STRATEGIJA ZA NADZOR NAD TRŽIŠTEM NEPREHRAMBENIH POTROŠAČKIH PROIZVODA U BOSNI I HERCEGOVINI (2011 – 2015) April 2011. godine SADRŽAJ Lista skraćenica ..................................................................................................................................... 4 Predgovor ............................................................................................................................................... 5 1. Uvod .................................................................................................................................................... 6 1.1 Pojam i svrha nadzora nad tržištem ......................................................................................... 6 1.2 Ciljevi Strategije ...................................................................................................................... 8 2 Postojeće stanje u oblasti nadzora nad tržištem u BiH ............................................................ 10 2.1 Zakonodavni okvir u BiH ...................................................................................................... 11 2.2 Institucionalni okvir u BiH .................................................................................................... 15 2.2.1 Agencija za nadzor nad tržištem BiH .......................................................................... 15 2.2.2 Inspekcijski i drugi organi uprave Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH ..................................................................................................................................... 16 2.2.2.1 Federalna uprava za inspekcijske poslove .............................................................. 16 2.2.2.2 Republička uprava za inspekcijske poslove ............................................................ 19 2.2.2.3 Inspektorat Brčko distrikta BiH .............................................................................. 21 2.3 Dosadašnje i trenutne aktivnosti u oblasti nadzora nad tržištem u BiH ................................ 23 2.4 Prednosti i nedostaci u sistemu nadzora nad tržištem BiH .................................................... 25 3 Zakonodavni okvir u EU ............................................................................................................ 27 3.1 Direktiva o općoj sigurnosti proizvoda broj 2001/95/EZ ...................................................... 27 3.2 Uredba broj 765/2008/EZ kojom se utvrđuju zahtjevi za akreditiranje i nadzor nad tržištem u pogledu stavljanja proizvoda na tržište i povlači Uredba (EEZ) broj 339/93 ................................... 28 4 Analiza postojećeg stanja u odnosu na zahtjeve EU u oblasti nadzora nad tržištem ........... 31 4.1 Komparativna analiza postojećeg zakonodavnog okvira u BiH u odnosu na zakonodavstvo EU ............................................................................................................................................... 31 4.2 Komparativna analiza postojećeg institucionalnog okvira u BiH u odnosu na zahtjeve EU 36 4.3 Analiza postojećeg sistema u odnosu na najbolju praksu u EU u oblasti nadzora nad tržištem ............................................................................................................................................... 42 5 Strateški ciljevi ............................................................................................................................ 45 5.1 Kratkoročni ciljevi (2011. godina) ........................................................................................ 45 5.1.1 Izrada Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Agencije ................................................ 45 5.1.2 Program obuka ............................................................................................................ 45 5.1.3 Umrežavanje Agencije sa postojećim informacionim sistemima ................................ 45 5.1.4 Preuzimanje Uredbe broj 765/2008 u zakonodavstvo BiH ......................................... 46 5.1.5 Iniciranje izmjena i/ili stavljanja van snage određenih odredaba propisa koje se odnose na predtržišnu kontrolu kvaliteta proizvoda .................................................................................. 46 5.1.6 Izrada godišnjeg plana nadzora nad tržištem ............................................................... 46 5.1.7 Izrada uputstava za provođenje godišnjeg plana nadzora prema grupama proizvoda . 46 5.1.8 Uspostavljanje privremenog koordinacionog tijela za provođenje Strategije ............. 46 5.1.9 Utvrđivanje direktiva Novog pristupa koje će biti izvan djelokruga rada Agencije ... 47 5.2 Dugoročni strateški ciljevi (2012 - 2015. godine) ................................................................. 47 5.2.1 Uspostavljanje proaktivnog i reaktivnog nadzora nad tržištem ................................... 47 5.2.1.1 Proaktivni nadzor nad tržištem ............................................................................... 48 5.2.1.2 Reaktivni nadzor nad tržištem ................................................................................ 48 2 5.2.2 Uspostavljanje standardnih operativnih procedura za provođenje aktivnosti nadzora nad tržištem ................................................................................................................................... 48 5.2.2.1 Uspostavljanje procedura za izradu godišnjih planova nadzora nad tržištem ......... 49 5.2.2.2 Uspostavljanje procedura za izradu projektnih planova i priručnika ...................... 49 5.2.2.3 Uspostavljanje procedura za izradu lista za provjeru (check-lista) ......................... 49 5.2.2.4 Uspostavljanje procedura za uzorkovanje............................................................... 50 5.2.2.5 Uspostavljanje procedura za inspekcijsku kontrolu i ispitivanje ............................ 50 5.2.2.5.1 Uspostavljanje procedura za provjeru dokumentacije ........................................ 50 5.2.2.5.2 Uspostavljanje procedura za vizuelne i fizičke provjere proizvoda ................... 51 5.2.2.5.3 Laboratorijska ispitivanja proizvoda .................................................................. 51 5.2.2.6 Uspostavljanje procedura za preduzimanje mjera na osnovu neusklađenosti proizvoda ................................................................................................................................ 52 5.2.2.6.1 Primjena smjernica EU za procjenu rizika neprehrambenih potrošačkih proizvoda ............................................................................................................................ 52 5.2.2.6.2 Uspostavljanje procedura za konsultacije sa poslovnim subjektima i praćenje provođenja preduzetih mjera ................................................................................................. 52 5.2.2.7 Uspostavljanje procedure za rješavanje prigovora potrošača ................................. 53 5.2.2.8 Uspostavljanje procedure za postupanje na osnovu informacija o nesrećama i povredama ................................................................................................................................ 53 5.2.3 Uspostavljanje procedura za brzu razmjenu informacija o opasnim i nesigurnim proizvodima (RAPEX) .................................................................................................................. 54 5.2.4 Uspostavljanje informacionog sistema u sistemu nadzora nad tržištem ..................... 54 5.2.5 Uspostavljanje procedura za informiranje javnosti ..................................................... 55 5.2.6 Uspostavljanje procedura za saradnju sa carinskim organima .................................... 55 5.2.7 Unapređenje saradnje sa ministarstvima i drugim organima uprave ........................... 56 5.2.8 Unapređenje saradnje sa udruženjima za zaštitu potrošača, ombudsmanom za zaštitu potrošača, poslovnim subjektima i privrednim komorama ........................................................... 56 5.2.9 Unapređenje međunarodne i regionalne saradnje ........................................................ 57 5.2.10 Uspostavljanje mehanizama koordinacije između institucija nadležnih za kontrolu sigurnosti proizvoda ...................................................................................................................... 57 5.2.11 Uspostavljanje komunikacijske strategije ................................................................... 57 5.2.12 Organizacija i priprema programa obuke od Agencije ................................................ 58 6 Zaključci i završne preporuke.................................................................................................... 59 ANEKS I .............................................................................................................................................. 60 ANEKS II ............................................................................................................................................. 63 3 Lista skraćenica ACAA ADCO ATEX BAS BiH CARDS CEN CENELEC CIRCA CPSC DG SANCO EA EEZ EK EMARS EMC ETSI EU EURAMET EZ GPSD ICSMS IMS IPA IT MUP PECA PROSAFE RAPEX SSP TAIEX USAID WELMEC Sporazum o ocjenjivanju usklađenosti i prihvatanju industrijskih proizvoda Radna grupa za administrativnu saradnju organa nadzora nad tržištem država članica Evropske unije Eksplozivne atmosfere Bosanskohercegovački standardi Bosna i Hercegovina Program pomoći Zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju Evropski komitet za standardizaciju Evropski komitet za standardizaciju u oblasti elektrotehnike Centralni komunikacioni i informacioni server Komisija za sigurnost potrošačkih proizvoda Generalni direktorat Evropske komisije za zdravlje i zaštitu potrošača Evropska organizacija za akreditaciju Evropska ekonomska zajednica Evropska komisija Projekt unapređenja nadzora nad tržištem kroz najbolje prakse Elektromagnetna kompatibilnost Evropski institut za standardizaciju u oblasti telekomunikacija Evropska unija Evropsko udruženje nacionalnih instituta za mjeriteljstvo Evropska zajednica Direktiva o općoj sigurnosti proizvoda Informacioni i komunikacioni panevropski sistem za nadzor nad tržištem tehničkih proizvoda Inspekcijski informacioni sistem Instrument za pretpristupnu pomoć Informacione tehnologije Ministarstvo unutrašnjih poslova Protokol uz Evropski sporazum o ocjenjivanju usklađenosti i prihvatanju industrijskih proizvoda Evropski forum organa nadzora nad tržištem za sigurnost proizvoda Sistem Zajednice za brzu razmjenu informacija o opasnim proizvodima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Instrument Evropske komisije za pružanje tehničke pomoći i razmjenu informacija Američka agencija za međunarodni razvoj Evropska saradnja u zakonskom mjeriteljstvu 4 Predgovor Projekt IPA 2007, „Infrastruktura kvaliteta u Bosni i Hercegovini“, odobrila je Evropska komisija s ciljem da pomogne dalji razvoj infrastrukture kvaliteta u BiH u skladu sa zahtjevima Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kako bi se stvorilo povoljno okruženje za proizvođače industrijskih proizvoda u BiH i unaprijedila trgovinska razmjena na evropskom i međunarodnom tržištu. Treća komponenta projekta je dalji razvoj kapaciteta i uspostavljanje sistema nadzora nad tržištem u BiH, koji će omogućiti da proizvodi na tržištu budu sigurni, te zaštititi sigurnosne interese potrošača i osigurati fer-konkurenciju. U okviru ove komponente jedna od ključnih aktivnosti bila je izrada „Strategije za nadzor nad tržištem neprehrambenih potrošačkih proizvoda u Bosni i Hercegovini (2011- 2015)“. Dokument je rezultat zajedničkog rada Agencije za nadzor nad tržištem BiH i eksperata EU angažiranih u projektu. U procesu usaglašavanja značajan doprinos su dale tržišne inspekcije entitetâ i Brčko distrikta BiH, tako da je ovaj dokument proizvod zajedničkog rada Agencije, eksperata EU za područje nadzora nad tržištem i inspektorata entitetâ i Brčko distrikta BiH. Ovom strategijom se prvi put, na sveobuhvatan način, sagledava postojeće stanje u oblasti nadzora nad tržištem u BiH, legislativa, postojeća praksa, institucionalni okvir, i utvrđuju strateški ciljevi čija realizacija treba da omogući slobodno kretanje robe uz visok stepen zaštite sigurnosnih interesa potrošača. U izradi Strategije pošlo se od obaveze Bosne i Hercegovine da i dalje unapređuje pravni okvir koji se odnosi na sigurnost neprehrambenih proizvoda donošenjem kako horizontalnih, tako i sektorskih propisa orijentiranih na grupe proizvoda. Time su kao strateški ciljevi obuhvaćene i institucije BiH, koje treba da stvore pretpostavke za funkcioniranje sistema nadzora nad tržištem. Pri utvrđivanju strateških ciljeva kao referentne vrijednosti korišteni su propisi EU koji uređuju područje nadzora, kao i Najbolja praksa nadzora u području sigurnosti proizvoda u EU ( studija koja je izrađena i publicirana u okviru projekta EMARS, koji je finansirala EK). Strategija za nadzor nad tržištem neprehrambenih potrošačkih proizvoda u Bosni i Hercegovini (2011- 2015) usvojena je na 149. sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, održanoj 27. aprila 2011. godine. Lenka Kozić Direktorica Agencije za nadzor nad tržištem Bosne i Hercegovine 5 1. Uvod Ovaj dokument je prva strategija nadzora nad tržištem u Bosni i Hercegovini, koji je pripremila Agencija za nadzor nad tržištem Bosne i Hercegovine uz podršku projekta EK IPA 2007 - Infrastruktura kvaliteta. U periodu pripreme dokumenta inspekcijski organi entitetâ i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine su analizirali predložena rješenja, usaglašavani su strateški ciljevi i posebno raspodjela nadležnosti prema pojedinim inspekcijama koje će vršiti neposredan nadzor nad tržištem. Strategija treba da osigura potpuno razumijevanje sistema nadzora nad tržištem i jedinstven pristup izvršavanju obaveza svih aktera sistema, u skladu s najboljom praksom Evropske unije, na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Da bi sistem funkcionirao, krenulo se od postojećeg zakonodavnog i institucionalnog okvira, organizacije i funkcioniranja organa državne uprave u BiH, prava, obaveza i nadležnosti inspekcijskih organa entitetâ i Brčko distrikta BiH i Agencije, te preporuka za najprikladnije prilagođavanje i uvođenje novih funkcija organa nadzora kako bi se postigli postavljeni ciljevi. Pri izradi Strategije krenulo se od obaveze BiH da i dalje unapređuje pravni okvir koji se odnosi na sigurnost neprehrambenih proizvoda donošenjem kako horizontalnih, tako i sektorskih propisa orijentiranih na grupe proizvoda. Pri utvrđivanju strateških ciljeva kao referentne vrijednosti korišteni su propisi EU koji uređuju područje nadzora. Kao polazište za razradu strateških ciljeva razvoja nadzora nad tržištem u BiH korištena je Najbolja praksa nadzora u području sigurnosti proizvoda u EU (studija izrađena i publicirana u okviru projekta EMARS, koji je finansirala EK).1 1.1 Pojam i svrha nadzora nad tržištem Nadzor nad tržištem je odgovornost organa javne uprave. To je aktivnost praćenja tržišta kako bi se osiguralo da proizvodi stavljeni na tržište ili u upotrebu budu sigurni, odnosno da ne ugrožavaju zdravlje i sigurnost potrošača, što se postiže tako što proizvodi ispunjavaju propisane zahtjeve, i kako bi se, u suprotnom, preduzele odgovarajuće korektivne mjere. Nadzor nad tržištem je neophodan zato što: − − − predtržišna kontrola nije dozvoljena u sistemu EU, već je odgovornost za proizvode prepuštena poslovnim subjektima (koji se moraju pridržavati zahtjeva za ocjenjivanje usklađenosti iz direktiva Novog pristupa), ukinute su granične kontrole između država članica EU, za neke proizvode ne postoji kontrola treće strane (u propisanom sistemu ocjenjivanja usklađenosti za neke proizvode ne zahtijeva se uključivanje nezavisnih tijela, već proizvođač sâm vrši ocjenu usklađenosti proizvoda – npr., niskonaponska oprema). Cilj EU je da omogući slobodno kretanje robe bez prethodnog odobrenja nadležnih-državnih organa uz istovremeno stvaranje visokog nivoa zaštite zdravlja i sigurnosti potrošača na osnovu efikasnog i funkcionalnog nadzora nad tržištem. S tim ciljem proizvodi moraju 1 Best practice techniques in market surveillance; A PROSAFE Project; 2009. 6 ispunjavati propisane zahtjeve, a subjekt koji ih stavlja na tržište je odgovoran da to osigura, bilo da je u pitanju proizvođač ili uvoznik iz države izvan EU, tj. iz trećih zemalja. Stoga je nadzor nadležnih organa nad tržištem osnovni instrument za provođenje direktiva Novog pristupa. Nadzor nad tržištem obuhvata sigurnost proizvoda, a ne kvalitet. Efikasan nadzor nad tržištem je instrument koji omogućava jednak nivo zaštite potrošača na području EU (u pogledu zahtjeva za zaštitu zdravlja i sigurnosti), bez obzira na porijeklo proizvoda. Nadzor nad tržištem je važan i za poslovne subjekte zbog uklanjanja nelojalne konkurencije (koja potječe od poslovnih subjekata koji se ne pridržavaju primjenjivih zahtjeva, tj. procedura ocjene usklađenosti utvrđenih direktivama Novog pristupa). Stoga je nadzor nad tržištem neophodan kako u oblasti sigurnosti proizvoda (kao što su, npr., igračke), tako i pri provjeri usklađenosti proizvoda radi uklanjanja nelojalne konkurencije. Osnovne pretpostavke za efikasan nadzor nad tržištem su: − − − − − − − pravna osnova, tj. zakonodavstvo i njegovo provođenje, organizacija nadzora nad tržištem sa ovlaštenjima za djelovanje protiv neusklađenosti na nezavisan i nediskriminirajući način, radne metode za proaktivan i reaktivan nadzor nad tržištem, infrastruktura za ispitivanje (laboratorije), svijest potrošača, uloge i odgovornosti industrije, saradnja i razmjena informacija (između organa nadzora nad tržištem na državnom nivou i međunarodnom nivou, kao i sa EU). Dva osnovna referentna horizontalna propisa za nadzor nad tržištem u EU su: − − Direktiva o općoj sigurnosti proizvoda (GPSD broj 2001/95/EZ), kao jedan od najbitnijih dokumenata koji daje smjernice za obavljanje aktivnosti nadzora nad tržištem od strane nadležnih organa u EU i Uredba broj 765/2008 kojom se propisuju novi zahtjevi za akreditaciju i tržišni nadzor u vezi sa trgovanjem proizvodima, pojačavanjem ili proširenjem postojećih pravnih instrumenata (kao što je GPSD), koja je donesena s ciljem da se unaprijedi nadzor nad proizvodima u EU na horizontalnom nivou.2 Organizacija nadzora nad tržištem nije propisana evropskim zakonodavstvom, već je u nadležnosti država članica koje polaze od vlastitih uvjeta i potreba. Pri tome moraju poštivati osnovne principe nadzora kao što su proporcionalnost i predostrožnost, te nepristrasnost, transparentnost i saradnja. Pošto je Bosna i Hercegovina u fazi usklađivanja tehničkog zakonodavstva sa acquis communauitare i, paralelno, u fazi izgradnje nadzora nad tržištem u skladu sa zahtjevima i najboljom praksom EU, potrebno je donijeti Strategiju tržišnog nadzora. Prvenstveni cilj izrade Strategije jeste da se postigne pravilno razumijevanje pojma tržišnog nadzora, da se jasno definiraju nadležnosti prema pojedinim direktivama/naredbama, usaglase nove funkcije nadzora u postojećem sistemu i načini njihove operacionalizacije, te trasiraju strateški ciljevi sa dinamikom njihovog ostvarivanja. 2 IPA 2008- Regionalna infrastruktura kvaliteta-Upitnik za nadzor nad tržištem-juni 2009. g. 7 1.2 Ciljevi Strategije Cilj Strategije je da se osigura efikasan sistem nadzora nad tržištem u BiH, koji treba da osigura da proizvodi na tržištu BiH ne ugrožavaju život i zdravlje potrošača, poštenu tržišnu konkurenciju za sve poslovne subjekte, te slobodan protok robe. U ostvarivanju tih ciljeva nužno je osigurati da se preduzimaju iste mjere za ista odstupanja na cijeloj teritoriji BiH, te koordinaciju i saradnju nadležnih organa nadzora u BiH i međunarodnu i međudržavnu saradnju, kao i saradnju sa carinskim organima u provođenju aktivnosti nadzora nad tržištem. Za efikasno funkcioniranje sistema nadzora nužno je utvrditi raspodjelu nadležnosti prema pojedinim naredbama/direktivama Novog pristupa, kako bi se izbjeglo preklapanje ili nepokrivena područja („sive zone”). Radi efikasnog provođenja nadzora nad tržištem u BiH, ova strategija polazi od sljedećih pretpostavki: − da je, u okviru primjene slobodnog kretanja robe, potrebno osigurati da proizvodi zadovoljavaju propisane zahtjeve koji osiguravaju visok nivo zaštite javnih interesa kao što su zdravlje, sigurnost, zaštita potrošača i zaštita imovine i životne sredine; − da je potrebno uspostaviti opći okvir pravila i načela koja se odnose na nadzor nad tržištem; − da je potrebno upotpuniti horizontalni pravni okvir za nadzor nad tržištem u skladu sa zakonodavstvom EU; − da je moguće preduzimanje odgovarajućih mjera koje su im na raspolaganju na osnovu propisa o sigurnosti proizvoda; − potrebe jačanja mehanizama nadzora nad tržištem; − potrebe da nadležni organi za nadzor nad tržištem, kada provode provjeru proizvoda, uzmu u obzir izvještaje o ispitivanju ili potvrde koje posjeduje poslovni subjekt kojima se potvrđuje usklađenost, a koje je izdalo akreditirano tijelo za ocjenu usklađenosti i u slučajevima kada takve dokumente ne zahtijevaju primjenjivi propisi; − da je, sa aspekta zaštite zdravlja, sigurnosti i funkcioniranja tržišta, bitna saradnja između nadležnih organa nadzora na nacionalnom i međunarodnom nivou u razmjeni podataka, istraživanju prekršaja i preduzimanju aktivnosti kojima bi se prekršaji onemogućili i prije stavljanja opasnih proizvoda na tržište jačanjem mjera za njihovu identifikaciju; − potrebe da nadležni organi za zaštitu potrošača sarađuju sa nadležnim organima za nadzor nad tržištem i da međusobno razmjenjuju podatke o proizvodima koji mogu predstavljati rizik za zdravlje i sigurnost potrošača; − da prilikom procjene rizika treba uzeti u obzir sve dostupne podatke o rizicima koji su povezani sa određenim proizvodom i sve mjere koje mogu preduzimati poslovni subjekti kako bi uklonili te rizike; − da je neophodno da se u slučaju ozbiljnog rizika zahtijeva brza intervencija koja može predstavljati i zabranu raspolaganja proizvodom, njegovo povlačenje ili zabranu 8 dostupnosti tržištu, te da se u tom slučaju primjenjuju procedure za brzu razmjenu podataka; − da je potrebno osigurati zaštitu podataka koji se razmjenjuju između nadležnih organa i čuvanje profesionalne tajne; − da su propisani postupci za provjeru opravdanosti mjera kojima se ograničava slobodno kretanje proizvoda (zaštitne klauzule); − da je potrebno uključiti carinske organe u nadzor nad sigurnosti proizvoda, kako bi se otkrili opasni i neusklađeni proizvodi, ili proizvodi na koje je pogrešno ili na obmanjujući način stavljen propisani znak usklađenosti i prije nego što se oni stave na tržište. 