close

Enter

Log in using OpenID

carinski menadžment i carinske politike

embedDownload
CARINSKI MENADŽMENT I
CARINSKE POLITIKE
- predavanja -
NASTAVNIK: Doc.dr Sanel Jakupović
Banja Luka, 2011/2012
KLJUČNE RIJEČI








Carina,
Carinska politika,
Carinska unija,
Carinski sistem,
Carinski sistem BiH,
Carinski sistem EU,
Upravljanje rizikom u carini,
Slobodna trgovina,
3/19/2012
2
SADRŽAJ PREDAVANJA
- EKONOMSKA TEORIJA CARINA I SLOBODNE TRGOVINE dat je prikaz osnovnih elemenata spoljnotrgovinskih odnosa,
navedeni su razlozi uvođenja slobodne trgovine, s jedne strane,
kao i razlozi uvođenja zaštite (protekcionizma), s druge strane.
Obrađena je zaštitna politika u međunarodnim ekonomskim
odnosima i carinska politika kao dio zaštitne politike. Zatim su
prikazani instrumenti carinske zaštite, instrumenti vancarinske
zaštite (netarifne mjere), i institucionalni karakter međunarodnih
ekonomskih odnosa i integracija.
3/19/2012
3
SADRŽAJ PREDAVANJA

- OPŠTA RAZMATRANJA TEORIJE CARINSKOG SISTEMA obrađuje definisanje i objašnjenje pojmova sistem i carinski sistem.
Zatim se daje model opšte definicije carinskog sistema primjenom
sistemskog pristupa sa sadržajnim elementima procesnog modela
carinskog sistema.

- ANALIZA OSNOVNIH KARAKTERISTIKA LEGISLATIVE
CARINSKOG SISTEMA BOSNE I HERCEGOVINE I IZVORA
CARINSKOG I TRGOVINSKOG PRAVA KOJI SE PRIMJENJUJU U
EVROPSKOJ UNIJI - detaljno se analizira pravni okvir carinskog
sistema BiH, prikazan u tzv."osnovnoj legislativi" carinskog sistema
BiH, tj. u okviru Zakona o carinskoj politici BiH, Zakona o carinskoj
tarifi BiH i Zakona o Upravi za indirektno oporezivanje. Također, u
ovome dijelu su predstavljene najznačajnije karakteristike osnovnih
instituta carinskog sistema - carinske tarife, carinske vrijednosti i
porijekla robe. Na kraju je dat i sažet prikaz izvora carinskog i
trgovinskog prava koji se primjenjuju u Evropskoj uniji; obrađeni su
svjetsko trgovinsko pravo, međunarodno carinsko pravo, evropsko
pravo i nacionalna prava država članica Evropske unije.
3/19/2012
4
SADRŽAJ PREDAVANJA


ANALIZA OSNOVNIH KARAKTERISTIKA CARINSKE SLUŽBE
BOSNE I HERCEGOVINE. Najprije je analizirana organizacija Uprave za
indirektno oporezivanje, tj. njena organizaciona struktura, pravna osnova,
misija i osnovne nadležnosti. Zatim je istražena organizacija i rad
carinske službe Bosne i Hercegovine u okviru Uprave za indirektno
oporezivanje, tj. u prvom redu kadrovska popunjenost Sektora za carine,
opis poslova i radnih zadataka u Sektoru za carine, naplata prihoda u
carinskom postupku, obim spoljno-trgovinskog poslovanja, obim carinskih
prijava po vrstama carinskih postupaka, kao i integrisani informacioni
sistem UIO.
- OSNOVNE KARAKTERISTIKE PROCESA INTEGRACIJA BOSNE I
HERCEGOVINE U EVROPSKU UNIJU I CARINSKA POLITIKA
EVROPSKE UNIJE - prikazane su osnovne informacije o Evropskoj uniji,
njena kratka istorija nastanka, razumijevanje proširenja EU, proces
stabilizacije i pridruživanja i u okviru toga dat je sublimirana prikaz
Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju zaključen između BiH i EU. U
drugom dijelu ovog poglavlja date su informacije o carinskoj politici
Evropske unije i direkciji za poreznu i carinsku politiku Evropske komisije
(DG TAXUD), a na kraju se daju osnovne informacije o napretku Bosne i
Hercegovine u procesu stabilizacije i pridruživanja u oblasti carine.
3/19/2012
5
SADRŽAJ PREDAVANJA

- PRIMJENA KONCEPTA STRATEŠKOG MENADŽMENTA U
UNAPREĐENJU I RAZVOJU SAVREMENOG CARINSKOG
SISTEMA BOSNE I HERCEGOVINE U PROCESU INTEGRACIJA U
EVROPSKU UNIJU - analiziraju se pojmovi strategije i strateškog
menadžmenta-strateškog planiranja, implementacije strategije, kao i
sistema strateške kontrole, predstavlja se model WCO za primjenu
koncepta strateškog menadžmenta u izgradnji kapaciteta carinske
službe, kao i WCO - Okvir standarda za osiguranje i olakšanje
globalne trgovine. Detaljno se analizira primjena koncepta strateškog
menadžmenta putem uspostavljenih smjernica za oblast carine koja
su data od Evropske komisije (customs blueprints), kao i uloga
carinskih loboratorija u izgradnji savremene carine (model WCO).
Također, date su i preporuke Svjetske banke za upravljanje rizikom u
carini. Na kraju se daje prijedlog modela strateškog plana razvoja
određenih elemenata carinskog sistema BiH za period 2009. 2011.godina.
3/19/2012
6
SPOLJNOTRGOVINSKI ODNOSI


Međunarodne ekonomske odnose čine
međunarodno kretanje:

robe (i usluga),

kapitala, i

ljudi.
Ukupni spoljnotrgovinski odnosi neke zemlje
predstavljaju:

integralni dio privrednog sistema i ekonomske
politike,

regulisani su uzajamno povezanim i usklađenim
podsistemima i politikama kojima se regulišu
carinsko, spoljnotrgovinsko, devizno poslovanje, a
posredno i poreskim sistemom i poreskom politikom.
3/19/2012
7
EKONOMSKA TEORIJA CARINA I
SLOBODNE TRGOVINE

Zahtjevi za neograničenom trgovinom slobodnom trgovinom – u suprotnosti su sa
zahtjevima za uvođenjem carina i drugim
trgovinskim ograničenjima –
protekcionizmom.
SLOBODNA TRGOVINA ≠
PROTEKCIONIZAM (ZAŠTITA)
3/19/2012
8
RAZLOZI UVOĐENJA SLOBODNE
TRGOVINE
i.
ii.
iii.
iv.
v.
vi.
Argument poboljšane alokacije proizvodnje
putem međunarodne podjele rada,
Argument specijalističkih prednosti putem
međunarodne podjele rada,
Argument povećanja efikasnosti putem
svjetske konkurencije,
Argument većeg izbora proizvoda i manjih
cijena,
Argument političke stabilnosti,
Argument jačanja međunarodne pozicije,
3/19/2012
9
RAZLOZI UVOĐENJA SLOBODNE
TRGOVINE
vii.
viii.
ix.
x.
Argument nižih troškova transakcija i
informacija,
Argument povećanja tržišta prodaje,
Argument domaćeg rasta,
Argument komparativnih prednosti u
troškovima.
Apsolutna slobodna trgovina nije izvodiva
(Adam Smith: To je“utopija”)
3/19/2012
10
LIBERALIZACIJA TRGOVINE PUTEM
REGIONALNIH TRGOVINSKIH SPORAZUMA
Regionalni trgovinski sporazumi

∆
Udio izvoza trgovinskih blokova na svjetski izvoz u
procentima
Udio izvoza unutar trgovinskih blokova na njihove ukupne izvoze u
procentima
EU-15
NAFTA
ASEAN
MERCOSUR
Andean Group
SADC
CACM
COMESA
CARICOM
CEMAC
UEMOA
Evropska Unija
Sjevernoamerička zona slobodne
trgovine
Savez jugoistočno-azijskih nacija
Zajedničko tržište Južne Amerike
Grupa Andskih zemalja
Južnoafrička razvojna zajednica
Zajedničko tržište Srednje Amerike
Zajedničko tržište za istočnu i južnu
Afriku
Karibijska zajednica i zajedničko tržište
Privredna i monetarna unija centralne
Afrike
Zapadnoafrička privredna i monetarna
unija
∆

60,6
37,9
56,7
23,7
11,6
9,5
9,3
11,1
17,2
6,3
1,4
0,8
0,7
0,4
6,4
12,5
0,4
0,2
1,5
0,1
12,3
0,1
Izvor: Glania/Matthes, Institut der deutschen Wirtschaft Koeln, 2005.
3/19/2012
11
LIBERALIZACIJA TRGOVINE PUTEM
REGIONALNIH TRGOVINSKIH SPORAZUMA
Regionalni trgovinski sporazumi:
Poželjni oblik saradnje
Sporazumi koji su prijavljeni i važeći kod WTO
Trgovinski sporazumi: po godinama stupanja na snagu
Stanje: novembar 2004; izvor podataka: WTO
3/19/2012
12
RAZLOZI UVOĐENJA ZAŠTITE
(PROTEKCIONIZMA)
i.
Argument zaštite domaćih privrednih grana
ii.
Argument zaštite novih privrednih grana
(tzv.”odgojne carine”) – Fridrich List, J.Stuart
Mill
iii.
Argument vlastitog opskrbljivanja u
vremenu krize (tzv.”Autarkie argument”)
3/19/2012
13
ZAŠTITNA POLITIKA U MEĐUNARODNIM
EKONOMSKIM ODNOSIMA

Sastavni dio EKONOMSKOG i POLITIČKOG
SISTEMA svake države.
Zasniva se na definisanim oblicima:

CARINSKE ,I

NECARINSKE ZAŠTITE.
Primarni efekat zaštitne politike:

POTPUNO, ILI ODREĐENO
OGRANIČAVANJE MEĐUNARODNE
ROBNE RAZMJENE
3/19/2012
14
ZAŠTITNA POLITIKA U MEĐUNARODNIM
EKONOMSKIM ODNOSIMA
OSNOVNI CILJEVI ZAŠTITNE POLITIKE:

zaštita strukture nacionalnog dohotka,

supstitucija izvoza i uvoza robe i faktora
proizvodnje,

3/19/2012
dugoročno povećanje stepena efikasnosti
nacionalne proizvodnje.
ss
15
CARINSKA POLITIKA KAO DIO
ZAŠTITNE POLITIKE
Integralni element ukupne ekonomske
politike države


Sastavni dio nacionalne zaštitne politike u
međunarodnim ekonomskim odnosima.
Definicija (Stanković M.):
“Pod carinskom politikom jedne zemlje treba
podrazumijevati svjesno usmjeravanje od strane društva
instrumenata i instituta u vezi sa carinskom zaštitom,
razvoja domaće proizvodnje i drugim vitalnim pitanjima
koja su od interesa za privredu jedne zemlje”
3/19/2012
16
CARINSKA POLITIKA KAO DIO
ZAŠTITNE POLITIKE
Definicija (Jakupović S.): Opšta definicija carinske politike proizilazi iz
utvrđenih ciljeva i strategije razvoja određene državne zajednice (unije) u
posmatranom vremenskom periodu.
"Carinska politika određene države (unije) predstavlja
efikasno korištenje njenih definisanih elemenata u cilju
unapređenja ukupnog stepena razvoja privrednog
sistema države, prije svega u zaštiti domaće
proizvodnje, osiguranju uslova za ostvarivanje prihoda
državnog budžeta po osnovu indirektnih poreza koji
nastaju kao rezultat spoljnotrgovinske robne razmjene,
kao i zadovoljavanju i drugih potreba i zahtjeva u okviru
definisanih uslova datog društveno-ekonomskog
sistema i međunarodnih standarda, u posmatranom
vremenskom periodu."
3/19/2012
17
INSTRUMENTI
CARINSKE POLITIKE
OSNOVNI (dugoročni):




Carinske stope,
Carinska osnovica, i
Carinski preferencijali.
POMOĆNI (kratkoročni):





3/19/2012
Carinski kontigenti-kvote,
Antidampiške carine,
Sezonske carinske stope,
Itd.
18
INSTRUMENTI
CARINSKE ZAŠTITE
CARINE SU KLASIČNI INSTRUMENT
PROTEKCIONIZMA (ZAŠTITE), kojim jedna
zemlja ostvaruje prednost na teret druge
zemlje.
Označava se i kao “TARIFNA ZAŠTITA”.


