Igor Gulka, univ. bacc. oec. ANALIZA JAVNE NABAVE U REPUBLICI HRVATSKOJ SAŽETAK: U radu se izlažu rezultati statističke analize podataka o javnoj nabavi prikupljenih od strane Vjetrenjače – udruge za promociju prava na pristup informacijama te dostupnih na web stranici: http://nabava.vjetrenjaca.org. Analizom se u prvom redu pokušalo odgovoriti na pitanje kakva su poduzeća koja sudjeluju u javnoj nabavi s obzirom na njihovu veličinu, broj zaposlenih, financijsku uspješnost, oblik vlasništva te strukturu kapitala prema njegovom porijeklu. Ispostavilo se kako suona većinom mikro veličine, u privatnom vlasništvu s udjelom domaćeg kapitala iznad 50% te su većinom financijski uspješna poduzeća. U radu se također pokušala procijeniti sama priroda i efikasnost javne nabave kroz analizu ugovora i objava. Zaključeno je kako je ona nekonkurentna zbog malog broja ponuda, a samim time i neefikasna u pogledu vrijednosti ugovora. SADRŽAJ UVOD......................................................................................................................................1 1. ANALIZA FINANCIJSKIH PODATAKA .......................................................................2 1.1. Analiza temeljnih financijskih podataka poduzeća koja su sudjelovala u procesu javne nabave 2009. godine.................................................................................................................2 1.2. Analiza temeljnih financijskih podataka poduzeća koja su sudjelovala u procesu javne nabave 2010. godine.................................................................................................................6 1.2.1. Analiza povezanosti oblika vlasništva poduzeća i financijskog rezultata prije oporezivanja..............................................................................................................................9 1.2.2. Analiza povezanosti broja zaposlenih i financijskog rezultata prije oporezivanja........12 1.2.3. Analiza povezanosti udjela domaćeg i stranog kapitala u poduzećima koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine i financijskog rezultata prije poreza......................14 2. ANALIZA UGOVORA JAVNE NABAVE U REPUBLICI HRVATSKOJ....................17 2.1. Analiza vrijednosti ugovora javne nabave........................................................................17 2.2. Vrijednosti ugovora javne nabave po gradovima.............................................................18 3.3. Analiza procjene vrijednosti ugovora...............................................................................19 2.4. Analiza broja ponuda.......................................................................................................20 2.5. Analiza rokova javne ponude...........................................................................................21 3. ANALIZA OBJAVA U JAVNOJ NABAVI REPUBLIKE HRVATSKE........................23 4. ZAKLJUČAK.....................................................................................................................28 5. LITERATURA....................................................................................................................31 Ovaj rad je zatićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka. https://vjetrenjaca,.org UVOD U ovome radu biti će dan prikaz analize podataka o javnoj nabavi prikupljenih od strane Vjetrenjače – udruge za promociju prava na pristup informacijama te dostupnih na web stranici: http://nabava.vjetrenjaca.org. Prilikom analize navedenih podataka korištena je statistička metodologija i to u prvom redu deskriptivna statistika, t-test, χ2 test i regresijska analiza putem programa SPSS 11.0. Rezultati analize prikazani u pojedinim tablicama su prikazani na način koji omogućavaju najlakše uočavanje određenih pojava, često u relativnim vrijednostima dok su se određeni statistički testovi provodili na apsolutnim vrijednostima koje nisu prikazane. To se ponajprije odnosi na χ2 test koji se provodio isključivo na temelju opaženih frekvencija dok su u pripadajućim tablicama relativne vrijednosti radi lakšeg uočavanja smjera razlika. Prilikom analize neke nerealne vrijednosti su izostavljene poput slučajeva gdje su u svim kategorijama vrijednosti bile 0, a neke su pak vrijednosti spojene u jednu jer je njihova razdvojenost očiti tipfeler, primjerice (Zagreb, Zageb, Zg). Točnost i preciznost analize izravno ovise o točnosti podataka. Naime, budući da postoje osnovane sumnje u točnost podataka nad kojima je rađena analiza, samu analizu treba uzeti isključivo orijentacijski i okvirno. Prvi dio rada usredotočen je na analizu financijskih podataka o poduzećima sudionicima javne nabave u Republici Hrvatskoj kojom ih se pokušalo opisati s obzirom na njihovu veličinu, broj zaposlenih, financijsku uspješnost, oblik vlasništva te strukturu kapitala prema njegovom porijeklu. Taj dio govori nam dakle, kakva je većina poduzeća koja sudjeluje u javnoj nabavi Republike Hrvatske. Naredni dio se pak bavi analizom dostupnih podataka o ugovorima i objavama javne nabave u Republici Hrvatskoj iz koje se može doznati kakva je priroda javne nabave. 1 Ovaj rad je zatićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka. https://vjetrenjaca,.org 1. ANALIZA FINANCIJSKIH PODATAKA Najprije će biti analizirani podaci o financijama poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2009. godine. Iz analize su izostavljeni podaci o poduzećima čije su vrijednosti aktive odnosno pasive bile jednake 0 budući da je riječ o nepostojećim podacima, a ne stvarnim vrijednostima. 