9 2 Postojeće stanje u oblasti nadzora nad tržištem u BiH Bosna i Hercegovina je 16. juna 2008. godine potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (u daljnjem tekstu: SSP) sa Evropskom zajednicom i njenim državama članicama, koji je u procesu ratifikacije i očekuje se njegovo skoro stupanje na snagu. Do tada na snazi je Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima između Evropske zajednice, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine, s druge strane, koji je stupio na snagu 1. jula 2008. godine. Član 75. SSP-a (Standardizacija, mjeriteljstvo, akreditacija i ocjenjivanje usklađenosti)3 obavezuje Bosnu i Hercegovinu da preduzme neophodne mjere kako bi postigla usklađenost sa tehničkim propisima Zajednice i evropskim postupcima standardizacije, mjeriteljstva, akreditacije i ocjenjivanja usklađenosti. U članu 76. (Zaštita potrošača)4 SSP-a se navodi da Bosna i Hercegovina mora da osigura politiku aktivne zaštite potrošača, u skladu sa pravom Zajednice, uključujući i veću informiranost i razvoj nezavisnih organizacija, usklađivanje zakonodavstva na području zaštite potrošača u BiH sa zakonodavstvom koje je na snazi u Zajednici i djelotvornu pravnu zaštitu potrošača radi poboljšanja kvaliteta potrošačke robe i održavanja odgovarajućih sigurnosnih standarda, te da nadležni organi prate pravila i da se osigura pristup pravdi u slučaju spora. Prema tome, djelotvorna zaštita potrošača je neophodna kako bi se osiguralo propisno funkcioniranje tržišne ekonomije. Prema sadašnjem stepenu usklađenosti zakonodavstva sa evropskim, Bosna i Hercegovina je u fazi pripreme za prelazak sa predtržišnog na posttržišni nadzor, te uspostavljanja funkcionalnog i djelotvornog sistema nadzora nad tržištem, fokusiranog na kontrolu sigurnosti proizvoda, u skladu sa praksom i zahtjevima EU. Napredak u ovoj oblasti ostvaruje se postepeno ali kontinuirano, što pokazuju i godišnji izvještaji o napretku koje izdaje Evropska 3 Član 75. SSP-a glasi: „Bosna i Hercegovina preduzet će neophodne mjere kako bi postepeno postigla usaglašenost s tehničkim propisima Zajednice i evropskim postupcima standardizacije, mjeriteljstva, akreditacije i ocjenjivanja usklađenosti. U tu svrhu strane će nastojati da: (a) promoviraju upotrebu tehničkih propisa Zajednice, evropskih standarda i postupaka za ocjenjivanje usklađenosti; (b) pružaju pomoć u podsticanju razvoja infrastrukture kvaliteta: standardizacije, mjeriteljstva, akreditacije i ocjenjivanja usklađenosti; (c) promoviraju učešće Bosne i Hercegovine u radu organizacija specijaliziranih za standarde, ocjenjivanje usklađenosti, mjeriteljstvo i slične funkcije (npr., CEN, CENELEC, ETSI, EA, WELMEC, EURAMET); (d) po potrebi, zaključuju sporazum o ocjenjivanju usklađenosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda kada zakonodavni okvir i postupci Bosne i Hercegovine budu dovoljno usklađeni sa istim okvirom i postupcima Zajednice, te kada bude raspoloživa odgovarajuća ekspertiza.“ 4 Član 76. SSP-a glasi: „Strane će sarađivati s ciljem usklađivanja standarda za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini sa istim standardima u Zajednici. Djelotvorna zaštita potrošača je neophodna kako bi se osiguralo propisno funkcioniranje tržišne ekonomije. Ta zaštita zavisit će od razvoja upravne infrastrukture radi osiguravanja nadzora nad tržištem i provođenja zakona u toj oblasti. S tim ciljem, te u smislu njihovih zajedničkih interesa, strane će podsticati i osiguravati: a) politiku aktivne zaštite potrošača, u skladu sa pravom Zajednice, uključujući i veću informiranost i razvoj nezavisnih organizacija; b) usklađivanje zakonodavstva na području zaštite potrošača u Bosni i Hercegovini sa zakonodavstvom koje je na snazi u Zajednici; c) djelotvornu pravnu zaštitu potrošača radi poboljšanja kvaliteta potrošačke robe i održavanja odgovarajućih sigurnosnih standarda; d) da nadležni organi prate pravila i da se osigura pristup pravdi u slučaju spora.“ 10 komisija. Ipak, institucije u BiH imaju obiman i složen posao kako u pogledu prilagođavanja zakonodavnog, tako i u pogledu institucionalnog okvira u sistemu nadzora nad tržištem. Također, neophodan je daljnji razvoj institucija infrastrukture kvaliteta u pravcu njihove operativnosti i funkcioniranja u skladu sa evropskim standardima i zahtjevima, kao i daljnje preuzimanje tehničkog zakonodavstva EU, što su vanjski preduvjeti za funkcioniranje nadzora nad tržištem koji u potpunosti ispunjava evropske zahtjeve. 2.1 Zakonodavni okvir u BiH U oblasti tehničkih propisa i opće sigurnosti proizvoda u Bosni i Hercegovini su usvojeni sljedeći horizontalni propisi u oblasti slobodnog kretanja robe: − − − Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usklađenosti („Sl. glasnik BiH“ broj 45/04), Zakon o općoj sigurnosti proizvoda („Sl. glasnik BiH“ broj 102/09),5 Zakon o nadzoru nad tržištem u BiH („Sl. glasnik BiH“ br. 45/04, 44/07 i 102/09). Zakonom o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usklađenosti uspostavljen je Komitet za tehničke propise BiH (u daljnjem tekstu: Komitet) s ciljem predlaganja tehničkih propisa u BiH kojima se preuzimaju direktive Novog pristupa u formi naredbi. Na osnovu ovog zakona tehničke propise donosi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a zadatak Komiteta je da inicira dopune i izmjene tehničkih propisa, priprema programe preuzimanja tehničkih propisa, daje mišljenja i informacijе, te razmatra sva pitanja koja se odnose na oblast tehničkih propisa. Proces preuzimanja direktiva Novog pristupa u zakonodavstvo BiH dodatno je propisan u sljedećim podzakonskim aktima: a) Programu preuzimanja tehničkih propisa („Sl. glasnik BiH“ broj 35/06), b) Uputstvu o načinu izrade i postupka donošenja tehničkih propisa („Sl. glasnik BiH“ broj 35/06), c) Odluci o planu aktivnosti za realizaciju Programa preuzimanja tehničkih propisa („Sl. glasnik BiH“ broj 89/06). Na osnovu Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usklađenosti, u periodu od 2009. do 2010. godine usvojeni su sljedeći propisi - naredbe kojima se preuzimaju pojedinačne direktive Novog pristupa: 1. Naredba o električnoj opremi namijenjenoj za upotrebu unutar određenih naponskih granica i lista pratećih standarda („Službeni glasnik BiH” broj 98/09)6 – Naredba se počinje primjenjivati u decembru 2011. godine, 2. Naredba o sigurnosti mašina i lista pratećih standarda („Službeni glasnik BiH“ broj 04/10)7 - Naredba se počinje primjenjivati u januaru 2012. godine, 5 Ovaj zakon je prvi put usvojen 2004. godine, no nakon izvršenih izmjena i dopuna, te uslijed preuzimanja Direktive o opasnim imitacijama (87/357/EEZ), donesen je novi u 2009. godini. 6 Ovom naredbom je preuzeta Direktiva broj 2006/95/EEZ o usklađivanju pravnih propisa država članica u vezi sa električnom opremom namijenjenom za upotrebu unutar određenih naponskih granica (Directive 2006/95/EEC on the harmonization of the laws of Member States relating to electrical equipment designed for use within certain voltage limits). 11 3. Naredba o elektromagnetnoj kompatibilnosti i lista pratećih standarda („Službeni glasnik BiH“ broj 41/10)8 - Naredba se počinje primjenjivati u maju 2012. godine, 4. Naredba o sigurnosti liftova i lista pratećih standarda („Službeni glasnik BiH“ broj 44/10)9 - Naredba se počinje primjenjivati u junu 2012. godine, 5. Naredba o ličnoj zaštitnoj opremi i lista pratećih standarda („Službeni glasnik BiH“ broj 75/10)10 - Naredba se počinje primjenjivati u septembru 2012. godine. Sve naredbe predviđaju prelazni period od dvije godine, od donošenja do primjene, što je procijenjeno kao dovoljan period za prilagođavanje svih subjekata na koje se naredbe odnose (od proizvođača do organa javne uprave) i osposobljavanje za ostvarivanje obaveza koje proistječu iz naredbi. Proces preuzimanja direktiva Novog pristupa u zakonodavstvo BiH je u toku. U oblasti sigurnosti proizvoda i zaštite potrošača Bosna i Hercegovina je preuzela Direktivu o općoj sigurnosti proizvoda (95/2001/EZ)11 putem dva odvojena, ali međusobno povezana zakona: Zakonа o općoj sigurnosti proizvoda i Zakonа o nadzoru nad tržištem u BiH. U oba zakona je preuzeta i Direktiva o opasnim imitacijama (87/357/EEZ)12. Suštinska novina i promjena su kontrola sigurnosti proizvoda na tržištu i fokusiranje aktivnosti nadzora na sigurnosne aspekte proizvoda u funkciji zaštite zdravlja i sigurnosti potrošača, kao i uklanjanja nelojalne konkurencije radi stvaranja fer-uvjeta na tržištu za poslovne subjekte. Zakon o općoj sigurnosti proizvoda utvrđuje obavezu proizvođača da na tržište stavlja samo sigurne (neprehrambene) potrošačke proizvode13, kriterije za ocjenjivanje usklađenosti sа općim zahtjevom za sigurnost, obaveze proizvođača i distributera, posebno u slučajevima kada su na tržište stavili opasne/nesigurne proizvode, te krivične odredbe za neispunjavanje odredaba ovog zakona. Cilj ovog zakona je da se na tržištu BiH nalaze samo sigurni proizvodi, te da proizvođači i distributeri imaju obavezu da štite potrošače u ovom segmentu. Proizvod se smatra sigurnim ako ispunjava sve sigurnosne i zdravstvene zahtjeve utvrđene posebnim propisima koji se primjenjuju na teritoriji BiH za taj proizvod. Pretpostavlja se da je proizvod siguran, u pogledu rizika i kategorija rizika, ako ispunjava zahtjeve bosanskohercegovačkih standarda, kojima se preuzimaju evropski standardi (pretpostavka usklađenosti). 7 Ovom naredbom je preuzeta Direktiva broj 98/37/EZ o usklađivanju pravnih propisa država članica u vezi sa mašinama (Directive 98/37/EC on the approximation of the laws of the Member States relating to machinery). 8 Ovom naredbom je preuzeta Direktiva broj 2004/108/EZ o usklađivanju pravnih propisa država članica u vezi sa elektromagnetnom kompatibilnosti (Directive 2004/108/EC on the approximation of the laws of the Member States relating to electromagnetic compatibility). 9 Ovom naredbom je preuzeta Direktiva broj 95/16/EZ o usklađivanju pravnih propisa država članica u vezi sa liftovima (Directive 95/16/EC on the approximation of the laws of the Member States relating to lifts). 10 Ovom naredbom je preuzeta Direktiva broj 89/686/EEZ o usklađivanju pravnih propisa država članica u vezi sa ličnom zaštitnom opremom (Directive 89/686/EEC on the approximation of the laws of the Member States relating to personal protective equipment). 11 Directive 2001/95/EC on General Product Safety. 12 Directive on Dangerous Imitation - Council Directive 87/357/EEC of 25 June 1987 on the approximation of the laws of the Member States concerning products which, appearing to be other than they are, endanger the health or safety of consumers. 13 Potrošački proizvod je svaki proizvod koji je namijenjen potrošačima, ili koji bi u razumno predvidljivim uvjetima mogao biti upotrijebljen od potrošača čak i ako im nije namijenjen, što znači da su proizvodi namijenjeni profesionalnoj upotrebi obuhvaćeni ukoliko postoji vjerovatnoća da će ih koristiti potrošači. 12 U slučajevima kada proizvod predstavlja rizik, proizvođač je dužan da preduzme odgovarajuće radnje, uključujući povlačenje takvog proizvoda s tržišta, odgovarajuće i efikasno upozoravanje potrošača, ili povrat proizvoda od potrošača, kada je to neophodno. Proizvođači i distributeri, u skladu sa ovim zakonom, dužni su obavijestiti organe nadzora kada znaju da su stavili na tržište opasan proizvod, sarađivati s nadležnim inspekcijskim organima entitetâ i Brčko distrikta BiH, te Agencijom u provođenju mjera i radnji preduzetih radi izbjegavanja rizika koji predstavljaju proizvodi koje oni isporučuju, ili su ih već isporučili. Zakon o nadzoru nad tržištem u BiH, kojim se uspostavlja Agencija za nadzor nad tržištem BiH, usvojen je radi jačanja pravnih i administrativnih kapaciteta, te efikasnog usklađivanja nadzora nad tržištem u BiH sa onim u EU. Nadzor nad tržištem provode nadležni organi iz sistema nadzora nad tržištem, nadziranjem usklađenosti proizvoda stavljenih na tržište sa propisanim zahtjevima za sigurnost, te preduzimanjem, kada je to potrebno, odgovarajućih mjera i radnji kako bi se osigurala usklađenost sa propisanim zahtjevima, a s ciljem osiguranja visokog nivoa zaštite zdravlja i sigurnosti ljudi, životinja, biljaka, imovine i životne sredine. Ovaj zakon se primjenjuje na proizvode za koje su zahtjevi za sigurnost uređeni Zakonom o općoj sigurnosti proizvoda ili posebnim tehničkim propisima. Kao opći principi nadzora nad tržištem utvrđuju se predostrožnost i proporcionalnost, saradnja i transparentnost. Zakon uspostavlja sistem nadzora nad tržištem koji čine Agencija i nadležni inspekcijski organi entitetâ i Brčko distrikta BiH, koji su zakonima i posebnim propisima ovlašteni za kontrolu sigurnosti proizvoda na tržištu BiH. Shodno tome, ovim zakonom su utvrđeni zadaci, nadležnosti, obaveze i posebne odgovornosti Agencije. Pri ostvarivanju ciljeva nadzora nad tržištem nadležni organi su ovlašteni da, pored ovlaštenja iz posebnih propisa, preduzmu i niz drugih mjera zavisno od kategorije i vrste rizika. Shodno tome, mogu preduzeti mjere uzorkovanja, naložiti postavljanje upozorenja na proizvod, naložiti povlačenje proizvoda sa tržišta i zabranu daljnje prodaje, a kao krajnju mjeru, mogu naložiti proizvođačima i distributerima da unište proizvode, ukoliko se radi o ozbiljnom riziku, na njihov teret. Prateći pitanja u oblasti sigurnosti proizvoda u EU, na osnovu Zakona o općoj sigurnosti proizvoda i Zakona o nadzoru nad tržištem u BiH, usvojeni su sljedeći podzakonski akti: − − Odluka o obliku i sadržaju obavještenja o opasnom proizvodu („Službeni glasnik BiH” broj 55/10)14, prema kojoj su proizvođači i distributeri obavezni da obavijeste Agenciju ukoliko znaju, ili bi morali znati da proizvod koji su stavili na tržište predstavlja rizik koji nije u skladu sa zahtjevima za opću sigurnost proizvoda, Pravilnik o internim procedurama i postupanju po prijemu obavještenja o opasnom proizvodu („Službeni glasnik BiH” broj 67/08), koji je donesen kao provedbeni propis navedene odluke, 14 Ovom odlukom je preuzeta Odluka Evropske komisije od 14. decembra 2004. godine kojom se propisuju smjernice za obavještavanje nadležnih organa o opasnim potrošačkim proizvodima od proizvođača i distributera, u skladu sa članom 5.(3) Direktive broj 2001/95/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća (Commission Decision of 14 December 2004 laying down guidelines for the notification of dangerous consumer products to the competent authorities of the Member States by producers and distributors, in accordance with Article 5(3) of Directive 2001/95/EC of the European Parliament and of the Council). 13 − − − Odluka o sadržaju upozorenja kojim moraju biti obilježene igračke sa magnetnim dijelovima („Službeni glasnik BiH” broj 02/09)15, Odluka o zabrani stavljanja na tržište potrošačkih proizvoda koji sadrže biocid dimetilfumarat („Službeni glasnik BiH broj 03/10)16, Odluka o ograničavanju stavljanja na tržište igračaka i proizvoda za djecu koji sadrže ftalate („Službeni glasnik BiH” broj 04/10)17. Osim navedenih zakona i podzakonskih akata, donesena su i tri zakona, bitna za funkcioniranje inspekcija koje su ključni organi za provođenje nadzora nad tržištem u BiH, i to: − − − Zakon o inspekcijama u Federaciji BiH („Sl. novine Federacije BiH” broj 69/05), Zakon o inspekcijama u Republici Srpskoj („Sl. glasnik Republike Srpske” broj 74/10), Zakon o inspekcijama Brčko distrikta BiH („Sl. glasnik Brčko distrikta BiH“ br. 24/08 i 25/08). U oblasti zaštite potrošača u Bosni i Hercegovini donesen je Zakon o zaštiti potrošača u BiH („Sl. glasnik BiH“ broj 25/06) kojim je preuzeto 9 direktiva EU koje uređuju oblast zaštite potrošača, te su formirani institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH i Vijeće za zaštitu potrošača BiH. Na osnovu Zakona donose se državni godišnji programi zaštite potrošača. U BiH su formirana i djeluju brojna udruženja za zaštitu potrošača, kao i Savez udruženja na državnom nivou. Agencija i inspekcijski organi entitetâ i Brčko distrikta BiH ostvaruju saradnju sa ombudsmanom, te udruženjima potrošača u segmentu sigurnosti proizvoda na tržištu i sigurnosti potrošača. Za pravilno funkcioniranje jedinstvenog ekonomskog područja ili unutrašnjeg tržišta Bosne i Hercegovine, te funkcioniranje sistema nadzora nad tržištem u BiH neophodna je moderna organizacija svih institucija infrastrukture kvaliteta (oblasti standardizacije, akreditacije, mjeriteljstva i ocjenjivanja usklađenosti). U BiH su doneseni: Zakon o standardizaciji BiH („Sl. glasnik BiH” broj 19/01), Zakon o akreditiranju BiH („Sl. glasnik BiH” broj 19/01) i Zakon o mjeriteljstvu BiH („Sl. glasnik BiH” broj 19/01). Time su stvorene osnove za uspostavljanje i izgradnju institucija infrastrukture kvaliteta u skladu sa zahtjevima EU [kao što su dobrovoljni BAS standardi, politika i sistem akreditacije laboratorija, certifikacijskih i kontrolnih (inspekcijskih) tijela, te uređenje sistema zakonskog mjeriteljstva ]. 15 Ovom odlukom je preuzeta Odluka Evropske komisije broj 2008/329/EZ od 21. aprila 2008. godine kojom se od država članica zahtijeva da osiguraju da magnetne igračke koje su stavljene na tržište ili učinjene dostupnim na tržištu sadrže upozorenje o zdravstvenim i sigurnosnim rizicima koje one predstavljaju (Commission Decision of 21 April 2008 requiring Member States to ensure that magnetic toys placed or made available on the market display a warning about the health and safety risks they pose (2008/329/EC)). 16 Ovom odlukom je preuzeta Odluka Evropske komisije broj 2009/251/EZ od 17. marta 2009. godine kojom se od država članica zahtijeva da osiguraju da se proizvodi koji sadrže biocid dimetilfumarat ne stavljaju na tržište, niti čine dostupnim na tržištu (Commission Decision of 17 March 2009 requiring Member States to ensure that products containing the biocide dimethylfumarate are not placed or made available on the market (2009/251/EC)). 17 Ovom odlukom je preuzeta Direktiva Evropskog parlamenta i Vijeća broj 2005/84/EZ od 14. decembra 2005. godine kojom se 22. put mijenja i dopunjuje Direktiva Vijeća broj 76/769/EEZ o usklađivanju zakona i propisa država članica u vezi sa ograničavanjem stavljanja na tržište i u upotrebu određenih opasnih supstanci i preparata (ftalata u igračkama i proizvodima za djecu) (Directive 2005/84/EC of the European Parliament and of the Council of 14 December 2005 amending for the 22nd time Council Directive 76/769/EEC on the approximation of the laws, regulations and administrative provisions of the Member States relating to restrictions on the marketing and use of certain dangerous substances and preparations (phthalates in toys and childcare articles). 14 2.2 Institucionalni okvir u BiH Prema Zakonu o nadzoru nad tržištem u BiH18, sistem nadzora nad tržištem Bosne i Hercegovine čine: − − Agencija, koja je nadležna za koordinaciju aktivnosti nadzora, međunarodnu saradnju, razmjenu informacija i dr., inspekcijski i drugi organi uprave Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH, koji su posebnim zakonima i propisima ovlašteni za vršenje inspekcijskih i drugih poslova koji se odnose na kontrolu sigurnosti proizvoda na tržištu BiH. 2.2.1 Agencija za nadzor nad tržištem BiH Agencija je osnovana Zakonom o nadzoru nad tržištem BiH 19 radi osiguranja funkcionalnog i efikasnog sistema nadzora nad tržištem, te obavljanja tehničkih, koordinacionih i drugih poslova. Agencija je samostalna upravna organizacija, koja se finansira iz budžeta i odgovorna je Vijeću ministara BiH. Jedan od glavnih zadataka Agencije je osiguranje sistematičnog, usklađenog i djelotvornog sistema nadzora nad tržištem BiH. Primarne nadležnosti Agencije su: da koordinira i usklađuje aktivnosti sistema nadzora nad tržištem BiH, da osigurava identično i jednoobrazno provođenje propisa o sigurnosti proizvoda na teritoriji Bosne i Hercegovine, uključujući tumačenje propisa o sigurnosti proizvoda i izdavanje smjernica za njihovo provođenje, da uspostavlja efikasne, formalne i/ili neformalne mehanizme međusobne saradnje svih aktera sistema nadzora nad tržištem, da osigurava unificirane procedure za postupanje po prigovorima potrošača (sigurnosni aspekt) ili rada nadležnih organa, njihovo centralno evidentiranje i praćenje rješenja, te da vrši i razvija međudržavnu i međunarodnu saradnju u oblasti nadzora nad tržištem, posebno sa EU i nadležnim organima država članica, te Svjetskom trgovinskom organizacijom. Agencija je uspostavljena imenovanjem rukovodstva u junu 2006. godine, pa je, registracijom i iznajmljivanjem prostora, počela da radi u septembru 2006. godine. Polovinom 2007. godine je usvojen prvi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Agencije, na osnovu koga je u novembru 2007. zaposlena prva grupa državnih službenika (4 državna službenika). U narednim godinama vršeno je kadrovsko popunjavanje (2008. godine je zaposleno 5 službenika i 2 zaposlenika, 2009. godine 4). Istovremeno se ulagalo u izgradnju kapaciteta za ostvarivanje zakonskih obaveza i zadataka na osnovu izučavanja evropske legislative i sistema nadzora, korištenjem raspoloživih programa pomoći (TAIEX, regionalni CARDS 2006. i pojedinačni seminari u organizaciji Direkcije za evropske integracije, Agencije za državnu službu i drugo). U Agenciji je trenutno20 zaposleno 17 radnika (15 VSS, od toga tri imaju zvanje magistra i 2 SSS) od 27, koliko je predviđeno Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Agencije. Kvalifikaciona struktura zaposlenih je adekvatna i prilagođena potrebama i zadacima Agencije, pa su zaposlenici, uglavnom, lica sa tehničkim obrazovanjem (4 dipl. inž. mašinstva, 3 dipl. inž. elektrotehnike, 1 dipl. inž. građevinarstva i 1 dipl. inž. hemije), 4 dipl. 18 Član 6. ovog zakona. Član 9. ovog zakona. 20 Zaključno sa 2010. godinom. 19 15 ek., (1) prevodilac za engleski jezik i (1) dipl. pravnik. Budući da je Agencija samostalna upravna organizacija, jedan broj zaposlenih je predviđen i angažiran za obavljanje neophodnih pratećih poslova kao što su: IT, računovodstvo i finansije, prevodilački poslovi, osiguranje i održavanje objekta i dr. Poznavanje stranih jezika, prvenstveno engleskog, zadovoljavajuće je, od aktivnog do prosječnog (srednji nivo), jedan broj zaposlenih govori njemački i francuski, što omogućava praćenje procesa nadzora u EU (zakonodavnih i praktičnih), te prisustvovanje obukama u državama članicama. Prosječna starost zaposlenih je 38 godina sa prosječnim radnim iskustvom od 11,5 godina, od toga u Agenciji oko 2 godine i prethodnim radnim iskustvom u industriji, ispitnim laboratorijаma, te državnoj upravi. Generalno gledano, iako mlada organizacija: − − Agencija ima adekvatne kadrove, koji poznaju suštinu direktiva Novog pristupa, suštinu sistema nadzora prema evropskoj praksi, ali su potrebne i daljnje obuke za ostvarivanje konkretnih obaveza i funkcioniranje sistema nadzora u BiH pogotovo povodom praktičnih aspekata nadzora, što će se ostvariti putem projekata IPA EU. S druge strane, organizaciona struktura, potreban broj zaposlenih, što uređuje Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji, zahtijevaju prilagođavanje nakon konkretizacije broja direktiva Novog pristupa koje će biti u nadležnosti Agencije. Projektom IPA 2007 - Infrastruktura kvaliteta predviđena je realizacija ovog zadatka. 