
R.Otolaryngology and Head and Neck Surgery, Oxford University
Press, 2008.
7. Napomena
Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanje i vježbe održavaju se prema izvedbenom program nastave
u odgovarajućim nastavnim bazama Katedre za otorinolaringologiju i
maksilofacijalnu hirurgiju.
Broj studenata po asistentu 5 -6. Raspored studenata po grupama bit
će izvješen na oglasnoj table amfiteatra Medicinskog fakulteta u krugu
KCUS-u i na web stranici Fakulteta: www.mf.unsa.ba
Bez uredne sanitarne knjižice nije moguće pohađati vježbe.
Student može imati maksimalno 20% izostanaka sa nastave uz ljekarsko opravdanje.
Konsultacije sa studentima su svaki dan od 12 – 14 sati uz prethodni
dogovor sa nastavnikom ili e-mail: [email protected]
106
PLAN PREDMETA:
HITNA STANJA U OTORINOLARINGOLOGIJI
I MAKSILOFACIJALNOJ HIRURGIJI
Sedmica 15.
Oblik nastave i gradiva
ponedjeljak
Predavanje: Krvarenja u ORL području
2
Vježbe: Upoznavanje sa pregledom i anamnezom bolesnika sa znacima ORL krvarenja, razlikama u hitnosti s obzirom na te lokalizacije, te
dijagnostičkim i terapijskim metodama. Prednja i stražnja tampoda.
4
Predavanje: Dispnea. Laringomalacija, subglotični laringitis, subglotične stenoze, paralize rekurensa, laringotraheobronhitis.
2
Vježbe: Upoznavanje sa pregledom i anamnezom bolesnika sa znacima dispnee kao hitnog stanja neovisno o etiologiji. Praktično upoznavanje sa urgentnom bronhoskopijom, intubacijskim tehnikama, te
zbrinjavanjem dispnoičnih bolesnika u jedinicama intenzivne njege.
Konikotomija, te tehnike traheotomije (lokalne i kod intubiranog pacijenta). Zbrinjavanje traheotomiranog bolesnika – promjena kanile, te
njega traheostome.
4
Predavanje: Strana tijela ORL područja (ždrijela i jednjaka, grkljana,
traheje i bronha, nosa i uha).
Komplikacije infektivnih bolesti ORL područja. Infektivne bolesti uha,
grla, nosa, te vratne regije, etiologija, klinička slika nekih najčešćih
komplikacija tih bolesti (mastoiditisa, labirintitisa, sinusogene komplikacije kao celulitis orbite, komplikacije tonzilitisa poput peritonzilarnog apscesa ili parafaringealnog apscesa, epiglotitisa i subglotičnog
laringitisa), dijagnostičke mogućnosti i terapijski algoritam.
2
Vježbe: Upoznavanje sa mehanizmima nastanka i kliničkom slikom
stranih tijela ždrijela i jednjaka, grkljana, traheje i bronha, nosa i uha.
Dijagnostičke pretrage kod stranih tijela ORL područja (multidisciplinarni pristup u rješavanju tih stanja: liječnik obiteljske medicine, pedijatar, otorinolaringolog, radiolog, anesteziolog). Metode ekstrakcije
stranih tijela.
Upoznavanje sa kliničkom slikom, dijagnostikom i terapijskim algoritmom komplikacija infektivnih bolesti ORL područja: konzervativno
liječenje antibioticima, kirurško liječenje svakog entiteta zasebno
(otokirurški pristup kod mastoiditisa, uloga endoskopske sinusne
kirurgije kod sinusogene komplikacije ili kirurški pristupi gnojnim
upalama vratnim fascijskim prostorima).
4
utorak
srijeda
Broj
sati
107
četvrtak
Predavanje: Iznenadna nagluhost i paraliza facijalnog živca
Vježbe: Upoznavanje sa kliničkom slikom paralize facijalnog živca,
diferencijalna dijagnostika centralnih i perifernih paraliza. Dijagnostički i terapijski algoritmi posebno za inflamatornu ili otogenu paralizu
facijalnog živca, Bellovu paralizu i traumatsku. Principi rekonstruktivne hirurgije nakon paralize facijalnog živca. Upoznavanje s rehabilitacijskim mjerama s aspekta fizikalne medicine.
petak
2
4
Vježbe: Upoznavanje sa kliničkom slikom iznenadne nagluhosti,
mogućnostima dijagnostičke audiološke obrade i terapijski pristupi u
bolničkim i vanbolničkim uslovima.
2
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT
2
Predavanje: PARCIJALNI ISPIT
2
Sedmica 16.
Završni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima
Sedmica
17 -20.
Dopunska nastava i Popravni ispitni rok
Zadnja
sedmica
augusta i
prve dvije
sedmice
septembra
Augustovsko-septembarski ispitni rok
109
DESETI SEMESTAR
PROGRAM NASTAVE U DESETOM SEMESTRU STUDIJA
MEDICINE PO REFORMISANOM CURRICULUM-U
(Ljetni semestar 5. godine)
V
godina
Broj
sedmica
Broj
časova
Teoretska
nastava
Praktična
nastava
ECTS
Pedijatrija
7
210
70
140
14
Ginekologija i
akušerstvo
7
210
70
140
14
Izborni
predmet
1
30
10
20
2
UKUPNO
15
450
150
300
30
Predmet
Nastavni plan i program predmeta Pedijatrija se realizira kroz 70 sati teoretske nastave koja se
sluša u kontinuitetu u X semestru nastave i 140 sati praktične nastave, koja se realizira po blok
sistemu.
Blok 1: čini nastavu iz oblasti: Pulmoalergoimunologija, Kardiologija i Reumatologija
(ukupno dvije sedmice ili 10 radnih dana ).
Blok 2: čini nastava iz oblasti: Gastroenterohepatologija, Nefrologija i Neonatologija
(ukupno 2,5 sedmice- odnosno 13 radnih dana).
Blok 3: predstavlja nastava iz oblasti: Neurologija, Endokrinologija i Hematoonkologija
(ukupno 2,5 sedmice-odnosno 12 radnih dana).
Nastavni plan i program predmeta Ginekologija i akušerstvo se realizira kroz 70 sati teoretske
nastave koja se sluša u kontinuitetu u X semestru nastave i 140 sati praktične nastave, koja se realizira po blok sistemu.
Blok 1: čini nastavu iz oblasti: Ginekologija sa ginekološkom onkologijom
(ukupno dvije sedmice ili 10 radnih dana ).
Blok 2: čini nastava iz oblasti: Ginekologija – reproduktivna medicina
(ukupno 2 sedmice, odnosno 10 radnih dana).
Blok 3. predstavlja nastava iz oblasti: Ginekologija – perinatologija
(ukupno 3 sedmice, odnosno 15 radnih dana).
110
Izborni predmeti desetog semestra:
– Hitna stanja u pedijatriji
– Patologija trudnoće i fetusa
111
SKUPNI PLAN REALIZACIJE NASTAVE U LJETNOM
SEMESTRU V GODINE STUDIJA MEDICINE
PO REFORMIRANOM CURRICULUMU
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Broj sati
Sedmica 1.
(ponedeljak
– četvrtak)
Predavanja: PEDIJATRIJA - Pulmologija i Alergoimunologija
4x2 sata
Predavanje: PEDIJATRIJA - Kardiologija
1x2 sata
petak
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
Sedmica 2.
(ponedeljak
– srijeda)
Predavanja: PEDIJATRIJA - Kardiologija
(četvrtak
- petak)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
Vježbe: Praktični ispit I dio (petak nakon predavanja)
2 sata
Sedmica 3.
(ponedeljak
– petak)
Predavanja: PEDIJATRIJA - Gastroentrohepatologija
5x2 sata
Predavanje: PEDIJATRIJA - Reumatologija
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
Vježbe: PARCIJALNI ISPIT PRVI DIO (ponedeljak nakon predavanja)
Sedmica 4.
(ponedeljak – četvrtak )
petak
Sedmica 5.
(ponedeljak
– srijeda)
Četvrtakpetak
5x4 sata
3x2 sata
2x2 sata
4x4 + 2 sata
4x4 + 2 sata
2 sata
Predavanje: PEDIJATRIJA - Nefrologija
Predavanje: PEDIJATRIJA - Neonatologija
4x2 sata
1x2 sata
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
5x4 sata
Predavanje: PEDIJATRIJA - Neonatologija
3x2 sata
Praktični ispit DRUGI dio ( srijeda nakon predavanja )
2 sata
Predavanje: PEDIJATRIJA - Neurologija
Vježbe: PARCIJALNI ISPIT DRUGI DIO (četvrtak nakon predavanja)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
2x2 sata
2 sata
4x4 sata
112
Sedmica 6.
Ponedjeljak-utorak)
(Srijeda-petak)
Sedmica 7.
(ponedjeljak)
(utorak-petak)
Sedmica 8.
Sedmica 9.
Predavanje: PEDIJATRIJA - Neurologija
Predavanje: PEDIJATRIJA - Endokrinologija
3x2 sata
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
5x4 sata
Predavanje: PEDIJATRIJA - Endokrinologija
Predavanje: PEDIJATRIJA - Hematoonkologija
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
Vježbe: Praktični ispit TREĆI dio (petak nakon predavanja)
2 sata
Predavanje: GINEKOLOGIJA – GINEKOLOGIJA SA GINEKOLOŠKOM ONKOLOGIJOM
5x2 sata
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
5x4 sata
Predavanje: GINEKOLOGIJA – GINEKOLOGIJA SA GINEKOLOŠKOM ONKOLOGIJOM
5x2 sata
4x4 + 2 sata
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT PRVI DIO (petak nakon predavanja)
2 sata
Predavanje: GINEKOLOGIJA – REPRODUKTIVNA MEDICINA
5x2 sata
Vježbe: PARCIJALNI ISPIT PRVI DIO (ponedeljak nakon predavanja)
2 sata
Predavanje: GINEKOLOGIJA – REPRODUKTIVNA MEDICINA
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT DRUGI DIO (petak nakon predavanja)
Sedmica 12.
4x2 sata
4x4 sati
2 sata
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
Sedmica 11.
1x2 sata
Vježbe: PARCIJALNI ISPIT TREĆI DIO
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
Sedmica 10.
2x2 sata
Predavanje: GINEKOLOGIJA – PERINATOLOGIJA
4x4 + 2 sata
5x2 sata
4x4 + 2 sata
2 sata
5x2 sata
Vježbe: PARCIJALNI ISPIT DRUGI DIO (ponedeljak nakon
predavanja)
2 sata
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
4x4 + 2 sata
113
Sedmica 13.
Sedmica 14.
Predavanje: GINEKOLOGIJA – PERINATOLOGIJA
5x2 sata
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
5x4 sata
Predavanje: GINEKOLOGIJA – PERINATOLOGIJA
5x2 sata
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
4x4 sata
Vježbe: PARCIJALNI ISPIT TREĆI DIO (petak nakon predavanja)
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT TREĆI DIO (petak nakon predavanja)
2 sata
2 sata
Sedmica 15.
(ponedjeljak-petak)
Predavanje: Izborni predmet
5x2 sata
Vježbe: Vježbe po odjeljenjima prema oglašenom rasporedu.
5x4 sata
Sedmica 16.
(ponedjeljak-petak)
Završni ispiti
Završni ispit i ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim ispitima
Sedmica
17-20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Zadnja
sedmica
augusta i
prve dvije
sedmice
septembra
Augustovsko-septembarski ispitni rok
114
Code: BAM 1001
Naslov oblasti: PEDIJATRIJA
Nivo: dodiplomski
Godina: V
Semestar: X
ECTS kredita: 14
Status: obavezni
Ukupno sati: 210
Odgovorni nastavnik: Prof. dr Senka Mesihović-Dinarević
Uslovi za pohađanje nastave: Položeni ispiti iz predhodne godine studija
1. Ciljevi predmeta
Upoznati studenta sa:
• etiološkim uzrocima nastanka oboljenja kod novorođenčadi, dojenčadi, djece i adolescenata
• patogenetskim procesima koji dovode do razvoja tih bolesti
• osnovnim simptomima i znacima pedijatrijskih oboljenja
• osnovnim dijagnostičkim metodama i pravilnim
tumačenjem rezultata provedenih dijagnostičkih pretraga
koje vode postavljanju tačne i blagovremene dijagnoze
• savremenim principima prevencije i liječenja oboljelog djeteta.
2. Svrha predmeta
Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:
- pravilno uzeti anamnezu i fizikalni pregled bolesnog djetata
- shvatiti uzroke i mehanizme nastanka pojedinih bolesti u pedijatrijskoj populaciji
- prepoznati simptome i kliničke manifestacije ovih bolesti
- izvršiti praktični pregled bolesnog djeteta
- integrisati prepoznate simptome i znakove bolesti
- planirati raspoložive dijagnostičke metode u postavljanju dijagnoze
i diferencijalne dijagnoze iz pojedinih oboljenja u pedijatrijiskoj
praksi
- priznatim pedijatrijskim protokolima usmjeriti dalji tok liječenja
oboljelog djeteta
- postići adekvatnu komunikaciju sa pacijentima / roditeljima i obavljati medicinsku praksu u skladu sa etičkim prinicipima i pravima
djeteta.
3. Moduli sa ishodima učenja
Kroz nastavu iz oblasti PEDIJATRIJA student će steći slijedeća znanja:
Predmet PULMOLOGIJA I ALERGOIMUNOLOGIJA
- 24 sata nastave (8 sati teoretske nastave i 16 sati praktične nastave)
Modul 1. Oboljenja gornjih disajnih puteva
Cilj modula je upoznati studenta sa etiologijom, kliničkom slikom, dijagnostikom i terapijom gornjih disajnih puteva (rinitis,
tonsilofaringitis,sinusitis, laringitis).
Modul 2. Opstruktivne bolesti pluća
Cilj modula je upoznati studenta sa brohijalnom astmom dječijeg
uzrasta (alergiske i nealegijske prirode), hipersenzitivnošću traheobronhalnog stabla, načinom dijagnostike i liječenja, prema GINA
smjernicama.
115
3. Moduli sa ishodima učenja
Modul 3. Pneumonije
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa etiologijom, kliničkom
slikom i načinom liječenja pneumonija, u ovisnosti od dobi djeteta.
Modul 4. Cistična fibroza
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa etiologijom, kliničkom
slikom i terapijom cistične fibroze.
Modul 5. Tuberkuloza u dječijem uzrastu
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa etilogijom, klasifikacijom,
kliničkom slikom i terapijom tuberkuloze.
Modul 6. Alegijske bolesti
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa etiologijom, tipovima,
dijagnozom i terapijom najčešćih alergijskih oboljenja koja se sreću u
pedijatrijskoj praksi.
Modul 7. Imunološke bolesti
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa etiologijom, kliničkom
slikom i terapijom najčešćih imunoloških bolesti u pedijatrijskom
uzrastu.
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
- Vještine uzimanja anamneze oboljelih od plućnih bolesti.
- Fizikalni pregled organa grudnoga koša (inspekcija
palpacija, perkusija, auskultacija).
- Ihalaciona terapija (inhalatori)
- Provođenje terapije kisikom (maskom, nazalnim kateterom)
- Parenteralna terapija (s.c., i.m., i.v., bolusom i infuzijom).
- Interpretacija dječijeg rtg snimka pluća.
Vještine koje student treba poznavati (zna kako i kada):
- Spirometrija (plućni volumen i kapacitet)
- Kožni testovi preosjetljivosti: alergo test, inhalacioni test,
Testovi na nutritivne alergene.
- Znojni test
- PPD
- Indukcija i uzimanje sputuma na BK, bakteriološki,
mikološki i citološki pregled.
- Pleuralna punkcija
- Dječija bronhoskopija
Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
- Dobar liječnik praktičar mora poznavati osnovne metode
fizikalnog pregleda i liječenja pulmoloških i imunoalergološkoh oboljenja kod djece,
- Usvajanje dijagnostičkih kriterija pomaže u validnoj procjeni
toka i ishoda bolesti,
- Ispravna dijagnoza određuje vrstu liječenja pulmološkog i
alergoimunološkog bolesnika.
116
3. Moduli sa ishodima učenja
Predmet KARDIOLOGIJA:
- 24 sata nastave (8 sati teoretske nastave i 16 sati praktične nastave).
Modul 1. Urođene srčane mane
Cilj modula je upoznati studenta sa etiologijom, patogenezom, kliničkom slikom, dijagnostikom i terapijskim mogućnostima pojedinih
srčanih mana.
Modul 2. Dijagnostičke metode u kardiologiji
Cilj ovoga modula je upoznavanje studenta sa dijagnostičkim procedurama u dječijoj kardiologiji.
Modul 3. Kardiovaskularne infekcije
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa etiologijom, kliničkom
slikom i terapijom infekcija kardiovaskularnog sistema.
Modul 4. Aritmije srca
Cilj modula je upoznati studenta sa različitim poremećajima srčanog
ritma u djece i njihovom kliničkom prezentacijom, EKG karakteristikama, načinom liječenja i elektrostimulacijom.
Modul 5. Arterijska hipertenzija
Cilj modula je upoznavanje studenta sa etilogijom, kliničkom slikom,
kliničkim manifestacijama, dijagnostikom i terapijskim procedurama u
liječenju hipertenzije i hipertenzivne krize kod djece.
Modul 6. Srčana insuficijencija
Cilj modula je upoznati studenta sa kliničkom slikom srčane insuficijencije, dijagnostičkim i terapijskim pristupom u liječenju srčane
insuficijencije kod djece.
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
- Ispravno uzeti anamnezu kardiološkom bolesniku,
- Tehnike fizikalnog pregleda (inspekcija, palpacija,
perkusija, auskultacija srčanih tonova i šumova kod djece),
- Utvrđivanje vitalnih parametara kardiološkog bolesnika,
- Planiranje osnovnih dijagnostičkih procedura,
- Interpretacija RTG snimka srca i pluća,
- Interpretacija EKG-a,
- Kardiopulmonalna reanimacija.
