Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz
Europskog socijalnog fonda
STRATEGIJA RAZVOJA ZAJEDNICE
UDRUGA „CENTAR NEZAVISNE KULTURE“
2014. – 2018.
Lipanj 2014.
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
Impressum:
STRATEGIJA RAZVOJA ZAJEDNICE UDRUGA „CENTAR NEZAVISNE KULTURE“
2014. – 2018.
Izdavač:
Udruga „Eko-Zadar“
Liburnska obala 6, Zadar
Za izdavača:
Mirjana Galić-Tomić
Autori:
Pelikan Consult d.o.o.
Grafička priprema: FG grafika d.o.o.
ISBN: ISBN 978-953-99436-6-8
''Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Eko-Zadra''
2
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
Nositelj projekta "Eko-Zadar"
Liburnska obala 6
23000 Zadar
Tel: +385 23 300 120
Fax: +385 23 300 119
www.ekozadar.hr
Posredničko tijelo zaduženo za koordinaciju projekta
Hrvatski zavod za zapošljavanje
www.hzz.hr/dfc
[email protected]
Za više informacija o EU fondovima:
www.strukturnifondovi.hr
www.mrrfeu.hr
Partneri na projektu:
Grad Zadar
Zadarska županija
Razvojna agencija Zadarske županije - ZADRA
Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područni ured Zadar
Centar za društveno-humanistička istraživanja
3
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
Popis kratica upotrijebljenih u tekstu:
CNK - Centar nezavisne kulture
EU – Europska unija
HKK – Hrvatska kazališna kuća
KS – Komunikacijska strategija
NN – Narodne novine
NVO – Nevladina organizacija
OCD – Organizacije civilnog društva
PR – Public relations (odnosi s javnošću)
RH – Republika Hrvatska
SWOT – Analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji
TV – Televizijski program
4
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
Sadržaj
0.0.
UVOD........................................................................................................................................... 6
0.1.
Svrha i cilj izrade Strategije ..................................................................................................... 6
0.2.
Metodologija procesa strateškog planiranja .......................................................................... 7
0.3.
Zakonska regulativa .............................................................................................................. 11
1.0.
Analiza stanja ............................................................................................................................ 16
1.1.
Ciljevi i zadaci organizacije .................................................................................................... 19
1.2.
Područje djelovanja............................................................................................................... 19
1.3.
Poslovni sustavi organizacije ................................................................................................. 23
1.4.
Resursi i održivi kapaciteti organizacije ................................................................................ 26
1.5.
Provedene aktivnosti ............................................................................................................ 31
1.6.
Suradnja s dionicima u RH.................................................................................................... 31
1.7.
Međunarodna suradnja ........................................................................................................ 31
1.8.
Procjena potreba .................................................................................................................. 31
2.0.
SWOT analiza ............................................................................................................................ 32
3.0.
Vizija .......................................................................................................................................... 33
4.0.
Strategije ................................................................................................................................... 34
4.1.
Strateški ciljevi i mjere .......................................................................................................... 35
5.0.
Plan provedbe mjera i aktivnosti ............................................................................................. 45
6.0.
Proračun Strategije za razdoblje 2014.-2018. ........................................................................... 47
7.0.
Smjernice za implementaciju .................................................................................................... 48
8.0.
Monitoring i evaluacija ............................................................................................................. 50
Izvori...................................................................................................................................................... 52
KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA.............................................................................................................53
5
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
0.0. UVOD U STRATEGIJU ORGANIZACIJSKOG RAZVOJA
0.1.
Svrha i cilj izrade Strategije
Ubrzani razvitak znanosti i tehnologije izaziva promjene, kako u globalnoj zajednici tako i u
Republici Hrvatskoj. Promjene se ubrzano događaju na području novih tehnologija
primjenjivih u kulturi i umjetnosti čime se omogućava kontinuiran proces stvaranja novih,
suvremenih kulturnih i umjetničkih djela na globalnoj razini kao i njihova sveprisutnost putem
interneta. No, razvoj ljudskih resursa, premda stremi praćenju tehnoloških trendova, često
ipak ne slijedi jednako ubrzan tempo. Ili, pak, ako se i prati, nedostaje specifičnih drugih
znanja i vještina koje omogućuju samo-održivost kulturnim i umjetničkim organizacijama,
posebice, vaninstitucionalno organiziranima. Pojam nezavisne kulture veže se za sve oblike
nezavisnog kulturnog i umjetničkog stvaralaštva organiziranog u formalne pravne oblike
poput udruga i/ili umjetničkih organizacija; ili neformalne poput lokalnih građanskih incijativa
te samostalnih umjetnika – pojedinaca, sukladno zakonskoj regulativi iz kulture i srodnih
područja.
Cilj Strateškog dokumenta je razvoj i uspostavljanje smjernica koje će Zajednicu udruga
„Centar nezavisne kulture“ (CNK) učinkovitom primjenom dovesti do ispunjenja postavljenih
kratkoročnih i dugoročnih ciljeva.
Opći cilj izrade Strategije je jačanje kapaciteta Zajednice udruga CNK i njezinih članica.
Specifični ciljevi su razvrstani u dvije ključne skupine: ciljevi koje se namjerava postići
tijekom izrade strategije i ciljevi koji će se postići tijekom implementacije. Ciljevi usmjereni na
proces strateškog planiranja su:
 jačanje ljudskih potencijala članova uključenih u proces strateškog planiranja
 umrežavanje udruga uključenih u Zajednicu udruga CNK tijekom procesa strateškog
planiranja
 stjecanje novih znanja, sposobnosti i vještina za unaprijeđenje rada civilnog sektora
koji se mogu usvojiti tijekom procesa strateškog planiranja
Cilj kojeg će se postići implementacijom Strategije razvoja organizacije:
 povećanje održivosti Zajednice udruga CNK izradom i usvajanjem strateškog
dokumenta.
Načela na kojima se temelje izrada razvojne i komunikacijske strategije su usmjerenje k
održivom razvoju, mogućnostima jednakih prilika za sudjelovanje u procesima odlučivanja i
6
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
tolerancija te poticanje razvoja demokratskog društva. Također se primjenjuje rodna
neutralnost korištenih izraza – jednakovrijedni za ženski i muški rod. Spomenuta načela se
nadograđuju na definirana načela Zakona o udrugama (NN 74/14) na kojima počiva
udruživanje: neovisnost, javnost djelovanja, demokratski ustroj, neprofitnost i sloboda
sudjelovanja u javnom životu.
Ciljne skupine su članovi i članice organizacija civilnog društva uključene u Zajednicu udruga
CNK, a indirektni korisnici su i ostale udruge i njihovi članovi na prostoru Zadarske županije
kao i kulturna javnost.
0.2.
Metodologija procesa strateškog planiranja
Strateško planiranje je kontinuirani proces koji se odvija u nekoliko faza. Njegov cilj nije
samo izrada strateškog dokumenta već i uspostavljanje mehanizama za promatranje
(samo)procjenu stanja u organizaciji; identifikaciju poteškoća i postavljanje ciljeva i načina
njihovog postizanja, te praćenje provedbe i ponovno planiranje. Stoga je proces strateškog
planiranja iterativan, odnosno, cikličan. Ujedno, predstavlja i prvi korak za ostvarenje
financijske potpore projektima civilnog društva, odnosno, udrugama1 i zajednicama2.
Primjenjen je participativni način strateškog planiranja detaljnije objašnjen u nastavku.
Rezultat procesa su izrađene Komunikacijska strategija i Strategija razvoja Zajednice udruga
„Centar nezavisne kulture“, ali i povećanje kapaciteta članova/članica Zajednice udruga CNK
koji su sudjelovali u procesu strateškog planiranja.
Proces izrade komunikacijske i razvojne strategije obuhvaća sljedeće zajedničke elemente:

Partnerstvo/radna skupina za planiranje

Analiza stanja

Strateško planiranje
1
Udruga je prema Zakonu o udrugama (NN 74/14) svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja
više fizičkih, odnosno, pravnih osoba koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu
ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša i prirode i održivi razvoj, te za humanitarna, socijalna,
kulturna, odgojno-obrazovna, znanstvena, sportska, zdravstvena, tehnička, informacijska, strukovna
ili druga uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom, a bez namjere stjecanja dobiti
ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga
oblika udruživanja.
2
Članak 20. Zakona o udrugama (NN 74/14) navodi da se udruge mogu udruživati u savez,
zajednicu, mrežu, koordinaciju ili drugi oblik udruživanja neovisno o području svoga djelovanja i
slobodno utvrđivati naziv toga oblika udruživanja. Na takvu pravnu osobnost se također primjenjuju
odredbe kao i za udruge.
7
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
Partnerstvo. Uspostavlja se radna skupina između partnerskih udruga s ciljem izrade i
implementacije dviju strategija. Partnerstvo u pripremi kao i u implementaciji strategije je
značajno jer uključuje relevantne dionike, predstavlja zajednički rad na postavljanju i
postizanju dostižnih ciljeva tijekom procesa strateškog planiranja. Uobičajeno, sastanci
radnih skupina predstavljaju prilike za prenošenje znanja i vještina dionicima, uvode se
primjeri dobre prakse, postiže se dobro organizirana struktura partnerstva i koordinacija
procesa s jasno utvrđenim zadacima, te se uspostavlja kvalitetan i pravodoban protok
informacija unutar partnerstva.
Međutim, tijekom procesa strateškog planiranja pojavile su se poteškoće u raspoloživosti
predstavnika/ca udruga članica Zajednice udruga CNK. Dijelom je uzrok u malom broju
udruga članica čiji su predstavnici opterećeni profesionalnim i drugim angažmanom i čestim
odsustvima, tako da je bilo teško uspostaviti funkcionalno partnerstvo kao i dijelom radi
nefunkcionalnog Upravnog odbora (članovi se odselili). Stoga se, da bi se proces strateškog
planiranja mogao provesti koliko je moguće participativno, pristupilo kombiniranom
djelovanju: sastancima s partnerima i individualnim sastancima. Odluke su donošene i
usvajane na skupnim sastancima i putem elektronske pošte.
Analiza stanja obuhvaća prikupljanje, analizu i sintezu potrebnih podataka te donošenje
zaključaka na osnovu analiziranih kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja. Analiziraju se
nacionalni, regionalni i lokalni strateški dokumenti od važnosti za uključene organizacije,
nadograđuju postojeći projekti i programi, komentira nacionalno zakonodavstvo i propisi,
statistički podaci i dionici. No, ključni su dokumenti same Zajednice udruga CNK iz kojih se
može utvrditi koje su snage i slabosti organizacije. Stoga se u nastavku provode SWOT i
PEST analiza te analiza resursa. Analiza resursa je provedena procjenom elementata
SOKNO3 sustava primjenjivih na Zajednicu udruga CNK.
Strateško planiranje.
Strateško planiranje je alat kojim se optimiziraju napori organizacija za djelovanje i
postizanje željenih rezultata u budućnosti. Strateški plan sadrži smjernice proizašle iz
procesa strateškog planiranja u kojeg su uključeni predstavnici članica organizacija.
Smjernice su predstavljene kroz strateške ciljeve, prioritete i mjere čijom se realizacijom
postiže usvojena vizija, kao poželjni, dugoročni i konačni cilj.
Proces strateškog planiranja uključuje sljedeće aktivnosti: definiranje ključnih načina rada te
zajedničkih vrijednosti i načela rada, utvrđivanje ključnih prioriteta, odabir strateških ciljeva,
3
SOKNO – Sustav osiguranja kvalitete neprofitnih organizacija
8
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
mjera i aktivnosti; identifikaciju potrebnih edukacija i drugih sredstava za osnaživanje
kapaciteta, izradu proračuna strategije, povezivanje strategije razvoja i komunikacijske
strategije; utvrđivanje smjernica za implementaciju strategija; predstavljanje strategija
članstvu; definiranje smjernica za monitoring i evaluaciju strategije te određivanje indikatora
za mjerenje učinkovitosti strategija.
Faze procesa strateškog planiranja
Definiranje svrhe
organizacije i
izrada misije
Izrada vizije i
postavljanje
strateških ciljeva
Vrjednovanje i
naučene lekcije
Provedba
strateškog
dokumenta
Oblikovanje i
odabir strategija
Slika 1. Faze procesa strateškog planiranja
Proces strateškog planiranja odvija se na sastancima:
1. Strateško planiranje za izradu komunikacijske strategije;
2. Strateško planiranje za izradu razvojne strategije.
1. Proces strateškog planiranja Komunikacijske strategije (KS)
Izrada Komunikacijske strategije (KS) definira tri vrste tijeka informacija:

Protok informacija između članova/članica radne skupine tijekom procesa strateškog
planiranja (unutranji i vanjski protok);

Protok informacija u svezi postupaka donošenja odluka prilikom odabira prioritetnih
strategija;

Protok informacija među članovima/članicama organizacije prilikom implementacije
strateških smjernica.
2. Proces strateškog planiranja i izrade razvojne strategije obuhvaća sljedeće aktivnosti:

Formiranje radne skupine, priprema, inicijalni sastanak radne skupine
9
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.