2.2.2 Inspekcijski i drugi organi uprave Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH Budući da najveći broj direktiva Novog pristupa obuhvata potrošačke proizvode koji su na tržištu i koji su, prema važećem zakonodavstvu, u nadležnosti tržišnih inspekcija i Agencije, u dokumentu se šire elaboriraju zadaci, nadležnosti i način rada tržišnih inspekcija entitetâ i Brčko distrikta BiH. Strategija se fokusira na ovaj segment nadzora koji može poslužiti kao polazište za koordinaciju i funkcioniranje nadzora proizvoda pokrivenih drugim direktivama Novog pristupa, kad se za to stvore zakonski i drugi uvjeti u BiH. Napomena: Inspekcijski organi entitetâ i Brčko distrikta BiH, prema svojim zakonima, obavezni su da primjenjuju i zakone koji se donose na nivou BiH. 2.2.2.1 Federalna uprava za inspekcijske poslove Federalna uprava za inspekcijske poslove uspostavljena je Zakonom o inspekcijama u Federaciji BiH („Sl. novine Federacije BiH“ broj 69/05), te je počela da radi 1. januara 2007. godine. U sastavu Federalne uprave za inspekcijske poslove nalazi se sljedećih deset organizacionih jedinica u kojima je zaposleno oko 100 federalnih inspektora i 10 glavnih federalnih inspektora. Osim toga, 375 inspektora je zaposleno u kantonalnim i općinskim inspekcijama. Br. 1. Naziv inspekcije Inspektorat tržišno-turističke inspekcije Broj zaposlenih inspektora Glavni federalni tržišno-turistički inspektor i 28 federalnih inspektora (25 tržišnih, te 3 turističko-ugostiteljska inspektora) i oko 100 kantonalnih inspektora od kojih je 75 16 kantonalnih tržišnih inspektora i 25 turističko-ugostiteljskih kantonalnih inspektora 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Inspektorat sanitarno-zdravstvenofarmaceutske inspekcije Inspektorat inspekcije rada Inspektorat urbanističko-ekološke inspekcije Inspektorat saobraćajne inspekcije Inspektorat poljoprivredne inspekcije Inspektorat šumarske inspekcije Inspektorat vodoprivredne inspekcije Inspektorat veterinarske inspekcije Inspektorat tehničke inspekcije 18 federalnih i 16 kantonalnih inspektora 9 federalnih i 64 kantonalna inspektora 2 federalna i 30 kantonalnih inspektora 5 federalnih i 26 kantonalnih inspektora 19 federalnih i 17 kantonalnih inspektora 3 federalna i 15 kantonalnih inspektora 2 federalna i 11 kantonalnih inspektora 2 federalna i 37 kantonalnih inspektora 11 federalnih i 20 kantonalnih inspektora Inspekcijski nadzor, u skladu sa ovim zakonom i posebnim propisima, u Federaciji BiH vrše federalne inspekcije organizirane u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, kantonalne inspekcije organizirane u kantonalnim upravama za inspekcijske poslove i u sastavu ministarstava, te općinske inspekcije organizirane u općinama. Drugim riječima, u Federaciji BiH inspekcijski nadzor je organiziran na federalnom, kantonalnom i općinskom nivou. U sastavu Inspektorata tržišno-turističke inspekcije su turističko-ugostiteljska i tržišna inspekcija koje, u skladu sa Zakonom o inspekcijama u Federaciji BiH, vrše nadzor nad provođenjem zakona i propisa koji se odnose na: 1. obavljanje trgovine i obrta, 2. standarde i kvalitet proizvoda u proizvodnji i prometu, 3. mjerne jedinice, robne i uslužne žigove i oznake kvaliteta i porijekla proizvoda, 4. cijene proizvoda i usluga naknade, takse (osim sudskih i upravnih), pretplate i ostale naknade koje se zaračunavaju po posebnim propisima, 5. robne rezerve, 6. zaštitu izuma i tehničkih unapređenja, 7. zaštitu prava potrošača, 8. obavljanje ugostiteljske i turističke djelatnosti, 9. kategorizaciju ugostiteljskih i turističkih objekata, 10. zaštitu dobara od posebnog značaja za turizam (prirodne rijetkosti, kulturno-historijski spomenici, etnografske znamenitosti i dr.), 11. zaštitu prava korisnika ugostiteljskih i turističkih usluga, 12. reklamiranje ugostiteljsko-turističke ponude, 13. osiguranje komunalnog reda za ugostiteljske i turističke objekte, 14. kontrolu rada turističkih zajednica, 15. obračun naplata i uplata boravišne takse i turističke članarine. Tržišna i turističko-ugostiteljska inspekcija, u skladu sa posebnim propisima, nadležne su i za nadzor nad primjenom i drugih zakona i propisa kojima je propisana nadležnost ovih dviju inspekcija. Kontrola kvaliteta proizvoda iz uvoza, te proizvoda domaćih proizvođača na mjestima proizvodnje u nadležnosti su federalne tržišne inspekcije, a kontrola kvaliteta proizvoda u prometu u nadležnosti je tržišne inspekcije (federalne, kantonalne i općinske). 17 Kontrola kvaliteta proizvoda pri uvozu i izvozu u nadležnosti je federalne tržišne inspekcije, kao i preduzeća (društava) koja su ovlaštenja za kontrolu kvaliteta određenih proizvoda pri uvozu i izvozu dobila od Federalnog ministarstva trgovine. Proizvodi koji podliježu kontroli kvaliteta pri uvozu i izvozu propisani su Odlukom o određivanju proizvoda koji podliježu kontroli proizvoda pri uvozu i izvozu („Službene novine Federacije BiH“ broj 24/98), kao i Odlukom o određivanju proizvoda za koje kontrolu kvaliteta obavljaju preduzeća ovlaštena od Federalnog ministarstva trgovine („Službene novine Federacije BiH“ broj 39/98) kojima su određeni proizvodi za koje je pri uvozu kontrola kvaliteta u nadležnosti federalne tržišne inspekcije, te za koje je proizvode kontrola kvaliteta pri uvozu i izvozu u nadležnosti ovlaštenih preduzeća (društava). Zakonom o kontroli kvaliteta određenih proizvoda pri uvozu i izvozu uređuju se kontrola kvaliteta određenih proizvoda pri uvozu i izvozu, uvjeti i način na koji se ti proizvodi mogu uvoziti i stavljati u promet na tržište Federacije BiH, a postupak kontrole kvaliteta proizvoda pri uvozu i izvozu propisan je Pravilnikom o načinu i postupku obavljanja kontrole kvaliteta proizvoda pri uvozu i izvozu („Službene novine Federacije BiH“ broj 39/98). Federalni tržišni inspektori i ovlaštena preduzeća (društva) do donošenja podzakonskih propisa Zakona o nadzoru kvaliteta određenih proizvoda pri uvozu i izvozu („Službeni glasnik BiH“ broj 13/03) kontrolu kvaliteta pri uvozu, u skladu sa navedenim federalnim propisima, obavljaju na mjestima carinjenja na isti način i prema istom postupku s tom razlikom da se kontrola kvaliteta proizvoda pri uvozu, koju vrše ovlaštena preduzeća (društva), obavlja bez obavezne laboratorijske provjere kvaliteta ili standarda zavisno od vrste proizvoda. Prema postojećim propisima21, Tržišna inspekcija Federacije BiH i ovlaštena preduzeća (društva) kontrolu kvaliteta proizvoda pri uvozu obavljaju na svim mjestima carinjenja na kojima se vrši carinjenje proizvoda koji podliježu kontroli kvaliteta pri uvozu. U postupku kontrole kvaliteta radi provjere da li, u skladu sa propisima kojima se uređuje kvalitet proizvoda koji se uvoze, ovi proizvodi ispunjavaju uvjete za stavljanje u promet na tržište Federacije BiH, federalna tržišna inspekcija vrši: − − − − senzorsku kontrolu proizvoda kojom se provjerava propisani sadržaj deklaracije, da li su proizvodi propisno označeni i upakirani, količine, kao i da li prijevozno sredstvo ispunjava propisane uvjete transporta za tu vrstu proizvoda, provjeru kvaliteta na osnovu prethodnog ispitivanja kvaliteta od ovlaštene stručne organizacije (laboratorije). Ova provjera se vrši na način da se od proizvoda uzimaju uzorci i šalju na laboratorijsko ispitivanje kvaliteta koji je propisan propisima kojima se uređuje kvalitet, po potrebi, ponovnu kontrolu kvaliteta proizvoda za koji je izdano uvjerenje o kvalitetu, kontrolu usklađenosti dokumenata koji prate tečna naftna goriva koja se stavljaju u promet na tržište BiH sa odredbama Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva. Federalni tržišni inspektori, nadzirući kvalitet proizvoda pri uvozu, preduzimaju sljedeće mjere: 21 Zakon o nadzoru kvaliteta određenih proizvoda pri uvozu i izvozu („Službeni glasnik BiH” broj 13/03) i Zakon o kontroli kvaliteta određenih proizvoda pri uvozu i izvozu („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine” broj 21/97) sa podzakonskim propisima. 18 − − − − − izdaju uvjerenja o kvalitetu za proizvode za koje se, nakon izvršene kontrole, utvrdi da ispunjavaju propisane uvjete kvaliteta, izdaju potvrde (radi izbjegavanja zastoja) do izdavanja uvjerenja o kvalitetu u slučajevima kada se uzimaju uzorci za laboratorijsko ispitivanje kvaliteta, što je privremeni dokument za potrebe carinjenja, donose rješenja kojim se nalaže uvozniku vraćanje, odnosno uništenje kontroliranih proizvoda ako se prilikom kontrole utvrdi da proizvodi u pogledu kakvoće ne odgovaraju propisanim uvjetima, donose rješenja kojim se uvjerenje poništava za proizvode za koje se ponovnom kontrolom utvrdi da ne odgovaraju uvjetima predviđenim za izdavanje uvjerenja o kvalitetu, izdaju prekršajne naloge za utvrđene prekršaje u primjeni propisa. Kontroli kvaliteta podliježu i određene vrste proizvoda koje su obuhvaćene direktivama Novog pristupa (npr., posude pod pritiskom, gasni kućanski aparati, regulatori pritiska, namještaj itd.), te njihova kontrola kvaliteta na navedeni način pri uvozu (predtržišna kontrola) predstavlja određenu trgovinsku barijeru. Tržišna inspekcija Broj inspektora 25 Prosječna starost 50 godina engleski i njemački jezik, Poznavanje stranih jezika školski nivo Stručna sprema: dipl. inž. agronomije dipl. ek. dipl. pravnik dipl. inž. tehnologije dr. vet. med. 13 8 2 1 1 2.2.2.2 Republička uprava za inspekcijske poslove Republička uprava za inspekcijske poslove, odnosno Inspektorat Republike Srpske, formiranа je Zakonom o inspekcijama u Republici Srpskoj („Sl. glasnik Republike Srpske”, broj 113/05). Počela je da radi 1. marta 2006. godine. Prema novom Zakonu o inspekcijama u Republici Srpskoj („Sl. glasnik Republike Srpske” broj 74/10), u sastavu Inspektorata nalazi se trinaest republičkih inspekcija u kojima su zaposlena 242 republička inspektora, te oko 280 općinskih inspektora u općinama. Br. Naziv inspekcije 1. Tržišna inspekcija 2. 3. Poljoprivredna inspekcija Šumarska inspekcija 4. Veterinarska inspekcija Broj zaposlenih inspektora 68 inspektora i 86 inspektora u općinama 21 inspektor i 32 inspektora u općinama 17 inspektora 11 inspektora i 77 inspektora u općinama 19 5. 6. Vodna inspekcija Tehnička inspekcija 7. Saobraćajna inspekcija 9. Urbanističko-građevinska i ekološka inspekcija Inspekcija rada 10. Zdravstvena inspekcija 11. 12. 13. Prosvjetna inspekcija Inspekcija za zaštitu od požara Inspekcija za hranu 8. 8 inspektora i 3 inspektora u općinama 18 inspektora 15 inspektora i 17 inspektora u općinama 13 inspektora i 71 inspektor u općinama 36 inspektora 15 inspektora i 50 inspektora u općinama 11 inspektora 9 inspektora - U skladu sa Zakonom, Tržišna inspekcija vrši nadzor nad tržištem u pogledu pridržаvаnjа propisa koji se odnose na: trgovinu, ugostiteljstvo, turizam, usluge, zaštitu potrošаčа, cijene, mjerne jedinice i mjerila, intelektualno vlasništvo, kvаlitet i sigurnost neprehrambenih proizvoda, te druge oblasti određene propisima. Shodno tome, tržišna inspekcija je nadležna za nadzor nad neprehrambenim potrošačkim proizvodima koji su obuhvaćeni Zakonom o općoj sigurnosti proizvoda, te pojedinim tehničkim propisima kojima se preuzimaju direktive Novog pristupa. Tržišna inspekcija je organizirana na dva nivoa, i to na republičkom u sastavu Inspektorata Republike Srpske i gradskom/općinskom u sastavu gradova/općina. Republička tržišna inspekcija je organizirana u 6 odjeljenja (Banja Luka, Prijedor, Doboj, Bijeljina, Istočno Sarajevo i Trebinje). Republička i gradska/općinska tržišna inspekcija u unutrašnjem prometu vrše nadzor u oblasti trgovine, proizvodnje, ugostiteljstva, turizma i usluga. Kao što je slučaj i sa kontrolom proizvoda na granici u Federaciji BiH, republička tržišna inspekcija, također, vrši kontrolu kvaliteta robe iz uvoza u 12 carinskih ispostava (Banja Luka, Gradiška, Prijedor, Novi Grad, Doboj, Šamac, Brod, Rača, Karakaj, Višegrad, Sokolac i Trebinje). Kontrolama kvaliteta se utvrđuje da li proizvodi iz uvoza ispunjavaju uvjete za stavljanje u promet na tržište Republike Srpske i BiH u skladu sa propisanim normama i uvjetima kojima se, pregledom dokumentacije, određuje kvalitet proizvoda, i to: a) da li su proizvodi na propisan način deklarirani, označeni, obilježeni i upakirani, b) da li su proizvodi propraćeni propisanim ispravama (garantni list, tehničko uputstvo, proizvođačka specifikacija, servisi i sl.), c) da li proizvodi ispunjavaju uvjete o usklađenosti s propisima o kvalitetu proizvoda koji se odnose na atestiranje, certifikaciju proizvoda, što je uvjet za izdavanje uvjerenja o kvalitetu proizvoda. S obzirom na to da i na graničnim ispostavama u Republici Srpskoj kontroli kvaliteta podliježu određene vrste proizvoda koje su obuhvaćene direktivama Novog pristupa (npr., posude pod pritiskom, gasni kućanski aparati, regulatori pritiska, namještaj itd.), njihovo kontroliranje predstavlja određenu trgovinsku barijeru. Broj inspektora Tržišna inspekcija 68 20 Prosječna starost 48,5 godina Poznavanje stranih jezika engleski i njemački jezik Stručna sprema: dipl. inž. poljoprivrede dipl. inž. mašinstva dipl. turizmolog dipl. politolog dipl. ek. dipl. pravnik dipl. inž. tehnologije 21 4 4 1 23 6 9 2.2.2.3 Inspektorat Brčko distrikta BiH Inspektorat Brčko distrikta BiH je uspostavljen Zakonom o javnoj upravi Brčko distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ br. 19/07, 2/08 i 43/08). Inspektorat je organiziran u tri odsjeka22 i zapošljava 53 inspektora: Br. I 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Naziv inspekcije Odsjek inspekcije zaštite zdravlja i okoline Fito-sanitarna inspekcija Poljoprivredna inspekcija Veterinarska inspekcija Sanitarna inspekcija Zdravstvena inspekcija Inspekcija zaštite okoline Inspekcija za šumarstvo Vodoprivredna inspekcija Broj zaposlenih inspektora 3 inspektora 1 inspektor 3 inspektora 6 inspektora 1 inspektor 1 inspektor 1 inspektor 1 inspektor II 1. 2. 3. Odsjek inspekcije poslovanja Tržišna inspekcija Inspekcija za obrazovanje Inspekcija za rad i radne odnose 11 inspektora 1 inspektor 7 inspektora III 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Odsjek inspekcije djelatnosti Urbanističko-građevinska inspekcija Putna inspekcija Saobraćajna inspekcija Elektroenergetska inspekcija Termoenergetska inspekcija Protivpožarna inspekcija Inspekcija zaštite na radu Komunalna inspekcija 4 inspektora 1 inspektor 3 inspektora 1 inspektor 1 inspektor 2 inspektora 1 inspektor 4 inspektora 22 Ukupno 19 organizacijskih jedinica. 21 Zakon o inspekcijama Brčko distrikta BiH („Sl. glasnik Brčko distrikta o BiH“ br. 24/08 i 25/08) propisuje: obavljanje inspekcijskog nadzora u Brčko distriktu BiH radi osiguranja izvršavanja zakona i drugih propisa, načela inspekcijskog nadzora, organizaciju inspekcije, obaveze, odgovornosti i ovlaštenja inspektora, prava i obaveze subjekta nadzora, postupak inspekcijskog nadzora, posebne radnje inspektora, odnose inspekcijskih i drugih organa, zajedničko vršenje inspekcijskog nadzora, status inspektora i druga pitanja značajna za funkcioniranje inspekcijskog sistema u Brčko distriktu BiH. Tržišna inspekcija obavlja inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i drugih propisa koji se odnose na: 1. obavljanje trgovine na domaćem tržištu, sa inozemstvom, trgovačko zastupanje i posredovanje, 2. obavljanje ugostiteljske i turističke djelatnosti, 3. obavljanje preduzetništva, 4. obavljanje slobodne razmjene robe i usluga, 5. standarde i kvalitet proizvoda i usluga, 6. mjeriteljstvo (metrologija), 7. robne i uslužne žigove i oznake kvaliteta i porijekla proizvoda, 8. cijene proizvoda i usluga, 9. zaštitu izuma i tehničkog unapređenja, 10. zaštitu potrošača, 11. nelojalnu konkurenciju i monopolističko ponašanje, 12. posebne uvjete za obavljanje špedicije u vezi sa carinjenjem robe, 13. promet, umnožavanje i reprodukciju muzičkih i kinematografskih djela snimljenih na nosačima zvuka i videokasetama, te računarskim programima. Tržišna inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove određene zakonom i posebnim propisima. Tržišna inspekcija Brčko distrikta BiH ne vrši kontrolu kvaliteta neprehrambenih proizvoda pri uvozu, nego donosi zaključak o odbacivanju zahtjeva za izdavanje uvjerenja o kvalitetu zbog nenadležnosti. U članu 3. Zakona o nadzoru kvaliteta određenih proizvoda pri uvozu i izvozu („Službeni glasnik BiH“ broj 13/03) predviđeno je da Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a na osnovu prethodno pribavljenog mišljenja nadležnih organa entitetâ i Brčko distrikta BiH, odlukom utvrđuje koji proizvod pri uvozu i izvozu podliježe nadzoru kvaliteta prema odredbama ovog zakona. S obzirom na to da Vijeće ministara BiH još nije donijelo odluku, niti druge provedbene propise ovog zakona, Tržišna inspekcija Brčko distrikta BiH donosi navedeni zaključak. Tržišna inspekcija, u skladu sa Zakonom o općoj sigurnosti proizvoda i podzakonskim aktima koji reguliraju sigurnost proizvoda, vrši posttržišnu kontrolu neprehrambenih proizvoda u unutrašnjem prometu kojima se provjerava ispunjenost sigurnosnih i drugih zahtjeva propisanih za tu vrstu proizvoda. Tržišna inspekcija Broj inspektora 11 Prosječna starost 47,82 Poznavanje stranih jezika njemački, engleski 22 Stručna sprema: Diplomirani ekonomisti Ekonomist 10 1 Zaključak: Može se zaključiti da se pri uvozu vrši predtržišna kontrola kvaliteta proizvoda, što predstavlja tehničku barijeru za grupe proizvoda obuhvaćene propisima o sigurnosti proizvoda kojima se preuzimaju direktive Novog pristupa. Sva tri inspektorata imaju različito postupanje prilikom kontrole kvaliteta proizvoda pri uvozu. Budući da je ovom strategijom predviđena posttržišna kontrola sigurnosti proizvoda, bit će potrebno izmijeniti i/ili staviti van snage određene odredbe važećih propisa u BiH (Zakon o nadzoru kvaliteta određenih proizvoda pri uvozu i izvozu, „Službeni glasnik BiH” broj 13/03, i Zakon o kontroli kvaliteta određenih proizvoda pri uvozu i izvozu, „Službene novine Federacije BiH“ broj 21/97) kako oni ne bi predstavljali barijeru za slobodan protok robe i tako onemogućavali provođenje aktivnosti nadzora nad primjenom propisa o sigurnosti proizvoda. 2.3 Dosadašnje i trenutne aktivnosti u oblasti nadzora nad tržištem u BiH Agencija je inicirala, provodila i koordinirala aktivnosti nadzora nad tržištem, baziranog na kontroli sigurnosti proizvoda u skladu sa postojećim zakonima i podzakonskim aktima, a s ciljem sistematične kontrole sigurnosti proizvoda na tržištu i zaštite potrošača. Iako su aktivnosti pretežno bazirane na dobrovoljnom povlačenju proizvoda i preduzimanju korektivnih mjera od poslovnih subjekata, dosadašnji rezultati nadzora su iznad očekivanog kako u dijelu postupanja poslovnih subjekata, tako i angažiranja nadležnih inspekcija entitetâ i Brčko distrikta BiH. Uspostavljen je sistem koordinacije aktivnosti i toka informacija o opasnim i nesigurnim proizvodima, izrađen obrazac obavještenja o opasnim proizvodima, osigurano pravo prijevoda i objave sedmičnih obavještenja s RAPEX-a, kreiran obrazac za prigovore potrošača koji se odnose na sigurnost proizvoda, izrađena brošura za pomoć poslovnim subjektima pri obavještavanju organa nadzora o opasnim proizvodima, te su učinjeni značajni pomaci u međunarodnoj saradnji i integriranju Agencije i BiH u evropski sistem nadzora. Koordinacija i harmonizacija aktivnosti nadzora nad tržištem U skladu sa svojom zakonskom obavezom da koordinira aktivnosti sistema nadzora nad tržištem BiH i da osigurava identično provođenje propisa o sigurnosti proizvoda, Agencija, zajedno sa inspekcijskim organima entitetâ i Brčko distrikta BiH, provodi aktivnosti kontrole sigurnosti proizvoda u skladu sa Zakonom o općoj sigurnosti proizvoda i podzakonskim aktima ovog zakona. Shodno tome, u periodu od novembra 2009. do oktobra 2010. godine na tržištu BiH je izvršena provjera 30 vrsta potrošačkih proizvoda prilikom čega je utvrđeno da više od 2.500 komada različitih proizvoda predstavlja sigurnosni rizik za potrošače, te su povučeni sa tržišta i djelomično od potrošača. Kako bi se osigurao djelotvoran nadzor nad tržištem koji će garantirati visok nivo zaštite zdravlja i sigurnosti ljudi, a radi neposredne kontrole proizvoda obuhvaćenih propisom o ograničenjima ftalata, Agencija je organizirala zajedničku akciju kontrole sa inspekcijskim 23 organima entitetâ i Brčko distrikta BiH. To predstavlja prvi zajednički planirani nadzor prema Odluci o ograničavanju stavljanja na tržište igračaka i proizvoda za djecu koji sadrže ftalate. Učešće u izradi propisa Od 2008. godine Agencija učestvuje u pripremi i izradi propisa o sigurnosti proizvoda, prvenstveno u radu ekspertnih timova za preuzimanje direktiva Novog pristupa. Također, radi osiguranja primjene aktuelnih naučnih i stručnih saznanja, te na osnovu praćenja propisa i prakse EU iz oblasti sigurnosti proizvoda, Agencija je uputila inicijative Vijeću ministara BiH da se donesu 4 pravna propisa23. Agencija učestvuje i u radu tehničkih komiteta formiranih u Institutu za standardizaciju BiH s ciljem preuzimanja evropskih harmoniziranih i međunarodnih standarda kao BAS standarda. Za rad u tehničkim komitetima predstavnici Agencije su imenovani u skladu sa područjem rada i zaduženjima za pojedine direktive, odnosno proizvode i grupe proizvoda, što doprinosi većoj informiranosti o standardima, ali i utjecaju na donošenje standarda na osnovu iskustava u oblasti nadzora. Podrška sistemu nadzora nad tržištem Da bi podstakla razvoj stručnih i profesionalnih kapaciteta u strukturama nadzora nad tržištem, Agencija je organizirala obuke iz oblasti sigurnosti proizvoda i zaštite potrošača za inspekcijske organe entitetâ i Brčko distrikta BiH, te ostale zainteresirane strane putem instrumenta pomoći TAIEX24. Da bi, u skladu sa zakonskom nadležnošću, osigurala unificirane procedure za postupanje po prigovorima potrošača koji se odnose na sigurnost proizvoda, njihovo centralno evidentiranje, praćenje rješavanja i informiranje javnosti o dostupnosti takvih mehanizama radi jednake zaštite potrošača na cijelom tržištu BiH, Agencija je kreirala on-line obrazac za prigovore potrošača koji se tiču sigurnosti proizvoda i objavila ga na Internet-stranici Agencije. S ciljem podizanja javne svijesti poslovnih subjekata, Agencija je za poslovne subjekte izradila brošuru o obavještavanju o opasnim proizvodima. Brošura je distribuirana putem poslovnih novina Euro-info korespondentnog centra i Uprave za indirektno oporezivanje (Sektor za carine), a dostupna je i na Internet-stranici Agencije. Također, na Internet-stranici je objavljen i neslužbeni prijevod Vodiča za korektivne mjere, uključujući i povrat proizvoda od potrošača, koji služi kao pomoć poslovnim subjektima prilikom preduzimanja mjera povlačenja proizvoda sa tržišta i povrata nesigurnih proizvoda od potrošača. Agencija je pripremila i on-line aplikaciju „Kalkulator procjene rizika za potrebe poslovnih subjekata“ s ciljem pomoći poslovnim subjektima u procjenjivanju nivoa rizika i donošenju odluke o potrebi obavještavanja Agencije o opasnim proizvodima, u skladu sa njihovom obavezom koja proistječe iz Odluke o obliku i sadržaju obavijesti o opasnom proizvodu. Kao pomoć organima nadležnim za nadzor nad tržištem, koji su odgovorni za praćenje usklađenosti potrošačkih proizvoda sa sigurnosnim zahtjevima, te carinskim organima uprave, Agencija je pripremila neslužbeni prijevod Smjernica za RAPEX i procjenu rizika (Odluka 23 Pravilnik o internim procedurama i postupanju po prijemu obavještenja o opasnom proizvodu, Odluka o sadržaju upozorenja kojim moraju biti obilježene igračke sa magnetnim dijelovima, Odluka o zabrani stavljanja na tržište potrošačkih proizvoda koji sadrže biocid dimetilfumarat, Odluka o ograničavanju stavljanja na tržište igračaka i proizvoda za djecu koji sadrže ftalate. 