1.1. Analiza temeljnih financijskih podataka poduzeća koja su sudjelovala u procesu javne nabave 2009. godine U Tablici 1. su prikazane vrijednosti odabranih mjera centralne tendencije koje govore o financijskoj naravi i strukturi poduzeća koja sudjeluju u procesu javne nabave u Republici Hrvatskoj. Prije samog odabira pokazatelja izračunat je koeficijent asimetričnosti koji u svim slučajevima ukazuje kako je riječ o pozitivno asimetričnoj raspodjeli podataka te je zbog toga opravdana uporaba aritmetičke sredine kao mjere centralne tendencije. Tablica 1. Mjere centralne tendencije financijskih podataka o poduzećima sudionicima u javnoj nabavi u 2009. godini u kn Aktiva/Pasiva Temeljni kapital Porezi Prihodi Rashodi Financijski rezultat prije oporezivanja Broj zaposlenih Std. Devijacija Asimetričnost 44.996.745.654,00 23.846.765.571,00 1.585.479.940,00 19.735.301.802,00 20.505.198.746,00 Aritmetička sredina 78.893.447,92 24.859.863,14 1.204.525,38 55.672.855,64 54.308.635,40 1.000.951.364,24 507.555.239,94 24.099.315,30 443.888.941,53 443.130.697,10 32,49 38,59 63,45 30,29 31,67 -769.896.944,00 1.135.056.315,00 1.364.220,24 29.179.162,13 12,21 0,00 12108,00 68,30 392,47 21,28 Minimum Maksimum 784,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Iz Tablice 1. proizlazi kako je najmanja vrijednost aktive odnosno pasive poduzeća koja sudjeluju u javnoj nabavi 784 kn (MAGNUS d.o.o. za trgovinu) dok je najveća vrijednost pak 44.996.745.654 kn. (Hrvatske autoceste d.o.o. za upravljanje, građenje i održavanje 2 Ovaj rad je zatićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka. https://vjetrenjaca,.org autocesta). Prosječna vrijednost aktive odnosno pasive poduzeća koja sudjeluju u javnoj nabavi je pak 78.893.447,92 kn. Navedeno upućuje na zaključak kako je prosječno poduzeće koje je sudjelovalo u procesu javne nabave 2009. godine po veličini svoje aktive srednje veliko poduzeće.1 Grafički prikaz 1. Veličina poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2009. godine s obzirom na veličinu aktive odnosno pasive 2% 7% 12% Nema podataka Mikro do 7.000.000. kn Mala do 27.000.000. kn 21% 58% Srednja do 108.000.000. kn Velika iznad 108.000.000. kn Iz Grafičkog prikaza 1 proizlazi kako je većina poduzeća (58%) koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2009. godine, mikro poduzeća sa vrijednošću aktive/pasive do 7.000.000. kn, dok je najmanji udio velikih poduzeća (7%) koja imaju zbroj aktive veći od 108 milijuna kuna. Nulte vrijednosti minimuma temeljnog kapitala, poreza, prihoda i rashoda vrlo vjerojatno su posljedica neraspolaganja podacima za određena poduzeća, ali u slučaju temeljnog kapitala jedan dio se odnosi na fizičke osobe koje nemaju temeljni kapital. 1 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/308389.html (09.12.2011.) 3 Ovaj rad je zatićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka. https://vjetrenjaca,.org U slučaju financijskog rezultata (dobiti/gubitka) minimum u biti predstavlja vrijednost najvećeg gubitka koji iznosi -769.896.944,00 kn, a ostvarila ga je INA-Industrija nafte, d.d. S druge strane, iznos najvećeg dobitka u iznosu od 1.135.056.315,00 kn ostvario je HT Hrvatske telekomunikacije, d.d. Prosječna vrijednost financijskog rezultata poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi iznosi pak 1.364.220,24 kn, ali nam on ne govori o tome koliki je njihov prosječan dobitak, a koliki je prosječni dobitak. Ukoliko se financijski rezultat razdijeli na ostvaren gubitak i ostvaren dobitak tada se dobiju podaci prikazani Tablicom 2. Tablica 2. Dobit i gubitak prije poreza poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2009. godine Dobit Gubitak N Minimum Maksimum 3978 511 1 -769896944 1.135.056.315,00 0,00 Aritmetička sredina 2.749.911,62 -9.423.021,07 Std. Asimetričnost Devijacija 25.120.442,43 32 49.397.455,56 -11 Iz Tablice 2. je pak vidljivo kako je prosječna dobit poduzeća prije poreza koja su sudjelovala u procesu javne nabave u 2009. godini iznosila nešto manje od 3 milijuna kuna dok je pak prosječni gubitak tih poduzeća oko 9,5 tisuća, pa se može reći kako je riječ o ukupno gledano većinom uspješnim poduzećima budući da je prosječni dobitak mnogo veći od prosječnog gubitka. U prilog toj činjenici govori i podatak o tome kako je 88,62 % (N=3978) poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi ostvarila dobit dok ih je svega 11,38% (N=511) ostvarilo gubitak 2009. godine. To se zorno vidi iz Grafičkog prikaza 2. Na temelju isključivo ovih podataka, naravno, ne može se tvrditi kako financijska uspješnost promatranih poduzeća proizlazi iz njihovog poslovanja s državom, jer ona može proizlaziti i iz njihove uspješnosti na tržištu, ali mogu baciti osnovanu sumnju kako je riječ o tome. 4 Ovaj rad je zatićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka. https://vjetrenjaca,.org Grafički prikaz 2. Poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2009. godine s obzirom na ostvaren dobitak ili gubitak prije poreza u tom razdoblju 1% 11% Nema podataka Dobitak Gubitak 88% Iz Tablice 1. je vidljivo kako je minimalan broj zaposlenih u promatranim poduzećima 0, a takvih poduzeća je 5% od ukupno promatranih poduzeća. Najviše zaposlenika broji ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. (12108 zaposlenih), dok je prosječan broj zaposlenih u promatranim poduzećima 68,30. Navedeno upućuje na zaključak kako je prosječno poduzeće koje je sudjelovalo u procesu javne nabave 2009. godine po broju zaposlenih srednje veliko poduzeće.2 Grafički prikaz 3. Veličina poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2009. godine prema broju zaposlenih 2% Nema podataka 5% 13% 47% 33% 2 Mikro - do 10 zaposlenih Mala - do 50 zaposlenih Srednja - do 250 zaposlenih Velika - iznad 250 zaposlenih http://www.vus.hr/uploads/file/Zbornik2/slavica_netahli_clanak.pdf (09.12.2011.) 