close

Enter

Log in using OpenID

Broj 15/06 - Općina Perušić

embedDownload
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
Dijelovi (pročišćenog teksta) Odredbi za provođenje Prostornog plana Županije Ličko –
senjske (Službeni glasnik Ličko-senjske županije br. 15/06 i Izmjene i dopune br. 19/07)
koji se odnose na prostor općine Perušić su slijedeći:
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Prostorni plan Ličko-senjske županije, u daljnjem tekstu Plan. Obuhvat Plana utvrđen je Zakonom o
područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 10/97; 124/97; 50/98-Odluka USRH, 68/98;
22/99; 42/99-Odluka USRH, 117/99, 128/99, 44/00, 129/00 i 92/01), površine 5.350,50 km2 i s 225 naselja.
Članak 2.
Plan iz članka 1. sastavni je dio ove Odluke, a sastoji se od:
A) TEKSTUALNOG DIJELA:
UVOD
I
1.
1.1.
OBRAZLOŽENJE
POLAZIŠTA
Položaj, značaj i posebnosti županijskog područja u odnosu na prostor i sustave države
1.2.
Osnovni podaci o stanju u prostoru (tablica 1. I 2.)
1.3.
1.4.
1.4.1
2.
2.1.
Prostorno razvojne i resursne značajke
Obveze iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske i ocjena postojećih prostornih planova
Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne
pokazatelje
CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
Ciljevi prostornog razvoja regionalnog, državnog i međunarodnog značaja
2.1.1
2.1.2
2.1.3
2.2.
2.2.1
2.2.2
2.2.3
2.2.4
2.2.5
2.3.
2.3.1
2.3.2
Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i značajnih infrastrukturnih sustava
Racionalno korištenje prirodnih izvora
Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša
Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja
Demografski razvoj
Odabir prostorne i gospodarske structure
Razvoj naselja, društvene, prometne i ostale infrastructure
Zaštita krajobraznih vrijednosti
Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina
Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Županije
Racionalno korištenje i zaštita prostora
Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastructure
3.
3.1.
3.2.
3.2.1
PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
Prikaz prostornih struktura Županije u odnosu na stanje i razvojna opredjeljenja Županije i Države
Organizacija i osnovna namjena i korištenje prostora
Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture, poljoprivredne, šumske, vodne te
površine posebne namjene i ostale površine) – tablica 3.
Osnovna namjena i korištenje prostora
Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina
Sustav središnjih naselja i razvojnih središta
Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti od značaja za Županiju i Državu
Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora
Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i cjeline (prirodni resursi, krajobraz, prirodne i kulturno-povijesne
cjeline i vrijednosti) – tablica 3.
Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite
Razvoj infrastrukturnih sustava
Prometni infrastrukturni sustavi
Vodnogospodarski sustav
Energetski sustav
3.2.2
3.2.3
3.3.
3.4.
3.5.
3.5.1
3.5.2
3.6.
3.6.1
3.6.2
3.6.3
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
1
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
3.7.
3.8.
II
Postupanje s otpadom
Sprečavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
ODLUKA O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE
1.
2.
3.
4.
5.
UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI
UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA GRAĐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU
UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH SADRŽAJA U PROSTORU
UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU
SMJERNICE I KRITERIJI ZA ODREĐIVANJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA I
KORIŠTENJA IZGRAĐENA I NEIZGRAĐENA DIJELA PODRUČJA
UVJETI (FUNKCIONALNI, PROSTORNI, EKOLOŠKI) UTVRĐIVANJA PROMETNIH I
DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU
MJERE OČUVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI
MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA
POSTUPANJE S OTPADOM
MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ
MJERE PROVEDBE
6.
7.
8.
9.
10.
11.
B) GRAFIČKOG DIJELA:
III
PRILOZI
I. Kartografski prikazi u mjerilu 1:100.000
1. Korištenje i namjena prostora
2a. Infrastrukturni sustavi i mreže – vodnogospodarski sustavi
2b. Infrastrukturni sustavi i mreže – energetski sustavi
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora
II. Kartogrami
1. Teritorijalno – političko ustrojstvo do 1992.
2. Teritorijalno – političko ustrojstvo
3. Sustav središnjih naselja
4. Prostorno – razvojne cjeline Županije
5. Pokrivenost teritorija Županije prostorno-planskom dokumentacijom
6. Područja od posebnog interesa za Državu – Županiju
7. Područja posebne državne – županijske skrbi
8. Upotrebna vrijednost tla
9. Potencijalne rezerve podzemnih voda
10. Seizmološka karta Županije za povratni period od 200 godina
11. Hidrološka karta Županije
12. Osnovna geološka karta
13. Prirodna baština Županije
14. Rizik od erozije tla vodom
15. Kulturno-povijesna dobra
16. Prometni sustav Županije
17. Pošta I telekomunikacije
18. Vodnogospodarski sustav
19. Energetski sustav
20. Obrada, skladištenje i odlaganje otpada
III. Tablice
1. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI
Članak 3.
Ovim Planom je određena organizacija, osnovna namjena, korištenje, uređenje i zaštita prostora Ličko-senjske
županije, u daljnjem tekstu Županija, i prikazana na kartografskim prikazima koji su sastavni dio ovog Plana.
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
2
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
Granice između prostora, određenih njihovom namjenom, korištenjem i zaštitom, očitavaju se na stupnju točnosti
primjerenom mjerilu grafičkih prikaza. Detaljnije razgraničenje prostora odredit će se prostornim planovima užih
područja, stručnim podlogama u sklopu izdavanja lokacijskih dozvola, a temeljem kriterija i smjernica ovog Plana
te posebnim propisima.
1.1. Razgraničenje prostora prema obilježju
Članak 4.
Ovim Planom, određeno je da će se Županija i nadalje razvijati kao policentrična regija, s naseljima
raspoređenim sukladno sadržaju središnjih funkcija koje će u njima razvijati.
Sustav središnjih naselja u Ličko - senjskoj županiji:
Ostala naselja u Županiji u pravilu su bez središnjih funkcija.
Središte županije
(regionalno i više
nadlokalno središte)
Subregionalno
međuopćinsko i
nadlokalno središte
Otočac
Gospić
Korenica
Senj
Središte Grada
/Općine ili važnije
lokalno središte
Lovinac
Perušić
Brinje
Vrhovine
Udbina
Donji Lapac
Karlobag
Novalja
Lokalna i manja
lokalna središte
Utvrđuju se temeljem
PPUG i PPUO
Članak 5.
Prema krajobraznim karakteristikama i prometnoj povezanosti prostor Županije dijeli se na:
1. Kontinentalni dio – Lika:
a) Gacka (Općina Brinje, Grad Otočac, Općina Vrhovine)
b) Srednja Lika (Općina Perušić, Grad Gospić, Općina Lovinac)
c) Krbava (Općina Plitvička jezera, Općina Udbina)
d) Lapački kraj (Općina Donji Lapac)
2. Primorje:
a) Priobalje (Grad Senj, Općina Karlobag)
b) Otok Pag (Grad Novalja)
Članak 6.
U odnosu na osnovna obilježja prostora određuju se slijedeće kategorije osjetljivosti na temelju kojih se utvrđuje
mogućnost prihvata određenih aktivnosti i građevinskih područja unutar pojedinih kategorija osjetljivosti:
I. kategorija osjetljivosti je područje na kojem se ne mogu formirati nova niti širiti postojeća građe-vinska
područja. Dopuštena je gradnja infrastrukture, ako je uvjetovana gradnjom ili rekonstrukcijom drugih građevina.
Prostori iz prethodnog stavka jesu:
I i II. zaštitna zona izvorišta vode za piće,
poljoprivredno zemljište u skladu s propisima o poljoprivrednom zemljištu (u planu označeno kao "osobito
vrijedno obradivo tlo" ili P1)
zaštićeni dijelovi prirode na razini strogog i posebnog rezervata.
II. kategorija osjetljivosti je područje strogih ograničenja gradnje i zahvata u prostoru u kojem je samo
iznimno dopušteno ograničeno širenje postojećeg izgrađenog dijela naselja i eksploatacija mineralnih sirovina
(osim na prostoru nacionalnog parka) uz posebne mjere zaštite i uvjete uređivanja prostora.
Prostori iz prethodnog stavka jesu:
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
3
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
III. zaštitna zona izvorišta vode za piće,
poljoprivredno zemljište u skladu s propisima o poljoprivrednom zemljištu (u planu označe-no kao
"vrijedno obradivo tlo" ili P2)
zaštićeni dijelovi prirode na razini nacional-nog parka.
III. kategorija osjetljivosti je područje regulacije na kojem su prisutna ograničenja za formiranje građevinskih
područja (naselja i izdvojene namjene izvan naselja), građenja ili izvođenja drugih zahvata u prostoru
(eksploatacija mineralnih sirovina), pa se uspostavljaju posebne mjere i uvjeti zaštite prilikom uređivanja prostora.
Prostori iz prethodnog stavka su:
IV. zaštitna zona izvorišta vode za piće;
poljoprivredno zemljište u skladu s propisima o poljoprivrednom zemljištu (u Planu ozna-čeno kao druga
obradiva tla ili P3);
zaštićeni dijelovi prirode u rangu regionalnog parka, parka prirode, spomenika prirode, značajnog
krajobraza, park šume i spome-nika parkovne arhitekture.
zaštićena kulturna dobra i arheološka podru-čja.
Područje izvan kategorija I.-III. iz ovoga članka obuhvaća površine na kojima je moguće odrediti građevinska
područja, te provoditi građenje i korištenje površina za izdvojenu namjenu izvan građevinskog područja naselja
sukladno Odredbama ovog Plana.
Članak 7.
Prema posebnim razvojnim problemima u Županiji određena su područja s ograničenjima u razvoju zbog
negativnih posljedica ratnih zbivanja i razaranja, negativnih demografskih procesa, nerazvijenosti mreže naselja,
funkcija i gospodarstva, te područja perifernog položaja u odnosu na glavne pravce razvoja kao i područja koja
zahtjevaju posebne mjere revitalizacije naselja i gospodarstva te primjerene planske koncepcije razvoja koje
odgovaraju tipu prostora i značajkama područja.
U odnosu na prostore s razvojnim problemima iz prethodnog stavka razlikuju se sljedeće cjeline zajedničkih
obilježja:
•
ratom zahvaćena područja gdje je uništen značajan broj građevina (stambenih, privrednih, javnih) i
područja koja su minirana,
•
ruralni prostor i selo, a osobito brdsko-gorska ruralna područja,
•
područja uz državnu granicu,
•
obalno i otočno područje.
1.2. Uvjeti razgraničenja prostora prema namjeni i korištenju
Članak 8.
Osnovna namjena i korištenje prostora prikazana je na kartografskom prikazu 1. i to:
• prostori/površine za razvoj i uređenje naselja - izgrađeni dio
• područja i lokaliteti izvan naselja za izdvojene namjene (turizam, gospodarska namjena, promet,
infrastrukturne građevine, rekreacija, eksploatacija mineralnih sirovina, područja posebne namjene,
groblja),
• poljoprivredne površine isključivo osnovne namjene: osobito vrijedno obradivo tlo, vrijedno obradivo tlo i
ostala obradiva tla, šume isključivo osnovne namjene: gospodarske šume, zaštitne šume i šume posebne
namjene,
• ostala poljoprivredna tla, šume i šumsko zemljište,
• vodne površine: more, jezera i vodotoci,
• koridori prometne infrastrukture: postojeći, planirani i potencijalni za istraživanje,
• posebna namjena.
U prostornim planovima uređenja općina/gradova (u daljnjem tekstu PPUO/G) namjena i korištenje razgraničit
će se i odrediti temeljem ovog Plana na način da se očuvaju prirodni resursi i vrijednosti prostora (neizgrađeni
obalni prostor uz more i vodotoke, područja za koja su utvrđene zone sanitarne zaštite, izvorišta vode za piće, vrlo
vrijedne obradive poljoprivredne površine, šume posebne namjene i zaštitne šume, područja zaštite prirode i
zaštite kulturnih dobara).
1.2.1. Površine naselja
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
4
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
Članak 9.
Razgraničenje površine naselja ili dijelova naselja ili površina gradnje za izdvojene namjene od ostalih
površina koja nisu namjenjena gradnji naselja (poljoprivredne površine P1, P2, šumske površine, vodna dobra,
koridori infrastrukturnih sustava i sl.), utvrđuje se u PPUO/G određivanjem granica građevinskih područja, a prema
kriterijima za određivanje građevinskih područja iz ovog Plana. Građevinsko područje se sastoji od izgrađenog i
neizgrađenog dijela. Razgraničenje izgrađenog dijela obavlja se u pravilu rubom građevinskih parcela ili dijelom
parcele koja je namijenjena gradnji.
Izgrađenim dijelom građevinskog područja smatra se uređeno građevinsko zemljište (parcele) na kojem su
izgrađene građevine raznih namjena (stambene, gospodarske, društvene i javne, mješovite, komunalne,
infrastrukturne i dr.), kao i druge uređene površine privedene namjeni (infrastrukturne, zaštitne zelene, parkovi,
igrališta, uređene plaže, vodotoci, i sl.) te pojedinačne manje površine unutar formirane cjeline naselja koje se
mogu privesti namjeni na način interpolacije uz postojeće građevine i uz postojeće javno-prometne površine.
Neizgrađenim dijelom građevinskog područja smatra se neuređena i neizgrađena samostalna površina
predviđena za daljnji razvoj, izgradnju i uređenje naselja ili izdvojene cjeline te svaka površina unutar formiranog
dijela naselja koja nije privedena planiranoj namjeni, a koja je površine veće od 1.000 5000 m2, kao i sve rubne
čestice. i koja mjereno uz prometnicu ima širinu veću od 30 metara.
1.2.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene
Članak 10.
Izdvojene namjene su specifične funkcije koje se svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja razlikuju od
naselja, te koje funkcioniraju u prostoru kao posebne prostorne cjeline. Izdvojene namjene za koje se određuje
građevinsko područje određuju se poglavito za razvoj djelatnosti koje su vezane na lokaciju i određene prostorne
resurse, koje mogu biti nesukladne drugim namjenama, odnosno za koje se utjecaj na okoliš mora prostorno
ograničiti i usmjereno nadzirati. Određivanje građevinskih područja za namjene iz članka 19. ove Odluke odredit
će se u PPUO/G temeljem kriterija za određivanje građevinskih područja iz ovog Plana.
Unutar građevinskih područja za izdvojene namjene izvan naselja ne može se planirati novo stanovanje.
Detaljnije razgraničenje površina unutar tih područja odredit će se i na odgovarajući način razgraničiti PPUO/G
ili detaljnijim planovima i to na površine za:
•
•
•
•
gospodarsku: proizvodnu, servisnu i poslovnu namjenu,
ugostiteljsko-turističku namjenu: turistička središta, turističke punktove, seoska gospodarstva,
stambeno-turistička naselja i luke nautičkog turizma,
sportsko-rekreacijsku namjenu: sportske centre i rekreacijska područja (tenis, jahanje, sportsko letenje,
maritimna rekreacija, polivalentni rekreacijski centri, planinarenje i alpinizam, rafting i drugi sportovi na
brzim vodama, yachting, ronilačka rekreacijska područja),
infrastrukturne koridore i površine za infrastrukturne građevine.
Članak 11.
Na kartografskim prikazima br. 1. “Korištenje i namjena prostora” i 2a. “Infrastrukturni sustavi i mreže
vodnogospodarski sustav” i 2b. "Infrastrukturni sustavi i mreže – energetski sustav", te kartogramima br.
17.i br. 20. određeni su
i načelno razgraničeni prostori namijenjeni razvoju i uređenju koridora i građevina za:
•
prometne mreže: cestovne, željezničke, pomorske i zračne,
•
poštanske i telekomunikacijske mreže,
•
energetske sustave: elektroenergetika, cijevni transport plina,
•
vodnogospodarski sustav: korištenje voda, odvodnja otpadnih voda, uređenje vodotoka i voda,
•
obradu, skladištenje i odlaganje otpada.
Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora van naselja (širina u metrima)
Podsustav
Građevina
Koridor građevine
Sustav
Napomena
vrsta
kategorija
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
Vrsta
postojeća
planirana
5
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
Podsustav
Građevina
Koridor građevine
Sustav
Napomena
vrsta
kategorija
postojeća
planirana
6/11
200
jedno/dvokolosječna
6/11
85
70
40
100
100
200
150
100
70
Jednokolosječna
jednokolosječna
županijska
Vrsta
Magistralna
pomoćna
I. reda
Ostale
Turističke
Autoceste
Brze ceste
Ostale
Županijske
željeznica
državna
državna
Međunarodni
1
1
županijska
Magistralni
Magistralni
Ostali
Magistralni
kolektor
Magistralni
1
6
6
1
10
10
Prometni
ceste
Telekomunikacije
Vodoopskrba
i odvodnja
kabelska
kanalizacija
državna
vodovodi
županijski
kolektori
županijski
državni
županijski
Energetika
plinovod
10
100
Magistralni
dalekovod 380 kV
dalekovodi 220 kV
dalekovodi 110 kV
uz javne površine i
građevine
60
38
23
19
200
100
70
(60) projektirani
(50) projektirani
(25) projektirani
Površine za infrastrukturu određuju se prema kriterijima iz prethodne tablice i prema kartografskim prikazima 1.
“Korištenje i namjena prostora” i 2a. “Infrastrukturni sustavi i mreže – vodnogospodarski sustavi” i 2b.
“Infrastrukturni sustavi i mreže – energetski sustavi” i prema kartogramu broj 17. ”Pošte i telekomunikacije”, pri
čemu se razgraničenje vrši uvažavajući sljedeće kriterije:
•
vrednovanje prostora za građenje, i usklađivanje s drugim korisnicima prostora,
•
•
•
•
•
utvrđivanje funkcionalnih i prostornih zahtjeva građevine,
uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava,
mjere zaštite prirodnih vrijednosti i očuvanja krajobraznih vrijednosti,
mjere zaštite kulturno-povijesnog nasljeđa,
mjere sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš.
Članak 12.
Područja i prostori koji se koriste pod posebnim uvjetima razgraničavaju se temeljem kriterija zaštite
prostora, a u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima. Način korištenja uvjetovan je kategorijom
osjetljivosti prostora (članak 6.) i posebnim propisima.
Prostori posebnih uvjeta korištenja razgraničuju se kao zaštićena prirodna baština, zaštićena kulturna dobra,
zaštićeni djelovi mora i kopnenih voda, vodonosnika i izvorišta voda za piće, osobito vrijedne poljoprivredne i
šumske površine koje se štite kao resurs, područja i dijelovi ugroženog okoliša, minirana područja.
a) Zaštićena prirodna baština
Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05) razgraničenje površina zaštićene prirodne baštine utvrđeno je
temeljem posebnih zakona o proglašenju nacionalnih parkova i parkova prirode, aktima o proglašenju zaštite ili
evidentiranju od strane nadležne institucije te Županijske skupštine sukladno stručnim elaboratima koji prate samu
odluku ili joj prethode, a u kojima se određuje temeljne značajke područja svojstva (prirodnog fenomena) s
granicom.
Površine i lokaliteti određeni su u kartografskom prikazu 3. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora”,
odnosno na kartogramu br. 13.
b) Zaštićena kulturna dobra
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
6
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
Razgraničenje površina koje su zaštićene kao kulturno dobro temelji se na rješenjima o utvrđivanju svojstva
kulturnog dobra. Površine i lokaliteti određeni su shematski u kartografskom prikazu 3. “Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite prostora”, odnosno na kartogramu br. 15.
c) Zaštićene dijelove mora i kopnenih voda, vodonosnika i izvorišta voda za piće
Razgraničenje površina mora u odnosu na mjere zaštite predviđene ovim Planom provodi se temeljem
kategorizacije priobalnog mora na I. i II. kategoriju.
Razgraničenje vodotoka u odnosu na mjere zaštite predviđene ovim Planom provodi se temeljem
kategorizacije vodotoka na I. i II. kategoriju. Razgraničenje zaštite vodonosnika provodi se temeljem smjernica
ovog Plana, a detaljno će se provesti temeljem stručnog elaborata Plana zaštite voda i Vodnogospodarskog plana
za područje Županije po posebnim propisima. Zone sanitarne zaštite zahvata vode iz površinskih voda
akumulacija određuju se kao zone zaštite krških izvora, ali uz specifičan pristup obzirom na način prihranjivanja
jezera (podzemno i naglašeno površinsko dotjecanje) i zaštitu vodnog prostora akumulacija.
Akumulacije koje se koriste za vodoopskrbu ili su potencijalna izvorišta vode za piće pripadaju prvim zonama
zaštite. Područja zaštite izvorišta vode za piće prikazane su na kartografskom prikazu 3. “Uvjeti korištenja,
uređenja i zaštite prostora”.
d) Osobito vrijedno poljoprivredno i šumsko zemljište
Razgraničenje površine poljoprivrednog zemljišta koje se štiti od prenamjene i radi očuvanja kvalitete provodi
se određivanjem granica kategorija zaštite poljoprivrednog zemljišta, a na temelju boniteta tla i vrijednosti
višegodišnjih kultura, s time da se ovim Planom zaštićuje I. i II. kategorija poljoprivrednog zemljišta.
Razgraničenje šumskog zemljišta vrši se prema odredbama ovog Plana te šumsko-gospodarskoj osnovi.
Kategorije poljoprivrednog i šumskog zemljišta s gledišta zaštite i korištenja prikazane su u kartografskom
prikazu 3. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora”.
e) Područja i dijelovi ugroženog okoliša
Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite u područjima i djelovima okoliša koji su (ili mogu biti)
ugroženi raznim aktivnostima, prikazana su i načelno razgraničena na kartografskom prikazu 3. “Uvjeti korištenja i
zaštite prostora” određeni su ovim Planom i razrađuju se planovima užih područja, a odnose se na:
•
•
•
•
•
•
•
oštećen prirodni ili kultivirani krajolik,
tlo oštećeno erozijom,
opožareno šumsko zemljište,
napuštena eksploatacijska polja i smetlišta,
gradske i seoske cjeline oštećene ratnim razaranjima,
vikend izgradnja u obalnom području,
područja ugrožena bukom.
f) Minirana područja
Razgraničenje miniranih površina prikazano je na kartogramu 7. “Područja posebne državne-županijske skrbi”
na temelju podataka dobivenih od Centra za razminiravanje. Unutar miniranog područja zabranjeno je kretanje i
odvijanje gospodarskih djelatnosti.
2. UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA GRAĐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU
2.1. Građevine i zahvati od važnosti za Državu
Članak 13.
Ovim su Planom utvrđene građevine od važnosti za Državu temeljem posebnih propisa, Strategije i Programa
prostornog uređenja RH. Građevine od važnosti za Državu su određene vrstom, funkcijom i kategorijom, grafički
načelno označene prostornim položajem koji se pobliže određuje u planovima užih područja, odnosno prostornim
planom područja posebnih obilježja (u daljnjem tekstu PPPPO), te stručnom podlogom i procjenom utjecaja na
okoliš, odnosno studijom utjecaja na okoliš (u daljnjem tekstu SUO). Građevine su određene kao:
•
postojeće za koje je prostor namjene određen stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta,
prema posebnim propisima, pri čemu se mora osigurati prostor za rekonstrukciju, proširenje i
izmještanje ako je Planom tako predviđeno,
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
7
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
•
•
planirane pri čemu se prostor osigurava namjenom površina i posebnim uvjetima korištenja šireg
prostora, a za prometnice i vodove infrastrukture planskim koridorom koji omogućava detaljniju plansku
prilagodbu lokalnim uvjetima osim u slučaju ako je izdana lokacijska dozvola kada se tretira kao
utvrđena trasa i ostali uvjeti,
potencijalne za istraživanje pri čemu se određuju područja na kojima je moguće utvrditi lokaciju-trasu
postupkom dokazivanja opravdanosti, a ako se nalazi na području posebnih obilježja ta će trasa istražiti
prostornim planom toga područja (nacionalne parkove i parkove prirode).
Članak 14.
Ovim Planom određuju se slijedeće građevine od važnosti za RH:
1. Prometne građevine s pripadajućim objektima i uređajima:
a) cestovne građevine :
• autoceste:
planirane:
Zagreb-Split (Bosiljevo-tunel Kapela-Žuta Lokva–Otočac-Gospić-tunel Sveti Rok)
Jadranska autocesta (Rijeka-Senj-Žuta Lokva - spajanje s trasom autoceste
Zagreb-Split u čvoru Žuta Lokva);
• brze ceste:
postojeće:
Ličko Petrovo Selo–Udbina s predviđenim rekonstrukcijama i izmještanjima
dionica (zaobilaznice većih naselja),
planirane:
Grabovac-Most na Korani-Ličko Petrovo Selo,
Udbina-Sv. Rok,
Smoljanac-granični prijelaz Ličko Petrovo Selo-BiH,
potencijalne: Prijeboj-Korenica-Udbina (potencijalna trasa za istraživanje, odnosno značajnija
korekcija provjerit će se Prostornim planom područja posebnih obilježja
Nacionalnog parka Plitvička jezera
državne ceste:
postojeće:
D1
Koranski most-Prijeboj– Korenica–Udbina–Klapavice,
D8
Senj–Karaula–Karlobag–Mandalina,
D23 Velika Kapela–Jezerane–Žuta Lokva–Vratnik–Senj,
D25 Korenica–Bunić–Lički Osik–Gospić–Karlobag,
D32 Drežnica–Jezerane,
D42 Saborsko–Poljanak,
D50 Žuta Lokva–Špilnik–Gospić–Štikada,
D52 Špilnik–Vrhovine–Korenica,
D106 Žigljen-Novalja-Pag,
D107 D106–Stara Novalja,
D217 Grabovac–Ličko Petrovo Selo-(BiH),
D218 Doljani–Donji Lapac–GP Užljebić (BiH),
D405 D8–Jablanac (trajekt),
D406 D8–Prizna (trajekt),
D504 Prijeboj–Ličko Petrovo Selo,
D506 Bjelopolje–Donji Lapac;
D522 Udbina-Gornja Ploča-Lovinac
planirane:
spoj državnih cesta na autoceste (čvor Brinje, čvor Brinje I, čvor Otočac, čvor
Perušić, čvor Gospić, čvor Gornja Ploča, čvor Sv.Rok i čvor Senj),
zaobilaznice gradova i drugih naselja na državnim cestovnim pravcima
potencijalne:
spoj luke Stinica-Mala Stinica na Jadransku turističku cestu;
cestovni granični međunarodni prijelaz
postojeći.