Vještine koje treba poznavati (zna kako i kada ):
- Ergometrija
- Ehokardiografija
- Holter monitoring 24 h krvnog pritiska
- Holter 24 h monitoring EKG-a.
- MRI i CT srca
- Privremena i trajna elektrostimulacija srca
- Titl table test
- Srčana kateterizacija: dijagnostička/terapeutska
- Provođenje terapije PGE1.
117
3. Moduli sa ishodima učenja
Nakon odslušane nastave student treba usvojiti slijedeće stavove:
- Poznavanje osnovnih metoda fizikalnog pregleda, ispitivanja i dijagnostike iz domena dječije kardiologije je preduslov za dobru
kliničku praksu iz oblasti dječije kardiologije.
- Racionalno liječenje se zasniva na integrisanju podataka iz anamneze i fizikalnog pregleda sa laboratorijskim i dijagnostičkim procedurama iz domena dječije kardiologije.
Predmet REUMATOLOGIJA
- 12 sati nastave (4 sata teoretske i 8 sati praktične natave)
Modul 1. Artritis udružen sa infekcijom: Akutna reumatska groznica i poststreptokokni artritis
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, kliničkom slikom i terapijom artritisa udruženog sa infekcijom.
Modul 2. Bazični koncept reumatskih bolesti kod djece
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, kliničkom slikom, diferencijalno-dijagnostičkim i terapijskim pristupima
kod reumatskih bolesti djece.
Modul 3. Hronični idiopatski artritis
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, kliničkom slikom i tretmanom hroničnih artritisa.
Modul 4. Sistemske bolesti vezivnog tkiva
Cilj ovoga modula je upoznavanje studenta sa etiopatogenezom,
kliničkom slikom i tretmanom sistemskih bolesti vezivnog tkiva: sistemski lupus eritematodes, dermatomiozitis, sklerodermija, antifosfolipidni sindrom, Raynaud fenomen i vazomotorni sindrom.
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
- Uzeti anamnezu reumatološkom bolesniku
- Tehnike fizikalnog pregleda zglobova (inspekcija, palpacija, perkusija)
- Interpretacija laboratorijskih nalaza krvi i urina
- Interpretacija testova reumatske aktivnosti
- Interpretacija RTG-rama zglobova
Vještine koje treba poznavati (zna kako i kada):
Dijagnostičke metode u reumatologiji:
- Ultrazvuk zglobova
- MRI zglobova
- Biopsija sinovije, kože, kostiju, mišića, nerava.
Nakon odslušane nastave student će usvojiti slijedeće stavove:
- Usvajanje dijagnostičkih kriterija pomaže u postavljanju radne dijagnoze reumatske bolesti kod djece,
- Pravilno integrisanje podataka iz anamneze i fizikalnog pregleda sa
dijagnostičkim procedurama su uslov za racionalno liječenje reumatoloških oboljenja.
118
3. Moduli sa ishodima učenja
Predmet GASTROENTEROLOGIJA:
30 sati nastave (10 sati teoretske nastave, 20 sati praktične nastave)
Modul 1. Simptomi i dijagnostičke procedure u gastroenterohepatologiji
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa najučestalijim i najvažnijim
simptomima oboljenja u pedijatrijskoj gastroenterologiji i hepatologiji. Upoznati studenta sa najvažnijim dijagnostičkim procedurama iz
domena ove pedijatrijiske oblasti.
Modul 2. Bolesti jednjaka, želuca i duodenuma
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa najčešćim bolestima
jednjaka, želuca i duodenuma.
Modul 3. Bolesti tankog i debelog crijeva. Upalne bolesti crijeva
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa najčešćim bolestima
tankog i debelog crijeva, a posebno sa upalnim bolestima crijeva.
Modul 4. Bolesti jetre
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa najučestalijim bolestima
jetre i bilijarnog sistema, upoznavanje studenta sa cirozom jetre i njenim komplikacijama.
Modul 5. Poremećaj metabolizma vode i elektrolita
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa specifičnostima metabolizma vode i elektrolita i njihovim najčešćim poremećajima.
Modul 6. Ishrana i poremećaji ishrane
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa osnovnim sastojcima
hrane i energetskim potrebama djeteta, te upoznavanje studenta sa
prirodnom i vještačkom ishranom djece.
Kroz nastavni predmet GASTROENTEROLOGIJA student će ovladati
slijedećim vještinama:
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
- Uzeti ispravno anamnezu kod gastroenerološkog hepatološkog pacijenta.
- Primjeniti metode fizikalnog pregleda (inspekcija, palpacija,
perkusija, auskultacija prednjih trbušnih regija)
- Uzimanje uzorka stolice za analizu i interpretacija nalaza
- Uraditi rektalni pregled
- Postaviti nazogastričnu sondu
- Analiza i interpretacija nalaza u gastroenterologiji
- Interprepacija testova jetrene funkcije
- Interpretacija nativnog snimka abdomena, kontrasnih
radioloških pretraga.
119
3. Moduli sa ishodima učenja
Vještine koje student treba poznavati (zna kako):
1. Dijagnostičke metode u gastroenterohepatologiji:
- Ultrazvuk jetre, žučne kese, žučnih puteva, pankreasa,
slezene, krvnih sudova abdomena
- Interventna endoskopskija (gastroskopija, kolonoskopija)
- Biopsija jetre
- Rtg gastroduodenuma, irigografija, CT i MRI abdomena
2. Terapijske metode:
- Liječenje akutnog proljeva (fiziološke osnove apsorpcije
elektrolita i vode kao temelj rehidracijskih postupaka)
- Načini ishrana kod akutnog proljeva.
Nakon odslušane nastave student će usvojiti slijedeće stavove:
- Integrisanje podataka iz anamneze i fizikalnog pregleda sa laboratoriskim i radiološkim nalazima će pomoći liječniku u razlikovanju pojedinih gastroenteroloških i hepatoloških bolesti.
- Ispravna dijagnoza određuje vrstu tretmana gastroenterološkog
pacijenta, pri čemu odluke liječnika mogu uticati na dalji tok bolesti i
kvalitet života oboljelog djeteta.
Predmet NEFROLOGIJA: 24 sata nastave (8 sati teoretske nastave i 16
sati praktične nastave).
Modul 1. Simptomi i dijagnostičke procedure u dječijoj nefrologiji
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa osnovnim simptomima i
dijagnostičkim procedurama koje se koriste u pedijatrijskoj nefrologiji.
Modul 2. Infekcije urinarnog sistema
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa epidemiologijom, etiopatogenezom, kliničkom slikom, dijagnostikom i tretmanom urinarnih
infekcija.
Modul 3. Pedijatrijski aspekti dijagnostike i konzervativnog tretmana anomalija urinarnog sistema
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa najčešćim anomalijama
mokraćnog sistema kod djece, dijagnostičkim pristupom, posebno
slikovnim pretragama urotrakta i izborom adekvatnog terapijskog
modaliteta – konzervativnog ili hirurškog.
Modul 4. Neurogena disfunkcija mokraćnog mjehura
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa uzrocima, podjelama,
kliničkom slikom, dijagnostikom i mogućom terapijom neurogene
disfunkcije donjeg mokraćnog sistema.
Modul 5. Glomerulonefritisi
Cilj ovoga modula je upoznavanje studenta sa etiologijom i imunopatološkom klasifikacijom glomerulopatija, njihovom simptomatologijom, dijagnostikom i principima tretmana. Posebno težište je stavljeno
na akutni poststreptokokni glomerulonefriitis.
120
3. Moduli sa ishodima učenja
Modul 6. Nefrotski sindrom mininalnih oštećenja
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiopatogenezom, kliničkom slikom, dijagnostikom i terapijom nefrotskog sindroma.
Modul 7. Tubulopatije
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiopatogenezom, podjelama, kliničkom slikom, dijagnostikom i terapijom tubulopatija.
Modul 8. Urolitijaza
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiopatogenezom,
kliničkom slikom, evaluacijom i tretmanom djece sa kamencima urinarnog sistema.
Modul 9. Akutna bubrežna insuficijencija
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiopatogenezom,
kliničkom slikom, dijagnostičkim metodama i principima tretmana
akutnog bubrežnog zatajenja.
Modul 10. Hronična bubrežna insuficijencija
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiopatogenezom,
podjelom, kliničkim karakteristikama i metodama tretmana (konzervativni terapijski tretman, dijalizne tehnike i transplantacija bubrega)
hroničnog bubrežnog zatajenja.
Kroz nastavu predmeta NEFROLOGIJA student će ovladati slijedećom
vještinama:
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
1. Uzeti ispravno anamnezu bubrežnog bolesnika
2. Primjeniti metode pregleda bubrežnog bolesnika (inspekcija, palpacija, perkusija lumbalne regije)
3. Izrada i sprovođenje dijagnostičkog plana
4. Analiza i interpretacija nalaza urina
5. Interpretacija testova bubrežne funkcije
6. Interpretacija i korekcija elektrolitskog i acidobaznog
poremećaja, te poremećaja homeostaze vode
7. Interpetacija nativnog snimka urotrakta, intravenozne
urografije i mikcione cistoureterografije
Vještine koje student treba poznavati (zna kako):
1. Dijagnostičke metode u nefrologiji
- specifične laboratorijske, biohemijske i druge pretrage u ispitivanju oboljenja urinarnog sistema
- ultrazvuk bubrega i mokraćne bešike
- doppler krvnih sudova bubrega
- scintigrafija bubrega (dinamska, diuretska i statička scintigrafija)
- MCUG, radioizotopska cistografija, ultrazvučna cistografija
- selektivna renalna angiografija
- CT i MRI bubrega
121
3. Moduli sa ishodima učenja
- urodinamsko ispitivanje donjeg urinarnog sistema
- renalna biopsija.
2. Terapijske metode:
- Peritonealna dijaliza
- Hemodijaliza
Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
- Inegrisanje podataka iz anamneze i fizikalnog pregleda sa
laboratorijskim i radiološkim nalazima će pomoći liječniku u
razlikovanju pojedinih bubrežnih bolesti.
- Ispravna dijagnoza određuje vrstu tretmana bubrežnog
bolesnika, pri čemu odluke liječnika mogu uticati na dalji tok
bolesti i kvalitet života oboljelog pacijenta.
Predmet NEONATOLOGIJA
- 24 sata nastave (8 sati teoretske nastave i 16 sati praktične nastave).
Modul 1. Prenatalni i perinatalni period
Cilj modula je upoznavanje studenta sa mogućim razlozima ugroženosti fetusa, mogućnostima antenatalne dijagnostike, te normalne
tranzicije na ekstrauterine uslove. Upoznavanje studenata sa principima neonatalne reanimacije.
Modul 2. Zdravo novorođenče
Cilj ovoga modula je upoznavanje studenta sa fiziološkim osobitostima novorođenčeta, te klasifikacijom prema porođajnoj težini i gestacijskoj dobi.
Modul 3. Bolesno novorođenče
Cilj modula je upoznavanje sa porođajnim traumama novorođenčeta,
njihovom učestalošću i prezentacijom, te stanjima koja dovode do
respiratornog distresa kod novorođenčadi (hiposurfaktoza, aspiracija
mekonija i dr.), kliničkom slikom i tretmanom.
Modul 4. Bolesno novorođenče
Cilj modula je upoznavanje studenta sa najčešćim oboljenjima u novorođenačkoj dobi, sa posebnim osvrtom na novorođenačku žuticu i
neonatalne infekcije.
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
1. Sukcija
2. Apgar scor
3. Ventilacija balonom i maskom
4. Kompresija grudnoga koša (kardijalna reanimacija)
(na modelu)
5. Procjena gestacijske dobi novorođenčeta
6. Upotreba grijača
7. Upotreba puls oksimetra
8. Interpretacija EKG i RTG grudnoga koša
9. Ishrana putem nazogastrične sonde
10.Transport novorođenčadi
122
3. Moduli sa ishodima učenja
Vještine koje student treba poznavati (kako i kada):
- Kompresija grudnoga koša (kardijalna reanimacija)
- Primjena kiseonika kod bolesne novorođenčadi (mjerenje
koncentracije, mješanje kiseonika i komprimiranoga zraka)
- Uzimanje uzoraka periferne krvi (arterijska, kapilarna) za
gasne analize
- Intubacija novorođenčadi (praktično izvođenje, fiksacija tubusa
i provjera položaja tubusa)
- Uvođenje umbilikalnog venskog katetera
- Eksangvinotransfuzija
- Primjena ventilacije novorođenčadi kontinuriranim pozitivnim
pritiskom (CPAP)
- Insercija torakalnog drena
- Terapija surfaktantom
- Provođenje mehaničke ventilacije kod novorođenčadi (IPPV,
IMV,HF).
Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
1. Neonatalni period ima svoje specifičnosti zbog tranzicije na ekstrauterine uslove života.
2. Novorođenčad predstavljaju veoma vulnerabilnu skupinu djece,
te je potrebno poznavati njihove fiziološke osobitosti koje omogućavaju normalnu adaptaciju, kao i prenatalne i perinatalne riziko
faktore, koji dovode do oboljevanja.
3. Veoma je važno promptno prepoznavanje, odgovarajući transport,
te hitno zbrinjavanje ugrožene novorođenčadi u nadležnoj ustanovi.
Predmet NEUROLOGIJA
- 24 sata nastave (8 sati teoretske nastave i 16 sati praktične nastave).
Modul 1. Simptomi i dijagnostičke procedure u dječijoj neurologiji
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa osnovnim simptomima i
dijagnostičkim procedurama koji se koriste u ovoj oblasti, te normalnim psihomotornim razvojem.
Modul 2. Malformacije CNS-a, hromozomske abnormalosti, neurokutani sindromi i malformacije lobanje
Cilj modula je upoznavanje sa malformacijama CNS-a, neurokutanim
sindromima, neurološkim i bihejvioralnim aspektima genetskih anomalija i dismorfijskih sindroma, te koštanim malformacijama lobanje.
Modul 3. Neurološke konsekvence prenatalnih, perinatalnih i
ranih postnatalnih uticaja na razvoj mozga
Cilj ovoga modula je upoznati studente sa posljedicama intrauterinih,
te intrapartalnih i postpartalnih poremećaja na mozak, te sa hidrocefalusom, netraumatskim pericerebralnim kolekcijama i cerebralnom
paralizom.
123
3. Moduli sa ishodima učenja
Modul 4. Metabolički i heredodegenerativni poremećaji CNSCilj ovoga modula je upoznati studenta sa metaboličkim bolestima, te
heredodegenerativnim bolestima, kliničkom slikom, dijagnostikom i
mogućom terapijom.
Modul 5. Postnatalni vanjski inzulti CNS-a
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa najčešćim infektivnim bolestima CNS-a, parainfektivnim bolestima i inflamatornim imunološkim
oboljenjima, neurološkim manifestacijama sistemskih bolesti, povredama CNS-a i intoksikacijama.
Modul 6. Vaskularni poremećaji CNS-a
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa vaskularnim poremećajima
CNS-a, kliničkom slikom, dijagnostikom i mogućom terapijom.
Modul 7. Paroksizmalni poremećaji CNS-a
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa epilepsijama i drugim sličnim napadima, te paroksizmalnim poremećajima koji nisu epilepsije.
Modul 8. Neuromišićna oboljenja
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, kliničkom slikom, dijagnostikom i liječenjem bolesti motornog neurona,
poremećajima perifernih nerava i mišićnim bolestima.
Modul 9. Razvojni i intelektualni poremećaji dječije dobi
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, kliničkom slikom, dijagnostikom i liječenjem zaostataka u razvoju, pervazivnog razvojnog poremećaja, ADHD i sl.
Vještine koje student treba znati (zna kako i čini):
1. Ispravno uzimanje neuropedijatrijske anamneze
2. Neurološki pregled neonatusa
3. Neurološki pregled dojenčeta
4. Neurološki pregled predškolskog djeteta
5. Neurološki pregled školskog djetete i adolescenta
6. Lumbalana punkcija
7. Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa razvojnim poremećajima
8. Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa paroksizimalnim
neurološkim poremećajima.
Vještine koje student treba poznavati (zna kako i kada):
- Ultrazvuk mozga kod dojenčeta
- EEG registracija u različitim poremećajima i različitim
uzrastima djeteta
- EMG registracija kod različitih uzrasta djeteta
- EP registracija kod različitih uzrasta djeteta
- Neuroslikovne tehnike u ispitivanju mozga
- Specifične laboratorijske, biohemijske i druge pretrage u ispitivanju
CNS-a.
124
3. Moduli sa ishodima učenja
Nakon odslušane nastave student treba usvojiti slijedeće stavove:
1. Integrisanje podataka iz anamneze i fizikalnog pregleda sa labaratorijskim i drugim nalazima, predstavlja pomoć liječniku u cilju dobivanja ispravne dijagnoze neuropedijatrijskog oboljenja.
2. Ispravna dijagnoza određuje vrstu tretmana i način liječenja neuropedijatrijskog bolesnika.
Predmet ENDOKRINOLOGIJA
- 24 sata nastave (8 sati teoretske nastave i 16 sati praktične nastave).
Modul 1. Faktori rasta
Cilj ovog modula je upoznavanje studenata sa faktorima koji utiču na
rast i visinu.
Modul 2. Dinamika rasta po razvojnim dobima
Cilj ovog modula je prezentacija dinamike rasta po pojedinim razvojnim dobima djeteta.
Modul 3. Etiopatogeneza Diabetes mellitusa TIP 1
Cilj modula je upoznavanje studenata sa kompleksnom etiopatogenezom diabetes mellitusa TIP 1.