5 Ovaj rad je zatićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka. https://vjetrenjaca,.org Iz Grafičkog prikaza 3 je pak vidljivo kako se najveći dio poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi mogu svrstati u mikro poduzeća koja zapošljavaju do 10 zaposlenih (47%), dok je svega 5 % velikih poduzeća. U svim navedenim slučajevima prisutna je izrazito visoka standardna devijacije kao mjera disperzije oko srednje vrijednosti što ukazuje na velika odstupanja većine vrijednosti od njihovih srednjih odnosno prosječnih vrijednosti stoga unatoč većinom pozitivno asimetričnim raspodjelama prosječne vrijednosti nisu najbolji predstavnik većine vrijednosti, ali nam mogu poslužiti u orijentacijske svrhe. Od tuda potječe razlika između prosječnih vrijednosti koji upućuju kako su u procesu javne nabave većinom sudjelovala srednja poduzeća te relativnih podataka prikazanih grafičkim prikazima koji govore kako su većina tih poduzeća ipak mikro veličine. Stoga, se može reći kako je većina poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2009. godine mikro veličine, a koja se odnosi na poduzeća sa zbrojem aktive do 7 milijuna kuna i zapošljavaju manje od 10 radnika iz čega proizlazi kako je proces javne nabave snažan pokretač malog poduzetništva. 1.2. Analiza temeljnih financijskih podataka poduzeća koja su sudjelovala u procesu javne nabave 2010. godine U ovome dijelu analize biti će dan prikaz prosječnih vrijednosti financijskih pokazatelja za poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine te će biti utvrđene njihove karakteristike koje proizlaze iz tih vrijednosti. 6 Ovaj rad je zatićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka. https://vjetrenjaca,.org Tablica 3. Mjere centralne tendencije financijskih podataka o poduzećima sudionicima u javnoj nabavi u 2010. godini u kn Aktiva/Pasiva Temeljni kapital Porezi Prihodi Rashodi Dobit ili gubitak prije oporezivanja Udio domaćeg kapitala Udio inozemnog kapitala Broj zaposlenika Minimum Maksimum 1.100,00 0,00 0,00 0,00 0,00 44.726.404.420,00 22.914.618.250,00 649.691.137,00 24.301.655.721,00 22.122.663.647,00 Aritmetička Std. Devijacija Asimetričnost sredina 78.777.204,86 1.008.594.512,33 32,20 24.158.118,73 492.527.874,49 38,54 1.015.606,32 11.075.425,98 46,93 54.606.109,17 502.337.327,13 33,22 52.577.261,79 463.260.547,74 32,30 -497.202.699,00 2.304.822.514,00 2.028.847,39 54.086.202,13 33,90 0,00 100,00 95,21 20,40 -4,20 0,00 100,00 4,79 20,40 4,20 0,00 12093 64,15 379,22 22,35 Iz Tablice 3. proizlazi kako je poduzeće s najmanjom vrijednosti aktive od poduzeća koja su 2010. godine sudjelovala u procesu javne nabave, KROKI-KONTINENT, d.o.o. za međunarodnu trgovinu iz Nedelišća. Poduzeće s najvećom aktivom su pak, kao i prethodne godine, Hrvatske autoceste d.o.o., za upravljenje, građenje i održavanje autocesta iz Zagreba s gotovo jednakom vrijednošću aktive/pasive od 44.726.404.420,00 kn. Zanimljiva je činjenica kako je prosječna vrijednost aktive poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine od nešto manje od 79 milijuna kuna gotovo identična prosječnoj vrijednosti aktive poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2009. godine. Provedeni t-test (t=1,615, d.f. =4488, p=0,106) je pokazao kako je razlika između prosječne vrijednosti aktive/pasive poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2009. godine i prosječne vrijednosti poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine statistički nije značajna. To zapravo znači kako je vjerojatnost da je razlika između tih prosječnih vrijednosti slučajna veća od 95%. Budući kako raspodjela podataka nije normalna, a standardne devijacije visoke, ove rezultate bi trebalo uzeti s određenom dozom rezerve i koristiti ih samo u orijentacijske svrhe. Iz toga bi se moglo zaključiti kako nema razlike u veličini aktive/pasive poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2009. godine i onih koji su sudjelovala 2010. godine, a moguće je čak i da se radi i o istim poduzećima. To može biti posljedica toga da određeni ugovori 7 Ovaj rad je zatićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka. https://vjetrenjaca,.org traju više godina pa ih izvode ista poduzeća, ali i posljedica toga da natječaje javne nabave dobijaju pretežno ista poduzeća. Takva situacija pak može upućivati na to kako vrlo vjerojatno samo određena poduzeća uspijevaju udovoljiti uvjetima natječaja jer su se specijalizirala za određene vrste poslova, ali se u određenom postotku može raditi i o tome kako natječaji pogoduju pretežno istim poduzećima. Tablica 4. Poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine s obzirom na veličinu Malo poduzeće Srednje veliko poduzeće Veliko poduzeće Ukupno Frekvencija 3941 465 182 4588 Postotak 85,90 10,14 3,97 100 Kumulativ 85,90 96,03 100 Kao i prethodne godine, u 2010. godini su u procesu javne nabave sudjelovala većinom mala i srednja poduzeća koja zajedno čine preko 95% (kumulativ= 96,03) ukupnih poduzeća koja su sudjelovala u procesu javne nabave u Republici Hrvatskoj. Podaci iz Tablice 1 nam pak govore i o tome kako je 2010. godina bila financijski uspješnija za poduzeća koja su poslovala s državom putem procesa javne nabave. Tome u prilog govori činjenica kako je prosječni financijski rezultat prije poreza poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi nešto više od 2 milijuna kuna što je gotovo dvostruko više od prosječne vrijednosti za prethodnu godinu. Također tome u prilog idu i podaci o tome kako je 2010. godine najveći gubitak poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi od 497.202.699,00 kuna gotovo dvostruko manji od najvećeg gubitka prethodne godine koji je iznosio 769.896.944,00 kuna. Najveći gubitaš je 2010. godine bilo poduzeće ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. 