close

Enter

Log in using OpenID

Analiza javne nabave u RH – Igor Gulka – Vjetrenjača

embedDownload
Igor Gulka, univ. bacc. oec.
ANALIZA JAVNE NABAVE U REPUBLICI
HRVATSKOJ
SAŽETAK: U radu se izlažu rezultati statističke analize podataka o
javnoj nabavi prikupljenih od strane Vjetrenjače – udruge za
promociju prava na pristup informacijama te dostupnih na web
stranici: http://nabava.vjetrenjaca.org. Analizom se u prvom redu
pokušalo odgovoriti na pitanje kakva su poduzeća koja sudjeluju u
javnoj nabavi s obzirom na njihovu veličinu, broj zaposlenih,
financijsku uspješnost, oblik vlasništva te strukturu kapitala prema
njegovom porijeklu. Ispostavilo se kako suona
većinom mikro
veličine, u privatnom vlasništvu s udjelom domaćeg kapitala iznad
50% te su većinom financijski uspješna poduzeća. U radu se također
pokušala procijeniti sama priroda i efikasnost javne nabave kroz
analizu ugovora i objava. Zaključeno je kako je ona nekonkurentna
zbog malog broja ponuda, a samim time i neefikasna u pogledu
vrijednosti ugovora.
SADRŽAJ
UVOD......................................................................................................................................1
1. ANALIZA FINANCIJSKIH PODATAKA .......................................................................2
1.1. Analiza temeljnih financijskih podataka poduzeća koja su sudjelovala u procesu javne
nabave 2009. godine.................................................................................................................2
1.2. Analiza temeljnih financijskih podataka poduzeća koja su sudjelovala u procesu javne
nabave 2010. godine.................................................................................................................6
1.2.1. Analiza povezanosti oblika vlasništva poduzeća i financijskog rezultata prije
oporezivanja..............................................................................................................................9
1.2.2. Analiza povezanosti broja zaposlenih i financijskog rezultata prije oporezivanja........12
1.2.3. Analiza povezanosti udjela domaćeg i stranog kapitala u poduzećima koja su
sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine i financijskog rezultata prije poreza......................14
2. ANALIZA UGOVORA JAVNE NABAVE U REPUBLICI HRVATSKOJ....................17
2.1. Analiza vrijednosti ugovora javne nabave........................................................................17
2.2. Vrijednosti ugovora javne nabave po gradovima.............................................................18
3.3. Analiza procjene vrijednosti ugovora...............................................................................19
2.4. Analiza broja ponuda.......................................................................................................20
2.5. Analiza rokova javne ponude...........................................................................................21
3. ANALIZA OBJAVA U JAVNOJ NABAVI REPUBLIKE HRVATSKE........................23
4. ZAKLJUČAK.....................................................................................................................28
5. LITERATURA....................................................................................................................31
Ovaj rad je zaštićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka.
https://vjetrenjaca,.org
UVOD
U ovome radu biti će dan prikaz analize podataka o javnoj nabavi prikupljenih od strane
Vjetrenjače – udruge za promociju prava na pristup informacijama te dostupnih na web
stranici: http://nabava.vjetrenjaca.org. Prilikom analize navedenih podataka korištena je
statistička metodologija i to u prvom redu deskriptivna statistika, t-test, χ2 test i regresijska
analiza putem programa SPSS 11.0. Rezultati analize prikazani u pojedinim tablicama su
prikazani na način koji omogućavaju najlakše uočavanje određenih pojava, često u relativnim
vrijednostima dok su se određeni statistički testovi provodili na apsolutnim vrijednostima
koje nisu prikazane. To se ponajprije odnosi na χ2 test koji se provodio isključivo na temelju
opaženih frekvencija dok su u pripadajućim tablicama relativne vrijednosti radi lakšeg
uočavanja smjera razlika. Prilikom analize neke nerealne vrijednosti su izostavljene poput
slučajeva gdje su u svim kategorijama vrijednosti bile 0, a neke su pak vrijednosti spojene u
jednu jer je njihova razdvojenost očiti tipfeler, primjerice (Zagreb, Zageb, Zg). Točnost i
preciznost analize izravno ovise o točnosti podataka. Naime, budući da postoje osnovane
sumnje u točnost podataka nad kojima je rađena analiza, samu analizu treba uzeti isključivo
orijentacijski i okvirno.
Prvi dio rada usredotočen je na analizu financijskih podataka o poduzećima sudionicima
javne nabave u Republici Hrvatskoj kojom ih se pokušalo opisati s obzirom na njihovu
veličinu, broj zaposlenih, financijsku uspješnost, oblik vlasništva te strukturu kapitala prema
njegovom porijeklu. Taj dio govori nam dakle, kakva je većina poduzeća koja sudjeluje u
javnoj nabavi Republike Hrvatske.
Naredni dio se pak bavi analizom dostupnih podataka o ugovorima i objavama javne nabave
u Republici Hrvatskoj iz koje se može doznati kakva je priroda javne nabave.
1
Ovaj rad je zaštićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka.
https://vjetrenjaca,.org
1. ANALIZA FINANCIJSKIH PODATAKA
Najprije će biti analizirani podaci o financijama poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi
2009. godine. Iz analize su izostavljeni podaci o poduzećima čije su vrijednosti aktive
odnosno pasive bile jednake 0 budući da je riječ o nepostojećim podacima, a ne stvarnim
vrijednostima.
1.1. Analiza temeljnih financijskih podataka poduzeća koja su sudjelovala u
procesu javne nabave 2009. godine
U Tablici 1. su prikazane vrijednosti odabranih mjera centralne tendencije koje govore o
financijskoj naravi i strukturi poduzeća koja sudjeluju u procesu javne nabave u Republici
Hrvatskoj. Prije samog odabira pokazatelja izračunat je koeficijent asimetričnosti koji u svim
slučajevima ukazuje kako je riječ o pozitivno asimetričnoj raspodjeli podataka te je zbog toga
opravdana uporaba aritmetičke sredine kao mjere centralne tendencije.
Tablica 1. Mjere centralne tendencije financijskih podataka o poduzećima sudionicima u javnoj
nabavi u 2009. godini u kn
Aktiva/Pasiva
Temeljni kapital
Porezi
Prihodi
Rashodi
Financijski
rezultat prije
oporezivanja
Broj zaposlenih
Std. Devijacija
Asimetričnost
44.996.745.654,00
23.846.765.571,00
1.585.479.940,00
19.735.301.802,00
20.505.198.746,00
Aritmetička
sredina
78.893.447,92
24.859.863,14
1.204.525,38
55.672.855,64
54.308.635,40
1.000.951.364,24
507.555.239,94
24.099.315,30
443.888.941,53
443.130.697,10
32,49
38,59
63,45
30,29
31,67
-769.896.944,00
1.135.056.315,00
1.364.220,24
29.179.162,13
12,21
0,00
12108,00
68,30
392,47
21,28
Minimum
Maksimum
784,00
0,00
0,00
0,00
0,00
Iz Tablice 1. proizlazi kako je najmanja vrijednost aktive odnosno pasive poduzeća koja
sudjeluju u javnoj nabavi 784 kn (MAGNUS d.o.o. za trgovinu) dok je najveća vrijednost pak
44.996.745.654 kn. (Hrvatske autoceste d.o.o. za upravljanje, građenje i održavanje
2
Ovaj rad je zaštićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka.
https://vjetrenjaca,.org
autocesta). Prosječna vrijednost aktive odnosno pasive poduzeća koja sudjeluju u javnoj
nabavi je pak 78.893.447,92 kn.