Modul 4. Dijagnostika komorbiditeta kod gojaznog pedijatrijskog pacijenta
Cilj modula je upoznati studenta sa problemom komorbiditeta
gojaznog pedijatrijskog pacijenta, sa posebnim naglaskom na stanje
patološke tolerancije glukoze i njegovo liječenje.
Modul 5. Etiološki aspekti poremećaja funkcije štitnjače
Cilj modula je upoznati studenta sa kompleksnom etiologijom hipotireoze kod djece, sa naglaskom na kongenitalnu hipotireozu.
Modul 6. Hipoparatireoidizam
Cilj modula je upoznati studenta sa kompleksnom etiologijom i kliničkom prezentacijom hipoparatireoidizma kod djece.
Modul 7. Dijagnostičko-terapijski aspekt hipopituitarizma
Cilj ovog modula je upoznavanje studenata sa kompleksnom dijagnostikom i supstitucionom terapijom pacijenata sa tumorima hipotalamo-hipofizarne regije.
Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće vještine:
Vješine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
- Anamneza endokrinološkog pacijenta
- Fizikalni pregled pacijenta
- Mjerenje TT i TV i ostalih patrametara antopometrije
- Interptacija antropometrijskih parametara na osnovu
percentilskih krivulja
- Procjena stadija puberteta po Tanneru kod dječaka i
djevojčica (orhidometar po Praederu)
125
3. Moduli sa ishodima učenja
- Analiza Rtg snimka doručja, analiza jonograma i ABS-a u sklopu
dijagnostike endokrinoloških oboljenja
- Prepoznati stanje hipo- i hiperglikemije
- Određivanje glikemije glukometrom
- Aplikacija inzulina
- Određivanje indeksa tjelesne težiine (body mass index –
BMI) kod bolesnika
Vještine koje student treba poznavati (zna kako):
- Dijagnostičke metode u endokrinologiji (stimulativni i
supresivni testovi)
- Interpretacija laboratorijskih testova u procjeni funkcije
endokrinog sistema
- Način izvođenja i interpretacija testa hormona rasta
- Interpretacija statusa hormona: hipofize, štitne žlijezde,
spolnih žlijezda i nadbubrega
- Način izvođenja i interpretacija testa opterećenja glukozom
(OGTT testa) sa inzulinemijom
- Praktično izvođenje terapije za pacijente sa dijabetes
mellitusom TIP I (dijabetološka škola)
Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
1. Za samostalan rad liječnik mora poznavati metode fizikalnog pregleda, metode dijagnosticiranja i liječenja endokrinoloških oboljenja.
2. Na ishod liječenja veliki značaj ima saradnja pacijenta i uključivanje
njegovih roditelja u nadzor i liječenje.
Predmet HEMATOONKOLOGIJA
- 24 sata nastave (8 sati teoretske nastave i 16 sati praktične nastave)
Modul 1. Bolesti eritropoeze
Cilj ovoga modula je upoznati studente sa etiologijom, klasifikacijom,
kliničkom slikom, dijagnozom i terapijom anemija.
Modul 2. Bolesti trombocita i bolesti koagulacije
Cilj ovoga modula je upoznati studente sa etiopatogenezom, klasifikacijom, kliničkom slikom, dijagnozom i terapijom bolesti trombocita
i koagulacije.
Modul 3. Hemofilija
Cilj ovoga modula je upoznati studente sa etiopatogenezom, kliničkom slikom, dijagnostikom i liječenjem hemofilija, te upoznati studenta sa profilaksom i terapijom pacijenata koji imaju razvijene inhibitore
na faktor VIII.
Modul 4. Leukemije dječije dobi
Cilj ovoga modula je upoznati studente sa etiopatogenezom, kliničkom slikom, klasifikacijom, dijagnostikom i tretmanom leukemija kod
djece savremenim protokolima liječenja.
126
3. Moduli sa ishodima učenja
Modul 5. Solidni tumori dječije dobi
Cilj ovoga modula je upoznati studente sa etiopatogenezom, kliničkom slikom, dijagnostikom i terapijom najčešćih solidnih tumora dječije dobi (tumori CNS-a, neuroblastom, nefroblastom, hepatoblastom,
rabdomiosarkom).
Modul 6. Rane i kasne posljedice hemoterapije
Cilj ovoga modula je upoznati studente sa ranim posljedicama citoterapije i mogućnostima prevencije neželjenih efekata (mučnina,
proljev, povraćanje, opadanje kose) i kasnim posljedicama citoterapije
(poremećajima u rastu i razvoju, poremećajima u endokrinom, kardiovaskularnom sistemu, oštećenje jetre, sekundarni tumori).
Vještine koje student treba znati (zna kako i čini):
- Uzeti ispravno anamnezu hematoonkološkog pacijenta
- Fizikalni pregled hematoonkološkog pacijenta sa posebnim
osvrtom na pregled limfnih čvorova po regijama, uočavanje
znakova hemoragijske dijateze, palpacija jetre i slezine
- Izraditi i sprovesti dijagnostički plan za hematoonkološkog
bolesnika
- Interpretirati nalaze krvne slike, diferencijalne krvne slike,
Fe, TIBC-a, UIBC-a, Feritina
- Interpretirati testove koagulacije
- Iinterpretirati nalaz proteinograma
- RTG, EHO, CT, MRI pretrage
Vještine koje student treba poznavati (zna kako):
1. Dijagnostičke metode:
- Ultrazvuk vrata, pazuha, prepona, abdomena i male
zdjelice.
- Aspiraciona punkcija koštane srži
- Biopsija kosti
- Citološka punkcija limfnog čvora
- Citološka punkcija slezine
- Citomorfologija periferne krvi i koštane srži
- Lumbalna punkcija (dijagnostička i terapijska)
- Interpretacija mijelograma i citohemije
- Imunofenotipizacija i imunohistohemija
- Citogenetika
- Način odeđivanja ABO i Rh (D) krvnih grupa
- HLA tipizacija
2. Terapijske metode:
- Priprema i sprovođenje terapijskih protokola
(hemoterapija) za liječenje oboljelog pacijenta
- Potporna terapija tokom liječenja onkološkog
pacijenta (centralni venski kateter; njega pacijenta, terapija
bola, sprovođenje protokola febrilnih neutropenija)
127
3. Moduli sa ishodima učenja
- Intratekalna terapija
- Transfuzija krvi
- Transplantacija (autologna i alogenična)
Nakon odslušane nastave student će usvojiti slijedeće stavove:
- Integrisanje podataka iz anamneze i fizikalnog pregleda sa
labaratorijskim i radiološkim pretragama pomaže liječniku
u razlikovanju pojedinih hematoonkoloških bolesti.
- Ispravna dijagnoza određuje vrstu i plan tretmana
hematoonkološkog pacijenta.
4. Metode učenja
Nastava predmeta „Pedijatrija ” će se izvoditi u ukupnom
fondu od 210 sati.
Predavanja: 70 sati
Vježbe: 140 sati
Metode izvođenja nastave su:
- interaktivna, teoretska i praktična nastava
- rad u malim grupama
- za praktičnu nastavu koristiće se metode: “4 koraka po
Peytonu” , PBL (problem based learning), OSCE
- konsultacije.
U okviru predviđenog broja sati, održat će se i oblici kontinuirane
provjere znanja (praktični ispit I,II i III dio, te parcijalni ispit I, II i III dio).
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenta vršit će se kontinuirano u toku semestra i
kroz završni ispit.
Kontinuirana provjera znanja
Kontinuirana provjera znanja obuhvata parcijalni ispit prvi dio, drugi
dio i treći dio, te praktični ispit: prvi dio, drugi dio i treći dio.
Praktični ispit prvi dio
Praktični ispit prvi dio će se polagati nakon održanog prvog bloka
praktične nastave iz predmeta «Pedijatrija», definisanog u okviru sistema kruženja studenata (Pulmoalergoimunologija, Kardiologija i Reumatologija). Evaluacija usvojenih vještina će se vršiti kroz ispunjenje
zadataka prethodno definisanih u listi provjere (check lista). Iz svake
oblasti student će dobiti po jednu check listu sa definiranim zadacima
(po 8 zadataka iz Pulmoalergoimunologije i Kardiologije, te 4 zadatka
iz Reumatologije). Svaki zadatak u check listi se ocjenjuje pozitivno ili
negativno (+/-).
128
5. Metode procjene
znanja
Praktični ispit drugi dio
Praktični ispit drugi dio će se polagati nakon održanog drugog bloka
praktične nastave iz predmeta Pedijatrija, definisanog u okviru sistema kruženja studenata (Gastroenterohepatologija, Nefrologija i Neonatologija). Iz svake oblasti student će dobiti po jednu check listu sa
definiranim zadacima (8 zadataka iz Gastroenterohepatologija, te po 6
zadatkta iz Nefrologije i Neonatologije). Svaki zadatak u check listi se
ocjenjuje pozitivno ili negativno (+/-).
Praktični ispit treći dio
Praktični ispit treći dio će se polagati nakon održanog trećeg bloka
praktične nastave iz predmeta Pedijatrija, definisanog u okviru sistema kruženja studenata (Neurologija, Endokrinologija i Hematoonkologija). Iz svake oblasti student će dobiti po jednu check listu sa
definiranim zadacima (8 zadataka iz Neurologije, te po 6 zadatkta iz
Endokrinologije i Hematoonkologije). Svaki zadatak u check listi se
ocjenjuje pozitivno ili negativno (+/-).
Nakon praktičnog ispita trećeg dijela, osvojeni plusevi ili minusi sa
praktičnih ispita se prevode u bodove. Dvije pozitivne ocjene sa check
lista (2+) vrijede jedan bod i pribrajaju se ukupnom broju bodova postignutim na svim praktičnim ispitima. Dvije negativne ocjene (2-) sa
check lista vrijede jedan negativan bod, koji se oduzima od ukupnog
broja osvojenih bodova na svim praktičnim ispitima.
Ukupan broj bodova koje student može usvojiti u okviru ovog dijela
kontinuirane provjere znanja iznosi 30. Student mora osvojiti najmanje 16,5 bodova da bi se kompletan praktični ispit smatrao položenim.
Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju
konačne ocjene.
Parcijalni ispit prvi dio
Parcijalni ispit obuhvata provjeru znaja iz oblasti pulmologije i alergoimunologije, kardiologije i reumatologije. Ispit je pismeni test i sastoji
se od 40 MCQ pitanja (16 pitanja iz kardiologije, 16 pitanja iz pulmologije sa alergoimunologijom i 8 pitanja iz reumatologije).
Svaki tačan odgovor na MCQ pitanje nosi 0,5 bodova. Maksimalan
broj bodova koje student može osvojiti kroz ovaj oblik ispita iznosi 20.
Da bi se ispit smatrao položenim student treba osvojiti najmanje 11
bodova (4,5 boda iz kardiologije, 4,5 boda iz pulmologije sa alergoimunologijom i 2 boda iz reumatologije). Osvojeni broj bodova dodaje
se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene. Ukoliko student
nije položio parcijalni ispit, nepoloženo gradivo polaže na završnom
ispitu.
129
5. Metode procjene
znanja
Parcijalni ispit drugi dio
Parcijalni ispit obuhvata provjeru znaja iz oblasti: gastroenterohepatologija, nefrologija i neonatologija. Parcijalni ispit je pismeni test i
sastoji se od 50 MCQ pitanja (20 pitanja iz gastroenterohepatologije,
15 pitanja iz nefrologije i 15 pitanja iz neonatologije). Svaki tačan
odgovor na MCQ pitanje nosi 0,5 bodova. Maksimalan broj bodova
koje student može osvojiti kroz ovaj oblik ispita iznosi 25. Da bi se
ispit smatrao položenim student treba osvojiti najmanje 14 bodova
(6 bodova iz gastroenterohepatologije, 4 boda iz nefrologije i 4 boda
iz neonatologije). Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima
pri formiranju konačne ocjene. Ukoliko student nije položio parcijalni
ispit drugi dio, nepoloženo gradivo polaže na završnom ispitu.
Parcijalni ispit treći dio
Parcijalni ispit obuhvata provjeru znaja iz oblasti: neurologije, endokrinologije i hematoonkologije. Parcijalni ispit je pismeni test i sastoji
se od 50 MCQ pitanja (20 pitanja iz neurologije, 15 pitanja iz endokrinologije i 15 pitanja iz hematoonkologije). Svaki tačan odgovor na
MCQ pitanje nosi 0,5 bodova. Maksimalan broj bodova koje student
može osvojiti kroz ovaj oblik ispita iznosi 25. Da bi se ispit smatrao
položenim student treba osvojiti najmanje 14 bodova (6 bodova iz
neurologije, 4 boda iz endokrinologije i 4 boda iz hematoonkologije).
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju
konačne ocjene. Ukoliko student nije položio parcijalni ispit treći dio,
nepoloženo gradivo polaže na završnom ispitu.
Završni ispit
Ukoliko student nije položio praktične i parcijalne dijelove ispita
u toku semestra ili je nezadovoljan dobivenom ocjenom, pristupa
polaganju završnog ispita.
Uslov za polaganje pismenog dijela završnog ispita je prethodno
položen praktični dio ispita.
Formiranje konačne ocjene
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
10 (A) – (izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama), 95-100 bodova
9 (B) – (iznad prosjeka, sa ponekom greškom), 85-94 boda
8 (C) – (prosječan, sa primjetnim greškama),
75-84 boda
7 (D) – (općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima),
65-74 boda
6 (E) – (zadovoljava minimalne kriterije),
55-64 boda
5 (F) – (ne zadovoljava minimalne kriterije
i potrebno je neznatno više rada)
50 - 54 boda
5 (FX) – (ne zadovoljava minimalne kriterije
i potrebno je znatno više rada)
ispod 50 bodova
130
5. Metode procjene
znanja
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije položio praktične dijelove ispita u toku semestra i
na završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom ispitu.
Pri tome se usvojene vještine iz svakog nepoloženog bloka praktičnog
ispita evaluiraju kroz posebne liste provjere, kroz koje može osvojiti
ukupno 30 bodova. Da bi se praktični ispit smatrao položenim na
svakoj listi provjere mora osvojiti najmanje 5,5 bodova (ukupno 16,5
bodova).
Uslov za polaganje završenog pismenog dijela popravnog ispita
je predhodno položen praktični dio ispita.
6. Literatura
Obavezna:
1. Mesihović- Dinarević S. i sar. Pedijatrija za studente medicine. Sa
Vart, Sarajevo, 2005.
Proširena:
1. Mardešić D. Pedijatrija. Školska knjiga, Zagreb, 2008.
2. Nelson. Textbook of Pediatrics. W.B. Saunders Company, Philadelphia, 2004.
Dopunska:
1. Mesihović-Dinarević S. Klinička pedijatrija u slici i riječi. Sa Vart,
Sarajevo, 2004.
2. Mesihović-Dinarević S. Dijagnostika u pedijatriji. Bemust, Sarajevo
2008.
3. Mesihović-Dinarević S. Dijagnostika i terapija bolesti srca kod djece.
XXL Desing, Sarajevo, 2011.
4. Heljić S. Neonatologija, Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu,
Sarajevo, 2008.
5. Heljić S. Ultrasonografija mozga novorođenčeta. Jež, Sarajevo, 2002.
6. Hasanbegović E. Anemije usljed nedostatka željeza kod dojenčadi i
male djece. Reprografika, Sarajevo, 2004.
7. Hasanbegović E, Sakić M. Život sa djetetom koje ima rak. Grafotisak,
Sarajevo, 2008.
8. Hasanbegović E. Maligne bolesti dječije dobi. Planjaks, Sarajevo,
2010.
9. Mesihović-Dinarević S, Hasanbegović S.Gojaznost djece i omladine
problem savremenog doba. Arka Press, Sarajevo, 2010.
10. Gavranović M, Zubčević S. Živjeti sa epilepsijom.VMŠ, Sarajevo,
1999.
11. Saračević E. Astma škola. Oko, Sarajevo, 2004.
12. Sakić M. Leukemije kod djece.Svjetlost, Sarajevo 2006.
13. Meholjić A. ABC cerebralne paralize. MHS, Sarajevo, 2007.
131
7. Napomena
Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanja i vježbe održavaju se prema izvedbenom programu nastave u odgovarajućim nastavnim bazama Katedre za pedijatriju. Broj
studenata po asistentu je između 5 i 8 (optimalno 6), a broj pacijenata
po studentu je 10. Raspored studenata po grupama bit će na oglasnoj
ploči Pedijatrijske klinike i na web sztranici Fakulteta: www.mf.unsa.
ba
Opravdanost izostanka sa vježbi dokazuje se valjanim potvrdama.
Samo uz opravdanje student može nadoknaditi vježbe (maksimum do
20% izostanaka).
Termin konsultacija za studente svaki dan od 12-14 sati uz predhodnu
najavu kod sekretarice Katedre za Pedijatriju ili na e-mail: pedijatrija@
bih.net.ba
132
PLAN OBLASTI: PEDIJATRIJA
1. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
ponedeljak
PULMOLOGIJA I ALERGOIMUNOLOGIJA
Predavanje: Anomalije disajnih puteva. Oboljenja gornjih disajnih
puteva. Sinusiti. Sindrom krupa. Bolesti bronha. Bronhitis.
utorak
srijeda
četvrtak
petak
Broj
sati
2
Vježbe: Anamneza i fizikalni pregled kod bolesti gornjeg respiratornog
trakta, interpretacija dijagnostičkih procedura (RTG)
4
Predavanje: Pneumonije. Apsces pluća. Astma i opstrukcije bronha.
2
Vježbe: Anamneza i fizikalni pregled kod bolesti donjeg respiratornog
trakta, interpretacija dijagnostičkih procedura, anamneza i fizikalni
pregled kod bronhoopstruktivnih stanja, interpretacija dijagnostičkih
procedura, testovi protoka, PEF, terapija inhalerima.
4
Predavanje: Cistična fibroza. Tuberkuloza. Milijarna tuberkuloza.