24 Odjeljenja Evropske komisije za pružanje tehničke pomoći i razmjenu informacija. 24 broj 2010/15/EK), koje služe za utvrđivanje jednostavnih i jasnih kriterija, te praktičnih pravila kako bi se olakšalo djelovanje mehanizama obavještavanja uspostavljenih na osnovu čl. 11. i 12. Direktive o općoj sigurnosti proizvoda. Osim obavijesti i prijevoda, Agencija objavljuje i druge instruktivne tekstove iz oblasti zaštite potrošača i sigurnosti proizvoda. Informiranje Agencija permanentno informira javnost i sve zainteresirane subjekte o aktivnostima u provođenju nadzora nad tržištem prvenstveno putem svoje Internet-stranice. Shodno tome, redovno se objavljuju informacije o nesigurnim proizvodima koji su pronađeni na tržištu BiH zajedno sa uputama za potrošače-korisnike tih proizvoda, kao i prijevodi obavještenja s RAPEX-a 25. Objavljeni prijevodi omogućavaju potrošačima u BiH da budu upoznati sa opasnim proizvodima koji su pronađeni i povučeni sa tržišta EU, te pružaju dodatnu pomoć inspekcijskim organima entitetâ i Brčko distrikta BiH prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora na području BiH. Međunarodna saradnja S ciljem jačanja saradnje sa organima drugih država Evrope nadležnim za sigurnost proizvoda, posebno u administrativnoj formi, Agencija je od oktobra 2008. godine član PROSAFE-a26, a od oktobra 2009. godine je punopravni član Opće skupštine PROSAFE-a sa pravom glasanja. U 2011. godini, u statusu posmatrača, Agencija će učestvovati u zajedničkim aktivnostima nadzora sa državama članicama EU u okviru projekta EMARS za proizvode obuhvaćene Direktivom o općoj sigurnosti proizvoda. Od septembra 2010. godine Agencija je postala posmatrač u grupi ADCO27 EMC. Sve to predstavlja izuzetan napredak u oblasti međunarodne saradnje. 2.4 Prednosti i nedostaci u sistemu nadzora nad tržištem BiH Posmatrajući postojeći sistem nadzora nad tržištem, procjenjuje se da on ima sljedeće prednosti i nedostatke: a) Prednosti: − − − Između organa sistema nadzora nad tržištem je izražena spremnost za saradnju, Inspektori posjeduju znanje, kao i veliko iskustvo u obavljanju inspekcijskog nadzora, Inspekcijski informacijski sistem (Inspection Management System – IMS) je operativan u Inspektoratu u Republici Srpskoj sa adekvatnim hardverom i softverom za obavljanje 25 U decembru 2009. godine sa Generalnim direktoratom Evropske komisije za zdravlje i zaštitu potrošača (DG SANCO) Agencija je potpisala ugovor kojim se Agenciji odobrava pravo prevođenja i objavljivanja sedmičnih obavještenja RAPEX na Internet-stranici Agencije, čime je postala ovlašteni izdavač obavještenja RAPEX na službenim jezicima BiH. 26 PROSAFE (Product Safety Enforcement Forum of Europe) je organizacija koju su osnovali organi za nadzor nad tržištem iz Evrope koji provode aktivnosti što se odnose na područje sigurnosti potrošačkih proizvoda. Prvi zvanični sastanak PROSAFE-a je održan 1990. godine. 27 Radna grupa za administrativnu sаradnju (ADCO - The Administrative Co-operation Working Group) je nezavisna radna grupa kojom upravljaju i kojoj predsjedavaju države članice. Grupa predstavlja forum za saradnju i razmjenu informacija između organa nadzora nad tržištem. 25 − − − − inspekcijskog nadzora u skladu sa važećim propisima, a informacioni sistemi u inspektoratima Federacije BiH i Brčko distrikta BiH su u fazi uspostavljanja, Adekvatna opremljenost vozilima i ostalim sredstvima za rad, Zaposleni u Agenciji posjeduju izuzetno znanje o direktivama Novog pristupa i ostalim propisima EU o sigurnosti proizvoda, Većina zaposlenih u Agenciji posjeduje tehničko obrazovanje i dobro znanje stranih jezika, Prethodno radno iskustvo u ispitnim laboratorijama određenog broja zaposlenih u Agenciji. b) Nedostaci: − − − − − − − Usklađivanje zakonodavstva u početnoj fazi, Obavljanje predtržišne kontrole, Neodgovarajući broj tržišnih inspektora sa tehničkim obrazovanjem, Nedovoljno poznavanje područja primjene direktiva Novog pristupa i drugih propisa o sigurnosti proizvoda u inspekcijskim organima entitetâ i Brčko distrikta BiH, Nedovoljno praktično iskustvo u inspekcijskom nadzoru zaposlenih u Agenciji, Nepostojanje osnovne opreme za ispitivanje sigurnosnih svojstava proizvoda na terenu, Nedovoljni laboratorijski kapaciteti za ispitivanje sigurnosti proizvoda (nepostojanje adekvatne ispitne opreme, ljudskih resursa, nepoznavanje novih propisa o sigurnosti proizvoda, neodgovarajuće ispitne metode, nedovoljan broj akreditiranih laboratorija). 26 3 Zakonodavni okvir u EU Bosna i Hercegovina se suočava s velikim izazovima u cijeloj javnoj upravi. Preuzimanje i provođenje evropskih propisa zahtijevaju od javne uprave da se prilagodi budućim zahtjevima koje BiH treba da ispuni kada uđe u EU. U oblasti nadzora nad tržištem posebno su važna dva propisa EU: − − Direktiva o općoj sigurnosti proizvoda broj 2001/95/EZ, Uredba broj 765/2008/EZ kojom se utvrđuju zahtjevi za akreditiranje i nadzor nad tržištem u pogledu stavljanja proizvoda na tržište i povlači Uredba (EEZ) broj 339/93. Direktiva o općoj sigurnosti proizvoda se primjenjuje na: − − sve potrošačke neprehrambene proizvode čiji sigurnosni zahtjevi nisu obuhvaćeni harmoniziranim zakonodavstvom Zajednice i na sve potrošačke neprehrambene proizvode obuhvaćene harmoniziranim zakonodavstvom Zajednice kada određeni aspekti, rizici i kategorije rizika nisu obuhvaćeni ovim zakonodavstvom. Uredba se primjenjuje na proizvode obuhvaćene harmoniziranim zakonodavstvom Zajednice koje, između ostalog, obuhvata gotovo sve proizvode u okviru direktiva Novog pristupa (i potrošačke i proizvode za profesionalnu upotrebu). 3.1 Direktiva o općoj sigurnosti proizvoda broj 2001/95/EZ Direktiva o općoj sigurnosti proizvoda uređuje samo sigurnost potrošačkih proizvoda. Proizvodi namijenjeni isključivo za profesionalnu upotrebu ne podliježu odredbama ove direktive. To proizlazi iz člana 2. koji definira proizvod kao svaki proizvod koji je namijenjen potrošačima, ili koji bi u razumno predvidljivim uvjetima mogao biti upotrijebljen od potrošača čak i ako im nije namijenjen. To znači da su proizvodi namijenjeni za profesionalnu upotrebu obuhvaćeni ukoliko postoji vjerovatnoća da će ih koristiti potrošači. Također, ova direktiva ne obuhvaća sigurnost usluga, ali se primjenjuje na proizvode koji se koriste u kontekstu pružanja usluga (npr., fen u frizerskom salonu). Polovni proizvodi su isključeni iz područja primjene ove direktive čak i ako su potrošački proizvodi. Polovni proizvodi su „proizvodi koji se dobavljaju kao antikviteti ili proizvodi koji zahtijevaju popravku ili prepravku prije upotrebe“. Međutim, dobavljač mora o tome jasno obavijestiti potrošača prije nego što mu isporuči proizvod. Ovom direktivom se propisuje zahtjev za opću sigurnost prema kojem je proizvođač obavezan da na tržište stavlja samo sigurne proizvode. Odredbe Direktive se primjenjuju samo ukoliko sigurnosni zahtjevi, vrste i kategorije rizika, te obaveze poslovnih subjekata (proizvođači, uvoznici i distributeri) za određene proizvode i grupe proizvoda nisu uređeni posebnim propisima. Također, Direktiva propisuje obaveze poslovnih subjekata (postavljanje upozorenja na proizvode s ciljem informiranja potrošača, preduzimanje odgovarajućih dobrovoljnih mjera u slučaju neusklađenih ili opasnih proizvoda, saradnja sa organima nadzora nad tržištem i sl.), obaveze i nadležnosti država članica (preduzimanje mjera i radnji za različite kategorije rizika, 27 uspostavljanje sektorskih programa, praćenje naučnih i tehničkih dostignuća, saradnja sa drugim državama članicama, razmjena informacija o rizicima, zajednički projekti nadzora, razmjena najbolje prakse i ekspertize i sl.). Radi razmjene informacija o proizvodima koji predstavljaju ozbiljan rizik a koji su pronađeni na teritoriji država članica EU, Direktivom je uspostavljen Sistem brze razmjene informacija – RAPEX. Važan segment ovog sistema jesu RAPEX smjernice koje se, također, primjenjuju i na proizvode obuhvaćene direktivama Novog pristupa. Shodno tome, provode se sljedeće procedure: − − − Nadležni organ provjerava da li je određeni proizvod u skladu sa relevantnim sigurnosnim zahtjevima koristeći metode ispitivanja koje su propisane u odgovarajućim harmoniziranim standardima (provjera usklađenosti); Ukoliko proizvod ne ispunjava zahtjeve iz standarda, nadležni organ koristi RAPEX smjernice kako bi ustanovio nivo rizika, te, shodno tome, određuje koliko je hitno preduzimanje mjera (procjena rizika); Ukoliko procjena rizika pokaže da je preduzimanje radnji neophodno, utvrđuje se i preduzima odgovarajuća mjera, uvažavajući načelo proporcionalnosti (upravljanje rizikom). U toku je revizija Direktive o općoj sigurnosti proizvoda. Očekuje se da će revidirana direktiva biti usvojena 2013. ili 2014. godine. 3.2 Uredba broj 765/2008/EZ kojom se utvrđuju zahtjevi za akreditiranje i nadzor nad tržištem u pogledu stavljanja proizvoda na tržište i povlači Uredba (EEZ) broj 339/93 Od uspostavljanja jedinstvenog tržišta u Evropi raspravlja se o tome da li nacionalni sistemi za nadzor nad tržištem funkcioniraju efikasno i ravnomjerno. U 2008. godini ove rasprave su dovele do usvajanja Uredbe broj 765/2008/EZ, kojom se utvrđuju zahtjevi za akreditiranje i nadzor nad tržištem u pogledu stavljanja proizvoda na tržište. Ova uredba određuje, između ostalog, šta se očekuje od nacionalnog sistema nadzora nad tržištem, te značajno pojačava zahtjeve u odnosu na one odranije. Okvir za nadzor nad tržištem, koji je utvrđen ovom uredbom, treba da dopunjuje i pojačava postojeće odredbe u harmoniziranom zakonodavstvu Zajednice koje se odnosi na nadzor nad tržištem, te provođenje tih odredbi. Važno je istaći da se, u skladu sa načelom lex specialis, ova uredba primjenjuje samo ukoliko ne postoje posebne odredbe sa istim ciljem, prirodom ili učinkom u drugim ili budućim pravilima harmoniziranog zakonodavstva Zajednice (kao što su, npr., medicinska sredstva, medicinski proizvodi za ljudsku i veterinarsku upotrebu, motorna vozila i sl.). Shodno tome, najvažnije je da organi nadzora nad tržištem osiguravaju da proizvodi obuhvaćeni harmoniziranim zakonodavstvom Zajednice nisu nesigurni ili opasni po zdravlje ili sigurnost korisnika. U suprotnom, nadležni organi moraju osigurati da se takvi proizvodi povuku sa tržišta, ili da se zabrani, ili ograniči njihova dostupnost na tržištu. Dalje, javnost, Komisija i ostale države članice moraju biti obaviještene o ovim proizvodima i rizicima. Značaj Uredbe se ogleda i u tome što jasnije definira organizaciju nadzora nad tržištem u EU za razliku od ranijih propisa. Prema tome, da bi se osigurale transparentnost i dostupnost, države članice treba da obavijeste ostale članice EU o načinu na koji su organizirale sistem nadzora nad tržištem, kako su podijeljene odgovornosti za različita područja i sl. Također, 28 javnost treba da bude upoznata sa postojanjem ovih institucija, te sa načinima kontaktiranja sa njima. Odgovornosti za provođenje nadzora nad tržištem obično su podijeljene između različitih organa. Da bi ove organizacije činile koherentnu mrežu, države članice, ali i države kandidatkinje, treba da uspostave odgovarajuće mehanizme komunikacije i koordinacije između svih organa za nadzor nad tržištem. Bliska saradnja i koordinacija treba da osiguraju da sistem nadzora nad tržištem funkcionira djelotvorno kada se nesigurni proizvodi nalaze na tržištu. To uključuje uspostavljanje postupaka za praćenje pritužbi ili izvještaja o nesigurnim proizvodima koji su predmet EU usklađivanja. Također, uspostavljeni postupci treba da osiguraju praćenje i nadziranje nesreća koje su uzrokovane tim proizvodima. Drugo važno pitanje u vezi sa koordinacijom i komunikacijom između različitih organa jeste djelovanje na proporcionalan način kada identificirani proizvodi nisu usklađeni. Reakcija ili kazna moraju biti primjerene i fer. Organi nadzora nad tržištem različito postupaju u različitim državama članicama u EU zbog razlika u zakonodavstvu, kulturi itd., ali na području nacionalnog sistema nadzora nad tržištem reakcije treba da budu slične za slična kršenja zakona. Kako bi se osigurala transparentnost, organi nadzora nad tržištem treba da izrade ili opći program za nadzor nad tržištem ili sektorske specifične programe nadzora. Ti programi treba da se redovno dostavljaju drugim državama članicama, obično elektronskim putem. Uspostavljanje obaveze da se izrade ovi programi i informiranjе Komisije o tome predstavljaјu važnu novinu u oblasti nadzora nad tržištem. Kada se provode aktivnosti nadzora nad tržištem, evropski sistem zahtijeva da se proizvodi provjeravaju na odgovarajući način. Kontrola može uključivati kontrolu dokumentacije proizvoda, fizičku kontrolu proizvoda ili laboratorijska ispitivanja. To znači da su poslovni subjekti dužni osigurati organima za nadzor nad tržištem svu potrebnu dokumentaciju i informacije neophodne za odlučivanje da li je predmetni proizvod u skladu sa propisanim zahtjevima. Ukoliko se donese zaključak da proizvod ne može biti na tržištu, nadležni organi imaju različite instrumente na raspolaganju, između ostaloga i uništenje proizvoda. Međutim, mjere će se preduzimati u odnosu na nivo neusklađenosti i ozbiljnost rizika (proporcionalnost). Kao što je već navedeno, kad su u pitanju proizvodi koji predstavljaju ozbiljan rizik, potrebno je brzo reagirati, oni se moraju povući sa tržišta i od potrošača i mora se zabraniti njihovo stavljanje ili činjenje dostupnim na tržištu. Da bi se donijela odluka da li proizvod predstavlja opasan rizik, neophodno je izvršiti procjenu rizika, uzimajući u obzir sve podatke, a posebno prirodu opasnosti i vjerovatnoću njenog pojavljivanja. Kada organ za nadzor nad tržištem odluči da preduzme mjere, on mora obavijestiti poslovni subjekt o „opravdanim razlozima za donošenje mjere“. Važno je da je ta mjera proporcionalna i da reakcija nije ni manja ni veća od neophodne. Nadležni organ se mora konsultirati sa poslovnim subjektom prije preduzimanja bilo kakve mjere, te mu dati najmanje 10 dana da preduzme dobrovoljnu mjeru. Ukoliko poslovni subjekt dostavi nove informacije, nadležni organ ih mora uzeti u obzir prilikom donošenja odluke o odgovarajućoj mjeri. Ovaj proces može čak zahtijevati nove konsultacije sa poslovnim subjektom. Uredba, također, propisuje da, ukoliko poslovni subjekt odluči da preduzme dobrovoljnu radnju, nadležni organ ne 29 preduzima nikakve mjere. Iz ovoga je vidljivo da je akcent stavljen na preduzimanje dobrovoljnih mjera i radnji poslovnih subjekata, pa tek onda na mjere i radnje koje preduzimaju organi nadležni za nadzor nad tržištem. Informiranje potrošača i korisnika o proizvodima koji nisu usklađeni je još jedna važna obaveza organa nadzora nad tržištem koji djeluju na evropskom tržištu. Shodno tome, neophodno je uspostaviti postupke i mehanizme za brzo informiranje o identificiranim rizicima. Kada se pojavi proizvod koji predstavlja ozbiljan rizik, neophodna je brza intervencija koja dovodi i do povlačenja proizvoda. U tim situacijama potrebno je imati pristup sistemu brze razmjene informacija između država članica i Komisije. S obzirom na to da je Direktivom o općoj sigurnosti proizvoda uspostavljen sistem RAPEX, koji se pokazao kao djelotvoran u oblasti potrošačkih proizvoda, te da bi se izbjegla nepotrebna dupliranja, ovaj sistem će se nastaviti koristiti. Korištenje zajedničkog sistema upozoravanja na cijelom evropskom tržištu omogućava da nesigurni proizvodi ne budu ponovno izvezeni ako su zabranjeni u jednoj zemlji. Također, radi razmjene informacija u vezi sa aktivnostima nadzora nad tržištem, programa, te neusklađenosti proizvoda sa harmoniziranim zakonodavstvom Zajednice, predviđeno je uspostavljanje Općeg informativnog sistema za podršku koji će proizaći iz već postojećeg sistema ICSMS. U ovom sistemu, koji će biti otvoren za javnost, uz zaštitu povjerljivih informacija, bit će dostupne informacije o rizicima, rezultatima provedenih ispitivanja, preduzetim mjerama, poslovnim subjektima, te osnovе za preduzimanje radnji i mjera. Veoma važna oblast koja je regulirana ovom uredbom jeste kontrola proizvoda koji se uvoze iz trećih zemalja na granici. S obzirom na to da se aktivnosti nadzora nad tržištem provode kada je proizvod na tržištu (posttržišna kontrola), neophodno je aktivno učešće carinskih organa uprave. U skladu sa Uredbom, oni su obavezni da izvrše preliminarne provjere proizvoda na granici. Neophodno je naglasiti da carinski organi uprave treba usko da sarađuju sa organima nadzora nad tržištem. Ukoliko carinski organi smatraju da određeni proizvod predstavlja ozbiljan rizik po zdravlje i sigurnost potrošača, te utvrde da ne postoji određena popratna dokumentacija ili znak usklađenosti na proizvodu i sl., oni treba da obustave puštanje proizvoda u slobodan promet, te da odmah obavijeste organe nadzora nad tržištem. Organi nadzora nad tržištem provjeravaju da li su proizvodi usklađeni sa propisanim zahtjevima i o tome informiraju carinske organe. Ukoliko se utvrdi da je proizvod opasan, ili da nije usklađen, carinski organi uprave ne odobravaju njegovo puštanje u promet. Ukoliko se utvrdi da proizvod ispunjava propisane zahtjeve, carinski organi uprave odobravaju njegovo puštanje u slobodan promet. Ukoliko se u roku od 3 radna dana organi nadzora nad tržištem ne izjasne, carinski organi puštaju proizvod u slobodni promet. 30 4 Analiza postojećeg stanja u odnosu na zahtjeve EU u oblasti nadzora nad tržištem Analiza postojećeg stanja obuhvata komparativni pregled postojećeg zakonodavnog i institucionalnog okvira u BiH u oblasti nadzora nad tržištem u odnosu na zakonodavstvo EU i u odnosu na najbolju praksu u državama članicama EU. 4.1 Komparativna analiza postojećeg zakonodavnog okvira u BiH u odnosu na zakonodavstvo EU Kao što je već navedeno, evropsko zakonodavstvo u oblasti nadzora nad tržištem se sastoji od dva horizontalna propisa: − − Direktive o općoj sigurnosti proizvoda broj 2001/95/EZ, Uredbe broj 765/2008/EZ kojom se utvrđuju zahtjevi za akreditiranje i nadzor nad tržištem u pogledu stavljanja proizvoda na tržište i povlači Uredba (EEZ) broj 339/93. Direktiva o općoj sigurnosti proizvoda je preuzeta u zakonodavstvo BiH u vidu dvaju zakona: Zakona o općoj sigurnosti proizvoda i Zakona o nadzoru nad tržištem u BiH. Uredba broj 765/2008 nije preuzeta u zakonodavstvo BiH. Evropska komisija28 je dala preporuku za preuzimanje ove uredbe u zakonodavstvo BiH, budući da ona predstavlja horizontalni pravni okvir za nadzor nad tržištem koja se primjenjuje na proizvode koji su obuhvaćeni harmoniziranim zakonodavstvom Zajednice. Shodno navedenom, analiza postojećeg zakonodavnog okvira u BiH najvećim dijelom se odnosi na komparaciju sa odredbama iz Uredbe koje se odnose na nadzor nad tržištem kako bi se utvrdile neusklađenosti postojećeg zakonodavstva sa postavljenim zahtjevima iz Uredbe. I. U skladu sa Uredbom, potrebno je uspostaviti odgovarajuće procedure za: praćenje prigovora ili izvještaja o rizicima koji su povezani sa proizvodima, praćenje nesreća i povreda štetnih po zdravlje koje uzrokuju proizvodi, praćenje provođenja preduzetih korektivnih radnji, kao i praćenje naučnog i tehničkog znanja koje se odnosi na sigurnost. Prema Zakonu o nadzoru nad tržištem u BiH, Agencija, između ostaloga, ima nadležnosti da osigurava unificirane procedure za postupanje po prigovorima potrošača koji se odnose na sigurnost proizvoda, njihovo centralno evidentiranje, praćenje rješavanja prigovora, te da osigurava primjenu i praćenje naučnih i tehničkih saznanja koja se odnose na sigurnost proizvoda. Također, organi iz sistema nadzora nad tržištem prate ispunjavanje obaveza proizvođača i distributera, te preduzimaju mjere i radnje kako bi se osigurala usklađenost proizvoda sa sigurnosnim zahtjevima. U postojećem zakonodavstvu u BiH od navedenih procedura propisanih Uredbom jedino nije propisano postupanje u slučaju nesreća ili povreda koje su prouzrokovali proizvodi, što predstavlja neusklađenost u odnosu na Uredbu. Također, iako je u Zakonu o nadzoru nad tržištem u BiH utvrđeno da treba da se osiguraju unificirane procedure za postupanje po prigovorima potrošača, potrebno je 28 Pododbor za trgovinu - druga sjednica, od 18. do 19.3.2010. g. 31 da se detaljno propiše odgovarajući postupak za njihovo provođenje. Za potrebe provođenja ove obaveze Agencija će, u saglasnosti sa inspekcijskim organima entitetâ i Brčko distrikta BiH, utvrditi operativne procedure u periodu provođenja Strategije. II. U skladu sa Uredbom, organi nadzora nad tržištem treba da preduzimaju mjere i radnje u skladu sa principom proporcionalnosti. Zakonom o nadzoru nad tržištem u BiH je propisano da se pri preduzimanju mjera osigurava primjena principa proporcionalnosti. Shodno tome, ne postoji neusklađenost između Zakona o nadzoru nad tržištem u BiH i Uredbe. Međutim, za provođenje načela proporcionalnosti i uniformnog preduzimanja mjera na teritoriji Bosne i Hercegovine Agencija će, u periodu provođenja