Navedeno upućuje na zaključak kako je prosječno poduzeće koje je sudjelovalo u procesu
javne nabave 2009. godine po veličini svoje aktive srednje veliko poduzeće.1
Grafički prikaz 1. Veličina poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2009. godine s
obzirom na veličinu aktive odnosno pasive
2%
7%
12%
Nema podataka
Mikro do 7.000.000. kn
Mala do 27.000.000. kn
21%
58%
Srednja do 108.000.000. kn
Velika iznad 108.000.000. kn
Iz Grafičkog prikaza 1 proizlazi kako je većina poduzeća (58%) koja su sudjelovala u javnoj
nabavi 2009. godine, mikro poduzeća sa vrijednošću aktive/pasive do 7.000.000. kn, dok je
najmanji udio velikih poduzeća (7%) koja imaju zbroj aktive veći od 108 milijuna kuna.
Nulte vrijednosti minimuma temeljnog kapitala, poreza, prihoda i rashoda vrlo vjerojatno su
posljedica neraspolaganja podacima za određena poduzeća, ali u slučaju temeljnog kapitala
jedan dio se odnosi na fizičke osobe koje nemaju temeljni kapital.
1
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/308389.html (09.12.2011.)
3
Ovaj rad je zaštićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka.
https://vjetrenjaca,.org
U slučaju financijskog rezultata (dobiti/gubitka) minimum u biti predstavlja vrijednost
najvećeg gubitka koji iznosi -769.896.944,00 kn, a ostvarila ga je INA-Industrija nafte, d.d. S
druge strane, iznos najvećeg dobitka u iznosu od 1.135.056.315,00 kn ostvario je HT Hrvatske telekomunikacije, d.d. Prosječna vrijednost financijskog rezultata poduzeća koja su
sudjelovala u javnoj nabavi iznosi pak 1.364.220,24 kn, ali nam on ne govori o tome koliki je
njihov prosječan dobitak, a koliki je prosječni dobitak. Ukoliko se financijski rezultat
razdijeli na ostvaren gubitak i ostvaren dobitak tada se dobiju podaci prikazani Tablicom 2.
Tablica 2. Dobit i gubitak prije poreza poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2009.
godine
Dobit
Gubitak
N
Minimum
Maksimum
3978
511
1
-769896944
1.135.056.315,00
0,00
Aritmetička
sredina
2.749.911,62
-9.423.021,07
Std.
Asimetričnost
Devijacija
25.120.442,43
32
49.397.455,56
-11
Iz Tablice 2. je pak vidljivo kako je prosječna dobit poduzeća prije poreza koja su sudjelovala
u procesu javne nabave u 2009. godini iznosila nešto manje od 3 milijuna kuna dok je pak
prosječni gubitak tih poduzeća oko 9,5 tisuća, pa se može reći kako je riječ o ukupno gledano
većinom uspješnim poduzećima budući da je prosječni dobitak mnogo veći od prosječnog
gubitka. U prilog toj činjenici govori i podatak o tome kako je 88,62 % (N=3978) poduzeća
koja su sudjelovala u javnoj nabavi ostvarila dobit dok ih je svega 11,38% (N=511) ostvarilo
gubitak 2009. godine. To se zorno vidi iz Grafičkog prikaza 2.
Na temelju isključivo ovih podataka, naravno, ne može se tvrditi kako financijska uspješnost
promatranih poduzeća proizlazi iz njihovog poslovanja s državom, jer ona može proizlaziti i
iz njihove uspješnosti na tržištu, ali mogu baciti osnovanu sumnju kako je riječ o tome.
4
Ovaj rad je zaštićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka.
https://vjetrenjaca,.org
Grafički prikaz 2. Poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2009. godine s obzirom na
ostvaren dobitak ili gubitak prije poreza u tom razdoblju
1%
11%
Nema podataka
Dobitak
Gubitak
88%
Iz Tablice 1. je vidljivo kako je minimalan broj zaposlenih u promatranim poduzećima 0, a
takvih poduzeća je 5% od ukupno promatranih poduzeća. Najviše zaposlenika broji
ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. (12108 zaposlenih), dok je prosječan broj zaposlenih u
promatranim poduzećima 68,30.
Navedeno upućuje na zaključak kako je prosječno poduzeće koje je sudjelovalo u procesu
javne nabave 2009. godine po broju zaposlenih srednje veliko poduzeće.2
Grafički prikaz 3. Veličina poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2009. godine prema broju
zaposlenih
2%
Nema podataka
5%
13%
47%
33%
2
Mikro - do 10
zaposlenih
Mala - do 50
zaposlenih
Srednja - do 250
zaposlenih
Velika - iznad 250
zaposlenih
http://www.vus.hr/uploads/file/Zbornik2/slavica_netahli_clanak.pdf (09.12.2011.)
5
Ovaj rad je zaštićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka.
https://vjetrenjaca,.org
Iz Grafičkog prikaza 3 je pak vidljivo kako se najveći dio poduzeća koja su sudjelovala u javnoj
nabavi mogu svrstati u mikro poduzeća koja zapošljavaju do 10 zaposlenih (47%), dok je svega 5 %
velikih poduzeća.
U svim navedenim slučajevima prisutna je izrazito visoka standardna devijacije kao mjera
disperzije oko srednje vrijednosti što ukazuje na velika odstupanja većine vrijednosti od
njihovih srednjih odnosno prosječnih vrijednosti stoga unatoč većinom pozitivno
asimetričnim raspodjelama prosječne vrijednosti nisu najbolji predstavnik većine vrijednosti,
ali nam mogu poslužiti u orijentacijske svrhe. Od tuda potječe razlika između prosječnih
vrijednosti koji upućuju kako su u procesu javne nabave većinom sudjelovala srednja
poduzeća te relativnih podataka prikazanih grafičkim prikazima koji govore kako su većina
tih poduzeća ipak mikro veličine.
Stoga, se može reći kako je većina poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2009.
godine mikro veličine, a koja se odnosi na poduzeća sa zbrojem aktive do 7 milijuna kuna i
zapošljavaju manje od 10 radnika iz čega proizlazi kako je proces javne nabave snažan
pokretač malog poduzetništva.