Carina je instrument pasivne i aktivne
zaštite:



3/19/2012
Pasivno dejstvo: opterećenje cijene uvoza (najčešći
oblik),
Aktivno dejstvo: uticaj na formiranje izvoznih cijena i
količinu izvoza.
19
DEFINICIJA POJMA “CARINE”




Riječ "carina" dolazi od izraza "careva dažbina", koja je
prvobitno naplaćivana u korist cara (vladara) (Popović, M.)
Carinom se, prije svega, u savremenom smislu riječi, smatra
dažbina (indirektan porez) koja se u vidu novčanog iznosa i to,
prije svega, u domaćoj valuti naplaćuje na robu po unaprijed
utvrđenim kriterijumima i po utvrđenim carinskim stopama u
carinskoj tarifi, najčešće od strane države uvoznice, bilo u cilju
zaštite domaće privrede ili iz fisklalnih, političkih, socijalnih i
drugih ciljeva. (Stanković, M.)
Carine su vrsta posrednog poreza na uvoz ili izvoz proizvoda
kojim se opterećuje proizvod koji prelazi carinsku granicu.
(Čenić, J.G.)
Carina je dažbina koja se naplaćuje na stranu robu koja se uvozi
na carinsko područje određene zemlje, ili se sa tog područja
izvozi. To je iznos davanja uvoznika robe u domaćoj valuti po
osnovu uvoza, odnosno prelaska robe preko carinske linije
jedne države, odnosno prelaska preko granice. (Todorović,T.)
3/19/2012
20
DEFINICIJA POJMA “CARINE”

“Carine i ostale uvozne dažbine
naplaćuju se na robu koja se uvozi,
unosi ili prima u carinsko područje
Bosne i Hercegovine, po stopama
određenim u Carinskoj tarifi BiH, koja je
sastavni dio ovog zakona, osim gdje
međunarodni ugovori BiH i zakoni BiH
nalažu drugačije” (Zakon o carinskoj tarifi Bosne
i Hercegovine, od 03.02.1998.,"Službeni glasnik BiH",
broj 1/98, čl.1.st.1 .)
3/19/2012
21
ISTORIJSKI RAZVOJ CARINE







Stari Rimljani – stationes (carinske stanice) – fiskalna
uloga;
Stara Grčka (5.vijek prije Hrista)-cestarine, mostarine,
trošarine (fiskalna uloga);
Feudalizam – tranzitne carine u unutrašnjem prometu
(fisklana uloga);
Merkantilizam – zaštita domaće proizvodnje od
inostrane konkurencije (zaštitna i fisklana uloga);
Liberalizam – razvoj nove industrije (“argument infant
industrije”) – zaštitna i fisklana uloga;
Do Svjetske privredne krize 1929.godine - carina
jedini instrument zaštite domaće proizvodnje;
Nakon drugog svjetskog rata (1945.) – carine
prepreka slobodnoj međunarodnoj robnoj razmjeni –
smanjivanje carina u okviru GATT-a i WTO-a
3/19/2012
22
ISTORIJSKI RAZVOJ CARINE U BOSNI
I HERCEGOVINI



VIII vijek – srednjovijekovne države Južnih Slovena;
Otomansko carstvo – carina pod nazivom “đumruk”;
Austro-Ugarska monarhija – sporazum o carinama
između Austrije i Ugarske, prihod od carina služio za
finansiranje troškova zajedničkih poslova.
SAVREMENA CARINA:


PRVI PERIOD: CARINSKI SISTEM SFRJ (1945. –
1992.),
DRUGI PERIOD: CARINSKI SISTEM BIH (od
1995.godine do danas).
3/19/2012
23
ISTORIJSKI RAZVOJ CARINE U BOSNI
I HERCEGOVINI

U skladu sa USTAVOM BiH (Aneks IV Dejtonskog
mirovnog sporazuma) – oblast CARINSKE
POLITIKE na nivou državnih institucija BiH,

1998.godine na državne institucije BiH prenesena
zakonodavna nadležnost (Zakon o carinskoj tarifi
BiH),

2004.godine na institucije BiH prenesena upravna
nadležnost (Zakon o carinskoj politici BiH).
3/19/2012
24
VRSTE CARINA
A.
S obzirom na smjer kretanja robe:
1. Uvozne carine
2. Izvozne carine
3. Provozne ili tranzitne carine – ukinute su
Barcelonskom konvencijom iz 1921. godine.
B.
S obzirom na svrhu carine:
1. Zaštitne carine
2. Fiskalne carine
3. Prohibitivne carine
3/19/2012
25
VRSTE CARINA
C. S obzirom na osnovicu za obračun carine:
1. Carine na vrijednost uvezene robe („ad valorem")
2. Specifične carine
3. Kombinovane carine
D. S obzirom na subjekte odlučivanja:
1. Autonomne ili samostalne carine
2. Ugovorne ili konvencionalne carine
E. S obzirom na uravnoteženje domaćih i inostranih
carina:
1. Antidampinške carine
2. Konsolidovane carine
3/19/2012
26
EFEKTI CARINA

EKONOMSKI EFEKTI instrumenata
protekcionističke politike neke zemlje
podrazumijevaju promjene u vrijednostima
parametara i promjeni odnosa koje primjena
instrumenata izaziva u nacionalnoj ekonomiji i u
drugim zemljama, učesnicima robne razmjene
(Čenić, J.G.)

Efekti carina po J.E.Meade – u:

Primarni efekti: obuhvataju promjene u dohotku i
cijenama,

Sekundarni efekti: odnose se na supstituciju,

Tercijarni efekti: obuhvataju sve promjene u cilju
uravnoteženja platnog bilansa.
3/19/2012
27
EFEKTI CARINA
Prema C. Weert-u, najznačajniji efekti carine su:
1. uticaj na cijene,
2. uticaj na preraspodjelu (gubitak efikasnosti i
blagostanja),
3. fisklani uticaj za ubiranje državnih prihoda,
4. argument za carinske pregovore (Evropske
zajednice),
5. odbrana od zaštitnih mjera drugih država
(retorzione ili kaznene carine),
6. odbrana od dampinga drugih država
(antidampinške mjere).
3/19/2012
28
EFEKTI CARINA – PREDNOSTI I
NEDOSTACI
PREDNOSTI:

Optimalna carinska zaštita nacionalne privrede,

Uticaj na ravnotežu trgovinskog bilansa.
NEDOSTACI:

Smanjenje prihoda državnog budžeta,

Smanjenje obima svjetske trgovine,

Redistribucija dohotka od potrošača prema proizvođačima,

Prelijevanje prihoda od proizvođača na svjetskom nivou
prema nerentabilnim proizvođačima unutar nacionalne
ekonomije,

Povećanje cijena,

Smanjivanje ličnog blagostanja svakog pojedinca.
3/19/2012
29
EFEKTI CARINA – UTICAJ NA CIJENE
CARINA UTIČE NA POVEĆANJE CIJENA NA
DOMAĆEM TRŽIŠTU:

tačno za iznos carine (proizvodnja i
potrošnja zavise od uvoza, a troškovi
proizvodnje su konstantni),


3/19/2012
za manji iznos od carine (troškovi
proizvodnje nisu konstantni, povećanje
produktivnosti snižava troškove),
za veći iznos od carine (rast tražnje na
domaćem tržištu, nedovoljna ponuda iz
uvoza).
30
EFEKTI CARINA – UTICAJ NA CIJENE
CARINA NE UTIČE NA CIJENE NA DOMAĆEM
TRŽIŠTU U SLUČAJU:


3/19/2012
Kada postoji dovoljna domaća
proizvodnja po stabilnim cijenama,
Kada ne postoji dovoljna količina
domaćih proizvoda – ako inostrani
prodavac snizi prodajnu cijenu za iznos
carine (efekat prevaljivanja carine sa kupca
na prodavca).
31
EFEKTI CARINA – FISKALNI UTICAJ




Odražava se na povećanje prihoda države po osnovu
uvođenja carina u međunarodni robni promet (Čenić,
J.G.),
Fiskalni efekat carina predstavlja samo sekundarni
efekat koji ona ispoljava kao snažno sredstvo prihoda
države (M.Stanković),
Značajan element finansiranja državnog budžeta u
siromašnim i zemljama u razvoju koje imaju izražene
probleme prilikom prikupljanja poreza,
U EU ne postoji sistem prikupljanja carina isključivo za
finansiranje budžeta (tzv. finansijska carina) i taj sistem
je zabranjen između država članica EU (član 25., stav 2.
Uredbe o EZ).
3/19/2012
32
EFEKTI CARINA – FISKALNI UTICAJ U
BOSNI I HERCEGOVINI

Fisklani efekat carinskih dažbina u BiH - još uvijek
relativno značajan izvor prihoda državnog budžeta,

U 2008.god. UIO naplatila 4,926 mlrd KM
indirektnih poreza u neto iznosu po odbitku
povrata od PDV-a i ostalih indirektnih poreza ili
6,13% više nego u 2007.g.

3/19/2012
Prihod od carina 642.917.958,26 KM, ili 16,07%
ukupnih prihoda od indirektnih poreza
33
EFEKTI CARINA – FISKALNI UTICAJ U
BOSNI I HERCEGOVINI

Kretanje u naplati indirektnih poreza u BiH (2002. - 2008.)
Izvor: Odjeljenje za makroekonomsku analizu UO UIO, Banja Luka, 2009.
3/19/2012
34
EFEKTI CARINA – FISKALNI UTICAJ U
BOSNI I HERCEGOVINI

Godišnje promjene u naplati indirektnih poreza u BiH (2003. - 2008.)
Izvor: Odjeljenje za makroekonomsku analizu UO UIO, Banja Luka, 2009.
3/19/2012
35
EFEKTI CARINA – FISKALNI UTICAJ U
BOSNI I HERCEGOVINI

Promjena u naplati carina usljed primjene SSP (2007 / 2008)
Izvor: Odjeljenje za makroekonomsku analizu UO UIO, Banja Luka, 2009.
3/19/2012
36
EFEKTI CARINA – TRGOVINSKI
DEFICIT

Izvoz i uvoz BiH u periodu 2003 - 2008
Uvoz
Izvoz
2003
8365183
2428234
2004
9422969
3012763
2005
11180797
3783199
2006
11388783
5164295
2007
13898242
5936583
2008
16287044
6714302
Saldo
5936949
6410206
7397598
6224488
7961659
9572742
Stopa
pokrivenosti
29,03%
31,97%
33,84%
45,35%
42,71%
41,22%
Izvor: Agencija za statistiku BiH, 2009.
3/19/2012
37
EFEKTI CARINA – ZAŠTITA DOMAĆE
PRIVREDE
NOMINALNA, EFEKTIVNA, NETO EFEKTIVNA I UKUPNA
CARINSKA ZAŠTITA:


Nominalna carinska zaštita – svaka država reguliše
nominalnu carinsku politiku na nacionalnom nivou,
kojom su definisane opšte granice zaštite nacionalne
privrede. To nisu precizni, konkretni pokazatelji u smislu
visine carinskog opterećenja, ali se preciziraju
proizvodnja i proizvodi koji su bitni za ukupni privredni
razvoj.