Prikupljanje podataka za potrebe izrade strategija

Izrada analize stanja s analizom resursa, SWOT i PEST analizom

Sastanci radne skupine

Izrada razvojne strategije

Predstavljanje strategija članovima radne skupine

Prikupljanje pisanih primjedbi

Finalizacija strategije
Proces odabira strateških ciljeva temeljen je na načelima organizacije i misiji, istraživanjima i
prikupljenim podacima o organizaciji, njezinom radu, rezultatima i vanjskim odnosima te
potrebama lokalne zajednice za uslugama koje organizacija pruža. Prikupljanje podataka je
provedeno kroz postojeću dokumentaciju (Statut i zapisnici).
Primijenjena je SWOT analiza kako bi se analizirale snage i slabosti, te mogućnosti i
prijetnje/rizici razvoju organizacije i budućim aktivnostima. Korisnu novinu u izradi profila
Zajednice udruga CNK čini grafički prikaz analize resursa procijenjenih prema SOKNO
metodologiji.
Strateški ciljevi su dalje raščlanjeni na prioritete i mjere koje predstavljaju skupine aktivnosti
sa zajedničkim nazivnikom. Predložene aktivnosti su osnova za izradu projektnih prijedloga
za sufinanciranje iz domaćih i stranih izvora sredstava.
Obzirom na analizu stanja i preporuke Strategije, potrebno je izvršiti prilagodbu
organizacijske strukture, odnosno, provesti organizacijski dizajn usklađen s prioritetima i
ciljevima strateškog dokumenta.
Strategija, struktura i sustavi upravljanja čine nerazdvojiv kompleks kod uspješnih
organizacija. Dok suradnici i njihove sposobnosti, načela i način rada zaokružuju cjelinu
inovativnog upravljanja organizacijama i njihovim procesima. Organizacije koje su izložene
čestim promjenama u svom okruženju i s velikom dinamikom radu, trebaju češće
provjeravati usklađenost strateških ciljeva i prioriteta s pravcem djelovanja.
10
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
0.3.
Zakonska regulativa
Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2012.-2016.
koju je izradila Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva definirala je niz mjera kojima se
potiče rad nevladinih organizacija. Veći dio smjernica se odnosi na mjere koje treba provoditi
javni sektor, poput Mjere 5: Uspostaviti transparentan postupak dodjele prostora u državnom
vlasništvu i vlasništvu JLPS organizacijama civilnog društva radi provedbe projekata i
programa od interesa za opće dobro. Ova mjera Zajednici udruga CNK omogućava lakši
pristup rješavanju problema izvedbenog prostora koji svim udrugama nezavisne kulture
kronično nedostaje. Nadalje, Strategija Zaklade uvodi niz novina u sektor nevladinih
organizacija, pa tako između ostalog promovira poveznicu između organizacija civilnog
društva (OCD) i poduzetničkih inicijativa u raznoraznim oblicima, navedenima u nastavku:
Mjera 17. Poticati razvoj socijalno-poduzentičkih aktivnosti OCD
Mjera 18. Osigurati održivost socijalno-poduzetničkih inicijativa OCD
Mjera 21. Promovirati doprinos OCD zapošljavanju.
Implementacija Strategije Zaklade podrazumijeva prilagodbu, izmjene i dopune zakonske
regulative kako bi se OCD omogućio pristup projektima, programima i sredstvima koji
navedene mjere podržavaju. Putem projekta “B.hive“ ostvaren je dio Mjere 21.
zapošljavanje četiri mlade osobe budući da se namjerava tijekom 12 mjeseci kontinuirano
pružati usluga tehničke pomoći OCD i to u području: knjigovodstva neprofitnih organizacija,
izrade projektnih prijedloga, izrade web stranica i odnosa s javnošću. Kako je “B.hive”
logistička podrška Zajednici udruga CNK time se ova Mjera na nju također primjenjuje.
Zakon o udrugama
Zakon o udrugama usvojen 6. lipnja 2014. (NN 74/14)4 u svojim poglavljima definira neka
nova područja ili naglašava postojeća. Zajednica udruga CNK vodi popis svojih članica –
osnivačica, što nije zahtjevan posao radi malog broja članica. No, proširenjem članstva
potrebno je obratiti pozornost na zakonske obveze od kojih izdvajamo:
 Čl.12.(3) Udruga je dužna voditi popis svojih članova
 Čl.13. (2) Statut je temeljni opći akt udruge koji donosi skupština udruge. Ostali opći
akti, ako ih udruga donosi, moraju biti u skladu sa statutom.
4
Stupa na snagu 01.10.2014.
11
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
 Čl.18. (2) Redovne sjednice skupštine održavaju se u roku propisanom statutom, a
izvanredne prema potrebi.
Važno je napomenuti da udruge mogu stjecati prihod ali ne smiju stjecati dobit, odnosno,
eventualni viškovi prihoda se moraju reinvestirati. Prema čl. 30 Zakona o udrugama stavak
navodi: (1) Imovinu udruge čine novčana sredstva koja je udruga stekla uplatom članarina,
dobrovoljnim prilozima i darovima, novčana sredstva koja udruga stekne obavljanjem
djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi, obavljanjem djelatnosti sukladno članku 31. Zakona,
financiranjem programa i projekata udruge iz državnog proračuna i proračuna jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave te fondova i/ili inozemnih izvora, kao i druga
novčana sredstva stečena u skladu sa zakonom, njezine nepokretne i pokretne stvari, kao i
druga imovinska prava. (2) Udruga može raspolagati svojom imovinom samo za ostvarivanje
ciljeva i obavljanje djelatnosti određenih statutom udruge, u skladu sa Zakonom.
Članak 31. definira da: (1) Udruga obavlja gospodarske djelatnosti ako je to propisano
statutom, a sukladno posebnim propisima kojima se uređuju uvjeti za obavljanje te vrste
djelatnosti. (2) Gospodarske djelatnosti udruga može obavljati pored djelatnosti kojima se
ostvaruju njezini ciljevi utvrđeni statutom, ali ih ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za
svoje članove ili treće osobe. Ako u obavljanju gospodarske djelatnosti udruga ostvari višak
prihoda nad rashodima, on se mora sukladno statutu udruge koristiti isključivo za ostvarenje
ciljeva utvrđenih statutom.
Ovime se pojašnjavaju odredbe iz starog Zakona o udrugama.
Novinu predstavlja i odredba čl. 34. koja se odnosi na obveze i odgovornosti udruga
financirane iz javnih sredstava: (1) Udruga koja provodi programe i projekte od interesa za
opće dobro financirane iz javnih izvora najmanje jedanput godišnje o svome radu, opsegu,
načinu stjecanja i korištenja sredstava izvještava davatelja sredstava, a putem mrežne
stranice ili na drugi odgovarajući način obavještava i širu javnost. (2) Udruga je obvezna
sredstva iz stavka 1. ovog članka koristiti isključivo za provedbu odobrenih programa ili