1.2. Analiza temeljnih financijskih podataka poduzeća koja su sudjelovala u
procesu javne nabave 2010. godine
U ovome dijelu analize biti će dan prikaz prosječnih vrijednosti financijskih pokazatelja za
poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine te će biti utvrđene njihove
karakteristike koje proizlaze iz tih vrijednosti.
6
Ovaj rad je zaštićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka.
https://vjetrenjaca,.org
Tablica 3. Mjere centralne tendencije financijskih podataka o poduzećima sudionicima u
javnoj nabavi u 2010. godini u kn
Aktiva/Pasiva
Temeljni kapital
Porezi
Prihodi
Rashodi
Dobit ili gubitak prije
oporezivanja
Udio domaćeg
kapitala
Udio inozemnog
kapitala
Broj zaposlenika
Minimum
Maksimum
1.100,00
0,00
0,00
0,00
0,00
44.726.404.420,00
22.914.618.250,00
649.691.137,00
24.301.655.721,00
22.122.663.647,00
Aritmetička
Std. Devijacija Asimetričnost
sredina
78.777.204,86 1.008.594.512,33
32,20
24.158.118,73 492.527.874,49
38,54
1.015.606,32
11.075.425,98
46,93
54.606.109,17 502.337.327,13
33,22
52.577.261,79 463.260.547,74
32,30
-497.202.699,00
2.304.822.514,00
2.028.847,39
54.086.202,13
33,90
0,00
100,00
95,21
20,40
-4,20
0,00
100,00
4,79
20,40
4,20
0,00
12093
64,15
379,22
22,35
Iz Tablice 3. proizlazi kako je poduzeće s najmanjom vrijednosti aktive od poduzeća koja su
2010. godine sudjelovala u procesu javne nabave, KROKI-KONTINENT, d.o.o. za međunarodnu
trgovinu iz Nedelišća. Poduzeće s najvećom aktivom su pak, kao i prethodne godine, Hrvatske
autoceste d.o.o., za upravljenje, građenje i održavanje autocesta iz Zagreba s gotovo
jednakom vrijednošću aktive/pasive od 44.726.404.420,00 kn. Zanimljiva je činjenica kako je
prosječna vrijednost aktive poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine od
nešto manje od 79 milijuna kuna gotovo identična prosječnoj vrijednosti aktive poduzeća
koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2009. godine. Provedeni t-test (t=1,615, d.f. =4488,
p=0,106) je pokazao kako je razlika između prosječne vrijednosti aktive/pasive poduzeća
koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2009. godine i prosječne vrijednosti poduzeća koja su
sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine statistički nije značajna. To zapravo znači kako je
vjerojatnost da je razlika između tih prosječnih vrijednosti slučajna veća od 95%. Budući
kako raspodjela podataka nije normalna, a standardne devijacije visoke, ove rezultate bi
trebalo uzeti s određenom dozom rezerve i koristiti ih samo u orijentacijske svrhe.
Iz toga bi se moglo zaključiti kako nema razlike u veličini aktive/pasive poduzeća koja su
sudjelovala u javnoj nabavi 2009. godine i onih koji su sudjelovala 2010. godine, a moguće
je čak i da se radi i o istim poduzećima. To može biti posljedica toga da određeni ugovori
7
Ovaj rad je zaštićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka.
https://vjetrenjaca,.org
traju više godina pa ih izvode ista poduzeća, ali i posljedica toga da natječaje javne nabave
dobijaju pretežno ista poduzeća. Takva situacija pak može upućivati na to kako vrlo
vjerojatno samo određena poduzeća
uspijevaju udovoljiti uvjetima natječaja jer su se
specijalizirala za određene vrste poslova, ali se u određenom postotku može raditi i o tome
kako natječaji pogoduju pretežno istim poduzećima.
Tablica 4. Poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine s obzirom na veličinu
Malo poduzeće
Srednje veliko poduzeće
Veliko poduzeće
Ukupno
Frekvencija
3941
465
182
4588
Postotak
85,90
10,14
3,97
100
Kumulativ
85,90
96,03
100
Kao i prethodne godine, u 2010. godini su u procesu javne nabave sudjelovala većinom mala
i srednja poduzeća koja zajedno čine preko 95% (kumulativ= 96,03) ukupnih poduzeća koja
su sudjelovala u procesu javne nabave u Republici Hrvatskoj.
Podaci iz Tablice 1 nam pak govore i o tome kako je 2010. godina bila financijski uspješnija
za poduzeća koja su poslovala s državom putem procesa javne nabave.
Tome u prilog govori činjenica kako je prosječni financijski rezultat prije poreza poduzeća
koja su sudjelovala u javnoj nabavi nešto više od 2 milijuna kuna što je gotovo dvostruko više
od prosječne vrijednosti za prethodnu godinu. Također tome u prilog idu i podaci o tome
kako je 2010. godine najveći gubitak poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi od
497.202.699,00 kuna gotovo dvostruko manji od najvećeg gubitka prethodne godine koji je
iznosio 769.896.944,00 kuna. Najveći gubitaš je 2010. godine bilo poduzeće ZAGREBAČKI HOLDING
d.o.o.
8
Ovaj rad je zaštićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka.
https://vjetrenjaca,.org
Zanimljiva činjenica je kako je u obje promatrane godine najveći gubitak ostvarilo poduzeće
u većinskom državnom vlasništvu (INA d.d. 2009. godine i ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o
2010. godine). Druga zanimljivost koja upada u oči jest ta da je ZAGREBAČKI HOLDING
d.o.o u 2009. godini bilo poduzeće koje je imalo najviše zaposlenika od svih drugih poduzeća
koja su sudjelovala u javnoj nabavi, a naredne 2010. godine je ostvarilo najveći gubitak uz
gotovo jednak broj zaposlenih po kojem je 2010. godine 2. poduzeće po broju zaposlenih
(12040) pri čemu je ispred njega jedino KONZUM, trgovina na veliko i malo d.d. iz Zagreba
sa 12093 zaposlenika.
Ovi podaci daju naslutiti kako možda postoji povezanost između oblika vlasništva nad
poduzećem i broja zaposlenih u poduzećima koja sudjeluju u javnoj nabavi te njihova
financijskog rezultata prije oporezivanja. Stoga je najprije provedena analiza povezanosti
oblika vlasništva poduzeća i financijskog rezultata prije oporezivanja, a zatim i analiza
povezanosti broja zaposlenih i financijskog rezultata prije oporezivanja.
1.2.1. Analiza povezanosti oblika vlasništva poduzeća i financijskog rezultata prije
oporezivanja
Prikazana Tablica 5 nam prikazuje kako zaista postoji razlika između poduzeća u državnom i
poduzeća u privatnom vlasništvu s obzirom na ostvaren financijski rezultat.