Efektivna carinska zaštita – za razliku od nominalne
zaštite, efektivna zaštita ogleda se kroz konkretne
zaštitne odredbe, njihovu visinu i primjenu, a realizuju se
kroz carinsku tarifu, uvozne i izvozne kvote, zabrane
uvoza i izvoza i sl.
3/19/2012
38
EFEKTI CARINA – ZAŠTITA DOMAĆE
PRIVREDE
NOMINALNA, EFEKTIVNA, NETO EFEKTIVNA I
UKUPNA CARINSKA ZAŠTITA:



3/19/2012
Neto efektivna carinska zaštita – je ustvari efektivna
zaštita korigovana promjenom kursa nacionalne
valute.Pad kursa domaće valute poskupljuje uvoz, što
utiče na uvozne cijene, a posredno i na samu količinu
uvoza
Ukupna zaštita – određenog sektora privrede
izračunava se na način da se stopi efektivne zaštite
doda i zaštita uslovljena promjenom kursa, odnosno
promjena kursa domaće valute utiče na stepen zaštite.
39
CARINSKA STOPA


Carinska stopa je brojčano izražena visina carine
koja se naplaćuje za jednu vrstu robe. Ona se u
carinskoj tarifi može pojaviti u vidu procenta (ako
se naplata carine vrši po vrijednosti robe) ili u
određenom fiksnom novčanom iznosu (ukoliko se
carina naplaćuje po jedinici mjere robe).
(Bogićević, T.)
Carinska stopa d se određuje putem carinskog
tarifnog svrstavanja u Carinskoj tarifi (c, customs
classification) i zavisi od zemlje porijekla (o, origin)
i vremenskog perioda podnošenja carinske prijave
(ti, time). (Weerth, C.)
d = co, ti
3/19/2012
40
PRORAČUN VISINE CARINSKIH
DAŽBINA

Visina carinskih dažbina (t, tariff) se proračunava
uz pomoć tri varijable (Weerth, C.):

Carinske vrijednosti (v, value),

Stope carine (d, duty), i

Količine (q, quantity).
Formula: Proračun visine carinskih dažbina:
t = v*d*q, (u novčanim jedinicama).
q = 1 (kod “ad valorem” stopa),
v = 1 ( kod specifičnih car.stopa).
3/19/2012
41
VRSTE CARINSKIH STOPA
A. S OBZIROM NA NAČIN IZRAŽAVANJA CARINSKE
STOPE:
1) Carinske stope u postotku – primjenjuju se kod „ad
valorem“ carina
2) Carina u apsolutnom iznosu – primjenjuje se kod
specifičnih carina
B. S OBZIROM NA RASPON:
1. Minimalne,
2. Maksimalne,
3. U rasponu od min. do max.
C. S OBZIROM NA SAMOSTALNOST ODLUČIVANJA:
1. Samostalne ili autonomne carinske stope
2. Konvencionalne carinske stope
3/19/2012
42
CARINSKE STOPE U CARINSKOJ
TARIFI BIH

Carinska tarifa BiH za 2009.godinu sadrži više
kolona carinskih stopa:

Nominalnu (autonomnu) stopu carine,

Konvencionalne stope carine (SSP, CEFTA,
Turska).

Visina carinske stope u Carinskoj tarifi BiH:

Min. 0%,

Max. 15%.
3/19/2012
43
NECARINSKA ZAŠTITA –
“NETARIFNE MJERE” (NTM)

NTM – eng. “Non - tariff – measures”

Definicija: “Netarifne mjere predstavljaju sve državne
mjere koje vrše preoblikovanje međunarodne trgovine
robe i usluga po obimu, sastavu robe ili regionalnim
obavezama“. (Hasenpflug, H.).

Definicija: Netarifne mjere predstavljaju sva
trgovinska ograničenja koja nastaju pored carine, ali i
mjere koje unaprjeđuju trgovinu (npr.,subvencije).
3/19/2012
44
NETARIFNE MJERE - OBLICI
 Kontigenti i kvote (Kvantitativno
ograničenje uvoza ili izvoza)
 Dobrovoljno ograničenje izvoza
 Otvaranje tržišta pregovorima
 Sanitarne, fitosanitarne i tehničke prepreke
trgovini
3/19/2012
45
NETARIFNE MJERE - OBLICI
Zabrane i ograničenja u Evropskoj uniji - grafikon
Trgovačko političke mjere privredne vrste (član 1.tačka
7.UPCK-a)
u okviru
međunarodnih
sporazuma
autonomne mjere u
slučaju nužde
kvote
nadzorne mjere
Zaštitne mjere neprivredne vrste
(član 58. stav 2.UPCK-a)
za provođenje/u okviru
međunarodnih
sporazuma
zabrane sa/bez
mogućnosti oslobađanja
autonomne zaštitne
mjere
Moraju se ispuniti
ograničenja, odnosno
određeni uslovi
Izvor: Lux, M.: Das Zollrecht der EG, Bundesanzeiger, Köln, 2004
3/19/2012
46
OLAKŠICE U TRGOVINI
 Definicija: Pod pojmom "olakšice u
trgovini" podrazumijeva se unaprijeđenje
privrednog i političkog okruženja u kojem
se obavljaju transakcije, uključujući, ali ne
ograničavajući se na usklađivanje i
pojednostavljivanje carinskih procedura,
veću transparentnost propisa i postupaka,
upotrebu IT tehnologija, kao i reformu i
koordinaciju aktivnosti institucija koje su
angažirane na implementaciji uvođenja
olakšica u trgovini.
3/19/2012
47
MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE I
INTEGRACIJE

Opšti sporazum o carinama i trgovini – GATT
(1947.) i Revidirani GATT (1994.)

Svjetska trgovinska organizacija – 1994. (World
Trade Organisation-WTO) – Ženeva,

Savjet za carinsku saradnju (CCC) – 1952.god.,
Svjetska carinska organizacija - 1994. (World
Customs Organisation-WCO) – Brisel,

Ekonomska komisija za Evropu (Economic
Commission for Europe – ECE), regionalni forum
Ujedinjenih naroda (UN) – Ženeva,
3/19/2012
48
OPŠTI SPORAZUM O CARINAMA I
TRGOVINI - GATT

GATT 1947. - Multilateralni trgovinski sporazum
između autonomnih ekonomskih subjekata (nije
ograničeno na države, npr. carinska teritorija) koji
ima za cilj povećanje međunarodne trgovine kao
način za povećanje blagostanja u svijetu.

GATT 1994. - Predstavlja glavnu reviziju Opšteg
sporazuma o carinama i trgovini. Nastao je u
pregovorima Urugvajske runde u periodu 1986. 1994. i predstavlja kamen temeljac WTO pravila o
trgovinskim odnosima u području roba i carina.
GATT 1994 je priložen kao aneks WTO Sporazumu i
sadrži poziv na GATT 1947.
3/19/2012
49
OPŠTI SPORAZUM O CARINAMA I
TRGOVINI - GATT

Glavni princip GATT - PRINCIP NAJPOVLAŠTENIJE
NACIJE (ČLAN 1.):

3/19/2012
"MFN - Most-favoured-nation treatment MFN –
Tretman najpovlaštenije nacije. Obaveza države da
tretman koji daje svojima najpovlaštenijim trgovinskim
partnerima proširi na sve svoje trgovinske partnere. Na
primjer, ukoliko Bosna i Hercegovina uvede 2% carinu
na uvoz jabuka iz Poljske, MFN tretman bi zahtijevao da
isti tretman proširi na uvoz jabuka iz drugih članica
WTO-a. Zajedno sa Nacionalnim tretmanom, MFN
predstavlja jezgro principa nediskriminacije koji je
sadržan u “srcu” trgovinskog prava."
50
OPŠTI SPORAZUM O CARINAMA I
TRGOVINI - GATT

MULTILATERALNI PREGOVORI (RUNDE) U OKVIRU
GATT-a:
Runde
Razdovlje prije GATT-a (1934.-1947.)
I runda: Ženeva 1947.
II runda: Annecy 1949.
IIIrunda: Torquay 1950.
IV runda: Ženeva 1955.-1956.
V (Dillon) runda: Ženeva 1961.-1962.
VI (Kenedijeva) runda: 1964.-1967.
VII (Tokijevska) runda: 1973.-1979.
VIII (Urugvajska) runda: 1986.-1994.
Prosječno smanjenje
prema carinskoj tarifi
(%)
Prosječno
smanjenje svih
carina
(%)
44,0
32,2
35,0
21,1
35,1
1,9
26,0
3,0
15,6
3,5
12,0
2,4
45,5
36,0
29,6
Prosječno smanjenje carina na industrijske
proizvode za 40%
 NEUSPJEŠNE RUNDE: SEATTLE (1999.) i DOHA (2001. – 2006.)
3/19/2012
51
SVJETSKA TRGOVINSKA
ORGANIZACIJA - WTO

WTO 1995. - jedinstveni institucionalni okvir koji
obuhvata Opšti sporazum o carinama i trgovini
(GATT) i sve sporazume i pravne instrumente koji
su dogovoreni Urugvajskom rundom. (MVT i EO)

WTO sačinjava zajednički institucionalni okvir za
trgovačke odnose između zemalja i carinskih
područja čije su vanjskotrgovinske veze potpuno
autonomno konstituisane.(Lux, M.)

Termini “GATT” i “WTO” označavaju i organizaciju
i multilateralni sporazum koji uređuje
međunarodnu trgovinu.
3/19/2012
52
SVJETSKA TRGOVINSKA
ORGANIZACIJA - WTO

WTO PRINCIPI:





3/19/2012
Primjena klauzule najpovlaštenije nacije – preuzet iz
GATT-a,
Princip nacionalnog tretmana – preuzet iz GATT-a,
Princip slobodnog tržišta – u širem smislu podrazumjeva
cjelokupan proces liberalizacije trgovine u državama
članicama,
Princip unaprjeđenja poštene konkurencije – izražava
namjeru WTO-a da se bori protiv svih oblika nelojalne
konkurencije u području razmjene roba, usluga i
intelektualnog vlasništva,
Princip poticanja razvoja i ekonomskih reformi –
prvenstveno je usmjeren državama u razvoju i prema
tranzicijskim ekonomijama, na način da razvijene države
liberalizuju uvoz iz tih država.
53
REGIONALNE EKONOMSKE
INTEGRACIJE
NAJZNAČAJNIJI OBLICI:






Preferencijalno grupisanje,
Asocijativni sporazum,
Zona slobodne trgovine,
Carinska unija,
Zajedničko tržište,
Ekonomska unija (npr., EU).
3/19/2012
54
REGIONALNE EKONOMSKE
INTEGRACIJE – CARINSKA UNIJA

Definicija (prema GATT-u): “Pod carinskom unijom
podrazumijeva se zamjena dvaju ili više carinskih
područja jednim carinskim područjem kada ta
zamjena ima za poljedicu:

Da se carina i druga trgovinska ograničenja ukidaju
za najveći dio trgovinske razmjene između
područja koja sačinjavaju uniju, ili bar najveći dio
razmjene proizvoda porijeklom sa tih područja,

Da carine i druga ograničenja koje članovi unije
primjenjuju na trgovinu sa državama van unije
budu u suštini identične.”
3/19/2012
55
EFEKTI CARINSKE UNIJE
Razni autori uglavnom spominju tri simultana efekta (Kandžija, V.):

EFEKAT STVARANJA TRGOVINE – rezultira iz
zamjene manje efikasnih nacionalnih proizvođača
uvozom uz niže troškove, porijeklom iz države
partnera,

EFEKAT POTROŠNJE – pripisuju se smanjenju
cijena, a koje dovodi do povećanja potrošnje i
porasta ukupnog uvoza,

EFEKAT SKRETANJA TRGOVINE – sastoji se u
gubitku dijela tržišta trećih država u korist uvoza
država partnera.
3/19/2012
56
EFEKTI CARINSKE UNIJE
PODJELA EFEKATA CARINSKE UNIJE NA STATIČKE I DINAMIČKE (Strahinja, D.):
STATIČKI EFEKTI CARINSKE UNIJE:
1.
i.
ii.
iii.
iv.
efekti na trgovinu – efekt stvaranja trgovine i efekt skretanja trgovine,
efekat supstitucije proizvoda – slično kao i efekat potrošnje,
efekat na relokaciju proizvodnje – bescarinska trgovina unutar carinske
unije potiče proces relokacije resursa i porizvodnje od porizvođača s višim
troškovima prema proizvođačima s nižim troškovima,
efekti na uslove razmjene – ukidanjem međusobnih carina mijenja se i
odnos njihovih cijena, zavisno o prethodnoj visini carinskog opterećenja, a o
visini efekta naročito je bitan odnos elastičnosti između ponude i potražnje.
DINAMIČKI EFEKTI CARINSKE UNIJE:
2.
i.
ii.
iii.
3/19/2012
efekat povećanja konkurencije – proširivanjem tržišta država članica
povećava se i konkurentnost, a smanjuju monopolističke tendencije,
efekat na ekonomiju obima – makroekonomski efekti ekonomije obima
rezultiraju iz proširenja nacionalnih u integralno tržište,
efekat na investicije – povećanjem tržišta povećava se i ukupna potražnja,
kao i kupovna moć stanovništva, a što stvara preduslove za intenziviranje
novih investicija.
57
SVJETSKA CARINSKA
ORGANIZACIJA - WCO

MISIJA: Svjetska carinska organizacija (WCO) je
nezavisno međuvladino tijelo, čija je misija poboljšanje
efektivnosti i efikasnosti carinskih uprava u svijetu i
olakšavanje procedura trgovine, transporta roba i
putovanja ljudi širom svijeta.