Strategije, u saglasnosti sa inspekcijskim organima entitetâ i Brčko distrikta BiH, utvrditi operativne procedure za preduzimanje mjera na osnovu utvrđenih neusklađenosti proizvoda. III. U skladu sa Uredbom, potrebno je uspostaviti, provoditi i periodično ažurirati programe nadzora nad tržištem (opće programe nadzora nad tržištem ili sektorske programe nadzora) i dostavljati ih Komisiji. Također, potrebno je vršiti periodične preglede i ocjenjivanje funkcioniranja aktivnosti nadzora. Zakonom o nadzoru nad tržištem u BiH je propisano da organi iz sistema nadzora nad tržištem uspostavljaju, vrše periodično ažuriranje i provođenje programa sektorskog nadzora prema kategorijama proizvoda ili rizika, kao i da periodično vrše preispitivanje i ocjenjivanje funkcioniranja kontrolnih aktivnosti, reviziju nadzornog pristupa i postojeće organizacije. Iako, generalno, ne postoji neusklađenost između postojećeg zakonodavstva u odnosu na Uredbu, može se zaključiti da Agencija i inspekcijski organi entitetâ i Brčko distrikta BiH do sada nisu pripremali programe nadzora u okviru sistema nadzora nad tržištem, prije svega zbog nedostatka propisa o sigurnosti proizvoda kojima se preuzimaju direktive Novog pristupa, kao i zbog prolongiranja početka primjene određenih tehničkih propisa. Organi nadzora nad tržištem u BiH nisu dužni da dostavljaju svoje programe Evropskoj komisiji. Ta obaveza stupa na snagu pristupanjem Bosne i Hercegovine EU. IV. U skladu sa Uredbom, organi nadzora nad tržištem provode odgovarajuće provjere vršeći provjeru dokumentacije i, ako je potrebno, fizičke i laboratorijske provjere na osnovu odgovarajućih uzoraka. Također, organi za nadzor nad tržištem mogu zahtijevati od poslovnih subjekata da im dostave dokumentaciju i informacije radi vršenja njihovih aktivnosti, ući u prostorije poslovnih subjekata i uzeti uzorke. Proizvodi koji predstavljaju ozbiljan rizik mogu biti uništeni. U skladu sa Zakonom o nadzoru nad tržištem u BiH, nadležni organi iz sistema nadzora nad tržištem mogu izvršiti odgovarajuće provjere sigurnosnih svojstava bilo kojeg proizvoda koji se nalazi na tržištu, uzeti uzorke radi ispitivanja njegovih sigurnosnih svojstava, zahtijevati neophodne informacije. Također, u skladu sa zakonima o inspekcijama u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH, inspekcijski organi entitetâ i Brčko distrikta BiH mogu tražiti dokumentaciju na uvid i druge potrebne informacije, ući u prostorije poslovnog 32 subjekta i uzeti uzorke. Uništavanje uzorka je, također, propisano u postojećem zakonodavstvu BiH. Analizom navedenih odredaba može se zaključiti da su navedene odredbe, u načelu, obuhvaćene postojećim zakonodavnim okvirom (Zakon o nadzoru nad tržištem u BiH i zakoni o inspekcijama u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH). Međutim, potrebno je da se jasnije propišu procedure za postupanje organa iz sistema nadzora nad tržištem za provjeru dokumentacije, te za fizičke i laboratorijske provjere sigurnosnih karakteristika proizvoda. Te procedure će se uspostaviti realizacijom strateških ciljeva. Kao referentni dokument za uspostavljanje ovih procedura poslužit će Priručnik o tehnikama najbolje prakse u nadzoru nad tržištem koji je nastao kao rezultat projekta EMARS implementiranog u okviru PROSAFE-a. Projekt je finansirala Evropska komisija (DG SANCO). V. U Uredbi je, također, predviđeno da organi za nadzor nad tržištem treba da uzmu u obzir ispitne izvještaje ili certifikate o usklađenosti, koje je izdalo akreditirano tijelo za ocjenu usklađenosti, kada ih podnose poslovni subjekti i u slučajevima kada to nije obaveza prema propisu koji se primjenjuje. U postojećem zakonodavstvu ne postoji ista odredba, te se ovo može smatrati kao neusklađenost u odnosu na zahtjeve postavljene u Uredbi. VI. Prema Uredbi, organi za nadzor nad tržištem preduzimaju odgovarajuće mjere da bi upozorili potrošače na opasnosti koje su identificirane kod proizvoda kako bi se mogao smanjiti rizik od povreda ili druge štete. U Zakonu o nadzoru nad tržištem u BiH postoji odredba sa sličnim značenjem kojom se propisuje da nadležni organi iz sistema nadzora nad tržištem nalažu da se izdaju upozorenja o opasnostima pravovremeno i u odgovarajućem obliku, uključujući i posebna upozorenja. Može se zaključiti da, generalno, ne postoji neusklađenost između odgovarajućih odredaba Uredbe i Zakona o nadzoru nad tržištem u BiH. VII. Uredbom je predviđeno da organi nadzora nad tržištem provode zadatke iz svojih nadležnosti nezavisno, nepristrano i bez diskriminacije, kao i da čuvaju povjerljive informacije koje se tiču profesionalne tajne. Zakonom o nadzoru nad tržištem u BiH je propisano da je zadatak Agencije da afirmira načela nezavisnosti, nepristranosti i nediskriminacije u provođenju nadzora nad tržištem, kao i da čuva informacije koje se tiču profesionalne tajne, osim ako rizici koje predstavlja proizvod nisu takvog opsega da zahtijevaju da se javno objave. Iz navedenog se može utvrditi da ne postoji neusklađenost u odnosu na Uredbu. VIII. Uredba propisuje da organi nadzora nad tržištem treba da sarađuju sa poslovnim subjektima kada se preduzimaju mjere kojima se treba smanjiti rizik od proizvoda. 33 Generalno, Zakon o nadzoru nad tržištem u BiH propisuje sličan vid saradnje kao i u Uredbi, na način da nadležni organi iz sistema za nadzor nad tržištem, kada vrše nadzor nad proizvodima, podstiču i promoviraju dobrovoljne akcije proizvođača i distributera. Također, Zakonom o općoj sigurnosti proizvoda je propisano da proizvođači i distributeri sarađuju sa inspekcijskim organima entitetâ i Brčko distrikta BiH, te Agencijom u provođenju radnji i mjera s ciljem izbjegavanja rizika. Može se zaključiti da, iako odredbe iz postojećeg zakonodavstva u BiH i Uredbe nisu sadržajno slične, ta razlika ne predstavlja neusklađenost koja bi sprečavala nadležne organe iz nadzora nad tržištem u BiH da sarađuju sa poslovnim subjektima prilikom preduzimanja mjera. Saradnja inspekcijskih organa entitetâ i Brčko distrikta BiH i poslovnih subjekata je uređena i u postojećim zakonima entitetâ i Brčko distrikta BiH, kao i u zakonima o inspekcijama u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH. U svakom slučaju, neophodno je dopuniti odredbe u postojećim zakonima koje se odnose na promoviranje preduzimanja dobrovoljnih mjera i radnji od poslovnih subjekata. IX. Uredbom je propisano da, ukoliko proizvodi predstavljaju ozbiljan rizik koji zahtijeva brzo preduzimanje mjera, uključujući i rizik čiji efekti nisu trenutni, oni se moraju povući sa tržišta, te je potrebno izvršiti povrat proizvoda od potrošača, ili zabraniti da takvi proizvodi budu dostupni na tržištu. Odluka da li neki proizvod predstavlja ozbiljan rizik treba biti utemeljena na odgovarajućoj procjeni rizika, uzimajući u obzir prirodu opasnosti i vjerovatnoću da će rizik nastati. U postojećem zakonodavstvu BiH ne postoji odredba koja se odnosi na procjenu rizika koju treba da provode organi iz sistema nadzora nad tržištem. U Odluci o obliku i sadržaju obavijesti o opasnom proizvodu je utvrđen metodološki okvir za procjenu rizika od strane proizvođača i distributera. Može se zaključiti da to predstavlja neusklađenost sa Uredbom. S tim u vezi, može se preporučiti da se u zakonodavstvo BiH preuzmu Smjernice za procjenu rizika potrošačkih proizvoda, koje čine aneks Odluke broj 2010/15/EU. X. Uredbom se propisuje da se restriktivne mjere (zabrana ili ograničavanje dostupnosti proizvoda na tržištu, povlačenje proizvoda sa tržišta ili povrat proizvoda od potrošača) preduzimaju uz poštivanje principa proporcionalnosti, te da postoji jasan osnov za njihovo preduzimanje. Također, poslovne subjekte je potrebno prethodno obavijestiti u roku ne kraćem od 10 dana prije preduzimanja mjera, osim ako to nije moguće zbog hitnosti preduzimanja mjera koje su uvjetovane sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima. U Zakonu o nadzoru nad tržištem u BiH propisano je da su nadležni organi iz sistema nadzora nad tržištem (inspekcijski organi entitetâ i Brčko distrikta BiH) ovlašteni da preduzmu neophodne radnje i mjere, uključujući zabranu stavljanja na tržište, povlačenje proizvoda s tržišta i povrat proizvoda od potrošača, kada proizvodi predstavljaju ozbiljan rizik. Također, propisano je da se pri preduzimanju mjera osigurava proporcionalnost mjera prema ustanovljenom riziku. Iako u postojećem zakonodavstvu BiH ne postoje sadržajno iste odredbe iz Uredbe, u načelu se može zaključiti da to ne predstavlja neusklađenost u odnosu na Uredbu, izuzev 34 u roku od 10 dana koji je dat poslovnom subjektu kako bi bio upoznat sa eventualnim mjerama i radnjama. Budući da će biti predloženo da se ova uredba preuzme u zakonodavstvo BiH, kao što je već navedeno na početku ovog poglavlja, odgovarajuća prilagođavanja postojećeg zakonodavstva, posebno Zakona o nadzoru nad tržištem u BiH, bit će izvršena u skladu sa zahtjevima Uredbe. XI. U vezi sa odredbama iz Direktive o općoj sigurnosti proizvoda koje se odnose na razmjenu informacija o proizvodima koji predstavljaju ozbiljan rizik (RAPEX), poznato je da ove odredbe nisu preuzete putem postojećeg zakonodavstva u BiH (Zakona o općoj sigurnosti proizvoda i Zakona o nadzoru nad tržištem u BiH) budući da je njihova primjena moguća tek kada BiH bude država članica EU. Također, slična odredba postoji i u Uredbi kojom se propisuje razmjena informacija o opasnim proizvodima (Razmjena informacija – Sistem Zajednice za brzu razmjenu informacija). Osim ovog sistema, Uredbom je predviđeno da Komisija razvija i održava Opći informacioni sistem za podršku koji će sadržavati podatke koji se odnose na aktivnosti nadzora nad tržištem, programe i informacije o neusklađenostima sa harmoniziranim zakonodavstvom Zajednice. Agencija trenutno ima pristup onom dijelu sistema za brzu razmjenu informacija o opasnim proizvodima EU (RAPEX) koji je dostupan javnosti. Na osnovu Sporazuma potpisanog sa DG SANCO Evropske komisije, Agencija je ovlaštena da prevodi i objavljuje sedmična obavještenja sa RAPEX-a na svojoj web-stranici. Trenutno, inspekcijski organi entitetâ i Brčko distrikta BiH imaju svoje informacione sisteme koji rade odvojeno i nisu povezani međusobno. Putem projekta IPA 2007. planirano je da se utvrdi specifikacija potrebne opreme i predloži tehničko rješenje s ciljem povezivanja Agencije sa postojećim informacionim sistemima koji su operativni u inspekcijskim organima entitetâ. Ovi informacioni sistemi u inspekcijskim organima Republike Srpske i Federacije BiH su uspostavljeni putem projekata USAID-a i Svjetske banke. XII. Uredbom su, između ostaloga, predviđeni principi saradnje država članica, kao i saradnja sa nadležnim organima za nadzor nad tržištem trećih država putem razmjene informacija, tehničke pomoći, podrške pristupu evropskim sistemima. U pogledu međunarodne saradnje, Agencija ima zakonske nadležnosti da provodi međunarodnu i međudržavnu saradnju u oblasti nadzora nad tržištem, posebno sa EU i nadležnim organima država članica, te Svjetskom trgovinskom organizacijom. U vezi s tim, Agencija već učestvuje u radu Opće skupštine PROSAFE-a kao punopravni član, a u okviru administrativne saradnje (ADCO) učestvuje u radu ADCO-a za direktivu EMC u statusu posmatrača. Također, Agencija učestvuje u regionalnim projektima IPA koji su namijenjeni jačanju infrastrukture kvaliteta. XIII. Kontrola proizvoda koji ulaze na tržište Zajednice iz trećih država je propisana Uredbom. Odredbama koje se odnose na kontrolu proizvoda koji ulaze na tržište Zajednice propisuje se saradnja organa za graničnu kontrolu i organa nadzora nad tržištem, kao i način postupanja i preduzimanja mjera kada su identificirani opasni proizvodi i proizvodi koji nisu u skladu sa harmoniziranim zakonodavstvom Zajednice. 35 U postojećem zakonodavstvu BiH ne postoje odredbe iz Uredbe koje se odnose na kontrolu proizvoda koji ulaze na tržište BiH koju vrše carinski organi, što predstavlja neusklađenost između zakonodavstva BiH i EU. XIV. Uredbom se propisuju opći principi CE označavanja. Utvrđeno je da se CE znak postavlja samo na one proizvode za koje je propisano njegovo postavljanje određenim harmoniziranim zakonodavstvom Zajednice i da se ne smije postavljati na druge proizvode. U Zakonu o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usklađenosti utvrđeno je da proizvodi za koje je to propisano moraju biti označeni znakom usklađenosti i da se znak usklađenosti ne smije stavljati na proizvode koji nisu usklađeni s propisanim tehničkim zahtjevima, kao i na proizvode za koje nije propisano stavljanje znaka usklađenosti. U tehničkim propisima (naredbe) kojima se preuzimaju direktive Novog pristupa propisano je da se kao znak usklađenosti koristi znak „C“. Ovaj znak usklađenosti će se primjenjivati do pristupanja BiH EU, ili do stupanja na snagu sporazuma o ocjenjivanju usklađenosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda između EU i BiH (ACAA/PECA29) za određene direktive Novog pristupa. Generalno, na osnovu izvršene analize, može se zaključiti da su principi Uredbe, u dijelu koji se odnosi na nadzor nad tržištem, dobrim dijelom obuhvaćeni postojećim zakonodavnim okvirom u BiH, odnosno Zakonom o nadzoru nad tržištem u BiH, Zakonom o općoj sigurnosti proizvoda, Zakonom o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usklađenosti, te zakonima o inspekcijama u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH. Odredbe koje nisu obuhvaćene navedenim zakonima odnose se najvećim dijelom na: − − − − − − procedure za praćenje nesreća i povreda štetnih po zdravlje, procedure za izradu godišnjih programa nadzora (usvajanje općih ili sektorskih planova), kontrolu proizvoda na granici koju vrše carinski organi uprave (organi granične kontrole), saradnju organa nadzora nad tržištem i carinskih organa uprave (procedure i mehanizmi koordinacije), uspostavljanje mehanizama koordinacije između institucija koje će provoditi kontrolu sigurnosti potrošačkih proizvoda na tržištu i industrijskih proizvoda u upotrebi, procjenu rizika. Stoga, da bi se kompletirao horizontalni pravni okvir u oblasti nadzora nad tržištem u BiH, koji bi bio usklađen sa zahtjevima EU za oblast nadzora nad tržištem, jedan od osnovnih elemenata za provođenje ciljeva Strategije je da se izmjenom i dopunom postojećeg zakonodavstva preuzme dio Uredbe broj 765/2008 koji se odnosi na nadzor nad tržištem. 4.2 Komparativna analiza postojećeg institucionalnog okvira u BiH u odnosu na zahtjeve EU U skladu sa Uredbom, utvrđene su obaveze država članica da uspostave odgovarajuće mehanizme komunikacije i koordinacije između organa za nadzor nad tržištem. Također, organi nadzora nad tržištem treba da imaju odgovarajuća ovlaštenja, resurse i znanje kako bi 29 Agreement/Protocol on conformity assessment and acceptance of industrial products - Sporazum o ocjenjivanju usklađenosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda. 36 mogli propisno vršiti svoje zadatke. Javnost mora biti upoznata sa postojanjem i nadležnostima organa nadzora nad tržištem. Države članice moraju informirati Komisiju o njihovim organima nadzora nad tržištem i nadležnostima tih organa. Zakonom o nadzoru nad tržištem BiH propisane su organizacija, saradnja u okviru sistema nadzora, ovlaštenja i nadležnosti organa iz sistema nadzora nad tržištem (Agencija i inspekcijski organi entitetâ i Brčko distrikta BiH). S obzirom na to da organi iz sistema nadzora nad tržištem treba da nadziru usklađenost proizvoda stavljenih na tržište BiH sa propisanim sigurnosnim zahtjevima, aktivnosti nadzora će se usmjeriti na kontrolu neprehrambenih potrošačkih proizvoda obuhvaćenih Zakonom o općoj sigurnosti proizvoda i posebnim propisima kojima se preuzimaju direktive Novog pristupa. Radi jačanja mehanizama koordinacije u sistemu nadzora nad tržištem, usvojena je Odluka o uspostavljanju zajedničkog Odbora za organizaciju i koordiniranje nadzora nad tržištem u BiH, koji čine rukovodioci ovih institucija. Ovom odlukom koordinacija je dodatno precizirana i pojašnjena. Naime, prema Odluci, Odbor razmatra sva pitanja koja se odnose na organizaciju i funkcioniranje nadzora nad tržištem za proizvode obuhvaćene Zakonom o općoj sigurnosti proizvoda i posebnim propisima kojima se preuzimaju direktive Novog pristupa. Također, Pravilnikom o internim procedurama i postupanju po prijemu obavijesti o opasnom proizvodu utvrđeni su procedure i postupanja Agencije i inspekcijskih organa entitetâ i Brčko distrikta BiH, posebno u pogledu prijema obavještenja o opasnom proizvodu. Navedeni akti daju samo polazište za mehanizme koordinacije, te je nužna dogradnja nakon usaglašavanja nadležnosti pojedinih inspekcija i koordinacije nadzora za pojedine direktive na državnom nivou. Tek jasnom podjelom nadležnosti mogu se definirati jasni mehanizmi koordinacije i saradnje. Da bi sistem nadzora nad tržištem mogao odgovoriti postavljenim zahtjevima iz Uredbe i da bi bio funkcionalan u skladu sa najboljom praksom država članica EU, potrebno je utvrditi jasnu raspodjelu nadležnosti Agencije i inspekcijskih organa entitetâ i Brčko distrikta BiH za grupe neprehrambenih potrošačkih proizvoda koje su obuhvaćene propisima kojima se u zakonodavstvo BiH preuzimaju direktive Novog pristupa. U sljedećoj tabeli je utvrđena sljedeća raspodjela nadležnosti: 37 Podjela nadležnosti za grupe potrošačkih neprehrambenih proizvoda (na tržištu) prema direktivama Novog pristupa (u skladu sa Zakonom o nadzoru nad tržištem u BiH i zakonima o inspekcijama entitetâ i Brčko distrikta BiH) Br. Kratki naziv direktive Implementacija u skladu sa Odlukom30 Provođenje nadzora nad tržištem (BiH)31 Inspekcijski nadzor na tržištu Federacije BiH Inspekcijski nadzor na tržištu Republike Srpske Inspekcijski nadzor na tržištu Brčko distrikta BiH 1. Niskonaponska oprema Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Agencija Tržišna inspekcija Tržišna inspekcija Tržišna inspekcija 2. Jednostavne posude pod pritiskom Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Agencija Tržišna inspekcija Tržišna inspekcija Tržišna inspekcija 3. Sigurnost igračaka Ministarstvo civilnih poslova BiH Agencija Tržišna inspekcija Zdravstveno-sanitarna inspekcija Zdravstvena inspekcija Tržišna inspekcija Sanitarna inspekcija 4. Građevinski proizvodi Ministarstvo komunikacija i prometa BiH Agencija Tržišna inspekcija Tržišna inspekcija Tržišna inspekcija Tržišna inspekcija Urbanističko građevinska i ekološka inspekcija32 Tržišna inspekcija Tržišna inspekcija 5. Elektromagnetna kompatibilnost Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Agencija 30 Odluka o planu aktivnosti za realizaciju Programa preuzimanja tehničkih propisa („Sl. glasnik BiH“ broj 89/06). Prema Odluci, implementacija znači: prevođenje vodiča Evropske komisije za odgovarajuću direktivu, izradu domaćeg vodiča za odgovarajuću direktivu, tumačenje odgovarajuće direktive, saradnju sa Institutom za standardizaciju BiH i odgovarajućim tehničkim komitetima pri preuzimanju standarda koji prate odgovarajuću direktivu, saradnju sa Odjelom enquiry point - contact point Instituta za standardizaciju BiH, prepoznavanje postojećih propisa koje treba staviti van snage, tumačenje tehničkih propisa koji nastaju preuzimanjem direktive, saradnju sa Evropskom komisijom, praćenje razvoja i promjena direktiva, saradnju sa Komitetom za tehničke propise BiH, aktivnosti pri nominiranju tijela za ocjenjivanje usklađenosti i ocjenjivanje usklađenosti proizvoda kada ne postoje nominirana tijela za ocjenjivanje usklađenosti. 31 Nadležnosti i zadaci Agencije za nadzor nad tržištem u skladu sa čl. 11. i 12. Zakona o nadzoru nad tržištem u BiH („Službeni glasnik BiH” br. 45/04, 44/07,102/09). 32 Nadležni za kontrolu proizvodnje betona i asfaltnih baza. 38 6. Lična zaštitna oprema Ministarstvo civilnih poslova BiH Agencija Tržišna inspekcija Tržišna inspekcija Tržišna inspekcija 7. Gasni aparati Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Agencija Tržišna inspekcija Tržišna inspekcija Tržišna inspekcija 8. Zahtjevi za efikasnost novih Ministarstvo vanjske trgovine i toplovodnih kotlova na ekonomskih odnosa BiH gasovita i tečna goriva Rekreativna plovila Ministarstvo prometa i komunikacija BiH Agencija Tržišna inspekcija Tržišna inspekcija Tržišna inspekcija Agencija Tržišna inspekcija Tržišna inspekcija Tržišna inspekcija 9. 10. Oprema pod pritiskom Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Agencija Tržišna inspekcija Tržišna inspekcija Tržišna inspekcija 11. Mašine Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Agencija Tržišna inspekcija Tržišna inspekcija Tržišna inspekcija 12. Radio i telekomunikaciona krajnja oprema Ministarstvo prometa i komunikacija BiH Agencija Tržišna inspekcija Tržišna inspekcija Tržišna inspekcija 13. Energetska efikasnost kućanskih električnih frižidera, rashladnih uređaja i kombinacija jednih i drugih Emisija buke koju prouzrokuje oprema na otvorenom prostoru Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Agencija Tržišna inspekcija Tržišna inspekcija Tržišna inspekcija Ministarstvo civilnih poslova BiH Agencija Tržišna inspekcija Tržišna inspekcija Tržišna inspekcija 15. Zahtjevi za energetsku efikasnost za balast fluorescentnog osvjetljenja Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Agencija Tržišna inspekcija Tržišna inspekcija Tržišna inspekcija 16. Opća sigurnost proizvoda Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Agencija Tržišna inspekcija Sanitarno - zdravstvenofarmaceutska inspekcija Tržišna inspekcija Zdravstvena inspekcija Tržišna inspekcija Sanitarna inspekcija 14. 