Tablica 5. Financijski rezultat prije poreza poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine s obzirom
na oblik vlasništ va
Financijski rezultat prije poreza u %
Oblik vlasništva
Privatno od osnivanja
Privatno nakon pretvorbe
Mješovito vlasništvo s preko 50% privatnog kapitala
Državno u procesu pretvorbe
Državno vlasništvo (javno, komunalno i slično)
Državno, pretvorba još nije započela
Zadružno vlasništvo (zadruge)
Mješovito vlasništvo s preko 50% državnog kapitala
Ukupno
Dobitak
86,78
79,79
75,56
75,00
71,96
64,71
62,96
54,29
85,29
Gubitak
13,22
20,21
24,44
25,00
28,04
35,29
37,04
45,71
14,71
Ukupno
100
100
100
100
100
100
100
100
100
9
Ovaj rad je zaštićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka.
https://vjetrenjaca,.org
Tako se zorno vidi kako poduzeća koja su privatna od osnivanja imaju najveći udio onih
poduzeća koja su ostvarila dobit prije poreza 2010. godine (86,78%), dok državna poduzeća
imaju više od 10% manji udio poduzeća koja su ostvarila dobit prije poreza (71,96%).
Drugim riječima, ovi podaci pokazuju kako poduzeća koja su u privatnom vlasništvu u većem
broju slučajeva ostvaruju dobit prije poreza od poduzeća u državnom vlasništvu.
O značajnosti dobivenih razlika u financijskoj uspješnosti prije poreza govori nam provedeni
χ2 test koji iznosi 79,933 (d.f.=7, p=0,00), a koji upućuje na zaključak kako postoji statistički
značajna povezanost oblika vlasništva i ostvarenog financijskog rezultata prije poreza
poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine.
Grafički prikaz 4. Udio dobiti i gubitka prije poreza poduzeća koja su sudjelovala u javnoj
nabavi 2010. godine s obzirom na oblik vlasništva
100,00
80,00
60,00
40,00
20,00
0,00
Gubitak
Dobitak
Možemo dakle zaključiti kako postoji statistički značajna razlika između poduzeća koja su u
privatnom vlasništvu i onih koja su u državnom vlasništvu s obzirom na ostvarenu dobit
10
Ovaj rad je zaštićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka.
https://vjetrenjaca,.org
odnosno gubitak prije poreza. Tako poduzeća u privatnom vlasništvu u značajno većem broju
ostvaruju dobitak prije poreza negoli poduzeća u državnom vlasništvu. Stoga se može reći
kako su poduzeća u privatnom vlasništvu financijski uspješnija od poduzeća u državnom
vlasništvu.
Budući da bi na natječajima za javnu nabavu trebao pobjeđivati najpovoljniji ponuđač s
najpovoljnijm uvjetima koje mogu ponuditi financijski najuspješnija poduzeća logički je za
očekivati kako je više privatnih poduzeća sudjelovalo u javnoj nabavi negoli državnih budući
da je ustanovljeno kako su privatna poduzeća značajno uspješnija, ali i zato što ih postoji više
negoli državnih.
Iz Tablice 6. je vidljivo kako je točna gore navedena pretpostavka kako su u javnoj nabavi
2010. godine u većem broju sudjelovala poduzeća u privatnom vlasništvu (93,81%). Tek
6,19% poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine su u nekom od oblika
državnog vlasništva.
Tablica 6. Poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine s obzirom na oblik vlasništva
Frekvencija Postotak Kumulativni postotak
Oblik vlasništva
0,00
Privatno od osnivanja
4017
87,55
287
93,81
Privatno nakon pretvorbe
6,26
Državno vlasništvo (javno, komunalno i slično)
2,33
107
96,14
Mješovito vlasništvo s preko 50% privatnog kapitala
1,96
90
98,10
Mješovito vlasništvo s preko 50% državnog kapitala
0,76
35
98,87
27
99,46
Zadružno vlasništvo (zadruge)
0,59
17
99,83
Državno, pretvorba još nije započela
0,37
8
100,00
Državno u procesu pretvorbe
0,17
100
4588
100
Ukupno
Prevlast privatnih poduzeća najbolje se vidi iz Grafičkog prikaza 5.
11
Ovaj rad je zaštićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka.
https://vjetrenjaca,.org
Grafički prikaz 5. Poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine s obzirom na
oblik vlasništva
Privatno od osnivanja
Privatno nakon pretvorbe
Državno vlasniš¡tvo (javno,
komunalno i slčno)
Mješovito vlasništvo s preko
50% privatnog kapitala
Mješovito vlasništvo s preko
50% državnog kapitala
Zadružno vlasniš¡tvo
(zadruge)
1.2.2. Analiza povezanosti broja zaposlenih i financijskog rezultata prije oporezivanja
Iz Tablice 7 je vidljivo kako najveći postotak poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi
2010. godine imaju mala poduzeća sa do 50 zaposlenih. S druge strane velika poduzeća koja
zapošljavaju više od 250 zaposlenih imaju najmanji udio poduzeća s ostvarenom dobiti u
odnosu na poduzeća manje veličine s obzirom na broj zaposlenih.
Tablica 7. Financijski rezultat prije poreza poduzeća koja su
sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine s obzirom na broj
zaposlenih
Financijski rezultat prije poreza
u%
Veličina po broju
Dobitak
Gubitak
Ukupno
zaposlenih
100
88,15
11,85
Mala do 50 zaposlenih
84,57
15,43
100
Mikro do 10 zaposlenih
84,07
15,93
100
Srednja do 250 zaposlenih
75,73
24,27
100
Velika više od 250 zaposlenih
100
85,29
14,71
Ukupno
12
Ovaj rad je zaštićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka.
https://vjetrenjaca,.org
Grafički prikaz 6. Udio dobiti i gubitka prije poreza poduzeća koja su sudjelovala u javnoj
nabavi 2010. godine s obzirom na veličinu poduzeća po broju zaposlenih
100,00
90,00
80,00
70,00
60,00
50,00
40,00
30,00
20,00
10,00
0,00
Gubitak
Dobitak
Mala do 50 Mikro do 10 Srednja do
250
zaposlenih zaposlenih
zaposlenih
Velika više
od 250
zaposlenih
Drugim riječima, ovi podaci pokazuju kako poduzeća koja su manja po broju zaposlenih u
većem broju slučajeva ostvaruju dobit prije poreza od većih poduzeća po broju zaposlenih.
O značajnosti dobivenih razlika u financijskoj uspješnosti prije poreza govori nam provedeni
χ2 test koji iznosi 26,536 (d.f.=3, p=0,00), a koji upućuje na zaključak kako postoji statistički
značajna povezanost broja zaposlenih i ostvarenog financijskog rezultata prije poreza
poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine.