Ličko Petrovo Selo.
planirani:
Užljebić
pogranični prijelaz za cestovni promet
planirani:
Boričevac
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
8
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
b) željezničke građevine, osim industrijskih kolosijeka:
postojeće:
Ogulin–Gospić–Knin (rekonstrukcija i modernizacija),
Unska pruga: Sunja–Bihać–Knin;
potencijalne:
Drežnička trasa brze pruge Zagreb-Split.
c) građevine zračnog prometa:
postojeće:
zračna luka kategorije 2C: Udbina, te postojeća lokacija
bivše zračne luke Željava na granici s BiH, čiji će se status funkcija i kategorija
utvrditi
naknadno međudržavnim dogovorom;
planirane:
zračna luka Otočac 2C kategorije na lokaciji postojećeg letjelišta.
d) pomorske građevine:
postojeće:
planirane:
luke posebne namjene: Senj, Lukovo Šugarje (uvala Porat), Stinica (uvala Mala
Stinica), Karlobag;
luke nautičkog turizma: Novalja.
2. Energetske građevine s pripadajućim objektima i uređajima:
a) elektroenergetske:
postojeće proizvodne: HE Sklope, HE Senj I;
planirane proizvodne: HE Kosinj, HE Senj II;
potencijalne proizvodne:HE Otočac;
postojeći prijenosni vodovi:
400 kV Meline–Velebit, 220 kV Senj-Brinje, 220 kV Brinje–Konjsko i
ostali postojeći prijenosni vodovi naponske razine 110 kV su navedeni u
Polazištima ovog Plana (Infrastruktura, točka 3).
planirani prijenosni vodovi:
400 kV Senj-Brinje, 2x 400 kV Brinje-TS Mraclin, 2x400 kV Brinje-RHE
Velebit–Obrovac, 2x400 kV odcjep Otočac–spoj sa BiH, 2X400 kV
odcjep Perušić–spoj sa BiH, 110 kV TS Prijeboj–TS Slunj,
DV 110 kV Donji Lapac-Udbina, DV 110 kV TS Plitvice-granica BiH, DV
110 kV TS Senj - TS Karlobag
i svi vodovi naponske razine 35 kV potrebitih za napajanje navedenih
planiranih transformatorskih postrojenja.
postojeća transformatorska postrojenja i rasklopišta naponskih razina 400 kV, 220 kV, 110 kV
navedena su u Polazištima ovog Plana (Infrastruktura, točka 3).
planirana transformatorska postrojenja i rasklopišta:
TS 400/220 kV i TS 220/35 kV Brinje, TS 400/220/110 kV Lički Osik, TS
110/35 kV Prijeboj,
TS 110/x Karlobag, TS 110/x Udbina, TS 110/x Vrataruša (Grad Senj)
TS 35/ 10(20) kV Gospić 2 (Smiljan), TS 35/10(20) kV Bunić,
TS 35/10(20) kV ,
Tunel M.Kapela i Tunel Sv. Rok, TS 35/10(20) kV Žuta Lokva.
TS 11/x Vrataruša
TS 110/x Strmac
b) građevine za transport plina s pripadajućim objektima, uređajima i postrojenjima:
potencijalne:
plinovod Vrbovsko–Otočac–Gospić–Split, MRS-Otočac, MRS–Gospić.
3. Vodne građevine s pripadajućim objektima i uređajima:
a) hidroenergetske građevine:
postojeće:
akumulacije Kruščica, Gusić Polje I (kompleks s akumulacijama s branama i
kanalima),
akumulacija Opsenica, akumulacija Štikada iz sustava RHE-Velebit (Obrovac);
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
9
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
planirane:
akumulacija Kosinj, akumulacija Gusić polje II;
potencijalne:
akumulacije na Lovinačkom platou.
b) građevine za melioracijsku odvodnju:
potencijalne:
akumulacija Hržić, retencija Karamanuša i ostale po Studiji korištenja voda
slivova Like i Gacke za koje se ukaže potreba i dokaže opravdanost.
c) građevine za korištenje voda:
postojeće:
kaptaža Tonković vrilo;
planirane:
Ličko sredogorje, Ličko polje
vodoopskrbni sustav u koridoru autoceste sa vezama za
Karlovačku županiju (tunel Kapela), Primorsko-goransku
županiju (tunel Žuta Lokva-Hrmotine) i Zadarsku županiju (tunel Sveti Rok) s
vodospremama i ostalim objektima;
potencijalne:
kaptaža Rokina Bezdan, kaptaža Lička Jesenica i kaptaža na Korani za NP
Plitvička jezera.
d) građevine i uređaji vodoopskrbnog sustava:
postojeće:
regionalni–međužupanijski vodovod (Južni ogranak);
planirane:
za pogranično područje Općine Donji Lapac kaptaža izvora Joševica;
potencijalne:
sustav spomenut u točki c ovog članka.
e) građevine sustava odvodnje:
postojeće:
planirane:
kanalizacijski sustav u Nacionalnom parku Plitvička jezera;
za zaštitu voda s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda u sustavu KorenicaPlitvička jezera. Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda veći od 15 000
ekvivalenata (za Grad Gospić, Grad Otočac i Grad Senj), sustav uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda objekata u I i II zoni sanitarne zaštite izvora rijeke
Gacke.
4. Proizvodne građevine:
a) tvornice celuloze i papira:
potencijalne:
Lički Osik.
b) tekstila i kože:
potencijalne:
c) nemetalnih minerala:
postojeće:
potencijalne:
Gospić, Otočac, Senj.
Ličko Lešće - planirane: preseljenje postojeće na novu lokaciju - Barlete.
Kompolje – Konjsko jezero: prerada opekarske gline
5. Građevine za postupanje s otpadom:
a) zajedničke deponije komunalnog otpada:
potencijalne:
Ostrvica (Litićev vrh)–Lički Osik.
b) sabiralište opasnog otpada:
planirane:
u Otočcu, Senju i Gospiću.
6. Građevine na zaštićenom području nacionalnih parkova
postojeće:
sve osim obiteljskih kuća.
7. Građevine posebne namjene:
postojeće:
lokacije prostora od interesa obrane:
1.
2.
3.
4.
Vojarna «Eugen Kvaternik», Gospić
Vojno skladište «Jasikovac», Gospić
Vojna lokacija «Podoštra», Gospić
Vojno skladište «Ramljani»
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
10
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Vojno skladište «Perušić», Perušić
Vojno skladište «Lučane», Sveti Rok
Vojno skladište «Staro Selo», Sveti Rok
Vojni kompleks «Udbina», Udbina
OUP «Velebitska Plješevica»
OUP «Basača», Oštarije
2.2. Prostori za građevine od važnosti za Županiju
Članak 15.
Građevine od važnosti za Županiju određene su prema Uredbi o građevinama od važnosti Državu (članak 3.)
te one koje su od posebnog interesa za razvoj Županije.
Prostor građevina koje su od interesa za Županiju određuje se građevinskim područjima, trasom, lokacijom i
ostalim kriterijima određenim ovim Planom u tekstualnom i kartografskom dijelu te posebnim propisima.
Članak 16.
Ovim Planom određuju se sljedeće građevine od važnosti za Županiju:
1. Prometne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima:
a) cestovne građevine:
županijske ceste:
postojeće: Ž5110 Klenovica–Krivi Put–Prokike,
Ž5112 Stajnica–Ž5113,
Ž5113 Križpolje–Glibodol–Lička Jasenica,
Ž5114 Brinje–Letinac,
Ž5126 Sv. Juraj–Krasno Polje–Velika Plana–Smiljan–Gospić,
Ž5127 Hrvatsko Polje–D50,
Ž5128 Ž5113–Dabar–Glavace–Otočac,
Ž5129 Ž5128–Škare,
Ž5130 Doljani–Zalužnica,
Ž5140 Krasno Polje–Švica–Otočac,
Ž5141 Ž5140–Kuterevo,
Ž5142 Ž5140–Lipovlje,
Ž5143 Otočac–Prozor,
Ž5144 Podum–Čovići,
Ž5145 Ž5144–Sinac,
Ž5146 Ž5126–Donji Kosinj–Studenci–D50,
Ž5147 Ličko Lešće–“Vrelo Gacke”,
Ž5148 D50–Ramljani,
Ž5149 Vrhovine–Gornje Vrhovine,
Ž5150 D52–Jezerce,
Ž5151 Lun–Novalja–D106,
Ž5152 Lipovo Polje–Ž5153,
Ž5153 Bakovac Kosinjski–Gornji Kosinj–Ž5146,
Ž5154 Klanac–Perušić,
Ž5155 Kosa Janjačka–Perušić,
Ž5156 Čanak–Kozjan–Bunić,
Ž5162 Smiljan–Novoselo,
Ž5163 D25–Lički Novi–Gospić,
Ž5164 Novoselo Bilajsko–Vrebac–Podlapača–D1,
Ž5165 Vrebac–Mogorić–Gornja Ploča–D522,
Ž5166 D50–Sv.Rok–Obrovac,
Ž5167 Udbina–Donji Lapac,
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
11
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
Ž5168 Gornji Lapac–Boričevac-granica R. BiH,
Ž5169 D218–Dobroselo–Mazin–D1,
Ž5170 Doljani–granica R. BiH,
Ž5171 Mušaluk–D25,
Ž5182 Jablanac–Bileni–Štirovača.
planirane:
priključne ceste za NP Paklenica (Raduč-Bunovac; Ž5166-ulaz
u NP Paklenica pod Sveto brdo).
odvojak sa Ž-5110 na potezu Podbilo-Senj kao prekategorizacija postojeće L 59 001.
cestovni pravac na potezu D-8 (Krmpotska Ruka) - Vrataruša - Francikovac - D-23
(Vratnik),
obilaznica Grada Otočca u rangu županijske ceste
planirana županijska cesta Perušić-Štimci-Sveta Trojica-Ljubovo-D 50.
potencijalne:
panoramske ceste po rubu Parka prirode Velebit.
b) građevine zračnog prometa:
planirane:
letjelište Bjelopolje.
c) pomorske građevine
postojeće:
planirane:
luke otvorene za javni promet županijskog značaja:
Senj, Prizna, Žigljen, Jablanac, Karlobag, Novalja i Drljanda,
luke otvorene za javni promet lokalnog značaja:
Sv. Juraj, Donja Klada, Starigrad, Lukovo, Stinica-Mala Stinica, Krivača, Karlobagteretna luka, Cesarica, Porat-Lukovo Šugarje, Barić Draga, Stara Novalja,
Tovarnele, Jakišnica i Metajna.
luke otvorene za javni promet županijskog značaja:
Stinica (Mala Sinica).
luke otvorene za javni promet lokalnog značaja:
Zubovići.
luke nautičkog turizma:
Senj, Karlobag, Stara Novalja, Tovarnele, Lukovo, Starigrad, Sv. Juraj, Stinicauvala Krivača, Lukovo Šugarje-uvala Porat,
luke nautičkog turizma tipa sidrišta i privezišta određuju se planom užeg područja.
sportske luke:
Senj, Sv. Juraj, Cesarica, Karlobag, Lukovo Šugarje-uvala Porat, Barić Draga,
Novalja, Stara Novalja, Tovarnele, Jakišnica, Potočnica, Metajna, Kustići i
Zubovići,
ribarske luke:
Senj, Sv. Juraj, Jablanac, Karlobag, Novalja, Stara Novalja, Metajna.
Industrijske luke: Senj i Sitnica
2. Energetske građevine s pripadajućim građevinama i uređajima:
a) elektoenergetske građevine:
postojeći elektroenergetski sustavi i objekti:
navedeni su u Polazištima ovog Plana (Infrastruktura, točka 3);
Vjetroelektrane na lokacijama: Vrataruša - Štura - Pekin Dolac
(Grad Senj), zona Turjanski - Gornje
Vrhovine -Rudopolje - Donji Dol (Općina Vrhovine), zona Veliki Čardak - Nikšići (Općina Perušić i Grad Gospić),
Kosa Janjačka - Konjsko Brdo-Bukovac-Lipova Glavica (Općina Perušić)" i potezi Pišaćuša - Kovačevica Bjelopolje, Aranovača - Petrašica (Općina Udbina).
b) građevine za transport plina:
potencijalne: plinsko distribucijski podsustav (MRS Otočac-Vrhovine-Plitvička jezeraBroj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
12
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
Korenica, spoj za Senj MRS Gospić–spoj Lički Osik, Perušić).
3. Vodne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima:
a) zaštitne i regulacijske građevine:
potencijalne: građevine za obranu od poplava: retencije i vodni pragovi na pritokama Like
predviđene
Studijom korištenja voda Like i Gacke (Rijeka 1985.).
b) građevine za melioracijsku odvodnju:
potencijalne građevine za melioracijsku odvodnju : Stajničko polje.
c) građevine za korištenje voda:
postojeće:
kaptaže: Žižića vrelo, vrela Stajničkog polja u Općini Brinje, kaptaže Koreničko
vrelo, Krbavica u Općini Plitvička jezera, Mrđenovac, Košna voda na području
Grada Gospića.
potencijalne: bunari i kaptaže u Ličkom sredogorju, Ličkom polju, košna naslagama.
d) građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
postojeće:
kanalizacijski sustavi Grada Novalje,
potencijalni :
kanalizacijski sustavi naselja: Karlobag, Perušić,
Brinje, Korenica, Udbina, Donji Lapac i Lovinac, te uređaji za pročišćavanje
otpadnih voda u sklopu tih sustava.
4. Građevine društvenih djelatnosti:
a) srednje škole:
postojeće:
Gospić, Otočac, Korenica, Senj.
b) građevine sekundarne zdravstvene zaštite:
postojeće:
Opća bolnica-Gospić.
c) građevine socijalne skrbi:
postojeće:
Gospić, Udbina i Otočac.
d) sportske građevine:
postojeće:
sportsko rekreacijski centri površine 5 ha i više: Baške Oštarije, aerodrom Otočac,
skijališta sa žičarom: Baške Oštarije, Krasno.
5. Građevine u parkovima prirode:
a) sve građevine u parku prirode za koje se izdaje građevna dozvola, prema posebnom zakonu, osim
obiteljske kuće.
6. Građevine za postupanje s otpadom:
a) centralne zone za gospodarenje otpadom
potencijalne:
ovim Planom je određeno pet potencijalnih lokacija za koje treba izvršiti
ispitivanje, a to su: Ostrvica, pod padinama Uma kod Otočca, naselje Jasikovac
kod Korenice, istočno od Starigrada, područje Grada Novalje na otoku Pagu.
b) reciklažna dvorišta s transfer stanicom u gradovima i naseljima:
potencijalne:
u svim sjedištima gradova i općina, te ostalih razvojnih središta.
c) transfer stanice u gradovima i naseljima
potencijalne:
na svim javno-prometnim površinama u gradovima i općinama.
Članak 17.
Prostor za građevine od važnosti za Županiju, koje se grade ili rekonstruiraju unutar naselja (infrastruktura u
naselju, gospodarske namjene, slobodna bescarinska zona i robno-transportno središte, sportske, turističke i
ugostiteljske građevine, te građevine unutar povijesnih urbanističkih cjelina), pobliže se određuju planiraju se u
PPUO/G, te drugim dokumentima prostornog uređenja ukoliko se takvi dokumenti izrađuju.
2.3. Popis građevina i zahvata za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
13
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
Članak 18.
Građevine i zahvati u prostoru za koje je potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš određeni su
Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00).
U slučaju da se na relativno malom prostoru planira više zahvata (niz) čije su pojedinačne veličine, tj. kapaciteti
ispod, no ukupni iznad granica propisanih Popisom zahvata, koji čini sastavni dio Pravilnika o procjeni utjecaja na
okoliš, a prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša (NN 82/94 i 128/99), utvrđuje se obveza izrade procjene
utjecaja na okoliš.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH SADRŽAJA U PROSTORU
Članak 19.
Planom su načelno određeni prostorni i drugi uvjeti za smještaj gospodarskih djelatnosti, njihovih građevina i
uređaja za sljedeće gospodarske djelatnosti: šumarstvo, poljoprivreda, stočarstvo i ribarstvo, ugostiteljstvo i
turizam, energetske građevine, eksploatacija mineralnih sirovina, ostale gospodarske djelatnosti: proizvodne i
poslovne.
Detaljnija namjena i uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti iz prethodnog stavka određuju se PPUO/G
odnosno stručnom podlogom za lokacijsku dozvolu, a temeljem smjernica, kriterija i mjera ovog Plana.
Članak 20.
Gospodarske djelatnosti iz članka 19. ove Odluke s njihovim prostornim odrednicama koje karakteriziraju vrsta,
veličina, prostorna organizacija i oblikovanje, smještaju se u prostore uz sljedeće uvjete:
•
•
•
•
•
da su u skladu s temeljnom razvojnom orijentacijom prostornog i gospodarskog razvoja Županije,
da su razvojno poticajne, da potiču demografsku obnovu i doprinose ekonomskoj sigurnosti
domaćinstava, da ne predstavljaju smetnje za okoliš i da su ekološki prihvatljive, te da u zauzimanju
prostora racionalno koriste zemljište, druge temeljne resurse, energiju i vodu,
da ne predstavljaju smetnje za druge oblike korištenja prostora u okruženju,
da su u skladu s tradicijom i lokalnim uvjetima te da se temelje prvenstveno na lokalnim resursima,
da postojeće nedovoljno iskorištene kapacitete u ruralnim i drugim sredinama koriste za preradu
poljoprivrednih i stočarskih proizvoda i morskog ulova, da se uz obalu mora prostor namijenjuje
isključivo za djelatnosti, odnosno one tehnološke procese, rekreaciju i sport koje su vezane uz
more, usklađeno s odredbama o zaštiti mora i obalnog pojasa te usklađeno s drugim djelatnostima i
namjenama prostora.
3.1. Šumarstvo
Članak 21.
Šumske površine po namjeni dijele se na gospodarske šume, zaštitne šume, šume posebne namjene koje se
koriste i kojima se upravlja u skladu s ovim Planom odnosno šumsko-gospodarskom osnovom i planovima
zaštićenih područja.
Detaljnije uvjete smještaja i druge uvjete za građevine i zahvate u prostoru šuma odredit će se u prostornim
planovima općina i gradova odnosno planovima područja posebnih obilježja uz posebne uvjete korištenja šuma
koje propisuje nadležno Ministarstvo.
Članak 22.
Gospodarske šume koje obuhvaćaju najveći dio ukupnog šumskog resursa namijenjene su isključivo
gospodarskom korištenju (sječa za drvnu građu ili ogrjev, lov i uzgoj divljači, ubiranje šumskih plodina).
Unutar gospodarskih šuma mogu se planirati slijedeći zahvati u prostoru: šumarske postaje (lugarnice), planinarski
domovi i lovačke kuće, skladišta drvne građe, znanstveno-istraživačke stanice za praćenje stanja šumskih
ekosustava, otkupne stanice šumskih plodina.
Članak 23.
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
14
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
Zaštitne šume koje obuhvaćaju najmanji dio šumskog resursa, namjienjene su prvenstveno za zaštitu i
sanaciju ugroženih područja (opožarene površine, površine izložene eroziji, poboljšanje mikroklimatskih osobina
prostora, zaštita naselja, gospodarskih i drugih građevina).
Unutar zaštitnih šuma mogu se planirati sljedeći zahvati u prostoru: šumarske postaje (lugarnice), planinarski
domovi, znanstveno-istraživačke stanice za praćenje stanja šumskih ekosustava.
Članak 24.
Šume posebne namjene teritorijalno su razgraničene od ostatka šumskog resursa, te se ovim Planom
predviđaju unutar obalnog područja i u prostoru nacionalnih parkova i parkova prirode, a temeljna im je namjena
održanje ekoloških vrijednosti prostora ili specifičnih (zaštićenih) biotopa, rekreativna namjena i oplemenjivanje
krajobraza, a u posebnim slučajevima mogu se koristiti za turističko-ugostiteljske djelatnosti (kampovi, izletišta).
Unutar šuma posebne namjene mogu se planirati slijedeći zahvati u prostoru: planinarski domovi, izletišta,
rekreacijski sadržaji, arboretumi i zvjerinjaci, farme za uzgoj divljači, znanstveno-istraživačke stanice za praćenje
stanja šumskih ekosustava.
Prostorni raspored i veličina zahvata odredit će se prostornim planovima područja posebne namjene i/ili
prostornim planovima gradova i općina uz posebne uvjete korištenja šuma koje propisuje Ministarstvo
poljoprivrede i šumarstva.
Dijelovi šuma posebne namjene se mogu planirati i za turističku djelatnost - autokamp, ali isključivo za dijelove
autokampa koji su namijenjeni osnovnim potrebama boravka turista u prirodi (prostor za kampiranje, higijenskosanitarni čvorovi, infrastruktura), dok se ostala izgradnja mora osigurati unutar građevnskih područja turističkih
zona.
3.2. Poljoprivreda, stočarstvo i ribarstvo
Članak 25.
Razvoj poljoprivrede, stočarstva i ribarstva temelji se osobito na obiteljskom gospodarstvu, uključujući i
farmerski tip gospodarstva, te na tržišnim načelima.
Planom se određuju prostorni preduvjeti za oživljavanje naselja s tradicijom obiteljskog poljodjelskog
gospodarstva na temelju povezanosti domaćinstva i poljodjelskog prostora, uz poticanje razvoja manjih
prerađivačkih pogona, s prepoznatljivim proizvodom.
Planom se predviđa sustavno povišenje kvalitete života u agrarnom prostoru određivanjem smjernica za razvoj
društvene, komunalne i prometne infrastrukture te zaustavljanje daljnjeg usitnjavanja posjeda i stimuliranje
njihovog okrupnjavanja.
Članak 26.
Pri gradnji građevina i odvijanju aktivnosti u funkciji poljodjelstva potrebno je osobito voditi računa o zaštiti
podzemlja od onečišćavanja koje bi moglo nastati upotrebom kemijskih sredstava i onečišćenjem voda obzirom da
je najveći dio poljoprivrednog tla na krškoj podlozi.
U korištenju poljoprivrednog zemljišta postupno treba smanjivati, odbaciti konvencionalnu, a predvidjeti i
promovirati ekološku poljoprivredu, odnosno orijentirati se prvenstveno na proizvodnju "zdrave hrane" kao
specifičnog hrvatskog i županijskog proizvoda, koja se može plasirati u turističkim djelatnostima u Županiji i izvan
nje s ciljem sustavne promidžbe temeljem porijekla, načina proizvodnje, tradicije i ekoloških garancija.
Članak 27.
Za gospodarske djelatnosti u poljoprivredi i stočarstvu namijenjene su poljoprivredne površine koje se dijele
na: osobito vrijedno obradivo tlo, vrijedno obradivo tlo, ostalo obradivo tlo, ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko
zemljište i čija se namjena i korištenje određuje u skladu s značajkama tala, gospodarskim pokazateljima uz
očuvanje ili povećanje veličine posjeda.
Detaljnije smjernice i kriterije, a po mogućnosti prostorni raspored i veličinu zahvata odredit će se prostornim
planovima područja posebnih obilježja i prostornim planovima gradova i općina uz posebne uvjete koje propisuje
nadležno ministarstvo.
Članak 28.
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
15
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
Osobito vrijedno obradivo tlo (2.355,3 ha ili 0,44%) obuhvaća prvenstveno površine za uzgoj višegodišnjih
kultura kao i meliorirane, odnosno navodnjavane poljoprivredne površine u dijelu Krbavskog polja. Ova tla
namijenjena su primarno poljoprivrednoj proizvodnji (oranice, vrtovi i livade).
Na ovim tlima tlima nije dozvoljeno planiranje novih građevinskih područja za proširenje već izgrađenih djelova
naselja ili područja drugih djelatnosti, niti je dozvoljeno građenje pratećih stambenih ili čvrstih gospodarskih
objekata u funkciji obavljanja poljoprivredne proizvodnje (u skladu s člankom 101. i 102. ove Odluke). Iznimno se
dozvoljava izgradnja retencija za navodnjavanje i melioraciju poljoprivrednog zemljišta.
Članak 29.
Vrijedno obradivo tlo obuhvaća prvenstveno poljoprivredne površine namijenjene uzgoju žitarica, industrijskih
kultura, povrtlarskih kultura te krmnog bilja, a u načelu su to krška polja (Ličko, Krbavsko, Gacko, Brinjsko,
Koreničko, Lapačko, Novaljsko i druga manja polja) s ruralnim naseljima u relativno homogenom obliku. Iznimno je
dozvoljeno planiranje proširenja već izgrađenih djelova naselja ili područja drugih djelatnosti, ali isključivo u onim
slučajevima kada nema nižih bonitetnih klasa zemljišta.
Na ovim tlima nije dozvoljeno planiranje potpuno novih građevinskih područja kao ni planiranje novih područja
za druge djelatnosti. Izvan građevinskog područja na vrijednim obradivim tlima mogu se planirati slijedeći zahvati u
prostoru: staklenici i plastenici s pratećim gospodarskim objektima na kompleksima ne manjim od 1 ha, farme za
uzgoj stoke na kompleksima ne manjim od 10 ha, farme za uzgoj peradi, kunića i sl. na kompleksima ne manjim
od 1 ha.
Članak 30.
Ostalo obradivo tlo obuhvaća izdvojene obradive površine manjeg gospodarskog značaja koje su
prvenstveno namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji za vlastite potrebe ili za potrebe agroturizma.
Na ovim tlima mogu se planirati sljedeći zahvati u prostoru: staklenici i plastenici s pratećim gospodarskim
objektima za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda na kompleksima ne manjim od 0,5 ha, farme za uzgoj
stoke na kompleksima ne manjim od0,5 ha, peradarske farme na kompleksima ne manjim od 0,5 ha,
vinogradarsko-vinarski pogoni na kompleksima ne manjim od 1 ha.
Osim gospodarskih objekata za poljoprivrednu proizvodnju na ovim tlima dopušteno je proširenje
građevinskog područja naselja i smještaj izdvojene namjene izvan naselja, uključivo eksploatacija mineralnih
sirovina (glina), samo u slučaju kada u okruženju naselja ili na širem području nema zemljišta niže bonitetne
kategorije ili odgovarajućih kvaliteta zemljišta radi eksploatacije mineralnih sirovina.
Članak 31.
Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, koje nije pogodno za obradu i rentabilan uzgoj
poljoprivrednih kultura, može se koristiti za proširenje građevinskog područja naselja, smještaj izdvojene namjene
izvan naselja i izgradnju gospodarskih objekata za poljoprivrednu proizvodnju, te eksploataciju mineralnih sirovina
uvažavajući ograničenja koja proizlaze iz kategorije osjetljivosti pojedinog područja.