2
Vježbe: Anamneza i fizikalni pregled cistične fibroze. Rtg snimci tuberkuloze kod djece
4
Predavanje: Alergija, tipovi alergijskih reakcija. Urtikarija. Angioedem.
Alergije na lijekove. Imunološke bolesti (DiGeorgeov sindrom, Brutonova bolest, Wiskot-Aldrichov sindrom).
2
Vježbe: Anamneza i fizikalni pregled kod alergijskih bolesti, prepoznavanje tipova alergijskih reakcija, interpretacija alergoloških testiranja i
drugih dijagnostičkih metoda, intervencija kod anafilaksije.
4
KARDIOLOGIJA
Predavanje: Etiologija urođenih srčanih mana. Fetalna cirkulacija.
Dijagnostičke metode u pedijatrijskoj kardiologiji. Acijanotične urođene srčane anomalije. Cijanotične anomalije.
Vježbe: Anamneza i fizikalni pregled djeteta sa urođenim srčanim
manama. Auskultacija srca sa diferencijalnom dijagnozom pojedinih
srčaniha mana. Interpretacija EKG-a i Rtg srca, priprema i izvedba plana
liječenja djeteta sa urođenim srčanim manama.
2
4
133
2. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
ponedeljak
Predavanje: Kardiovaskularne infekcije. Subakutni bakterijski endokarditis. Miokarditis. Perikarditis. Fibroelastoza.
2
Vježbe: Anamneza i fizikalni pregled djeteta sa kardiološkim problemima, vježbanje interpretacije EKG-a, upoznavanje studenta sa ultrazvukom srca, priprema plana, dijagnostike i terapije djeteta sa kardiovaskularnim infekcijama
4
Predavanje: Srčane aritmije. Arterijska hipertenzija dječijeg uzrasta.
2
Vježbe: Anamneza i fizikalni pregled djetata sa poremećajima srčanog
ritma,vježbanje auskultacije srca kod djece sa poremećajima ritma uz
dijagnostiku Holter EKG-a. Ergometrija, upoznavanje studenata sa Tilt
Table Testom, mjerenje arterijskog pritiska kod djece u različitom dobnom uzrastu, Holter TA.
4
Predavanje: Srčana insuficijencija. Kardiomiopatija.
2
Vježbe: Anamneza i fizikalni pregled djeteta sa srčanom insuficijencijom. Inspekcija, palpacija i auskultacija srca, vježbanje interpretacije
EKG-a, slikovne pretrage u dječijoj kardiologiji (RTG, CT, MRI, PET)
4
utorak
srijeda
četvrtak
petak
REUMATOLOGIJA
Predavanje: Artritis udružen sa infekcijom. Akutna reumatska groznica
i poststreptokokni reaktivni artritis.
Broj
sati
2
Vježbe: Anamneza i tehnike fizikalnog pregleda zglobova
( inspekcija, palpacija, perkusija). Upoznavanje studenta sa Rtg-om
zglobova, sa UZ zglobova iz MRI zglpobova.
4
Predavanje: Bazični koncept reumatskih bolesti kod djece.
Hronični idiopatski artritis. Juvenilni idiopatski artritis i SLE.
Sistemski vaskulitisi: HSP i Kawasakijeva bolest.
Artritis udružen sa infekcijom.
2
Vježbe: Anamneza i fizkalni pregled djeteta sa artritisom, interpretacija laboratorijskih nalaza krvi i urina, te testova reumatske aktivnosti.
Interpretacija Rtg-a zglobova, priprema plana i izvedba dijagnostičkih i
terapijskih procedura u dječijoj reumatologiji
2
(R)
Vježbe: Praktični ispit I dio (petak nakon predavanja)
2
134
3. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
ponedeljak
GASTROENTEROHEPATOLOGIJA
Predavanje: Simptomi i dijagnostičke procedure u gastroenterologiji
i hepatologiji. Disfagija. Regugrgitacija. Dispepsija. Mučnina i povraćanje. Ikterus, ascites. Opstipacija i konstipacija. Malapsorpcija, malnutricija. Skriveno krvarenje iz probavne cijevi. Laboratorijska dijagnostika.
Funkcionalni testovi u gastroenterologiji. Endoskopija, UZ, CT, MRI.
utorak
srijeda
četvrtak
Broj
sati
2
Vježbe: Anamneza i fizikalni pregled djeteta sa gastrointestinalnim i
hepatalnim simptomima. Pregled sluznica, turgora kože, rektalni pregled. Palpacija jetre i slezine.
2
Vježbe: PARCIJALNI ISPIT PRVI DIO
2
Predavanje: Gastroezofagealni refluks. Benigna suženja jednjaka.
Akutni i hronični gastoenteritisi. Hronične dijareje. Ulkusna bolest.
Celijakija. Ulcerozni kolitis. Morbus Chron. Žutica. Akutni i hronični
hepatitisi. Ciroza jetre.
2
Vježbe: Pregled djeteta sa proljevom. Procjena stanja dehidtatacije.
Planiranje unosa tečnosti i minerala ovisno o stepenu izgubljene tečnosti. Postavljenje nazogastrične sonde.
Anamneza i status djeteta sa bolestima jetre, diferencijalna dijagnoza
sa bolestima koje imaju sličnu kličku sliku.
4
Predavanje: Specifičnosti metabolizma. Poremećaj metabolizma
vode i elektrolita. Volumen tjelesne tekućine u toku rasta. Elektrolitski
status tjelesnih tekućina. Dnevne potrebe vode i elktrolita. Patološki
gubici vode i elektrolita. Dehidratacija i tipovi dehidratacije. Poremećaji
acidobaznog stanja. Metabolizam kalcija i fosfora. Hipokalcijemične
konvulzije.
2
Vježbe: Anamneza i fizikalni pregled djeteta sa dehidratacijom. Procjena stanja gubitka tečnosti i minerala. Priprema plana i programa
nadoknade tečnosti i minerala. Peroralna, enteralna i parenteralna
ishrana.
4
Predavanje: Ishrana i poremećaj ishrane. Osnovni sastojci hrane.
Potrebe u energiji. Potrebe za vodom. Potrebe u proteinima, mastima
ugljikohidratima. Potrebe u mineralima. Prirodna ishrana.
2
Vježbe: Planiranje potrebnog unosa hranljivih tvari za zdravu i bolesnu
djecu (enteralna i parenteralna ishrana) u odnosu na dob djeteta.
4
135
petak
Predavanje: Prirodna ishrana (dojenje). Hemijski sastav majčinog mlijeka. Kolostrum. Kvalitativne razlike humanog i kravljeg mlijeka.
Fiziologija laktacije. Ablaktacija. Distrofija i atrofija. Proteinska malnutricija. Hipovitaminoze.
Vježbe: Anamneza vezana za način ishrane i tehniku hranjenja, Procjena prirasta na tjelesnoj težini u odnosu na način ishrane, procjena
nutritivnog statusa, plasiranje nazogastrične sonde.
4. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
ponedeljak
NEFROLOGIJA
Predavanje: Uvod u dječiju nefrologiju, specifičnosti pregleda i dijagnostički postupci kod bolesti mokraćnog sistema. Infekcije urinarnog
sistema. Pedijatrijski aspekti dijagnostike i konzervativnog tretmana
anomalija mokraćnog trakta.
utorak
srijeda
2
4
Broj
sati
2
Vježbe: Uzeti ispravno anamnezu bubrežnog bolesnika. Primijeniti
metode pregleda bubrežnog bolesnika (inspekcija, palpacija, perkusija
lumbalne regije, auskultacija renalnih arterija).Analiza i interpretacija
nalaza urina. Interpretacija testova procjene bubrežne funkcije. Analiza
nativnog snimka urinarnog trakta, mikcione cistoureterografije, intravenozne urografije i scintigrafskih pretraga bubrega. Priprema plana i
programa ispitivanja djeteta sa urinarnom infekcijom. Priprema plana i
programa ispitivanja djeteta sa anomalijama urinarng sistema.
4
Predavanje: Neurogena disfunkcija mokraćnog sistema. Glomerulonefritisi. Nefrotski sindrom minimalnih oštećenja.
2
Vježbe: Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa neurogenom
disfunkcijom mokraćnog sistema. Čista intermitentna kateterizacija
mokraćnog mjehura. Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa
glomerulonefritisom. Analiza i interpretacija imunoloških nalaza.
Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa nefrotskim sindrom.
4
Predavanje: Tubulopatije. Urolitijaza.
2
Vježbe: Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa tubulopatijom.
Interpretacija i analiza pormećaja acidobaznog statusa, elektrolita i
poremećaja homeostaze vode. Priprema plana i programa ispitivanja
djeteta sa urolitijazom. Interpretacija i analiza biohemijskih pretraga
krvi i urina, kao i specifičnih testova kod pacijenata sa urolitijazom.
4
136
četvrtak
petak
Predavanje: Akutna bubrežna insuficijencija. Hronična bubrežna insuficijencija.
2
Vježbe: Vježbe po odjeljenjima prema oglašenom rasporedu.
Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa akutnom bubrežnom
insuficijencijom. Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa
hroničnom bubrežnom insuficijencijom. Interpretacija i analiza biohemijskih pretraga krvi koji ukazuju na poremećaj metabolizma vode,
elektrolita i hormonalnog statusa. Upoznavanje studenata sa dijaliznim
tehnikama.
4
NEONATOLOGIJA
Predavanje (Prenatalni i perinatalni period): Perinatalni period.
Prekoncepcijski i perikoncepcijski nadzor. Ugoženost fetusa i antenatalna dijagnoza. Tranzicija na ekstrauterine uslove života
Perinatalna asfiksija. Reanimacija novorođenčeta.
Vježbe: Anamneza trudnoće, identifikacija i povezivanje riziko-faktora
sa ishodom trudnoće (2 sata) i reanimacija novorođenčeta (2 sata)
2
4
5. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
ponedeljak
Predavanje (Zdravo novorođenče):
Klasifikacija novorođenčadi prema PT i gestacijskoj dobi. Procjena
gestacijske dobi. Devijacija fetalnog rasta. Novorođenče - osobitosti i
fiziološke karakteristike. Preventivni postupci kod novorođene djece.
Nedonošče: osobitosti, zbrinjavanje, smrtnost, njega.
2
Vježbe: Prvi pregled novorođenčeta i klasifikacija prema porođajnoj
teđini i gestacijskoj dobi.
4
Predavanje: Bolesno novorođenče 1
Porođajne traume. Intrakranijalna hemoragija. Hipoksično-ishemična
encefalopatija.
Respiratorni distres kod novorođenčadi
RDS (hiposurfaktoza)
Sindrom tranzitorne tahipnoe (TTN)
Sindrom aspiracije mekonija
Perzistentna plućna hipertenzija (PPHN)
Hirurški i drugi uzroci distresa
Bronhopulmonalna displazija (BPD)
2
utorak
Vježbe: Anamneza trudnoće i klinički pregled novorođenčeta te identifikacija porođajnih trauma; Primjena oksigenoterapije i respiratorne
podrške, urgentno zbrinjavanje respiratorno ugroženog novorođenčeta
Broj
sati
4
137
srijeda
četvrtak
petak
Predavanje: Bolesno novorođenče 2
Hematološki poremećaji kod novortođenčeta: hemoragična bolest,
anemija, policitemija. Gastrointestinalni poremećaji kod novorođenčeta
Novorođenačka žutica: Uzroci i tretman. Metabolički poremećaji kod
novorođenčeta. Neonatalne konvulzije. Oboljenja pupka.
Virusne i bakterijske infekcije: sepsa i neonatalni meningitis
Major kongenitalne anomalije.
2
Vježbe: Anamneza trudnoće i fizikalni pregled bolesnog djeteta; mjere
zbrinjavanja bolesnog novorođenčeta u hospitalnim i vanhospitalnim
uslovima.
2
Praktični ispit 2 dio (srijeda nakon predavanja)
2
NEUROLOGIJA
Predavanje: Uvod u dječiju neurologiju, specifičnosti pregleda, normalan psihomotorni razvoj djeteta. Malformacije CNS. Neurokutane
bolesti i sindromi. Neurološki i bihejvioralni aspekti genetskih abnormalnosti i dismorfičnih sindroma. Koštane malformacije lobanje
Neurološke posljedice prenatalnih, perinatalnih i ranih postnatalnih
događanja na razvoj mozga. Hidrocefalus. Cerebralna paraliza.
2
Vježbe: Neuropedijatrijska anamneza, neurološki pregled nedonošćeta, novorođenčeta, dojenčeta, UZ pregled mozga.
2
Vježbe: PARCIJALNI ISPIT DRUGI DIO (četvrtak nakon predavanja)
2
Predavanje: Metaboličke bolesti. Heredodegenerativne bolesti. Infektivne, parainfektivne i druge inflamatorne bolesti CNS-a imunološkog
porijekla. Ozljede i trovanja CNS. Cerebrovaskularni poremećaji.
2
Vježbe: Biohemijska i genetska dijagnostika u neurologiji, lumbalna
punkcija, neuroslikovne tehnike u prikazu nervnog sistema, neurološki
pregled predškolskog i školskog djeteta
4
6. sedmica
Oblik nastave i gradiva
ponedeljak
Predavanje: Epilepsije i drugi poremećaji sa napadima. Paroksizmalni
poremećaji CNS koji nisu epileptični.
2
Vježbe: Elektroencefalografija, metoda aktivacije i provokacije, headup tilt test
4
Broj
sati
138
utorak
srijeda
Predavanje: Bolesti motornog neurona. Poremećaji perifernog nervnog sistema. Mišićni poremećaji. Intelektualni razvojni poremećaji,
normalan, razvoj koji kasni, poremećaj razvoja otvora. Autizam i bolesti
iz spektra pervazivnog razvojnog poremećaja.
ADHD i slični pridruženi poremećaji
2
Vježbe: Elektromioneurografija, evocirani potencijali, psihološke skale,
skale za detekciju razvojnih poremećaja
4
ENDOKRINOLOGIJA
Predavanje: Rast. Podjela razvojne dobi. Poremećaji puberteta. Nizak
rast, uzroci. Visok rast.
Vježbe: Anamneza i status praesens kod pacijenata sa poremećajem
rasta i puberteta. Tehnika mjerenja antropometrijskih parametara: tjelesna visina (dužina), tjelesna težina, obim glave, obim grudnog koša,
obim struka, raspon ruku, sjedeća visina.
Način korištenja karti rasta u procjeni aktuelnih antropometrijskih parametara. Određivanje stadija puberteta kod djevojčica i dječaka korištenjem Tannerovih kriterija. Upotreba orhidometra po Praederu.
Analiza i interpretacija RTG doručja. Izvođenje i interpretacija dinamičkog testa određivanja nivoa hormona rasta stimulacijom inzulinskom
hipoglikemijom.
četvrtak
Predavanje: Diabetes mellitus. Hipoglikemije. Prekomjerna tjelesna
težina i gojaznost.
Vježbe: Anamneza i status praesens pacijenta sa dijabetesom (novootkriveni i ranije dijagnosticiran).
Tehnika mjerenja glukoze u krvi: kapilarno i kontinuirano mjerenje
glukoze te interpretacija rezultata.
Aplikacija inzulina penom i inzulinskom pumpom.
Kontrolni pregled pacijenta sa dijabetesom: uvid u dnevnik i laboratorijske nalaze-interpretacija, savjetodavni rad.
Tehnika korištenja glukagona.
Procjena statusa uhranjenosti-indeks tjelesne mase.
Anamneza, status praesens i savjetodavni rad sa gojaznim pedijatrijskim pacijentom.
Tehnika OGTT testa sa inzulinemijom.
petak
Predavanje: Štitnjača. Paratireoidna žlijezda. Spolne žlijezde.
Vježbe: Anamneza i status praesens pacijenata sa oboljenjima štitnjače.
Procjena veličine strume. Interpretacija hormonskog statusa štitne
žlijezde. Tehnika neonatalnog screeninga na hipotireozu.
Anamneza i status pacijenta sa poremećajem paratireoidne žlijezde.
Procjena spola pacijenta na osnovu vanjskih spolnih organa, te eventualnog postojanja hipogonadizma, analiza statusa spolnih hormona.
2
4
2
4
2
4
139
7. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
ponedeljak
Predavanje: Nadbubrežna žlijezda. Hipofiza.
Vježbe: Anamneza i status praesens pacijenta sa poremećajem nadbubrežne žlijezde. Problemski pristup pacijentu sa kongenitalnom
adrenalnom hiperplazijom uz analizu dijagnostičkih i terapijskih metoda: prikaz slučaja. Interpretacija nalaza dijagnostike kod pacijenata sa
oboljenjem nadbubrežne žlijezde.
utorak
HEMATOONKOLOGIJA
Predavanje: Anemije. Klasifikacija prema etiologiji i patofiziologiji.
Sideropenijske anemije. Fiziološka anemija dojenčadi. Megloblastna
anemija. Aplastične anemije. Hemolitičke anemije. Anemije hroničnog
infekta.
Vježbe: Anamneza i fizikalni pregled djeteta sa anemijom, sa posebnim osvrtom na izgled kože, sluznica, kose, nokata. Interpretacija nalaz
krvne slike i diferencijalne krvne slike. Diferencijalna dijagnoza anemija.
Izrada terapijskog plana liječenja anemije. Palpacija jetre i slezine.
srijeda
Predavanje:
Poremećaji hemostaze. Hemoragijska dijateza. Bolesti trombocita.
Trombocitopenije. ITP. Trombocitopatije i trombastenije. Koagulopatije
Hemofilije.
Vježbe: Anamneza i fizikalni pregled djeteta sa znacima hemoragijske
dijateze. Vježbanje diferencijalne dijagnoze kožnih hemoragijskih promjena kod djece sa hemoragijskom dijatezom. Interpretacija testova
koagulacije. Priprema i izvedba plana liječenja djeteta sa trombocitopenijom i koagulopatijom.