Možemo dakle zaključiti kako postoji statistički značajna razlika između poduzeća koja su
manja po broju zaposlenih i poduzeća koja su veća po broju zaposlenih s obzirom na
ostvarenu dobit odnosno gubitak prije poreza. Tako manja poduzeća u značajno većem broju
ostvaruju dobitak prije poreza negoli veća poduzeća. Stoga se može reći kako su poduzeća s
manjim brojem zaposlenih financijski uspješnija od poduzeća s većim brojem zaposlenih
gledajući poduzeća koja su sudjelovala u procesu javne nabave.
13
Ovaj rad je zaštićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka.
https://vjetrenjaca,.org
Govoreći o broju zaposlenih u poduzećima koja su sudjelovala u javnoj nabavi Republike
Hrvatske 2010. godine svakako treba spomenuti činjenicu kako su ta poduzeća 2010. godine
zapošljavala oko 300 000 ljudi (294 310). Ukoliko se uzme u obzir kako je te, 2010. godine
godišnji prosjek registriranog aktivnog stanovništva iznosio 1 734 8793, a zaposlenih 1 432
4544 može se zaključiti kako su ta poduzeća zapošljavala 16,96% ukupnog registriranog
aktivnog stanovništva odnosno 20,54% od ukupno registriranog zaposlenog stanovništva
2010. godine.
Stoga se može reći kako su poduzeća koja su 2010. godine sudjelovala u javnoj nabavi
Republike Hrvatske zapošljavala 1/6 ukupnog aktivnog stanovništva te čak 1/5 zaposlenog
stanovništva u Republici Hrvatskoj 2010. godine. To naravno ne znači kako su ti zaposleni
financirani isključivo ili pretežito javnim novcem kroz javnu nabavu budući da velik dio tih
poduzeća ostvaruje prihode i na tržištu. No svakako je sigurno kako na uspješnost tih
poduzeća značajnu ulogu ima njihovo poslovanje s državom, a o uspješnosti pak ovisi broj
zaposlenih. Zato bi se moglo zaključiti kako je javna nabava značajan čimbenik zaposlenosti
u Republici Hrvatskoj.
Bilo bi, nadalje, zanimljivo vidjeti u kojoj mjeri je ona značajan čimbenik zaposlenosti, a to
bi pak mogli vidjeti kada bi nam bili poznati podaci o broju poduzeća koja isključivo ili
pretežito posluju s državom ili pak svoju dobit mogu zahvaliti poslovanju s državom putem
javne nabave.
1.2.3. Analiza povezanosti udjela domaćeg i stranog kapitala u poduzećima koja su
sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine i financijskog rezultata prije poreza
Prosječne vrijednosti udjela domaćeg i inozemnog kapitala u poduzećima koja su sudjelovala
u javnoj nabavi 2010. godine prikazane Tablicom 8., nam govore kako je većina kapitala tih
3
4
http://www.hzz.hr/DocSlike/HZZ_Godisnjak_2010.pdf, str. 10. (14.12.2011.)
http://www.hzz.hr/DocSlike/HZZ_Godisnjak_2010.pdf, str. 10. (14.12.2011.)
14
Ovaj rad je zaštićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka.
https://vjetrenjaca,.org
poduzeća domaćeg porijekla. To se dade zaključiti iz činjenice kako se u rasponu od
aritmetička sredina minus 2 standardne devijacije do aritmetička sredina plus standardna
devijacija nalazi oko 95% rezultata.5
Tablica 8. Prosječne vrijednosti udjela domaćeg i inozemnog kapitala u poduzećima koja su
sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine
Udio domaćeg kapitala
Udio inozemnog kapitala
Aritmetička
sredina
95,21
4,79
St d.
Devijacija
20,40
20,40
Dakle, 95% poduzeća ima udio domaćeg kapitala u rasponu od 74,81% do 100%, odnosno
udio stranog kapitala od 0% do 25,19%. Drugim riječima većina poduzeća koja su
sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine su po strukturi kapitala domaća poduzeća s
udjelom domaćeg kapitala iznad 50% što se zorno vidi iz Grafičkog prikaza 7.
Grafički prikaz 7. Poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi s obzirom na strukturu
porijekla kapitala
5,03%
Domaća poduzećaviše od 50 %
domaćeg kapitala
94,97%
Strana poduzeća više od 50%
stranog kapitala
U Tablici 9. je vidljivo pak kako su poduzeća s većinskim domaćim kapitalom u većem
postotku ostvarivala dobit negoli poduzeća s većinskim stranim kapitalom.
5
B. Petz: Osnovne statističke metode za nematematičare, Naklada slap, Zagreb, 1997., str.63.
15
Ovaj rad je zaštićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka.
https://vjetrenjaca,.org
Provedeni χ2 test koji iznosi 64,129 (d.f.=1, p=0,00) upućuje na zaključak kako se radi o
statistički značajnoj razlici odnosno kako je vjerojatnost kako se radi o slučajnim razlikama
zanemarivo mala.
Tablica 9. Financijski rezultat prije poreza poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi
2010. godine s obzirom na porijeklo kapitala
Poduzeća s
obzirom na
porijeklo
kapitala
Domaća poduzeća
Strana poduzeća
Ukupno
Financijski rezultat prije
poreza u %
Dobit
Gubitak Ukupno
ak
86,25
13,75
100
67,10
32,90
100
85,29
14,71
100
Iz Grafičkog prikaza 8. zorno se vidi kako su poduzeća sa udjelom domaćeg kapitala iznad 50
% (domaća poduzeća) u većem postotku ostvarila dobitak odnosno u manjem postotku
gubitak u odnosu na poduzeća koja imaju udio stranog kapitala iznad 50% (strana poduzeća).
Grafički prikaz 8. Udio dobiti i gubitka prije poreza poduzeća koja su sudjelovala u javnoj
nabavi 2010. godine s obzirom na porijeklo kapitala
100%
90%
80%
70%
60%
Gubitak
50%
40%
30%
20%
Dobitak
10%
0%
Domaća poduzeća
Strana poduzeća
16
Ovaj rad je zaštićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka.
https://vjetrenjaca,.org
2. ANALIZA UGOVORA JAVNE NABAVE U REPUBLICI HRVATSKOJ
U ovome dijelu analize biti će obrađeni podaci o ugovorima između naručitelja i ponuđača
javne nabave u Republici Hrvatskoj.
2.1. Analiza vrijednosti ugovora javne nabave
Provedena deskriptivna analiza nad vrijednostima ugovora pokazala je kako je od ukupno
52142 ugovora čije vrijednosti su poznate većina njih (83,16%) su vrijednosti do 935.744,57
kuna čija vrijednost predstavlja prosječnu vrijednost sklopljenih ugovora.
Tablica 10. Raspodjela vrijednosti sklopljenih ugovora javne nabave u RH
0 do 935.744,57 kn
Od 935.744,57 do 28.660625,57 kn
Iznad 28.660.625,57 kn
Ne postoje podaci*
Ukupno
Frekvencija
46031
5930
181
3211
55353
Postotak
83,16
10,71
0,33
5,80
100,00
Kumulativni postotak
83,16
93,87
94,20
100,00
*vrijednosti ugovora koji su izostavljeni
Prevladavajuće vrijednosti sklopljenih ugovora do milijun kuna najbolje se vide iz Grafičkog
prikaza 9.