8 Ovaj rad je zatićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka. https://vjetrenjaca,.org Zanimljiva činjenica je kako je u obje promatrane godine najveći gubitak ostvarilo poduzeće u većinskom državnom vlasništvu (INA d.d. 2009. godine i ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o 2010. godine). Druga zanimljivost koja upada u oči jest ta da je ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o u 2009. godini bilo poduzeće koje je imalo najviše zaposlenika od svih drugih poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi, a naredne 2010. godine je ostvarilo najveći gubitak uz gotovo jednak broj zaposlenih po kojem je 2010. godine 2. poduzeće po broju zaposlenih (12040) pri čemu je ispred njega jedino KONZUM, trgovina na veliko i malo d.d. iz Zagreba sa 12093 zaposlenika. Ovi podaci daju naslutiti kako možda postoji povezanost između oblika vlasništva nad poduzećem i broja zaposlenih u poduzećima koja sudjeluju u javnoj nabavi te njihova financijskog rezultata prije oporezivanja. Stoga je najprije provedena analiza povezanosti oblika vlasništva poduzeća i financijskog rezultata prije oporezivanja, a zatim i analiza povezanosti broja zaposlenih i financijskog rezultata prije oporezivanja. 1.2.1. Analiza povezanosti oblika vlasništva poduzeća i financijskog rezultata prije oporezivanja Prikazana Tablica 5 nam prikazuje kako zaista postoji razlika između poduzeća u državnom i poduzeća u privatnom vlasništvu s obzirom na ostvaren financijski rezultat. Tablica 5. Financijski rezultat prije poreza poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine s obzirom na oblik vlasništ va Financijski rezultat prije poreza u % Oblik vlasništva Privatno od osnivanja Privatno nakon pretvorbe Mješovito vlasništvo s preko 50% privatnog kapitala Državno u procesu pretvorbe Državno vlasništvo (javno, komunalno i slično) Državno, pretvorba još nije započela Zadružno vlasništvo (zadruge) Mješovito vlasništvo s preko 50% državnog kapitala Ukupno Dobitak 86,78 79,79 75,56 75,00 71,96 64,71 62,96 54,29 85,29 Gubitak 13,22 20,21 24,44 25,00 28,04 35,29 37,04 45,71 14,71 Ukupno 100 100 100 100 100 100 100 100 100 9 Ovaj rad je zatićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka. https://vjetrenjaca,.org Tako se zorno vidi kako poduzeća koja su privatna od osnivanja imaju najveći udio onih poduzeća koja su ostvarila dobit prije poreza 2010. godine (86,78%), dok državna poduzeća imaju više od 10% manji udio poduzeća koja su ostvarila dobit prije poreza (71,96%). Drugim riječima, ovi podaci pokazuju kako poduzeća koja su u privatnom vlasništvu u većem broju slučajeva ostvaruju dobit prije poreza od poduzeća u državnom vlasništvu. O značajnosti dobivenih razlika u financijskoj uspješnosti prije poreza govori nam provedeni χ2 test koji iznosi 79,933 (d.f.=7, p=0,00), a koji upućuje na zaključak kako postoji statistički značajna povezanost oblika vlasništva i ostvarenog financijskog rezultata prije poreza poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine. Grafički prikaz 4. Udio dobiti i gubitka prije poreza poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine s obzirom na oblik vlasništva 100,00 80,00 60,00 40,00 20,00 0,00 Gubitak Dobitak Možemo dakle zaključiti kako postoji statistički značajna razlika između poduzeća koja su u privatnom vlasništvu i onih koja su u državnom vlasništvu s obzirom na ostvarenu dobit 10 Ovaj rad je zatićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka. https://vjetrenjaca,.org odnosno gubitak prije poreza. Tako poduzeća u privatnom vlasništvu u značajno većem broju ostvaruju dobitak prije poreza negoli poduzeća u državnom vlasništvu. Stoga se može reći kako su poduzeća u privatnom vlasništvu financijski uspješnija od poduzeća u državnom vlasništvu. Budući da bi na natječajima za javnu nabavu trebao pobjeđivati najpovoljniji ponuđač s najpovoljnijm uvjetima koje mogu ponuditi financijski najuspješnija poduzeća logički je za očekivati kako je više privatnih poduzeća sudjelovalo u javnoj nabavi negoli državnih budući da je ustanovljeno kako su privatna poduzeća značajno uspješnija, ali i zato što ih postoji više negoli državnih. Iz Tablice 6. je vidljivo kako je točna gore navedena pretpostavka kako su u javnoj nabavi 2010. godine u većem broju sudjelovala poduzeća u privatnom vlasništvu (93,81%). Tek 6,19% poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine su u nekom od oblika državnog vlasništva. Tablica 6. Poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine s obzirom na oblik vlasništva Frekvencija Postotak Kumulativni postotak Oblik vlasništva 0,00 Privatno od osnivanja 4017 87,55 287 93,81 Privatno nakon pretvorbe 6,26 Državno vlasništvo (javno, komunalno i slično) 2,33 107 96,14 Mješovito vlasništvo s preko 50% privatnog kapitala 1,96 90 98,10 Mješovito vlasništvo s preko 50% državnog kapitala 0,76 35 98,87 27 99,46 Zadružno vlasništvo (zadruge) 0,59 17 99,83 Državno, pretvorba još nije započela 0,37 8 100,00 Državno u procesu pretvorbe 0,17 100 4588 100 Ukupno Prevlast privatnih poduzeća najbolje se vidi iz Grafičkog prikaza 5. 11 Ovaj rad je zatićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka. https://vjetrenjaca,.org Grafički prikaz 5. Poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine s obzirom na oblik vlasništva Privatno od osnivanja Privatno nakon pretvorbe Državno vlasniš¡tvo (javno, komunalno i slčno) Mješovito vlasništvo s preko 50% privatnog kapitala Mješovito vlasništvo s preko 50% državnog kapitala Zadružno vlasniš¡tvo (zadruge) 1.2.2. Analiza povezanosti broja zaposlenih i financijskog rezultata prije oporezivanja Iz Tablice 7 je vidljivo kako najveći postotak poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine imaju mala poduzeća sa do 50 zaposlenih. S druge strane velika poduzeća koja zapošljavaju više od 250 zaposlenih imaju najmanji udio poduzeća s ostvarenom dobiti u odnosu na poduzeća manje veličine s obzirom na broj zaposlenih. Tablica 7. Financijski rezultat prije poreza poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine s obzirom na broj zaposlenih Financijski rezultat prije poreza u% Veličina po broju Dobitak Gubitak Ukupno zaposlenih 100 88,15 11,85 Mala do 50 zaposlenih 84,57 15,43 100 Mikro do 10 zaposlenih 84,07 15,93 100 Srednja do 250 zaposlenih 75,73 24,27 100 Velika više od 250 zaposlenih 100 85,29 14,71 Ukupno 12 Ovaj rad je zatićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka. https://vjetrenjaca,.org Grafički prikaz 6. Udio dobiti i gubitka prije poreza poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine s obzirom na veličinu poduzeća po broju zaposlenih 100,00 90,00 80,00 70,00 60,00 50,00 40,00 30,00 20,00 10,00 0,00 Gubitak Dobitak Mala do 50 Mikro do 10 Srednja do 250 zaposlenih zaposlenih zaposlenih Velika više od 250 zaposlenih Drugim riječima, ovi podaci pokazuju kako poduzeća koja su manja po broju zaposlenih u većem broju slučajeva ostvaruju dobit prije poreza od većih poduzeća po broju zaposlenih. O značajnosti dobivenih razlika u financijskoj uspješnosti prije poreza govori nam provedeni χ2 test koji iznosi 26,536 (d.f.