Članak 35.
Osnovne poljoprivredne, stočarske i ribarske djelatnosti po područjima (mikroregijama) su:
•
•
•
•
•
krška polja (Gacko, Ličko, Krbavsko, Stajničko, Lapačko, Koreničko, Kosinjsko, Brinjsko, Hrvatsko,
Novaljsko i dr.): sjemenski i konzumni krumpir, voćarstvo, povrtlarstvo, pojedine vrste žitarica, industrijske
kulture, ovčarstvo, kozarstvo, govedarstvo, konjogojstvo, peradarstvo, svinjogojstvo, pčelarstvo i uzgoj
riječne ribe,
primorski dio Velebita: sakupljanje i uzgoj ljekovitog i začinskog bilja, kozarstvo, ovčarstvo, pčelarstvo,
uzgoj divljači, ribarstvo,
Otok Pag – područje Grada Novalje: maslinarstvo, vinogradarstvo, uzgoj i skupljanje ljekovitog i začinskog
bilja, pčelarstvo, ovčarstvo, kozarstvo, marikultura, kočarski izlov ribe (škampi, sipe, lignje), izlov plave
ribe (posebno srdele i inćuni),
brdski dio Velebita: uzgoj i sakupljanje ljekovitog i začinskog bilja, gljivarstvo, pčelarstvo, uzgoj divljači,
ovčarstvo, kozarstvo, govedarstvo i konjogojstvo,
Ličko sredogorje: kontinentalno voćarstvo, krmno bilje, uzgoj i sakupljanje ljekovitog i začinskog bilja,
pojedine vrste žitarica, gljivarstvo, pčelarstvo, uzgoj divljači, ovčarstvo, kozarstvo, govedarstvo i
konjogojstvo,
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
16
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
•
Mala Kapela: uzgoj i sakupljanje ljekovitog bilja i začinskog bilja, gljivarstvo, pčelarstvo, uzgoj divljači,
ovčarstvo, kozarstvo, govedarstvo i konjogojstvo,
Lička Plješivica: kontinentalno voćarstvo, krmno bilje, uzgoj i sakupljanje ljekovitog i začinskog bilja,
pojedine vrste žitarica, gljivarstvo, pčelarstvo, uzgoj divljači, ovčarstvo, kozarstvo, govedarstvo i
konjogojstvo,
područje Grada Otočca i Grada Gospića: korištenje voda za uzgoj riba i rakova (lokacije su određene
načelno).
•
•
Unutar građevinskog područja naselja smješte-nog izvan ZOP-a može se u sklopu građevne čestice planirati
izgradnja građevina za uzgoj životinja kao dio djelatnosti obiteljskog gospodarstva, a njihov kapacitet i uvjeti
izgradnje reguliraju se Odredbama PPUO/PPUG odnosno posebnim odlukama općina i gradova.
3.3. Ugostiteljstvo i turizam
Članak 36.
Razvoj turizma treba biti temeljen na izuzetnim prirodnim i povijesnim vrijednostima, kvaliteti okoliša kao i na
interesu za prostore u kojima su sačuvane te vrijednosti. Sve intervencije u prostoru koje su u funkciji razvoja
turizma: gradnja i korištenje građevina, korištenje prostora i naročito uređivanje prostora, trebaju biti usmjerene
očuvanju prirodnosti i temeljnih resursa.
Na području Županije određuju se dva osnovna područja za razvoj turizma: obalno područje (Primorje) i
kontinentalno područje (Lika).
Strategijom i Programom prostornog uređenja RH čitavo kontinentalno područje Ličko-senjske županije (Lika)
određeno je kao područje posebnih oblika turističke ponude (eko turizam, seoski turizam, lovni turizam ).
Članak 37.
Unutar obalnog i kontinentalnog područja turizma izdvajaju se pojedina veća turistička područja važna za
razvoj ugostiteljstva i turizma s turističkim središtima, turističkim zonama i turističkim punkto-vima, a koji se
razlikuju po: klimatskim uvjetima, položaju u Županiji, konfiguraciji terena, prirodnim karakteristikama i specifičnim
oblicima turističke ponude primjerenim prostoru.
To su:
područje Nacionalnog parka Plitvička jezera, koje ima međunarodno i nacionalno nadžu-panijsko odnosno
makroregionalno turističko značenje, sa turističkim središtima izvan granica NP: Korenica, Vrhovine, Ličko
Petrovo Selo i Prijeboj;
otok Pag, područje Grada Novalje s turističkim središtem u Novalji;
područje PP Velebit - obalni (primorski) dio s turističkim središtima: Senj, Jablanac i Karlobag;
područje PP Velebit - vršni dio (koji uključuje nacionalne parkove Sjeverni Velebit i Paklenicu) s turističkim
središtima: Krasno i Baške Oštarije;
područje PP Velebit - kontinentalni (lički) dio s turističkim središtima: Otočac, Perušić, Gospić i Lovinac;
područje planiranih regionalnih parkova Lička Plješivica i Una s turističkim središtima: Donji Lapac,
Korenica i Udbina;
područje Male Kapele s turističkim središtem u Brinju.
Članak 38.
Turistička ponuda i sadržaji u područjima zaštićene prirode (nacionalni parkovi i parkovi prirode) kao i
pripadajućem užem okolnom prostoru moraju vrstom usluga i kapacitetima biti podređeni prirodnim vrijednostima i
udovoljavati uvjetima zakonskih propisa o ZOP-u.
Članak 39.
Planom se određuju manja turistička područja značajna za razvoj ugostiteljstva i turizma u kontinentalnom
dijelu Županije, a koja se razlikuju svojim prirodnim osobitostima i specifičnim oblicima turističke ponude. To su:
•
dolina rijeke Gacke: seoski turizam vezan za dugogodišnju tradiciju ribolovstva i uzgoja slatkovodne
ribe,
•
kanjon rijeke Like: zbog izuzetne atraktivnosti kanjona i okolice, može se značajno razviti rekreativni
turizam,
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
17
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
•
područje Krasno-Kuterevo-Kosinj: uz već postojeći vjerski turizam u naselju Krasno, velike su razvojne
mogućnosti razvoja ekološkog turizma temeljenog na zdravoj hrani, kvaliteti okoliša, tradicijskom
zanatstvu i običajima, kao i na interesu za prostore u kojima su sačuvane te vrijednosti (Park prirode
“Velebit”, Nacionalni park “Sjeverni Velebit”).
Članak 40.
Sva turistička područja (veća i manja) na obalnom i kontinentalnom području koja su izvan parkova prirode i
nacionalnih parkova, sa svojim turističkim središtima, turističkim zonama i mnogobrojnim turističkim punktovima,
važna su za razvoj tzv. receptivnog turizma, odnosno za prihvat i smještaj turista kojima se nudi organizirani
turistički obilazak Parka prirode “Velebit”, planiranih Parkova prirode “Una” i “Lička Plješivica” kao i Nacionalnih
parkova “Sjeverni Velebit”, “Paklenica” i “Plitvička jezera”.
Članak 41.
Strategijom razvoja turizma i ugostiteljskih djelatnosti Županije planirano je ostvarivanje veće kvalitete usluga
sa znatno bogatijom ponudom raznih kulturnih, rekreacijskih, izletničkih i drugih sadržaja. Raspored, vrsta,
kapacitet i ostali pokazatelji turističkih područja moraju biti u skladu s kvalitativnim značajkama prostora a
ponudu na turističkom tržištu nužno je uskladiti sa Strategijom razvoja Županije, posebno vodeći računa o
demografskim ograničenjima.
Gradnju novih građevina treba ostvariti na način da se tipologijom i oblikovanjem izgradnje, gabaritima
objekata te očuvanjem većih prirodnih (ili planiranih) zelenih površina održi integritet prirodnog i obalnog prostora,
uz poštivanje i drugih uvjeta za izgradnju unutar zaštićenog obalnog područja mora.
Članak 42.
Namjena predviđena za ugostiteljstvo i turizam, osim unutar građevinskih područja naselja, realizira se i u
okviru izdvojenih građevinskih područja izvan naselja: u turističkim zonama, te u sklopu seoskih gospodarstava,
uključivo i luke nautičkog turizma.
Članak 43.
Turističke zone kao izdvojeno građevinsko područje izvan naselja, predstavljaju prostore na kojima
prevladavaju ugostiteljstvo i turizam, a planiraju se kao zasebna područja odvojeno od naselja.
Ovim Planom određuju se položaj, vrsta, veličina i kapacitet izdvojenih građevinskih područja (izvan naselja)
ugostiteljsko-turističke namjene unutar zaštićenog obalnog područja mora sa oznakama ugostiteljsko-turističke
namjene T1 (hotel), T2 (turističko naselje), T3 (kamp):
zona
položaj
vrsta
veličina
kapacitet
napomena
GRAD NOVALJA
2.
Šonjevi Stani –
Škvovardara
Dražica
T1
T3
T3
20,0 ha
1,0 ha
2,07 ha
1000 kreveta
150 korisnika
250 korisnika
neizgrađeno
izgrađeno
izgrađeno
3.
Dabi - Vidasi
T1
30,0 ha
1500 kreveta
neizgrađeno
4.
Uvala Babe - Mihovilje
T1
40,0 ha
2000 kreveta
neizgrađeno
5.
Vrtić
T1
15,0 ha
750 kreveta
neizgrađeno
6.
Straško
T3
T1
60,0 ha
10,0 ha
8500 korisnika
500 kreveta
7.
Boškinac
T1
3,0 ha
250 kreveta
8.
Vidalići
T1
25,0 ha
1250 kreveta
izgrađeno
neizgrađeno
djelomično
izgrađeno
neizgrađeno
9.
Drljanda
T1
5,0 ha
250 kreveta
neizgrađeno
1.
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
18
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
GRAD SENJ
1.
Bunica
T3
2,0 ha
180 korisnika
izgrađeno
2.
Spasovac
T3
T1
0,3 ha
1,0 ha
100 korisnika
100 kreveta
izgrađeno
neizgrađeno
3.
Ujča
T3
0,33 ha
100 korisnika
izgrađeno
4.
Kalić
T1,
T2
4,80 ha
500 kreveta
djelomično
izgrađeno
5.
Jablanova
T1, T2
6,2 ha
380 kreveta
neizgrađeno
6.
Rača
T1, T3
2,5 ha
300
kreveta/korisnika
izgrađeno
7.
Žrnovnica
T1, T2
8,7 ha
570 kreveta
djelomično
izgrađeno
8.
Zidine
T1
13,2 ha
1000 kreveta
neizgrađeno
9.
Lukovo-Zala
T2, T3
3,1 ha
180
kreveta/korisnika
neizgrađeno
10.
Rastovača
T1,T2
3,8 ha
230 kreveta
neizgrađeno
11.
Lomivrat, Javorina
T1, T2
800 kreveta
neizgrađeno
10,0 ha
OPĆINA KARLOBAG
1.
Paški Porat
T1,T2
17,0 ha
1700 kreveta
neizgrađeno
2.
Gaj
T3
4,0 ha
400 korisnika
neizgrađeno
3.
Karlobag
T3
1,5 ha
150 korisnika
neizgrađeno
Turistički lokaliteti navedeni i kvantificirani u tabeli označeni su na grafičkom prilogu Plana:
"Korištenje i namjena prostora" sa planskim znakom (T1, T2, T3) koji se odnosi na ukupno navedeno
područje.“
Osim ovim Planom utvrđenih turističkih lokaliteta van ZOP-a, označenih na grafičkom prilogu Plana: "Korištenje
i namjena prostora", iznimno je moguće planirati u PPUO/G nove lokalitete čija najveća površina iznosi 1 ha.
Izvan ZOP-a utvrđene su lokacije golf igrališta (oznake R1), uz razvoj turističkih kapaciteta, kao prostori
izdvojene namjene izvan naselja. Najmanja površina za organizaciju golf igrališta iznosi 60 ha do maksimalno 120
ha. Površine namjene R1 (golf) mogu se smjestiti samo na zemljištima kategorije "ostala obradiva tla" (P3) i
"ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište" (PŠ) te izvan područja prirodnih vrijednosti. Unutar predmetnih
zona golfa mogu se graditi prateći sadržaji (društveno-zabavni, ugostiteljsko-turistički i ostali servisni prostori).
Golf igrališta planirana su na područjima Grada Otočca te Općina Plitvička jezera, Lovinac i Donji Lapac.
Detaljno određivanje granice građevinskog podru-čja za golf igrališta provodi se u okviru planova niže razine
(PPUO/G) kojim se utvrđuju uvjeti i režimi za njihovu izgradnju.
Članak 44.
Unutar turističkih zona predviđaju se površine za smještajne i ugostiteljske kapacitete, sportske i rekreativne
djelatnosti, parkove i zelenilo, itd.
Smještajni kapaciteti planiraju se kao:
•
pojedinačne građevine (hoteli, moteli, apartmani, apartmani ili sobe u sklopu obiteljskih stambenih
građevina, planinarski domovi i sl.),
•
turistička naselja
•
Kampovi I autokampovi
Površine i građevine za turističku rekreaciju planiraju se kao:
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
19
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
•
građevine, zasebne ili u sklopu smještajnih kapaciteta: sportske dvorane, bazeni i dr.,
•
otvorene površine za sport i rekreaciju: razna igrališta, bazeni, skijališta i dr.
Parkovi i/ili uređene zelene i rekreacijske površine su obvezni dio površina-zona za turističku namjenu. Izvan
zaštićenog obalnog pojasa detaljniji pokazatelji lokacije, tipizacije i kvantifikacije površina i kapaciteta unutar zona
ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja utvrđuju se u okviru PPPPO Parka prirode Velebit i PPUO/G, te
obvezno razrađuju na razini Urbanističkog plana uređenja za čitavo područje pojedine turističke zone.
Članak 45.
b) Turistički punktovi su izdvojene lokacije kao specifični oblik turistističke ponude koji trebaju biti izuzetak u
prostoru na lokacijama posebne vrijednosti i u ambijentu koji nije determiniran drugim vrstama izgradnje. Oni
prvenstveno trebaju poslužiti za razvoj "alternativnih" vidova turizma (izletnički turizam, "robinzonski" turizam,
punktovi za valorizaciju izrazitih krajobraznih i drugih vrijednosti prostora). Lokacija turističkih punktova, njihovi
kapaciteti te točan prostorni obuhvat utvrđuju se PPUO/G. Površine i građevine planiraju se bez gradnje čvrstih
objekata i neopremljene komunalnom infrastrukturom. Dozvoljava se minimalno opremanje površina građevinama
i opremom (nadstrešnice, klupe i sl.) u funkciji punktova izrađenih isključivo od prirodnih autohtonih materijala.
Na području značajnog krajobraza plaže Zrće dozvoljava se planiranje turističkog punkta (T4) bez smještajnih
kapaciteta čiji će se detaljni uvjeti uređenja odrediti na razini PPUG Novalja.
Članak 46.
c) Turizam na seoskim gospodarstvima razvijat će se u već postojećim naseljima, posebno na područjima
ruralnih naselja vezanih na prostor nacionalnih parkova i postojećih i planiranih parkova prirode. Seoskim
turizmom smatra se oblik turističke djelatnosti koji je usko vezan uz tradicionalni način života seoskog
gospodarstva koje u svojoj turističkoj ponudi nudi tradicionalnu domaću prehranu i aktivno sudjelovanje u svim
vidovima proizvodnje na seoskom gospodarstvu. Turizmom na seoskim gospodarstvima oživjet će se naselja s
vrlo malim izgledima preživljavanja u smislu tradicionalne funkcije naselja, kao i naselja sa značajnim agrarnim,
humanim i graditeljskim resursima ali bez izraženih ili planiranih središnjih funkcija, te naselja očuvane morfologije
i tipologije tradicionalne izgradnje, načina obrade zemljišta i oblikovanja prostora. Ovakva naselja nalaze se na
čitavom području Županije i moraju se odrediti u PPUO/G.
Članak 47.
d) Naselja izgrađena kao područja pretežito povremenog stanovanja (vikend naselja - Gajac-dio/Grad Novalja,
Stinica/ Grad Senj, Cesarica i Ribarica/općina Karlobag) zadržavaju se u funkciji naselja, bez mogućeg daljnjeg
proširenja kao naselja povremenog stanovanja.
Daljnja izgradnja na tom području moguća je samo za potrebe turizma ili stalnog stanovanja, prema uvjetima
za proširenje građevinskog područja naselja unutar zaštićenog obalnog područja mora.
3.4. Ostale gospodarske djelatnosti
Članak 52.
Ovim Planom određuju se dvije osnovne namjene gospodarskih zona koje se detaljnije planiraju u PPUO/G i
UPU u skladu s uvjetima ovog Plana:
•
•
proizvodne: veliki industrijski kompleksi (proizvodnja, prerađivačka industrija i sl.),
poslovne: manji proizvodni i skladišni kompleksi (trgovina, manji proizvodni pogoni, obrtništvo,
skladištenje, servisi, komunalne usluge i sl.).
Gospodarska namjena predviđa se kao sastavni dio građevinskih područja naselja i to tako da se manje i tihe
djelatnosti bez teškog transporta mogu smještati u mješovitu namjenu, a ostale u posebne zone namijenjene
gospodarskim, proizvodnim, servisnim i komunalnim djelatnostima odvojeno zelenilom od ostalih namjena. Takve
zone u pravilu moraju biti povezane na glavne prometnice i ne smiju ugrožavati kvalitetu života i okoliša u
naseljima.
Iznimno se gospodarska namjena planira u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja kada je ta
djelatnost neodvojivo vezana za resurse i površinu, kada se zbog veličine, prometnih uvjeta i tehnologije ne može
smjestiti u naselje pri čemu treba osigurati potrebnu infrastrukturu koja neće ugroziti opskrbu i smanjiti potrebe i
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
20
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
kapacitete naselja. Takve zone moraju biti odvojene od glavnih državnih i županijskih prometnica zelenim
zaštitnim pojasom i s posebnim ulazom u zonu unutar koje se uređuje interni prometni i infrastrukturni sustav.
Ovim se Planom (u grafičkom dijelu Plana) određuju samo one gospodarske zone u izdvojenim građevinskim
područjima izvan naselja u kojima se smještaju proizvodno-poslovne djelatnosti bez stambene izgradnje, osim
energetskih postrojenja koja su vezana na iskorištavanje prirodnih resursa i koja se u skladu sa Zakonom o
prostornom uređenju mogu graditi izvan građevinskih područja.
Članak 53.
Planirane odnosno postojeće gospodarske i poduzetničke zone (proizvodne i poslovne: I-K) smještene su
unutar područja gradova/općina kao dio građevinskog područja naselja ili izdvojene namjene izvan naselja na
slijedećim lokacijama:
Grad Gospić:
Gospić, Smiljan, Lički Osik, Smiljansko Polje, Dugačka Draga, Kuzmanovača,
Donje Pazarište, Brušane, Papuča, Podoštra
Grad Senj:
Senj, Krasno, Burnjak (Ž-5126), Krivi Put, Klarićevac, čvor Senj, Vratnik (Melnice,
uz D-23)
Grad Otočac:
Otočac, Sinac, Ličko Lešće, Markovac (Podum), Špilnik, Kompolje
Grad Novalja:
Zaglava (Prozor-Turnić) i Špital
Općina Perušić:
Perušić, Murgići, Kvarte - Razbojište, Konjsko Brdo, čvor Perušić
Općina Karlobag:
Karlobag, Lukovo Šugarje
Općina Brinje:
Općina Vrhovine:
Brinje, Vodoteč, Žuta Lokva, Glavica potez
(Brinje - Križpoolje), Maljen (potez Križpolje-Jezerane)
Vrhovine, Zalužnica, Čorci
Općina Udbina:
Udbina, Podudbina, Buljme, Mlinište
Općina Lovinac:
Debeljača, Raduč, Kik, čvor Lovinac, Lovinac, Ličko Cerje, Sekulići
Općina Donji Lapac:
Gornji Lapac, Doljani, Boričevac, Birovača (Rudine), Malta, Donji Lapac
Općina Plitvička Jezera:
Ličko Petrovo Selo, Prijeboj, Bjelopolje
Članak 54.
Prilikom odabira lokacija za smještaj proizvodnih i poslovnih gospodarskih djelatnosti potrebno je voditi računa
o sljedećem:
• prvenstveno težiti obnovi, oživljavanju, popunjavanju i opremanju postojećih gospodarskih zona i sadržaja
s ciljem da se potakne obnova prostora, da se iskoriste ili rekonstruiraju postojeći kapaciteti i postojeća
infrastruktura i spriječi nepotrebno zauzimanje novih prostora uz istovremeno zapuštanje postojećih,
• poticati razvoj gospodarskih djelatnosti u regionalnom središtu Gospić, u manjim regionalnim središtima
Otočac i Senj, u područnom središtu Korenica, te u lokalnim središtima Brinje, Donji Lapac, Karlobag,
Lovinac, Novalja, Perušić, Vrhovine i Udbina,
• izgradnja novih gospodarskih zona izdvojene namjene izvan naselja nije dopuštena unutar zaštićenog
obalnog područja mora, nacionalnih parkova i unutar Parka prirode Velebit, već se gospodarske zone
mogu locirati samo u okvirima odnosno uz građevinska područja postojećih naselja kao njihov sastavni
dio.
• poticati disperziju, odnosno smještaj gospodarskih djelatnosti u središnja naselja s ciljem poticanja jačanja
mreže razvojnih žarišta kao pokretača razvoja širih prostora i njihovog demografskog oporavka kao i
nosioca policentričnog razvoja prostora Županije,
• u ruralnim sredinama postojeće nedovoljno iskorištene kapacitete predvidjeti za preradu poljoprivrednih i
stočarskih proizvoda te morskog ulova,
• prostorni razmještaj gospodarskih djelatnosti treba temeljiti na povezanosti s osnovnom prometnom i
komunalnom infrastrukturom,
• u okviru postojećih litoralnih zona postupno provoditi prenamjenu prostora za izrazito litoralne djelatnosti,
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
21
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
•
•
•
•
u strukturi proizvodnih gospodarskih djelatnosti treba težiti smanjivanju kapaciteta bazične industrije kao i
djelatnosti koje zahtijevaju velike količine energije i vode,
prednost dati djelatnostima koje koriste prednosti ambijenta i područja u kojem nastaju (prirodne resurse,
fizionomiju zemljišta i sl.) i čiste tehnologije koje čuvaju okoliš i zdravlje ljudi,
rekonstrukciju, modernizaciju postojećih građevina i površina, te smještaj novih građevina prilagoditi
zahtjevima zaštite okoliša,
u urbanim sredinama gdje postoji mogućnost za intenzivnije korištenje poslovnog prostora, prenamijeniti
prostor za tercijarne i kvartarne djelatnosti.
Članak 55.
Proizvodne i poslovne djelatnosti unutar gospodarskih zona, odnosno njihovi odnosi veličina, utvrđuju se PPUO/G,
a moraju biti utemeljene na ekološkoj, prostornoj, energetskoj i tržišnoj prihvatljivosti.
Osim ovim Planom nove manje proizvodne i poslovne gospodarske zone mogu se planirati i PPUO/G ili drugim
prostornim planovima užih područja, uz uvjet da zadovoljavaju kriterije iz prethodnih točaka.
Ostale manje proizvodne i poslovne gospodarske zone treba u PPUO/G planirati disperzno i decentralizirano,
na način da se sačuvaju vrijedni prostori za poljoprivredno-stočarsku djelatnost.
3.5. Eksploatacija mineralnih sirovina
Članak 56.
Područja za eksploataciju mineralnih sirovina prikazana su na kartografskom prikazu br. 1. “Namjena i
korištenje prostora”. Istražni prostori mineralnih sirovina prikazani su na kartografskom prikazu br. 3. “Uvjeti
korištenja i zaštite prostora”.
U grafičkom dijelu ovog Plana lokacije kamenoloma na području Županije označavaju se sljedećim oznakama:
EX – grafička oznaka kojom se označavaju istražni prostori i eksploatacijska polja kamenoloma koji su u
postupku ishođenja koncesije za izvođenje rudarskih radova,
E3 – grafička oznaka kojom se označavaju kamenolomi s odobrenom rudarskom koncesijom.
Članak 57.
Korištenje prostora za eksploataciju mineralne sirovine na području Županije mora ispoštovati sve elemente
zaštite prostora i okoliša za vrijeme obavljanja istražnih radova, iskorištavanja mineralne sirovine i nakon
prestanka iskorištavanja.
Nisu dozvoljeni istražni radovi niti eksploatacija mineralne sirovine koji su protivni zakonima i posebnim
propisima te kriterijima za odrađivanje lokacija za istražne radove i eksploataciju mineralne sirovine iz članka 59.
ove Odluke.
Članak 58.
Detaljno utvrđivanje površina za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina unutar površina i lokaliteta
određenih ovim Planom utvrdit će se u PPUO/G.
Članak 59.