Grafički prikaz 9. Raspodjela vrijednosti sklopljenih ugovora javne nabave u RH
0,33%
5,80%
0 do 935.744,57 kn
10,71%
Od 935.744,57 do
28660625,57 kn
83,16%
Iznad
28.660.625,57 kn
Nepostoje podaci
17
Ovaj rad je zaštićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka.
https://vjetrenjaca,.org
Može se dakle zaključiti kako je većina vrijednosti ugovora javne nabave vrijednosti do
milijun kuna.
2.2. Vrijednosti ugovora javne nabave po gradovima
Iz Tablice 11. je vidljivo kako je glavni grad RH koji je ujedno i najveći po broju stanovnika
uvjerljivo ispred svih ostalih gradova kako po ukupnoj vrijednosti ugovora tako i po samom
broju ugovora. Takva situacija je sigurno posljedica toga što se radi o glavnome gradu koji je
kao takav sjedište brojnih državnih tijela, uprava i sl., ali i posljedica toga što se radi o gradu
s najvećim brojem stanovnika koji kao takav zahtijeva najveću razinu javnih dobara i usluga
čije se financiranje provodi putem javne nabave.
Tablica 11. Raspodjela vrijednosti i broja ugovora javne nabave po najvećim gradovima u
Republici Hrvatskoj
Zagreb
Split
Rijeka
Osijek
Ostali
Ukupno
Vrijednost ugovora u
kn
23.989.322.037,00
1.775.549.642,00
1.631.332.539,00
1.073.423.762,00
20.321.950.694,00
48.791.578.674,00
%
49,17
3,64
3,34
2,20
41,65
100,00
Broj
ugovora
25136
2459
2332
1413
24013
55353
%
45,41
4,44
4,21
2,55
43,38
100
Uočene izrazito velike razlike u vrijednostima i broju ugovora javne nabave, koje se zorno
vide na Grafičkom prikazu 10., između Zagreba i ostalih gradova u Republici Hrvatskoj
govore o izrazitoj centralizaciji financijskih sredstava koja se koriste za financiranje javnih
dobara i usluga putem procesa javne nabave.
18
Ovaj rad je zaštićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka.
https://vjetrenjaca,.org
Budući kako smo zaključili kako je sam proces javne nabave bitan pokretač malog
poduzetništva iz toga pak proizlazi kako je i ovakva raspodjela po gradovima jednim dijelom
povezana sa neravnomjernim razvojem regija unutar Republike Hrvatske.
Grafički prikaz 10. Raspodjela vrijednosti ugovora u milijardama kuna i broja ugovora javne
nabave u tisućama po najvećim gradovima u Republici Hrvatskoj
Vrijednost ugovora milijardama kn i
ugovori u tisućama
30
25
20
15
Vrijednost ugovora u
milijardama kn
10
Broj ugovora u tisućama
5
0
Zagreb Split
Rijeka
Osijek
2.3. Analiza procjene vrijednosti ugovora
U ovome dijelu rada biti će analizirana odstupanja procijenjenih vrijednosti ugovora javne
nabave i stvarnih vrijednosti ugovora. Odstupanja će biti izmjerena uz pomoć koeficijenta
determinacije koji govori o postotku zajedničkog varijabiliteta odnosno odstupanja između
dvije pojave. Čini se logički kako bi trebala postojati određena značajna povezanost između
procjene vrijednosti ugovora i vrijednosti ugovora.
Provedena regresijska analiza je pak pokazala kako ne postoji ne samo značajna nego niti
velika povezanost između vrijednosti procjene i stvarne vrijednosti ugovora jer je Pearsonov
koeficijent korelacije (r) svega 0,145, a koeficijent determinacije (r2) samo 0,021. Ti
19
Ovaj rad je zaštićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka.
https://vjetrenjaca,.org
pokazatelji govore kako postoji svega 0,021% zajedničkog varijabiliteta dviju promatranih
varijabli dok je preostalih 99,979% odstupanja karakteristično za svaku varijablu ponaosob.
Valja napomenuti kako su se varijabli vrijednosti ugovora dodale vrijednosti najnižih cijena
umjesto izostavljenih podataka.
Takva nelogična nepovezanost procjene vrijednosti i stvarne vrijednosti ugovora je
vjerojatno posljedica uočenih pogrešaka prilikom unosa iznosa pojedinog ugovora koji su u
nekim slučajevima u cijelosti pogrešno napisani.
2.4. Analiza broja ponuda
Ukupan broj ponuda za 55 353 dostupna ugovora javne nabave iznosi 185 365 ponuda, dok je
prosječan broj ponuda po pojedinom ugovoru iznosio 3,35.
Tablica 12. Raspodjela ugovora javne nabave u Republici Hrvatskoj s obzirom na broj
ponuda
Broj
ponuda
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11 - 359
Ukupno
Frekvencija
%
22050
9617
7076
4828
3388
2172
1305
1083
781
628
2425
55353
39,84
17,37
12,78
8,72
6,12
3,92
2,36
1,96
1,41
1,13
4,38
100,00
Kumulativni
%
39,84
57,21
69,99
78,71
84,84
88,76
91,12
93,07
94,48
95,62
100,00
20
Ovaj rad je zaštićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka.
https://vjetrenjaca,.org
Iz Tablice 12. je vidljivo kako je ugovora koji su sklopljeni na temelju samo 1 ponude ima
oko 40% (39,84%), a na temelju 1 ili 2 ponude preko polovice ukupno dostupnih ugovora
(57,21%). Većina od 95% ugovora ugovorena je s brojem ponuda do 11.
Iz maloga broja ponuda se može zaključiti kako je proces javne nabave u Republici Hrvatskoj
izrazito nekonkurentan, a manjak konkurencije između ponuditelja zasigurno dovodi i do
viših vrijednosti ugovora u odnosu na vrijednosti ugovora u slučaju većeg broja ponuda.
Trebalo bi potaknuti postizanje većeg broja ponuda u procesu javne nabave čime bi se
vjerojatno postigli i bolji uvjeti te manje vrijednosti ugovora.
Grafički prikaz 10. Raspodjela ugovora javne nabave u Republici Hrvatskoj s obzirom na
broj ponuda
25000
Broj ugovora
20000
15000
10000
5000
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11 359
Broj ponuda
2.5. Analiza rokova javne ponude
Iz Tablice 13. vidljivo je kako skoro ¾ ugovora javne nabave u Republici Hrvatskoj ima rok
izvršenja od jednog mjeseca dok nešto manje od ¼ ugovora ima rok od 1 mjeseca do godinu
dana.