39 Nadležnosti Agencije i inspekcijskih organa entitetâ i Brčko distrikta BiH za navedene propise su utvrđene u skladu sa listom direktiva Novog pristupa EU definiranih u Programu preuzimanja tehničkih propisa („Službeni glasnik BiH“ broj 35/06). U toku procesa približavanja BiH EU i preuzimanja zakonodavstva EU lista navedenih propisa iz gornje tabele može biti proširena novim propisima kojima će se uređivati aspekt sigurnosti neprehrambenih potrošačkih proizvoda. Potrebno je naglasiti da utvrđivanje nadležnosti Agencije i inspekcijskih organa entitetâ i Brčko distrikta BiH za provođenje nadzora nad tržištem za navedene propise nema kao posljedicu prijenos zakonskih nadležnosti sa inspekcijskih organa entitetâ i Brčko distrikta BiH na Agenciju i obrnuto. Sve aktivnosti u tom pogledu će se izvršavati unutar postojećih institucionalnih okvira i nadležnosti Agencije i Inspektorata. Nakon definirane raspodjele nadležnosti Agencije i inspekcijskih organa entitetâ i Brčko distrikta BiH u odnosu na propise kojima se preuzimaju direktive Novog pristupa, potrebno je uraditi izmjene unutrašnje organizacije Agencije, čiji će rezultat biti novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Agencije. Osim kategorija potrošačkih neprehrambenih proizvoda stavljenih na tržište, postoje i industrijski proizvodi koji se isključivo koriste u okviru profesionalne djelatnosti (industrijski proizvodi u upotrebi/proizvodi za profesionalnu upotrebu). Za većinu ovih proizvoda, koji su obuhvaćeni određenim brojem direktiva Novog pristupa, ne postoji jasno utvrđena podjela nadležnosti kako na državnom nivou, tako i na entitetskom i nivou Brčko distrikta BiH. Jednom kada se utvrde nadležnosti u cjelokupnom sistemu nadzora nad primjenom propisa o sigurnosti proizvoda (što uključuje sve direktive Novog pristupa), neophodno će biti uspostaviti koordinacionu strukturu odgovarajućih institucija. Imajući u vidu praksu u EU i u susjednim zemljama, koordinacija se veoma često vrši putem zajedničkog odbora ili vijeća koje se sastoji od predstavnika svih odgovarajućih institucija. Obaveza država članica EU je da uspostave mehanizme saradnje između svih ovih institucija, kao i međusobnu razmjenu informacija, što je izuzetno važno za Bosnu i Hercegovinu u sadašnjem periodu izrade Strategije, jer se time stvaraju osnove za efikasno provođenje strateških zadataka i ostvarivanje evropskih zahtjeva u području nadzora. Ova saradnja će biti izuzetno značajna onda kada Bosna i Hercegovina podnese prijavu za prijem u članstvo u EU, te kada postane zemlja kandidat. Ulaskom Bosne i Hercegovine u EU ova struktura treba samo da ojača, uključujući i koordinaciju aktivnosti ovih institucija. Postojanje tačno definiranih institucija kako na državnom, tako i na nivou entitetâ i Brčko distrikta BiH, te jasno utvrđenih procedura koordinacije je nužno, jer EU zahtijeva da postojeće i buduće države članice imaju tačno definirane i jasno raspoređene nadležnosti u oblasti nadzora nad tržištem kako prema mjesnoj, tako i prema teritorijalnoj nadležnosti. Uzimajući u obzir da se Zakonom o nadzoru nad tržištem u BiH uređuje nadzor nad sigurnosti potrošačkih proizvoda stavljenih na tržište BiH, Agencija, kao dio sistema nadzora nad tržištem, nije nadležna za provođenje propisa kojima se u zakonodavstvo BiH preuzimaju direktive Novog i globalnog pristupa EU, a kojim su obuhvaćeni 40 proizvodi za profesionalnu namjenu (industrijski proizvodi u upotrebi/proizvodi za profesionalnu upotrebu). Shodno navedenom, Agencija nije nadležna za provođenje propisa utvrđenih Programom preuzimanja tehničkih propisa kojima se uređuju sljedeće oblasti: − Mašine (za profesionalnu upotrebu), − Lična zaštitna oprema (za profesionalnu upotrebu), − Oprema pod pritiskom (za profesionalnu upotrebu), − Jednostavne posude pod pritiskom (za profesionalnu upotrebu), − Radio i telekomunikaciona krajnja oprema (za profesionalnu upotrebu), − Građevinski proizvodi (zahtjevi pri ugradnji), − Eksplozivi za civilnu upotrebu, − Oprema i zaštitni uređaji u potencijalno eksplozivnoj atmosferi (ATEX), − Liftovi, − Žičare za prijevoz lica, − Ambalaža i ambalažni otpad, − Pomorska oprema, − Prenosiva oprema pod pritiskom, − Evropski željeznički sistemi velikih brzina, − Interoperabilnost transevropskih konvencionalnih željezničkih sistema, − Mjerni instrumenti, − Neautomatske vage. Za provođenje propisa kojim su preuzete sljedeće tri direktive Novog pristupa nadležna je Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH: − Aktivna ugradiva medicinska sredstva, − Medicinska sredstva in vitro dijagnostici, − Medicinska sredstva.33 U Aneksu I ove strategije je dat tabelarni spisak propisa koji nisu u nadležnosti Agencije zajedno sa pregledom inspekcija nadležnih za kontrolu sigurnosti proizvoda koji su prvenstveno namijenjeni za profesionalnu upotrebu. Tabela će biti dostavljena nadležnim ministarstvima na razmatranje i određivanje nadležnosti za koordinaciju provođenja tih propisa na državnom i na nivoima entitetâ i Brčko distrikta BiH. 33 Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine” broj 58/08) i Pravilnik o medicinskim sredstvima („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine” broj 4/10). 41 4.3 Analiza postojećeg sistema u odnosu na najbolju praksu u EU u oblasti nadzora nad tržištem Ovom analizom će se utvrditi neusklađenosti postojećeg sistema nadzora nad tržištem u odnosu na najbolju praksu koja se primjenjuje u EU u oblasti nadzora nad tržištem i sigurnosti proizvoda. I. Kao što je već navedeno u poglavlju 4.2, neophodno je izvršiti izmjene sadašnjeg institucionalnog okvira (pod institucionalnim okvirom se podrazumijevaju unutrašnje organizacijske strukture, međuorganizacione strukture, podjela odgovornosti i osoblje). Budući zadaci, uloge i odgovornosti uključenih organa i njihovo uzajamno djelovanje su slabo definirani, što znači da saradnja ne teče glatko kao što je slučaj u državama članicama EU u kojima se provodi najbolja praksa. Ovo se, također, odnosi i na saradnju između carinskih organa i organa nadzora nad tržištem, kao i na saradnju sa ostalim zainteresiranim stranama. Takva saradnja postoji u Bosni i Hercegovini, ali nije prilagođena budućim zahtjevima EU. Osim toga, najbolja praksa u Evropi uključuje određeni oblik saradnje organa za nadzor nad tržištem i organizacija zainteresiranih strana na nacionalnom nivou. To se ne može primijetiti u Bosni i Hercegovini. Najbolja praksa, također, zahtijeva postupanje po prigovorima potrošača i izvještajima o nesrećama. U Bosni i Hercegovini postoje postupci i sistemi za to, ali su veoma rijetki. II. Najbolja praksa određuje da su sve relevantne informacije u vezi sa nadzorom nad tržištem dostupne svim licima koja su uključena u aktivnosti putem informacionih sistema. Takav sistem omogućuje izradu statističkih podataka, planiranje aktivnosti i razmjenu informacija o opasnim i nesigurnim proizvodima, te je idealno ukoliko podržava (automatsku) razmjenu informacija sa međunarodnim aplikacijama poput RAPEX-a, ICSMS-a i CIRCA. Takav sistem ne postoji u BiH u kojoj uključene institucije posjeduju odvojene informacione sisteme. III. Najbolja praksa za godišnje planiranje u državama članicama EU upućuje na to da se prilikom planiranja uzimaju u obzir cijela zemlja i svi proizvodi obuhvaćeni propisima kojima se preuzimaju direktive Novog pristupa. Takvi postupci ne postoje u Bosni i Hercegovini. Ne postoje procedure koje osiguravaju godišnje planiranje prema sektorima na teritoriji cijele zemlje i ne postoje postupci za izradu nacionalnih programa nadzora nad tržištem. IV. Planiranje i priprema projekata. U okviru trenutnog sistema nadzora nad tržištem ne postoje procedure za planiranje aktivnosti nadzora nad tržištem Agencije i inspekcijskih organa entitetâ i Brčko distrikta BiH. Sistem nadzora nad tržištem u BiH ima veoma malo iskustva u provođenju projekata nadzora nad tržištem. Planiranje aktivnosti se preduzima ad hoc. Ne postoje postupci za pripremu projekata i izradu projektnih priručnika, uputstava, smjernica, check-lista za aktivnosti nadzora nad tržištem. Ove instrumente pripremaju određena lica ad hoc. Generalno, postupci ne osiguravaju koordinaciju aktivnosti u cijeloj zemlji. V. Trenutno, uzorkovanje proizvoda i tehničke dokumentacije vrše inspektori u skladu sa zakonima o inspekcijama Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH. Te aktivnosti se preduzimaju regionalno bez dovoljne koordinacije na cijeloj teritoriji BiH. Ne postoje podzakonski akti kojima se uređuju način uzorkovanja i isporuka uzoraka laboratorijama na ispitivanje. Shodno tome, ne postoje ni procedure ni ostali instrumenti koji bi osigurali odgovarajuću saradnju sa poslovnim subjektima prilikom uzorkovanja proizvoda. 42 Inspektorima treba obuka u ovoj oblasti, kao i obuka o načinima uzorkovanja proizvoda u onim područjima u kojim su proizvodi najčešće opasni ili neusklađeni. VI. Ispitivanje (uključujući i procjenu tehničke dokumentacije). Trenutno je ograničen broj provjera sigurnosnih karakteristika proizvoda, pa se najčešće provjeravaju hemijske karakteristike proizvoda za opću upotrebu i igračke. Trenutni sistem ispitivanja zavisi od dostupnosti nacionalnih laboratorija. Naime, laboratorije u Bosni i Hercegovini nisu u potpunosti pripremljene da pružaju usluge ispitivanja u skladu sa svim preuzetim direktivama Novog pristupa zbog nedostatka formalnih kvalifikacija (akreditacija) i iskustva. Sistem nadzora nad tržištem u BiH nema uspostavljene procedure za korištenje inozemnih ispitnih tijela. Mnogi organi javne uprave u Evropi koriste kombinaciju preliminarnih ispitivanja na terenu i provjeru dokumentacije tokom aktivnosti nadzora. Takve procedure ne postoje u sistemu nadzora nad tržištem u BiH i odgovarajuća ispitna oprema nije identificirana. Procedure i praktično znanje inspektora za procjenu tehničke dokumentacije u skladu sa zahtjevima propisanim u direktivama Novog pristupa su ograničeni. VII. Aktivnosti nadzora koje se trenutno provode u Bosni i Hercegovini se zasnivaju na postojećim pravnim odredbama. Procedure koje omogućavaju inspektorima da preduzmu mjere ili radnje na osnovu procjene rizika i rezultata ispitivanja, uzimajući u obzir i princip proporcionalnosti, ne postoje. Slučajevi se često završavaju novčanim kaznama, a pristup EU podstiče saradnju između organa nadzora nad tržištem i poslovnog subjekta sa ciljem da mu omogući da preduzme dobrovoljne mjere u vezi sa opasnim proizvodima. Prema tome, inspektori ne posjeduju praktično znanje o načinu postupanja sa dobrovoljnim mjerama koje predloži poslovni subjekt. Procjena rizika se ne primjenjuje. Fragmentirano djelovanje sistema nadzora nad tržištem ne osigurava jednoobraznu primjenu načela proporcionalnosti u cijeloj zemlji. Najbolja praksa u Evropi predlaže da se primjenjuje interventna politika kao praktični alat inspektora kako bi se podržala jednoobraznost u preduzimanju mjera u vezi sa opasnim proizvodima. Takva politika se općenito ne primjenjuje u nadzoru nad tržištem u BiH. VIII. Širenje informacija (obuhvata širenje informacija o opasnim proizvodima koji su pronađeni prilikom aktivnosti nadzora nad tržištem, kao i podnošenje RAPEX obavijesti i obavijesti prema zaštitnoj klauzuli). Najbolja praksa određuje uspostavljene instrumente i procedure za objavljivanje informacija široj javnosti, RAPEX obavijesti i obavijesti prema zaštitnoj klauzuli. Uspostavljene su pojedine procedure za pružanje informacija u vezi sa opasnim proizvodima nađenim na tržištu BiH, kao i onim kojе su objavljenе putem RAPEXa, CPSC-a ili drugih izvora informacija. Ove procedure treba da budu razvijene i za podnošenje RAPEX obavijesti ili obavijesti prema zaštitnoj klauzuli. IX. Najbolja praksa u izvještavanju o projektima nadzora nad tržištem osigurava da bude navedena i potreba za stalnim učenjem, te da su identificirane naučene lekcije za svaki projekt. Isto se odnosi i na najbolju praksu za godišnje izvještavanje. Trenutne procedure u Bosni i Hercegovini se više fokusiraju na pružanje informacija, a ne na stalno učenje. Osim toga, procedure su regionalne. Čini se da ne postoje procedure za cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine. X. Najbolja praksa u Evropi propisuje da se nacionalni sistemi nadzora nad tržištem u redovnim intervalima pregledaju i prilagođavaju na odgovarajući način. Taj proces treba da 43 obuhvati zakonodavstvo, ulogu uključenih strana i strategiju, tako da se sistem nadzora nad tržištem stalno poboljšava. To obično uključuje razgovore uključenih institucija na rukovodećem nivou na osnovu prijedloga koji proizlazi iz pregleda. Ovakve procedure i rutine za pregled cijelog sistema nadzora nad tržištem u BiH trenutno ne postoje. Neusklađenosti koje su identificirane u postojećem sistemu nadzora nad tržištem u odnosu na najbolju praksu u EU će biti prevaziđene putem standardne operativne procedure koja će biti izrađena u periodu provođenja Strategije. 44 5 Strateški ciljevi Na osnovu izvršenih komparativnih analiza zakonodavnog i institucionalnog okvira Bosne i Hercegovine u odnosu na Uredbu broj 765/2008, Direktivu o općoj sigurnosti proizvoda i najbolju praksu nadzora nad tržištem u EU, utvrđeni su strateški ciljevi koji će se ostvariti u petogodišnjem periodu od 2011. do 2015. godine. Strategija će biti realizirana putem kratkoročnih i dugoročnih ciljeva. U Aneksu II je dat plan aktivnosti za provođenje Strategije i strateških ciljeva. Agencija i inspekcijski organi entitetâ i Brčko distrikta BiH će se kontinuirano osposobljavati i unapređivati svoj rad i infrastrukturu u oblasti sigurnosti proizvoda putem programa pomoći EU, kao što su projekti IPA i TAIEX, koji će se iskoristiti pri realizaciji strateških ciljeva. 5.1 Kratkoročni ciljevi (2011. godina) Osnovni kratkoročni ciljevi koji bi trebali biti realizirani u toku 2011. godine su: − izrada Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Agencije, − program obuke, − umrežavanje Agencije sa postojećim informacionim sistemima, − preuzimanje Uredbe broj 765/08 u zakonodavstvo BiH, − iniciranje izmjena i/ili stavljanja van snage određenih odredaba propisa koje se odnose na predtržišnu kontrolu kvaliteta proizvoda, − izrada godišnjeg plana nadzora nad tržištem, − izrada uputstava za provođenje godišnjeg plana nadzora prema grupama proizvoda, − uspostavljanje privremenog koordinacionog tijela za provođenje Strategije, − utvrđivanje liste direktiva Novog pristupa koje su izvan djelokruga rada Agencije. 5.1.1 Izrada Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Agencije U okviru projekta IPA 2007. planirana je izrada novog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Agencije, koji bi trebalo da bude završen u januaru 2011. godine. Pravilnik bi trebalo da uključuje jasnu sistematizaciju radnih mjesta, uzimajući u obzir utvrđene nadležnosti Agencije u odnosu na kontrolu sigurnosti potrošačkih neprehrambenih proizvoda obuhvaćenih propisima kojima se preuzimaju određene direktive Novog pristupa i Zakonom o općoj sigurnosti proizvoda. 5.1.2 Program obuka U okviru projekta IPA 2007. planirane su obuke za zaposlenike Agencije i inspekcijskih organa entitetâ i Brčko distrikta BiH, koje će se odnositi na određene direktive Novog pristupa i Direktivu o općoj sigurnosti proizvoda. Obuka je koncipirana kao kombinacija teoretskog i praktičnog dijela. 5.1.3 Umrežavanje Agencije sa postojećim informacionim sistemima 45 U okviru projekta IPA 2007. je planirano da se uradi procjena i predloži rješenje za umrežavanje Agencije sa postojećim informacionim sistemima inspekcijskih organa entitetâ i Brčko distrikta BiH. Rezultat projekta će biti tehnička specifikacija potrebne opreme za umrežavanje na postojeće sisteme i prijedlog tehničkog rješenja za međusobno umrežavanje Agencije i inspekcijskih organa entitetâ i Brčko distrikta BiH. 5.1.4 Preuzimanje Uredbe broj 765/2008 u zakonodavstvo BiH Preuzimanje Uredbe broj 765/08 smatra se ključnim strateškim ciljem uzimajući u obzir preporuke Evropske komisije. Preuzimanje Uredbe u zakonodavstvo BiH u nadležnosti je Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koje bi trebalo da pokrene proceduru za preuzimanje ove uredbe. Agencija je već inicirala neke aktivnosti usmjerene prema nadležnom ministarstvu. 5.1.5 Iniciranje izmjena i/ili stavljanja van snage određenih odredaba propisa koje se odnose na predtržišnu kontrolu kvaliteta proizvoda Važećim propisima u Bosni i Hercegovini se zahtijeva da određene vrste proizvoda koji su obuhvaćeni propisima kojima se preuzimaju direktive Novog pristupa podliježu predtržišnoj kontroli kvaliteta pri uvozu. To može predstavljati nesrazmjernu mjeru kojom se sprečava slobodan protok robe. Te odredbe treba da se izmijene i/ili stave van snage, te treba preći na posttržišni nadzor koji je predviđen u direktivama Novog pristupa i na kontrolu proizvoda na granici koju vrše carinski organi uprave koja je utvrđena u Uredbi broj 765/2008. Ovaj strateški cilj će obuhvaćati analizu o tome koje će se odredbe propisa o kontroli kvaliteta određenih proizvoda pri uvozu i izvozu morati izmijeniti i/ili staviti van snage i na koji se način to može optimalno uraditi. Agencija će inicirati ove aktivnosti, ali će se ostale institucije, u prvom redu nadležna ministarstva, morati uključiti u rješavanje ovog problema. 5.1.6 Izrada godišnjeg plana nadzora nad tržištem Agencija i inspekcijski organi entitetâ i Brčko distrikta BiH će izraditi plan nadzora nad tržištem za određene grupe proizvoda obuhvaćene Zakonom o općoj sigurnosti proizvoda, Naredbom o električnoj opremi namijenjenoj za upotrebu unutar određenih naponskih granica i Naredbom o sigurnosti mašina za 2012. godinu. 5.1.7 Izrada uputstava za provođenje godišnjeg plana nadzora prema grupama proizvoda Agencija će, u saglasnosti sa inspekcijskim organima entitetâ i Brčko distrikta BiH, pripremiti liste za provjeru (check-liste), smjernice i kompletna uputstva za provođenje inspekcijskog nadzora na terenu za grupe proizvoda obuhvaćene planom nadzora nad tržištem za 2012. godinu. 5.1.8 Uspostavljanje privremenog koordinacionog tijela za provođenje Strategije Određeni mehanizmi koordinacije već postoje u sistemu nadzora nad tržištem u Bosni i Hercegovini. Međutim, u periodu provođenja Strategije će biti potrebno uspostaviti privremeno koordinaciono tijelo koji će se sastojati od predstavnika Agencije i inspekcijskih organa entitetâ i Brčko distrikta BiH nadležnih za kontrolu sigurnosti potrošačkih 46 neprehrambenih proizvoda s ciljem jačanja koordinacije i praćenja provođenja strateških ciljeva. 5.1.9 Utvrđivanje direktiva Novog pristupa koje će biti izvan djelokruga rada Agencije Agencija i inspekcijski organi entitetâ i Brčko distrikta BiH, u skladu sa svojim zakonskim nadležnostima, nadziru usklađenost potrošačkih proizvoda koji su stavljeni na tržište. Neke od direktiva Novog pristupa ne obuhvaćaju sigurnosne zahtjeve koji se odnose na potrošačke proizvode i one su izvan djelokruga rada Agencije. Stoga bi druge institucije uprave trebale da budu uključene u provođenje propisa kojima se preuzimaju ove direktive. Agencija će pripremiti listu ovih direktiva i uputiti ih relevantnim ministarstvima. 5.2 Dugoročni strateški ciljevi (2012 - 2015. godine) Dugoročni ciljevi utvrđeni ovom strategijom su: − − − − − − − − − − − − uspostavljanje proaktivnog i reaktivnog nadzora nad tržištem, uspostavljanje standardnih operativnih procedura za provođenje aktivnosti nadzora nad tržištem, - uspostavljanje procedura za izradu godišnjih planova nadzora nad tržištem, - uspostavljanje procedura za izradu projektnih planova i priručnika, - uspostavljanje procedura za izradu lista za provjeru (check-lista), - uspostavljanje procedura za uzorkovanje, - uspostavljanje procedura za inspekcijsku kontrolu i ispitivanje, - uspostavljanje procedura za preduzimanje mjera na osnovu neusklađenosti proizvoda, - uspostavljanje procedura za rješavanje prigovora potrošača, - uspostavljanje procedura za postupanje na osnovu informacija o nesrećama i povredama, uspostavljanje procedura za brzu razmjenu informacija o opasnim i nesigurnim proizvodima (RAPEX), uspostavljanje informacionog sistema u sistemu nadzora nad tržištem, uspostavljanje procedura za informiranje javnosti, uspostavljanje procedura za saradnju sa carinskim organima, unapređenje saradnje sa ministarstvima i drugim organima uprave, unapređenje saradnje sa udruženjima za zaštitu potrošača, ombudsmanom za zaštitu potrošača, poslovnim subjektima i privrednim komorama, unapređenje međunarodne i regionalne saradnje, uspostavljanje mehanizama koordinacije između institucija nadležnih za kontrolu sigurnosti proizvoda, uspostavljanje komunikacijske strategije, organizacija i priprema programa obuke od Agencije. 5.2.1 Uspostavljanje proaktivnog i reaktivnog nadzora nad tržištem 47 U skladu sa praksom u državama članicama EU, Agencija i inspekcijski organi entitetâ i Brčko distrikta BiH će provoditi proaktivni i reaktivni nadzor nad tržištem s ciljem kontrole usklađenosti proizvoda stavljenih na tržište BiH sa propisanim sigurnosnim zahtjevima. Agencija i inspekcijski organi entitetâ i Brčko distrikta BiH će provoditi ove aktivnosti u skladu sa svojim zakonskim nadležnostima. 5.2.1.1 Proaktivni nadzor nad tržištem Proaktivni nadzor se zasniva na planiranim aktivnostima (putem kratkoročnih ili dugoročnih planova nadzora). Agencija i inspekcijski organi entitetâ i Brčko distrikta BiH će pripremati planove nadzora nad tržištem za određene grupe proizvoda koje će biti odabrane na osnovu prikupljenih informacija sa RAPEX-a, prigovora potrošača, izvještaja o nesrećama i povredama, informacija od organa za nadzor nad tržištem iz drugih država, specifičnih proizvoda za određeno godišnje doba, rezultata nadzora iz prethodnih godina i sl. Daljnji postupak uključuje provjeru dokumentacije, uzorkovanje i laboratorijska ispitivanja (što će biti preciznije obrađeno putem standardnih operativnih procedura). Zatim se vrši procjena rizika na osnovu rezultata ispitivanja i preduzimaju se mjere. 5.2.1.2 Reaktivni nadzor nad tržištem Reaktivni nadzor nad tržištem se pokreće na osnovu nekog vanjskog događaja koji nije prethodno planiran kao što su prigovor potrošača, informacije iz medija, informacije o povredi ili nekoj nesreći od nekog proizvoda i sl. U reaktivnom nadzoru nema planskog odabira proizvoda, nego proizvod koji je predmet kontrole nametnut je samim događajem. Nakon što je poznat uzrok za pokretanje ove vrste nadzora i o kojem proizvodu je riječ, daljnјi postupak je sličan kao i kod proaktivnog nadzora (ispitivanje, procjena rizika i preduzimanje mjera). Razlika između reaktivnog i proaktivnog nadzora je u tome što se reaktivni nadzor pokreće na osnovu nekog slučaja koji se ne može planirati, a proaktivni nadzor se zasniva na planiranju i prethodnom odabiru grupa proizvoda koji će se kontrolirati u planiranom periodu. Agencija i inspekcijski organi entitetâ i Brčko distrikta BiH će uspostaviti procedure za rješavanje hitnih slučajeva u 2012. godini. 