Kriteriji za određivanje lokacija za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina su:
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
22
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina smije se vršiti samo na površinama određenim prostornim
planovima i odobrenim u skladu sa zakonima,
istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina ne smije se vršiti na prostoru na kojemu se nalaze javne
prometnice, vodopravni objekti, vojni objekti, groblja, spomenici kulture i zaštićeni spomenici prirode,
istraživanje i eksploatacija mineralne sirovine nije dozvoljeno ukoliko ugrožava podzemne pričuve vode
za piće,
istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina ne smije se vršiti unutar I. i II. zone sanitarne zaštite
izvorišta: Tonkovićevo vrilo, Majerovo vrilo, Klanac, Pucirep, Knjapovac, Begovac i Pećina, Marusino
vrelo, Graba i Jamić u Gackom polju, izvorišta Mrđenovac u Ličkom polju, izvorišta Velika Rudanka,
Crno vrelo II, Košna voda i Vriline – vodonosnik u Košna naslagama Brušane, izvorišta Žižića vrelo Stajničkog polja,
istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina ne smije se vršiti na udaljenosti manjoj od 1.000 m zračne
linije od svakoga kaptiranog izvora vode za piće u Županiji ukoliko zone sanitarne zaštite nisu
definirane,
istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina ne smije se vršiti na područjima hidrogeoloških
istraživanja u svrhu definiranja zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće,
istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina ne smije se vršiti na području Nacionalnih parkova
“Paklenica”, “Sjeverni Velebit” i “Plitvička jezera”,
istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina ne smije se vršiti u Parku prirode “Velebit” do donošenja
PPPPO, i u zaštićenim područjima,
Mineralne se sirovine, osim na dijelu Grada Novalja, ne smiju istraživati i eksploatirati unutar zaštićenog
obalnog područja (ZOP) i Nacionalnom parku, a do donošenja PPPPO PP Velebit istraživanje i
eksploatacija tehničko-građevnog kamena moguća je samo na dvije lokacije (Popovača - Pazarište i
Mišev panj - Senj) za potrebe održavanja šumskih cesta, uključivo postojeća eksploatacija šljunka na
lokaciji Papuča - Gospić.
u ZOP-u se ne može istraživati i eksploatirati mineralne sirovine, osim morske soli. Iznimno na otoku
Pagu dozvoljeno je istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina na području koje je udaljeno od
obalne crte više od 1000 m, a u svrhu građenja na otoku,
Lokacije za istraživanje i eksploataciju treba u prostoru locirati na način da su od granice građe-vinskog
područja naselja i izdvojenih stambenih objekata, te zona izdvojene gospodarske (proizvo-dno-poslovne
i ugostiteljsko-turističke) namjene (osim ako su iste u zajedničkoj funkciji sa eksploatacijskim prostorom)
i područja infrastrukturnih obje-kata (vjetroelektrane i dr.), ovisno o sirovini i načinu eksploatacije,
smještene na slijedećoj minimalnoj udaljenosti:
za eksploataciju kamena uz korištenje eks-ploziva, 500 m zračne linije;
za eksploataciju kamena podzemnim (tunel-skim načinom), 250 m zračne linije;
za eksploataciju bez korištenja eksploziva i daljnje prerade 100 m;
za površinsku eksploataciju gline 50 m;
za eksploataciju šljunka 50 m;
za eksploataciju vode sa zahvatom vode izvan naselja (kaptaža, bunar) na minimalnoj udaljenosti
500 m od građevinskog područja (naselja i izvan naselja ili u okviru usposta-vljene sanitarne zone
izvorišta) sa pratećim objektima izgrađenim unutar gospodarske zone u okvirima građevinskog
područja naselja ili izdvojene gospodarske namjene izvan naselja, uz zadovoljenje posebnih
sanitarnih uvjeta zaštite vodocrpilišta osim navedenog, treba poštivati i uvjete iz članka 22, 24, 26
i 27. Pravilnika o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN br. 55/2002) te posebne uvjete
MORH-a.“
skladišta eksplozivnih materijala potrebnih za miniranje ne smiju se otvarati na udaljenosti manjoj od
500 metara zračne linije od granica utvrđenih građevinskih područja naselja, turističkih zona te
gospodarskih zona i minimalno, 500 metara udaljenosti zračne linije od postojećih stambenih građevina
ili građevina u kojima se odvija poslovna djelatnost,
ne smiju se ugrožavati krajobrazne vrijednosti: posebni rezervati (botanički, šumske vegetacije,
ornitološki), park-šume, zaštićeni krajolik (obalno područje mora i voda na kopnu), spomenici prirode
(geomorfološki, paleontološki, hidrološki), spomenici parkovne arhitekture,
transport sirovina mora se vršiti u pravilu izvan naselja, a iznimno unutar naselja i to zadanim prometnim
koridorima,
postojeće lokacije unutar obalnog područja mora moraju se zatvoriti, sanirati, odnosno uskladiti s
krajobrazom,
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
23
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
•
•
•
•
svi lokaliteti na kojima se obavlja eksploatacija ili postoji zahvat u okoliš unutar Parka prirode “Velebit”
moraju se promptno krajobrazno sanirati i zatvoriti, odnosno izvršiti postupak procjene utjecaja na
okoliš,
nije dozvoljeno proširivanje postojećih kamenoloma i šljunčara bez izvršene potpune sanacije
eksploatacijskog polja te procjene utjecaja na okoliš odnosno izrađene i potvrđene studije utjecaja na
okoliš za traženo proširenje,
na prostoru Ličko-senjske županije istraživanje i eksploatacija mineralne sirovine može se provoditi
jedino sukladno propisima,
na svim lokalitetima, bili oni legalni ili ilegalni, utvrditi vršitelja eksploatacije te na njegov račun izraditi
eleborat krajobrazne sanacije i odmah otpočeti s krajobraznom sanacijom.
Obvezno je uspostaviti stalni monitoring istražnih prostora i eksploatacijskih polja mineralne sirovine (praćenje
kakvoće zraka, onečišćenja voda i tla, utjecaj na floru i faunu, praćenje buke, izvršenja sanacije i sezmičkih
efekata miniranja) te shodno tome jedan primjerak dokumentacije izrađene u svrhu dobivanja rudarske koncesije
za izvođenje rudarskih radova mora dostaviti u Županijski zavod za prostorno planiranje, razvoj i zaštitu okoliša.
Članak 60.
Istražni prostori za čiju se eksploataciju moraju izraditi dokumenti sukladno kriterijima iz članka 59. ove Odluke
jesu
a) za tehnički građevni kamen:
• Općina Perušić: Mali Čardak, Ugarkovići, Jelovača,
- Grad Gospić: Rudine-Mogorić, Litićev vrh-Ostrvica, Ostrvica, Popovača-Pazarište
• Općina Vrhovine: Dugi Dol, Dugi Dol I, Zalužnica,
• Općina Brinje: Vukov vrh, Rudo brdo, Javorov vrh-Stubica,
• Grad Novalja: Široki Čelac, Zaglava,
• Grad Senj: Mišev panj
b) za arhitektonsko građevni kamen
• Grad Gospić: Debelo brdo
c) za šljunak:
• Općina Plitvička jezera: Frkašić
• Općina Udbina: Vedro polje
• Općina Donji Lapac:Lapačke bare
d) za glinu:
• Grad Perušić: lokalitet Konjsko Brdo
e) za vodu:
• Grad Perušić: lokalitet Prvan Selo (Sorići i Kaniža)
• Grad Gospić: lokalitet Brušane
Članak 61.
(1) Ovim se Planom kao eksploatacijska polja utvrđuju slijedeći postojeći lokaliteti:
Za karbonatnu sirovinu za tvorničku preradu: Grad Gospić, lokalitet Barlete,
Za karbonatnu sirovinu za tvorničku preradu: Grad Otočac, lokalitet Čardak
Za šljunak: Grad Gospić, lokalitet Papuča
Za građevni tehnički kamen: Općina Perušić, lokalitet Kvarte - „Zapad“
(2) Postojeća eksploatacijska polja koja se više ne smiju širiti, označena na grafičkom prilogu Plana sa (OP),
smještena na slijedećim lokalitetima:
za građevni tehnički kamen: Općina Perušić: GM Kvarte - zona Istok, Tapanjska Glava, Vratarski Kuk,
Nadjak Bilo, Grad Gospić: Plina-Jadovno, Rizvanuša, Popo-vača 38, Brajin Lager, Podoštra, Krčmar;
Općina Karlobag: Stupačinovo, Čelina-Sušanj, Grgin Brig, Kalanjeva Ruja; Grad Senj: Stražbenica,
Buljma, Petrašica, Senjska Draga, Krivi Put, Mrkvište, Grad Otočac: Čardak, Općina Lovinac: Debeljača
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
24
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
za karbonatnu sirovinu za tvorničku preradu: Grad Otočac – Kalcind-Ličko Lešće.
Naprijed opisane lokacije na kojima se odvija eksploatacija temeljem odobrenog rudarskog proje-kta i
koncesije, mogu nastaviti eksploataciju do iskorištenja odobrenih količina odnosno isteka koncesije, bez
mogućnosti proširenja eksploata-cijskog polja ili produženja koncesije, te obveznom sanacijom po isteku
eksploatacije.
Na lokacijama sa eksploatacijom bez potrebnih zakonom utvrđenih odobrenja treba odmah prići sanaciji
prostora.
Način sanacije odnosno prenamjene eksploata-cijom devastiranog područja sa oznakom (OP) na grafičkim
prilozima, propisuje se u zaštićenom području putem Prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO), a u
ostalom području temeljem Prostornog plana uređenja Općine ili Grada (PPUO/G).
Članak 62.
Nakon istražnih radova mora se provesti sanacija istražnog prostora. Program sanacije eksploatacijskih polja
mineralnih sirovina mora biti sastavni dio rudarske koncesije.
Unutar eksploatacijskog polja mogu se graditi građevine i postavljati prijenosne građevine i tehnološka oprema
isključivo u neposrednoj funkciji rudarske djelatnosti.
Reambulaciju novih podataka o mineralnim sirovinama mora se obavljati u intervalima koji ne mogu biti duži od
tri (3) godine.
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU
Članak 63.
Ovim Planom određena je mreža građevina društvenih djelatnosti državnog i županijskog interesa za javne
funkcije: uprave i pravosuđa, odgoja i obrazovanja, kulture, sporta i rekreacije, zdravstva, socijalne skrbi, vjerskih
zajednica, udruga građana, političkih stranaka i drugih organizacija.
Mreža društvenih djelatnosti određena ovim Planom minimalna je za područje Županije. U PPUO/G mogu se
planirati i druge građevine društvenih djelatnosti. Opremljenost društvenim djelatnostima u pravilu se usklađuje sa
stupnjem centraliteta naselja.
U cilju poticanja razvoja i privlačnosti prostora Planom se predlaže da stupanj opremljenosti društvenim
sadržajima bude za stupanj viši u pojedinim središnjim naseljima.
Članak 64.
Površine i građevine za društvene djelatnosti osiguravaju se prvenstveno u građevinskim područjima naselja, a
konačan broj, prostorni razmještaj, veličina i kapacitet ovih građevina određuje se u PPUO/G i drugim planovima
užeg područja, a temeljem smjernica i kriterija ovog Plana.
Uz već postojeće sadržaje, novoplanirane treba prostorno smjestiti prikladno njihovim prostornim potrebama,
no u pravilu tako da se (gdje je to moguće) zadrže postojeće lokacije ili se dograđuju uz središnje funkcije naselja i
stvaraju privlačne središnje prostore primjerene lokalnim osobitostima.
4.1. Uprava i pravosuđe
Članak 65.
Postojeća upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave smještena su u građevinama koje
lokacijom i prostorom/površinom uglavnom udovoljavaju potrebama. Za sve sadržaje upravnih tijela koji nedostaju
u pojedinim središnjim naseljima, a koji su ovim Planom određeni, dodatne površine osigurat će se na postojećim
lokacijama.
Postojeće institucije uprave i pravosuđa uglavnom udovoljavaju lokacijom i površinom/prostorom. Potrebno je
osigurati novu lokaciju i prostor za pravosudne institucije (općinski sud s gruntovnicom, prekršajni sud) u
naseljima: Donji Lapac, Udbina, Brinje i Karlobag. Za pravosudne institucije (odvjetnici i javni bilježnici) u drugim
naseljima prostor će se osigurati unutar postojećih građevina i lokacija.
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
25
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
4.2. Predškolski odgoj, osnovno i srednje školstvo
Članak 66.
Predškolske ustanove potrebno je planirati u okviru naselja na zasebnim parcelama i građevinama, odnosno
u sklopu drugih građevina javne namjene, ili ukoliko se radi o malom broju jedinica u sastavu stambene građevine.
Novu lokaciju treba osigurati za postojeći dječji centar u Gospiću kao i za dječji vrtić u naselju Mukinje, a za
nove ustanove predškolskog odgoja u naseljima: Donji Lapac, Udbina, Lovinac, Vrhovine, Ličko Lešće, Jezerce,
Sveti Juraj i Krasno.
Članak 67.
Osnovne škole zadovoljavaju lokacijom i prostorom, izuzev škole u Krivom Putu. Novu lokaciju i građevinu
treba osigurati za osnovnu školu u Krivom putu. Ukoliko se ukaže potreba za osnivanjem novih područnih škola na
pojedinim područjima prvenstveno treba koristiti postojeće (napuštene) građevine, ako imaju dosta prostora za
prateće sadržaje.
Prostor za realizaciju sadržaja osnovnog školstva osigurava se u sklopu izrade prostornim planova užih
područja, pridržavajući se pritom standarda veličine građevinske parcele od 30 - 50 m2/učeniku. Pri određivanju
lokacija mora se osigurati dostupnost prilaza i prijevoza i njihova sigurnost. Pješački put učenika od stanovanja do
škole ne smije biti prekidan jakim prometnicama. Lokacija građevine treba biti planirana na kvalitetnom terenu s
primjerenom mikroklimom.
Članak 68.
Srednje škole planiraju se za svaku aglomeraciju s 8.000-30.000 stanovnika i to u Gospiću kao regionalnom
središtu i u naseljima koja su subregionalna središta (Senj, Otočac i Korenica), a u skladu s brojem srednjoškolske
populacije i specifičnim programima za osposobljavanje učenika za rad u gospodarstvu.
Unutar istih jedinica lokalne samouprave ovim se Planom omogućava povezivanje više srednjih škola sličnih
programskih usmjerenja, radi jednostavnijeg rješavanja posebnih potreba (dvorana za tjelesni odgoj, radionice i
sl.) na istoj lokaciji. Postojeće srednje škole u Gospiću, Otočcu i Korenici zadovoljavaju lokacijom i prostorom. Za
srednju školu u Senju potrebno je osigurati novu lokaciju unutar grada.
Prostor za realizaciju sadržaja srednjeg školstva osigurava se u sklopu izrade generalnih urbanističkih planova
gradova i urbanističkih planova uređenja drugih naselja, pridržavajući se pritom standarda veličine građevinske
parcele od 25 - 30 m2/učeniku.
Članak 69.
Učenički domovi lociraju se u mjestima u kojima je nužan smještaj učenika iz udaljenijih prostora Županije.
Potrebno je osigurati lokacije za učeničke domove s odgojnim grupama od 25 učenika u gradovima i naseljima
gdje su planirane srednje škole: Gospiću, Senju, Otočcu i Korenici.
4.5. Sport i rekreacija stanovništva
Članak 77.
Zone za sportsko-rekreacijsku namjenu su veća područja za obavljanje sportskih i rekreacijskih aktivnosti
unutar građevinskih područja naselja, a u posebnim uvjetima mogu se utvrđivati i izvan građevinskih područja u
prostorima ovim Planom utvrđenim za sport i turističku rekreaciju.
Zone sportsko-rekreacijskih namjena određene su namjenom površina za sportski centar i rekreacijska
područja.
Prostornim planom uređenja općine i grada predvidjet će se potrebe sporta koje obuhvaćaju:
• sport djece i mladeži u procesu odgoja i obrazovanja,
• natjecateljski sport radi ostvarivanja visokih sportskih dostignuća,
• sportsku rekreaciju građana do najstarije životne dobi,
• kineziterapiju i sport osoba oštećenog zdravlja i osoba s psihofizičkim smetnjama u razvoju.
Ovim Planom predviđene su površine i građevine za sport i rekreaciju:
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
26
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
•
•
•
zatvorena sportska dvorana (centar) s bazenom u Korenici,
zatvoreni bazeni u Gospiću, Otočcu i Senju,
otvoreni sportski objekti: sportska igrališta za razne vrste sportova s gledalištem u Lovincu i Karlobagu.
4.6. Zdravstvo i socijalna skrb
Članak 78.
Primarna zdravstvena zaštita mora se odvijati prostorno disperzirano, te se planira djelovanje domova
zdravlja i područnih ambulanti (obiteljski liječnici i stomatolozi) u svim naseljima, ali i unutar stambeno-turističkih
naselja utvrđenih ovim Planom. Postojeći domovi zdravlja u Gospiću, Otočcu, Senju, Novalji i Korenici i ambulante
u Brinju, Donjem Lapcu, Udbini, Perušiću i Ličkom Osiku lokacijski i prostorno udovoljavaju. Za nove ambulante u
Karlobagu, Lovincu, Krasnom, Donjem Kosinju i drugim središnjim naseljima potrebno je osigurati lokacije i prostor
unutar građevinskog područja naselja.
Članak 80.
Javno-zdravstvena djelatnost obuhvaća ostale usluge u zdravstvu što podrazumijeva: medicinsku
rehabilitaciju, pružanje usluga u nekonvencionalnoj medicini, pružanje usluga kućne njege, pružanje patronažnih
usluga, a sve javnozdravstvene djelatnosti odvijat će se u stambenim, stambeno-poslovnim, turističkougostiteljskim i sportsko-rekreacijskim područjima utvrđenim generalnim urbanističkim planovima gradova i
urbanističkim planovima uređenja naselja.
Javno-zdravstvena djelatnost odvijat će se u sastavu Zavoda za javno zdravstvo Županije.
Članak 82.
Socijalna skrb vodit će se u ustanovama u Gospiću koji treba postati glavno središte dok ostala središta
trebaju također imati neke od institucija socijalne skrbi, prvenstveno za stare i nemoćne. Na području Županije
danas djeluje Dom za umirovljenike u Gospiću, s ispostavom u Udbini. Lokacijom udovoljavaju, a planira se
proširenje kapaciteta u Gospiću uz postojeću građevinu.
Planiraju se domovi umirovljenika (starih i nemoćnih) u sljedećim naseljima: Korenica, Novalja, Karlobag, Donji
Lapac, Otočac, Brinje, Perušić i Lovinac, za što je potrebno osigurati lokacije i površine unutar građevinskog
područja naselja.
4.7. Vjerske zajednice
Članak 83.
U Gospiću je osnovana nova Gospićko-senjska biskupija za koju je potrebno osigurati prostor. Novi vjerski
sadržaji odredit će se prostornim planovima užih područja pri čemu treba osigurati sve prostorne uvjete, pješačke
prilaze, parkirališta i druge elemente uređenja prostora primjerene takvim objektima.
5. SMJERNICE I KRITERIJI ZA ODREĐIVANJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA I KORIŠTENJA
IZGRAĐENOG I NEIZGRAĐENOG DIJELA NASELJA
Članak 84.
5.1. Kriteriji i smjernice za utvrđivanje građevinskih područja naselja
Ovim Planom određuju se sljedeći uvjeti za građevinska područja naselja i za izdvojene namjene izvan naselja.
U PPŽ na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena prostora” prikazana su područja naselja i prostori
za izdvojene funkcije izvan naselja, i to:
•
•
kao površine/područja za naseljske aglomeracije ili druge izdvojene namjene izvan naselja, koje su
veće od 25,0 ha,
planskim znakom za manje naseljske aglomeracije ili druge izdvojene namjene izvan naselja.
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
27
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
Sve prikazane površine/područja ovim Planom određene su i razgraničene načelno, te predstavljaju polazište
za formiranje i utvrđivanje građevinskog područja i detaljno razgraničenje u PPUO/G, a u skladu s odredbama
ovog Plana.
Formiranje građevinskog područja u odnosu na podobnost prostora za prihvat određene namjene i
intervencija, provodi se u skladu s postavljenim kriterijima osjetljivosti prostora (članak 6. Odredbi), odnosno
uspostavljenoj kategoriji zaštite prostora, te uvjetima proizašlih iz zakonskih propisa o zaštićenom obalnom
područja mora.
Članak 85.
Ovim Planom su određene osnovne smjernice i kriteriji za određivanje veličine i oblikovanje građevinskih
područja naselja i izdvojenih funkcionalnih cjelina izvan naselja. Dimenzioniranje i oblikovanje građevinskih
područja potrebno je provesti selektivno i kroz optimizaciju odnosa izgrađenog dijela i njegovog poboljšanja te
neizgrađenog dijela planiranog za razvoj naselja, kroz mjere zaštite prostora i to:
a) racionalno i svrhovito korištenje prostora ostvarit će se kroz mjere kojima treba:
•
provjeriti stvarnu izgrađenost (zaposjednutost) prostora te objektivno sagledati potrebu za prostorom
za svako naselje uz uvažavanje postojećih i procjenu budućih demografskih procesa, procjenu
gospodarskih potencijala i potreba, te drugih obilježja ili posebnosti značajnih za svako naselje,
•
provjeriti prostorne rezerve unutar postojećeg građevinskog područja, odnosno ispitati mogućnost
gradnje u nedovršenim dijelovima naselja, te spriječiti svako daljnje neopravdano širenje građevinskih
područja,
•
usmjeravati izgradnju u one prostore gradova i naselja koji su već opremljeni komunalnom
infrastrukturom, te građevinama i sadržajima društvenog standarda,
•
spriječiti spajanje građevinskih područja naselja uz županijske i državne cestovne prometnice.
b) očuvanje i unapređenje postojećih vrijednosti okoliša, odnosno izbjegavanje negativnih učinaka na
prostor i okoliš pri čemu treba:
•
vrednovati okoliš s ciljem očuvanja temeljnih resursa i njihove prostorne kompozicije,
•
spriječavati svako daljnje proširivanje građevinskih područja naselja na područjima koja su
zaštićena kao vrijedna prirodna baština te na obalnom i otočnom području koje je utvrđeno kao
izrazito vrijedno krajobrazno područje, a kad je to nužno, proširenje je moguće samo u dubinu u
odnosu na obalnu crtu,
•
kada je nužno proširiti građevinska područja, a potrebno je osigurati višenamjensko i optimalno
korištenje njegovog najvrijednijeg dijela i primijeniti takav planski pristup kojim će se maksimalno
čuvati prirodno neizgrađeno područje i štititi javni interes,
•
usmjeravati stambenu i drugu primjerenu gradnju u šire okruženje povijesnih graditeljskih cjelina
radi njihove obnove, revitalizacije i zaštite, ali uz posebno stroge smjernice za gradnju i zaštitu
kulturnih dobara,
•
oblikovati građevinska područja kao naseljsku cjelinu primjereno geomorfološkim značajkama,
•
čuvati šumske i kvalitetne poljoprivredne površine i spriječiti prenamjenu u građevinsko područje.
Članak 86.
Planiranje građevinskih područja u svrhu razvoja naselja za potrebe stanovanja i proizvodne gospodarske
djelatnosti provodi se uz opće kriterije:
•
•
•
•
trendovi demografskog rasta: stvarni, očekivani, planski usmjeravani,
planirani sustav naselja u prostoru Županije,
urbane karakteristike naselja,
komunalna opremljenost prostora: kolni pristup, vodoopskrbna i elektroopskrbna mreža.
te tako da se zadovolje sljedeći uvjeti:
•
da prostor nije poljoprivredno zemljište zakonom propisanog boniteta i na neki drugi način
zaštićeno područje,
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
28
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
•
•
•
•
da se izgradnjom na tom prostoru ne ugrožavaju rezerve podzemnih voda i vrijednih površinskih
voda,
da je prostor klimatski povoljan: zaštićen od dominantnih vjetrova, na osojnim padinama, ocjeditih
površina,
da na istom prostoru nema nikakvih utvrđenih arheoloških lokaliteta,
da proizvodne gospodarske djelatnosti koje se planiraju u zoni nisu u skupini onečišćivača
okoliša.
da se na predmetnom lokalitetu osigura minimalna komunalna opremljenost (postoje-ća ili planirana) koja
obuhvaća kolni pristup, vodoopskrbu iz javne mreže ili lokalnih izvora, elektroopskrbu, te odvodnju
otpadnih voda (javna mreža ili individualni objekti).
da je u području zaštićenog obalnog pojasa postignuta minimalna izgrađenost građevin-skog područja
naselja na 80% njegove površine.
Članak 87.
Površine/područja na kojima se ne mogu planirati nova građevinska područja naselja i ona za djelatnosti izvan
naselja:
•
•
•
•
•
•
•
u nacionalnim parkovima, posebnim rezervatima prirode i strogim rezervatima, ako tako nije
određeno planovima tih područja,
na arheološkim lokalitetima,
U dijelu građevinskog područja naselja koji se nalazi unutar zaštićenog obalnog područja mora u
pojasu do 70 m od obalne crte nije dozvoljeno planiranje novih stambenih i gospodarskih zona
(osim hotela) uz moguće uređenje javnih površina, infrastrukturnih i drugih građevina koje su
svojom funkcijom vezane uz obalu, osim kod naselja za koja je važećim zakonom utvrđena
obveza izrade UPU-a ili GUP-a odnosno u kojima se više od 50% građevina koriste za stalno
stanovanje. Unutar pojasa na prostoru udaljenom od 70 do 1000 m od obalne crte može se
ograničeno širiti postojeća urbana struktura naselja i planirati izgradnja novih građevina unutar
građevinskog područja izdvojene namjene izvan naselja za potrebe ugostiteljsko-turističke
namjene.
na otočićima i hridima s pretežitim ili potpunim prirodnim ambijentom,
na poljoprivrednim površinama s osobito vrijednim obradivim tlom (u skladu s člankom 28.),
u vodozaštitnim zonama I. i II. kategorije,
u koridorima planiranih prometnica i infrastrukture.
5.1.1. Dimenzioniranje građevinskih područja naselja prema demografskim karakteristikama
Članak 88.
Temelj za dimenzioniranje građevinskih područja naselja je projekcija stanovništva od 55.000 – 60.000
stanovnika na području Županije u 2015. godini. Ako se novim popisom utvrdi znatno veći broj stanovnika od
postojećeg kao polazište za novu projekciju stanovništva uzima se novoutvrđeni broj stanovnika iz popisa.
Treba provesti provjeru potreba proširenja postojećih građevinskih područja, odnosno provjeru dinamike
izgradnje planiranih područja kroz ocjenu stanja u prostoru i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru.
Članak 89.
Građevinsko područje pojedinog naselja izvan zaštićenog obalnog područja mora, nacionalnog parka ili parka
prirode određuje se putem kriterija maksimalno mogućeg povećanja u odnosu na izgrađeni dio građevinskog
područja, ovisno o značaju pojedinog naselja.
Članak 90.
Kriteriji za određivanje maksimalne veličine neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja prikazani su u
narednoj tablici:
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
29
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
Županijsko, gradsko i općinsko središte
Maksimalna veličina neizgrađenog dijela građevinskog
područja naselja u odnosu prema izgrađenom dijelu u %
80%
Lokalna i manja lokalna središta
50%
Ostala naselja
25%
Kategorija naselja
Članak 92.
(1) Ukupna veličina građevinskog područja za naselja izvan ZOP-a, kada se uzmu u obzir elementi iz tablice
prikazane u članku 90. ovog Plana, može biti najviše jednaka postojećoj veličini građevinskog područja u
planovima važećim na dan stupanja na snagu ovog Plana, pri čemu neizgrađeni dio ne može biti veći od 80%
izgrađenog dijela i to samo za županijsko, te gradska i općinska središta.