projekata.
Činjenica je da se udruge godinama žale na netransparentnost procesa dodjele sredstava
OCD od strane javnog sektora, posebice lokalnih i regionalnih samouprava. Često su
dodijeljivana sredstva bez kontrole učinkovitosti i transparentnosti utroška sredstava, stoga
se ovime odgovornost prenosi na OCD.
Godinama je sektor OCD bio izvan fokusa nadzora javnog sektora. Jedino su donatori (i to
uglavnom međunarodne organizacije i zaklade) radi zaštite uloženih sredstava razvijali
12
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
mehanizme monitoringa, evaluacije, kontrole i eventualno traženja povrata sredstava od
OCD kojima su dodijeljena sredstava. Javni sektor nije iskazao interes za kontrolu rada
nevladinih organizacija. Stoga uvođenje odredbe inspekcijskog nadzora predstavlja
dobrodošlu promjenu koja će OCD koje posluju netransparentno isključiti iz daljneg rada.
Kako navodi čl. 43. (1) Inspekcijski nadzor nad radom udruge, u smislu ovog Zakona,
obavlja nadležni ured. (2) Inspekcijskim nadzorom nad radom udruge iz stavka 1. ovog
članka smatra se nadzor koji se odnosi na to prijavljuju li udruge, sukladno članku 27. ovog
Zakona, promjene statuta, naziva, adrese sjedišta, izbor osoba ovlaštenih za zastupanje i
prestanak rada ili rabe li u pravnom prometu podatke o promjenama, odnosno postupaju li
po promjenama prije nego što su upisane u registar udruga, rabe li naziv pod kojim su
upisane u registar udruga, održavaju li sjednice skupštine i dostavljaju li zapisnike s redovnih
sjednica skupštine udruge, vode li popis članova udruge na način propisan ovim Zakonom te
jesu li prestale djelovati, sukladno članku 48. stavku 1. točkama 2., 3. i 6. ovog Zakona.
Dok će financijski nadzor provoditi Ministarstvo financija kako je navedeno u čl. 46: (1)
Nadzor nad financijskim poslovanjem udruge i podnošenjem propisanih financijskih izvješća
provodi Ministarstvo financija, sukladno posebnim propisima. (2) Nadzor nad upravljanjem
financijskim sredstvima iz javnih izvora obavljaju i nadležna državna tijela, jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave i druge javne institucije koje odobravaju ta sredstva.
Prekršaji u radu udruga su definirani čl.54. (1) Ako udruga ne vodi popis članova udruge ili
ga ne vodi na način propisan ovim Zakonom (članak 12. stavci 2., 3., 4. i 5.); (2) ne rabi
naziv pod kojim je upisana u registar udruga (članak 14. stavci 1. i 4.); (4) koristi višak
prihoda nad rashodima suprotno ciljevima utvrđenima statutom udruge (članak 31. stavak
2.); (5) u određenom roku ne otkloni nedostatke i nepravilnosti utvrđene u inspekcijskom
nadzoru (članak 44. stavak 1.) bit će sankcionirani s 2000,00 do 10.000,00 HRK.
Slično, odgovornu osobu udruge se, također, kažnjava s upola manjom kaznom nego
udrugu.
Članak 56. navodi: (1) Udruge su dužne uskladiti svoje statute s ovim Zakonom u roku od
godinu dana od stupanja na snagu ovog Zakona i o tome podnijeti zahtjev za upis promjena
nadležnom uredu. (2) Za udruge koje ne usklade svoje statute sukladno odredbama ovog
Zakona, nadležni ured će po službenoj dužnosti utvrditi jesu li ispunjeni uvjeti za prestanak
djelovanja udruge iz članka 48. ovog Zakona i pokretanje postupka likvidacije udruge.
13
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
Novi Zakon o udrugama podiže Statut na razinu legislative, u smislu da ne pridržavanje
odredbi navednih u Statutu udruge povlači za sobom materijalnu i krivičnu odgovornost
udruge i odgovorne osobe.
Statut5 Zajednice udruga CNK
Utvrđena je manja nesukladnost između Statuta Zajednice udruga CNK i Zapisnika s njihove
osnivačke skupštine. Cilj Zajednice udruga CNK prema Statutu je uspostavljanje „Centra
nezavisne kulture“ zbog povećavanja aktivnosti, kvalitete i utjecaja nezavisnog kulturnog
sektora. Međutim, Zapisnik sadrži proširenje: „...Zajednica okuplja udruge nezavisne kulture i
druge udruge koje podržavaju njezine ciljeve.“ Stoga je preporuka da se prilikom prilagodbe
Statuta ova odredba usukladi.
Članak 12. Statuta navodi mogućnost proširenja članstva kada udruge potencijalni prijavitelji
ispune sljedeće uvjete:
 Kada su osnovane u skladu sa zakonom i upisane u registar nadležnog državnog
tijela kao neprofitne pravne osobe.
 Kada nadležno tijelo udruge donese odluku o udruživanju i kada prihvate ovaj Statut.
O ispunjenosti gore navedenih uvjeta odlučuje Upravni odbor Zajednice koji donosi
odluku o primitku u Zajednicu.
 Upravni odbor je dužan izvijestiti Skupštinu o svim zahtjevima za članstvo i odlukama
o primanju u članstvo.
 Registar članova i zastupnika Zajednice udruga CNK vodi Predsjednik Zajednice.
Odredbe Statuta neprecizno navode kriterije za članstvo, koje Upravni odbor praktički samo
treba potvrditi, odnosno, nema pravo sudjelovanja u odabiru udruga, budućih članica. Stoga
se preporuča izrada pravilnika o prijemu u članstvo, a spomenute odredbe Statuta u skladu s
time izmijeniti.
Važno je napomenuti da odredbe Statuta predstavljaju zakonsku obvezu, tako primjerice,
ako se navodi da Upravni odbor zasjeda najmanje četiri puta godišnje, tada je udruga,
odnosno, Zajednica udruga CNK to dužna i dokazati zapisnicima o održanim sastancima. U
suprotnom, postoje temelji za sankcioniranje neizvršavanjem odredbi Statuta.
5
Statut je temeljni opći akt udruge koji donosi skupština udruge. Ostali opći akti, ako ih udruga donosi, moraju
biti u skladu sa statutom.
14
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
Članak 25. koji se odnosi na zadatke Upravnog odbora je potrebno, također, manje dopuniti.
Odredba koja govori o isključivanju (neprilagođenih) članica ne sadrži odredbu da Upravni
odbor i odobrava prijem novih članica.
Članak 30. Sadrži mogućnost opoziva članica ili njihovih predstavnika u slučaju da se ne
odazivaju obvezama Zajednice udruga CNK. Stoga je preporuka da se bez sazivanja
Skupštine bez većih odlaganja koristi ovaj instrument budući da potencijalno nefunkcionalni
Upravni odbor može ugroziti rad cijele organizacije.
Osim spomenutih dokumenata, korištena je za ovu prigodu i Strategija razvoja kulture
Zadarske županije. Tijekom 2013. godine izrađen je nacrt smjernica “Strategije razvoja
nezavisnog kulturnog sektora Grada Zadra” (Tonković i Pepić, 2013.) koji sadrži ciljeve
usmjerene na razvoj produkcijskih uvjeta, jačanje organizacijskih kapaciteta i povećanje