=3, p=0,00), a koji upućuje na zaključak kako postoji statistički značajna povezanost broja zaposlenih i ostvarenog financijskog rezultata prije poreza poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine. Možemo dakle zaključiti kako postoji statistički značajna razlika između poduzeća koja su manja po broju zaposlenih i poduzeća koja su veća po broju zaposlenih s obzirom na ostvarenu dobit odnosno gubitak prije poreza. Tako manja poduzeća u značajno većem broju ostvaruju dobitak prije poreza negoli veća poduzeća. Stoga se može reći kako su poduzeća s manjim brojem zaposlenih financijski uspješnija od poduzeća s većim brojem zaposlenih gledajući poduzeća koja su sudjelovala u procesu javne nabave. 13 Ovaj rad je zatićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka. https://vjetrenjaca,.org Govoreći o broju zaposlenih u poduzećima koja su sudjelovala u javnoj nabavi Republike Hrvatske 2010. godine svakako treba spomenuti činjenicu kako su ta poduzeća 2010. godine zapošljavala oko 300 000 ljudi (294 310). Ukoliko se uzme u obzir kako je te, 2010. godine godišnji prosjek registriranog aktivnog stanovništva iznosio 1 734 8793, a zaposlenih 1 432 4544 može se zaključiti kako su ta poduzeća zapošljavala 16,96% ukupnog registriranog aktivnog stanovništva odnosno 20,54% od ukupno registriranog zaposlenog stanovništva 2010. godine. Stoga se može reći kako su poduzeća koja su 2010. godine sudjelovala u javnoj nabavi Republike Hrvatske zapošljavala 1/6 ukupnog aktivnog stanovništva te čak 1/5 zaposlenog stanovništva u Republici Hrvatskoj 2010. godine. To naravno ne znači kako su ti zaposleni financirani isključivo ili pretežito javnim novcem kroz javnu nabavu budući da velik dio tih poduzeća ostvaruje prihode i na tržištu. No svakako je sigurno kako na uspješnost tih poduzeća značajnu ulogu ima njihovo poslovanje s državom, a o uspješnosti pak ovisi broj zaposlenih. Zato bi se moglo zaključiti kako je javna nabava značajan čimbenik zaposlenosti u Republici Hrvatskoj. Bilo bi, nadalje, zanimljivo vidjeti u kojoj mjeri je ona značajan čimbenik zaposlenosti, a to bi pak mogli vidjeti kada bi nam bili poznati podaci o broju poduzeća koja isključivo ili pretežito posluju s državom ili pak svoju dobit mogu zahvaliti poslovanju s državom putem javne nabave. 1.2.3. Analiza povezanosti udjela domaćeg i stranog kapitala u poduzećima koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine i financijskog rezultata prije poreza Prosječne vrijednosti udjela domaćeg i inozemnog kapitala u poduzećima koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine prikazane Tablicom 8., nam govore kako je većina kapitala tih 3 4 http://www.hzz.hr/DocSlike/HZZ_Godisnjak_2010.pdf, str. 10. (14.12.2011.) http://www.hzz.hr/DocSlike/HZZ_Godisnjak_2010.pdf, str. 10. (14.12.2011.) 14 Ovaj rad je zatićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka. https://vjetrenjaca,.org poduzeća domaćeg porijekla. To se dade zaključiti iz činjenice kako se u rasponu od aritmetička sredina minus 2 standardne devijacije do aritmetička sredina plus standardna devijacija nalazi oko 95% rezultata.5 Tablica 8. Prosječne vrijednosti udjela domaćeg i inozemnog kapitala u poduzećima koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine Udio domaćeg kapitala Udio inozemnog kapitala Aritmetička sredina 95,21 4,79 St d. Devijacija 20,40 20,40 Dakle, 95% poduzeća ima udio domaćeg kapitala u rasponu od 74,81% do 100%, odnosno udio stranog kapitala od 0% do 25,19%. Drugim riječima većina poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine su po strukturi kapitala domaća poduzeća s udjelom domaćeg kapitala iznad 50% što se zorno vidi iz Grafičkog prikaza 7. Grafički prikaz 7. Poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi s obzirom na strukturu porijekla kapitala 5,03% Domaća poduzećaviše od 50 % domaćeg kapitala 94,97% Strana poduzeća više od 50% stranog kapitala U Tablici 9. je vidljivo pak kako su poduzeća s većinskim domaćim kapitalom u većem postotku ostvarivala dobit negoli poduzeća s većinskim stranim kapitalom. 5 B. Petz: Osnovne statističke metode za nematematičare, Naklada slap, Zagreb, 1997., str.63. 15 Ovaj rad je zatićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka. https://vjetrenjaca,.org Provedeni χ2 test koji iznosi 64,129 (d.f.=1, p=0,00) upućuje na zaključak kako se radi o statistički značajnoj razlici odnosno kako je vjerojatnost kako se radi o slučajnim razlikama zanemarivo mala. Tablica 9. Financijski rezultat prije poreza poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine s obzirom na porijeklo kapitala Poduzeća s obzirom na porijeklo kapitala Domaća poduzeća Strana poduzeća Ukupno Financijski rezultat prije poreza u % Dobit Gubitak Ukupno ak 86,25 13,75 100 67,10 32,90 100 85,29 14,71 100 Iz Grafičkog prikaza 8. zorno se vidi kako su poduzeća sa udjelom domaćeg kapitala iznad 50 % (domaća poduzeća) u većem postotku ostvarila dobitak odnosno u manjem postotku gubitak u odnosu na poduzeća koja imaju udio stranog kapitala iznad 50% (strana poduzeća). Grafički prikaz 8. Udio dobiti i gubitka prije poreza poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine s obzirom na porijeklo kapitala 100% 90% 80% 70% 60% Gubitak 50% 40% 30% 20% Dobitak 10% 0% Domaća poduzeća Strana poduzeća 16 Ovaj rad je zatićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka. https://vjetrenjaca,.org 2. ANALIZA UGOVORA JAVNE NABAVE U REPUBLICI HRVATSKOJ U ovome dijelu analize biti će obrađeni podaci o ugovorima između naručitelja i ponuđača javne nabave u Republici Hrvatskoj. 