1952. – Savjet za carinsku saradnju (CCC),
1994. – Svjetska carinska organizacija (WCO),
2009. – Broj članova: 174; BiH najmlađa članica
(4.7.2008.),
WCO – izvršavanje i nadzor nad 98% međunarodne
trgovine
Sjedište WCO u Briselu,
Rukovođenje WCO – generalni sekretar (Mikuryia,K. –
Japan) i komiteti



3/19/2012
58
SVJETSKA CARINSKA
ORGANIZACIJA - WCO
GLAVNI KOMITETI WCO:






Komitet za istrage i borbu protiv krijumčarenja
Stalni tehnički komitet
 Potkomitet za informacioni menadžment
Tehnički komitet za pravila o porijeklu
Tehnički komitet za vrijednost
Komitet za Harmonizirani sistem
 Potkomitet za reviziju Harmoniziranog sistema
 Naučni potkomitet
Komitet za finansije
3/19/2012
59
INSTRUMENTI WCO –
KONVENCIJE I PREPORUKE








3/19/2012
Konvencija o harmonizovanom sistemu naziva i šifarskih
oznaka roba
Okvirni standardi za bezbjednost i olakšice u međunarodnoj
trgovini
Carinska konvencija o privremenom uvozu ambalaže
Carinska konvencija o privremenom uvozu profesionalne
opreme ( kao i Aneks A, Aneks B i Aneks C)
Carinska konvencija o privremenom uvozu robe na osnovu
ATA karneta
Carinska konvencija o materijalu za razonodu pomoraca
Međunarodna konvencija o uprošćavanju i usklađivanju
carinskih procedura ( kao i Aneks G1, Aneks G2 i Aneks G3)
Preporuka Savjeta za carinsku saradnju u vezi sa carinskim
tehničkim pitanjima koja se rješavaju na međunarodnom
planu
60
INSTRUMENTI WCO –
KONVENCIJE I PREPORUKE







3/19/2012
Preporuka Savjeta za carinsku saradnju o olakšavanju
privremenog izvoza robe koja se šalje iz jedne zemlje u drugu
radi prerade, dorade ili opravke
Preporuke Savjeta za carinsku saradnju o povraćaju ili naknadi
carinskih dažbina na robu koju je uvoznik odbio da primi pošto
ne odgovara uslovima ugovora
Preporuka Savjeta za carinsku saradnju o otvaranju prodavnica
neocarinjene robe (tax-free shops)
Preporuka Savjeta za carinsku saradnju za brže dostavljanje
pošiljaka pomoci u slučajevima katastrofa
Preporuka Savjeta za carinsku saradnju o uzorcima koje treba
smatrati od neznatne vrijednosti u smislu međunarodne
Konvencije za olakšavanje uvoza trgovačkih uzoraka i
reklamnog materijala
Preporuka Savjeta za carinsku saradnju u vezi sa korišćenjem
privremenih uvoznih dokumenata za reportažna kola
Preporuka u vezi sa supstancama koje nagrizaju ozonski
omotač
61
TEORIJA CARINSKOG SISTEMA

Definicija pojma sistem: "Pod pojmom 'sistem' podrazumijevamo
bilo koju relativno izolovanu cjelinu zasnovanu na konceptu
sistemskog mišljenja, koja se sastoji od onolikog broja elemenata,
povezanih međusobnim relacijama, koliko je potrebno da se
obezbijedi kontinuirano funkcionisanje datog sistema u odnosu na
ispunjavanje njegovih utvrđenih ciljeva prema ukupnom okruženju."
(Jakupović, S.)
Slika-Uslovi označavanja pojave kao sistem
CILJEVI
RELATIVNO
IZOLOVANA
CJELINA
ELEMENTI
SISTEM
KRITERIJI
3/19/2012
RELACIJE
62
MODELIRANJE OPŠTE
DEFINICIJE CARINSKOG SISTEMA

Primjena koncepta sistemskog pristupa iz Opšte teorije
sistema.
DEFINICIJA: "Carinski sistem države predstavlja relativno
izolovanu cjelinu (podsistem) u okviru njenog sistemskog
okruženja, sastavljen od strukture koja, u posmatranom
vremenskom periodu, funkcioniše u skladu sa postavljenim
kriterijima i sinergijski upravlja tokovima robe, ljudi, kapitala,
ideja i informacija koje su neophodne za ostvarivanja
utvrđenih ciljeva datog carinskog sistema, kao i ciljeva
ukupnog sistemskog okruženja.“ (JAKUPOVIĆ, S.)
3/19/2012
63
MODELIRANJE OPŠTE
DEFINICIJE CARINSKOG SISTEMA

Kategorije sadržajnih faktora koje su obuhvaćene u definiciji
“carinskog sistema” S.Jakupovića:
1.
Granice carinskog sistema kao relativno izolovane
cjeline, kao i sistemsko okruženje carinskog sistema,
2.
Ciljevi carinskog sistema i njegovog sistemskog
okruženja,
3.
Struktura carinskog sistema, koju sačinjvaju elementi i
međusobne relacije između njih,
4.
Kriteriji za obavljanje funkcije carinskog sistema, i
5.
Dimenzija vremenskog posmatranja carinskog sistema.
3/19/2012
64
Država
Granica sistemskog okruženja
carinskog sistema
Društvenoekonomski sistem
Grafički prikaz - Model
carinskog sistema kao
relativno izolovane cjeline u
odnosu na sistemsko
okruženje (S.Jakupović)
Socijalni
sistem
Privredni
sistem
Poreski
sistem
Sistem međ.
ekonomskih
odnosa
SPOLJNOTRGOVINSKI
SISTEM
Zdravstveni
sistem
......
sistem
Sistem
cijena
......
sistem
DEVIZNI
SISTEM
......
sistem
CILJEVI
CARINSKI
SISTEM
ELEMENTI
RELACIJE
Granica carinskog
sistema kao relativno
izolovane cjeline
3/19/2012
KRITERIJI
65
Grafički prikaz – Opšti procesni model carinskog sistema (S.Jakupović)
Ulazna okolina (Ou):
-ekonomski operatori,
-vlada,
-vladine agencije,
-parlament,
-međunarodni subjekti,
-financijske institucije,
-lokalna zajednica
(građani/javnost),
-akademska zajednica,
-nevladine
organizacije, itd.
Ulazne veličine
(Xu):
- ljudi,
- roba,
- novac,
- ideje,
- informacije
T
Procesi P= f(K,C)
Upravljački podsistem
(Carinska uprava)
T
Tokovi
informacija, ideja, robe,
ljudi, kapitala
Izlazne
veličine (Yi):
-usluge,
-ljudi,
-roba,
-novac,
Izlazna okolina (Oi):
-ideje,
-ekonomski operatori,
- informacije
-vlada,
-vladine agencije,
-parlament,
T
-međunarodni subjekti,
-financijske institucije,
-lokalna zajednica
(građani/javnost),
-akademska zajednica,
-nevladine organizacije,
itd.
T (Tin, Tid, Tr, Tlj, Tk)
P=f(K,C), gdje su K-kriteriji, a C-ciljevi
Kriteriji su:
-osnovna legislativa carinskog sistema
("carinsko zakonodavstvo":carinski zakon,
zakon o carinskoj tarifi, zakon o carinskoj
upravi, međunarodni izvori prava),
-ostala relevantna legislativa,
-druga definisana pravila unutrašnje i vanjske
okoline.
3/19/2012
66
OSNOVNA LEGISLATIVA
CARINSKOG SISTEMA BIH
(A) Nacionalni izvori carinskog prava:
(I) zakoni:
1.
2.
3.
Zakon o carinskoj politici Bosne i Hercegovine,
Zakon o carinskoj tarifi Bosne i Hercegovine, i
Zakon o Upravi za indirektno oporezivanje;
(II) podzakonski akti:
1.
2.
3/19/2012
Odluka o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici
Bosne i Hercegovine,
Odluka o usaglašavanju i utvrđivanju Carinske tarife Bosne i
Hercegovine.
67
OSNOVNA LEGISLATIVA
CARINSKOG SISTEMA BIH
(B) Međunarodni izvori carinskog i trgovinskog prava:
1. Bilateralni sporazumi o:
i. slobodnoj trgovini (uključujući i carinska pitanja) koje je Bosna
i Hercegovina zaključila sa: Turskom;
ii. carinskoj saradnji koje je BiH zaključila sa: Hrvatskom,
Srbijom, Crnom Gorom, Turskom i Slovenijom
2. Multilateralni sporazumi o:
(a) trgovini (uključujući i carinska pitanja) koje je BiH zaključila u
okviru: Sporazuma CEFTA i Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju sa Evropskom unijom (SSP);
(b) carinskih konvencija (WCO) koje je ratifikovala BiH:
(i) Konvencija o uspostavi Vijeća za carinsku saradnju.
3/19/2012
68
OSNOVNA LEGISLATIVA
CARINSKOG SISTEMA BIH

U ZNAČAJNOJ MJERI USKLAĐENA I/ILI
ZASNOVANA SA/NA:
a) svjetskom trgovačkom pravu (WTO multilateralni
sporazumi -konvencije: npr., GATT - sporazum),
b) međunarodnom carinskom pravu (WCO multilateralni
sporazumi -konvencije: npr., Konvencija o HS-u, "Kyoto
konvencija"), i
c) (carinskom) pravu Evropske unije – tzv. pravna
stečevina / acquis communautaire (npr., Carinski
kodeks EZ, Kombinovana nomenklatura Evropske unije).
3/19/2012
69
ZAKON O CARINSKOJ POLITICI BIH SADRŽAJ
1. DIO: OPŠTE ODREDBE obuhvataju: Djelokrug i osnovne definicije Glava I (članovi 1. - 4.), Opšte odredbe koje se odnose koje se odnose
na prava i obaveze lica u pogledu carinskih propisa - Glava II (članovi 5.
- 16.);
2. DIO: ELEMENTI NA OSNOVU KOJIH SE PRIMJENJUJU UVOZNE ILI
IZVOZNE DAŽBINE I DRUGE MJERE PROPISANE ZA TRGOVINU
ROBOM obuhvataju: Carinsku tarifu BiH i tarifno razvrstavanje robe Glava I (članovi 17. i 18.), Porijeklo robe - Glava II (članovi 19. - 24.),
Vrijednost robe za carinske svrhe - Glava III (članovi 25. - 33.);
3. DIO: ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA ROBU UNIJETU U CARINSKO
PODRUČJE BIH DOK JOJ SE NE ODREDI CARINSKO ODOBRENO
POSTUPANJE ILI UPOTREBA obuhvataju: Ulazak robe u carinsko područje BiH Glava I (članovi 34. - 36.), Pokazivanje robe carini - Glava II (članovi 37. - 39.), Zbirna
prijava i istovar robe pokazane carini - Glava III (članovi 40. - 44.), Obaveza da se robi
pokazanoj carini odredi carinski odobreni postupak ili upotreba - Glava IV (članovi 45.
i 46.), Privremeni smještaj robe - Glava V (članovi 47. - 50.), Odredbe koje se
primjenjuju na robu koja nije BH roba, a koja se kretala po postupku provoza - Glava
VI (članovi 51. i 52.), Ostale odredbe - Glava VII (članovi 53. i 54.);
3/19/2012
70
ZAKON O CARINSKOJ POLITICI BIH SADRŽAJ
4.
5.
6.
7.
8.
9.
3/19/2012
DIO: CARINSKO ODOBRENO POSTUPANJE ILI UPOTREBA
obuhvataju: Opšte odredbe - Glava I (član 55.), Carinske postupke Glava II (članovi 56. - 158.), Druge vrste carinski odobrenih postupanja ili
upotreba - Glava III (članovi 159. - 174.);
DIO: ROBA KOJA NAPUŠTA CARINSKO PODRUČJE BIH obuhvata
odredbe člana 175. (Roba koja napušta carinsko područje BiH);
DIO: POVLAŠTENI POSTUPCI obuhvataju: Oslobađanja o plaćanja
dažbine - Glava I (član 176.), Vraćanje izvezene robe - Glava II (članovi
177. - 179.), Proizvodi morskog ribolova i drugi proizvodi izvađeni iz mora
- Glava III (član 180.);
DIO: CARINSKI DUG obuhvataju: Garanciju za pokriće carinskog duga Glava I (članovi 181. - 192.), Nastanak carinskog duga - Glava II (članovi
193. - 209.), Naplata iznosa carinskog duga - Glava III (članovi 210. 225.), Otpis carinskog duga - Glava IV (članovi 226. i 227.), Povrat i
odustajanje od naplate dažbina - Glava V (članovi 228. - 235.);
DIO: ŽALBE obuhvataju odredbe članova 236. i 237., i
DIO: ZAVRŠNE ODREDBE obuhvataju odredbe članova 238. i 239.
71
CARINSKA TARIFA - POJAM