(2) Unutar građevinskog područja naselja Općine Perušić treba osigurati prostor za prihvat stanovništva koje
treba preseliti sa područja Gornjeg Kosinja radi izvedbe hidroenergetske akumulacije Kosinj, a odgovarajuće
naselje i potrebna veličina njegovog građevinskog područja utvrdit će se temeljem PPUO Perušić.
Članak 93.
Prilikom dimenzioniranja potreba prostora za razvoj naselja potrebno je uvažiti tip izgradnje i gustoće koje u
neizgrađenom djelu ne mogu biti manje od onih u izgrađenom i trebaju težiti većim gustoćama.
5.1.2. Građevinska područja naselja prema pripadnosti prostorno-funkcionalnim cjelinama posebnih
obilježja
Članak 94.
Građevinska područja naselja i izdvojene namjene izvan naselja, koja se nalaze unutar područja nacionalnih
parkova zadržavaju se u okviru izgrađenog dijela s proširenjima koja se utvrđuju kroz PPPPO.
Članak 95.
Do donošenja PPPPO naselja unutar parka prirode i područja značajnog krajobraza mogu proširiti građevinsko
područje samo ako je isto izgrađeno na 80% površine (ili više), pri čemu proširenje može iznositi do 20% površine
izgrađenog dijela građevinskog područja, dok se površine za razne uslužne ili gospodarske namjene planiraju
samo unutar naselja, a površine ugostiteljsko-turističke namjene i kao izdvojena namjena izvan naselja.
Članak 97.
Građevinska područja ostalih naselja u Županiji treba odrediti prema sljedećim kriterijima:
• treba težiti urbanizaciji postojećih zona sa boljom organizacijom prostora uz podizanje koeficijenta gustoće
izgrađenosti i opremljenosti komunalnom infrastrukturom,
• posebnu pažnju posvetiti zaštiti i očuvanju osobito vrijednih dijelova i cjelina graditeljske baštine koja se,
ako je dobro očuvana, može diferencirati kao zasebna zona u okviru građevinskog područja, za povijesne
graditeljske cjeline odrediti granicu zaštite,
• novo izdvojeno građevinsko područje može se planirati kada u prostoru postojećeg naselja nema
mogućnosti proširenja ili kada je obvezno sačuvati prirodnu ili drugu djelnicu u prostoru. Takvo naselje
može se odrediti kao naselje mješovite namjene, ali obvezno s površinama javne i društvene namjene,
gospodarsko-proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turističke namjene, s javnim zelenim površinama,
sportsko-rekreacijskom namjenom, pod uvjetima da su, uz opće kriterije, zadovoljeni i kriteriji iz prethodne
alineje.
5.2. Kriteriji za određivanje građevinskih područja izdvojenih cjelina izvan naselja
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
30
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
Članak 98.
(1) Gospodarske zone izdvojene namjene izvan naselja (označene na grafičkom prilogu plana sa: "I-K")
smještavaju se u prostoru temeljem kriterija osjetljivosti prostora (članak 6.) te uvjeta izgradnje na poljoprivrednim
tlima (članak 28., 29., 30 i 31. Odredbi PPLSŽ) i u njima nije dozvoljena stambena izgradnja.
(2) Unutar dijelova zaštićene prirode nije dozvoljena lokacija zona izdvojene gospodarske namjene (I-K) već se
iste na tom području smještavaju u okviru građevinskog područja naselja.
(3) Unutar zaštićenog obalnog područja mora, u pojasu 70-1000 m od obalne linije sadržaji gospodarske namjene
tipologije (I-K) mogu se locirati samo u okviru građevinskog područja naselja, temeljem planova niže razine (
UPU, GUP).
(4) Izvan zaštićenog obalnog područja mora i dijelova zaštićene prirode detaljna lokacija i površina zona
izdvojene gospodarske namjene izvan naselja (I-K) na području pojedine jedinice lokalne samouprave
(općine/grada), osim onih utvrđenih ovim Planom, određuje se prostornim planom uređenja općine ili grada, prema
načelnim lokacijama utvrđenim u članku 53. Odredbi PPLSŽ.
(5) Jedinična površina pojedine nove zone izdvojene gospodarske namjene ograničava se sa 50,0 ha.
(6) Minimalni slobodan prostor između dvije zone izdvojene namjene izvan naselja uvjetuje se sa širinom od 100
m, dok udaljenost do ruba građevinskog područja naselja ne može biti manja od 50 m za djelatnosti poslovnog
tipa ("K") i 100 m za djelatnosti proizvodnog tipa ("I").
(7) Nove gospodarske djelatnosti prioritetno se usmjeravaju u postojeće zone koje su nedovoljno iskorištene ili
izvan korištenja.
(8) Postojeće zone, površine veće od maksimuma utvrđenog ovim Odredbama, zadržavaju se bez mogućeg
daljnjeg proširenja.
Članak 99.
- Građevinska područja izdvojene namjene izvan naselja na prostoru zaštićenog obalnog područja mora,
predviđena za turističku izgradnju prikazana su u stavku (2) članka 43. Odredbi PPLSŽ.
- Pokazatelji lokacije, veličine površine i kapaciteta, te tipologije izgradnje za područje zaštićenog obalnog
područja mora dati su u članku 43. stavak (2) Odredbi PPLSŽ te se primjenjuju prilikom izrade PPUG / PPUO.
- Planiranje novih turističkih zona izdvojenih izvan naselja (hoteli, turistička naselja, kampovi) na području
pojedine općine ili grada lociranih izvan zaštićenog obalnog područja mora, osim onih utvrđenih ovim Planom,
određuje se temeljem PPUO / PPUG, a čija najveća površina iznosi 1 ha.
- Najveća površina pojedine zone ugostiteljsko-turističke namjene utvrđene ovim Planom iznosi 15,0 ha, sa
međusobnim razmakom između pojedine zone odnosno između zone i naselja koji treba iznositi minimalno 100
m.
Planiranje novih zona ugostiteljsko-turističke namjene treba uskladiti i sa ograničenjima koja proizlaze iz članka 6,
28, 29 i 30 Odredbi PPLSŽ. "
U ZOP-u izdvojena građevinska područja turističko-ugostiteljske namjene, uz prethodno navedene uvjete,
planiraju se prema Zakonskih propisa o ZOP-u.
Članak 100.
Energetski pogoni mogu se locirati tako da se poštuju svi propisani kriteriji zaštite okoliša, a osobito da se ne
ugrožavaju naseljena mjesta, prirodna baština, kulturno-povjesna dobra, te da se bitno ne mijenjaju krajobrazne
karakteristike područja. Tehnološke karakteristike energetskog postrojenja moraju biti na razini najviših standarda
uz racionalno korištenje resursa kako bi se očuvala ekološka stabilnost područja.
5.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskih područja
Članak 101.
Građenje građevina izvan građevinskog područja mora biti uređeno za pojedinačnu građevinu tako da se ne
mogu formirati naselja, ulice i grupe građevinskih parcela, da se ne zauzima prostor područja uz obalu mora,
jezera i vodotoka, te tako da se ne koristi prostor uz postojeće prometnice, osim za prateće uslužne objekte
prometnica određene posebnim propisima, na udaljenosti u pravilu, ne manjoj od 50 m od koridora prometnice, te
površine vrijednih a posebno uređenih poljoprivrednih zemljišta.
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
31
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
Korištenje prostora izvan građevinskog područja namijenjeno je prioritetno, a djelom isključivo poljoprivredi,
šumarstvu, vodnom gospodarstvu i pomorskom dobru, s težnjom očuvanja što većih i cjelovitijih neizgrađenih
površina i prirodnih režima. S tim ciljem treba provoditi smjernice i odredbe o uređenju i zaštiti krajolika, te stručne
osnove i upute institucija nadležnih za poljoprivredu i šumarstvo, vodno gospodarstvo, promet, zaštitu prirodne i
graditeljske baštine.
Članak 102.
Građenje izvan građevinskog područja mora biti uklopljeno u krajolik tako da će se:
• očuvati konfiguracija, kvaliteta i cjelovitost poljodjelskog zemljišta i šuma,
• očuvati prirodni prostor pogodan za rekreaciju, osobito uz vode i more, a gospodarska namjena usmjeriti na
prostore koji nisu pogodni za rekreaciju,
• osigurati što veća površina parcela-funkcionalnog zemljišta obiteljskih gospodarstva, a što manja površina
građevinskih cjelina,
• osigurati infrastruktura a osobito zadovoljavajuće riješiti odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda,
zbrinjavanje otpada s prikupljanjem na parceli i odvozom na za to predviđenu deponiju,
• ocijeniti vrijednost prostora-resursa koji se gradnjom i prenamjenom gubi, uz dugoročno i višeznačno
sagledavanje učinkovitosti zahvata, a ne samo kroz neposrednu dobit.
Članak 103.
Gospodarske građevine izvan građevinskih područja su građevine za šumarske, vodnogospodarske i
pomorske djelatnosti, te u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti u kojem slučaju mogu sadržavati i
stambene građevine za vlastite potrebe i za potrebe seoskog turizma.
Građevine u funkciji ovbavljanja poljoprivredne djelatnosti su farme, kao i pomoćne gospodarske građevine za
pohranu poljoprivrednih strojeva i alata, poljoprivrednih proizvoda, građevine za čuvanje voćnjaka i vinograda, kao
i građevine za sklanjanje stoke i peradi (štale), a mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu, prema kriterijima iz
čanaka 28, 29, 30 i 31 ove Odluke.
Farma je funkcionalno povezana grupa građevina za uzgoj stoke i peradi s pripadajućim poljoprivrednim
zemljištem, stambenim građevinama i gospodarskim građevinama isključivo u funkciji farme. Farma mora imati
osiguran pristup s javne ceste. U ZOP-u se ne može planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više
građevina namijenjenih za vlastite gospodarske potrebe (spremišta za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.)
izvan građevinskog područja, osim za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i pružanje ugostiteljskih i
turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu s veličinom parcele najmanje 3 ha (kao prizemne građevine ukupne
površine do 200 m2 i udaljene najmanje 300 m od obalne crte, a na otocima udaljene najmanje 100 m od obalne
crte).
(5) Na poljoprivrednom zemljištu kategorije P2 i P3 izvan građevinskih područja može se planirati izgradnja
građevina za uzgoj životinja kapaciteta najmanje 15 uvjetnih grla.
(6) Uvjetnim grlom, u smislu ovih Odredbi, podrazumijeva se životinja težine 500 kg (krava, steona junica), koja se
obilježava koeficijentom 1. Sve ostale vrste životinja svode se na uvjetna grla primjenom koeficijenata iz naredne
tablice.
Tablica: Iskaz uvjetnih grla sa koeficijentima za pojedine stočne vrste:
- krava, steone junice
1,00
Najmanji broj
uvjetnih grla
15
- bikovi
1,50
10
- volovi
1,20
13
- junad 1-2 god.
0,70
22
- junad 6-12 mjeseci
0,50
30
- telad
0,25
60
- krmača + prasad
0,55
27
- tovne svinje do 6 mjeseci
0,25
60
Vrsta životinja
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
Koeficijent
32
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
- mlade svinje 2-6 mjeseci
0,13
115
- teški konji
1,20
13
- srednji teški konji
1,00
15
- laki konji
0,80
19
- ždrebad
0,75
20
- ovce, ovnovi, koze i jarci
0,10
150
- janjad i jarad
0,05
300
- tovna perad prosječne težine 1,5 kg
0,003
5000
- ostala tovna perad prosječne težine veće od 1,5 kg
0,006
2500
- kokoši nesilice konzumnih jaja prosječne težine 2,0 kg
0,004
3750
- ostale kokoši nesilice prosječne težine veće od 2,0 kg
0,008
1875
- nojevi
0,25
60
Koeficijenti i najmanji broj uvjetnih grla za životinje koje nisu navedene u tablici određuju se Prostornim planom
uređenja gradova ili općina srazmjerno njihovoj težini.
(7) Najmanje udaljenosti građevina iz stavka 1. ovog članka od građevinskih područja i cesta određene su u
narednoj tablici.
Tablica: Odnos broja uvjetnih grla i najmanje udaljenosti građevina za uzgoj životinja od građe-vinskih područja i
cesta:
Minimalne udaljenosti
Broj uvjetnih
grla
15-50
od građ. područja od državne ceste od županijske
(m)
(m)
ceste (m)
50
50
30
od lokalne ceste
(m)
20
51-80
60
75
40
20
81-100
90
75
50
20
101-150
140
100
50
30
151-200
170
100
60
40
201-300
200
150
60
40
301 i više
400
200
100
50
(8) Iznimno se najmanje udaljenosti od građevinskog područja iz date tablice za kapacitet do 100 uvjetnih grla
mogu primjenjivati kao najmanja udaljenosti od pojasa stambene izgradnje unutar građevinskog područja naselja,
koji u tom slučaju treba biti određen prostornim planom uređenja grada ili općine
(9) Ostali uvjeti smještaja i izgradnje građevina iz stavka 1. ovog članka, a posebno unutar zaštićenog obalnog
područja, te gradskih / lokalnih središta i drugih središnjih naselja određuju se prostornim planovima uređenja
gradova ili općina prema lokalnim karakteristikama područja na kojima se planiraju graditi, veličinama, položaju i
oblicima parcela, karakteru namjene i korištenja prostora unutar građevinskih područja naselja u okruženju, kao i
ostalim uvjetima iz ovog Plana.
Članak 104.
Prostor za gradnju infrastrukturnih građevina i uvjete realizacje treba planirati i provoditi po najvišim
standardima zaštite okoliša uz ugrađeni interes lokalnog stanovništva. Vođenje infrastrukture treba planirati tako
da se prvenstveno koriste postojeći koridori i formiraju zajednički za više vodova, tako da se izbjegnu šume,
osobito vrijedno poljoprivredno zemljište, da ne razaraju cjelovitost prirodnih i stvorenih struktura, uz provedbu
načela i smjernica o zaštiti krajolika. Unutar prostora za gradnju infrastrukturnih građevina mogu se graditi i njihovi
33
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
prateći uslužni objekti određeni posebnim propisima, što se detaljnije definira kroz izradu PPUO/PPUG (benzinske
postaje i drugi prateći objekti)".
Članak 105.
Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina i korištenje prostora za eksploataciju
mineralnih sirovina moraju biti određene planskim mjerama koje obuhvaćaju sanaciju i konačnu namjenu, te sve
elemente zaštite prostora i okoliša za vrijeme obavljanja istražnih radova, za vrijeme eksploatacije i nakon nje.
Članak 106.
Građevine i prostor od interesa za obranu određuje se granicama vojnog kompleksa i građevinama, u
suradnji s nadležnim tijelom obrane. Razgraničenjem treba odrediti vojni kompleks i građevine, kao i zaštitni pojas
oko vojnih kompleksa. Zaštitni pojas je dio vojnog kompleksa koji se određuje ovisno o vrsti, namjeni i položaju
građevina u prostoru.
Osnovna usmjerenja prostornog razvoja i uređenja prostora radi određivanja interesa obrane su:
• usmjeriti prostorno-razvojne prioritete za zaštitu interesa obrane,
• uskladiti potrebe osiguranja prostora od interesa za obranu s drugim korisnicima prostora,
• odrediti prostorne elemente, smjernice i kriterije za utvrđivanje prostora i sustava od interesa za obranu.
Nužno je uskladiti s potrebama obrane uvjete korištenja šumskih, poljoprivrednih i vodnih površina, površina za
razvoj naselja, površina izvan naselja za izdvojene namjene i zaštićenih područja.
U postupku prenamjene predviđenim Zakonom i drugim propisima pojedine lokacije postojećih objekata za
potrebe obrane mogu se prenamijeniti u površine naselja, površine izvan naselja, za izdvojene namjene ili druge
namjene.
Članak 107.
Zdravstvene i rekreacijske građevine koje se mogu graditi izvan građevinskih područja su građevine u
kojima se odvijaju djelatnosti koje su funkcionalno vezane za specifična prirodna područja kao što su one za
zdravstvene djelatnosti: termalna izvorišta, posebni klimatski uvjeti, kakvoća zraka i slično, te za rekreaciju:
konfiguracija terena, prirodni resursi, ljepota krajobraza i sl. Ove građevine ne mogu se graditi na području
nacionalnog parka, a u parku prirode moraju se ishoditi posebne suglasnosti nadležne Uprave.
(2) Izvan ZOP-a utvrđena su područja sporta i rekreacije, uz razvoj turističkih kapaciteta, kao prostori izdvojene
namjene izvan naselja, koja se uređuju kao sportsko-rekreacijski kompleksi (skijališta i sl. - oznake R). Osim
utvrđenih, zone sporta i rekreacije moguće je planirati i na nivou PPUO/G. Površine namjene R (sportskorekreacijski kompleksi) mogu se smjestiti samo na zemljištima kategorije „ostala obradiva tla“ (P3) i „ostalo
poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište“ (PŠ), te izvan područja prirodnih vrijednosti. Unutar predmetnih zona
sporta i rekreacije mogu se graditi prateći sadržaji (društveno-zabavni, ugostiteljsko-turistički i ostali servisni
prostori).
(3) Detaljno određivanje granice građevinskog područja za sportsko-rekreacijske komplekse (skijališta i sl.)
provodi se u okviru planova niže razine (PPUO/G) kojim se utvrđuju uvjeti i režimi za njihovu izgradnju.
Članak 108.
Lovački i planinarski domovi mogu se graditi isključivo u zonama namijenjenim planinarenju i lovu, na
poljoprivrednom zemljištu, osim na onom I. i II. bonitetne klase, uz pristupni put. Ove građevine mogu imati vlastiti
izvor energije i vodoopskrbe. Mora se osigurati ispravno rješenje zbrinjavanja otpadnih voda i drugog otpada.
Brutto razvijena površina objekta ne smije biti veća od 200 m2, a visina P+1. Ove građevine ne smiju se graditi na
području nacionalnog parka, a za park prirode potrebno je tražiti posebne uvjete od nadležne Uprave.
6. UVJETI (FUNKCIONALNI, PROSTORNI, EKOLOŠKI) UTVRĐIVANJA
PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU
Članak 109.
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
34
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
Prostorni razmještaj infrastrukturnih sustava određen je u ovom Planu kartografskim prikazima:
1. “Korištenje i namjena prostora,”
2a. “Infrastrukturni sustavi i mreže – vodnogospodarski sustavi,”
2b. “Infrastrukturni sustavi i mreže – energetski sustavi.”
Kartografski prikazi iz prethodnog stavka sadrže koridore i površine za infrastrukturne građevine državnog i
županijskog značenja i to za promet (cestovni, željeznički, pomorski i zračni), vodnogospodarski sutav (korištenje i
zaštita voda), energetski sustav (prozvodnja, transport i konzum)
Članak 110.
Prostorni plan Županije određuje infrastrukturne sustave kao dio prostorne strukture Županije i prikazuje ih s
osnovnim prostornim elementima, dok će se pobliži prostorni, tehnički i drugi elementi utvrditi prema posebnim
propisima i pravilima struke u sklopu izrade lokacijske i projektne dokumentacije. S obzirom na razinu plana i
mjerila kartografskih prikaza prostorna određenost infrastrukturnih sustava u njima je takva da u kartografskom
prikazu 1. “Korištenje i namjena prostora” odražava osnovne prostorne relacije prema drugim korisnicima prostora,
gradovima i drugim naseljima, te zaštićenim područjima. U kartografskim prikazima 2a. “Infrastrukturni sustavi i
mreže – vodnogospodarski sustavi” i 2b. “Infrastrukturni sustavi i mreže–energetski sustavi” utvrđuje osnovni
sustav povezivanja pojedinih infrastrukturnih mreža, njihovu strukturu prema vrsti, značenju, kapacitetu i funkciji u
prostoru.
Članak 111.
Ovim Planom su za neke infrastrukturne sustave i građevine osim planiranih predložene i potencijalne lokacije
za istraživanje kao moguće rješenje u odnosu na prostornu organizaciju Županije, korištenje i zaštitu prostora, te u
odnosu na faznost i vremenski slijed realizacije. Te trase su određene za očuvanje prostora i istraživanje
opravdanosti, optimalne lokacije i zahvata u prostoru s funkcionalnih i drugih gledišta, te u sklopu postupka
procjene utjecaja na okoliš.
Kada se odredi konačna trasa infrastrukturne građevine (ceste, željeznice, luke) za sve potencijalne i
alternativne trase prestaje obveza rezervacije površina.Namjena prostora rezervacije zadržava postojeću
namjenu.
6.1. Prometni infrastrukturni sustavi
Članak 112.
a) Cestovne prometnice
Državne ceste čine osnovnu veznu strukturu Županije koja ju povezuje sa ostalim dijelovima Hrvatske i širim
europskim okruženjem, a ujedno spaja i njene vitalne dijelove. Posebno se značenje pridaje izgradnji planiranih
autocesta i brzih cesta koje su trasirane prostorom Županije s obzirom na dosadašnje teškoće u gospodarskom i
demografskom razvoju i prometnoj izoliranosti. Ovisno o brzini realizacije državnih cesta visoke razine služnosti
(autocesta i brzih cesta) treba u skladu s prometnim potrebama poboljšati postojeći sustav državnih cesta osobito
na kritičnim dionicama (uvođenje treće trake, poboljšanje tehničko-tehnoloških obilježja kolničke konstrukcije i
drugo), te izgradnjom obilaznica gradova i drugih naselja bilo da je promet velikog inteziteta, pa ugrožava lokalne
funkcije naselja ili da prolaz kroz naselje otežava odvijanje prometa.
•
•
•
Autocesta Zagreb - Split:
∗
tunel Kapela-Žuta Lokva–Otočac-Gospić-tunel Sv.
Rok, u čvorištu Žuta Lokva spaja se s jadranskom autocestom
Jadranska autocesta Rijeka - Žuta Lokva:
∗ spajanje sa trasom autoceste Zagreb-Split u
čvoru Žuta Lokva. U ostalim dijelovima zajedničkog koridora od Žute Lokve
do tunela Sveti Rok vrijede odredbe za autocestu Zagreb-Split.
Cestovna čvorišta
Prostorni položaj i broj planiranih cestovnih čvorišta na autocestama i brzim
cestama u ovom Planu mogu se na osnovi detaljnije prostorne i projektne
razrade promjeniti pod uvjetom da se utvrdi poboljšanje u odnosu na
racionalnije korištenje prostora, prometni sustav, naselja i okoliš.
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
35
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
•
Brza cesta Karlovac - Slunj - Sv. Rok:
∗ dionica Rakovica - Korenica - Udbina - Gornja Ploča - čvor na autocesti
Zagreb – Split. Za realizaciju prioritetnog programa u Planu su određeni
dijelovi dionica ceste na kojima se omogućuje dogradnja i rekonstrukcija
postojeće ceste (Plitvička jezera-Udbina), a dijelom su određeni koridori za
izgradnju brze ceste na novom položaju (Grabovac-Plitvička Jezera i UdbinaSv.Rok). Na ovim potezima rekonstrukcije postojeće ceste Planom je
određen i potencijalni alternativni koridor kao rezerva za dugoročni razvoj
cestovnog pravca.
•
Brza cesta Ličko Petrovo Selo – granični prijelaz Ličko Petrovo Selo-BiH.
Za ovu dionicu potrebno je detaljnije određenje trase (planirano).
•
Ostale državne, županijske i lokalne ceste:
∗ Osnovu mreže ovih cesta čine postojeće ceste razvrstane na temelju Odluke
o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste
dopunjene ovim Planom planiranim dionicama kao što su zaobilaznice
gradova, drugih naselja i područja među kojima su najznačajnje planirano
izmještene trase postojećih državnih cesta: Senj,Sveti Juraj, Karlobag,
Korenica, Donji Lapac Otočac i Gospić. Pri tome se korekcija trase postojeće
ceste radi poboljšanja tehničkih elemenata ceste prema ovom Planu ne
smatra novom dionicom ceste.
Mreža postojećih lokalnih cesta određena ovim Planom može se dopunjavati u sklopu izrade PPUO/G prema
razvojnim potrebama, a u skladu s propisanim mjerilima za razvrstavanje javnih cesta.
Članak 113.
b) Željezničke pruge
Željeznički koridori zadržani su na trasama postojećih željezničkih pruga, a dijelom kao osnovni i alternativni
koridori planiranih brzih pruga u skladu sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske i
Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske. U planinskom dijelu trase postojeće ličke pruge od Rudopolja
do Studenaca, kao i na unskoj pruzi predviđena su poboljšanja tehničkih uvjeta trase. Na nizinskom dijelu
postojeće ličke pruge od Studenaca do Gračaca, koji ujedno predstavlja osnovicu koridora trase buduće brze
pruge Zagreb–Split, moguća su značajnija poboljšanja tehničkih uvjeta trase uključujući rekonstrukciju pruge i
kolodvora, kao i elektrifikaciju pruge, te osiguranje prostora za dogradnju drugog kolosijeka. Zapadni dio koridora
planirane brze pruge Zagreb - Split na dionici od Studenaca preko Otočca i Brinja do Drežnice, gdje se spaja s
planiranom brzom prugom Zagreb-Rijeka, utvrđen je novi koridor koji zahtjeva daljnje prostorno određenje i
procjenu utjecaja na okoliš.
Članak 116.
e) Poštanski promet i telekomunikacije
Daljnji razvoj poštanskog prometa i telekomunikacija zahtjevat će osiguranje prostora za poslovne, druge
građevine, te vodove u građevinskim područjima naselja što će se odrediti prostornim planovima općina i gradova
i drugim prostornim planovima. Planom se predviđa osiguranje koridora za izgradnju telekomunikacijskih vodova i
mreže, što se mora provesti kroz prostorne planove gradova i općina koristeći pri tome koridore i trase prometne
infrastrukture. Lokacije za gradnju građevina GSM mreže (antenski stupovi, odašiljači) određuju se planovima
užeg područja, osim u područjima nacionalnih parkova i parkova prirode za koje se izrađuju prostorni planovi, a do
njihova donošenja izdaju posebni uvjeti od nadležne Uprave.