četvrtak
Predavanje: Epidemiologija malignih bolesti. Leukemije dječije dobi.
Limfomi dječije dobi. Tumori mozga. Neuroblastom. Wilmsov tumor.
Tumori kostiju. Rabdomiosarkom. Tumori jetre.
Vježbe: Anamneza i fizikalni pregled djeteta sa malignim oboljenjem.
Pregled limfnih čvorova vrata, pazuha i prepona. Palpacija jetre i slezine.
Upoznavanje sa punkcijom limfnog čvora, lumbalnom i punkcijom
koštane srži. Radiološke pretrage u dječijoj onkologiji. Priprema plana i
program terapije djeteta sa malignim oboljenjem.
Terapijski pristup u kontroli bola. Procjena efekta analgetske terapije sa
aspekta kontrole bola i postojanja sporednih efekata. Rotacija analgetika.
Broj
sati
2
4
2
4
2
4
2
4
140
petak
Predavanje: Potporna terapija u liječenju malignih bolesti. Terapija
bola.
2
Vježbe: PARCIJALNI ISPIT TREĆI DIO
2
Vježbe: Praktični ispit 3. dio
2
Sedmica
15.
(ponedeljak – petak)
Predavanje: Izborni predmet
5x2
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu
5x4
Sedmica
16.
Završni ispit i ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima
Sedmica
17 – 20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Zadnja
sedmica
augusta i
prve dvije
sedmice
septembra
Augustovsko-septembarski ispitni rok
141
BAM 1002
Naslov oblasti: GINEKOLOGIJA I AKUŠERSTVO
Nivo: dodiplomski Godina: V
Semestar: X
ECTS kredita: 14
Status: obavezni
Ukupno časova: 210
Odgovorni nastavnik: Prof.dr Jadranka Dizdarević-Stojkanović
Uslov za pohađanje nastave: Položeni ispiti iz predhodne godine studija
1.Ciljevi predmeta
Cilj nastave iz Ginekologije i akušerstva je da osposobi studenta da na
temelju poznavanja morfologije i fiziologije genitalnih organa žene prepozna najvažnije ginekološke bolesti, odredi liječenje, rehabilitaciju, rano
otkrivanje i prevenciju u okviru djelatnosti primarne zdravstvene zaštite,
te da prepozna fiziološku i patološku trudnoću vodeći prenatalnu i postpartalnu skrb, kao i da poznaje osnovne probleme i smjernice humane
reprodukcije.
2.Svrha predmeta
Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:
– ovladati vještinama i znanjem uspješnog prepoznavanja normalne i
patološke trudnoće, rodilje, stanjem majke i novorođenčeta
– shvatiti uzroke i mehanizme bolesti genitalnih organa
– prepoznati simptome i kliničke manifestacije bolesti genitalnih organa
žene
– izvesti praktični pregled bolesnice
– planirati raspoložive dijagnostičke metode u postavljanju dijagnoze i
diferencijalne dijagnoze oboljenja genitalnih organa
– planirati liječenje genitalnih oboljenja
– prepoznati simptome i znake tumora genitalnih organa i pravilno
usmjeriti pacijenticu u programu pretraga za otkrivanja tumora ili
metastaza
– znati proceduru postavljanja stadija i klasifikaciju kod manifestnog
tumora
– aktivno učestvovati u praćenju i kontroli bolesnice nakon završetka
tretmana
– poznavati i provoditi simptomatsko i palijativno liječenje ginekoloških
bolesnika
– adekvatno komunicirati sa onkološkom pacijenticom na etičkim principima medicine i pravima pacijentice.
3.Moduli predmeta sa ciljevima
modula
Predmet GINEKOLOGIJA sa ginekološkom onkologijom
(20 sati teoretske nastave i 40 sati praktične nastave)
Modul 1. Anatomija i funkcija genitalnih organa žene
Cilj modula je da integrira znanja iz anatomije, fiziologije genitalnog
sistema za bolje razumjevanje stvaranja ženskih genitalnih organa, diferencijacije i fiziologije mensturalnog ciklusa, ovulacije, implantacije i
fizioloških promjena u postmenopauzi.
142
3.Moduli predmeta sa ciljevima
modula
Modul 2. Disfunkcionalna krvarenja
Cilj modula je da upozna studente sa načinom liječenja disfunkcionalnih
krvarenja, krvarenja kod prijetećih spontanih pobačaja, missed abortion,
blighted abortion, hidatidozne mole, fetus mortus in utero i kod rezidue
post abortem. Kroz ovaj modul student će steći znanje o međusobnoj
ovisnosti dobrog funcionisanja svih endokrinih žlijezda, o dijagnostici i
tretmanu, te mogućim komplikacijama endokrinog sistema u fertilnom
periodu.
Modul 3. Upalne bolesti genitalnih organa, pelvične infekcije, specifične i nespecifične upale, dobroćudni i zloćudni tumori dojke
Cilj modula je da upozna studente sa svim etiološkim faktorima koji
dovode do upale, egzacerbacija upale, posljedicama i liječenjem upalnih
bolesti u maloj zdjelici. Također će studenti naučiti kako se palpira dojka i
načine prepoznavanja dobroćudnih i zloćudnih tumora dojke.
Modul 4. Poremećaj statike genitalnih organa, planiranje porodice i
procjena radne sposobnosti kod ginekoloških oboljenja
Cilj modula je upoznati studenta sa kliničkom slikom i dijagnostikom
spuštene i ispale materice, kao i načinom liječenja. U okviru ovog modula
bit će obrađeni i načini planiranja porodice, kao i ocjena radne sposobnosti pacijentica sa ginekološkim oboljenjima.
Modul 5. Dobroćudni tumori genitalnih organa
Cilj modula je upoznati studenta sa dobroćudnim tumorima ženskih
genitalija, te njihovim podjelama, simptomatologijom, dijagnostikom i
načinom tretmana.
Modul 6. Zloćudni tumori vanjskih genitalnih organa
Cilj modula je upoznati studenta sa malignim tumorima klitorisa, vulve i
vagine, načinom njihove dijagnostike, simptomatologijom i liječenjem.
Bit će obrađeni i tumorski markeri koji se koriste u dijagnostici malignih
tumora genitalija.
Modul 7. Maligni tumori grlića maternice
Cilj modula je da upozna studenta sa ranim malignim promjenama na
grliću maternice, prekancerozama grlića, simptomatologijom ranih i kasnih stadija bolesti, dijagnostikom i načinom tretmana. Poseban akcenat
će se dati na primarnu i sekundarnu prevenciju raka grla maternice.
Modul 8. Maligni tumori korpusa uterusa
Cilj modula je da upozna studenta sa malignim tumorima korpusa uterusa, podjelom, simptomatologijom, dijagnostikom i načinom tretmana.
Modul 9. Maligni tumori jajovoda i jajnika i tumorski markeri u ginekologiji
Cilj modula je da student stekne znanja o malignim tumorima jajnika i
jajovoda, njihovoj podjeli, simptomatologiji, dijagnostici i načinom tretmana.
143
3.Moduli predmeta sa ciljevima
modula
Modul 10. Palijativna njega u ginekologiji
U okviru ovog modula student će steći znanja o specifičnostima palijativne njege ginekoloških malignih oboljenja.
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
- Osnovne vještine uzimanja anamneze ginekoloških pacijentica
- Fizikalni pregled genitalija: inspekcija, palpacija
- Pregled u spekulima
- Uzimanje briseva
- Hormonski status
- Tumorski markeri za genitalne organe
Vještine koje student treba poznavati (zna kako i kada):
- Bazični pregled ultrazvukom i interpretacija ultrazvučnih nalaza
- Interpretacija citoloških i patohistoloških nalaza
- Vrste biopsija: frakcionirana kiretaža, biopsija grlića, analiza ascitesa.
- Mikrobiološka dijagnostika.
- Palijativna njega bolesnica u terminalnom stadiju bolesti.
Nakon odslušane nastave iz predmeta GINEKOLOGIJA sa ginekološkom onkologijom student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
- Dobar liječnik praktičar mora poznavati osnovne metode fizikalnog pregleda, ispitivanja i dijagnosticiranja ginekoloških oboljenja.
- Usvajanje dijagnostičkih kriterija pomaže u validnoj procjeni toka bolesti i prognoze ishoda bolesti.
- Racionalno liječenje se zasniva na integrisanju podataka iz anamneze i
fizikalnog pregleda sa laboratorijskim i dijagnostičkim procedurama.
Predmet reproduktivnA medicinA – 20 sati teoretske nastave i 40
sati praktične nastave
Modul 1. Urođene anomalije ženskih spolnih organa
Cilj modula je da upozna studenta sa anomalijama vulve, klitorisa, himena i kongenitalnim cistama vagine i uterusa. Podvostručenje vulve,
anomalije himena, sraštenje labija, anomalije klitorisa, kongenitalne ciste
vagine. Anomalije vagine: dvostruka vagina, septum vagine, atrezija
vagine, aplazija ili ageneza vagine. Anomalije uterusa: aplazija ili ageneza
grla materice, uterus unicornis, uterus arcuatus, septus, bicornis i didelphus.
Modul 2. Menstruacijski ciklus i sve o premenstrualnom sindromu
(PMS)
Cilj modula je da upozna studenta sa neuroendokrinologijom, hormonima neurohipofize, adenohipofize, regulacijom menstruacijskog ciklusa,
promjenama na endometriju u menstruacijskom ciklusu, promjenama
na vagini u menstruacijskom ciklusu.
144
3.Moduli predmeta sa ciljevima
modula
Modul 3. Pubertet: fiziologija puberteta
Cilj modula je da upozna studenta sa razvojem dojki u djevojčica (prema
Tanneru), menarhom, pubertas procox (preuranjeni pubertet), pubertas
tarda (zakašnjeli pubertet).
Modul 4. Dječija i adolescentna ginekologija
Cilj modula je da upozna studenta sa osobitostima građe i funkcije
ženskih spolnih organa u dječijoj i adolescentnoj dobi, tumorima genitalnog sistema u dječijoj dobi, diferencijalnom dijagnozom vaginalnog
krvarenja u predmenarhalnih djevojčica, ginekološkim problemima u
adolescentnoj dobi.
Modul 5. Amenoreja
Cilj modula je da upozna studenta sa fiziološkom i patološkom amenorejom, njihovim podjelama i dijagnostikom. Periferne (anatomski defekti),
primarne, sekundarne. Ovarijalne amenoreje (hipergonadotropni hipogonadizam): primarne, sekundarne. Hronične anovulacije (poremećaji
osovine hipotalamus-hipofiza-ovarij). Dijagnoza amenoreja: fizikalni
pregled, određivanje hormona (FSH, LH, prolaktin, TSH, hormonski
testovi, GnRH test, ultrazvuk, MRI, HSG, laparoskopija, histeroskopija,
vaginoskopija.
Modul 6. Metode potpomognute reprodukcije čovjeka
Cilj modula je da upozna studenta sa metodama asistirane reprodukcije,
predviđanja ovulacije, krioprezervacijom (smrzavanje embriona i gameta).
Modul 7. Bračna neplodnost: definicija, uzroci
Cilj modula je da upozna studenta sa osnovnim poremećajima i oboljenjima koji dovode do neplodnosti, te njhovom dijagnostikom i terapijom.
Tubarna patologija, anomalije uterusa, miomi uterusa, polypi endometrija, patologija ovarija (ciste), poremećaj ovulacije (poremećaj hipotalamohipofizne-ovarijalne osovine), idiopatska neplodnost, muškarac – uzročnik neplodnosti. Dijagnostika i terapija.
Modul 8. Sindrom policističnih jajnika (Polycystic ovary syndrome PCOS)
Cilj modula je upoznati studenta sa patofiziologijom i karakteristikama
PCOS, te njegovom dijagnozom i terapijom.
Neuroendokrinološko-metabolički poremećaji. Intraovarijski poremećaji
(autokrina i parakrina funkcija). Ekstraglandularna hormonska produkcija-endokrinologija masnog tkiva. Karakteristike PCOS. Dijagnostika i
terapija.
Modul 9. Menopauza i perimenopauza
Cilj modula je upoznati studenta sa endokrinološkim promjenama u menopauzalnom i perimenopauzalnom periodu, te uticajem ovih promjena
na kardiovaskularni i koštani sistem, kao i nadomjesnom terapijom u
involutivnim i patološkim stanjima.
145
3.Moduli predmeta sa ciljevima
modula
Endokrine promjene u menopauzalnom periodu: gonadotropini, steroidi
ovarija. Simptomi menopauze, kliničke promjene u menopauzalnom
prelaznom periodu: vazomotorne promjene, psihološke promjene i promjene na CNS-u, atrofične promjene. Osteoporoza. Uticaj menopauze na
kardiovaskularni sistem. Hormonska nadomjesna terapija: karcinom dojke i hormonska nedomjesna terapija, karcinom endometrija i hormonska
nadomjesna teerapija, tromboza vena i hormonska nadomjesna terapija,
šeme i način primjene hormonske nadomjesne terapije.
Modul 10. Metode hormonske kontracepcije
Cilj modula je upoznati studenta sa osnovnim smjernicama u hormonalnoj kontracepciji.
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
- uzeti anamnezu sa tačnim podacima o ritmu i trajanju menstrualnog
ciklusa žene
- provesti tehniku spoljašnjeg i unutrašnjeg pregleda žene
- uzeti briseve na čistoću vaginalnog sekreta (način uzimanja brisa za
klamidiju, mikoplazmu i bakterijsku vaginozu)
- uzeti bris za citohormonalni status i PAPA bris
- hormonski status žene
- način planiranja porodice.
Vještine koje student treba poznavati (zna kako i kada):
- uzročnici neplodnosti kod muškarca
- endokrine promjene u menopauzi
- hormonska nadomjesna terapija
- 2D i 3D ultrazvučni pregled
- histerosalpingografija
- sonohisterosalpingografija
- histeroskopija
- laparoskopija
- vaginoskopija
- kariogram bračnog para,
- inseminacija
- IVF i krioprezervacija
- ICSI
- endometrijalna biopsija
- denzitometrija amenoroičnih i postmenopauzalnih žena
Nakon odslušane nastave iz predmeta reproduktivnA medicinA
student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
- Na osnovu fizikalnog i ultrazvučnog pregleda žene, detaljne anamneze o menstrualnom ciklusu, može se procijeniti da li se radi o primarnom ili sekundarnom sterilitetu, infertilitetu ili anomalijama genitalnih
organa, o muškom sterilitetu ili neplodnom paru.
- Ispitivanu ženu treba prvilno informisati o njenom stanju i uputiti u
centar koji bi joj mogao pomoći.
146
3.Moduli predmeta sa ciljevima
modula
- Liječnik treba da ima stav o pravilnom adolescentnom razvoju i da
poznaje problematiku postmenopauzalnih žena.
Predmet perinatologijA (30 sati teoretske nastave i 60 sati praktične
nastave)
Modul 1. Oplodnja, fekundacija, razvoj ploda po mjesecima
Cilj modula je upoznati studente sa fiziologijom reprodukcije i ranim
znacima trudnoće.
Modul 2. Porođaj, posteljica, histološka građa, uloga i značaj
Cilj modula je upoznati studente sa histološkom građom, ulogom i osobenostima posteljice i plodove vode.
Plodovi ovoji, plodova voda. Porođajni objekat, porođajne snage i porođajni kanal.
Modul 3. Porođaj, pozicija, situs, prezentacija i habitus ploda
Cilj modula je upoznati studente sa vanjskim pregledom trudnice u kasnoj trudnoći, Leopold-Pavlik hvatovima i kako da se pomoću vanjskog
pregleda odredi položaj, smještaj i držanje djeteta, te napredovanje poroda. Cilj modula je upoznati studente i sa trajanjem poroda, porođajnim
dobima i
komplikacijama koje svako porođajno doba nosi.
Modul 4. Ostali mehanizmi porođaja kod prezentacije glavicom
(stražnji potiljačni, duboki poprečni, visoki upravni)
Cilj modula je upoznati studenta sa zastojem ploda u zdjelici, uzrocima,
načinom prepoznavanja, kardiotokografijom (CTG) u kasnoj trudnoći, te
nadzorom ovakvog ploda tokom porođaja.
Mehanizam porođaja kod potiljačnog stava. Nadzor ploda u trudnoći i
porođaju.
Modul 5. Treće porođajno doba.
Cilj modula je upoznati studente sa najčešćim komplikacijama u trećem
i četvrtom porođajnom dobu, kako prepoznati i prevenirati krvarenja uz
odgovarajuću terapiju.
Prevencija krvarenja i atonija uterusa. Četvrto porođajno doba. Puerperijum, komplikacije u puerperijumu i postpartalna kontracepcija.
Modul 6. Karlična prezentacija ploda.
Cilj modula je upoznati studenta sa mehanizmom porođaja u stavu zatkom, najčešćim hvatovima i mehanizmima koji se koriste.
Mehanizam porođaja, ručne pomoći i komplikacije.
Modul 7. Asinklitično držanje glavice
Cilj modula je upoznati studente sa tipovima defleksionih stavova, načinom njihovog prepoznavanja, kako defleksioni stavovi utiču na mehanizam poroda i kod kojih od njih je prirodan porod nemoguć.
147
3.Moduli predmeta sa ciljevima
modula
Modul 8. Kosi poprečni položaj čeda.
Cilj modula je upoznati studente sa anomalijama položaja ploda, dijagnostikom disproporcija, dijagnostikom prijeteće rupture uterusa, te
načinom dovršetka poroda kod zanemarenog poprečnog položaja.
Disproporcija između čeda i karlice. Ruptura uterusa u trudnoći i porođaju.
Modul 9. Placenta previja
Cilj modula je upoznati studenta sa etiologijom, dijagnostikom, komplikacijama i načinom dovršetka trudnoće kod placente previje i prijeteće
abrupcije placente, kao i krvarenjima u drugoj polovini trudnoće.