5.2.2 Uspostavljanje standardnih operativnih procedura za provođenje aktivnosti nadzora nad tržištem Agencija i inspekcijski organi entitetâ i Brčko distrikta BiH će utvrditi standardne operativne procedure za izvršavanje aktivnosti nadzora nad tržištem (proaktivnog i reaktivnog) u oblasti sigurnosti proizvoda. Cilj standardnih operativnih procedura jeste da osiguraju uniformnost i konzistentnost u procesu provođenja aktivnosti nadzora nad tržištem na cijeloj teritoriji BiH. Uzimajući u obzir da je provođenje aktivnosti nadzora nad tržištem u području sigurnosti proizvoda potpuno novo i da se razlikuje konceptualno od predtržišne kontrole, ove procedure imaju cilj da olakšaju provođenje aktivnosti nadzora nad primjenom propisa o sigurnosti proizvoda u svim inspekcijskim organima entitetâ i Brčko distrikta BiH. U standardnim operativnim procedurama će biti opisani postupci čiji je cilj da osiguraju efikasno provođenje aktivnosti nadzora nad tržištem u oblasti sigurnosti proizvoda u skladu s najboljom praksom 48 država članica EU. Standardne operativne procedure će obuhvaćati sljedeće aktivnosti: uspostavljanje procedura za planiranje, uspostavljanje procedura za izradu projekata, projektnih priručnika, uzorkovanje, check-lista, uspostavljanje procedura za inspekcijsku kontrolu i ispitivanje, uspostavljanje procedura za preduzimanje mjera, te procedura za rješavanje prigovora potrošača, kao i za postupanje na osnovu informacija o nesrećama i povredama. Standardne operativne procedure bi trebalo da budu uspostavljene u periodu od 2012. do 2013. godine i one bi uključivale procedure navedene u daljnjem tekstu. 5.2.2.1 Uspostavljanje procedura za izradu godišnjih planova nadzora nad tržištem Agencija i inspekcijski organi entitetâ i Brčko distrikta BiH će pripremati (opće i sektorske) godišnje planove nadzora nad tržištem. Godišnji plan nadzora nad tržištem će se sastojati od različitih projekata za ciljane grupe proizvoda. Usaglašeni godišnji planovi nadzora između Agencije i inspekcijskih organa entitetâ i Brčko distrikta BiH će činiti sastavni dio godišnjeg plana rada Agencije i svakog godišnjeg plana rada inspekcijskih organa entitetâ i Brčko distrikta BiH posebno. U skladu sa svojim zakonskim nadležnostima, Agencija će podnositi svoj godišnji plan rada Vijeću ministara BiH, a inspekcijski organi entitetâ i Brčko distrikta BiH podnosit će svoje godišnje planove rada vladama Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH na usvajanje. Nakon realizacije svakog godišnjeg plana nadzora, vršit će se analiza ostvarenih rezultata i sastavljat će se godišnji izvještaj o svim provedenim aktivnostima. Ovaj izvještaj će činiti sastavni dio svakog pojedinačnog godišnjeg izvještaja o radu Agencije i inspekcijskih organa entitetâ i Brčko distrikta BiH. Za provođenje aktivnosti nadzora bit će potrebno provesti odgovarajuću obuku zaposlenika Agencije i inspektora. Ostvareni rezultati i iskustvo nakon izvršenih planova nadzora nad tržištem će se koristiti za unapređenje budućih aktivnosti nadzora nad tržištem. Ta procedura bi trebalo da se uspostavi u 2012. godini i ona će se dalje poboljšavati tokom perioda provođenja Strategije. 5.2.2.2 Uspostavljanje procedura za izradu projektnih planova i priručnika U projektnim planovima će biti naveden kratak opis za svaki projekt, ciljevi projekta, kao i dinamički plan i indikatori za praćenje realizacije projekta. Za potrebe provođenja projekata utvrđenih u godišnjim planovima nadzora nad tržištem Agencija će, u saradnji sa inspekcijskim organima entitetâ i Brčko distrikta BiH, pripremati projektne priručnike za provođenje inspekcijske kontrole za odabranu grupu proizvoda. Projektni priručnik će sadržavati uputstva i smjernice koji će se koristiti za određeni projekt nadzora nad tržištem. Projektni priručnici će se pripremati kako bi se osigurala uniformna primjena procedura nadzora nad tržištem od svih inspekcijskih organa. Ta procedura bi trebalo da se uspostavi u 2012. godini i ona će se dalje poboljšavati tokom perioda provođenja Strategije. 5.2.2.3 Uspostavljanje procedura za izradu lista za provjeru (check-lista) Agencija će, u saradnji sa inspekcijskim organima entitetâ i Brčko distrikta BiH, uspostaviti proceduru za izradu check-lista koje će se koristiti za potrebe provođenja aktivnosti nadzora nad tržištem. Sadržaj check-lista će zavisiti od sadržaja projekta i grupa proizvoda koji će se 49 kontrolirati u planiranim aktivnostima nadzora nad tržištem. Check-liste će sadržavati informacije potrebne za identifikaciju proizvoda, odgovarajuće podatke iz harmoniziranih standarda i naredbi o sigurnosti proizvoda. Check-liste će pripremati Agencija u saglasnosti sa inspekcijskim organima entitetâ i Brčko distrikta BiH. Agencija će imati adekvatnu obuku za potrebe izrade check-lista. Procedura za izradu check-lista bi trebalо da se uspostavi u 2012. godini i ona će se dalje unapređivati tokom perioda provođenja Strategije. 5.2.2.4 Uspostavljanje procedura za uzorkovanje U skladu sa svojim nadležnostima prema važećim propisima, inspektori iz inspekcijskih organa entitetâ i Brčko distrikta BiH su ovlašteni da vrše uzorkovanje proizvoda i dostavljaju uzorke ispitnim laboratorijama na ispitivanje. U saradnji sa inspekcijskim organima entitetâ i Brčko distrikta BiH, Agencija će uspostaviti proceduru za uzorkovanje koja će obuhvaćati sljedeće informacije: − gdje vršiti uzorkovanje (u maloprodaji, veleprodaji, kod uvoznika), − šta uzorkovati (proizvode, dokumentaciju, oboje), − broj komada po uzorku (općenito se uzimaju tri uzorka, za neke proizvode se može zahtijevati više uzoraka), − način pakiranja i transporta uzoraka (za neke proizvode, kao što su, npr., pirotehnička sredstva i gasni aparati, postoje striktni zahtjevi u pogledu pakiranja i transporta). Procedura za uzorkovanje bi trebalo da se uspostavi u 2012. godini i ona će se dalje poboljšavati tokom perioda provođenja Strategije. 5.2.2.5 Uspostavljanje procedura za inspekcijsku kontrolu i ispitivanje Agencija i inspekcijski organi entitetâ i Brčko distrikta BiH će uspostaviti proceduru za inspekcijsku kontrolu i ispitivanje kojom će se definirati na koji način će se primjenjivati sljedeće procedure s ciljem provođenja aktivnosti nadzora nad tržištem: − provjera dokumentacije, − vizuelne i fizičke provjere proizvoda, − laboratorijska ispitivanja proizvoda. Uzimajući u obzir trenutno neadekvatnu infrastrukturu za laboratorijska ispitivanja sigurnosnih svojstava potrošačkih neprehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini, u početnom periodu provođenja Strategije akcent će biti na provjeri prateće dokumentacije i preliminarnim fizičkim provjerama. Procedure za inspekcijsku kontrolu i ispitivanje bi trebalo da budu operativne u 2012. godini i one će se i dalje poboljšavati tokom perioda provođenja Strategije. 5.2.2.5.1 Uspostavljanje procedura za provjeru dokumentacije 50 Agencija će, u sаradnji sa inspekcijskim organima entitetâ i Brčko distrikta BiH, uspostaviti proceduru za provjeru dokumentacije. Cilj provjere dokumentacije jeste da se utvrdi da li je sva neophodna dokumentacija na raspolaganju i da li je ispravna. Provjera dokumentacije će obuhvaćati provjeru izjava o usklađenosti, uputstava za upotrebu, tehničke dokumentacije, ispitnih izvještaja i druge dokumentacije. U okviru ove procedure će se utvrditi opća checklista za najčešće vrste potrebne dokumentacije koja će se moći koristiti za izradu specifičnih check-lista za specifične projekte. Procedura za provjeru dokumentacije bi trebalo da se uspostavi u 2012. godini. 5.2.2.5.2 Uspostavljanje procedura za vizuelne i fizičke provjere proizvoda Agencija će, u saradnji sa inspekcijskim organima entitetâ i Brčko distrikta BiH, uspostaviti proceduru za vizuelne i fizičke provjere proizvoda. Cilj vizuelnih i fizičkih provjera jeste da se izvrše preliminarna ispitivanja ili provjere da bi se mogla napraviti početna procjena rizika za proizvod, da bi se ustanovilo da li je potrebno proizvod uputiti na daljnja ispitivanja, ili da bi se donijela odluka o tome koja svojstva proizvoda treba da se ispitaju u laboratorijama. S ciljem provođenja vizuelnih i fizičkih provjera proizvoda, inspektori bi trebali koristiti opremu za jednostavna preliminarna ispitivanja proizvoda, kao i check-liste izrađene za specifične projekte. Tokom inspekcijske kontrole inspektori bi trebali izvršiti vizuelne provjere proizvoda, oznaka na proizvodu, uputstava za upotrebu, kao i upozorenja na proizvodu. Za izradu check-lista, kao i za potrebe osnovnih ispitivanja na terenu trebalo bi da se uzmu u obzir zahtjevi iz harmoniziranih standarda kad god je to moguće. Ako ne postoje ovi standardi, preporučuje se da se koriste zahtjevi koji su općeprihvaćeni kao što su evropski neharmonizirani standardi i nacionalni standardi. Za potrebe osnovnih ispitivanja na terenu inspektori bi trebalo da koriste opremu za ovakvu vrstu ispitivanja (npr., cilindar za male dijelove, ispitni prst za ispitivanje dijelova pod naponom, instrument za ispitivanje stabilnosti uređaja itd.). Budući da inspekcijski organi entitetâ i Brčko distrikta BiH ne posjeduju opremu za osnovna ispitivanja, bilo bi potrebno nabaviti ispitnu opremu za ovu namjenu. Također će biti potrebno izvršiti odgovarajuću obuku inspektora kako bi mogli koristiti ovu vrstu opreme. Osnovna ispitivanja na terenu inspektora mogu poslužiti kao indikacija za daljnja laboratorijska ispitivanja (kada ispitne laboratorije u BiH budu osposobljene za ispitivanja u oblasti sigurnosti proizvoda). Tom procedurom treba, također, da se utvrdi na koji način treba da postupaju inspekcijski organi kada postoje očigledne neusklađenosti proizvoda i rizici, odnosno da li će inspektori moći da preduzimaju mjere na osnovu osnovnih ispitivanja. Taj pristup podrazumijeva da se „preliminarna osnovna ispitivanja“, koja će provoditi osposobljeni i obučeni inspektori, mogu koristiti za diskusiju sa poslovnim subjektima. Ako poslovni subjekt prihvati rezultate ovih osnovnih ispitivanja, onda on može preduzeti dobrovoljne mjere i na taj način bi se izbjegle eventualne žalbe koje bi mogle završiti i na sudu. Procedura za vizuelne i fizičke provjere proizvoda bi trebalo da bude uspostavljena u 2012. godini i ona će se dalje poboljšavati tokom perioda provođenja Strategije. 5.2.2.5.3 Laboratorijska ispitivanja proizvoda Trenutno, da bi rezultati ispitivanja proizvoda imali pravno utemeljenje, laboratorijska ispitivanja se moraju vršiti u ovlaštenim i imenovanim laboratorijama. Tokom perioda 51 provođenja Strategije od 2012. do 2015. godine trebalo bi da se razmotre i drugi načini priznavanja rezultata ispitivanja. Postoje dvije opcije: prva opcija je da su domaće laboratorije akreditirane da vrše ispitivanja za sve grupe proizvoda koji su predmet direktiva Novog pristupa, ili druga opcija, da se prihvati da inozemne laboratorije mogu vršiti ispitivanja za određene grupe proizvoda, te da se priznaju njihovi ispitni izvještaji u BiH. Optimalno rješenje bi trebalo izabrati tako da se uzme u obzir da i Uredba broj 765/08 i Direktiva broj 2001/95/EZ promoviraju saradnju organa nadzora i poslovnih subjekata. Taj pristup podrazumijeva da se ispitivanja u kompetentnim laboratorijama mogu koristiti za diskusiju sa poslovnim subjektima. Ako poslovni subjekt prihvati rezultate laboratorijskih ispitivanja, onda on može preduzeti dobrovoljne mjere čime bi se izbjegle eventualne žalbe koje bi mogle završiti i na sudu. 5.2.2.6 Uspostavljanje procedura za preduzimanje mjera na osnovu neusklađenosti proizvoda Kada su poznati rezultati ispitivanja i provjera, potrebno je uraditi procjenu rizika kako bi se utvrdilo koje će se mjere preduzeti u odnosu na stepen rizika koji predstavlja proizvod. Zakonom o nadzoru nad tržištem u BiH, između ostalog, propisano je da se pri preduzimanju mjera osigura proporcionalnost mjera prema ustanovljenom riziku, a posebno pri donošenju odluka o mjerama usmjerenim na povlačenje proizvoda sa tržišta i povrata proizvoda od potrošača. Inspekcijski organi entitetâ i Brčko distrikta BiH bi trebali, uz pomoć Agencije, izvršiti procjenu rizika prije izricanja mjera, a Agencija, po prijemu obavijesti o opasnom proizvodu, vršit će provjeru procjene rizika koju su izvršili poslovni subjekti. Ta procedura treba da posluži inspekcijskim organima entitetâ i Brčko distrikta BiH kao pomoć prilikom izricanja mjera na osnovu rezultata ispitivanja i procjene rizika proizvoda. Tom procedurom će se utvrditi metode koje će omogućiti određivanje veze između neusklađenosti proizvoda, utvrđenih na osnovu ispitivanja i procjene rizika, i mjera koje inspektor treba da preduzme. Te procedure će utvrditi Agencija i inspekcijski organi entitetâ i Brčko distrikta BiH. Za izradu ovih procedura primjenjivat će se najbolja praksa država članica EU. Ta procedura bi trebalo da bude uspostavljena u 2012. godini i ona će se dalje poboljšavati tokom perioda provođenja Strategije. 5.2.2.6.1 Primjena smjernica EU za procjenu rizika neprehrambenih potrošačkih proizvoda Da bi Agencija i inspekcijski organi entitetâ i Brčko distritka BiH mogli da vrše procjenu rizika neprehrambenih potrošačkih proizvoda, u skladu sa praksom u državama članicama EU, potrebno je preuzeti Smjernice za procjenu rizika potrošačkih proizvoda koje su date u aneksu Odluke broj 2010/15/EU u zakonodavstvo BiH. Također, da bi se počele primjenjivati Smjernice za procjenu rizika, bit će potrebno organizirati obuku za zaposlenike Agencije i inspekcijskih organa entitetâ i Brčko distrikta BiH. Primjena Smjernica za procjenu rizika će zavisiti od činjenice kada će ove smjernice biti preuzete u zakonodavstvo BiH. 5.2.2.6.2 Uspostavljanje procedura za konsultacije sa poslovnim subjektima i praćenje provođenja preduzetih mjera 52 U saradnji sa inspekcijskim organima entitetâ i Brčko distrikta BiH, Agencija će uspostaviti procedure za konsultacije i saradnju sa poslovnim subjektima, kao i procedure za praćenje provođenja preduzetih mjera koje će obuhvaćati: − − − − procedure za donošenje odluke o mjerama i obavještavanje poslovnih subjekata o preduzetim mjerama, procedure za konsultacije sa poslovnim subjektima i način postupanja po prijemu odgovora od poslovnih subjekata, procedure za praćenje provođenja mjera koje su preduzeli inspekcijski organi, procedure za praćenje provođenja dobrovoljnih mjera koje su preduzeli poslovni subjekti. Ova procedura bi trebalo da bude uspostavljena u 2012. godini i dalje će se poboljšavati tokom perioda provođenja Strategije. 5.2.2.7 Uspostavljanje procedure za rješavanje prigovora potrošača Ovom procedurom će se utvrditi način postupanja Agencije i inspekcijskih organa entitetâ i Brčko distrikta BiH nakon prijema prigovora potrošača ili iz drugih izvora informacija kao što su obavještenja RAPEX-a, prigovori konkurentskih firmi, zaštitna klauzula. Te i slične informacije će se koristiti kao osnov za pokretanje reaktivnog nadzora nad tržištem. U skladu sa zakonskim nadležnostima, kontakt-tačka za prijem prigovora je Agencija. Uspostavljanje procedure za rješavanje prigovora potrošača će biti predmet projekta IPA 2009. Agencija će pripremati te procedure u saradnji sa inspekcijskim organima entitetâ i Brčko distrikta BiH. Procedurama za rješavanje prigovora će se utvrditi: − − − − način postupanja Agencije kao kontaktne tačke po prijemu prigovora potrošača ili iz drugih izvora informacija, način postupanja inspekcijskih organa entitetâ i Brčko distrikta BiH nakon prijema informacija o prigovoru koje je uputila Agencija, postupak za rješavanje prigovora koji može uključivati provjeru uputstava za upotrebu, vizuelnu provjeru proizvoda, procjenu rizika i laboratorijska ispitivanja, postupak za informiranje potrošača nakon izvršene provjere i ispitivanja proizvoda koji je predmet prigovora. Ta procedura bi trebalo da bude uspostavljena u 2012. godini i ona će se dalje poboljšavati tokom perioda provođenja Strategije. 5.2.2.8 Uspostavljanje procedure za postupanje na osnovu informacija o nesrećama i povredama Ovom procedurom će se utvrditi način postupanja Agencije i inspekcijskih organa entitetâ i Brčko distrikta BiH nakon prijema informacija o povredama ili nesrećama nastalim prilikom upotrebe proizvoda od potrošača. Za provođenje ovih procedura Agencija bi trebalo da bude kontaktna tačka za prijem informacija o povredama i nesrećama od zdravstvenih ustanova u BiH. Potrebno je upoznati zdravstvene ustanove u BiH sa time da vode evidenciju o povredama nastalim prilikom upotrebe proizvoda i da dostavljaju informacije o povredama Agenciji, koje bi bile prosljeđivane inspekcijskim organima entitetâ i Brčko distrikta BiH na 53 daljnje postupanje. Inspekcijski organi entitetâ i Brčko distrikta BiH bi trebali vršiti kontrolu ovih slučajeva na terenu i obavijestiti Agenciju nakon provedenog nadzora. U okviru informacionog sistema za nadzor nad tržištem (vidjeti 5.2.4) bit će uspostavljena baza podataka o povredama i nesrećama kojoj će imati pristup Agencija i inspekcijski organi entitetâ i Brčko distrikta BiH. Agencija će biti odgovorna za unos i ažuriranje podataka o povredama i nesrećama u bazi podataka. Važno je naglasiti da informacije o nesrećama i povredama ne uključuju povrede nastale na radnom mjestu. Procedurama za postupanje na osnovu informacija o nesrećama i povredama će se utvrditi: − − − − način postupanja Agencije, kao kontaktne tačke, po prijemu informacija o nesrećama i povredama koje su uputile zdravstvene ustanove u BiH, način postupanja inspekcijskih organa entitetâ i Brčko distrikta BiH nakon prijema informacija o nesrećama i povredama upućenih od Agencije, postupak za ispitivanje nesreće koja je dovela do povrede potrošača prilikom upotrebe proizvoda, koji može uključiti vizuelnu provjeru proizvoda, procjenu rizika i laboratorijska ispitivanja proizvoda, postupak za informiranje zdravstvenih ustanova o rezultatima provedenih ispitivanja i provjera. Ta procedura bi trebalo da bude uspostavljena u 2012. godini i ona će se i dalje poboljšavati tokom perioda provođenja Strategije. 5.2.3 Uspostavljanje procedura za brzu razmjenu informacija o opasnim i nesigurnim proizvodima (RAPEX) Procedurom za brzu razmjenu informacija o opasnim i nesigurnim proizvodima će se utvrditi sljedeće: − − − uspostavljanje kontaktne tačke za RAPEX u Agenciji, procedure za razmjenu informacija sa Evropskom komisijom, procedure za razmjenu informacija sa inspekcijskim organima entitetâ i Brčko distrikta BiH i drugim relevantnim institucijama. Ta procedura bi trebalo da bude uspostavljena do 2015. godine i ona će se dalje poboljšavati tokom perioda provođenja Strategije. 5.2.4 Uspostavljanje informacionog sistema u sistemu nadzora nad tržištem Agencija i inspekcijski organi entitetâ i Brčko distrikta BiH bi trebali biti međusobno povezani putem informacionih sistema u inspekcijskim organima entitetâ i Brčko distrikta BiH (informacioni sistem u Inspektoratu Republike Srpske je operativan, a informacioni sistemi u inspektoratima Federacije BiH i Brčko distrikta BiH su u fazi uspostavljanja). Putem ovih informacionih sistema trebalo bi da se razmjenjuju podaci koji se odnose na sigurnost proizvoda. Carinama bi, također, trebalo da bude omogućen pristup ovom sistemu. Uzimajući u obzir da će Agencija ulaskom Bosne i Hercegovine u EU biti kontakt-tačka RAPEX-a, budući informacioni sistem u okviru sistema nadzora nad tržištem bi trebalo da ima softversku podršku koja će omogućiti povezivanje sa informacionim sistemima koji se koriste u EU, a posebno sa RAPEX-om i ICSMS. 54 Informacioni sistemi u Agenciji i inspekcijskim organima entitetâ i Brčko distrikta BiH bi trebalo da budu međusobno povezani i operativni u 2012. godini. 5.2.5 Uspostavljanje procedura za informiranje javnosti U skladu sa svojim zakonskim nadležnostima, Agencija treba da redovno informira javnost o aktivnostima nadzora nad tržištem. Agencija će informirati javnost putem raznih kampanja čiji je cilj podizanje svijesti o sigurnosti proizvoda i zaštiti potrošača, izrade brošura, putem svoje Internet-stranice, newslettera, putem elektronskih ili štampanih medija, sastanaka, radionica ili konferencija. S tim u vezi, potrebno je uspostaviti okvirne procedure za informiranje javnosti. Agencija će, u skladu sa svojim zakonskim nadležnostima, izvještavati javnost i sve zainteresirane subjekte, uključujući i organe javne uprave u BiH, o rezultatima provođenja aktivnosti nadzora nad tržištem. Procedura za informiranje javnosti bi trebalo da bude uspostavljena do 2013. godine i ona će se dalje poboljšavati tokom perioda provođenja Strategije. 5.2.6 Uspostavljanje procedura za saradnju sa carinskim organima Saradnju Agencije i inspekcijskih organa entitetâ i Brčko distrikta BiH sa carinskim organima treba uspostaviti na osnovu zahtjeva iz Uredbe broj 765/2008. Agencija bi trebalo da bude kontaktna tačka koja bi bila neka vrsta spone između Sektora za carine i inspekcijskih organa entitetâ i Brčko distrikta BiH. Agencija bi vršila razmjenu informacija u oblasti sigurnosti proizvoda sa carinom, analizu informacija i prosljeđivala ih inspekcijskim organima entitetâ i Brčko distrikta BiH na nadležno postupanje. Da bi ovaj sistem bio funkcionalan i efikasan, potrebno je utvrditi postupak razmjene informacija o sigurnosti proizvoda između carine, Agencije i inspekcijskih organa entitetâ i Brčko distrikta BiH pri čemu se moraju poštivati vremenski rokovi (koji će biti preuzeti iz Uredbe). Ovaj vid razmjene informacija bi mogao da se odvija putem jedinstvenog informacionog sistema (vidjeti 5.2.4). S ciljem uspostavljanja efikasne saradnje između organa iz sistema nadzora nad tržištem i carinskih organa, bit će utvrđene procedure koje će definirati sljedeće: − − − − − − − kontaktne tačke u carinskim organima i Agenciji za određene naredbe, obaveze i odgovornosti carinskih organa, obaveze i odgovornosti Agencije i inspekcijskih organa entitetâ i Brčko distrikta BiH, mehanizme za koordinaciju između carinskih organa i organa iz sistema nadzora nad tržištem (Agencije i inspekcijskih organa entitetâ i Brčko distrikta BiH), program obuke za carinske organe kako bi mogli da vrše osnovne provjere sigurnosnih svojstava proizvoda, izradu uputstava za carinske organe u pogledu kontrole sigurnosti uvoznih proizvoda, izradu pravila i procedura koji će uvažavati princip slobodnog protoka robe i koji neće ugrožavati sigurnost potrošača i narušavati poštenu konkurenciju na tržištu. Agencija će pripremiti uputstva i liste za provjeru (check-liste) za postupanje carinskih organa u vezi sa kontrolom sigurnosti proizvoda pri uvozu proizvoda obuhvaćenih naredbama koje su u njenoj nadležnosti. 55 Dok Uredba broj 765/2008 ne bude preuzeta u zakonodavstvo BiH, saradnja Agencije sa carinskim organima će se odvijati na osnovu postojećeg Memoranduma o saradnji koji su potpisale Uprava za indirektno oporezivanje BiH i Agencija. Ta procedura bi trebalo da bude uspostavljena do 2013. godine i ona će se dalje unapređivati tokom perioda provođenja Strategije. 