6.2. Energetski sustav
Članak 117.
a) Elektroenergetika
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
36
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
Sustav opskrbe električnom energijom na razini Plana obuhvaća proizvodna postrojenja, te prijenosna i
transformatorska postrojenja od 35 kV (110 kV) i više. Planom su određena kapitalna proizvodna postrojenja (HE
Kosinj, HE Otočac i HE Senj I. i II.). Glede prijenosnih postrojenja ovim Planom osigurani su koridori uz postojeći
220 kV vod HE Senj-Brinje za još jedan dalekovod 400 kV. Od Brinja prema TS Mraclin i RHE Velebit (Obrovac)
osigurani su koridori za dvostruki 400 kV dalekovod u širini 300 m. Za vezu sa susjednom Republikom Bosnom i
Hercegovinom osigurani su koridori za dalekovode DV 2x400 kV s odcjepom 5 km sjeverno od Otočca i drugi s
odcjepom 4 km istočno od Perušića u sjeveroistočnom smjeru. U Brinju se osigurava prostor za transformaciju
400/220 i uz sadašnje rasklopište 220 kV za transformaciju 220/32 kV. U okviru unaprijeđenja i razvoja ostalih
prijenosnih kapaciteta i transformatorskih postrojenja ovim se Planom osiguravaju koridori koje treba ugraditi u
PPUO/G za DV 110 kV od HE Kosinj do postojeće TS 110/35 kV Otočac i buduće TS 110/35 kV Smiljan. U Plan
su uključeni i ucrtani u ratu izgrađeni dalekovodi DV 110 Donji Lapac–Udbina i Donji Lapac - Kulen Vakuf i
pripadajuća trafostanica TS110/35 u Donjem Lapcu uz obvezu HEP-a da ih tehnički doradi i uključi u sustav
“Hrvatske elektroprivrede”. U Prostoni plan uključen je i djelomično izgrađeni dalekovod DV 110 od TS Plitvice do
Slunja za koji je osiguran koridor uz obvezu HEP-a da za isti pripremi svu dokumentaciju sukladno Zakonu. Za
potrebe izgradnje autoceste i povećanja konzuma, ovim Planom se predviđa izgradnja TS 35/20 za potrebe tunela
Sveti Rok, tunela Mala Kapela, te uz trasu autoceste kod Žute Lokve, Gospića, Kosinja koje treba ugraditi u
PPUO/G. Planom se omogućava gradnja malih hidroenergetskih građevina (male hidrocentrale), a njihove
potencijalne lokacije treba istražiti, te sukladno kriterijima ovog Plana odrediti u PPUO/G. Uz uvjet da se ne gradi u
vodozaštitnom području i zaštičenom krajoliku, te uz objekte kulturne baštine (mlinice).
Članak 118.
b) Plinoopskrba
Prostornim planom predviđa se izgradnja plinovoda Vrbovsko-Ogulin–Otočac-Gospić-Gračac-BenkovacŠibenik–Split. Predložena trasa koja predstavlja idejno riješenje ucrtana je na karti 1:100.000 u kartografskom
prikazu Plana, a predviđa se njeno izmicanje i do 3 km lijevo ili desno od predložene trase što će se provesti u
konačnom oblikovanju trase koje će se provesti temeljem studije plinofikacije za Ličko-senjsku županiju.
Plinofikacija naselja na području općina i gradova razvijat će se temeljem osnovnih postavki Plana i “Studije
opskrbe plinom Ličko-senjske županije” u kojoj će biti pobliže određeni položaji MRS Otočac i MRS Gospić, a
razrađivat će se u PPUO/G, te odgovarajućom stručnom dokumentacijom.
Članak 119.
c) Dopunski, prirodno obnovljivi izvori energije
Planom se osiguravaju prostori za izgradnju energetskih objekata - vjetroelektrana baziranih na prirodno
obnovljivim izvorima energije vjetra. Njihova lokacija na područjima općina i gradova (izvan zaštićenog obalnog
područja mora, otoka i zaštićenih dijelova prirode) određena je člankom 16. Odredbi te prikazana na grafičkim
prilozima Plana.
Prostor pojedinog polja vjetroelektrana ograničava se sa 10 km2, a međusobni razmak između susjednih polja
treba iznositi najmanje 1 km.
Prilikom lociranja energetskih polja vjetroelektrana unutar površina i lokaliteta određenih ovim Planom tijekom
izrade PPUO/G treba ostvariti slijedeće minimalne udaljenosti od stupa vjetrogeneratora do pojedinih prostornih
elemenata:
građevinsko područje naselja..................300 m
prometnice i infrastrukturni objekti ...... 150 m
kulturna dobra ..................................... 300 m
eksploatacijska polja mineralnih
sirovina ................................................ 500 m
Uz iskorištavanje energije vjetra, ovim se Planom podupire gradnja malih hidroelektrana, kogeneracij-skih
elektrana na bazi bio-plina, te iskorištavanje sunčeve energije.
6.8.Vodnogospodarski sustav
Članak 120.
a) Zaštitne i regulacijske građevine
Na dijelovima slivnih područja Like i Gacke predviđa se mogućnost izvedbe retencija za obranu od poplava i
ove zahvate treba provoditi uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja.
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
37
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
U Crnač polju u Općini Brinje predviđa se izgradnja retencije koja treba poslužiti za odvodnju i zaštitu od poplava
Stajničkog polja, te za elektro-energetske potrebe (HE Gojak). Retencije su predviđene i na Krbavskom polju u
okviru akomulacijskih sustava Hržić i Karamanuša koje treba izgraditi s posebnom pažnjom obzirom da se
predviđaju na osobito vrijednom poljoprivrednom tlu (P1).
Članak 121.
b) Građevine za korištenje voda
Planom se predviđa izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava, te izgradnja regionalnog i
međužupanijskog vodoopskrbnog sustava kojim će se povezati vodoopskrbni sustavi Ličko-senjske županije,
Primorsko-goranske županije, Zadarske županije i Karlovačke županije, a koji će biti utvrđeni temeljem
Vodoopskrbnog plana Županije.
U cilju osiguranja pričuva pitke vode za vodoopskrbu stanovništva i osiguranje funkcije vodoopskrbnog sustava
Županije, te osiguranja funkcije regionalnog međužupanijskog vodoopskrbnog sustava koji će biti definiran
Vodoopskrbnim planom uz postojeća vodocrpilišta i izvorišta: Žižića vrelo (Brinje), Tonkovića vrilo (Otočac),
Mrđenovac, Košna voda i drugi (Gospić), Vrelo Koreničko (Korenica), Krbavica (Udbina), Mračaj (Lovinac)
planiraju se nova vodocrpilišta. U tu svrhu treba istražiti mogućnost korištenja Rokina Bezdana (Brinje), zatim
izvora potoka Joševica (Donji Lapac), Studena vrila i još nekih izvora, te akumulacija (Lovinac) i vodocrpilišnih
područja u Košna naslagama kod Brušana, u Ličkom polju i Ličkom sredogorju (Gospić), koje treba istražiti i
utvrditi pričuve pitke vode, uz dodatno kaptiranje izvora rijeke Gacke (Otočac).
Za područje Plitvičkih jezera treba istražiti vodonosnike u bližem području koje nema utjecaj na sliv samih
jezera, te istražiti mogućnost korištenja izvorišta u Ličkoj Jesenici izvan područja Županije.
Mrežu cjevovoda vodoopskrbnog sustava u pravilu je potrebno polagati u postojeće infrastrukturne koridore
(auto-cesta, brza cesta) uvažavajući načelo racionalnog korištenja prostora. Trase vodova i lokacije građevina
vodoopskrbnog sustava ucrtane u kartografskim prikazima Plana određene su načelno i dozvoljene su određene
prostorne prilagodbe koje ne odstupaju od koncepcije rješenja. Planirani koridor cjevovoda (alternative 1 i 2) u
području Nacionalnog parka Plitvička jezera načelno su položeni. Ukoliko se daljnjim istraživanjima i Studijom
utjecaja na okoliš utvrdi nemogućnost njihove realizacije unutar zaštićenog područja – Nacionalnog parka, načelni
vodovod alternative 1 izmjestit će se južno, izvan obuhvata područja Nacionalnog parka načelno ukoridoru ceste,
a načelni cjevovod alternative 2 izmjestit će se načelno u koridor ceste, uvažavajući prioritetno zaštićeno područje.
Članak 122.
c) Građevine za zaštitu voda
Sustav za odvodnju otpadnih voda Grada Gospića i sustav za odvodnju otpadnih voda Grada Otočca u osnovi
su prostorno definirani i u određenom stupnju izgrađenosti i potrebno ih je do kraja redefinirati, osposobiti uređaje
za pročišćavanje i etapno dovršiti sustav na način da ne ugrožava druge sadržaje u okolnom prostoru. Potrebno je
definirati cjeloviti plan odvodnje otpadnih voda u Županiji prema kojem će se utvrditi područja u kojima je
optimalno graditi sustave za odvodnju sa zajedničkim uređajima za pročišćavanje zagađenih voda, kolektorom i
ispustom u recipijent.
7. MJERE OČUVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI
Članak 123.
Ovim Planom određuju se sljedeće mjere za očuvanje krajobraznih vrijednosti Županije:
•
•
očuvati kontinentalne ambijentalno vrijedne krajolike - krajobrazne jedinice i to: značajnija
krška polja, visoke šumovite planine (Lička Plješivica i lička strana Velebita), brdski vijenci
Sredogorja i Male Kapele, vršni pojas Velebita, područja prelaznih obilježja, te unutar njih
osobito dijelove s visokim stupnjem prirodnosti i karakterističnim tradicionalnim kulturnim
dobrima,
očuvati obalne ambijentalno vrijedne krajolike:
∗ podvelebitski obalni pojas - krajobrazna jedinica primorska strana Velebita,
∗ dio otoka Paga - krajobrazna jedinica Otok Pag, te unutar njih osobito dijelove s
visokim stupnjem prirodnosti i karakteristično tradicionalnim kulturnim dobrima.
U karakterističnim krajobraznim jedinicama treba posebno pažljivo planirati svaki zahvat:
38
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
•
očuvanjem karakterističnih tipologija gradnje i pažljivim odmjeravanjem planiranih
građevinskih područja naselja,
• manje prostore za gospodarske zone moguće je smještati, u pravilu, uz već postojeće ili u
područjima koja je potrebno sanirati od ranijih neprikladnih zadiranja u krajolik,
• sanirati krajolike degradirane eksploatacijom mineralnih sirovina, neodgovarajućim
gospodarskim intervencijama i bespravnom gradnjom.
(3) Gradnja i uređivanje prostora u parkovima prirode odredit će se prema prostornim planovima navedenih
zaštićenih područja (PPPPO).
Do donošenja tih planova gradnja i uređenje prostora u zaštićenom području može se provoditi samo temeljem
onih PPUO/G koji su postupku izrade ishodili uvjete i mjere zaštite prirode Ministarstva kulture, odnosno
prethodnu suglasnost u postupku donošenja.
Članak 124.
Gradnji šumskih i ostalih cesta mora prethoditi krajobrazna valorizacija kao dio sadržaja stručne podloge za
ishođenje lokacijske dozvole. Kamenolome treba locirati izvan dominantih vizura, a rudarski projekti moraju
sadržavati i projekte sanacije. Dalekovode treba postavljati na manje eksponiranim padinama, posebice kad je
zbog njih potrebno prosijecati široke šumske koridore. U režimu rada hidroenergetskih akumulacija treba voditi
računa o degradaciji krajolika kod niskih vodostaja, odnosno uspostaviti kompromis između energetskih i
pejzažnih, a time i turističko-rekreativnih argumenata. Izbjegavati geometrijske regulacije vodotoka, a prethodno
procijeniti njihove pejzažne i bioekološke vrijednosti.
Članak 125.
Potrebno je potpomagati procese prirodne obnove šuma u prostorima gdje je šuma degradirana ili sasvim
uništena (priroritet: oko naselja pod Velebitom i u Paškom zaljevu). Zone značajnijih vrela i ponora treba štititi ne
samo kao zone krških fenomena, nego i kao krajobrazno značajne prostore, odnosno prostore mogućeg
posjećivanja i razgledavanja.
(2) Temeljem smjernica ovog Plana izgradnja objekata za povremeno stanovanje ili građevina za odmor i
rekreaciju (kuće za odmor, ladanjski objekti i sl.) nije dozvoljena na prostoru zaštićenog obalnog područja mora
širine 1000 m od obalne crte i Nacionalnog parka.
(3) Izgradnja objekata povremenog stanovanja i kuća za odmor dopuštena je samo unutar postojećih naselja
(izvan i u okviru parkova prirode), uvaža-vajući stavak 2. ovog članka.
Članak 126.
Prostorni planovi trebaju sadržavati i krajobrazne analize i smjernice zaštite krajolika, vodeći računa o identitetu
šireg prostora, ambijentalnim vrijednostima i tradicijskim elementima gradnje, te potrebnim poboljšanjima u
domeni krajolika.
Svaka općina, grad ili lokalna sredina može odrediti predjele (mikrolokacije) potencijalne za stavljanje pod
zakonsku zaštitu i način raspolaganja takvim prostorima. Stoga je u PPUO/G potrebno:
•
•
inventarizirati područja predviđena za zaštitu,
u svrhu zaštite prirode naglasiti i izdvojiti i druge vrijedne dijelove kao što su:
∗
posebno osjetljive i ugrožene cjeline, prirodni predjeli ili objekti (šumska područja, vodotoci,
izvori, specifični biotopi, rijetki ili stari primjerci ili skupine stabala i sl.),
∗
predjeli ili objekti koji u sebi sadrže značajke identiteta dotične sredine (ruralni krajolik,
ambijentalne cjeline, tradicionalna izgradnja, specifičan način obrade tla i druga obilježja),
∗
utvrditi način, uvjete i mjere korištenja prostora (bila to zaštitna, razvojna ili kombinirana
namjera) na osnovi jasnih programa (ciljeva, projekcija, želja i mogućnosti) lokalne sredine,
uz puno uvažavanje ocjena struke.
8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO
POVIJESNIH CJELINA, TE PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU
Članak 127.
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
39
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
Ovim Planom, te posebnim propisima određene su mjere zaštite i obveze primjene posebnih uvjeta korištenja
prostora i to za zaštićene i osobito vrijedne dijelove prirode i biološku raznolikost: kulturno-povijesne cjeline,
područja posebnih ograničenja u korištenju prostora, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prostora.
Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti, biološke raznolikosti, kulturno-povijesnih cjelina, te područja
posebnih ograničenja u korištenju propisane su zakonom, drugim propisima i ovom Odlukom. Prirodne vrijednosti i
posebnosti, kulturno-povijesne cjeline, te područja posebnih ograničenja u korištenju prikazane su na
kartografskom prikazu 3. "Uvjeti korištenja, uređenja i zašite prostora".
8.1. Područja posebnih uvjeta korištenja
Članak 128.
a) Zaštićeni i drugi osobito vrijedni dijelovi prirode
Ovim Planom, radi zaštite prirode, unapređivanja okoliša, očuvanja identiteta, osiguravanja dodatnog
kvalitativnog korektiva u definiranju intervencija u prostoru, utvrđeni su zaštićeni i osobito vrijedni dijelovi prirode.
Način uređivanja i korištenja zaštićenih dijelova priode i to: nacionalnih parkova, parkova prirode, strogih
rezervata, posebnih rezervata, park šuma, zaštićenih krajolika, spomenika prirode, spomenika parkovne
arhitekture, te pojedinih biljnih i životinjskih vrsta određen je Zakonom o zaštiti prirode. Ovim Planom izdvojeni su
drugi osobito vrijedni dijelovi prirode koji će se na osnovi stručne podloge štititi temeljem Zakona o zaštiti prirode ili
će se štititi mjerama propisanim ovom Odlukom.
Članak 129.
Granice i lokacije dijelova prirode označene ovim Planom, s obzirom na njegovo mjerilo, očitavaju se i tumače
kao plansko-usmjeravajući podatak. Za zaštićene dijelove prirode točne granice opisane su u odlukama o
proglašenju zaštićenog dijela prirode, a za osobito vrijedne, predložene ovim Planom, granice će se uskladiti u
postupku proglašenja i upisa u Upisnik zaštićenih dijelova prirode. Pri izradi prostornih planova područja posebnih
obilježja, prostornih planova uređenja općina i gradova, te drugih detaljnijih planova mogu se predložiti za zaštitu i
drugi dijelovi prirode koji nisu navedeni ovim Planom.
Članak 130.
Za dijelove prirode koji su zaštićeni temeljem Zakona o zaštiti prirode, ili su ovim Planom određeni za određenu
kategoriju zaštite, mjere zaštite propisane su zakonom, odlukom o zaštiti svakog pojedinog dijela prirode,
prostornim planovima područja posebnih obilježja i odredbama ovog Plana.
Zaštićena prirodna baština temeljem Zakona o zaštiti prirode
KATEGORIJA
ZAŠTITE
Nacionalni park
Park prirode
ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE
1.
Plitvička jezera
2.
Paklenica (dio)
3.
Sjeverni Velebit
1.
Velebit
VRIJEDNI DIJELOVI PRIRODE
PREDLOŽENI ZA ZAŠTITU U MORU
1. Lička Plješivica
Regionalni park
Strogi rezervat
VRIJEDNI DIJELOVI PRIRODE
PREDLOŽENI ZA ZAŠTITU NA KOPNU
2. Prostor uz rijeku Unu
Rožanski i Hajdučki kukovi
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
Područja Velebita
40
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
KATEGORIJA
ZAŠTITE
ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE
Nalazište divlje masline - Lun na otoku
Pagu (botani-čki rezervat).
Odjel 11 GJ „Velika Plješivica Drenovača“
(rezervat
šumske
vegetacije)
Odjel 30 GJ „Javornik - Tisov vrh“
(rezervat šumske vegetacije)
Šumski predjel Štirovača na
srednjem
Velebitu
(rezervat
šumske vegetacije)
Zavižan - Balinovac - Zavižanska
(Velika) Kosa u sjevernom Velebitu
(botanički rezervat)
Velika Plješivica - Drenovača
(rezervat šumske vegetacije)
Velika Plešivica - Javornik - Tisov
Vrh (rezervat šumske vegetacije)
VRIJEDNI DIJELOVI PRIRODE
PREDLOŽENI ZA ZAŠTITU NA KOPNU
Botanički rezervati
A.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Posebni rezervat
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
Značajni krajobraz
Bijeli Potoci - Kamensko na Ličkoj
Plješivici
Zrće kod Novalje
Gacko polje
Dabarsko polje
Senjska Draga
Zaljev Zavratnica
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
VRIJEDNI DIJELOVI PRIRODE
PREDLOŽENI ZA ZAŠTITU U MORU
Floristički rezervati
Vlažne livade na Štirovači
Cretne livade Sunđer i Sunđerac
Veliki i Mali Kozjak –
visokoplaninska flora
Šatorina - visokoplaninska flora
Ljubica – vlažne livade
Sadikovac – visokoplaninska flora
Velinac – Bačić kuk – Brizovac –
Soline – Budakovo brdo – stanište
velebitske degenije i hrvatske
sibireje
Šugarski kraj – stanište velebitske
degenije
Visočica – visokoplaninska flora i
rudina
Višerujno – Badanj – Sveto brdo –
visokoplaninska flora rudina, točila i
stijena
Tulove grede-Prosenjak–Duboke
jasle – visokoplaninska flora
Ozeblin sa Vukosavicom, Prkosom,
Rudim liscem – šire područje
planinskih livada i pašnjaka Ličke
Plješivice
Kremen – planinska vegetacija –
rudina
Gola Plješivica - visokoplaninska
flora
Mala Plješivica – visokoplaninska
flora
Veliki Grič-Lisina–Bruni vrh –
planinske livade
Prizna – šuma zelenike
Senjska Draga – Francikovac,
Grad Senj
Poluotok Lun na otoku Pagu,
Grad Novalja - 1.300 ha
Šuma “Straško”, Grad Novalja –
12 ha
Uvale Veli i Mali Svetojanj na otoku
Pagu, Grad Novalja - Rt Glavina,
Uvala Veli Svetojanj, Uvala Mali
Svetojanj, Uvala Krivača, 230 ha
Poluotok Zaglava – Uvala Slana –
Poluotok Furnaža na otoku Pagu
Grad Novalja - cjelokupno područje
od naselja Metajna do Rta Krištofer,
825 ha
5.
Paške stijene Velebitskog kanala na
otoku Pagu, Grad Novalja - Rt Lun –
Uvala Trinčel (Rt Deda – Rt Krištofer)
Rt Sv. Nikola – Rt Fortica – Rt Mrtva,
ukupno 4.200 ha
7. Ribnik – Bilaj – Jadova, Grad Gospić
meandri rijeke Like u Ribniku i
Ličkom polju
Gacko polje, Grad Otočac - vodotok
Gacke od izvorišta do naselja Čovići,
8.
Depresija Dabra, Grad Otočac
10. Črnac Polje, Općina Brinje – Stajničko
polje
41
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
KATEGORIJA
ZAŠTITE
ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE
VRIJEDNI DIJELOVI PRIRODE
PREDLOŽENI ZA ZAŠTITU NA KOPNU
VRIJEDNI DIJELOVI PRIRODE
PREDLOŽENI ZA ZAŠTITU U MORU
B. Rezervati šumske vegetacije
1. Borov vrh – autohtona šuma crnog
bora sjeverozapadno od Zavižana,
Grad Senj
2. Rončićev dolac – autohtona šuma
crnog bora s dunjaricom u Senjskoj
Dragi, Grad Senj
3. Štirovača - gorska šuma smreke (11,4
ha), predjel Štropi, Grad Senj
4. Devčić tavani - prašuma bukve i jele u
južnom dijelu Senjskog bila, Grad
Senj i Grad Otočac
5. Nadžak bilo - prašuma bukve i jele
(17,1 ha) iznad Krasna, Grad Senj
6. Ramino korito - prašuma gorske šume
bukve i primorske šume bukve,
Općina Karlobag
7. Ravna gora–Janjče - šuma bukve i jele
s hrastom kitnjakom zapadno od
Ličkog Lešća, Grad Otočac
8. Visibaba - šuma smreke na dolomitu i
šuma bukve i jele, oko 1,5 ha,
sjeveroistočno od Babinog potoka u
NP Plitvička jezera, Općina Plitvička
jezera
9. Komarnica-Crni vrh - prijedlog
formiranja reprezentativne površine
reliktnih borovih sastojina Like šuma crnog i običnog bora s
kukurjekom, sjeverozapadno od
Vrhovina, Grad Otočac
10. Borje - šuma crnog i običnog bora s
kukurjekom, blizu Korenice, Općina
Plitvička jezera
11. Borovci - šuma crnog i običnog bora s
kukurjekom iznad Kozje Drage na
Ličkoj Plješivici, Općina Plitvička
jezera
Posebni rezervat
C.Zoološki rezervati
Ornitološki rezervati:
1. Obitavališta velikog tetrijeba na
Velebitu - vršno područje Senjskog
bila: Vučjak, Apatišan, Nadžak bilo,
Jezera, Lomska duliba, Zavižan,
Pivčevac, Veliki i Mali Rajinac,
Jelovac na srednjem Velebitu
2. Obitavališta velikog tetrijeba na Ličkoj
Plješivici – Velika Plješivica odjel 6c,
Gola Plješivica, Tursko Guvno,
Mladenov vrh odjel 15, Javornik–
Tisov vrh, Marića draga–Ozeblin
3. Borove šume Male Kapele oko
Vrhovina - staništa specifičnih vrsta
ptičjeg svijeta: krstokljuni, batokljuni,
žune , djetlići i druge posebno rijetke
gnjezdarice
4. Klisura Sokolovača na cesti Frkašić –
Bijeli potoci - klisure i gnjezdilišta
surog orla i sivog sokola, Općina
Donji Lapac;
5. Brdo Metla - stanište zaštićene vrste
sove ušare, sjeverozapadno od
Otočca, Grad Otočac
Ihtiološki rezervati:
1. Potok Stajnička jaruga - uzgojni
rezervat za matični fond potočne
pastrve, Općina Brinje
2. Potok Tisovac kraj Pazarišta - potočna
pastrva - autohtona ihtiofauna Like,
Grad Gospić
Park-šuma
Jasikovac
Šumski predjel „Laudonov gaj“,
odjel 16a
Vujnovića brdo
1. Humac u gradu Otočcu
Objekti zaštite prirode na području Parka prirode Velebit koji su označeni u ovom Planu su potencijalni i
definirat će se u PPPPO Parka Prirode Velebit.
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
42
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
KATEGORIJA
ZAŠTITE
Spomenik prirode
VRIJEDNI DIJELOVI PRIRODE
PREDLOŽENI ZA ZAŠTITU NA KOPNU
ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE
Amidžina pećina (geomorfološki)
Crna pećina - Vile Jezerkinje u NP
Plitvička jezera (geomorfološki)
Golubnjača pećina u NP Plitvička
jezera (geomorfološki)
Medina pećina (geomorfološki)
Pećina Ledenica (geomorfološki)
Pećina Ostrovica (geomorfološki)
Pčelinja pećina (geomorfološki)
Petrićeva pećina (geomorfološki)
Samogradska
pećina
(geomorfološki)
Šupljara - pećina u NP Plitvička
jezera (geomorfološki)
Velnačka glavica, Park prirode
Velebit (paleontološki)
Vrela rijeke Gacke (hidrološki)
Vrelo rijeke Une (hidrološki)
VRIJEDNI DIJELOVI PRIRODE
PREDLOŽENI ZA ZAŠTITU U MORU
D Geomorfološki
1. Zir – samostojeća stijena kod Lovinca,
Općina Lovinac
2. Kameni most, kod Živih bunara kraj
Jablanca, Grad Senj
3. Turska vrata–Strogir, kod Jablanca,
grad Senj
4. Spilja Potkalj, kraj Otočca, Grad Otočac
5. Jama Čudinka, 203 m, u NP Plitvička
jezera, Općina Plitvička jezera
6. Jama Markovac, kod Poduma, Grad
Otočac
7. Pećina Zalužnica, Općina Perušić
8. Pećina Obljajac, kod Brezovca, u NP
Plitvička jezera - djelomično
hidrološki aktivna, Općina Plitvička
jezera
9. Ponor Perinka, u Švici - ljevak promjera
30 m i dubine 10 m, Grad Otočac
10. Spiljski sistem Bezdanjača - brdo
Vatinovac kod Vrhovina, s jednom od
najbogatijih pećinskih nekropola,
ukupne dužine svih kanala oko1.100
m i dubinom spilje 201 m, Općina
Vrhovine
11. Dva ponora na Krbavskom polju, uz
cestu Pećani–Jošani, Općina Udbina
Botanički
vrt
na
Velebitu,
Nacionalni park Sjeverni Velebit
Spomenik
parkovne
arhitekture
A. Parkovi
1. Gradski park u Senju, Grad Senj
2. Gradski park u Otočcu, Grad Otočac
3. Gradski park u Korenici
B. Pojedinačna stabla
1. Tisa kod mosta u Švici (Prpića kuće),
Grad Otočac
2. Stara lipa uz crkvu Sv Nedjelje u Švici,
Grad Otočac
Članak 131.