Placenta previja. Abrupcija placente. Krvarenje u drugoj polovini trudnoće.
Modul 10. Hipertenzija u trudnoći
Cilj modula je upoznati studenta sa rizicima koje hipertenzija nosi u trudnoći, dijagnostikom, prevencijom te načinima liječenja preeklampsije,
eklampsije i Hellp sindroma.
Hipertenzija. Preeklampsije, eklampsije, Hellp sindrom.
Modul 11. Anemije i infekcije mokraćnih puteva u trudnoći
Cilj modula je upoznati studente sa deficitom željeza u trudnoći, komplikacijama koje anemija nosi i načinom liječenja, kao i sa načinom dijagnostike infekcija mokraćnih puteva, njihovom prevencijom i liječenjem.
Modul 12. Rh inkompatibilija
Cilj modula je upoznati studenta sa vrstama citogenetskog skrininga,
ranim određivanjem krvnih grupa i Rh faktora kod trudnica, prevencijom
Rh inkompatibilije, vođenjem i načinom završetka takve trudnoće, te
stanjima i liječenjem nakon prekida trudnoće,
Citogenetski skrining. Informisati o kliničkoj slici Rh inkompatibilije,
kasnoj Ac, načinu dovršetka.
Modul 13. Gestacioni dijabetes i virusne infekcije trudnice
Cilj modula je upoznati studenta sa osnovnom kliničkom slikom gestacijskog dijabetesa, načinom prepoznavanja, obaveznim dijagnostičkim
procedurama, komplikacijama i načinom dovršetka trudnoće, kao i sa
najčešćim virusnim infekcijama koje pogađaju trudnice prouzrokujući
neželjene efekte na plod (varičela, rubeola, CMV, HIV, hepatitis B i C).
Modul 14. Oboljenja srca, pluća i štitne žlijezde u trudnoći
Cilj modula je upoznati studente sa osnovnom kliničkom slikom oboljenja srca, pluća i štitne žlijezde, načinom prepoznavanja, obaveznim
dijagnostičkim procedurama, komplikacijama i načinom dovršetka
trudnoće.
Modul 15. Antibiotici i vakcinacija u trudnoći
Cilj modula je upoznati studenta sa antibioticima koji se mogu koristiti u
trudnoći i kada je dozvoljena vakcinacija.
148
3.Moduli predmeta sa ciljevima
modula
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini)
- Pravilno uzeti anamnezu trudnice
- Poznavati tehniku spoljašnjeg pregleda trudnice, menzuraciju
- Izvesti unutarnji pregled trudnice
- Odrediti visinu trudnoće odnosno termin porođaja
- Interpretirati CTG snimak
Vještine koje student treba poznavati (znati kako i kada)
- Amnioskopija
- Ph-ametrija
- Ultrazvučni pregled
- Kolor dopler pregled
- 4D ultrazvučni pregled
Nakon odslušane nastave iz predmeta perinatologijA student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
1. Na osnovu fizikalnog pregleda trudnice i auskultacije čednjeg srca
može se procijeniti da li se radi o zdravoj ili patološkoj trudnoći.
2. Bolesnu trudnicu i porodilju sa patološkom trudnoćom treba pravilno
obezbijediti za transport do bolnice.
4.Metode učenja
Nastava oblasti Ginekologija i akušerstvo će se izvoditi u ukupnom fondu
od 210 sati i to:
• Predavanja 70 sati
• Vježbe 140 sati.
U okviru predviđenog broja sati održat će se i oblici kontinuirane provjere znanja. Dio praktične nastave izvest će se djelimično na fantomimima
u prostorima GAK-a, a djelimično na Poliklinici GAK-a.
5.Metode procjene znanja
Provjera znanja studenata vršit će se kontinuirano u toku semestra i kao
završni ispit.
Kontinuirana provjera znanja
Kontinuirana provjera znanja obuhvata parcijalni ispit: prvi dio, drugi dio
i treći dio, te praktični ispit: prvi dio, drugi dio i treći dio.
Praktični ispit prvi dio
Praktični ispit prvi dio će se polagati nakon održanog prvog bloka
praktične nastave iz predmeta «Ginekologija i akušerstvo», definisanog
u okviru sistema kruženja studenata (Ginekologija sa ginekološkom onkologijom). Evaluacija usvojenih vještina će se vršiti kroz ispunjenje zadataka prethodno definisanih u listi provjere (check lista sa 20 zadataka).
Svaki zadatak u check listi se ocjenjuje pozitivno ili negativno (+/-).
Praktični ispit drugi dio
Praktični ispit drugi dio će se polagati nakon održanog drugog bloka
praktične nastave iz predmeta «Ginekologija i akušerstvo», definisanog u
okviru sistema kruženja studenata (Reproduktivna medicina). Evaluacija
usvojenih vještina će se vršiti kroz ispunjenje zadataka prethodno definisanih u listi provjere (check lista sa 20 zadataka). Svaki zadatak u check
listi se ocjenjuje pozitivno ili negativno (+/-).
149
5.Metode procjene znanja
Praktični ispit treći dio
Praktični ispit treći dio će se polagati nakon održanog trećeg bloka
praktične nastave iz predmeta «Ginekologija i akušerstvo», definisanog u
okviru sistema kruženja studenata (Perinatologija). Evaluacija usvojenih
vještina će se vršiti kroz ispunjenje zadataka prethodno definisanih u listi
provjere (check lista sa 20 zadataka). Svaki zadatak u check listi se ocjenjuje pozitivno ili negativno (+/-).
Nakon praktičnog ispita trećeg dijela, osvojeni plusevi ili minusi sa praktičnih ispita se prevode u bodove. Dvije pozitivne ocjene sa check lista
(2+) vrijede jedan bod i pribrajaju se ukupnom broju bodova postignutim na svim praktičnim ispitima. Dvije negativne ocjene (2-) sa check lista
vrijede jedan negativan bod, koji se oduzima od ukupnog broja osvojenih bodova na svim praktičnim ispitima.
Ukupan broj bodova koje student može usvojiti u okviru ovog dijela kontinuirane provjere znanja iznosi 30. Student mora osvojiti najmanje 16,5
bodova da bi se kompletan praktični ispit smatrao položenim. Osvojeni
broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Parcijalni ispit prvi dio
Parcijalni ispit prvi dio obuhvata provjeru znaja iz predmeta GINEKOLOGIJA sa ginekološkom onkologijom. Parcijalni ispit je pismeni test i sastoji
se od 40 MCQ pitanja. Svaki tačan odgovor na MCQ pitanje nosi 0,5 bodova. Maksimalan broj bodova koje student može osvojiti kroz ovaj oblik
ispita iznosi 20. Da bi se ispit smatrao položenim student treba osvojiti
najmanje 11 bodova. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima
pri formiranju konačne ocjene. Ukoliko student nije položio parcijalni
ispit prvi dio, nepoloženo gradivo polaže na završnom ispitu.
Parcijalni ispit drugi dio
Parcijalni ispit drugi dio obuhvata provjeru znaja iz oblasti predmeta
reproduktivnA medicinA. Parcijalni ispit je pismeni test i sastoji se od
40 MCQ pitanja. Svaki tačan odgovor na MCQ pitanje nosi 0,5 bodova.
Maksimalan broj bodova koje student može osvojiti kroz ovaj oblik ispita
iznosi 20. Da bi se ispit smatrao položenim student treba osvojiti najmanje 11 bodova. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri
formiranju konačne ocjene. Ukoliko student nije položio parcijalni ispit
prvi dio, nepoloženo gradivo polaže na završnom ispitu.
Parcijalni ispit treći dio
Parcijalni ispit treći dio obuhvata provjeru znaja iz predmeta PERINATOLOGIJA. Parcijalni ispit je pismeni test i sastoji se od 60 MCQ pitanja. Svaki
tačan odgovor na MCQ pitanje nosi 0,5 bodova. Maksimalan broj bodova
koje student može osvojiti kroz ovaj oblik ispita iznosi 30. Da bi se ispit
smatrao položenim student treba osvojiti najmanje 16,5 bodova. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne
ocjene. Ukoliko student nije položio parcijalni ispit treći dio, nepoloženo
gradivo polaže na završnom ispitu.
150
5.Metode procjene znanja
Završni ispit
Ukoliko student nije položio praktične i parcijalne dijelove ispita
u toku semestra ili je nezadovoljan dobivenom ocjenom, pristupa
polaganju završnog ispita.
Uslov za polaganje pismenog dijela završnog ispita je prethodno
položen praktični dio ispita.
Formiranje konačne ocjene
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
10 (A) –
9 (B) –
8 (C) –
7 (D) –
(izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama), 95-100 bodova
(iznad prosjeka, sa ponekom greškom), 85-94 boda
(prosječan, sa primjetnim greškama),
75-84 boda
(općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima),
65-74 boda
6 (E) – (zadovoljava minimalne kriterije),
55-64 boda
5 (F) – (ne zadovoljava minimalne kriterije
i potrebno je neznatno više rada)
50 - 54 boda
5 (FX) - (ne zadovoljava minimalne kriterije
i potrebno je znatno više rada)
ispod 50 bodova
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije položio praktične dijelove ispita u toku semestra i
na završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom ispitu. Pri
tome se usvojene vještine iz svakog nepoloženog bloka praktičnog ispita
evaluiraju kroz posebne liste provjere, kroz koje može osvojiti ukupno 30
bodova. Da bi se praktični ispit smatrao položenim na svakoj listi provjere mora osvojiti najmanje 5,5 bodova (ukupno 16,5 bodova).
Uslov za polaganje završenog pismenog dijela popravnog ispita je
predhodno položen praktični dio ispita.
6.Literatura
Obavezna:
- Balić A. i sar. Perinatologija. Univerzitet u Tuzli, Tuzla, 2007.
- Kurjak A. i saradnici. Ginekologija i perinatologija. Tonimir, Zagreb, 2003.
- Mladenović D. i sar. Ginekologija i akušerstvo. Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva, Beograd, 2008.
Proširena literatura:
- Šimunić V. i sur. Ginekologija. Naklada Ljevak, Zagreb, 2001.
- Dinulović D. Opstetricija. Novinsko-izdavačka ustanova, Sl.list SRJ, Beograd, 1996.
Dopunska:
- Dizdarević J. Anemija u trudnoći. Oko, Sarajevo, 2004.
- Godinjak Z. Reproduktivna endokrinologija žene. Institut za NIR, Sarajevo, 2004.
- Bukvić I. Klinička primjena prostaglandina u perinatologiji. Polet, Sarajevo, 1998.
- Mehmedbašić S. Plodova voda. Iz. Autor, Sarajevo, 2002.
151
7. Napomena
Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanja i vježbe održavaju se prema izvedbenom programu nastave
u odgovarajućim nastavnim bazama Katedre za ginekologiju i akušerstvo.
Boj studenata po asistentu je između 4 i 5 (optimalno 4), a broj pacijenata po studentu je 5. Raspored studenata po grupama bit će na oglasnoj
ploči Amfiteatra GAK-a na Jezeru i na web stranici Fakulteta: www.
mf.unsa.ba
Opravdanost izostanka sa vježbi dokazuje se valjanim potvrdama.
Samo uz opravdanje student može nadoknaditi vježbe (maksimum do
20% izostanaka).
Termin konsultacija za studente svaki dan od 12-14 sati uz prethodnu najavu kod sekretarice Katedre za ginekologiju i akušerstvo na tel. 033/213
861 ili 250 284, e-mail: [email protected]
152
PLAN PREDMETA: GINEKOLOGIJA I AKUŠERSTVO
Sedmica 8.
OBLIK NASTAVE I GRADIVA
ponedjeljak
Predavanje: Anatomija i funkcija genitalnih organa žene.
Anatomija, fiziologija genitalnog sistema za bolje razumijevanje
stvaranja ženskih genitalnih organa i diferencijacije i fiziologije
mensturalnog ciklusa, ovulacije, implantacije, fizioloških promjena u postmenopauzi.
Vježbe: Ginekološka anamneza, anatomija i funkcija genitalnih
organa. Opći pregled pacijentice, vanjski i unutrašnji ginekološki
pregled.
Instrumenti (vrste ginekoloških spekula). Redoslijed postupaka
rada unutrašnjeg ginekološkog pregleda.
utorak
Predavanje: Disfunkcionalna krvarenja. Način liječenja disfunkcionalnih krvarenja, krvarenja kod prijetećih spontanih pobačaja,
mised Ab, blighted Ab, hidatidozne mole, fetus mortus in utero i
kod rezidue post Ab.
Vježbe: Vrste ginekoloških briseva, način uzimanja PAPA, CH brisa, klamidije, mikoplazme, HPV, posmatranje na mikroskopu svih
vrsta briseva.
srijeda
Predavanje: Upalne bolesti genitalnih organa, pelvične infekcije,
specifične i nespecifične upale. Etiološki faktori koji dovode do
upalnih bolesti u maloj zdjelici. Dobroćudni i zloćudni tumori
dojke. Palpiranje dojke i načini prepoznavanja dobroćudnih i
zloćudnih tumora dojke.
Vježbe: Kolposkopija, normalna i patološka kolposkopska slika.
Postupak kod promijenjenog PAPA nalaza. Unutrašnji pregled
kod upalnih bolesti genitalnih organa. Dijagnoza i diferencijalna
dijagnoza.
četvrtak
Predavanje: Poremećaj statike genitalnih organa, planiranje porodice i procjena radne sposobnosti kod ginekoloških oboljenja.
Elementi kliničke slike i dijagnostike spuštene i ispale maternice,
kao i način liječenja.
Vježbe: Palpacija dojke i način prepoznavanja dobroćudnih i
zloćudnih tumora dojke.
Broj
sati
2
4
2
4
2
4
2
4
153
petak
Predavanje: Dobroćudni tumori genitalnih organa (od vulve
do ovarijuma), podjele, simptomatologija, dijagnostika i način
tretmana.
2
Vježbe: Male ginekološke operacije: instrumentarij, biopsija,
abrazija, kiretaža, punkcije. Podjela abortusa i postupci. Trofoblastna bolest i postupci.
4
Predavanje: Zloćudni tumori vanjskih genitalnih organa. Maligni
tumori klitorusa, vulve i vagine. Načine njihove dijagnostike,
simptomatologije i liječenja. Tumorski markeri koji se koriste u
dijagnostici malignih tumora genitalija.
2
Vježbe: Vrste operativnih zahvata; abdominalnih i vaginalnih.
Laparoskopija, histeroskopija. Posmatranje ginekoloških operacija
na monitoru.
4
Predavanje: Maligni tumori grlića maternice. Rane maligne promjene na grliću maternice, prekanceroze grlića, simptomatologija
ranih i kasnih stadijuma bolesti, dijagnostika i način tretmana.
Primarna i sekundarna prevencija raka grla maternice.
2
Vježbe: Vrste ultrazvučnih aparata. Ultrazvuk u dijagnostici benignih i malignih tumora uterusa i jajnika. Color dopler Tu jajnika
(praktična nastava na UZ aparatima).
4
Predavanje: Maligni tumori korpusa uterusa, podjela, simptomatologija, dijagnostika i način tretmana.
2
Vježbe: Poremećaj statike genitalnih organa žene i vrste operativnih tretmana uroginekologiji i urodinamometrija.
4
Predavanje: Maligni tumori jajnika i jajovoda. Tumorski markeri u
ginekologi, podjele, simptomatologija, dijagnostika i način tretmana malignih tumora.
2
Vježbe: Anamneza i fizikalni nalaz bolesnice sa malignim oboljenjem uterusa, jajnika i jajovoda. Dijagnostičke metode. Terapijski
plan.
4
Predavanje: Palijativna njega malignih oboljenja u ginekologiji.
2
Vježbe: Socijalni status i radna sposobnost žene. Specifičnosti
palijativne njege ginekoloških malignih oboljenja.
2
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT PRVI DIO
2
Sedmica 9.
ponedjeljak
utorak
srijeda
četvrtak
petak
154
Sedmica 10.
ponedjeljak
Predavanje: Urođene anomalije ženskih spolnih organa. Anomalije vulve: podvostručenje vulve, anomalije himena, sraštenje
labija, anomalije klitorisa, kongenitalne ciste vagine. Anomalije
vagine: dvostruka vagina, septum vagine, atrezija vagine, aplazija
ili agenezija vagine. Anomalije uterusa: aplazija ili agenezija grlića
maternice, uterus unicornis, uterus arcuatus, septus, bicornis i
didelphus.
Vježbe: Tok ispitivanja kod steriliteta: anamneza, ispitivanje ovarijalne funkcije (bazalna temperatura), određivanje optimuma
koncepcije, vaginalna etiologija, ispitivanje cervikalnog faktora,
endometrijalna biopsija. Spermatogram i posmatranje preparata
na mikroskopu.
utorak
četvrtak
2
Vježbe: PARCIJALNI ISPIT PRVI DIO
2
Predavanje: Mensturacijski ciklus i PMS. Neuroendokrinologija,
hormoni neurohipofize, hipofiza, regulacija menstruacijskog
ciklusa, promjene na endometriju u menstruacijskom ciklusu,
promjene na vagini u menstruacijskom ciklusu.
2
Vježbe: Metode ispitivanja prolaznosti tuba: pertubacija, HSG,
histeroskopija (posmatranje na monitoru histeroskopskih operacija).
srijeda
2
4
Predavanje: Pubertet - fiziologija puberteta. Razvoj dojki u djevojčica (prema Tanneru), menarha, pubertas precox (preuranjeni
pubertet), pubertas tarda (zakašnjeli pubertet).
2
Vježbe: Dijagnostika kongenitalnih anomalija reproduktivnog
trakta kod žena. Ultrazvuk u tretmanu bračnog steriliteta.