DEFINICIJA: CARINSKA TARIFA je propisom utvrđen
sistematizovani spisak robe koja podliježe naplati carine, sa
naznačenim carinskim stopama, kao i odredbama o načinu
utvrđivanja carinske vrijednosti, oslobađanjima od plaćanja carine,
fleksibilnim carinskim instrumentima i drugim odredbama u vezi
naplate carine.
CARINSKA TARIFA U ŠIREM SMISLU - sastoji se iz dva dijela:


popisa robe sa naznačenim carinskim stopama i
dijela koji sadrži normativne odredbe značajne za naplatu carine i
primjenu drugih mjera ekonomske i drugih politika države.
CARINSKA TARIFA U UŽEM SMISLU (spisak proizvoda sa carinskim
stopama) - sastoji se od :



3/19/2012
tarifnih oznaka,
naimenovanja robe i
stopa carine.
72
VRSTE CARINSKIH TARIFA
a)
Prema pravcu kretanja robe:
1.
2.
3.
Uvozne CT – prema njima naplaćuje se carina na robu koja se uvozi,
Izvozne CT – uvode se za zaštitu domaćih resursa i malobrojne su,
Provozne CT – na osnovu kojih se naplaćuje carina na robu koja se
provozi, ukinute su Barcelonskom konvencijom iz 1921. godine.
b)
Prema broju stopa carine:
1.
2.
Jednokolone CT – sadrže jednu kolonu i jednu stopu carine,
Dvokolone CT – u jednoj koloni sadrže minimalne stope carine koje se
primjenjuju prema državama s kojima postoji ugovor o primjeni
povlašetnih stopa carine, a u drugoj koloni sadrže najviše stope carine
koje se primjenjuju prema drugim državama,
Višekolone CT – nastale su kao kombinacija autonomnih i ugovornih
tarifa i Carinska tarifa BiH je višekolona.
3.
3/19/2012
73
VRSTE CARINSKIH TARIFA
c)
Prema načinu donošenja:
1.
2.
Autonomne CT – donose ih pojedine države samostalno,
Ugovorne ili konvencionalne CT – donose se temeljem međunarodnih
ugovora, a mogu biti bilateralne (ugovor između dvije države) i
multilateralne (ugovor između više država).
d)
Prema načinu određivanja, odnosno obračunavanja carine:
1.
CT prema vrijednosti ili „ad valorem“- kod njih se carina naplaćuje u
procentu od vrijednosti robe
Specifične CT – carina se naplaćuje po mjernoj jedinici, odnosno količini
robe (kilogram, litar, komad i sl.)
Kombinovane CT - predstavljaju kombinaciju CT prema vrijednosti i
specifične CT, te imaju prednost obiju vrsta CT, a uklanjaju njihove
nedostatke.
2.
3.
3/19/2012
74
VRSTE CARINSKIH TARIFA
e)
Prema carinskim obveznicima na koje se odnosi:
1.
2.
Opšte CT – odnose se na sve uvoznike i izvoznike,
Posebne ili specifične CT – na osnovu kojih se obavlja naplata za
svu robu koju uvoze/izvoze samo određeni uvoznici ili izvoznici.
f)
Prema vrsti robe na koju se tarifa primjenjuje:
1.
2.
Opšta CT – primjenjuje se na svu robu,
Djelomična ili parcijalna CT – primjenjuje se samo na neke vrste
robe kada je uvoze svi uvoznici.
g)
Prema broju stopa:
1.
2.
Uniformne CT – imaju jednu stopu carine za svu robu,
Specijalizirane CT – imaju različite stope carine za različitu robu.
3/19/2012
75
HARMONIZOVANI SISTEM – (HS)





Harmonizovani sistem sastoji se od jedinstvenog seta tarifnih
brojeva i podbrojeva, koji zajedno sa Osnovnim pravilima za
primjenjivanje HS-a i napomenama uz odjeljke, glave i tarifne
podbrojeve, predstavlja osnov za sistematično i jednoobrazno
svrstavanje svih roba koje su predmet međunarodne trgovinske
razmjene.
Konvencija o Harmonizovanom sistemu naziva i šifarskih oznaka
robe (čiji je sastavni dio i Harmonizovana nomenklatura) jeste
međunarodni multilateralni pismeni ugovor kojim su regulisani
uvođenje, stupanje na snagu i primjena Harmonizovane
nomenklature.
Ovaj multilateralni ugovor je potpisan 14.juna 1983.godine, a stupio
je na snagu 1.januara 1988.godine.
HS primjenjuje više od 200 država, područja, ekonomskih i
carinskih unija
U Evropi, jedino Bosna i Hercegovina nije potpisnica Konvencije o
HS-u, iako je u potpunosti u svoju legislativu ugradila HS
nomenklaturu
3/19/2012
76
HARMONIZOVANI SISTEM – (HS)
Izgradnja nomenklature HS-a raščlanjena je prema sljedećoj sistematici:

Odjeljci (označeni rimskim brojevima I do XXI) (npr., tekstil Odjeljak XI)

Glave (označene arapskim brojevima 01 do 76 i 78 do 97),
u datom slučaju i razdjeli (npr., odjeća od tekstila - Glava
62.)
o
Tarifni brojevi (označeni četverocifrenim arapskim
brojevima) (npr., ženski mantili - tarifni broj 6202)

3/19/2012
Tarifni podbrojevi (označeni šesterocifrenim
arapskim brojevima) (npr., ženski mantili od vune
– tarifni podbroj 6202 11).
77
KOMBINOVANA NOMENKLATURA
EVROPSKE UNIJE - (KN EU)
3/19/2012

Kombinovana nomenklatura Evropske unije (KN EU)
predstavlja sistemski popis robnih oznaka koji je zasnovan
na Harmonizovanom sistemu i koji služi za primjenu
Carinske tarife
Zajednice, vanjskotrgovinske statistike i
mjere trgovinske politike
(član 1. Uredbe (EEZ) br.
2658/87, „Službeni list EU“ br. L 256/1987, str. 1)

Uredba o Kombinovanoj nomenklaturi sastoji se od 17
članova i prilogom koji ustvari sadrži nomenklaturu robe.

Objavljuje se u Službenom glasniku Evropske unije (vrste
L), svake nove godine, najkasnije do 31.oktobra za sljedeću
kalendarsku godinu, kompletna zajedno sa stopama carine,
koje mjere su i utvrđene od Vijeća ili Komisije.
78
KOMBINOVANA NOMENKLATURA
EVROPSKE UNIJE - (KN EU)

U skladu sa članom 1., stav 2. Uredbe o KN,
Kombinovana nomenklatura obuhvata:
a)
nomenklaturu HS-a (nivo 6 cifara),
b)
podpodjele nomenklature na nivou Zajednice, tzv.
"podbrojevi KN", ukoliko im je dodijeljena stopa
carine (nivo 8 cifara),
c)
uvodni propisi, dodatne napomene uz Odjeljke i
glave i fus-note koje se odnose na tarifne
podbrojeve.
3/19/2012
79
ZAKON O CARINSKOJ TARIFI BIH
Zakon sačinjen iz dva dijela:
1.
Tekst zakona sa 13 članova,
2.
Carinska tarifa BiH

Vijeće ministara BiH donosi Carinsku tarifu BiH za
svaku kalendarsku godinu putem Odluke o
usaglašavanju i utvrđivanju Carinske tarife BiH

a)
b)
Carinska tarifa BiH - zasnovana na:
Harmonizovanom sistemu (HS) i
Kombinovanoj nomenklaturi Evropske unije (CN EU)
(čl.17.tačka 4. pod a) Zakona o carinskoj politici BiH)

Prema odredbama člana 18., stav 2. SSP-a (BiH i EU), u
klasifikaciji roba u trgovini između strana primjenjivati će se
Kombinovana nomenklatura (KN EU).
3/19/2012
80
ZAKON O UPRAVI ZA INDIREKTNO
OPOREZIVANJE
ZAKONOM JE REGULISANA:






nadležnost,
organizacija,
rukovođenje Upravom za indirektno oporezivanje (UIO),
prava i dužnosti njenih zaposlenih,
upravljanje ljudskim potencijalima i
ostala pitanja.


UIO - samostalna upravna organizacija i ima status pravnog lica.
UIO za svoj rad putem Upravnog odbora odgovara Vijeću ministara
Bosne i Hercegovine.
UIO – rukovodi direktor
Sjedište UIO je u Banja Luci.
UIO - ovlaštena za primjenu i sprovođenje zakonskih propisa o
indirektnom oporezivanju



3/19/2012
81
IZVORI CARINSKOG I TRGOVINSKOG
PRAVA U EVROPSKOJ UNIJI
A.
SVJETSKO TRGOVINSKOG PRAVO:
1.
GATT 1947. i GATT 1994.
2.
WTO multilateralni ugovor (runde)
B.
MEĐUNARODNO CARINSKO PRAVO:
1.
Svjetska carinska organizacija (WCO) – 1994.
2.
Konvencije WCO-a (npr., Kyoto konvencija)
C.
EVROPSKO PRAVO:
1.
Primarno pravo: Ugovori o osnivanju: EZ, EEZ, EURATOM,
EZUČ i EU
2.
Sekundarno pravo: Pravni akti – npr., Uredba o vanjskoj
trovini, Zajednički carinski kodeks EZ, Uredba o statističkoj i
carinsko-tarifnoj nomenklaturi i dr.
D.
NACIONALNO PRAVO DRŽAVA ČLANICA EU:
1.
Formalni pravni okvir – upravna struktura i upravne radnje
2.
Princip subsidijariteta
3/19/2012
82
UPRAVA ZA INDIREKTNO
OPOREZIVANJE BIH - MISIJA
Uprava za indirektno oporezivanje je
samostalna upravna organizacija koja
provodi zakonske i druge propise o
indirektnom oporezivanju i vrši naplatu i
raspodjelu indirektnih poreza (carina, PDVa, akciza i putarine) na teritoriji BiH.
3/19/2012
83
UPRAVA ZA INDIREKTNO
OPOREZIVANJE BIH - ISTORIJAT

29.12.2003. – usvojen Zakon o sistemu indirektnog
oporezivanja – pravni okvir za formiranje UIO

2004. – spajanje bivših carinskih uprava entiteta i
Distrikta Brčko u jedinstvenu carinsku
administraciju BiH u okviru UIO

01.01.2005. – UIO počela stvarno funkcionisati kao
jedinstvena cjelina na teritoriji BiH
3/19/2012
84
UPRAVA ZA INDIREKTNO
OPOREZIVANJE BIH – PRAVNA OSNOVA
Ključni zakoni na kojima se zasniva rad UIO su:










Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH („Sl.Glasnik BiH“ br.
44/03, 52/04),
Zakon o Upravi za indirektno oporezivanje („Sl.Glasnik BiH“ br. 89/05),
Zakon o postupku indirektnog oporezivanja(„Sl.Glasnik BiH“ br. 89/05),
Zakon o postupku prinudne naplate indirektnih poreza („Sl.Glasnik BiH“
br. 89/05),
Zakon o carinskoj politici BiH („Sl. glasnik BiH“ broj 57/04 i 51/06),
Zakon o carinskim prekršajima BiH („Sl.Glasnik BiH“ br. 88/09),
Zakon o carinskoj tarifi BiH („Sl.glasnik BiH“ broj 1/98, 5/98, 7/98, 22/98,
31/02, 32/04, 11/05, 48/05, 76/06, 80/07 i 9/09)
Zakon o porezu na dodatnu vrijednost („Sl. glasnik BiH“ broj 9/05, 35/05,
i 100/08),
Zakon o akcizama („Sl. glasnik BiH“ broj 62/04 i 48/05), i
Zakon o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda („Sl.Glasnik
BiH“ br. 55/04).
3/19/2012
85
STRUKTURA FISKALNOG SISTEMA BIH ORGANIGRAM
3/19/2012
86
ORGANIGRAM SREDIŠNJEG UREDA UIO
(Stanje:22.04.2009.)
DIREKTOR
UIO
SEKTOR ZA
CARINE
SEKTOR ZA
POREZE
KABINET
DIREKTORA
ODJELJENJE ZA
PRAVNE
POSLOVE
ODJELJENJE ZA
INTERNU
REVIZIJU
ODJELJENJE ZA
KOMUNIKACIJE
SEKTOR ZA
POSLOVNE
USLUGE
SEKTOR ZA
INFORMACIONE
TEHNOLOGIJE
SEKTOR ZA
POŠTIVANJE
PROPISA
Odsjek za
tarifu i vrijednost
Odsjek za pružanje
usluga poreskim
obveznicima
Odsjek za
administrativne
poslove
Odsjek za
održavanje
i razvoj IT
Odsjek za
obavještavanje
Odsjek za
procedure
Odsjek za reviziju i
Internu kontrolu
Odsjek za upravljanje
ljudskim
potencijalima
Odsjek za
vanjsku podršku IT
Odsjek za
suzbijanje
krijumčarenja
Odsjek za
kontrolu
Odsjek za kontrolu
velikih poreskih
obveznika
Odsjek za
upravljanje dugom
Odsjek za
internu podršku IT
Odsjek za
istrage
Odsjek za obradu
poreskih prijava
Odsjek za financijsko
upravljanje
Odsjek za
centr.obavještavanje
i saradnju
Odsjek za stručnu
obuku
3/19/2012
87
ORGANIGRAM UIO U REGIONALNIM CENTRIMA
(Stanje:22.04.2009.)
DIREKTOR
UIO
Odjeljenje za
Internu reviziju
Odjeljenje za
pravne poslove
Grupa za internu
reviziju u RC-u
Grupa za pravne
poslove u RC-u
SEKTOR ZA
CARINE
SEKTOR ZA
POREZE
SEKTOR ZA
POSLOVNE
USLUGE
SEKTOR ZA
INFORMACIONE
TEHNOLOGIJE
SEKTOR ZA
POŠTIVANJE
PROPISA
Odsjek za carine u
Regionalnom centru
Odsjek za poreze u
Regionalnom centru
Odsjek za poslovne
usluge u
Regionalnom centru
Grupa za IT
u Regionalnom
centru
Odsjek za
poštivanje propisa u
Regionalnom centru
3/19/2012
Grupa za tarifu
i vrijednost
Grupa za pružanje
usluga poreskim
obveznicima
Grupa za procedure
Grupa za reviziju i
kontrolu
Grupa za suzbijanje
krijumčarenja
Grupa za kontrolu
Grupa za kontrolu
velikih poreskih
obveznika
Grupa za istrage
Carinske ispostave
Grupa za obradu
poreznih prijava
Carinski referati na
Graničnim prelazima
Grupa za
prinudnu naplatu
Grupa za
obavještavanje
88
CARINSKA SLUŽBA BIH
(SEKTOR ZA CARINE UIO) - ORGANIGRAM
SEKTOR ZA
CARINE
Odsjek za carinsku
tarifu i vrijednost
Odsjek za carinske
procedure
Odsjek za naknadnu
kontrolu
Odsjek za carine u
Regionalnom
centru
Grupa za tarifu i
vrijednost
Grupa za kontrolu
Grupa za procedure
Carinske ispostave
Carinski referati
na graničnim
prelazima
3/19/2012
89
REGIONALNA ORGANIZACIJA
CARINSKE SLUŽBE BIH
3/19/2012
90
SEKTOR ZA CARINE UIO (CARINSKA
SLUŽBA BIH) - NADLEŽNOSTI







3/19/2012
Stvaranje osnove za prikupljanje indirektnih poreza,
Carinska kontrola i nadzor, te provođenje carinskih
postupaka u vezi robe koja je predmet
prekograničnog prometa, što uključuje i kontrolu
roba pod posebnim režimima uvoza/izvoza,
Carinska tarifa, carinska vrijednost i porijeklo robe,
Postupci proizvodnje (unutrašnja/vanjska obrada,itd)
Naknadna kontrola provedenih carinskih postupaka,
Izrada prijedloga odgovarajućih zakona i
podzakonskih akata ,
Sprečavanje i otkrivanje carinskih prekršaja i drugih
nezakonitih radnji u carinskom postupku.
91
PODACI O GRANICI I GRANIČNIM
PRELAZIMA U BIH

Dužina granice:
- Vodena:
- Kopnena:
1463.2 km
813.8 km
649.4 km
GRANIČNI PRELAZI:
Vrsta graničnog prelaza
Količina
Robni Putnički
1.
Drumski*
24
2.
Željeznički
8
3.
Vazdušni
4
4.
Vodeni
*
3/19/2012
16
Podgrupe drumskih graničnih prelaza:
- Međunarodni za robni promet
- Međunarodni za putnički promet
92
SEKTOR ZA CARINE UIO (CARINSKA
SLUŽBA BIH) – BROJ LOKACIJA

30 CARINSKIH ISPOSTAVA

4 SLOBODNE ZONE

59 CARINSKIH REFERATA NA GRANIČNIM
PRELAZIMA:





3/19/2012
25 CR za robni promet,
15 CR za putnički promet
8 za međunarodni željeznički saobraćaj,
4 za međunarodni vazdušni saobraćaj,
3 za međunarodni poštanski saobraćaj.
93
PROCEDURA I KONTROLA NA
GRANIČNIM PRELAZIMA
1. Ubrzanje i olakšanje trgovine i transporta
2. Kontrola
3. Analiza rizika i selektivitet
4. Razmjena relevantnih podataka na
horizontalnom i vertikalnom principu unutar
carine
5. Saradnja i razmjena podataka između carinskih
službi zemalja u okruženju
a) Saradnja na centralnom nivou
b) Saradnja na regionalnom nivou
c) Saradnja na lokalnom nivou (granični prelazi)
3/19/2012
94
CARINSKA SLUŽBA BIH – PREGLED
BROJA ZAPOSLENIH (31.12.2008.)
R/B
Organizaciona jedinica UIO
POPUNJENO
RADNIH
MJESTA
1.
SREDIŠNJI UREDSektor za carine
72
43
2.
RC BANJA LUKA-Odsjek za
carine
365
386
3.
RC SARAJEVO- Odsjek za
carine
185
230
4.
RC TUZLA- Odsjek za carine
300
305
5.
RC MOSTAR- Odsjek za
carine
308
317
1.230
1.281
UKUPNO:
3/19/2012
SISTEMATIZOVANO
RADNIH MJESTA
95
OBIM SPOLJNOTRGOVINSKOG PROMETA PO
REGIONALNIM CENTRIMA UIO (2008.godina)
R/B
Regionalni
Uvoz
Izvoz
Ukupno
centar
1.
Banja
4.963.196.315,43
1.745.362.408,22
6.708.558.723,65
Luka
2.
Tuzla
3.771.465.050,59
1.754.104.946,54
5.525.569.997,13
3.
Sarajevo
3.728.877.875,46
1.797.132.953,14
5.526.007.828,60
4.
Mostar
3.469.009.412,51
1.550.724.238,45
5.019.733.650,96
UKUPNO :
3/19/2012
15.932.545.653,99 6.847.324.546,35 22.779.870.200,20
96
NAPLATA PRIHODA IZ CARINSKOG
POSTUPKA PO REGIONALNIM CENTRIMA UIO
(2008.godina)
Regionalni centar
Banja Luka
Naplaćeni iznos (KM)
%
1.312.659.449,80
30,67
Tuzla
906.064.576,05
21,17
Sarajevo
958.279.918,11
22,39
1.102.942.093,95
25,77
Mostar
3/19/2012
97
NAPLATA PRIHODA PO ZAPOSLENOM
CARINSKOM RADNIKU (2004. - 2008.)
Godina
Broj
zaposlenih
Naplaćeni prihodi
Indeks
po zaposlenom
ukupno
po zaposlenom
u odnosu na 2004.god.
2004.
2.227
1.591.040.611,84
714.432,25
2005.
1.208
1.811.513.336,43
1.499.597,13
209,90
2006.
1189
3.273.488.558,35
2.753.144,29
385,36
2007.
1247
3.869.403.245,17
3.102.969,72
434,33
2008.
1280
4.279.946.037,91
3.343.707,84
468,02
3/19/2012
98
OBIM CARINSKIH PRIJAVA PO VRSTAMA
CARINSKIH POSTUPAKA (2006. - 2008.)
VRSTE CARINSKIH
PRIJAVA
2006.god. 2007.god.
2008.god.
INDEKS
2006/7
2007/8
JCI za uvoz (IM 0-9)
558.644
630.624
681.790
112,88
108,11
JCI za izvoz (EX 1-3)
209.630
227.363
225.817
108,46
99,32
UKUPNO :
768.274
857.987
907.637
111,68
105,77
3/19/2012
99
INFORMACIONI SISTEM UIO

ISIP(2006) –
Integrisani sistem
indirektnog
oporezivanja
integriše informacije
iz:
1) ASYCUDA – Carinski
podsistem
2) ALICE – PDV
podsistem
3) Podsistem ostalih
prihoda
4) CABase podsistem
5) IT sistem Centralne
banke BiH
3/19/2012
100
INFRASTRUKTURA NA GRANIČNIM
PRELAZIMA U BiH - (GP“KARAKAJ”)
3/19/2012
101
KODEKS PONAŠANJA SLUŽBENIKA UIO
 Direktor UIO BiH
26.06.2006.godine potpisao
KODEKS
PONAŠANJA.
 Kodeks ponašanja je
zasnovan na
preporukama iz “ARUSHA
DEKLARACIJE” i Izmjenjene
ARUSHA deklaracije.
3/19/2012
102
PROCES PRIDRUŽIVANJA U
EVROPSKU UNIJU - KRITERIJI
KRITERIJI IZ KOPENHAGENA 1993. I MADRIDA 1995.:




3/19/2012
Politički: stabilne institucije koje garantuju demokratiju,
vladavinu zakona, poštovanje ljudska prava i prava i
zaštitu manjina;
Ekonomski: funkcionalna tržišna ekonomija i kapaciteti
koji su sposobni da se izbore sa konkurancijom i
uslovima koji vladaju na tržištu EU-a;
Sposobnost da se preuzmu obaveze koje proizilaze iz
članstva, uključujući posvećenost političkim,
ekonomskim i monetarnim ciljevima Unije;
Usvajanje Acquis Communautaire (cjelokupna evropska
legislativa) i njegova djelotvorna provedba kroz
odgovarajuće administrativne i pravosudne strukture.
103
DRŽAVE ČLANICE EEZ-a i EZ-a od
osnivanja EEZ-a 1968.
Godina Države članice
Proširenje država članica
1958
BE, NE , LU, DE, IT, FR (EEZ- 6)
-
1973
BE, NE , LU, DE, IT, FR, GB, IE, DK (EEZ- 9)
GB, IE, DK
1981
BE, NE , LU, DE, IT, FR, GB, IE, DK, GR (EEZ- GR
10)
1986
BE, NE , LU, DE, IT, FR, GB, IE, DK, GR, ES, PT ES. PT
(EEZ- 12)
1995
BE, NE , LU, DE, IT, FR, GB, IE, DK, GR, ES, PT, AT, SE, FI
AT, SE, FI (EEZ- 15)
2004
BE, NE , LU, DE, IT, FR, GB, IE, DK, GR, ES, PT, EE, LT, LV, PL, HU, CZ,
AT, SE, FI, EE, LT, LV, PL, HU, CY, MT, SI, AK, MT, SI, SK, CZ
CZ (EEZ- 25)
2007
BE, NE , LU, DE, IT, FR, GB, IE, DK, GR, ES, PT, BG, RO
AT, SE, FI, EE, LT, LV, PL, HU, CY, MT, SI, AK,
CZ, BG, RO (EEZ- 27)
3/19/2012
104
SPORAZUM O STABILIZACIJI I
PRIDRUŽIVANJU (SSP) BiH i EU

SSP - potpisan 16. juna 2008. godine u Luksemburgu

Od 1. jula 2008. godine na snazi Privremeni sporazum o
trgovini i trgovinskim pitanjima

SSP – podijeljen u 10 poglavlja:
1) Opći principi;
2) Politički dijalog;
3) Regionalna saradnja;
4) Slobodno kretanje robe;
5) Kretanje radnika, poslovno nastanjivanje, pružanje
usluga, kretanje kapitala;
6) Usklađivanje zakona, provođenje zakona i pravila
konkurencije;
7) Pravda, sloboda i sigurnost;
8) Politike saradnje;
9) Finansijska saradnja;
10) Institucionalne, opće i završne odredbe.
3/19/2012
105
SSP BiH i EU – POGLAVLJE IV
(SLOBODNO KRETANJE ROBE)
3/19/2012

BOSNA I HERCEGOVINA I EVROPSKA UNIJA
POSTEPENO ĆE, U PERIODU OD PET GODINA I U
SKLADU S ODREDBAMA OPĆEG SPORAZUMA O
CARINAMA I TRGOVINI IZ 1994.(GATT 1994.) I
SVJETSKE TRGOVAČKE ORGANIZACIJE (WTO),
USPOSTAVITI OBLAST SLOBODNE TRGOVINE.