programske kvalitete i prepoznatljivosti.
Prema Vidović (2013.) izvaninstitucionalna kultura obuhvaća sve one aktere u kulturi koji
nisu osnovani od strane države i drugih institucija, samostalno definiraju svoju organizacijsku
strukturu, programski i financijski nisu ovisni isključivo o državi i jedinicama lokalne
samouprave. Dok Centar za nezavisnu kulturu RH dokumentira umjetničke organizacije
mreže i platforme neformalne grupe i inicijative umjetnike i pojedince i njihove
projekte/aktivnosti. Područja djelovanja nezavisne kulture obuhvaćaju: suvremenu umjetnost
(vizualna, filmska, izvedbena, književnost, glazbena i druga.); urbanu kulturu; nove medije i
tehnologije, interdisciplinarne kulturne projekte; suvremene umjetničke, društvene i kulturne
teorije i istraživanja; arhitekturu i urbanizam, kulturne politike; kao i edukativne programe iz
navedenih područja. Nezavisnu kulturu obzirom na gospodarski učinak čine poslovni subjekti
i samozaposleni u kulturnim djelatnostima, kojima su kulturni proizvodi sredstvo tržišnih
razmjena kao i nevladine organizacije koje podržavaju i/ili proizvode kulturna dobra, a koje
su neprofitnog karaktera.
15
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
1.0. Analiza stanja
Udruge su brže, fleksibilnije od javnih institucija, a ponekad i učinkovitije reagiraju na
društvene probleme i izazivaju promjenu društvenih paradigmi. One čine glas i prepoznaju
potrebe društvene zajednice. Probijaju granice stereotipa, izazivaju kulturne revolucije.
Danas u svijetu čine kontiunirano rastuće područje zapošljavanja, posebice, mladih i
ugroženih skupina. Budući da čine glas javnosti ili barem jednog njezinog dijela, one su (ili bi
trebale biti) i partner u kreiranju i provedbi strateških planova razvoja područja ili sektorskih
strategija.
S obzirom da su neprofitne i da svojim djelovanjem rješavaju (ili na to potiču) probleme koje
javni sektor nije ili ne može dohvatiti, predstavljaju prihvatljivog partnera i nositelja projekata
financiranih iz europskih programa i fondova.
Na području Zadarske županije krajem 2012. godine bilo je registrirano 1462 udruge, od
toga 219 u kulturi, dok je 18 mjeseci kasnije ukupan broj udruga bio1582, odnosno, 237 u
kulturi. Povećanje broja registriranih udruga za čak 120, odnosno, 18 udruga u kulturi
sugerira da je došlo do povećanja dinamike civilnog društva na području Zadarske županije.
Tablica 1. prikazuje odnos ukupnog broja udruga i udruga u kulturi na dan
31.12.2012.godine. u nekoliko odabranih županija.
Tablica 1. Ukupan broj udruga i udruga u kulturi u odabranim područjima u 2012. godini
Područje
Ukupno udruga
Broj udruga u kulturi
RH
48741
7393
Zadarska županija
1462
219
Šibensko-kninska županija
1234
232
Istarska županija
2653
400
Dubrovačko-neretvanska
županija
1809
330
Izvor: Ministarstvo uprave RH, Registar udruga, 2012.
Razvijenost civilnog6 društva se može iskazati na više načina, jedan od njih predstavlja broj
udruga registriranih na području županije tijekom vremenskog razdoblja.
6
Naziv „civilno društvo“ je preuzet iz engleskog jezika, a odnosi se na udruge građana/stanovnike.
16
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
Broj udruga prema ukupnom broju stanovnika, 2012.
Dubrovačko-neretvanska županija
1.5%
Istarska županija
1.3%
Šibensko-kninska županija
Zadarska županija
1.1%
0.9%
RH
1.1%
Slika 2: Broj udruga izražen prema broju stanovnika – usporedni prikaz odabranih županija,
2012. Izvor: Ministarstvo uprave RH, Registar udruga
Slika 2. prikazuje udio udruga u ukupnom broju stanovnika županije izraženo u postotku, na
100.000 stanovnika. Zamjetno je da Zadarska županija jedina od promatranih ima niži
prosjek od nacionalnog. Uzroke pasivnijeg civilnog društva treba potražiti na nekoliko
mjesta, no, kreativnost i domišljatost očito nisu visoko zastupljeni kod stanovnika Zadarske
županije.
Udio udruga u kulturi u ukupnom broju udruga, 2012.
Dubrovačko-neretvanska
županija
Istarska županija
18.2%
15.1%
Šibensko-kninska županija
18.8%
Zadarska županija
15.0%
RH
15.2%
Slika 3. Udio udruga u kulturi u ukupnom broju udruga – usporedni prikaz odabranih županija,
2012. Izvor: Ministarstvo uprave RH, Registar udruga
17
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
Slika 3. sadrži informaciju o ukupnom broju udruga u kulturi na području županije. Zadarska županija
(15,0 %) je u skladu s nacionalnim prosjekom (15,2%), dok je Šibensko-kninska prilično iznad njega
(18,8%).
Pregled udjela udruga u kulturi prema djelatnostima, 2012.
60.00%
50.00%
40.00%
30.00%
20.00%
10.00%
0.00%
RH
Zadarska županija
Šibensko kninska županija
Istarska županija
Dubrovačko-neretvanska županija
Slika 4: Usporedni prikaz udruga u kulturi prema djelatnostima i odabranim županijama, 2012.
Izvor: Ministarstvo uprave RH, Registar udruga
S obzirom na vrstu kulturnih djelatnosti, prema slici 4. najviše su zastupljene glazbene
udruge i KUD-ovi.
Prema istraživanju provedenom putem fokusnih skupina tijekom 2013. godine za potrebe
izrade analize stanja u kulturi na području Zadarske županije utvrđeno je sljedeće:
“Članovi fokus skupina o urbanoj kulturi i kulturi mladih smatraju da je potrebno
stvoriti mrežu udruga ili savez udruga mladih, koje će voditi profesionalci. Evidentno
je kako je udrugama potrebna pomoć pri pisanju projekata i pronalaženju načina
sufinanciranja, stoga je predloženo rješenje da se osnuje svojevrsni inkubator, poput
poduzetničkog inkubatora koji će pomagati njihov kulturni i umjetnički rad. Jedan od
velikih problema s kojim se suočava kulturna scena s područja cijele Zadarske
županije jest nedostatak adekvatnog ili prostora uopće. Nekoliko prostora u kojemu
djeluju udruge su samo privremena, ne i adekvatna rješenja. Stvara se potreba za
prostorom u sklopu kojeg će se nalaziti izvedbeni prostori, prostor za djelovanje i rad
udruga te prostor za druženje”.
18
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
MISIJA
„Mi smo zajednica udruga nezavisne kulture koja je uspostavljena zbog povećavanja
aktivnosti, kvalitete i utjecaja nezavisnog kulturnog sektora.“
1.1.
Ciljevi i zadaci organizacije
Cilj osnivanja organizacije Zajednica udruga CNK je uspostavljanje „Centra nezavisne
kulture” zbog povećavanja aktivnosti, kvalitete i utjecaja nezavisnog kulturnog sektora na
području Zadarske županije.
1.2.
Područje djelovanja
Djelatnosti Zajednice udruga CNK:

ostvarivanje zajedničkih interesa udruženih članica na području nezavisne kulture

programsko povezivanje i suradnja neovisnih i neprofitnih inicijativa u kulturi na
području Hrvatske i regije kroz organiziranje skupova, manifestacija, performansa,
izložbi, tribina, radionica iz područja nezavisne kulture sukladno posebnim propisima

organiziranje radionica i drugih aktivnosti u svrhu prijenosa organizacijskih znanja i
vještina za jačanje nezavisnog kulturnog sektora

sudjelovanje u utvrđivanju kulturne politike na državnoj i lokalnoj razini

promocija i medijska kampanja projekata Zajednice udruga CNK s područja
nezavisne kulture

izdavanje periodičke publikacije poput časopisa, newslettera, biltena kao i stručne
publikacije s tematikom vezanom za ostvarivanje ciljeva Zajednice udruga CNK, a u
skladu s posebnim zakonskim propisima

produciranje multimedijalnih sadržaja za potrebe Zajednice udruga CNK (web
stranice, audio i video emitiranje putem Interneta) iz područja svoje djelatnosti
sukladno posebnim zakonskim propisima

izdavanje nosača zvuka, video zapisa, CD romova, te ostalih promotivnih materijala
za potrebe članica sukladnoposebnim zakonskim propisima

razmjenjivanje programa i suradnja sa svim sličnim grupama u Hrvatskoj i svijetu

surađivanje s domaćim i inozemnim udrugama kao i međunarodnim organizacijama
koje se bave srodnim djelatnostima

osiguravanje redovitog protoka informacija relevantnih za rad svih članica
19
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.