4
Predavanje: Dječija i adolescentna ginekologija: osobitosti građe
i funkcije ženskih spolnih organa u dječijoj i adolescentnoj dobi,
tumori genitalnog sistema u dječijoj dobi, diferencijalna dijagnoza vaginalnog krvarenja u predmenarhalnih djevojčica, ginekološki problemi u adolescentnoj dobi.
2
Vježbe: Dijagnoza amenoreja: fizikalni pregled, određivanje
hormona, hormonski testovi, laparoskopija, histeroskopija, vaginoskopija.
4
155
petak
Predavanje: Amenoreja: fiziološka, patološka, podjela amenoreja, periferne (anatomski defekti), primarne, sekundarne. Ovarijalne amenoreje (hipergonadotropni hipogonadizam): primarne,
sekundarne. Hronične anovulacije (poremećaji osovine hipotalamus-hipofiza-ovarij). Dijagnoza amenoreja: fizikalni pregled, hormonalni status, ultrazvuk, MRI, HSG, laparoskopija, histeroskopija,
vaginoskopija.
2
Vježbe: Metode potpomogute reprodukcije čovjeka: punkcija
folikula, IVF, krioprezervacija (smrzavanje embriona i gameta).
4
Predavanje: Metode potpomognute reprodukcije čovjeka: metode asistirane reprodukcije, predviđanje ovulacije, krioprezervacija
(smrzavanje embriona i gameta).
2
Vježbe: Planiranje porodice, metode kontracepcije.
4
Predavanje: Bračna neplodnost: definicija, uzroci. Tubarna patologija, anomalije uterusa, miomi uterusa, polipi endometrija,
patologija ovarija (ciste), poremećaj ovulacije (poremećaj hipotalamo-hipofizne-ovarijalne osovine), idiopatska neplodnost, muškarac – uzročnik neplodnosti. Dijagnostika i terapija.
2
Sedmica 11.
ponedjeljak
utorak
Vježbe: Dječija i adolescentna ginekologija. Osobitosti građe
i funkcije ženskih spolnih organa u adolescentica. Poremećaji
menstrualnog ciklusa.
srijeda
četvrtak
4
Predavanje: Sindrom policističnih jajnika. Patofiziologija PCOS.
Neuroendokrinološko-metabolički poremećaji. Intraovarijski
poremećaji (autokrina i parakrina funkcija). Ekstraglandularna
hormonska produkcija - endokrinologija masnog tkiva. Karakteristike PCOS. Dijagnostika i terapija.
2
Vježbe: Menopauza i perimenopauza. Endokrine promjene u menopauzi. Simptomi menopauze. Osteoporoza – denzitometrija.
4
Predavanje: Menopauza i perimenopauza. Endokrine promjene u menopauzalnom periodu: gonadotropini, steroidi ovarija.
Simptomi menopauze, kliničke promjene u menopauzalnom
prelaznom periodu: vazomotorne promjene, psihološke promjene i promjene na CNS-u, atrofične promjene.
Vježbe: Hormonski testovi. Hormonska nadomjesna terapija u
menopauzi i perimenopauzi. Sindrom policističnih jajnika, patofiziologija, dijagnostika i terapija.
2
4
156
petak
Predavanje: Osteoporoza. Uticaj menopauze na kardiovaskularni
sistem. Hormonska nadomjesna terapija: karcinom dojke i hormonska nadomjesna terapija. Karcinom endometrija i hormonska
nadomjesna terapija. Tromboza vena i hormonska nadomjesna
terapija i način primjene hormonske nadomjesne terapije. Hormonska kontracepcija.
2
Vježbe: Kliničke i laboratorijske karakteristike osteoporoze. Terapijski pristup: indikacije i kontraindikacije.
2
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT DRUGI DIO (petak nakon predavanja)
2
Predavanje: Oplodnja, fekundacija, razvoj ploda po mjesecima.
Rani znaci trudnoće.
2
Vježbe:PARCIJALNI ISPIT DRUGI DIO (ponedeljak nakon predavanja)
2
Vježbe: Akušerska anamneza i opći pregled. Anatomija i fiziologija male karlice i trbušne šupljine.
2
Predavanje: Posteljica, histološka građa, uloga i značaj. Plodovi
ovoji, plodova voda. Porođajni objekat, porođajne snage i porođajni kanal. Trajanje poroda, porođajna doba, komplikacije.
2
Vježbe: Vanjski akušerski pregled (inspekcija, palpacija, auskultacija, uzimanje vanjskih mjera zdjelice). Unutrašnji akušerski
pregled. Partogram.
4
Predavanje: Pozicija, situs, prezentacija i habitus ploda. Mehanizam porođaja kod potiljačnog stava. Vanjski pregledi trudnice
u kasnoj trudnoći, Leopoldovi hvatovi i kako da se pomoću
vanjskog pregleda odredi položaj, smještaj i držanje djeteta, te
napredovanje poroda.
2
Vježbe: Porod i porođajne faze. Faktori poroda.
4
Predavanje: Drugi mehanizmi porođaja kod prezentacije glavicom (stražnji potiljačni, duboki poprečni, visoki upravni). Nadzor
ploda u trudnoći i porođaju. Zastoj ploda u zdjelici, uzroci, način
prepoznavanja, CTG u kasnoj trudnoći.
2
Vježbe: Treće porođajno doba i savremeno vođenje trećeg porođajnog doba. Znaci odljubljenja posteljice. Epiziotomia. Povrede
mekog porođajnog kanala i zbrinjavanje istih.
4
Sedmica 12.
ponedeljak
utorak
srijeda
četvrtak
157
petak
Predavanje: Treće porođajno doba. Prevencija krvarenja i atonija
uterusa. Četvrto porođajno doba. Puerperij, komplikacije u puerperijumu i postpartalna kontracepcija.
Najčešće komplikacije u trećem i četvrtom porođajnom dobu,
način prevencije i prepoznavanje krvarenja i terapija.
2
Vježbe: Indukcija i akceleracija porođaja. Nepravilni stavovi glave.
4
Predavanje: Karlična prezentacija ploda. Mehanizam porođaja,
ručne pomoći i komplikacije. Mehanizam porođaja u stavu zatkom. Koji su najčešći hvatovi i mehanizmi koji se koriste. Vođenje
poroda zatkom.
2
Vježbe: Poprečni položaj, akušerske operacije: manualna liza
posteljice, eksploracija uterinog kavuma, vakum ekstraktor.
4
Predavanje: Asinklitično držanje glavice. Defleksioni stavovi. Tipovi defleksionih stavova, način njihovog prepoznavanja, te kako
defleksioni stavovi utiču na mehanizam poroda i kod kojih od njih
je prirodan porod nemoguć.
2
Vježbe: Postupak kod atoničnih krvarenja, reanimacija porodilje,
krvarenja u drugoj polovini trudnoće.
4
Predavanje: Kosi poprečni položaj čeda. Disproporcija između
čeda i karlice. Ruptura uterusa u trudnoći i porođaju. Anomalije
položaja ploda, dijagnostika disproporcija, dijagnostike prijeteće
rupture uterusa, te način dovršetka poroda kod zanemarenog
poprečnog položaja.
2
Vježbe: Uterotonici. Asepsa i antisepsa u porodiljstvu. Ponoviti
elemente vanjskog akušerskog pregleda.
4
Predavanje: Placenta previja. Abrupcija placente. Krvarenje u
drugoj polovini trudnoće. Etiologija, dijagnostika, komplikacije i
način dovršetka trudnoće kod gore navedenih stanja.
2
Vježbe: Karlična prezentacija i vođenje poroda. Vođenje poroda
kod blizanaca. Unutrašnji okret.
4
Predavanje: Hipertenzija. Preeklampsije, eklampsije, Hellp sindrom. Rizici koje hipertenzija nosi u trudnoći, dijagnostika, prevencija, te način liječenja.
2
Vježbe: Forceps. Carski rez (Sectio caesarea). Embriotomija.
4
Sedmica 13.
ponedjeljak
utorak
srijeda
četvrtak
petak
158
Sedmica 14.
ponedjeljak
utorak
srijeda
četvrtak
petak
Sedmica 16.
Predavanje: Anemije u trudnoći (deficit željeza u trudnoći, dijagnostika, tretman, prevencija).
Infekcije mokraćnih puteva u trudnoći i način dijagnostike infekcije mokraćnih puteva, komplikacije, liječenje, prevencija).
2
Vježbe: Intenzivni nadzor ploda u porodu. Amnioskopija, Ph
metrija. Kardiotokografija.
4
Predavanje: Rh inkompatibilija. Citogenetski skrining (prevencija
Rh inkopatibilije ranim određivanjem krvnih grupa i Rh faktora
kod svih trudnica, stanja nakon prekida trudnoće, informisanje o
kliničkoj slici Rh inkopatibilije, vođenje takve trudnoće, kasna Ac,
način dovršetka poroda, vrste citogenetskog skrininga, kada se
primjenjuje, kod kojih pacijentica i RAC).
2
Vježbe: Ultrazvuk u perinatologiji. Dijagnostika kongenitalnih
anomalia ploda. Ultrazvučni parametri kongenitalnih anomalija.
Rana i kasna amniocenteza.
4
Predavanje: Gestacioni dijabetes. Osnovna klinička slika gestacijskog dijabetesa, način prepoznavanja, obavezne dijagnostičke
procedure, komplikacije i način dovršetka trudnoće. Virusne
infekcije trudnice. Najčešće virusne infekcije koje pogađaju trudnice sa neželjenim efektima na plod (varičela, rubeola, CMV, HIV,
hepatitis B i C).
2
Vježbe: EPH gestoze, gestacioni dijabetes, anemije, urinarne
infekcije. Prezentacija trudnica na odjelu patologije.
4
Predavanje: Oboljenja srca i pluća i štitne žlijezde u trudnoći.
Osnovna klinička slika oboljenja srca, pluća i štitne žlijezde, način
prepoznavanja, obavezne dijagnostičke procedure, komplikacije i
način dovršetka trudnoće.
2
Vježbe: Posjeta Odjelu puerperijuma i Odjelu novorođenčadi.
4
Predavanje: Antibiotici u trudnoći i vakcinacija u trudnoći.
2
Vježbe: PARCIJALNI ISPIT TREĆI DIO
2
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT TREĆI DIO
2
Završni ispit i ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim ispitima
159
Sedmica
17-20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Zadnja sedmica
augusta i prve
dvije sedmice
septembra
Augustovsko-septembarski ispitni rok
160
IZBORNI PREDMETI DESETOG SEMESTRA
Code: BAM 1003
Naslov predmeta: Hitna stanja u pedijatriji
Nivo: dodiplomski
Godina: V
Semestar: X
Status: izborni
Odgovorni nastavnik: Prof. dr Senka Mesihović-Dinarević
Uslovi za pohađanje nastave: Položeni ispiti iz predhodne godine studija
ECTS kredita: 2
Ukupno sati: 30
1. Ciljevi predmeta
Upoznavanje studenta sa:
– najčešćim hitnim stanjima u pedijatriji koja zahtjevaju brzu intervenciju ljekara spašavajući život ugroženog djeteta
– patogenetskim procesima koji dovode do razvoja tih bolesti
– osnovnim simptomima i znacima najčešćih oboljenja koje zahtjevaju hitnu intervenciju
– osnovnim dijagnostičkim metodama i pravilnim tumačenjem rezultata provedenih dijagnostičkih pretraga koje vode postavljanju
tačne i blagovremene dijagnoze
– savremenim principima prevencije i liječenja urgentnih stanja pedijatrijske populacije.
2. Svrha predmeta
Svrha predmeta je:
– osposobiti studenta za pravilan pristup životno ugroženom djetetu
– shvatiti uzroke i mehanizme nastanka pojedinih bolesti koje ugrožavaju život djeteta
– prepoznati simptome i kliničke manifestacije
– integrisati prepoznate simptome i znakove bolesti
– planirati raspoložive dijagnostičke metode u postavljanju dijagnoze
i diferencijalne dijagnoze iz hitnih stanja u pedijatriji
– osposobiti studenta da priznatim pedijatrijskim protokolima usmjeri daljnji tok praćenja i liječenja oboljelog djeteta.
3. Moduli predmeta
sa ciljevima modula
Kroz nastavu iz predmeta „Hitna stanja u pedijatriji” student će usvojiti
slijedeća znanja:
Modul 1. Neonatalna reanimacija
Cilj modula je upoznati studenta sa osnovnim principima i postulatima
reanimacije asfiktičnog novorođenčeta.
Modul 2. Urođene malformacije opasne po život
Cilj modula je upoznati studenta sa načinom zbrinjavanja najčešćih
urođenih malformacija, kao što su: dijafragmalna hernija, atrezija ezofagusa, neke urođene anomalije srca.
Modul 3. Paroksizmalna tahikardija
Cilj modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, kliničkom
slikom, dijagnostičkim i terapijskim pristupima kod paroksizmalnih
tahikardija.
161
3. Moduli predmeta
sa ciljevima modula
Modul 4. Cijanotične krize uz anomalije srca sa desno lijevim šantom
Cilj modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, kliničkom slikom,
dijagnostičkim i terapijskim pristupima kod cijanogenih mana srca.
Modul 5. Hipertenzivna kriza dječije dobi
Cilj modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, kliničkom slikom i terapijskim pristupom kod djece sa hipertenzijom.
Modul 6. Strano tijelo u dišnim putevima
Cilj modula je upoznati studenta sa kliničkom slikom i terapijskim
pristupima kod djece sa stranim tijelom u dišnim putevima.
Modul 7. Astmatični napad
Cilj modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, kliničkom
slikom, dijagnostičkim i terapijskim pristupima kod astmatičnog napada.
Modul 8. Anafilaktička reakcija na lijekove
Cilj modula je upoznati studenta sa savremenim principima zbrinjavanja djeteta kod koga se razvio anafilaktički šok nakon primljenog
lijeka.
Modul 9. Epileptički status
Cilj modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, kliničkom slikom, dijagnostikom i terapijom kod epileptičkog statusa.
Modul 10. Iznenadni gubitak svijesti, sindrom iznenadne smrti
dojenčeta.
Cilj modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, kliničkom slikom, dijagnostikom i terapijom kod iznenadnog gubitka svijesti i sa
značajem sindroma iznenadne dojenačke smrti.
Modul 11. Dijabetična ketoacidoza
Cilj modula je upoznati studenta sa etiologijom, patogenezom, kličkom slikom i terapijom djeteta sa dijabetičnom ketoacidozom.
Modul 12. Sindrom tumorske lize
Cilj modula je upoznati studenta sa najčešćim urgentnim stanjima u
dječijoj hematoonkologiji, sa posebnim osvrtom na sindrom tumorske lize, paraneoplastičke hiperkalcemije i sindrom neadekvatne sekrecije antidiuretskog hormona, načinima prepoznavanja i terapijskim
opcijama.
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini)
- Prepoznavanje simptoma i znakova kod životno ugroženog
djeteta.
- Uzimanje anamneze od roditelja i fizikalni pregled djeteta
162
3. Moduli predmeta
sa ciljevima modula
- Primjena dijagnostičkih metoda u hitnim stanjima
- Interpretacija laboratorijskih nalaza
- Interpretacija radioloških pretraga kod urgentnih stanja
koja ugrožavaju život pacijenta
- Sprovođenje terapijskog plana za teško bolesno dijete.
Vještine koje student treba poznavati (zna kako):
- Dijagnostički pristup kod urgentnih pedijatrijskih stanja
- Terapijski postupci kod pojedinih urgentnih stanja.
Nakon odslušane nastave student treba usvojiti slijedeće stavove:
- Dobar liječnik praktičar mora poznavati metode dijagnosticiranja,
ispitivanja i liječenja urgentnih stanja u pedijatriji.
- Pravilno uzeta anamneza i podaci dobiveni pregledom utiču na dalju
dijagnostičku obradu bolesnika, pri čemu odluke liječnika mogu imati
uticaja na tok bolesti i budući život oboljelog dijeteta.
4. Metode učenja
Nastava se izvodi u ukupnom fondu od 30 sati, od čega je planirano:
- 10 sati predavanja na unaprijed kandidirane teme
- 20 sati za izvođenje praktične nastave.
U okviru predviđenog broja sati održat će se i oblici kontinuirane provjere znanja.
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenata će se vršiti kontinuirano i kao završni ispit.
Kontinuirana provjera znanja obuhvata praktični ispit i parcijalni ispit.
Praktični ispit
Praktični ispit podrazumjeva procjenu usvojenih vještina kroz module
1-12. Evaluacija usvojenih vještina će se vršiti kroz ispunjenje zadataka
prethodno definisanih u listi provjere (check list). Svaki zadatak nosi
određeni broj bodova. Ukupan broj bodova koje student može usvojiti
u okviru ovog dijela kontinuirane provjere znanja iznosi 20. Student
mora osvojiti najmanje 11 bodova da bi se praktični ispit smatrao položenim. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Parcijalni ispit
Na parcijalnom ispitu ispitat će se usvojena znanja kroz module 1-12.
Pismeni dio parcijalnog ispita je test koji sadrži 40 MCQ pitanja. Svaki
tačan MCQ odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje
student može osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit će se smatrati
položenim ukoliko student stekne minimalno 44 boda.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.
Završni ispit
Ukoliko student nije položio parcijalni ispit ili je nezadovoljan
dobivenom ocjenom na parcijalnom ispitu, pristupa polaganju
završnog ispita.
Uslov za polaganje pismenog dijela završnog ispita je prethodno
položen praktični dio ispita.
163
5. Metode procjene
znanja
Na završnom ispitu ispitat će se znanja usvojena kroz module 1-12. Pismeni dio završnog ispita je test koji sadrži 40 MCQ pitanja. Svaki tačan
MCQ odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje student
može osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit će se smatrati položenim
ukoliko student stekne minimalno 44 boda.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.