2.1. Analiza vrijednosti ugovora javne nabave Provedena deskriptivna analiza nad vrijednostima ugovora pokazala je kako je od ukupno 52142 ugovora čije vrijednosti su poznate većina njih (83,16%) su vrijednosti do 935.744,57 kuna čija vrijednost predstavlja prosječnu vrijednost sklopljenih ugovora. Tablica 10. Raspodjela vrijednosti sklopljenih ugovora javne nabave u RH 0 do 935.744,57 kn Od 935.744,57 do 28.660625,57 kn Iznad 28.660.625,57 kn Ne postoje podaci* Ukupno Frekvencija 46031 5930 181 3211 55353 Postotak 83,16 10,71 0,33 5,80 100,00 Kumulativni postotak 83,16 93,87 94,20 100,00 *vrijednosti ugovora koji su izostavljeni Prevladavajuće vrijednosti sklopljenih ugovora do milijun kuna najbolje se vide iz Grafičkog prikaza 9. Grafički prikaz 9. Raspodjela vrijednosti sklopljenih ugovora javne nabave u RH 0,33% 5,80% 0 do 935.744,57 kn 10,71% Od 935.744,57 do 28660625,57 kn 83,16% Iznad 28.660.625,57 kn Nepostoje podaci 17 Ovaj rad je zatićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka. https://vjetrenjaca,.org Može se dakle zaključiti kako je većina vrijednosti ugovora javne nabave vrijednosti do milijun kuna. 2.2. Vrijednosti ugovora javne nabave po gradovima Iz Tablice 11. je vidljivo kako je glavni grad RH koji je ujedno i najveći po broju stanovnika uvjerljivo ispred svih ostalih gradova kako po ukupnoj vrijednosti ugovora tako i po samom broju ugovora. Takva situacija je sigurno posljedica toga što se radi o glavnome gradu koji je kao takav sjedište brojnih državnih tijela, uprava i sl., ali i posljedica toga što se radi o gradu s najvećim brojem stanovnika koji kao takav zahtijeva najveću razinu javnih dobara i usluga čije se financiranje provodi putem javne nabave. Tablica 11. Raspodjela vrijednosti i broja ugovora javne nabave po najvećim gradovima u Republici Hrvatskoj Zagreb Split Rijeka Osijek Ostali Ukupno Vrijednost ugovora u kn 23.989.322.037,00 1.775.549.642,00 1.631.332.539,00 1.073.423.762,00 20.321.950.694,00 48.791.578.674,00 % 49,17 3,64 3,34 2,20 41,65 100,00 Broj ugovora 25136 2459 2332 1413 24013 55353 % 45,41 4,44 4,21 2,55 43,38 100 Uočene izrazito velike razlike u vrijednostima i broju ugovora javne nabave, koje se zorno vide na Grafičkom prikazu 10., između Zagreba i ostalih gradova u Republici Hrvatskoj govore o izrazitoj centralizaciji financijskih sredstava koja se koriste za financiranje javnih dobara i usluga putem procesa javne nabave. 18 Ovaj rad je zatićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka. https://vjetrenjaca,.org Budući kako smo zaključili kako je sam proces javne nabave bitan pokretač malog poduzetništva iz toga pak proizlazi kako je i ovakva raspodjela po gradovima jednim dijelom povezana sa neravnomjernim razvojem regija unutar Republike Hrvatske. Grafički prikaz 10. Raspodjela vrijednosti ugovora u milijardama kuna i broja ugovora javne nabave u tisućama po najvećim gradovima u Republici Hrvatskoj Vrijednost ugovora milijardama kn i ugovori u tisućama 30 25 20 15 Vrijednost ugovora u milijardama kn 10 Broj ugovora u tisućama 5 0 Zagreb Split Rijeka Osijek 2.3. Analiza procjene vrijednosti ugovora U ovome dijelu rada biti će analizirana odstupanja procijenjenih vrijednosti ugovora javne nabave i stvarnih vrijednosti ugovora. Odstupanja će biti izmjerena uz pomoć koeficijenta determinacije koji govori o postotku zajedničkog varijabiliteta odnosno odstupanja između dvije pojave. Čini se logički kako bi trebala postojati određena značajna povezanost između procjene vrijednosti ugovora i vrijednosti ugovora. Provedena regresijska analiza je pak pokazala kako ne postoji ne samo značajna nego niti velika povezanost između vrijednosti procjene i stvarne vrijednosti ugovora jer je Pearsonov koeficijent korelacije (r) svega 0,145, a koeficijent determinacije (r2) samo 0,021. Ti 19 Ovaj rad je zatićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka. https://vjetrenjaca,.org pokazatelji govore kako postoji svega 0,021% zajedničkog varijabiliteta dviju promatranih varijabli dok je preostalih 99,979% odstupanja karakteristično za svaku varijablu ponaosob. Valja napomenuti kako su se varijabli vrijednosti ugovora dodale vrijednosti najnižih cijena umjesto izostavljenih podataka. Takva nelogična nepovezanost procjene vrijednosti i stvarne vrijednosti ugovora je vjerojatno posljedica uočenih pogrešaka prilikom unosa iznosa pojedinog ugovora koji su u nekim slučajevima u cijelosti pogrešno napisani. 2.4. Analiza broja ponuda Ukupan broj ponuda za 55 353 dostupna ugovora javne nabave iznosi 185 365 ponuda, dok je prosječan broj ponuda po pojedinom ugovoru iznosio 3,35. Tablica 12. Raspodjela ugovora javne nabave u Republici Hrvatskoj s obzirom na broj ponuda Broj ponuda 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 - 359 Ukupno Frekvencija % 22050 9617 7076 4828 3388 2172 1305 1083 781 628 2425 55353 39,84 17,37 12,78 8,72 6,12 3,92 2,36 1,96 1,41 1,13 4,38 100,00 Kumulativni % 39,84 57,21 69,99 78,71 84,84 88,76 91,12 93,07 94,48 95,62 100,00 20 Ovaj rad je zatićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka. https://vjetrenjaca,.org Iz Tablice 12. je vidljivo kako je ugovora koji su sklopljeni na temelju samo 1 ponude ima oko 40% (39,84%), a na temelju 1 ili 2 ponude preko polovice ukupno dostupnih ugovora (57,21%). Većina od 95% ugovora ugovorena je s brojem ponuda do 11. Iz maloga broja ponuda se može zaključiti kako je proces javne nabave u Republici Hrvatskoj izrazito nekonkurentan, a manjak konkurencije između ponuditelja zasigurno dovodi i do viših vrijednosti ugovora u odnosu na vrijednosti ugovora u slučaju većeg broja ponuda. Trebalo bi potaknuti postizanje većeg broja ponuda u procesu