obavljanje drugih aktivnosti kojima se ostvaruju ciljevi Zajednice udruga CNK
utvrđeni ovim Statutom sukladno Zakonu o udrugama.
Članovi/članice
Udruga „Šigureca“
"Šigureca" je udruga za razvoj nezavisne kulture, koja stavlja poseban naglasak na
kreativnu misao, ideju i djelovanje. Pod motom: "Kreacija - moja bit, moja potreba, moje
ispunjenje!", nastoji se promovirati kreativna energija kao glavna pokretačka snaga svih
životnih procesa. Udruga "Šigureca" osnovana je 2007. godine u Zadru, a danas broji 10
članova. Glazbene probe i vježbe se održavaju u neprimjerenim prostorima i s obzirom na
sve veće zanimanje mladih ljudi za učlanjenjem hitno im je potreban veći prostor za
normalno funkcioniranje. Stoga su glavni motiv za učlanjenje u Zajednicu udruga CNK vidjeli
upravo u mogućnosti dobivanja prostora za udruge u nezavisnoj kulturi.
Što se tiče financiranja, najčešće dobivaju sredstva putem natječaja za financiranje javnih
potreba u kulturi od strane Grada Zadra međutim taj iznos je nedostatan stoga se razlika
pokriva od prodaje ulaznica i eventualnih sponzorstava. Godišnje organiziraju nekoliko
koncerata u Zadru i županiji, stekli su prepoznatljivost među publikom. Udruga nema
zaposlenika, svi članovi su volonteri.
Udruga „Zdanje“
Udruga za promicanje urbane kulture „Zdanje“ registrirana je 2008. godine. Okuplja članove
sa svrhom upoznavanja i promicanja njihovog rada iz područja urbane kulture kroz
glazbeno, plesno i likovno izražavanje na području Zadra i županije. Osim navedenoga
organizira i ostale djelatnosti iz članka 9. Statuta Udruge. Udruga okuplja značajan broj
mlađe, aktivne populacije tijekom cijele godine organiziranjem čak do nekoliko mjesečnih
glazbenih i drugih sessiona, a jednom godišnje i višednevni festival. Udruga podržava rad
rolera i skejtera koji nisu organizirani u formalnu udrugu već u lokalnu građansku inicijativu.
Postala je prepoznatljiva i po "Rise Up" session day događanju kojeg organizira povodom
rođendana udruge. Izvođači su iz ekstremnih sportova uz dubstep, hip-hop, electro i slično
glazbene pravce. Svoj interes za učlanjenje, odnosno, osnivanje Zajednice Udruga „Zdanje“
pronalazi u mogućnosti korištenja prostora za izvedbu glazbenih i drugih urbanih događanja.
Udruga „Eko-Zadar”
Udruga za promicanje ekološke proizvodnje hrane, zaštite okoliša i održivog razvoja „EkoZadar“ osnovana je 1999. godine. Udruga se bavi uglavnom različitim oblicima edukacija
20
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
nekoliko ciljnih skupina stanovništva Zadarske županije kao i podizanjem njihove razine
ekološke svijesti. Uvođenjem „Zelenog telefona“ u organizaciju je stigao velik broj mladih i
ekološki osviještenih aktivista koji su naglasak stavili na zaštitu okoliša, a uključena je i u
Mrežu Zelenih telefona Hrvatske i Zeleni forum. Tematski udruga proširuje svoje područje
djelovanja koje obuhvaća ne samo zaštitu okoliša, ekološku proizvodnju hrane, recikliranje,
održivi razvoj, nego i energetsku učinkovitost i poticanje korištenja obnovljivih izvora
energije. S obzirom na raznovrsnost djelovanja i poticanja razvoja civilnog društva, Udruga
„Eko-Zadar” kroz Zajednicu udruga CNK daje podršku nezavisnoj kulturi te kroz projekt
"B.hive", administrativnu i tehničku pomoć članicama Zajednice udruga CNK i drugim
udrugama u županiji. Stoga je pružila podršku i umjetničkoj organizaciji „Dragon teatar“.
Tijekom godina kontinuiranog rada udruga je provela veliki broj projekata financiranih iz
domaćih i stranih izvora sredstava. Udruga okuplja oko 54 člana i veliki broj volontera.
„Dragon teatar“
Dragon teatar je umjetnička organizacija registrirana pri Ministarstvu kulture RH, a djeluje na
području grada Zadra i županije. Dvoje je zaposlenih, koje čine dramska glumica i
redateljica, dok im se na predstavama pridružuje i nekoliko amatera/amaterki. Treba
naglasiti da je umjetnička organizacija Dragon teatar pokrenula kazališnu školu ''Ostvari svoj
san'' namijenjenu djeci i mladima. Škola polaznicima pruža upoznavanje procesa nastajanja
kazališne predstave i mjuzikla: od različitih glumačkih instrukcija i stvaranja kazališnih likova,
preko svih ostalih kreativnih segmenata rada na tekstu, scenografiji, kostimu, oblikovanju
plakata i organiziranju i realizaciji medijskih najava i prezentacija. Prema podacima
Državnog zavoda za statistiku „Dragon teatar“ izvodi djela u zemlji inozemstvu.
Udruga „iZadar“
Projekt „iZadar“ - turistički, informativni je web vodič kroz Zadar i Zadarsku županiju. Udruga
okuplja iznajmljivače smještaja i oglašivače turističkih usluga putem weba. Osnovni je cilj i
zadaća predstaviti turističku ponudu i turistički kapacitet, da promiču nezavisnu kulturnu
scenu kao turistički atraktivan proizvod. Stoga nude aktivnosti kojima će predstaviti Zadar
kao najbolji izbor i najbolju destinaciju za odmor u Hrvatskoj. Udruga potiče razmjenu
iskustava i pruža pomoć članovima u ostvarivanju ciljeva Udruge; organizira seminare,
predavanja, radionice o promjenjivosti tehnologije iz područja djelatnosti Udruge sukladno
Zakonu i posebnim propisima kao i sve ostale djelatnosti iz članka 7. Statuta Udruge. Zbog
nemogućnosti aktivnog sudjelovanja u radu Zajednice udruga CNK, Udruga je pružila
podršku umjetničkoj organizaciji Teatro Verdi koja ju zastupa na sastancima CNK. Podrška
nezavisnoj kulturnoj sceni glavni je razlog ulaska „iZadra“ u Zajednicu udruga CNK kako bi
ujedno povezala kulturu i turizam.
21
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
„Teatro Verdi“
„Teatro Verdi“ je umjetnička organizacija koja se bavi organiziranjem umjetničkih događaja.
Djeluje na području grada Zadra i Republike Hrvatske posljednjih 12 godina tijekom kojih je
organizirala niz uspješnih kazališnih predstava. „Teatro Verdi“ je usmjeren na organizaciju
festivala, projekte, događanja, gostovanja, koncerte, seminare i drugo, ukratko na
organizaciju nezavisne kulturne scene. Rezultati koji se ističu su: stvaranje dramskog studija