5.2.7 Unapređenje saradnje sa ministarstvima i drugim organima uprave Saradnja sa ministarstvima i institucijama nadležnim za implementaciju propisa kojima se preuzimaju direktive Novog pristupa je bitna, posebno sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH koje donosi naredbe kojima se preuzimaju direktive Novog pristupa. Agencija će, u skladu sa zakonskim nadležnostima, učestvovati u ekspertnim timovima za preuzimanje direktiva Novog pristupa u zakonodavstvo BiH. U području provođenja aktivnosti nadzora nad tržištem ova saradnja je posebno značajna za provođenje zaštitne klauzule utvrđene u propisima koji reguliraju oblast sigurnosti proizvoda. U oblasti zaštite potrošača saradnja s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH se realizira, između ostalog, predlaganjem i provođenjem Državnog programa zaštite potrošača u dijelu koji se odnosi na sigurnost proizvoda. Saradnja Agencije sa institucijama infrastrukture kvaliteta kao što su Institut za standardizaciju BiH, Institut za akreditiranje BiH i Institut za mjeriteljstvo BiH je posebno važna. Agencija će nastaviti da učestvuje u radu tehničkih komiteta pri Institutu za standardizaciju BiH za preuzimanje evropskih harmoniziranih standarda. Agencija će učestvovati u obukama, konsultacijama i razmjeni stručnih iskustava sa svim institucijama infrastrukture kvaliteta. Saradnja sa ministarstvima i drugim organima uprave će se i dalje razvijati i unapređivati tokom perioda provođenja Strategije. 5.2.8 Unapređenje saradnje sa udruženjima za zaštitu potrošača, ombudsmanom za zaštitu potrošača, poslovnim subjektima i privrednim komorama Agencija razvija saradnju sa potrošačkim udruženjima putem organiziranja i održavanja sastanaka, radionica, okruglih stolova, konferencija kako bi se razmijenile informacije o sigurnosti proizvoda i zaštiti potrošača. Sastanci ili radionice sa udruženjima potrošača trebalo bi da se održavaju dva puta godišnje. Saradnja sa institucijom ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH je dio aktivnosti koji treba razvijati ubuduće, imajući u vidu da ova institucija ima zakonske nadležnosti u području ekonomskih i sigurnosnih interesa potrošača. Saradnja se odnosi primarno na razmjene informacija i podataka o pitanju sigurnosnih interesa potrošača, kao i informiranje o planiranim aktivnostima radi prevencije rizika koji mogu predstavljati proizvodi namijenjeni potrošačima. Osim obavezne saradnje sa poslovnim subjektima koja je zakonski uređena, saradnja sa poslovnim subjektima će se odvijati tako da će se pripremati različita instruktivna uputstva za provođenje propisa o sigurnosti proizvoda, te provoditi kampanje s ciljem informiranja 56 poslovnih subjekata o njihovim obavezama i odgovornostima sadržanim u novim propisima u oblasti sigurnosti proizvoda. Uspostavljanje i održavanje saradnje sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH i drugim privrednim komorama u kantonima, Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH su veoma bitni radi promocije i afirmacije nadzora nad tržištem u oblasti sigurnosti proizvoda, kao i informiranja poslovnih subjekata o aktivnostima nadzora nad tržištem, ali i o njihovim obavezama koje proizlaze iz posebnih propisa o sigurnosti proizvoda. Saradnja sa zainteresiranim stranama će se i dalje razvijati i unapređivati tokom perioda provođenja Strategije. 5.2.9 Unapređenje međunarodne i regionalne saradnje Agencija će, u skladu sa svojim zakonskim nadležnostima, provoditi aktivnosti koje proizlaze iz međunarodne saradnje posebno sa EU i državama članicama EU. Agencija će nastaviti da učestvuje u radu Opće skupštine PROSAFE-a, te nastojati da u statusu posmatrača učestvuje u zajedničkim akcijama koje provode organi nadzora nad tržištem država članica EU. Agencija će, u skladu sa svojim zakonskim obavezama, nastojati da učestvuje u radu što većeg broja grupa za administrativnu saradnju (ADCO) koje okupljaju organe nadzora nad tržištem država članica EU za određene direktive Novog pristupa. U zavisnosti od dinamike približavanja Bosne i Hercegovine EU, odnosno ukoliko u periodu koji je obuhvaćen ovom strategijom Bosna i Hercegovina dobije status kandidata, Agencija može učestvovati i u radu Komiteta za opću sigurnost proizvoda. Agencija će unapređivati saradnju sa organima za nadzor nad tržištem iz država u regiji, a posebno u pogledu razmjene informacija o opasnim proizvodima, te razmjene iskustava i prakse u oblasti sigurnosti proizvoda. Međunarodna i regionalna saradnja će se i dalje razvijati i unapređivati tokom perioda provođenja Strategije. 5.2.10 Uspostavljanje mehanizama koordinacije između institucija nadležnih za kontrolu sigurnosti proizvoda Kada se utvrde nadležnosti u cjelokupnom sistemu nadzora nad primjenom propisa o sigurnosti proizvoda (što uključuje sve direktive Novog i Globalnog pristupa), bit će neophodno uspostaviti mehanizme koordinacije između institucija koje će provoditi kontrolu sigurnosti potrošačkih proizvoda na tržištu i industrijskih proizvoda u upotrebi. Imajući u vidu praksu u EU i susjednim zemljama, koordinacija se veoma često vrši putem zajedničkog odbora ili vijeća koje se sastoji od predstavnika svih institucija nadzora nad tržištem. Koordinaciona struktura (odbor/vijeće) bi trebalo da bude uspostavljena do 2014. godine i ona će se dalje unapređivati i jačati u godinama koje dolaze. 5.2.11 Uspostavljanje komunikacijske strategije Agencija će, u sаradnji sa inspekcijskim organima, uspostaviti komunikacijsku strategiju koja će osigurati razmjenu informacija o napretku koji je postignut u provođenju strategije sa institucijama koje su uključene u njeno provođenje. Komunikacijska strategija bi trebalo, također, da obuhvati i pružanje informacija zainteresiranim stranama koje nisu direktno 57 uključene u provođenje strategije kao što su: relevantna ministarstva, institucije infrastrukture kvaliteta, institucije koje su uključene u implementaciju tehničkih propisa i ostale. Komunikacijska strategija bi trebalo da bude uspostavljena u 2012. godini. 5.2.12 Organizacija i priprema programa obuke od Agencije Agencija će pripremiti i organizirati programe obuke za inspektore iz inspekcijskih organa entitetâ i Brčko distrikta BiH i zaposlenike Agencije s ciljem provođenja aktivnosti nadzora nad tržištem, kao i za sva druga pitanja koja se odnose na sigurnost proizvoda. Programi obuke trebalo bi da se kontinuirano provode tokom perioda provođenja Strategije i oni će se dalje razvijati i poboljšavati. 58 6 Zaključci i završne preporuke Strategija za nadzor nad tržištem neprehrambenih potrošačkih proizvoda obuhvaća petogodišnji period od 2011. do 2015. godine. Cilj Strategije za nadzor nad tržištem u BiH je da osigura da se nadzor nad tržištem provodi efikasno na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i da organi iz sistema za nadzor nad tržištem preduzimaju odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da potrošački neprehrambeni proizvodi koji su stavljeni na tržište ispunjavaju zahtjeve utvrđene u propisima o sigurnosti proizvoda, te da ne ugrožavaju zdravlje, sigurnost i druge aspekte od javnog interesa. Da bi se osiguralo provođenje strateških ciljeva, u Bosni i Hercegovini je potrebno uspostaviti institucionalni i zakonodavni okvir koji će biti u skladu sa zahtjevima EU utvrđenim u horizontalnom pravnom okviru za oblast nadzora nad tržištem, koji su uređeni putem Direktive o općoj sigurnosti proizvoda broj 2001/95/EZ i Uredbe broj 765/2008, te osigurati primjenu najbolje prakse država članica EU u provođenju aktivnosti u oblasti nadzora nad tržištem. Preporučuje se da se izmjenama i dopunama postojećeg zakonodavstva izvrši usklađivanje postojećeg zakonodavnog okvira sa odredbama iz Uredbe broj 765/2008 koje se odnose na nadzor nad tržištem kako bi se kompletirao horizontalni pravni okvir u oblasti nadzora nad tržištem u BiH, koji bi bio usklađen sa zahtjevima EU za oblast nadzora nad tržištem. Da bi sistem nadzora nad tržištem bio potpuno funkcionalan i da bi mogao odgovoriti postavljenim zahtjevima iz Uredbe, te da bi bio u skladu sa najboljom praksom država članica EU, utvrđena je raspodjela nadležnosti Agencije i inspekcijskih organa entitetâ i Brčko distrikta BiH za kontrolu sigurnosti neprehrambenih potrošačkih proizvoda koji su obuhvaćeni Zakonom o općoj sigurnosti proizvoda i propisima kojima se u zakonodavstvo BiH preuzimaju direktive Novog pristupa. To će omogućiti da se urade odgovarajuća prilagođavanja u postojećoj unutrašnjoj organizaciji Agencije. Posljedica predloženih promjena neće biti prijenos postojećih zakonskih nadležnosti sa inspekcijskih organa entitetâ i Brčko distrikta BiH na Agenciju i obrnuto. Za provođenje aktivnosti nadzora nad tržištem u oblasti sigurnosti proizvoda Agencija i inspekcijski organi entitetâ i Brčko distrikta BiH će primjenjivati operativne procedure koje će se zasnivati na najboljoj praksi država članica EU. U okviru strateških ciljeva nastavit će se unapređivati međunarodna i regionalna saradnja u oblasti sigurnosti proizvoda, saradnja sa carinskim organima, ministarstvima, institucijama infrastrukture kvaliteta, udruženjima za zaštitu potrošača, poslovnim subjektima, privrednim komorama i drugim institucijama uprave s ciljem provođenja i afirmacije aktivnosti nadzora nad tržištem, kao i jačanja svijesti o sigurnosti proizvoda i zaštite zdravlja potrošača. Radi provođenja Strategije, bit će utvrđen akcioni plan koji će se raditi uz podršku projekta IPA 2009. Ostvarivanje strateških ciljeva će se pratiti periodično, te, po potrebi, dorađivati. 59 ANEKS I Podjela nadležnosti između institucija koje će provoditi kontrolu sigurnosti proizvoda za profesionalnu upotrebu/industrijskih proizvoda prema direktivama Novog i Globalnog pristupa Br. 1. Kratki naziv direktive Građevinski proizvodi (zahtjevi pri ugradnji) Implementacija u skladu 34 sa Odlukom Inspekcijski nadzor u Federaciji BiH Ministarstvo komunikacija i prometa BiH Urbanističko-ekološka inspekcija Inspekcijski nadzor u Republici Srpskoj Građevinska inspekcija Inspekcijski nadzor u Brčko distriktu BiH Urbanističko-građevinska inspekcija Inspekcija za puteve Inspekcija rada 2. Lična zaštitna oprema (za profesionalnu upotrebu) Ministarstvo civilnih poslova BiH Tehnička inspekcija rudarstvo 3. Jednostavne posude pod pritiskom (za profesionalnu upotrebu) Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Tehnička inspekcija 4. Oprema pod pritiskom (za profesionalnu upotrebu) Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Tehnička inspekcija Inspekcija rada Tehnička inspekcija Inspekcija zaštite na radu Zdravstvena inspekcija Tehnička inspekcija Inspekcija rada Tehnička inspekcija Termoenergetska inspekcija Termoenergetska inspekcija 34 Odluka o planu aktivnosti za realizaciju Programa preuzimanja tehničkih propisa („Sl. glasnik BiH“ broj 89/06). Implementacija prema Odluci znači: prevođenje vodiča Evropske komisije za odgovarajuću direktivu, izrada domaćeg vodiča za odgovarajuću direktivu, tumačenje odgovarajuće direktive, sаradnja sa Institutom za standardizaciju BiH i odgovarajućim tehničkim komitetima pri preuzimanju standarda koji prate odgovarajuću direktivu, saradnja sa Odjelom enquiry point - contact point Instituta za standardizaciju BiH, prepoznavanje postojećih propisa koje treba staviti van snage, tumačenje tehničkih propisa koji nastaju preuzimanjem direktive, saradnja sa Evropskom komisijom, praćenje razvoja i promjena direktiva, saradnja sa Komitetom za tehničke propise Bosne i Hercegovine, aktivnosti pri nominiranju tijela za ocjenjivanje usklađenosti i ocjenjivanje usklađenosti proizvoda kada ne postoje nominirana tijela za ocjenjivanje usklađenosti. 60 5. Mašine (za profesionalnu upotrebu) Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH 6. Radio i telekomunikaciona krajnja oprema (za profesionalnu upotrebu) Ministarstvo prometa i komunikacija BiH 7. Evropski željeznički sistemi velikih brzina 8. Inspekcija rada Inspekcija rada Inspekcija zaštite na radu Saobraćajna inspekcija (telekomunikacije) Saobraćajna inspekcija Nije utvrđena nadležnost Ministarstvo prometa i komunikacija BiH Saobraćajna inspekcija (šinski saobraćaj) Saobraćajna inspekcija Nema nadležne inspekcije u Brčko distriktu BiH Interoperatibilnost transevropskih konvencionalnih željezničkih sistema Ministarstvo prometa i komunikacija BiH Saobraćajna inspekcija (šinski saobraćaj) Saobraćajna inspekcija Nema nadležne inspekcije u Brčko distriktu BiH 9. Pomorska oprema Ministarstvo prometa i komunikacija BiH Saobraćajna inspekcija Saobraćajna inspekcija Nije utvrđena nadležnost 10. Ambalaža i ambalažni otpad Institut za mjeriteljstvo BiH Urbanističko-ekološka inspekcija Ekološka inspekcija Inspekcija zaštite životne sredine Tehnička inspekcija rudarstvo Nadležni MUP 11. Eksplozivi za civilnu upotrebu Ministarstvo sigurnosti BiH Tehnička inspekcija – rudarstvo (privredni eksploziv) Inspekcija zaštite od požara Policija Brčko distrikta BiH Tehnička inspekcija Inspekcija rada 12. Oprema i zaštitni sistemi namijenjeni za upotrebu u potencijalno eksplozivnim atmosferama (ATEX) Inspekcija rada Ministarstvo sigurnosti BiH Tehnička inspekcija rudarstvo Inspekcija zaštite od požara Inspekcija zaštite na radu Tehnička inspekcija 61 13. Prenosiva oprema pod pritiskom Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH 14. Liftovi Ministarstvo prometa i komunikacija BiH 15. Žičare za prijevoz ljudi Ministarstvo prometa i komunikacija BiH Tehnička inspekcija – posude pod pritiskom Nadležni MUP – protivpožarstvo Inspekcija rada Tehnička inspekcija rudarstvo Tehnička inspekcija Inspekcija rada Inspekcija rada 16. Mjerni instrumenti Inspekcija zaštite na radu Saobraćajna inspekcija Tehnička inspekcija Tržišna inspekcija Zdravstvena inspekcija (uređaji u zdravstvu) Tržišna inspekcija Tržišna inspekcija 17. Neautomatske vage Institut za mjeriteljstvo BiH Inspekcija zaštite na radu Inspekcija rada Inspekcija rada Saobraćajna inspekcija (tehnički pregledi vozila) Institut za mjeriteljstvo BiH Termoenergetska inspekcija Tržišna inspekcija Tehnička inspekcija Saobraćajna inspekcija Komunalna inspekcija Elektroenergetska inspekcija Tržišna inspekcija Tržišna inspekcija Građevinska inspekcija 62 ANEKS II Plan aktivnosti za provođenje Strategije nadzora nad tržištem za neprehrambene potrošačke proizvode u BiH (2011-2015) Ciljevi Br. Opis Rezultat Rok I 2011. II III IV I 2012. II III IV I 2013. II III IV I 2014. II III IV I 2015. II III IV Kratkoročni ciljevi 1. Izrada Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Agencije 2. Program obuke 3. Umrežavanje Agencije sa postojećim informacionim sistemima 4. Preuzimanje Uredbe broj 765/2008 u zakonodavstvo BiH Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Agencije Teoretska i praktična obuka iz oblasti pojedinih direktiva Novog pristupa i Direktive o općoj sigurnosti proizvoda za zaposlene u Agenciji i inspekcijskim organima entitetâ i Brčko distrikta BiH Tehnička specifikacija potrebne opreme i tehničko rješenje za umrežavanje informacionih sistema Agencije i inspekcijskih organa BiH, entitetâ i Brčko distrikta BiH Nadležnost Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH 2011. X 2011. < = = > 2011. < = = > 2011. < = = > 63 5. Iniciranje izmjena i/ili stavljanje van snage određenih odredaba propisa koje se odnose na predtržišnu kontrolu kvaliteta proizvoda 6. Izrada godišnjeg plana nadzora nad tržištem za 2012. godinu 7. Izrada uputstava za provođenje godišnjeg plana nadzora nad tržištem prema grupama proizvoda 8. Uspostavljanje privremenog koordinacionog tijela za provođenje Strategije (2011-2015) Analiza odredaba propisa koje je potrebno izmijeniti i/ili staviti van snage, koju će inicirati Agencija, a u koju će se uključiti i ostale nadležne institucije, npr., nadležna ministarstva Plan aktivnosti nadzora nad tržištem za 2012. godinu za pojedine grupe proizvoda obuhvaćene Zakonom o općoj sigurnosti proizvoda, Naredbom o električnoj opremi namijenjenoj za upotrebu unutar određenih granica i Naredbom o sigurnosti mašina Liste za provjeru (check-liste), smjernice i uputstva za provođenje inspekcijskog nadzora prema planu nadzora nad tržištem za 2012. Privremeno koordinaciono tijelo sastavljeno od predstavnika Agencije, inspektorata Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH 2011. < = = > 2011. < = = > 2011. < = = > 2011. < = = > 64 9. Utvrđivanje liste direktiva Novog pristupa koje su izvan djelokruga rada Agencije Lista direktiva Novog pristupa koje nisu u nadležnosti Agencije 2011. < = = > Dugoročni ciljevi 1. 1.1 1.2 2. 2.1 Uspostavljanje proaktivnog i reaktivnog nadzora nad tržištem Proaktivni nadzor nad tržištem Reaktivni nadzor nad tržištem Uspostavljanje standardnih operativnih procedura za provođenje aktivnosti nadzora nad tržištem Uspostavljanje procedura za izradu godišnjih planova nadzora nad tržištem 2.2 Uspostavljanje procedura za izradu projektnih planova i priručnika 2.3 Uspostavljanje procedura za izradu lista za provjeru (check-lista) Procedure proaktivnog i reaktivnog nadzora nad tržištem Procedure proaktivnog nadzora nad tržištem Procedura za rješavanje hitnih slučajeva Standardne operativne procedure Procedura za izradu godišnjeg plana nadzora nad tržištem Procedure za izradu projektnih planova i priručnika sa uputstvima i smjernicama koji će se koristiti u projektima nadzora nad tržištem Procedura za izradu lista za provjeru (check-lista) koje će uključivati podatke za identifikaciju proizvoda, kao i odgovarajuće zahtjeve iz harmoniziranih standarda i naredbi 2012. < = = > 2012 < = = > 2012. < = = > 2012-2015. < = = = 2012. < = = > 2012. < = = 2012. < = = = = = = = = = = = = = > > - - - - - - - - - - - - > - - - - - - - - - - - - 65 2.4 Uspostavljanje procedura za uzorkovanje 2.5 Uspostavljanje procedura za inspekcijsku kontrolu i ispitivanje 2.5.1 Uspostavljanje procedura za provjeru dokumentacije 2.5.2 Uspostavljanje procedura za vizuelnu i fizičku provjeru proizvoda 2.5.3 Laboratorijska ispitivanja proizvoda 2.6 Uspostavljanje procedura za preduzimanje mjera na osnovu neusklađenosti Procedura za uzorkovanje kojom se utvrđuje gdje uzimati uzorke, šta uzorkovati, broj komada koji će se uzeti za uzorke, te uputstva za pakiranje i transport uzoraka na odgovarajući način Procedure za inspekcijsku kontrolu i ispitivanje obuhvataju procedure za provjeru dokumentacije, vizuelnu i fizičku provjeru i laboratorijska ispitivanja proizvoda Procedura za provjeru dokumentacije koja uključuje opće checkliste za najčešće vrste dokumenata Procedura za obavljanje vizuelne i fizičke provjere proizvoda. Identifikacija i nabavka odgovarajuće ispitne opreme Analiza različitih mogućnosti za priznavanje i upotrebu ispitnih izvještaja iz ispitnih laboratorija izvan BiH Procedura za podršku inspekcijskim organima entitetâ i Brčko distrikta BiH u 2012. < = = > - - - - - - - - - - - - 2012-2015. < = = = = = = = = = = = = = = > 2012. < = = > - - - - - - - - - - - - 2012. < = = > - - - - - - - - - - - - 2012-2015. < = = > < = = > < = = > < = = > 2012. < = = > - - - - - - - - - - - - 66 proizvoda 2.6.1 Primjena smjernica EU za procjenu rizika neprehrambenih potrošačkih proizvoda 2.6.2 Uspostavljanje procedure za konsultacije sa poslovnim subjektima i praćenje provođenja preduzetih mjera 2.7 Uspostavljanje procedura za rješavanje prigovora potrošača 2.8 Uspostavljanje procedura za postupanje po prijemu informacija o nesrećama i povredama preduzimanju odgovarajućih mjera na osnovu rezultata ispitivanja proizvoda i procjene rizika Preuzimanje smjernica za procjenu rizika za potrošačke proizvode u zakonodavstvo BiH Procedura za konsultacije sa poslovnim subjektima. Procedure za praćenje mjera koje su preduzeli inspekcijski organi ili dobrovoljnih mjera Procedura po kojoj će Agencija i inspekcijski organi entitetâ i Brčko distrikta BiH rješavati prigovore potrošača, RAPEX obavještenja, žalbe konkurenata (poslovnih subjekata), zaštitnu klauzulu itd. Procedura po kojoj će Agencija (kao kontaktna tačka) i inspekcijski organi entitetâ i Brčko distrikta BiH postupati po prijemu informacija o povredama i nezgodama od zdravstvenih ustanova u BiH, uključujući procedure za istraživanje nezgoda i procedure za U zavisnosti od zakonodavnog postupka 2012. < = = > - - - - - - - - - - - - 2012. < = = > - - - - - - - - - - - - 2012. < = = > - - - - - - - - - - - - 67 obavještavanje zdravstvenih ustanova o rezultatima 3. Uspostavljanje procedura za brzu razmjenu informacija o opasnim i nesigurnim proizvodima (RAPEX) 4. Uspostavljanje informacionog sistema u sistemu nadzora nad tržištem 5. Uspostavljanje procedure za informiranje javnosti 6. Uspostavljanje procedure za saradnju sa carinskim organima Uspostavljanje kontaktne tačke za RAPEX u Agenciji. Procedura za razmjenu informacija sa Evropskom komisijom, inspekcijskim organima entitetâ i Brčko distrikta BiH i drugim relevantnim/nadležnim institucijama Povezivanje informacionih sistema u Agenciji i inspekcijskim organima entitetâ i Brčko distrikta BiH Okvirne procedure za informiranje javnosti i druge aktivnosti obavještavanja Identifikacija kontaktnih tačaka unutar carinskih organa i Agencije. Identifikacija obaveza i odgovornosti carinskih organa, Agencije i inspekcijskih organa entitetâ i Brčko 2015. 2012. < = = < = = > > 2013. < = = > - - - - - - - - 2013. < = = > - - - - - - - - 68 7. Unapređenje saradnje sa ministarstvima i drugim organima državne uprave 8. Unapređenje saradnje sa udruženjima potrošača, ombudsmanom za zaštitu potrošača, poslovnim subjektima i privrednim komorama distrikta BiH. Uspostavljeni mehanizmi koordinacije između carina i organa iz sistema nadzora nad tržištem. Obuka iz oblasti osnovnih provjera sigurnosti proizvoda za carine. Uputstva i liste za provjeru za carinske organe Unapređenje saradnje sa ministarstvima i drugim organima državne uprave Dva sastanka godišnje ili radionice sa udruženjima potrošača. Unapređenje saradnje sa institucijom ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH. Kampanje za informiranje poslovnih subjekata. Saradnja sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH i drugim privrednim komorama u kantonima, Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH 2012-2015. < = = = = = = = = = = = = = = > 2012-2015. < = = = = = = = = = = = = = = > 69 9. 10. 11. 12. Unapređenje međunarodne i regionalne saradnje Uspostavljanje mehanizama koordinacije između institucija nadležnih za kontrolu sigurnosti proizvoda Uspostavljanje komunikacijske strategije Organizacija i priprema programa obuke Prisustvo sastancima Generalne skupštine PROSAFE-a. Učešće u zajedničkim aktivnostima nadzora članica EU. Prisustvo sastancima grupa ADCO i Odbora GPSD po potrebi Uspostavljeni mehanizmi koordinacije između institucija nadležnih za kontrolu sigurnosti proizvoda 2012 - 2015. < = = = = = = = 2014. = = = = = = = > < = = > - - - - Komunikacijska strategija 2012. < = = > Programi obuke 2012 - 2015. < = = = = = = = = = = = = = = > = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = > > > > Upravljanje projektima Praćenje projekata Upravljanje finansijama Finansijsko izvještavanje Izvještavanje o napretku < < < < = = = = = = = = = = = = 70
© Copyright 2024 Paperzz