Zaštita i mjere zaštite ostalih podmorskih prostora donijet će se nakon provedenih detaljnijih istraživanja kojima
će se odrediti vrijedna područja bioraznolikosti, područja posebno vrijednih ekosustava i pojedinačni posebno
vrijedni lokaliteti. Istraživanja, zaštitu i mjere zaštite treba provoditi u suradnji sa Primorsko-goranskom i
Zadarskom županijom.
b) Biološka raznolikost
Ovim Planom određeno je da će se napraviti inventarizacija biološke raznolikosti (flore, faune i njihovih
staništa), kartiranje, vrednovanje i procjena ugroženosti pojedinih sastavnica biološke raznolikosti kao osnove za
prostorno planiranje u cilju očuvanja biološke raznolikosti na cijelom području Županije u skladu s Nacionalnom
strategijom i Akcijskim planom zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP). Na ovoj osnovi treba izraditi
akcijske planove zaštite ugroženih dijelova biološke raznolikosti na području Županije i to za:
• očuvanje krajobraza,
• zaštitu ekoloških sustava i staništa,
• zaštitu divljih i udomaćenih svojti,
• zaštitu kroz sektore,
• zakonodavni i institucionalni okvir,
• istraživanja i monitoring,
• obrazovanje i obavješćivanje javnosti.
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
43
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
Biološka raznolikost, osim ovim Planom, štiti se i kroz druge dokumente prostornog uređenja (prostorne
planove područja posebnih obilježja, PPUO/G i druge planove) što se izrađuju temeljem ovog Plana, Programa
unapređenja stanja u prostoru, te Zakona o prostornom uređenju.
Članak 132.
e) Kulturno-povijesne cjeline
Zaštita kulturnih dobara ostvarivat će se temeljem konzervatorskih podloga i uvjeta zaštite utvrđenih u okviru
donesenih PPUO/G, te temeljem rješenja - prethodnih odobrenja nadležnog Konzer-vatorskog odjela.
8.2. Područja posebnih ograničenja u korištenju
Članak 133.
8.2.1. Geološko-litološka uvjetovanost korištenja prostora i tlo
a) Područja najvećeg intenziteta potresa i seizmotektonski aktivna područja i pretežito nestabilna
područja
Protupotresno projektiranje i građenje građevina provodi se sukaldno Zakonu o gradnji (NN 52/99, 75/99 i
117/01) i postojećim tehničkim propisima. Ovim Planom je određeno da će se izraditi nova seizmička karta
Županije u mjerilu 1:100 000. Do njene izrade protupotresno projektiranje i građenje provodit će se u skladu s
postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.
Ovim Planom, budući da za to ne postoje odgovarajući podaci, nisu određena nestabilna područja, već se
njime propisuje da se ona definiraju na razini PPUO/G temeljem provedenih istraživanja.
Članak 134.
b) Područja pojačane erozije
Radi sprečavanja i otklanjanja erozije i djelovanja bujica, a u skladu sa Zakonom o vodama (NN 107/95), gradit
će se i održavati regulacijske i zaštitne vodne građevine, izvoditi zaštitni radovi i provoditi mjere zaštite.
Zaštitni radovi koji će se provoditi su osobito: pošumljavanje, uzgoj i održavanje zaštitne vegetacije, trasiranje,
krčenje raslinja, čišćenje korita i drugi slični radovi.
Mjere zaštite koje će se provoditi su osobito: zabrana i ograničavanje sječe drveća i grmlja, zabrana i
ograničavanje vađenja pijeska, šljunka i kamena, zabrana odlaganja otpadnih tvari, odgovarajući način korištenja
poljoprivrednog i drugog zemljišta i druge odgovarajuće mjere.
Članak 135.
c) Istražni prostori mineralnih sirovina
Ovim Planom su definirane lokacije za istražne prostore koje imaju odobrenu koncesiju za istražni prostor
mineralnih sirovina. Druge istražne prostore mineralnih sirovina moguće je formirati na područjima gdje ne postoje
ograničenja temeljem članka 59. ove Odluke.
Članak 136.
e) Lovišta i uzgajališta divljači
Lovištima i uzgajalištima divljači gospodarit će se temeljem Zakona o lovu (NN 10/94, 22/94 ispr., 22/99, 76/99,
14/01 i 4/02 Odluka USRH), pripadajućih pravilnika, te lovnogospodarskih osnova. Na izgrađenim i neizgrađenim
građevinskim područjima, te površinama do 300 m od naselja, javnim prometnicama i drugim javnim površinama
uključivši i zaštitni pojas, kao i u nacionalnim parkovima ne formiraju se lovišta. Na drugim dijelovima prirode koji
su proglašeni posebno zaštićenim mogućnost formiranja lovišta regulira se aktom o proglašenju ili posebnim
aktom o zabrani lova. Za rijetke i ugrožene vrste divljači određuje se zabrana lova. Na svim ostalim prostorima na
kojima je omogućeno formiranje lovišta ona se formiraju i njima se gospodari temeljem navedenog zakona.
Lovištima na području Županije prvenstveno treba upravljati zbog očuvanja ekosustava u cjelini, te će
edukacijom stanovništva i posjetelja lovno gospodarenje imati prvenstveno svrhu reguliranja prirodne ravnoteže i
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
44
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
osiguravanja boljih uvjeta života životinja. Uzgajališta divljači mogu se formirati na cijelom području Županije uz
posebne uvjete zaštite krajobraza.
Članak 137.
8.2.2. Vode i more
a) Vodonosno, vodozaštitno područje i kategorije vodotoka
Ovim su Planom, kao osobito vrijedna i stoga područja posebnih ograničenja u korištenju, određeni, temeljem
do sada provedenih geoznanstvenih istraživanja, sljedeći vodonosnici s potencijalno zančajnijim kapacitetom
vodozahvata:
• pričuve pitke vode I. kategorije prema Strategiji i Programu prostornog uređenja RH
• vodonosnik u Košna naslagama,
• vodonosnik u Ličkom sredogorju,
• vodonosnik u Ličkom polju.
Sve intervencije na prostorima vodonosnika potrebno je obavljati na način da se maksimalno očuva kvaliteta
podzemnih voda.
Potrebno je dovršiti postupak određivanja i usvajanja odluka o zonama sanitarne zaštite i odmah potom
uspostaviti odlukama utvrđene mjere zaštite u definiranim zonama sanitarne zaštite crpilišta.
Vodotoci I. i II. kategorije bit će definirani Županijskim planom za zaštitu voda što će ga, u skladu sa Zakonom o
vodama, donijeti Županijska skupština Ličko-senjske županije.
Vodoopskrbni resursi na zaštićenim područjima prirode moraju se ispitati, te njihovo potencijalno korištenje
uskladiti s potrebama opskrbe vodom.
Članak 138.
b) Poplavno područje
Zaštita od poplava provodit će se u skladu sa Zakonom o vodama, te Državnim i Županijskim planom obrane
od poplava. U područjima nizvodno od energetskih hidroakumulacija treba PPUO/G odrediti područja vodnog vala,
a kriterije za planiranje gradnje u području vodnog vala definirati uz suglasnost nadležnog tijela.
Članak 141.
e) Sigurnosna područja
Ovim Planom se određuje da se u PPPPO, PPUO/G, GUP-u i UPU u suradnji s nadležnim tijelima obrane
definiraju siguronosna područja, te zaštitne i pirotehničke zone vojnih objekata za područja obuhvata plana.
Provedbenim odredbama spomenutih planova treba odrediti postupak utvrđivanja zaštitnih i sigurnosnih zona oko
vojnih objekata zavisno od njihove vrste, namjene i lokacije u odnosu na okolni teren.
Sigurnosna područja oko infrastrukturnih objekata za objekte od značaja za Državu i Županiju treba odrediti
sukladno zakonima i ocjeniti u studijama utjecaja na okoliš. Sigurnosna područja luka obilježavaju i osiguravaju
nadležne uprave, a sigurnosna područja plaža osiguravaju i obilježavaju koncesionari što treba definirati u
ugovorima o koncesiji.
8.3.Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite
8.3.1. Uređenje zemljišta
Članak 142.
a) Hidromelioracija
Hidromelioracije se mogu provoditi na hidromorfnim tlima (kartirane jedinice broj 46, 47, 49, 50 i 51 pedološke
karte) koja su pod izravnim utjecajem suvišnog vlaženja. Takvi su prostori najniže površine u Ličkom polju,
Gackom polju, skoro cijelo Lipovo polje i Dabar polje, te najniži dio Krbavskog polja.
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
45
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
Opravdanost provođenja hidrmelioracija mora biti dokazana posebnim kompleksnim studijama, odnosno
procjenom podobnosti provođenja hidromeliracijskih radova kojom će se u postupku izrade planova prostornog
uređenja ili u postupcima koji njima prethode procjenjivati mogućnost određenog prostora da prihvati takvu
promjenu. Način na koji će se obaviti hidromelioracijski radovi utvrdit će se posebnim projektima u skladu s
projektom izgradnje ustava i akumulacija koje bi imale za cilj čuvati višak vode za potrebe izgradnje
hidroenergetskih akumlacija, akumulacija vode za piće i natapanje u poljoprivredi, te na taj način eliminirati nagle
izljeve i poplave.
Članak 143.
b) Pošumljavanje, ozelenjavanje i oblikovanje zemljišta uz infrastrukturne građevine
Pošumljavanje će se, prvenstveno, provoditi kao obnova vegetacije na šumskim zemljištima sukladno
prirodnim karakteristikama postojećih šumskih ekosustava Županije - šumske zajednice primorskih padina
Velebita i otoka Paga, te šumske zajednice kontinentalnih padina Velebita, Ličkog polja, Ličkog sredogorja,
Plitvičkih jezera i Ličke Plješivice.
Ozelenjavanje će se provoditi na prostorima koji su u razdjelnoj funkciji između inkopatibilnih namjena, te na
vanšumskim površinama klizišta, erozije, vodocrpilišta i sanacije odlagališta otpada.
Zemljišta uz infrastrukturne građevine, sukladno tehničkim, ekološkim i sigurnosnim propisima ovih građevina,
oblikovat će se ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim hortikulturno-krajobraznim tehnikama, te gradnjom
zidova (zaštita od bure, nanosa snijega, buke).
Članak 144.
c) Komasacija i preparcelacija
Komasaciju, uključujući i preparcelaciju, kao mjere uređenja poljoprivrednog zemljišta treba prvenstveno
provoditi na osobito vrijednom obradivom tlu (P1) i na vrijednom obradivom tlu (P2). Komasacija i preparcelacija
mogu se provoditi i na ostalim obradivim tlima (P3).
Komasaciju i preparcelaciju treba provoditi na onim poljoprivrednim površinama, gore navedenim, gdje su
oranice usitnjene i zbog agrotehničkih razloga ih treba okrupniti, uz uvjet da se time bitno ne remete krajobrazne
vrijednosti.
8.3.2. Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja
Članak 145.
a) Sanacija oštećenog prirodnog i kultiviranog krajobraza, oštećene gradske i seoske cjeline
Planom se određuje potreba sljedećih prioritetnih sanacija, odnosno oplemenjivanja krajolika:
•
•
•
ozelenjavanje priobalnih naselja pod Velebitom i oko Paškog zaljeva, te mjestimično duž jadranske
magistrale,
stvaranje crnogoričnih šumaraka na postojećim otvorenim površinama južnog dijela Sredogorja,
izbjegavanje velikih oscilacija vodene razine u akumulaciji Krušćica (modifikacijom režima rada
hidroelektrana "Sklope" i "Senj").
U ratu oštećene gradske i seoske cjeline sanirat će se po posebnim programima.
Članak 146.
b) Mjere sanacije tla
Kontinuirano će se pratiti procesi erozije tla i provoditi biološka sanacija tla ugroženog erozijom, prvenstveno
šumsko-uzgojnim radovima, te po potrebi drugim tehničkim i meliorativnim radovima.
Sanacija opožarenog šumskog zemljišta prioritetna je u odnosu na druga pošumljavanja ili rekultiviranja
prostora i obavljat će se u što kraćem roku na pripremljenom tlu za sadnju sadnica i njegom do postizanja
stabilnog sastojinskog oblika saniranog područja.
Napuštena eksploatacijska polja sanirat će se, sukladno krajobraznim karakteristikama prostora, za ovim
Planom određene namjename. Aktivna eksploatacijska polja predviđena ovim Planom, ili drugim odlukama za
zatvaranje, saniraju se tijekom procesa zatvaranja u razdoblju predviđenom prostornom dokumentacijom za
njihovu sanaciju.
46
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
9. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 147.
Ovim Planom se određuje da će se prioritetno osigurati provođenje onih mjera koje najbrže omogućuju
poboljšanje postojeće situacije uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. S skladu s tim je obveza
Županije da trajno angažira svoje stručne snage, te uspostavi kontinuitet materijalne i financijske pomoći
provođenju planiranog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji obuhvaća sljedeće aktivnosti:
• izbjegavanje (smanjivanje količina) otpada,
• uspostavljanje kontrole toka i količina otpada,
• oporaba (reciklaža) otpada,
• uređenje deponija.
Proces postupnog uvođenja cjelovitog sustava za gospodarenje otpadom pratit će se putem Izvješća
o postupanju s otpadom kao sastavnog dijela Izvješća o stanju okoliša koji donosi Županijska skupština. Mjere
postupanja s otpadom donosit će se u okviru Programa zaštite okoliša koji donosi Županijska skupština.
Članak 148.
Županija će ustanoviti posebno tijelo koje će biti nositelj i koordinator svih daljnjih aktivnosti u okviru cjelovitog
sustava gospodarenja otpadom na području Županije, te osigurati stalnu suradnju s općinama i gradovima, s
nadležnim državnim organima (osobito s Ministarstvom zaštite okoliša i prostornog uređenja, inspekcijom zaštite
okoliša, inspekcijom zaštite prirode i dr.) i sustavno osigurati provođenje važećih zakona i posebnih propisa te
drugih potrebnih aktivnosti.
U što skorije vrijeme predviđa se uvođenje stalnog i potpunog nadzora količina i sastava (vrsta) otpada što će
se, u skladu sa Zakonom o otpadu (NN 34/95), postići izradom katastra o vrstama otpada i načinu njegova
skladištenja, obrađivanja i odlaganja, te stalnom evidencijom, posebno toka opasnog otpada.
Članak 149.
Ovim su Planom određene su lokacije za građevine i uređaje u cilju cjelovitog gospodarenja otpadom na
slijedećim područjima:
županijsko središte za gospodarenje otpa-dom na lokaciji Ostrvica-Vujnovac-Škadrice s građevinom za
zbrinjavanje komunalnog, inertnog i drugog otpada (industrijski, amba-lažni, građevni, električnim i
elektroničkim, otpadnim vozilima i otpadnim gumama) te građevinama za obrađivanje i skladištenje
opasnog otpada,
lokacije građevina za zbrinjavanje komunal-nog i inertnog otpada na područjima gradova i općina:
Grad Gospić: lokalitet Široka Kula,
Općina Vrhovine: Na području Grada Otočca,
Grad Otočac: sjeverne padine uzvisine Um - lokalitet Podum (lokacija u funkciji),
Općine Plitvička jezera i Donji Lapac (južna padina uzvišenja - kota 759 m.n.m.) u naselju
Jasikovac, oko 3 km od Korenice,
Grad Senj: lokalitet Stubica-Mačkovac,
Općina Brinje: Lokalitet Jazbine,
Općina Karlobag: lokalitet Vidovac (lokacija u funkciji)
Općina Udbina: lokalitet Ćojluk (lokacija u funkciji)
Općina Udbina i Općina Lovinac: lokalitet Kosa - Vaganac (alternativno Mala Petrašica)
Općina Perušić: lokalitet Krš (alternati-vna lokacija Gluntuša - Bukovac Peru-šićki)
Grad Novalja - na prostoru platoa Novaljska Zaglava.
(2) U planovima prostornog uređenja općina i gradova treba detaljno istražiti predmetne lokacije za gradnju
građevina namijenjenih zbrinjavanju otpada navedene u stavku 1 ovog članka, te utvrditi uvjete uređivanja i
zaštite prostora, pri čemu se trebaju poštivati slijedeće smjernice:
minimalna udaljenost lokacije za zbrinjavanje otpada od naselja iznosi 500 m,
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
47
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
minimalna udaljenost lokacije za zbrinjavanje otpada od državne i županijske ceste iznosi 100 m, s time
da se u tom međuprostoru mogu smjestiti prateći objekti sa upravno-tehničkim prostorijama, parkiralište
vozila i sl.,
uvažavanje odredbi Pravilnika o određivanju sanitarnih zona zaštite izvorišta (NN 55/02), odnosno
zadovoljavanje uvjeta utvrđenih drugim zakonima i pravilnicima,
lokacije za zbrinjavanje otpada trebaju biti smještene izvan područja zaštićenih priro-dnih vrijednosti i
ZOP-a.
(3) Radi prirodnih uvjeta, pristupa i konfiguracije terena iznimno se omogućava realizacija lokacije za zbrinjavanje
komunalnog otpada u Gradu Novalja i Općini Karlobag unutar zaštićenog obalnog područja mora".
(4) Osim lokacija navedenih u stavku (1) ovog članka mogu se prostornim planovima uređenja općina i gradova
utvrditi i druge lokacije koje udovoljavaju uvjetima navedenim u stavku 2. ovog članka.
(5) Postojeće odlagalište otpada (Općina Karlo-bag) treba obzirom na lokaciju u Parku prirode Velebit sanirati i
napustiti, a odlaganje otpada rea-lizirati na drugim lokacijama (okolne općine/gradovi) izvan područja Parka
prirode ili u okviru županijskog središta za gospodarenje otpadom.
(6)
Projekti izgradnje novih deponija moraju se temeljiti na suvremenim europskim iskustvima uzimajući u obzir
posebnosti područja. Do realizacije županijskog središta za gospodarenje otpadom ili u slučaju da se njegovo
uređenje ne ostvari, funkcioniranje predloženog sustava gospodarenja otpadom moguće je samo uz uređenje i
korištenje planiranih odlagališta otpada. U tom slučaju, zbog očekivanog većeg obujma otpada koji se odlaže,
skratit će se vijek trajanja tih odlagališta.
Članak 150.
Ovim Planom određene su smjernice za odabir lokacija za građevine i uređaje za cjelovito gospodarenje
otpadom i to:
• reciklažna dvorišta prioritetno u središtima gradova i općina, a potom prema potrebi i u ostalim središnjim
naseljima, odnosno razvojnim žarištima ili drugim prostorima,
• mikrolokacije reciklažnih dvorišta odredit će se u PPUO/G, odnosno u detaljnijim planovima ili lokacijskim
dozvolama,
• posude za odvojeno sakupljanje otpada postavljat će se na potrebnim i odgovarajućim lokacijama
prioritetno u središtima gradova i općina, a potom prema potrebi i u drugim središnjim naseljima, odnosno
razvojnim žarištima,
• smjernice za mikrolokacije za postavljanje posuda za odvojeno sakupljanje otpada određuju se u
PPUO/G, a lokacije u detaljnijim planovima ili lokacijskim dozvolama.
Članak 151.
Paralelno s otvaranjem odlagališta otpada predviđenih ovim Planom postojeća odlagališta otpada će se
sanirati. Sanacija odlagališta otpada vršit će se u skladu s posebnim programima izrađenim prema važećim
propisima i usklađeno s Programom zaštite okoliša. Posebni programi će se izraditi za pojedina odlaglališta ili za
više njih istovremeno, a moraju biti verificirani od Županijskog poglavarstva. Kontinuirano će se provoditi saniranje
divljih deponija poduzimanjem posebnih mjera koje će se definirati u Programu zaštite okoliša.
Do utvrđivanja konačne lokacije građevine za obrađivanje i skladištenje opasnog otpada isti će se skladištiti na
način propisan uvjetima Uprave za zaštitu okoliša na mjestima nastanka.
10. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 152.
Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš predstavljaju skup aktivnosti što se provode u cilju očuvanja
okoliša. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš u prostoru Županije provode se temeljem sljedećih
prostornih i drugih dokumenta:
Strategije zaštite okoliša Republike Hrvatske i Nacionalnog akcijskog plana za okoliš,
Izvješća o stanju okoliša i Programa zaštite okoliša Ličko-senjske županije, općina i gradova ili
njihovih dijelova,
Prostornog plana Županije i drugih prostornih planova,
48
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
drugih posebnih dokumenata što se donose temeljem posebnih zakona i propisa,
stručno i znanstveno utemeljenih studija o utjecaju na okoliš i
posebnih stručnih i znanstvenih studija.
Članak 153.
U Izvješću o stanju okoliša Županije detaljno je obrađeno stanje prirodnih resursa: voda, šuma, tala, zraka,
prirodne baštine, obzirom na njihovo značenje u razvojnim konceptima Županije.
Program zaštite okoliša Županije propisuje osnovne ciljeve, uvjete i mjerila zaštite okoliša u cjelini, prioritetne
mjere zaštite okoliša po sastavnim dijelovima okoliša i karkaterističnim prostornim cjelinama Županije, te razraditi
načela i smjernice zaštite okoliša sadržane u Strategiji zaštite okoliša RH. Tim programom detaljnije i konkretnije
utvrđuju uvjeti, smjernice i mjere zaštite okoliša za osobito vrijedni resursi i ugrožena područja, te određuju nositelji
aktivnosti, rokovi za provođenje mjera zaštite i potrebna financijska sredstva, te njihovi izvori. Posebno se sugerira
općinama i gradovima da iskoriste zakonsku mogućnost izrade programa zaštite okoliša za pojedina uža područja
ili za prostore u cjelini (s obzirom na resurse, značajke i posebnosti dotične sredine).
10.1. Vode
Članak 154.
U PPUO/G potrebno je riješiti odvodnju za naselja koja se nalaze u zaštitnim zonama vodocrpilišta i na
području cijelog vodonosnika, a prioritetno za: Sinac (izvori Gacke - Grad Otočac), Trnovac-Brkljačići (izvor Vriline
- Grad Gospić), naselja u Senjskoj Dragi (Grad Senj). Potrebno je riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda
naselja i gospodarskih subjekata unutar i izvan građevinskih područja, a posebice s farmi na području
vodonosnika. Ratom uništena naselja i objekte koji se nalaze u I. i II. vodozaštitnoj zoni prilikom obnove treba
dislocirati izvan tih zona (objekti uz vodocrpilište Mrđenovac na području Grada Gospića, Vrelo koreničko na
području Općine Plitvička jezera i sl.). Otpadne vode obavezno treba tretirati preko prečistača otpadnih voda. Za
naselja, odnosno građevine koje neće moći biti uključene u sustav odvodnje ili do njihovog uključivanja u sustav,
obavezna je izgradnja bioloških prečistača kapaciteta 4 do 200 E.S. kontejnerskog tipa.
U narednom periodu potrebno je sve “septičke jame” ili bolje rečeno crne rupe sanirati u smislu bio prečistača i
u potpunosti zabraniti izgradnju takozvanih septičkih jama jer podzemlje krša ne trpi daljnja zagađenja fekalnim i
inim otpadnim vodama.
Potrebno je što prije uvesti kontrolu nad upotrebom količine i vrste zaštitinih sredstava u poljoprivredi na
području vodonosika kako bi se prišlo smanjivanju količine štetnih tvari (prije svega nitrata) u podzemnoj pitkoj
vodi. Potrebno je inventarizirati sve značajnije zagađivače na vodotocima. Svaka nova namjena ne smije utjecati
na postojeće stanje kvalitete voda na vodonosnicima I. kategorije (brdski pritoci Like na području Velebita,
izvorište Gacke i pritoci Gacke u izvorišnom dijelu) niti utjecati na kvalitetu vode u Lici, Gackoj, Plitvičkim jezerima i
sl.
Članak 155.
U svrhu zaštite vodnih ekosustava (vodni krajolik, širi vegetacijski pojas uz rijeke i potoke, koji uključuje prirodni
inundacijski pojas) posebno je potrebno preispitaiti svaki namjeravani zahvat odnosno prenamjenu zemljišta
unutar inundacijskog pojasa. Ne preporuča se pretvaranje vlažnih livada u njive i oranice i izvođenje većih
regulacija. Ne dozvoljava se izgradnja u potencijalno poplavnim područjima kako ne bi dolazilo do ugrožavanja
ljudi i imovine.
Zbog očuvanja prirodne ravnoteže vodnih ekosustava na područjima na kojima se planira izgradnja retencija
poželjno je preispitati mogućnost i potrebu njihove izgradnje. U PPUO/G potrebno je evidentirati sve divlje
deponije ili privremene lokacije prikupljališta, te odrediti način njihova daljnjeg korištenja, sanacije i zatvaranja.
10.2. Tlo
Članak 156.
Mjerama prostornog uređenja kroz planove i drugim mjerama treba onemogućavati prenamjenu osobito
vrijednih i vrijednih obradivih tala (P1 i P2) u nepoljoprivredne namjene. Zapuštene poljoprivredne površine u
prostorima podobnijim za poljoprivredu potrebno je privesti poljoprivrednoj namjeni.