javne nabave čime bi se vjerojatno postigli i bolji uvjeti te manje vrijednosti ugovora. Grafički prikaz 10. Raspodjela ugovora javne nabave u Republici Hrvatskoj s obzirom na broj ponuda 25000 Broj ugovora 20000 15000 10000 5000 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 359 Broj ponuda 2.5. Analiza rokova javne ponude Iz Tablice 13. vidljivo je kako skoro ¾ ugovora javne nabave u Republici Hrvatskoj ima rok izvršenja od jednog mjeseca dok nešto manje od ¼ ugovora ima rok od 1 mjeseca do godinu dana. 21 Ovaj rad je zatićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka. https://vjetrenjaca,.org Tablica 13. Raspodjela ugovora javne nabave s obzirom na rok izvedbe Nema podataka 1 mjesec Od 1 mjeseca do 1 godine Od 1 do 2 godine Od 2 do 5 godina Od 5 do 10 godina Od 10 do 20 godina Neupotrebljivi podaci* Ukupno Frekvencija % 47 39444 12931 481 586 40 92 1732 55353 0,08 71,26 23,36 0,87 1,06 0,07 0,17 3,13 100,00 Kumulativni % 0,08 71,34 94,70 95,57 96,63 96,70 96,87 100,00 * podaci koji nisu navedeni u terminima mjeseca ili godin a Dugoročnih ugovora s rokom izvršenja većim od 2 godine je svega nešto više od 1%. Prevlast ugovora javne nabave s rokom do godinu dana prikazuje i Grafički prikaz 11. Iz navedenog se može zaključiti kako su većina ugovora javne nabave u Republici Hrvatskoj kratkoročni s rokom do godinu dana. Ugovori Grafički prikaz 11. Distribucija ugovora javne nabave s obzirom na rok izvedbe 40000 35000 30000 25000 20000 15000 10000 5000 0 Rokovi 22 Ovaj rad je zatićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka. https://vjetrenjaca,.org 3. ANALIZA OBJAVA U JAVNOJ NABAVI REPUBLIKE HRVATSKE Iz Tablice 14. vidljivo je kako se najviše ugovora javne nabave odnosi na isporuke robe (19,10%), zatim slijede javne usluge sa 16,20% te javni radovi sa 12,26%, a za čak preko polovice (52,44%) dostupnih ugovora nema dostupnih podataka o vrsti. Tablica 14. Raspodjela ugovora javne nabave u Republici Hrvatskoj s obzirom na vrstu ugovora Vrsta ugovora Javne usluge Javni radovi Isporuka robe Nema podataka Ukupno Frekvencija 16126 12202 19014 16,20 12,26 19,10 Kumulativni % 19,10 35,30 47,56 52209 52,44 100,00 99551 100,00 % Iz Grafičkog prikaza 12. je vidljivo pak kako je u biti broj ugovora po različitim kategorijama vrsta ugovora podjednak. Grafički prikaz 12. Ugovori javne nabave u Republici Hrvatskoj s obzirom na vrstu ugovora 52,44 % 60000 50000 40000 30000 16,20 % 20000 19,10 % 12,26 % 10000 0 Javne usluge Javni radovi Isporuka robe Nema podataka 23 Ovaj rad je zatićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka. https://vjetrenjaca,.org Stoga se može reći kako postoji relativno podjednak broj ugovora koji se odnose na javne usluge i radove kao i na isporuke robe. Iz Tablice 15. je vidljivo kako se najveći udio postupka javne nabave odnosi na otvorene postupke na koje otpada nešto više od 1/3 postupaka javne nabave (35,51%). Slijedeći po brojnosti je pregovarački postupak bez prethodne objave sa 9,21% dok različite vrste pregovaračkih postupaka zauzimaju 10,03% postupaka dok ograničeni postupci zauzimaju svega 0,21%. Zanimljivo je kako se svega 1,32% ugovora javne nabave odnosi na najnižu cijenu, a gotovo da i nema ekonomski najpovoljnije ponude (0,01%). Tablica 15. Raspodjela ugovora javne nabave s obzirom na vrstu postupka Nema podataka Ekonomski najpovoljnija ponuda Najniža cijena Natjecateljski dijalog Ograničeni postupak Ograničeni postupak zbog ažurnosti Ograničeni postupak Ograničeni postupak zbog žurnosti Otvoreni postupak Pregovarački postupak bez prethodne objave Pregovarački postupak s prethodnom objavom Pregovarački postupak zbog ažurnosti Pregovarački postupak bez prethodne objave Pregovarački postupak s prethodnom objavom Pregovarački postupak zbog žurnosti Provedena je elektronička dražba Sklapanje ugovora o javnim uslugama Ukupno Frekvencija 49361 5 1315 2 33 2 171 5 35346 495 % 49,58 0,01 1,32 0,00 0,03 0,00 0,17 0,01 35,51 0,50 Kumulativni % 49,58 49,59 50,91 50,91 50,94 50,95 51,12 51,12 86,63 87,13 35 0,04 87,16 9 9166 0,01 9,21 87,17 96,38 175 0,18 96,55 101 43 3287 99551 0,10 0,04 3,30 100,00 96,65 96,70 100 24 Ovaj rad je zatićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka. https://vjetrenjaca,.org Prema tipu objava najviše je poziva na nadmetanje (42,32%) i obavijesti o sklopljenim ugovorima (40,64%). Objava o poništenju nadmetanja/ispravku objave i obavijesti o početku postupka javne nabave ima ispod 10% dok je ostalih tipova objave ispod 1%. Tablica 16. Objave u procesu javne nabave Republike Hrvatske prema tipu objave Tip objave Poziv na nadmetanje Obavijest o sklopljenim ugovorima Objava o poništenju nadmetanja/ispravku objave Obavijest o početku postupka javne nabave Poziv na natječaj Obavijest o rezultatima natječaja Ostalo Ukupno Frekvencija 42131 40458 % 42,32 40,64 Kumulativni % 42,32 82,96 8968 9,01 91,97 7695 178 77 44 99551 7,73 0,18 0,08 0,04 100,00 99,70 99,88 99,96 100,00 Iz Tablice 17. vidljivo je pak kako postoji relativno podjednak broj ugovora koji se odnose na javne usluge i radove kao i na isporuke robe. Prevlast ne poništenih objava vidljiva je i iz Grafičkog prikaza 13. Tablica 17. Objave javne nabave prema poništenju Nije poništeno Poništeno Ukupno Frekvencija 87786 11764 99550 % 88,18 11,82 100,00 25 Ovaj rad je zatićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka. https://vjetrenjaca,.org Grafički prikaz 13. Objave javne nabave prema poništenju 88,18 % Nije poništeno 100,00 Poništeno 80,00 60,00 11,82 % 40,00 20,00 0,00 Ukoliko se promotre vrste ugovora javne nabave s obzirom na to jesu li poništeni ili ne (Tablica 18.) može se vidjeti kako je najveći postotak poništenja od ukupno poništenih ugovora onaj za isporuke robe od 7,89 %, i javne radove od 7,56% dok je on za javne usluge i radove za oko 1% manji. Tablica 18. Vrste ugovora javne nabave prema poništenju Vrsta ugovora u % Isporuka robe Javne usluge Javni radovi Ukupno Poništenje u % Nije poništeno Poništeno 92,11 7,89 93,79 6,21 92,44 7,56 92,77 7,23 Ukupno 100,00 100,00 100,00 100,00 Grafički prikaz 14. nam pak govori kako je gotovo podjednaki postotni udio poništenih i neponištenih ugovora po pojedinim kategorijama vrsta ugovora. 