Formiranje konačne ocjene
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
10 (A) – (izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama), 95-100 bodova
9 (B) – (iznad prosjeka, sa ponekom greškom), 85-94 boda
8 (C) – (prosječan, sa primjetnim greškama),
75-84 boda
7 (D) – (općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima),
65-74 boda
6 (E) – (zadovoljava minimalne kriterije),
55-64 boda
5 (F) – (ne zadovoljava minimalne kriterije
i potrebno je neznatno više rada)
50 - 54 boda
5 (FX) - (ne zadovoljava minimalne kriterije
i potrebno je znatno više rada)
ispod 50 bodova
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije položio dijelove ispita u toku semestra i na završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom ispitu. Pri tome
se usvojene vještine evaluiraju kroz listu provjere, kojom student može
osvojiti ukupno 20 bodova. Da bi se praktični ispit smatrao položenim,
student mora osvojiti najmanje 11 bodova. Osvojeni broj bodova se
dodaje ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Uslov za polaganje završenog pismenog dijela popravnog ispita
je predhodno položen praktični dio ispita.
Pismeni dio popravnog ispita je test za nepoloženo gradivo, koji ima
40 MCQ pitanja. Svaki tačan odgovor na MCQ pitanje nosi 2 boda.
Maksimalan broj bodova koje student može steći na ovom ispitu je 80.
Minimalan broj bodova, da bi se ispit smatrao položenim, iznosi 44.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.
6. Literatura:
Obavezna:
1. Mesihović- Dinarević S. i sar. Pedijatrija za studente medicine. Sa
Vart, Sarajevo, 2005.
Proširena:
1. Mardešić D. Pedijatrija, Školska knjiga, Zagreb, 2008.
Dopunska:
1. Nelson. Textbook of Pediatrics. W.B. Saunders Company, Philadelphia, 2004.
164
7. Napomena:
Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanja i vježbe održavaju se prema izvedbenom programu nastave u odgovarajućim nastavnim bazama Katedre za Pedijatriju. Broj
studenata po asistentu je između 5 i 8 (optimalno 6), a broj pacijenata
po studentu je 10. Raspored studenata po grupama bit će na oglasnoj
ploči Pedijatrijske klinike i na web stranici Fakulteta: www.mf.unsa.ba
Opravdanost izostanka sa vježbi dokazuje se valjanim potvrdama.
Samo uz opravdanje student može nadoknaditi vježbe (maksimum do
20% izostanaka).
Termin konsultacija za studente svaki dan od 12-14 sati uz predhodnu
najavu kod sekretarice Katedre za Pedijatriju ili na e-mail: pedijatrija@
bih.net.ba
165
PLAN PREDMETA: HITNA STANJA U PEDIJATRIJI
Sedmica 15.
Oblik nastave i gradiva
ponedjeljak
Predavanje: Urgentna stanja u neonatologiji.Oživljavanje asfiktičnog
novorođenčeta. Prirođene malformacije opasne po život
Vježbe: Vježbe po odjeljenjima prema oglašenom rasporedu
Principi rada na odjelu intezivne terapije. Urgentni kardiovaskularni
problemi. Urgentni respiratorni problemi. Simptomi i znaci oboljelog
novorođenčeta
utorak
Predavanje: Urgentna stanja u kardiologiji. Zastoj (arest) srca
Praoksizmalna tahikardija. Cijanotične krize uz anomalije srca s desno
lijevim šantom. Hipertenzivna kriza
Vježbe: Vježbe po odjeljenjima prema oglašenom rasporedu
Dijagnostičke metode kod kardijalnih bolesnika. Mjere reanimacije
Terapijski pristupi prema važećim protokolima liječenja.
srijeda
četvrtak
Petak
Broj
sati
2
4
2
4
Predavanje 1: Urgentna stanja u pulmologiji. Strano tijelo u dišnim
putevima. Astmatski napad. Anafilaktička reakcija na lijekove.
1
Predavanje 2: Urgentna stanja u neurologiji. Epileptički status.
Iznenadni gubitak svijesti, sindrom iznenadne smrti dojenčeta.
1
Vježbe: Vježbe po odjeljenjima prema oglašenom rasporedu
Dijagnostički pristup djetetu sa stranim tijelom. Terapijske opcije i plan
liječenja djeteta sa pulmonalnim tegobama. Dijagnoza i terapija anafilaktičke reakcije. Dijagnostički i terapijski pristup kod djeteta sa epileptičnim statusom. Tretman djece kod gubitka svjesti.
4
Predavanje: Urgentna stanja u endokrinologiji. Dijabetična ketoacidoza. Hipoglikemije dijabetičnog djeteta.
2
Vježbe: Vježbe po odjeljenjima prema oglašenom rasporedu
Anamneza i fizikalni pregled pacijenta sa dijabetičnom ketoacidozom.
Analiza i interpretacija laboratorijskih nalaza uz dijagnostički i terapijski
plan vođenja djeteta.
4
Predavanje: Urgentna stanja u hematoonkologiji. Sindrom tumorske
lize. Paraneoplastička hiperkalcemija. Sindrom neadekvatne sekrecije
antidiuretskog hormona.
2
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT
2
Vježbe: PARCIJALNI ISPIT
2
166
Sedmica 16.
Završni ispit i ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnom
ispitima
Sedmica
17- 20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Zadnja
sedm.
augusta i
prve dvije
sedmice
sept.
Augustovsko-septembarski ispitni rok
167
Code: BAM 1004
Naslov predmeta: PATOLOGIJA TRUDNOĆE I FETUSA
Nivo: dodiplomski
Godina:
Semestar:
ECTS: 2
Status:
Ukupno časova: 30
Odgovorni nastavnik: Prof. dr Jadranka Dizdarević-Stojkanović
Uslov za pohađanje nastave: Položeni ispiti iz predhodne godine studija
1.Ciljevi predmeta
Cilj nastave iz predmeta Patologija trudnoće i fetusa je osposobiti studenta da prepozna fiziološku i patološku trudnoću vodeći prenatalnu i
postpartalnu skrb, kao i da rješava probleme humane reprodukcije.
2.Svrha predmeta
Kroz nastavu iz predmeta Patologija trudnoće i fetusa student će steći
potrebna znanja i vještine za uspješno prepoznavanja normalne i patološke trudnoće, rodilje, izvesti praktični pregled trudnice i rodilje, poznavati i provoditi praćenje majke i novorođenčeta, te poznavati etičke
principe odnosa prema ženi, trudnici, rodilji, majci i novorođenčetu.
3.Moduli predmeta
sa ciljevima modula
Kroz nastavu iz predmeta Patologija trudnoće i fetusa student će steći
slijedeća znanja:
Modul 1. Kardiovaskularne (KVS) bolesti trudnice
Cilj modula je upoznati studenta sa uticajem bolesti KVS-a na tok i
ishod trudnoće, sledstvenom potrebom nadzora trudnice, nadzora
fetusa, načinom porođaja, postpartalnom njegom i mogućim komplikacijama trudnica sa KVS.
Modul 2. Astma i trudnoća
Cilj modula je upoznati studenta sa uticajem trudnoće na kliničku sliku
astme, kao i uticajem astme na tok i ishod trudnoće, nadzorom takvih
trudnica, nadzorom fetusa, načinom porođaja i medikamentoznom
terapijom.
Modul 3. Endokrine bolesti i trudnoća
Cilj modula je upoznati studenta sa tokom i ishodom trudnoće u pacijentica sa hipertireozom, hipotireozom, Adison-ovom bolesti.
Modul 4. Hirurška oboljenja u trudnoći
Cilj modula je upoznati studenta sa hirurškim oboljenjima u trudnoći
(apendicitis, holecistitis, ehinokokoza jetre i pluća, ileus, peritonitis).
Modul 5. Patologija fetusa
Cilj modula je upoznati studenta sa patologijom fetusa i to: polihidramnion, oligohidramnion, malformacije ploda sa malim anomalijama,
sa velikim amonalijama, etički stav, medicinski tretman in utero i postnatalno.
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
Uzeti anamnezu trudnice sa rizičnom trudnoćom
Primijeniti tehniku spoljašnjeg pregleda trudnice, menzuraciju, unutarnji pregled trudnice
168
3.Moduli predmeta
sa ciljevima modula
Odrediti visinu trudnoće, odnosno termin porođaja
Iinterpretirati CTG snimak.
Vještine koje student treba poznavati (zna kako i kada):
Amnioskopija
Ph metrija
Ultrazvučni pregled
Kolor dopler
4D ultrazvuk
Kroz nastavu iz predmeta Patologija trudnoće i fetusa student bi trebao
da usvoji slijedeće stavove:
Na osnovu fizikalnog pregleda trudnice, auskultacije čednjeg srca,
može se procijeniti da li se radi o normalnoj, zdravoj ili patološkoj trudnoći.
Bolesnu trudnicu i porodilju sa patološkom trudnoćom treba pravilno
obezbijediti za transport do bolnice.
4.Metode učenja
Nastava iz predmeta Patologija trudnice i fetusa će se izvoditi u ukupnom fondu od 30 sati i to:
- predavanja 10 sati
- vježbe 20 sati.
U okviru predviđenog broja sati održat će se kontinuirana provjera
znanja. Dio praktične nastave izvest će se djelimično na fantomimima u
prostorima GAK-a, a djelimično na Patologiji trudnoće GAK-a.
5.Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenata će se vršiti kontinuirano i kao završni ispit.
Kontinuirana provjera znanja obuhvata praktični ispit i parcijalni ispit.
Praktični ispit
Praktični ispit podrazumjeva procjenu usvojenih vještina kroz module
1-5. Evaluacija usvojenih vještina će se vršiti kroz ispunjenje zadataka
prethodno definisanih u listi provjere (check list). Svaki zadatak nosi
određeni broj bodova. Ukupan broj bodova koje student može usvojiti
u okviru ovog dijela kontinuirane provjere znanja iznosi 20. Student
mora osvojiti najmanje 11 bodova da bi se praktični ispit smatrao položenim. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Parcijalni ispit
Na parcijalnom ispitu ispitat će se usvojena znanja kroz module 1-5.
Pismeni dio parcijalnog ispita je test koji sadrži 40 MCQ pitanja. Svaki
tačan MCQ odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje
student može osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit će se smatrati
položenim ukoliko student stekne minimalno 44 boda.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna
ocjena.
169
5.Metode procjene
znanja
Završni ispit
Ukoliko student nije položio parcijalni ispit ili je nezadovoljan
dobivenom ocjenom na parcijalnom ispitu, pristupa polaganju
završnog ispita.
Uslov za polaganje pismenog dijela završnog ispita je prethodno
položen praktični dio ispita.
Na završnom ispitu ispitat će se znanja usvojena kroz module 1-5. Pismeni dio završnog ispita je test koji sadrži 40 MCQ pitanja. Svaki tačan
MCQ odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje student
može osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit će se smatrati položenim
ukoliko student stekne minimalno 44 boda.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna
ocjena.
Formiranje konačne ocjene
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
10 (A) – (izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama), 95-100 bodova
9 (B) – (iznad prosjeka, sa ponekom greškom), 85-94 boda
8 (C) – (prosječan, sa primjetnim greškama),
75-84 boda
7 (D) – (općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima),
65-74 boda
6 (E) – (zadovoljava minimalne kriterije),
55-64 boda
5 (F) – (ne zadovoljava minimalne kriterije
i potrebno je neznatno više rada)
50 - 54 boda
5 (FX) - (ne zadovoljava minimalne kriterije
i potrebno je znatno više rada)
ispod 50 bodova
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije položio dijelove ispita u toku semestra i na završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom ispitu. Pri tome
se usvojene vještine evaluiraju kroz listu provjere, kojom student može
osvojiti ukupno 20 bodova. Da bi se praktični ispit smatrao položenim,
student mora osvojiti najmanje 11 bodova. Osvojeni broj bodova se
dodaje ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Uslov za polaganje završenog pismenog dijela popravnog ispita je
predhodno položen praktični dio ispita.
Pismeni dio popravnog ispita je test za nepoloženo gradivo, koji ima
40 MCQ pitanja. Svaki tačan odgovor na MCQ pitanje nosi 2 boda.
Maksimalan broj bodova koje student može steći na ovom ispitu je 80.
Minimalan broj bodova, da bi se ispit smatrao položenim, iznosi 44.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna
ocjena.
170
6.Literatura
Obavezna:
- Balić A. i sar. Perinatologija. Univerzitet u Tuzli, Tuzla, 2007.
- Kurjak A. i saradnici. Ginekologija i perinatologija. Tonimir, Zagreb,
2003.
- Mladenović D i sar. Ginekologija i akušerstvo. Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva, Beograd, 2008.
- Šimić S. i sar. Ginekologija i opstetricija: akutna i urgentna stanja.
Muller, Sarajevo, 2003.
Proširena literatura:
- Šimunić V. i sur. Ginekologija. Naklada Ljevak, Zagreb, 2001.
- Dinulović D. Opstetricija. Novinsko-izdavačka ustanova, Sl.list SRJ,
Beograd, 1996.
Dopunska:
- Dizdarević J. Anemija u trudnoći. Oko, Sarajevo, 2004.
- Godinjak Z. Reproduktivna endokrinologija žene. Institut za NIR,
Sarajevo, 2004.
- Bukvić I. Klinička primjena prostaglandina u perinatologiji. Polet,
Sarajevo, 1998.
- Mehmedbašić S. Plodova voda. Iz. Autor, Sarajevo, 2002.
7.Napomena
Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanja i vježbe održavaju se prema izvedbenom programu nastave u odgovarajućim nastavnim bazama Katedre za ginekologiju i
akušerstvo.
Boj studenata po asistentu je između 4 i 5 (optimalno 4), a broj pacijenata po studentu je 5. Raspored studenata po grupama bit će na
oglasnoj ploči Amfiteatra GAK-a na Jezeru i na web stranici Fakulteta:
www.mf.unsa.ba .
Opravdanost izostanka sa vježbi dokazuje se valjanim potvrdama.
Samo uz opravdanje student može nadoknaditi vježbe (maksimum do
20% izostanaka).
Termin konsultacija za studente svaki dan od 12-14 sati uz prethodnu
najavu kod sekretarice Katedre za ginekologiju i akušerstvo na tel.
033/213 861 ili 033/250 284, e-mail: [email protected]
171
PLAN PREDMETA: PATOLOGIJA TRUDNICE I FETUSA
Sedmica 15.
OBLIK NASTAVE I GRADIVA
ponedjeljak
Predavanje: Kardiovaskularne bolesti trudnice. Tok i ishod
trudnoće, nadzor trudnice, nadzor fetusa, način porođaja.
Postpartalna njega i moguće komplikacije
Vježbe: Uzimanje anamneze na odjelu Patologija trudnoće,
pregled – fizikalni, ultrazvuk, analiza biohemijskih i mikrobioloških nalaza.
utorak
Predavanje: Astma i trudnoća. Uticaj trudnoće na tok bolesti,
uticaj bolesti na tok i ishod trudnoće, nadzor trudnice, nadzor
fetusa, način porođaja, medikamentozna terapija.
Vježbe: Uzimanje anamneze na odjelu Patologija trudnoće,
pregled trudnice, pregled fetusa ultrazvukom, nadzor fetusa,
analiza biokemijskih parametara trudnice.
srijeda
Predavanje: Endokrine bolesti i trudnoća: hipertireoza, hipotireoza, Adison-ova bolest. Uticaj trudnoće na tok bolesti, uticaj
bolesti na tok i ishod trudnoće, nadzor trudnice, nadzor fetusa,
način porođaja, medikamentozna terapija.
Vježbe: Uzimanje anamneze na odjelu Patologija trudnoće,
pregled trudnice, pregled fetusa, analiza biokemijskih parametara, terapija.
četvrtak
Predavanje. Hirurška oboljenja u trudnoći.
Student se upoznaje sa hirurškim oboljenjima u trudnoći i to:
apendiksi, holecistitis, nefrolitizaja i urolitijaza, ehinokokus
jetre i pluća, ileus, peritonitis. Uticaj trudnoće na tok bolesti,
uticaj bolesti na tok i ishod trudnoće, nadzor trudnice, nadzor
fetusa, način porođaja, medikamentozna terapija.
Vježbe: Uzimanje anamneze i fizikalni pregled, analiza traženih laboratorijskih nalaza. Dijagnostičke vrijednosti 2D ultrazvuka, 3D i 4 D ultrazvuka, color Doplera. Dijagnostičke vrijednosti fetalnog MRI, biokemijski markeri u patologiji fetusa.
Broj
sati
2
4
2
4
2
4
2
4
172
petak
Predavanje: Patologija fetusa. Polihidramnion, oligohidramnion, malformacije ploda sa malim anomalijama, sa velikim
amonalijama, etički stav, medicinski tretman – in utero i postnatalno. Uticaj trudnoće na tok bolesti, uticaj bolesti na tok i
ishod trudnoće, nadzor trudnice, nadzor fetusa, način porođaja, medikamentozna terapija.
2
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT
2
Vježbe: PARCIJALNI ISPIT
2
Sedmica 16.
Završni ispit i ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim ispitima
Sedmica
17-20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Zadnja sedmica
augusta i prve
dvije sedmice
septembra
Augustovsko-septembarski ispitni rok

ovdje - Gimnazija Sesvete

GRAĐEVINSKI MATERIJALI I

letak - Poliklinika Sveta Nedelja

Rezultati ispita iz predmeta Osnove ekonomije (PE) dekanski rok

2:53 PMh; 07-02-12.g.

Pravilnik o polaganju ispita

poslijeoperacijska rehabilitacija nakon artroskopske

poslijeoperacijska rehabilitacija nakon artroskopske

Vremenik pisanih provjera 4.c

odluku o kriterijima i postupcima za ocjenjivanje studenata na