Za sprečavanje nepovoljnog utjecaja na tlo ovim se Planom određuju sljedeće smjernice i mjere:
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
49
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
potrebno je dugoročno kvalitativno i kvantitativno osigurati održive funkcije tla (ekološku, prirodnu,
kulturnu i gospodarsku),
mjere koje treba poduzeti usmjerene su poglavito na korištenje tla primjereno staništu, smanjenje
uporabe površina, izbjegavanje erozije i nepovoljne promjene strukture tla kao i smanjenje unošenja
tvari,
posebnu važnost ima načelo preventivnosti, kojime se osiguravaju funkcionalnosti i mogućnosti
korištenja tla za različite namjene kao i raspoloživosti tla za buduće naraštaje,
u slučaju predvidivih opasnosti za važne funkcije tla prednost treba dati njihovoj zaštiti ispred
korisničkih interesa,
u svrhu preventivne zaštite funkcija tla potrebno je iskazati prioritetna područja za određena
korištenja, a pored toga odgovarajućim mjerama treba osigurati vrijedna tla i lokacije uključujući
njihovo korištenje,
da bi se osiguralo smanjenje utroška površina potrebno je razvoj naselja prioritetno usmjeriti na
postojeće dijelove naselja (stručnim “zgušnjavanjem” naseljenosti uz poboljšanje stambenog
okruženja, očuvanje sadržaja unutar općina i obnovu zgrada i objekata, prenamjenu površina koje su
ranije korištene za industriju, obrt i vojne svrhe) i time ograničiti rast naselja na nove površine,
kod razvoja naselja i velikih industrijskih i infrastrukturnih projekata, poglavito u sektoru prometa,
energije i turizma, od nacionalnog interesa je provođenje istraživanja djelotvornog korištenja prostora i
utjecaja na okoliš,
osobito treba podupirati težnje i mjere koje su u skladu sa zaštitom tla i ciljevima ekološki usmjerenog
korištenja tla,
pri određivanju građevinskih područja treba voditi računa o stvarnim potrebama, a ako u već
određenim građevnskim područjima nije došlo do izgradnje, potrebno je provesti ponovnu prenamjenu
takvih područja,
površine koje se više ne koriste (npr. rudne jalovine, odlagališta otpada, klizišta) potrebno je ponovno
obrađivati (rekultivirati),
u svrhu zaštite od erozije i štetnog zbijanja tla potrebno je primjenjivati odgovarajuće poljoprivredne i
šumarske postupke specifične za pojedine regije (“Pravila dobre poljoprivredne i šumarske prakse”),
površine oštećene erozijom i klizanjem potrebno je što je više moguće obnoviti,
treba poticati ekološko, odnosno biološko poljodjelstvo i ekstenziviranje istog,
u cilju zaštite od prirodnih razaranja potrebno je poticati održavanje, odnosno obnavljanje zaštitnih
šuma, a poglavito pošumljavanje strmih padina,
kod pošumljavanja treba poticati procese prirodnog pomlađivanja šuma i autohtone šumske
zajednice,
treba težiti staništu prilagođenom pošumljavanju, odnosno održavanje i korištenje šuma treba biti
prilagođeno uvjetima stanja tla,
u svrhu ograničavanja erozije potrebno je u vodnom gospodarstvu, niskogradnji i šumarstvu
poduzimati mjere slične prirodnim mjerama,
močvarnim tlima kojima se koristi u poljoprivredi treba gospodariti tako da se spriječi razgradnja
organske tvari u tlu i da im se kroz pašnjačku upotrebu osigura održivo gospodarenje, močvra kao
ekosustav je od izuzetne važnosti za bioraznilokost te ju kao takovu treba posebno štiti i vrednovati.
pored utvrđivanja i dokumentiranja površina pod starim odlagalištima (katastar starih odlagališta)
potrebno je provesti ispitivanja starih odlagališta, kao i procjenjivanje njihove moguće opasnosti
usporedivim metodama,
potrebno je obaviti kartiranje rasprostiranja osjetljivih područja i izradu planova (karata) ugroženih
područja koje će obuhvatiti i područja s geološkim, hidrogeološkim i seizmološkim rizicima.
10.3. Zrak
Članak 157.
Županijski ured nadležan za zaštitu okoliša dužan je, sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04)u okviru
vođenja katastra emisija u okoliš, voditi katastar emisije u zrak i propisivat potrebne mjere zaštite i poboljšanja
kakvoće zraka.
10.4. Buka
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
50
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
Članak 158.
PPUO/G treba propisati mjere zaštite od buke za područja ugrožena bukom, sukladno Zakonu o zaštiti od buke
(NN 20/03), odnosno propisati mjere za sprečavanje nastanka razina buke koje su izvan dozvoljenih granica. Pri
planiranju koridora prometnica treba uzeti u obzir prometnu buku te predvidjeti i provesti sve potrebne mjere
zaštite, a daljnju izgradnju planirati na potrebnoj udaljenosti od glavnih prometnica.
10.5. Drugi zahvati
Članak 159.
Potreba provođenja procjene utjecaja na okoliš koji nisu sadržani u popisu zahvata i Pravilniku o procjeni
utjecaja na okoliš, propisat će se programima zaštite okoliša što se izrađuju za područje Županije, odnosno za
gradove i općine ili njihove dijelove.
11. MJERE PROVEDBE
Članak 160.
Provedba Plana osigurava se:
izradom i provedbom prostornim planova uređenja užih područja,
primjenom posebnih razvojnih i drugih mjera,
istraživanjem i praćenjem pojava i procesa u prostoru,
postupcima izrade odgovarajućih studija.
11.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja
Članak 161.
Zakonom o prostornom uređenju, Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske i ovim
Planom određuje se obveza izrade sljedećih planova:
a) Prostorni plan područja posebnih obilježja (PPPPO) donosi se za:
∗ Nacionalne parkove: Plitvička Jezera i Sjeverni Velebit,
∗ Park prirode: Velebit,
∗ za obalno područje (obuhvat i drugi elementi odredit će se dokumentima na državnoj razini);
b) Prostorni plan uređenja grada i općine donosi se za: Grad Gospić, Grad Otočac, Grad Senj, Grad Novalju,
Općinu Brinje, Općinu Perušić, Općinu Karlobag, Općinu Plitvička jezera, Općinu Vrhovine, Općinu
Udbina, Općinu Donji Lapac i Općinu Lovinac;
c) Generalni urbanistički plan (GUP) donosi se za:
∗ Grad Gospić;
d) Urbanistički plan uređenja (UPU) donosi se za:
∗
∗
∗
Gradove Otočac, Senj i Novalju, za naselja koja su središta općine i za ona naselja koja imaju više od
1000 stanovnika,
za sva nova građevinska područja izdvojene namjene izvan naselja i proširenje postojećih
(neizgrađeni dio veći od 2 ha) za gospodarske, turističko-ugostiteljske i sportsko-rekreacijske
namjene,
unutar ZOP-a za sve neizgrađene dijelove građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih
područja (izvan naselja).
Članak 162.
Ovim Planom ne utvrđuje se obveza izrade detaljnog plana uređenja (DPU) za ostala područja u Županiji već
će se ona utvrditi prostornim planovima užih područja i programima mjera za unapređenje stanja u prostoru.
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
51
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
Obveza i obuhvat detaljnog plana uređenja i urbanističkog plana uređenja mora se odrediti za prostornu ili
funkcionalnu cjelinu samo za rekonstrukcije izgrađenog dijela naselja i dio neizgrađenog dijela naselja ili izdvojene
funkcionalne cjeline u skladu sa zahvatima i značajkama prostora.
(3) Prostornim planom uređenja općine/grada i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru općine ili
grada, kojima se utvrđuje izrada detaljnije prostorno-planske dokumentacije za područja unutar Parka prirode
Velebit (prije donošenja PPPPO Velebit), treba obvezno utvrditi prikaz postojeće izgrađenosti, granicu obuhvata i
program gradnje, uz usklađenje tih planova s uvjetima Ministarstva kulture - Uprave za zaštitu prirode.
11.2. Mjere zaštite stanovništva i dobara
Članak 163.
Do donošenja novih propisa o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti potrebno je kod
izrade planova užeg područja u suradnji s nadležnim državnim tijelom primjenjivati Pravilnik o mjerama zaštite od
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN br. 29/83, 36/85 i
42/86).
Do donošenja Zakona o civilnoj zaštiti kojim će se detaljnije riješiti problematika zaštite i sklanjanja ljudi
i materijalnih dobara potrebno je primijeniti sljedeće mjere:
a) Za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je osigurati skloništa po opsegu zaštite:
∗ dopunske zaštite otpornosti 50 kPa,
∗ osnovne zaštite otpornosti 100 do 300 kPa;
b) Sva skloništa moraju biti projektirana i izvedena u skladu s Pravilnikom o tehničkim normativima za
skloništa:
* skloništa planirati ispod građevina kao najniže etaže,
* osigurati potreban opseg zaštite (50 do 300 kPa),
* osigurati rezervne izlaze iz skloništa,
* osigurati lokacije za javna skloništa,
* odrediti seizmičnost.
Sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe u suglasnosti
s Ministarstvom unutarnjih poslova i u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe
sklanjanja. Broj sklonišnih mjesta u skloništima odrediti prema:
porodična skloništa za najmanje tri osobe,
za kućna skloništa i skloništa za stambeni blok prema veličini zgrade odnosno skupine zgrada,
računajući da se na 50 m razvijene građevinske (brutto) površine zgrade osigura sklonišni prostor
najmanje za jednog stanovnika,
za skloništa pravnih osoba za dvije trećine ukupnog broja djelatnika, a pri radu u više smjena za dvije
trećine broja djelatnika u najvećoj smjeni u vrijeme rada,
za javna skloništa prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zateći na javnom mjestu i broju
stanovnika za koje nije osigurano kućno sklonište za stambeni blok u polumjeru gravitacije tog
skloništa (250 m).
11.3. Dokumentacija od interesa za prostorni razvoj, zaštitu i uređenje prostora
Članak 164.
Za izradu mjera zaštite i razvoja, gospodarenja prostorom, izrade planova užih područja, te drugih mjera
određenih ovim Planom, utvrđuje se obveza izrade programa, studija i drugih dokumenata:
Agroekološka osnova poljoprivrede Županije – svrha agroekološke osnove poljoprivrede je
agroekološko vrednovanje, zaštita i optimalno gospodarenje prostorom Županije,
Prometna studija za potrebe razvoja istočnog dijela Županije i povezanosti s Republikom BiH,
Vrednovanje obalnog pojasa i podmorja Županije - osnova za određivanje namjene i gospodarenje tim
prostorom,
Vodnogospodarska osnova Županije,
Osnova gospodarenja mineralnim sirovinama Županije sačinjena na osnovi studije potencijalnosti s
prijedlogom sanacije pojedinih napuštenih eksploatacijskih polja verificirane od strane Poglavarstva ili
Županijske skupštine,
Lovno-gospodarske osnove na području čitave Županije,
Gospodarske osnove za gospodarenje šumama i program gospodarenja šumama,
Strategija razvoja turizma Županije i posebne studije za turistička područja određena ovim Planom,
Studija gospodarskog razvitka i demografska studija s mjerama populacijske politike,
52
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
Plan zaštite od buke - koji će osim karte buke, odrediti kriterije za određivanje razine buke, te mjere
prevencije i zaštite od buke.
11.4. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera
Članak 165.
11.4.1 Opće razvojne i druge mjere
Obzirom na već naznačenu slojevitost Županije kao geostrategijskog prostora hrvatske države, prometnuinfrastrukturnu ulogu Županije u hrvatskom prostoru, Županiju kao ekološku jezgru Hrvatske i nezadovoljavajuće
demografsko i gospodarsko stanje ovim se Planom određuju sljedeća područja primjene posebnih razvojnih i
drugih mjera:
Županija treba zauzeti posebno mjesto u strategiji svekolikog razvitka Hrvatske, te u posebnim
strategijama što se donose za pojedine sustave i aspekte razvoja,
na prostoru Županije treba uporednim državnim i lokalnim inicijativama osmisliti razvitak Županije kao
prostora od posebne nacionalne skrbi koji, međutim, ne smije biti samo dugotrajno materijalno
orijentiran, već treba uporedo ostvariti cjelovit sustav strategijskog promišljanja koji će na postojećim
resursima učinkovito i brzo unaprijediti i uskladiti gospodarske i socijalne čimbenike, prostorno uređenje
i očuvanje prirodne i kulturne baštine i okoliša,
Republika Hrvatska će odrediti državne strateške interese na županijskoj i nižoj razini u skladu s tim
državnim, nacionalnim interesima. Osobito se to očekuje za područje turizma i zaštite prirodnih
vrijednosti prostora, te demografsku politiku i revitalizaciju gospodaratva.
Članak 166.
Za gospodarski napredak nužno je potrebno potaknuti useljavanje ljudi na područje Ličko-senjske županije, te
na taj način početi rješavati jedan od ključnih problema ove Županije. U tu svrhu treba odrediti mjere u sferi
fiskalnih poticaja.
Uz početnu državnu skrb, potrebno je postupno i sustavno osposobljavanje "lokalnih
struktura" za lokalnost, osjetljivo profiliranje i upravljanje razvitkom, utemeljenom na ogromnim resursima položaja,
povijesti i vrijednosti Županije.
U sklopu "primjene posebnih razvojnih mjera" preporuča se da investiranje ne bude tek u primarne,
sekundarne i tercijarne djelatnosti, već i u kvartarne. Središte takve inicijative treba biti Županija, odnosno
županijsko središte Gospić u mreži s drugim gradovima i općinama Županije, koje uz sudjelovanje drugih
hrvatskih središta što u prvoj fazi nalaže sustavno istraživanje i evidentiranje svih lokalnih resursa i njihovu
sustavnu promidžbu.
Članak 167.
Prioritetna razvojna pitanja i područja djelovanja jesu:
gospodarstvo - privatizacija, materijalni temelji razvitka Županije i jedinica lokalne samouprave,
konstituiranje stimulativnih uvjeta za domaća i strana ulaganja u temeljne gospodarske grane,
ekološka i zavičajna valorizacija kao čimbenici gospodarskog razvitka,
urbani razvitak - populacijska strategija, utvrđivanje ravnoteže između urbanog nasljeđa i funkcija,
perspektiva u vezi s prirodnim, gospodarskim i socijalnim razvojnim limitima, nacionalna potpora
smještaju sadržaja "nadžupanijskog" značenja i urbana atraktivnost,
razvitak sela i uređivanje krajolika - prometna i telekomunikacijska povezanost, aktivna populacijska
politika, sustav stimulacija,
zaštita okoliša - redukcija onečišćenja, razvitak lokalnom okolišu "prijateljskih" djelatnosti, zaštita
zraka, šuma, voda i poljodjelskih površina, sustav gospodarenja otpadom,
zaštita baštine i zavičajnih slika - stimulacija odgovarajućih oblika materijalne i nematerijalne kulture i
retradicionalizacije, baštinici i baština,
prometna i telekomunikacijska, te komunalna infrastruktura - "magistralna" i "lokalna",
stanovanje - stambena politika s razvitkom stambenog tržišta i socijalnog stanovanja, zbrinjavanje
starijih, privremeno prisutnih, mlade populacije,
organizacija županijske i lokalne administracije i gospodarenje potencijalima Županije i jedinicama
lokalne samouprave,
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
53
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
načini formiranja "slike” Županije i njene sustavne prezentacije s pozitivnim predznacima, te
upućivanje na daljnja istraživanja razvitka Županije.
11.4.2. Posebne razvojne i druge mjere za područja s problemima u razvoju
Članak 169.
d) Brdsko – planinsko područje
Veliki dio ovog područja pripada Parku prirode “Velebit” ili planiranom Parku prirode “Plješivica”, pa razvoj ovog
područja treba posebno obraditi u prostornim planovima posebnih obilježja što će se izraditi za ta područja,
sukladno Zakonu o brdsko-planinskim područjima (NN 12/02 i 32/02). Prostor Ličke zavale, obzirom da povezuje
dva nacionalna parka, odnosno svjetski rezervat biosfere s Nacionalnim parkom “Plitvička jezera” i planiranim
Parkom prirode “Plješivica”, a nju samu karakterizira niz posebnih vrijednosti, ovim Planom se tretira kao
prijelazna zona rezervata biosfere Velebit. Obzirom na pogoršano stanje nastalo ratnim djelovanjem, smanjen broj
stanovnika i stalnu depopulaciju treba računati na uključivanje novih stanovnika. Razvojne opcije temeljit će se na
uključivanju u razvojne sustave turističkog područja Jadrana i u funkciji turizma razvijati stočarstvo i poljodjelstvo
međusobno usklađeno i podređeno proizvodnji zdrave hrane.
Članak 172.
e) Zaštita vodonosnika
Zaštita vodonosnika kao najvažnijeg prirodnog resursa na području Županije zahtijeva primjenu sljedećih
mjera:
osmišljavanje i usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na način primjeran zaštiti vodonosnika i tla
(ograničena i kontrolirana upotreba zaštitnih sredstava),
sustavno rješavanje problema zbrinjavanja otpada i odvodnje otpadnih voda prioritetno za naselja i
infrastrukturu koja se nalazi na vodonosniku,
određivanje zona sanitarne zaštite.
11.4.3. Demografska obnova, mreža gradskih naselja i razvojnih žarišta
Članak 173.
Za ublažavanje demografskih poremećaja i popravljanje demografskih prilika u Republici Hrvatskoj, pa tako i u
Ličko - senjskoj županiji, potrebno je pomno razraditi mjere i akcije kako bi se demografska sastavnica kvalitetno
integrirala u kontekst politike cjelokupnog prostornog i društveno - gospodarskog razvitka i obnove. Temeljni
dokument iz kojeg treba crpiti usmjeravanje za razradu mjera i akcija u poticanju demografskog razvitka treba biti
“Nacionalni program demografskog razvitka Republike Hrvatske” koji je izradilo Ministarstvo razvitka i obnove
Republike Hrvatske, te koji je poslužio za izradu poticajnih mjera populacijske politike u Republici Hrvatskoj.
Mreža gradskih naselja i razvojnih žarišta, Gospić kao sjedište Županije i manji gradovi: Novalja, Otočac i Senj,
predstavljaju okosnicu policentrične razvojne strukture Županije. Potrebno je predvidjeti sredstva za poticanje
razvoja
određenih gospodarskih djelatnosti (krediti pod povoljnim uvjetima, novčani poticaji i sl). Poticati gradnju građevina
društvenih djelatnosti za javne junkcije u gradskim naseljima i u drugim središnjim naseljima. Potrebne su
poticajne i razvojne mjere s državne razine za jačanje ovih gradova kako bi oni dosegli onu razinu na kojoj postaju
stvarna žarišta vlastitog razvitka i razvitka okolnog područja.
Članak 174.
Mjere i akcije koje su utvrđene od strane Države, treba razraditi i na županijskoj razini, kako slijedi:
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
54
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
provoditi poticajnu, selektivnu i prostorno organiziranu i različitu populacijsku politiku, ali i druge
politike u Županiji (poreznu, stambenu, socijalnu, agrarnu, razvojnu, kulturnu, obrazovnu itd.),
utvrditi posebne mjere za revitalizaciju gradskih i ruralnih naselja, poticati obiteljski način života putem
obiteljskog poduzetništva, farmerskog i rančerskog načina života i rada,
u okviru obnove ratom stradalih područja i naselja treba osigurati potrebne uvjete za što brži povratak
prognanika u svoje domove, pomoći izgraditi svu potrebnu suvremenu infrastrukturu, razviti mrežu
potrebnih središnjih (uslužnih) funkcija za potrebe lokalnog stanovništva unutar odgovarajućeg
sustava središnjih naselja, te integrirati gospodarske aktivnosti i obnovu sa zaštitom i unapređenjem
kulturnih vrijednosti u skladu s osobinama i tradicijom područja,
obnovu ratom razrušenih područja treba sprovoditi tako da se već prilikom razrade koncepta obnove
ugrade antiemigracijski elementi kako bi ova uglavnom strateška područja imala barem jednostavnu
stopu reprodukcije,
osobito u demografski ugroženim područjima, razvijati gospodarske djelatnosti, pretežno
poduzetništvo manjeg opsega koje ima komparativne prednosti, koje su u novije vrijeme zapuštene
(oslanjanje na lokalne resurse) i koje će pretežno zapošljavati domaće stanovništvo,
otkupiti neobrađeno plodno zemljište i pašnjake od sadašnjih vlasnika koji na njemu ne žive, te
zajedno sa zemljištem koje je u vlasništvu države dodijeliti, prodati uz povoljnu cijenu ili dati u
dugoročni zakup doseljenom poljodjelskom stanovništvu, kao i poticati, uz pozitivne državne mjere,
vlasnike plodnog neobrađenog zemljišta, livada i pašnjaka na kojem ne žive da ga prodaju ili iznajme
onima koji će ga kultivirati.
U cjelini treba sustavnom promidžbom, pozitivnim odnosom, organiziranim prihvatom, odgovarajućom
carinskom, poreznom, kreditnom i stambenom politikom, te drugim pozitivnim akcijama utjecati na veći i brži
povratak hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u domovinu, te stvarati pozitivno duhovno, kulturno i civilizacijsko
ozračje u Županiji.
11.4. Područja istraživanja i praćenje pojava i procesa u prostoru
Članak 175.
Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru su svi prirodni resursi Županije - vodni
resursi, more i obala, tlo, šume, flora i fauna - detaljno istraživanje i evidentiranje njihove pojavnosti, kvalitete i
načina njihova današnjeg korištenja i ugrožavanja:
prostori i objekti prirodne baštine: daljnja inventarizacija i valorizacija, sustavno istraživanje oblika i
intenziteta njihova ugrožavanja, mogućnosti njihove zaštite, unapređivanja i održivog korištenja,
osobito zaštićeni dijelovi prirode NP “Plitvička jezera” i svjetski rezervat biosfere Velebit (PP “Velebit”,
NP “Sjeverni Velebit” i NP “Paklenica”),
točno određivanje stanja akvatorija mora na određenim područjima od interesa uz izradu
odgovarajućeg modela cirkulacije koji će poslužiti kao baza za procjenu disperzije zagađivača i
uspostava cjelovitog sustava praćenja stanja onečišćenja mora i podmorja, te osiguranje sredstava za
njegovo provođenje, osobito u urbaniziranim područjima,
određivanje rasprostiranja vodonosnika s obzirom na važnost očuvanja kvalitete i zaštite izvorišta
vode za piće, te istraživanje podzemnih veza između ponora i izvora, hidrološki, hidrogeološki i drugi
radovi, stalni monitoring komunikacije podzemnih voda, postavljanje zaštitnih zona i primjena ostalih
zaštitinih mjera u skladu sa zakonom,
rudno blago Županije: izrada katastra i vrednovanje s inventarizacijom kako bi se na temelju
dostupnih podataka prezentirale mineralne sirovine, njihov prostorni raspored, osnovna geološka
svojstva ležišta, podaci i procjene o količinama, kvaliteti i mogućnosti uporabe u skladu sa zaštitom
ostalih resursa, karjobraznim i prirodnim vrijednostima i osobitostima prostora, izraditi Studiju
inžinjersko-geoloških obilježja Županije,
prvenstveno je potrebno istraživati i čuvati rezerve podzemnih kvalitetnih pitkih voda za potencijalno
korištenje,
prostori nepokretnih kulturnih dobara: daljnja inventarizacija i vrednovanje, te sustavno istraživanje
oblika i intenziteta njihova ugrožavanja i mogućnosti njihove zaštite, unapređivanja i održivog
korištenja, a posebno povijesnih središta župa i ruralnih naselja,
demografski procesi: sustavno praćenje svih relevantnih pokazatelja s programiranjem poticajnih
mjera za poboljšanje stanja i praćenje njihove učinkovitosti po naseljima, gradovima i općinama, te
karkaterističnim prostorima,
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
55
4. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ
promet i veliki infrastrukturni sustavi: stanje i procjena promjena u okolišu i utjecaj na naseljenost i
gospodarski razvoj,
gospodarske djelatnosti i praćenje stanja u cilju predlaganja programa za unapređivanje, a posebno
turizma i njemu prilagođenih oblika ponude (odmorišno-rekreacijski oblici turizma),
seoska poljoprivredna gospodarstva: revitalizacija poticajnim mjerama u cilju unapređivanja
proizvodnje "zdrave hrane" i njihovog uključivanja na domaće i inozemno tržište putem turističke
ponude,
naselja društvene djelatnosti: praćenje stanja, utjecaj na kvalitetu života stanovnika, atraktivnost
naselja i demografske promjene, praćenje razvoja i utjecaja na širi prostor, ostvarivanje mreže
središnjih naselja i praćenje procesa u ruralnim naseljima,
zaštita mora od iznenadnog onečišćenja: izraditi i donijeti Plan intervencija.
Članak 176.
Prostornim planom Županije utvrđuje se nekoliko pitanja i tema u okvirima sadržaja i oblika demokratskog
dijaloga o strategiji razvitka Županije na nacionalnoj i lokalnoj razini koje treba dalje sustavno istraživati, a među
kojima se izdvajaju:
Županija i njena strategijska vrijednost u hrvatskom nacionalnom prostoru, posebno obzirom na
koncept održivog razvitka, te ekološka pitanja i zaštitu bogate spomeničke baštine,
usklađivanje procesa modernizacije s očuvanjem zavičajnih posebitosti Županije glede materijalnih
dobara, krajolika i običaja, povijesnih i prirodnih vrijednosti općenito,
gospodarstvo Županije u odnosu na potencijale, vrijednosti i međuodnos gospodarstvene dimenzije i
razvitka društvene "infrastrukture",
kvaliteta života u Županiji - prirodna sredina, zdravstvene prilike u odnosu na populacijsku sliku,
bogatstvo i siromaštvo, sigurnost,
razvijanje slike privlačnosti županijskog prostora za život i raznolike životne stilove, simbolička i
fizionomijska obilježja naselja,
prostorno uređenje u psiho-socijalnoj dimenziji s posebnim težištem na sustavnom poboljšanju
kvalitete svakodnevnog života.
Članak 177.
Obvezno je sustavno praćenje procesa i učinkovitosti sustava prostornog uređenja u Županiji, a posebno u
odnosu na ciljeve i smjernice prostornog uređenja:
upotrebljivost postojećih prostornih planova jedinica lokalne uprave i samouprave, te primjerenost
planskih odredbi za stvaranje uvjeta za razvoj gospodarstva u prostoru (prilagodbe prostornih planova
novim inicijativama i promjenama interesa),
racionalnost korištenja i zaštita prostora (opravdanost veličine građevinskih područja),
analiza i prijedlog mjera za sanaciju područja bespravne gradnje,
stanje uređenosti i procesi na obalnom području i području uz državnu granicu,
primjena postojećih i potrebne nove mjere za oživljavanje slabo razvijenih i depopulacijskih područja,
posebno naglašeni problemi ugrožavanja okoliša,
kritična područja s gledišta infrastukturnih potreba (pokrivenost mrežama i kapacitetima),
utjecaj područja gradova (elemente širih urbanih sustava).
Potrebe detaljnijih istraživanja i praćenja pojava i procesa bit će formulirani i u drugim županijskim razvojnim
programima, te dokumentima prostornog uređenja i programima unapređenja stanja u prostoru na razini Županije,
gradova i općina.
Članak 178.
Ovaj Plan izrađen je u 6 (šest) izvornika ovjerenih pečatom Županijske skupštine Ličko-senjske županije i
potpisom predsjednika Županijske skupštine Ličko-senjske županije.
(2) Svakoj jedinici lokalne samouprave dostavit će se na korištenje jedan komplet Prostornog plana Županije
(tekstualni i grafički dio, uključivo CD).
Broj 15/06 - pročišćeni tekst; + 19/07 - izmjene i dopune
56
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
5
File Size
642 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content