21
Ovaj rad je zaštićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka.
https://vjetrenjaca,.org
Tablica 13. Raspodjela ugovora javne nabave s obzirom na rok izvedbe
Nema podataka
1 mjesec
Od 1 mjeseca do 1 godine
Od 1 do 2 godine
Od 2 do 5 godina
Od 5 do 10 godina
Od 10 do 20 godina
Neupotrebljivi podaci*
Ukupno
Frekvencija
%
47
39444
12931
481
586
40
92
1732
55353
0,08
71,26
23,36
0,87
1,06
0,07
0,17
3,13
100,00
Kumulativni
%
0,08
71,34
94,70
95,57
96,63
96,70
96,87
100,00
* podaci koji nisu navedeni u terminima mjeseca ili godin a
Dugoročnih ugovora s rokom izvršenja većim od 2 godine je svega nešto više od 1%. Prevlast
ugovora javne nabave s rokom do godinu dana prikazuje i Grafički prikaz 11.
Iz navedenog se može zaključiti kako su većina ugovora javne nabave u Republici Hrvatskoj
kratkoročni s rokom do godinu dana.
Ugovori
Grafički prikaz 11. Distribucija ugovora javne nabave s obzirom na rok izvedbe
40000
35000
30000
25000
20000
15000
10000
5000
0
Rokovi
22
Ovaj rad je zaštićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka.
https://vjetrenjaca,.org
3. ANALIZA OBJAVA U JAVNOJ NABAVI REPUBLIKE HRVATSKE
Iz Tablice 14. vidljivo je kako se najviše ugovora javne nabave odnosi na isporuke robe
(19,10%), zatim slijede javne usluge sa 16,20% te javni radovi sa 12,26%, a za čak preko
polovice (52,44%) dostupnih ugovora nema dostupnih podataka o vrsti.
Tablica 14. Raspodjela ugovora javne nabave u Republici Hrvatskoj s obzirom na vrstu
ugovora
Vrsta ugovora
Javne usluge
Javni radovi
Isporuka robe
Nema
podataka
Ukupno
Frekvencija
16126
12202
19014
16,20
12,26
19,10
Kumulativni
%
19,10
35,30
47,56
52209
52,44
100,00
99551
100,00
%
Iz Grafičkog prikaza 12. je vidljivo pak kako je u biti broj ugovora po različitim kategorijama
vrsta ugovora podjednak.
Grafički prikaz 12. Ugovori javne nabave u Republici Hrvatskoj s obzirom na vrstu ugovora
52,44 %
60000
50000
40000
30000
16,20 %
20000
19,10 %
12,26 %
10000
0
Javne usluge
Javni radovi
Isporuka robe
Nema
podataka
23
Ovaj rad je zaštićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka.
https://vjetrenjaca,.org
Stoga se može reći kako postoji relativno podjednak broj ugovora koji se odnose na javne
usluge i radove kao i na isporuke robe.
Iz Tablice 15. je vidljivo kako se najveći udio postupka javne nabave odnosi na otvorene
postupke na koje otpada nešto više od 1/3 postupaka javne nabave (35,51%). Slijedeći po
brojnosti je pregovarački postupak bez prethodne objave sa 9,21% dok različite vrste
pregovaračkih postupaka zauzimaju 10,03% postupaka dok ograničeni postupci zauzimaju
svega 0,21%. Zanimljivo je kako se svega 1,32% ugovora javne nabave odnosi na najnižu
cijenu, a gotovo da i nema ekonomski najpovoljnije ponude (0,01%).
Tablica 15. Raspodjela ugovora javne nabave s obzirom na vrstu postupka
Nema podataka
Ekonomski najpovoljnija ponuda
Najniža cijena
Natjecateljski dijalog
Ograničeni postupak
Ograničeni postupak zbog ažurnosti
Ograničeni postupak
Ograničeni postupak zbog žurnosti
Otvoreni postupak
Pregovarački postupak bez prethodne objave
Pregovarački postupak s prethodnom
objavom
Pregovarački postupak zbog ažurnosti
Pregovarački postupak bez prethodne objave
Pregovarački postupak s prethodnom
objavom
Pregovarački postupak zbog žurnosti
Provedena je elektronička dražba
Sklapanje ugovora o javnim uslugama
Ukupno
Frekvencija
49361
5
1315
2
33
2
171
5
35346
495
%
49,58
0,01
1,32
0,00
0,03
0,00
0,17
0,01
35,51
0,50
Kumulativni %
49,58
49,59
50,91
50,91
50,94
50,95
51,12
51,12
86,63
87,13
35
0,04
87,16
9
9166
0,01
9,21
87,17
96,38
175
0,18
96,55
101
43
3287
99551
0,10
0,04
3,30
100,00
96,65
96,70
100
24
Ovaj rad je zaštićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka.
https://vjetrenjaca,.org
Prema tipu objava najviše je poziva na nadmetanje (42,32%) i obavijesti o sklopljenim
ugovorima (40,64%). Objava o poništenju nadmetanja/ispravku objave i obavijesti o početku
postupka javne nabave ima ispod 10% dok je ostalih tipova objave ispod 1%.
Tablica 16. Objave u procesu javne nabave Republike Hrvatske prema tipu objave
Tip objave
Poziv na nadmetanje
Obavijest o sklopljenim ugovorima
Objava o poništenju nadmetanja/ispravku
objave
Obavijest o početku postupka javne nabave
Poziv na natječaj
Obavijest o rezultatima natječaja
Ostalo
Ukupno
Frekvencija
42131
40458
%
42,32
40,64
Kumulativni %
42,32
82,96
8968
9,01
91,97
7695
178
77
44
99551
7,73
0,18
0,08
0,04
100,00
99,70
99,88
99,96
100,00
Iz Tablice 17. vidljivo je pak kako postoji relativno podjednak broj ugovora koji se odnose
na javne usluge i radove kao i na isporuke robe. Prevlast ne poništenih objava vidljiva je i iz
Grafičkog prikaza 13.
Tablica 17. Objave javne nabave prema poništenju
Nije poništeno
Poništeno
Ukupno
Frekvencija
87786
11764
99550
%
88,18
11,82
100,00
25
Ovaj rad je zaštićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka.
https://vjetrenjaca,.org
Grafički prikaz 13. Objave javne nabave prema poništenju
88,18 %
Nije
poništeno
100,00
Poništeno
80,00
60,00
11,82 %
40,00
20,00
0,00
Ukoliko se promotre vrste ugovora javne nabave s obzirom na to jesu li poništeni ili ne
(Tablica 18.) može se vidjeti kako je najveći postotak poništenja od ukupno poništenih
ugovora onaj za isporuke robe od 7,89 %, i javne radove od 7,56% dok je on za javne usluge
i radove za oko 1% manji.