U NAVEDENOM PERIODU OBJE STRANE UKINUT ĆE
CARINE I KOLIČINSKA OGRANIČENJA NA
MEĐUSOBNI UVOZ ROBE.
106
CARINSKA POLITIKA EVROPSKE UNIJE

Carinska unija – temelj EU i suštinski element u
funkcionisanju zajedničkog tržišta EU

Carinsko područje Zajednice obuhvata 27 teritorijalnih
područja zemalja članica + Monako, Kanarska ostrva i ostrvo
Man

Carinski i spoljno-trgovinski propisi su u nadležnosti
Zajednice

1.
PRIMARNE FUNKCIJE CARINE U EU:
Zaštita industrije i poljoprivrede od jeftinih inostranih
proizvoda (zaštitne carine)
2.
Ostvarivanja prihoda za vlade (fisklane carine)
U budžetu EU – udio carina 20%
3/19/2012
107
DIREKCIJA ZA POREZNU I CARINSKU
UNIJU EVROPSKE KOMISIJE
3/19/2012
108
NAPREDAK BIH U PROCESU
PRIDRUŽIVANJA U OBLASTI CARINE
BIH OSTVARILA NAPREDAK I RADI NA PRIORITETIMA (kao npr.):









3/19/2012
Porijeklo robe – UIO jedini organ u BiH ovlašten za izdavanje
EUR.1 za trgovinu sa EU i CEFTA,
Nomenklatura Carinske tarife BiH – usklađena sa KN EU,
Nastavak usklađivanja BH propisa sa acquis communautaire
Ukinuta carinska evidencija od 1%,
Ukinuta orjentaciona lista carinske vrijednosti i izdata
uputstva za procjenu vrijednosti u skladu sa GATT,
UIO uključena u zajedničke operacije protiv organizovanog
kriminala,
Razvoj strategije UIO – u skladu sa smjernicama EU,
Razvoj infrastrukture na graničnim prelazima,
BiH postala članica WCO (4.7.2008.), itd.
109
PRIMJENA KONCEPTA
STRATEŠKOG MENADŽMENTA
PRIMJENA KONCEPTA STRATEŠKOG MENADŽMENTA U
UNAPREĐENJU I RAZVOJU SAVREMENOG CARINSKOG
SISTEMA BIH U PROCESU INTEGRACIJA U EU:

CARINSKE SMJERNICE EVROPSKE KOMISIJE (CUSTOMS
BLUEPRINTS),

PREPORUKE WCO ZA RAZVOJ IZGRADNJE KAPACITETA,

OKVIR STANDARDA WCO ZA OSIGURANJE I OLAKŠANJE
GLOBALNE TRGOVINE

PRIRUČNIK SVJETSKE BANKE ZA MODERNIZACIJU I
REFORMU CARINE
3/19/2012
110
GLAVNI KORACI U PROCESU
STRATEŠKOG MENADŽMENTA
Korak 1:
Analiza sredine
- interne
- eksterne
Korak 2:
Usmjeravanje
organizacije
- misija
- ciljevi
Korak 3:
Formulisanje
strategije
Korak 4:
Implementacija
strategije
Korak 5:
Strateška
kontrola
Izvor: Certo, S.C. and Peter, P.: Strategic management, Concepts and Applications, McGraw Hill, 1991.
3/19/2012
111
KONCEPT STRATEŠKOG
MENADŽMENTA – MODEL WCO
STRATEŠKI ZAHTJEVI ZA MODERNE CARINE:
1.
Transparentnost,
2.
Minimalne smetnje,
3.
Sigurnost,
4.
Partnerstvo, i
5.
Profesionalnost.
3/19/2012
112
KONCEPT STRATEŠKOG
MENADŽMENTA – MODEL WCO
RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI CARINE:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
3/19/2012
Jasni ciljevi,
Tačni podaci,
Efektivna organizacijska struktura,
Upravljački informacioni sistem
Savremene tehnike upravljanja
Savremene infomacione tehnologije i
komunikacije
Zalaganje za potrebu partnerstva
Redovna vanjska revizija
113
KONCEPT STRATEŠKOG
MENADŽMENTA – MODEL WCO
Razvoj sposobnosti carine
Efektivni trgovinski menadžment i
efektivna zaštita društva i sigurnosti i
prikupljanje tačnih privrednih podataka
vode do
Rasta prikupljanja prihoda
3/19/2012
114
KONCEPT STRATEŠKOG
MENADŽMENTA – MODEL WCO
Četiri glavne uloge carine
Trgovinski menadžment
Prikupljanje prihoda
Zaštita društva/sigurnosti
Statističke informacije
3/19/2012
+
Prioriteti vlade
=
Organizaciona
struktura
115
KONCEPT STRATEŠKOG
MENADŽMENTA – MODEL WCO
MISIJA, VIZIJA I STRATEGIJA:

Misija je izjava o osnovnim vrijednostima koje izražavaju ulogu
organizacije, predstavlja srž identiteta organizacije i određuje šta
pokreće organizaciju: Misija izražava organizacijski identitet.

Vizija daje sliku željenog stanja organizacije, ne kao krajnjeg
stajališta, već kao stremljenja ka tome: Vizija izražava gdje
organizacija želi da bude.

Strategija pruža sveukupni organizacijski plan koji će pretvoriti
viziju organizacije u stvarnost: Strategija pokazuje put kojim se treba
kretati organizacija.
3/19/2012
116
Javnost
Vlada
financije, unutrašnji poslovi, trgovina
Trgovina
(poljoprivreda, zdravstvo, itd)
Slika carine u
21.vijeku –
Ključni
pokazatelji
upravljanja na
zalaganju i
rezultatima
Međunarodni
Regionalni
uticaj
uticaj
Strateška
znanja
Strateške
informacije
menadžment
Specijalistička
znanja poslovne
zajednice
3/19/2012
Strateški
Funkcije Središnjeg ureda
politika legislative, itd
Carinska
specijalistička
znanja
Usklađenost
Podrška
Istrage
olakšavanje
prikupljanja prihoda
HR, IT, logistika
zaštita sigurnosti i
društva
financije, obuka, itd
117
ALATI STRATEŠKOG MENADŽMENTA
MODEL BALANCED SCORECARD - BSC
Područja rezultata
Provođenje propisa
Mišljenja učesnika
Kontrola procesa
Učenje i rast
3/19/2012
118
ALATI STRATEŠKOG MENADŽMENTA
ANALIZA UČESNIKA (THE STAKEHOLDER ANALYSIS) –
MODEL ZA MAPIRANJE UČESNIKA
Stepen interesa
Nizak
Niska snaga
Visoka snaga
3/19/2012
Visok
A
B
Minimalni napor
Biti informisan
C
D
Imati satisfakciju
Ključni igrači
119
ALATI STRATEŠKOG MENADŽMENTA
SWOT ANALIZA
Ext.
Int.
Snage
Slabosti
Mogućnosti
Prijetnje
Da li nam ove snage omogućavaju
Da li nam ove snage omugućavaju
korištenje ovih šansi
izbjegavanje ovih prijetnji
Da li nas ove slabosti sprečavaju u Da li nas ove slabosti sprečavaju
korištenju ovih mogućnosti
3/19/2012
od izbjegavanja ovih prijetnji
120
ALATI STRATEŠKOG MENADŽMENTA
MODEL UZROKA I POSLJEDICA – STABLO PROBLEMA
Nerazvijene
elektronske
informacije
Nije
primijenjeno
upravljanje
rizikom
Zašto?
Posljedice
Ključni
problem
Ne postoji
kompjuterizovani
sistem obrade
carinskih prijava
Nedostatak
pravne
infrastrukture
Zbog
Zašto?
Zbog
Nedostatak
resursa
(Ljudskih i
budžetskih)
Zašto?
Uzroci
U carini nema
pravnih
eksperata
3/19/2012
Nema treninga
za obuku
carinskih
službenika na
računarima
Budžet je
ograničen i
kompjuteri
nemogu biti
nabavljeni
Zbog
121
ALATI STRATEŠKOG MENADŽMENTA
The 7’s model
Strategija
Sistemi
Struktura
Zajedničke
vrijednosti
Stil
Znanja
Osoblje
3/19/2012
122
ALATI STRATEŠKOG MENADŽMENTA
MODEL LOGIČKOG OKVIRA – LOGICAL FRAMEWORK (LFW)
Planiranje
Logički okvir
Evaluacija
3/19/2012
Implementacija
123
CARINSKE SMJERNICE
EVROPSKE KOMISIJE
CARINSKE SMJERNICE EU ZA REFORMU CARINE KOROSNICI:




Države kandidatkinje za pristupanje EU ,
Potencijalne države konadidatkinje EU,
Države partneri Evropske susjedske politike,
Države koja izgrađuju područje slobodne trgovine ili
carinsku uniju,
 Države koje se pripremaju za pristupanje WTO-u ili za
provođenje zahtjeva WTO,
 Države u svim regijama svijeta koje provode reformu
carine ili podsticanja trgovine
3/19/2012
124
CARINSKE SMJERNICE
EVROPSKE KOMISIJE
22 KLJUČNA PODRUČJA CARINSKIH SMJERNICA:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
Zakonodavstvo
Organizacija i upravljanje
Upravljanje ljudskim potencijalima
Carinska etika
Unutrašnja revizijja
Obuka
Olakšavanje trgovine i odnosi s poslovnim subjektima
Odnosi s javnošću i komunikacije
Carinska saradnja
Prikupljanje prihoda
Upravljanje rizikom
Zajednička poljoprivredna politika: kontrole izvoza
3/19/2012
125
CARINSKE SMJERNICE
EVROPSKE KOMISIJE
22 KLJUČNA PODRUČJA CARINSKIH SMJERNICA:
13.Kontrola na granici i u unutrašnjosti
14.Provoz i kretanje robe
15.Određivanje carinske vrijednosti
16.Naknadne kontrole i revizija
17.Istraga i provođenje propisa
18.Provođenje carinskih propisa o pravima intelektualnog
vlasništva (IPR)
19.Sigurnost lanca nabave
20.Infrastruktura i oprema
21.Carinska laboratorija
22.Informaciona i komunikaciona tehnologija
3/19/2012
126
PRIMJENA CARINSKIH SMJERNICA –
ISKUSTVA CARINE AUSTRIJE
3/19/2012
127
PRIMJENA CARINSKIH SMJERNICA –
ISKUSTVA CARINE AUSTRIJE
Izjava o zajedničkoj misiji EU glasi:
"Carina je odgovorna za zaštitu društva i olakšanje međunarodne
trgovine putem upravljanja vanjskim granicama i omogućavanjem
sigurnog lanca nabave. Obavezujemo se da ćemo omogućiti
sigurnost i zaštitu građana, zaštitu financijskih interesa Zajednice
i njenih država članica, zaštitu Zajednice od nefer i nelegalne
trgovine, te, u isto vrijeme, obavezujemo se da ćemo podržavati
legitimne poslovne aktivnosti, povećanje konkurentnosti
evropskog biznisa putem savremenih radnih metoda, podržanih
sa uspješnim okruženjem. Da bi ostvarili ove ciljeve,
sarađivaćemo na nacionalnom i međunarodnom nivou sa drugim
organima, posebno sa drugim agencijama za provođenje zakona,
u spriječavanju prevara, organizovanog kriminala i terorizama .
Naš cilj je da radimo sa integritetom i da pružamo najveći mogući
stepen usluge."
3/19/2012
128
PRIMJENA CARINSKIH SMJERNICA –
ISKUSTVA CARINE AUSTRIJE
VIZIJA AUSTRIJSKE CARINE:
“Želimo da budemo prepoznati kao partner austrijske ekonomije i
faktor kreiranja Austrije kao poslovne lokacije. Našim
ekspertizama i kontrolama podržavamo i štitimo austrijsku
ekonomiju, zajedničko tržište i građane Evropske Unije protiv
konzekvenca od iliegalne trgovine i, u isto vrijeme, štitimo i
podržavamo sigurnost, zdravlje i okolinu. Naš cilj: Mi, austrijska
carinska administracija, želimo da postavimo i razvijemo našu
vrijednost kao jedna od najboljih administracija u Evropi. Želimo
se pripremiti za izazove brzorastućih tehnoloških promjena i
globalizacije ekonomije i odgovoriti aktivno na iste. Naš cilj
predstavlja sredstvo za postizanje svrhe: Interes Austrije i
Evropske Unije".
3/19/2012
129
PRIMJENA CARINSKIH SMJERNICA –
ISKUSTVA CARINE AUSTRIJE
Vision
IT
Organizaciona
strategija
strategija
Poslovna
strategija
3/19/2012
130
PRIMJENA CARINSKIH SMJERNICA –
ISKUSTVA CARINE AUSTRIJE
STRATEŠKI PRAVCI AUSTRIJSKE CARINE - PRIMJER:
"Želimo da, na bazi selektiviteta orjentisanog na riziku, minimizujemo
naše kontrole legealne trgovine i spriječimo iliegalnu trgovinu sa svim
sredstvima koja nam stoje na raspolaganju. Korištenjem najmodernijih
tehnologija koje se koriste za razvoj i IT rješenja želimo da povećamo
kvalitet naših proizvoda i promovišemo Austriju kao poslovnu lokaciju.
Kao građani blizu uslužne administracije želimo da smanjimo
birokraciju i uvećamo kompetentnost za rješavanje problema građana.
Povećanjem stepena međunarodne saradnje želimo da učestvujemo u
očuvanju vanjskih granica Unije. Također želimo da našem osoblju
omogućimo razvoj ljudskih resursa u kontekstu njihovih aktivnosti i pri
tome da ih podržavamo. Efikasna i fleksibilna raspodjela posla između
različitih ureda trebala bi da promoviše optimalno korištenje resursa i
snažnu identifikaciju sa našom administracijom".
3/19/2012
131
PRIMJENA CARINSKIH SMJERNICA –
ISKUSTVA CARINE AUSTRIJE
SADRŽAJ PLANA UPRAVLJANJA POSLOVNIM PROMJENAMA
(BCMP):
 Faza poslovne implementacije (ova faza uključuje sve potrebne
aktivnosti koje se trebaju izvršiti od strane osoblja zaduženog za
poslovni dio i organizaciju),
 Faza implementacije IT-a (ova faza uključuje sve potrebne
aktivnosti koje se trebaju izvršiti od strane osoblja zaduženog za
I T),
 Faza obuke (ova faza uključuje sve potrebne aktivnosti koje se
trebaju izvršiti od strane osoblja zaduženog za obuke),
 Operativna faza (ova faza uključuje sve potrebne aktivnosti koje se
trebaju izvršiti od strane osoblja zaduženog za poslovni dio, IT i
organizaciju).
3/19/2012
132
PRIMJENA CARINSKIH SMJERNICA –
ISKUSTVA CARINE SLOVENIJE
PREDUSLOVI ZA CARINSKU REFORMU:
1. Snažno obavezivanje i podršku top menadžmenta
carinske uprave za promjenama,
2. Razumijevanje ukupnog procesa (prednosti i nedostaci),
3. Odgovarajuća organizacija i ljudski resursi (interni
projektni menadžer),
4. Uključenost, razumijevanje procesa i obavezivanje svih
odgovornih učesnika/ključnih linijskih menadžera.
3/19/2012
133
PRIMJENA CARINSKIH SMJERNICA –
ISKUSTVA CARINE SLOVENIJE
METODOLOGIJA GAP ANALIZE
1. Definisati proces GAP analize i postaviti ga u kontekstu sa
drugim predpristupnim aktivnostima Carine Slovenije,
2. Predstaviti alate GAP analize i objasniti njihovo korištenje, i
3. Pripremiti nacrt GAP analize u odabranim područjima.
TEHNIČKI DIO GAP ANALIZE:
1. Formalni radni okvir kojim se analiziraju pravila/regulative,
organizacija,procedure i politike, te
2. Alate, tj. Opremu, infrastrukturu i informacione tehnologije, dok
dio analize koji se bavi pitanjima ponašanja obuhvata: praksu,
navike, aktivnosti, znanja, sposobnosti, sklonosti, i sl.
3/19/2012
134
PROGRAM STRATEGIJE RAZVOJA
CARINSKOG SISTEMA BiH – (2009-2011)
Logika projekta
Objektivni mjerljivi
Pokazatelji
Uticaj
Ostali korisnici
Upoređivanje
godišnjih
statističkih
podataka BiH
Ostvarivanje
ovoga cilja utiče
na stratešku
politiku Vijeća
ministara BiH
Članovi odjela
Vijeća ministara BiH
i entitetskih vlada,
kao i odjela za
ekonomiju i
sigurnost
indikatori uspjeha
STRATEŠKI
CILJ
Zaštititi i razvijati
državu Bosnu i
Hercegovinu,
usmjeravajući
pažnju na zaštitu
trgovine, sigurnosti
i društva
Trenutni statistički
pokazatelji u pogledu
međunarodne trgovine i
stranih investicija u BiH
su održani i unaprijeđeni
Trenutni statistički
pokazatelji u pogledu
suzbijanja
prekograničnog
kriminala u BiH
pokazuju unapređenje
Razmatranje
trgovačkih
trendova i
mišljenja
javnosti u BiH
Ne postoji
značajna
promjena u
politici Vijeća
ministara BiH
Ekonomski operatori
Javnost
Nastaviti trenutne
trendove u
razvoju trgovine
3/19/2012
135
PROGRAM STRATEGIJE RAZVOJA
CARINSKOG SISTEMA BiH – (2009-2011)
KRATKORČNI
CILJ
Razviti carinsku
službu Bosne i
Hercegovine
unutar UIO kao
servis
za
efektivno
prikupljanje
prihoda
i
upravljanje
granicom
3/19/2012
Održan ili unaprijeđen
nivo prikupljanja
prihoda u skladu sa
inflacijom
Smanjivanje
mogućnosti korištenja
kontrolisane/zabranje
ne robe
Javno mnijenje
prepoznaje
unapređenje rada
Redovni
nadzor
statistike
prikupljanja
prihoda (UIO,
Zavod za
statistiku)
Nadzor cijena i
mogućnosti
korištenja
Razmatranje
javnog
mišljenja
Tarifna politika
BiH ostaje
konzistentna
Stope PDV-a i
akcize u BiH, u
osnovi, ostaju
nepromijenjene.
Zabrane i
organičenja
uvoza/izvoza, u
osnovi, ostaju
nepromijenjene
i u nadležnosti
su carinske
službe BiH
Sektor za poreze
UIO
Uvoznici/izvoznici
, špediteri,
logistika,
prevoznici, banke,
itd.
Putnici
Međunarodne
organizacije
Članice Evropske
unije, WCO i
WTO
136
PROGRAM STRATEGIJE RAZVOJA
CARINSKOG SISTEMA BiH – (2009-2011)
OČEKIVANI
REZULTATI /
UČINCI
Carinska služba
koja je usklađena
sa
Carinskim
smjernicama EU,
Kyoto
Konvencijom i
WCO
okvirom
standarda SAFE
3/19/2012
Vrednovanje u skladu
sa standardima EU,
Kyoto konvencijom i
Okvirom standarda
SAFE
Redovni
nadzor i
pregled od
strane
programskog
menadžmenta
UIO, EU,
WCO-a i
drugih
međunarodnih
organizacija
Preporuke
dijagnostičkih
misija Evropske
komisije i
WCO-a su
prihvaćene i
primjenjene
Ekonomski
operatori
137
AKTIVNOSTI
Troškovi
Resursi
Preduslovi
Provođenje carinskih radnji i operacija
Provođenje trenutnog plana
Ponovno utvrđivanje pristupa
Razvoj poslovnih obavještenja
Razvoj srednjeg menadžmenta
Razvoj i implementacija:
-Politike i procesa efektivnog strateškog
menadžmenta, uključujući menadžment
upravljanja rizikom
-Organizacione strukture koja će pružati
punu podršku
-Razvoj budžeta i plana njegovog
izvršenja
-Strategije komunikacija i promocije
Ispitivanje i implementacija:
-Nove organizacione strukture
-Novih procedura
-Legislative koja podržava strateški razvoj
-Novih kompjuterskih sistema
-Nove opreme
-Programa za razvoj ljudskih resursa
Oblici praktične saradnje sa:
-Sektorom za poreze UIO i drugim
agencijama za prikupljanje prihoda
-Ostalim vladinim agencijama i odjelima
-Ekonomskim operatorima
-Regionalnim i međunarodnim partnerima
Troškovi će biti
procijenjeni i utvrđeni
u toku faze procjene
obima programa
Resursi će biti
procijenjeni i
utvrđeni u toku faze
procjene obima
programa
U najširem smislu
riječi, prihvatanje
strateške svrhe i
rezultata ovog
programa od strane
Vijeća ministara BiH
(i entitetskih vlada)
Raspodijeljen je
razvoj realnog
budžeta
Utvrđena je realna
vremenska dinamika
programa
U carinskoj službi
BiH stavljeni su u
funkciju mehanizmi
programskog
menadžmenta
Osnovni podaci na
osnovu kojih se
može vršiti nadzor i
evaluacija projekta u
cilju njegovog
uspješnog završetka
3/19/2012
138
MODEL RAZVOJA STRATEŠKIH CILJEVA
CARINSKE SLUŽBE BIH - (2009-2011)
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
9)
10)
11)
12)
13)
ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE,
USKLAĐIVANJE CARINSKIH PROPISA,
ORGANIZACIJA I RUKOVOĐENJE LJUDSKIM RESURSIMA,
PRIKUPLJANJE PRIHODA,
UPRAVLJANJE RIZIKOM,
OLAKŠAVANJE TRGOVINE I ODNOSI SA POSLOVNIM
SUBJEKTIMA,
UTVRĐIVANJE CARINSKE VRIJEDNOSTI,
NAKNADNA CARINSKA KONTROLA,
PROVOĐENJE PROPISA O PRAVIMA INTELEKTUALNOG
VLASNIŠTVA,
INFRASTRUKTURA I OPREMA,
CARINSKA LABORATORIJA,
INFORMACIONA I KOMUNIKACIONA TEHNOLOGIJA,
CARINSKA SARADNJA .
3/19/2012
139
HVALA ZA
VAŠU PAŽNJU !
3/19/2012
140
KONTAKT PODACI
 Ime i prezime
 Adresa:
Doc.dr Sanel Jakupović
Panevropski univerzitet Apeiron
Banja Luka
 Članstvo:
INCU-International network of
customs universities
 Mobitel
 E-mail
++387 (0)62 349 379
[email protected]
3/19/2012
141
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
2 023 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content