26 Ovaj rad je zatićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka. https://vjetrenjaca,.org Grafički prikaz 14. Vrste ugovora javne nabave prema poništenju 100% 92,11 7,89 93,79 6,21 92,44 7,56 80% 60% 40% 20% 0% Nije poništeno Javni radovi Poništeno Javne usluge Isporuka robe Drugim riječima, većina od preko 90% ugovora svih vrsta nije poništena. 27 Ovaj rad je zatićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka. https://vjetrenjaca,.org 4. ZAKLJUČAK Većina poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2009. godine su mikro veličine, a koja se odnosi na poduzeća sa zbrojem aktive do 7 milijuna kuna i koja zapošljavaju manje od 10 radnika iz čega proizlazi kako je proces javne nabave snažan pokretač malog poduzetništva. U 2010. godini su u procesu javne nabave također sudjelovala većinom mala i srednja poduzeća koja zajedno čine preko 95% ukupnih poduzeća koja su sudjelovala u procesu javne nabave u Republici Hrvatskoj. Nema razlike u veličini prosječne aktive/pasive poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2009. godine i onih koji su sudjelovala 2010. godine, a moguće je čak i da se radi i o istim poduzećima. To može biti posljedica toga da određeni ugovori traju više godina pa ih izvode ista poduzeća, ali i posljedica toga da natječaje javne nabave dobivaju pretežno ista poduzeća. Takva situacija pak može upućivati na to kako vrlo vjerojatno samo određena poduzeća uspijevaju udovoljiti uvjetima natječaja jer su se specijalizirala za određene vrste poslova, ali se u određenom postotku može raditi i o tome kako natječaji pogoduju pretežno istim poduzećima. 2010. godina je bila financijski uspješnija za poduzeća koja su poslovala s državom putem procesa javne nabave. Poduzeća u privatnom vlasništvu u značajno većem broju su ostvarila dobitak prije poreza negoli poduzeća u državnom vlasništvu 2010. godine. Stoga se može reći kako su poduzeća u privatnom vlasništvu financijski uspješnija od poduzeća u državnom vlasništvu. U javnoj nabavi 2010. godine su u većem broju sudjelovala poduzeća u privatnom vlasništvu (93,81%), dok je tek 6,19% poduzeća u nekom od oblika državnog vlasništva. Manja poduzeća u značajno većem broju su ostvarila dobitak prije poreza negoli veća poduzeća. Stoga se može reći kako su poduzeća s manjim brojem zaposlenih financijski uspješnija od poduzeća s većim brojem zaposlenih gledajući poduzeća koja su sudjelovala u procesu javne nabave. 28 Ovaj rad je zatićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka. https://vjetrenjaca,.org Poduzeća koja su 2010. godine sudjelovala u javnoj nabavi Republike Hrvatske zapošljavala 1/6 ukupnog aktivnog stanovništva te čak 1/5 zaposlenog stanovništva u Republici Hrvatskoj 2010. godine. Zbog čega bi se moglo zaključiti kako je javna nabava značajan čimbenik zaposlenosti u Republici Hrvatskoj. Većina poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine su po strukturi kapitala domaća poduzeća s udjelom domaćeg kapitala iznad 50%, a ona su pak u većem postotku ostvarivala dobit negoli poduzeća s većinskim stranim kapitalom. Većina vrijednosti ugovora javne nabave vrijednosti je do milijun kuna. Uočene su izrazito velike razlike u vrijednostima i broju ugovora javne nabave između Zagreba i ostalih gradova u Republici Hrvatskoj koje govore o izrazitoj centralizaciji financijskih sredstava koja se koriste za financiranje javnih dobara i usluga putem procesa javne nabave. Budući kako smo zaključili kako je sam proces javne nabave bitan pokretač malog poduzetništva i čimbenik zaposlenosti iz toga pak proizlazi kako je i ovakva raspodjela po gradovima jedan od uzroka ili pak posljedica neravnomjernog razvoja regija unutar Republike Hrvatske. Uočena je nelogična nepovezanost koja se očituje u nepostojanju značajne korelacije između procjene vrijednosti i stvarne vrijednosti ugovora koja je vjerojatno posljedica uočenih pogrešaka prilikom unosa iznosa pojedinog ugovora koji su u nekim slučajevima u cijelosti pogrešno napisani. Iz uočenog maloga broja ponuda većine ugovora se može zaključiti kako je proces javne nabave u Republici Hrvatskoj izrazito nekonkurentan, a manjak konkurencije između ponuditelja zasigurno dovodi i do viših vrijednosti ugovora u odnosu na vrijednosti ugovora u slučaju većeg broja ponuda. Uočeno je i kako se svega 1,32% ugovora javne nabave odnosi na najnižu cijenu, a gotovo da i nema ekonomski najpovoljnije ponude (0,01%) što je vjerojatno posljedica malog broja ponuda. To čini javnu nabavu u Republici Hrvatskoj neefikasnom jer ju čini skupljom. 29 Ovaj rad je zatićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka. https://vjetrenjaca,.org Većina ugovora javne nabave u Republici Hrvatskoj kratkoročni su s rokom do godinu dana. Postoji relativno podjednak broj ugovora koji se odnose na javne usluge i radove kao i na isporuke robe te relativno podjednak broj ugovora koji se odnose na javne usluge i radove kao i na isporuke robe. Gotovo je podjednaki postotni udio poništenih i neponištenih ugovora po pojedinim kategorijama vrsta ugovora odnosno većina od preko 90% ugovora svih vrsta nije poništena. 30 Ovaj rad je zatićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka. https://vjetrenjaca,.org 5. LITERATURA Internet: Ø http://nabava.vjetrenjaca.org (20.12.2011.) Ø http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/308389.html (09.12.2011.) Ø http://www.vus.hr/uploads/file/Zbornik2/slavica_netahli_clanak.pdf (09.12.2011.) Ø http://www.hzz.hr/DocSlike/HZZ_Godisnjak_2010.pdf, str. 10. (14.12.2011.) Knjige: Ø B. Petz: Osnovne statističke metode za nematematičare, Naklada slap, Zagreb, 1997., str.63. 31
© Copyright 2024 Paperzz