Tablica 18. Vrste ugovora javne nabave prema poništenju
Vrsta ugovora u %
Isporuka robe
Javne usluge
Javni radovi
Ukupno
Poništenje u %
Nije poništeno
Poništeno
92,11
7,89
93,79
6,21
92,44
7,56
92,77
7,23
Ukupno
100,00
100,00
100,00
100,00
Grafički prikaz 14. nam pak govori kako je gotovo podjednaki postotni udio poništenih i
neponištenih ugovora po pojedinim kategorijama vrsta ugovora.
26
Ovaj rad je zaštićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka.
https://vjetrenjaca,.org
Grafički prikaz 14. Vrste ugovora javne nabave prema poništenju
100%
92,11
7,89
93,79
6,21
92,44
7,56
80%
60%
40%
20%
0%
Nije poništeno
Javni radovi
Poništeno
Javne usluge
Isporuka robe
Drugim riječima, većina od preko 90% ugovora svih vrsta nije poništena.
27
Ovaj rad je zaštićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka.
https://vjetrenjaca,.org
4. ZAKLJUČAK
Većina poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2009. godine su mikro veličine, a koja
se odnosi na poduzeća sa zbrojem aktive do 7 milijuna kuna i koja zapošljavaju manje od 10
radnika iz čega proizlazi kako je proces javne nabave snažan pokretač malog poduzetništva.
U 2010. godini su u procesu javne nabave također sudjelovala većinom mala i srednja
poduzeća koja zajedno čine preko 95% ukupnih poduzeća koja su sudjelovala u procesu
javne nabave u Republici Hrvatskoj.
Nema razlike u veličini prosječne aktive/pasive poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi
2009. godine i onih koji su sudjelovala 2010. godine, a moguće je čak i da se radi i o istim
poduzećima. To može biti posljedica toga da određeni ugovori traju više godina pa ih izvode
ista poduzeća, ali i posljedica toga da natječaje javne nabave dobivaju pretežno ista poduzeća.
Takva situacija pak može upućivati na to kako vrlo vjerojatno samo određena poduzeća
uspijevaju udovoljiti uvjetima natječaja jer su se specijalizirala za određene vrste poslova, ali
se u određenom postotku može raditi i o tome kako natječaji pogoduju pretežno istim
poduzećima.
2010. godina je bila financijski uspješnija za poduzeća koja su poslovala s državom putem
procesa javne nabave. Poduzeća u privatnom vlasništvu u značajno većem broju su ostvarila
dobitak prije poreza negoli poduzeća u državnom vlasništvu 2010. godine. Stoga se može
reći kako su poduzeća u privatnom vlasništvu financijski uspješnija od poduzeća u državnom
vlasništvu. U javnoj nabavi 2010. godine su u većem broju sudjelovala poduzeća u privatnom
vlasništvu (93,81%), dok je tek 6,19% poduzeća u nekom od oblika državnog vlasništva.
Manja poduzeća u značajno većem broju su ostvarila dobitak prije poreza negoli veća
poduzeća. Stoga se može reći kako su poduzeća s manjim brojem zaposlenih financijski
uspješnija od poduzeća s većim brojem zaposlenih gledajući poduzeća koja su sudjelovala u
procesu javne nabave.
28
Ovaj rad je zaštićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka.
https://vjetrenjaca,.org
Poduzeća koja su 2010. godine sudjelovala u javnoj nabavi Republike Hrvatske zapošljavala
1/6 ukupnog aktivnog stanovništva te čak 1/5 zaposlenog stanovništva u Republici Hrvatskoj
2010. godine. Zbog čega bi se moglo zaključiti kako je javna nabava značajan čimbenik
zaposlenosti u Republici Hrvatskoj.
Većina poduzeća koja su sudjelovala u javnoj nabavi 2010. godine su po strukturi kapitala
domaća poduzeća s udjelom domaćeg kapitala iznad 50%, a ona su pak u većem postotku
ostvarivala dobit negoli poduzeća s većinskim stranim kapitalom.
Većina vrijednosti ugovora javne nabave vrijednosti je do milijun kuna. Uočene su izrazito
velike razlike u vrijednostima i broju ugovora javne nabave između Zagreba i ostalih gradova
u Republici Hrvatskoj koje govore o izrazitoj centralizaciji financijskih sredstava koja se
koriste za financiranje javnih dobara i usluga putem procesa javne nabave. Budući kako smo
zaključili kako je sam proces javne nabave bitan pokretač malog poduzetništva i čimbenik
zaposlenosti iz toga pak proizlazi kako je i ovakva raspodjela po gradovima jedan od uzroka
ili pak posljedica neravnomjernog razvoja regija unutar Republike Hrvatske.
Uočena je nelogična nepovezanost koja se očituje u nepostojanju značajne korelacije između
procjene vrijednosti i stvarne vrijednosti ugovora koja je vjerojatno posljedica uočenih
pogrešaka prilikom unosa iznosa pojedinog ugovora koji su u nekim slučajevima u cijelosti
pogrešno napisani.
Iz uočenog maloga broja ponuda većine ugovora se može zaključiti kako je proces javne
nabave u Republici Hrvatskoj izrazito nekonkurentan, a manjak konkurencije između
ponuditelja zasigurno dovodi i do viših vrijednosti ugovora u odnosu na vrijednosti ugovora u
slučaju većeg broja ponuda. Uočeno je i kako se svega 1,32% ugovora javne nabave odnosi
na najnižu cijenu, a gotovo da i nema ekonomski najpovoljnije ponude (0,01%) što je
vjerojatno posljedica malog broja ponuda. To čini javnu nabavu u Republici Hrvatskoj
neefikasnom jer ju čini skupljom.
29
Ovaj rad je zaštićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka.
https://vjetrenjaca,.org
Većina ugovora javne nabave u Republici Hrvatskoj kratkoročni su s rokom do godinu dana.
Postoji relativno podjednak broj ugovora koji se odnose na javne usluge i radove kao i na
isporuke robe te relativno podjednak broj ugovora koji se odnose na javne usluge i radove
kao i na isporuke robe. Gotovo je podjednaki postotni udio poništenih i neponištenih ugovora
po pojedinim kategorijama vrsta ugovora odnosno većina od preko 90% ugovora svih vrsta
nije poništena.
30
Ovaj rad je zaštićen Crative Commons 3.0 licencom - Imenovanje. Autor rada je Igor Gulka.
https://vjetrenjaca,.org
5. LITERATURA
Internet:
Ø http://nabava.vjetrenjaca.org (20.12.2011.)
Ø http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/308389.html (09.12.2011.)
Ø http://www.vus.hr/uploads/file/Zbornik2/slavica_netahli_clanak.pdf (09.12.2011.)
Ø http://www.hzz.hr/DocSlike/HZZ_Godisnjak_2010.pdf, str. 10. (14.12.2011.)
Knjige:
Ø B. Petz: Osnovne statističke metode za nematematičare, Naklada slap, Zagreb, 1997.,
str.63.
31
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
2
File Size
1 865 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content