HKK, predstave Metamorfoza i Bez 'n' ičega, predstave Eksluziv, Gracki djir, Kralj Gordogan,
Nulovanje, Obrovačko kulturno ljeto i projekt Artikultura - najkraće i najvažnije, kroz suradnje
ili samostalno.
Ciljne skupine
 Udruge članice
Zajednica udruga CNK se sastoji od udruga: „Šigureca“, „Zdanje“, „Eko-Zadar“ i „iZadar“.
Strategija razvoja organizacije se odnosi na sve sadašnje kao i buduće članice Zajednice
udruga CNK. Komunikacijska strategija putem komunikacijskog plana treba osigurati
kvalitetan protok informacija između Zajednice udruga CNK i članica, kao i među članicama,
a sve u skladu s misijama KS i Strategije razvoja organizacije, načelima organizacije te
postavljenim vizijama.
 Kulturna zajednica
Članice Zajednice udruga CNK su udruge koje okupljaju velik broj mladih osoba i djece koji
su korisnici njihovih projekata i aktivnosti. S druge strane, kulturnu zajednicu čine i
potencijalni partneri bilo da se radi o nevladinim organizacijama, ustanovama i/ili drugim
institucijama. Komunikacijski plan se obraća kulturnoj zajednici, ne kao cjelini već njezinim
pojedinačnim segmentima, odnosno, specifičnim ciljnim skupinama.
 Nevladine organizacije i volonteri
Slično kulturnoj zajednici, nevladine organizacije s područja Zadarske županije okupljaju
značajan broj članova i podržavatelja koji su mahom volonteri. Budući da Zajednicu udruga
CNK čine ne samo NVO iz područja kulture već i ostale organizacije, a putem projekta
„B.hive“ je podržan upravo taj sektor, KS se obraća dobrim dijelom upravo njima kao i
volonterima.
 Javnost
22
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
Javnost podržava ili ne podržava rad nevladinih organizacija i ostalih institucija u kulturi na
temelju javno dostupnih podataka. Ali i osobnim uvidom pojedinaca u stanje ili problematiku
vezanu za udruge kreira se javno mišljenje koje u konačnici može dospjeti u medije i tako
kreirati mišljenje javnosti. Stoga je važno pratiti i osvijestiti mišljenje javnosti u svezi nekog
određenog problema, projekta, programa ili aktivnosti. Zajednica udruga CNK treba
kontinuirano izvještavati javnost o svojim projektima kao i djelovati u društvenoj zajednici na
način da se ostvaruje podrška javnosti. Ovo je iznimno značajno jer se time olakšava put do
sponzora i donatora.
 Mediji
Mediji su kreatori javnog mišljenja na temelju dostupnih informacija. Imidž u javnosti uvelike
ovisi upravo o načinu na kojeg mediji daju značaj društvenim fenomenima, događanjima i/ili
organizacijama. Komunikacijski plan koji sadrži aktivnosti usmjerene na suradnju s medijima
indirektno ostvaruje i komunikaciju s javnosti putem medija.
Projekti
Uobičajeno je da se pod ovim naslovom opisuju ili tablično prikazuju provedeni projekti koje
je organizacija tijekom vremenskog razdoblja provela. No, zbog relativno kratkog vremena
od osnutka Zajednice CNK osim sudjelovanja u dijelovima projekta poput “B.hive“ kojeg
provodi udruga članica Zajednice udruga CNK, „Eko-Zadar“, nije bilo prijavljenih niti
odobrenih projekata.
Postojala je inicijativa da se prijavi projektni prijedlog za co-working prostor za nezavisnu
kulturu, no ipak nije prijavljen na natječaj u lipnju 2014. godine. Stoga se može reći da
Zajednica CNK nema iskustava u pripremi niti provedbi projekata iz svojeg područja rada.
1.3.
Poslovni sustavi organizacije
Na Slici 5. je predstavljen odnos između strateških ciljeva, prioriteta, mjera i aktivnosti
strategije i poslovnih sustava koji definiraju što i kako je potrebno izvršiti da bi se postigli
ciljevi strategije.
23
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
•
•
•
•
•
•
Misija
Vizija
Strateški ciljevi
Prioriteti
Mjere
Aktivnosti
Sustavi
•
•
•
•
•
• Poslovni procesi
• Poslovni sustavi
Uprava
Resursi
Zadaci
Protok informacija
Vremenski redoslijed
Organizacijski
dizajn
Strategija
Slika 5. Pregled poveznica između strategije, sustava i organizacijskog dizajna
Poslovni procesi predstavljaju kontinuirani tijek aktivnosti koje proizlaze kao potrebne iz
utvrđenih strategija. Radi se o aktivnostima koje traju dulji vremenski rok unutar kojeg se
kroz događanje, kroz proces stvara nova vrijednost, neka promjena ili održavanje postojećeg
stanja ili rezultata. Poslovni procesi se detaljno analiziraju te se iz njih izvlače zaključci o
potrebnoj radnoj snazi, vremenu i rasporedu poslova, o potrebnim resursima da bi se
predviđeni zadaci proveli. Vrste aktivnosti koje se obavljaju povremeno, nisu duljeg trajanja,
ne predstavlja glavne poslovne procese, mogu ih obavljati, ili ne moraju, vanjski suradnici,
konzultanti ili sami djelatnici. Poslovne procese čine ljudi koji provode aktivnosti s namjerom
postizanja rezultata.
Poslovne sustave čine tehnički sustavi koji olakšavaju, ubrzavaju ili osiguravaju na bilo koji
način rad tijekom provedbe poslovnih procesa ili aktivnosti. Primjenjuje ih u svom radu tim
osoba koji čine organizaciju, članovi i djelatnici. Stoga, da bi poslovni sustavi mogli
optimalno funkcionirati pristupa se organizacijskom dizajnu usklađenim s potrebama
poslovnih procesa. Obuhvativši upravljačku strukturu, ljudske i ostale resurse potrebno je
podijeliti zadatke, utvrditi unutarnje odnose, odnosno, protok informacija prilikom provedbe
zadataka te definirati vremenske okvire. Poslovni procesi i provedba aktivnosti donose
rezultate organizaciji.
Tablica 2: Poslovni sustavi organizacija
Poslovni sustavi
Sustav upravljanja resursima
Sustav prenošenja znanja
Informacijski/komunikacijski
sustav
Informatički sustav
Uspostavljen Pisane
procedure
-
Kontrolni
Napomena
mehanizmi
-
-
-
-
-
√
√
√
-
√
U sklopu
projekta
“B.hive”
nabavljena je
informatička i
√
√
24
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
Sustav nagrađivanja
-
Sustav mjerenja uspješnosti
Nadzorni sustav
Korektivni sustav
-
-
druga oprema
kao i
rekonstruiran
prostor za rad7.
-
Na temelju pregledane dokumentacije, zapisnika i izvješća, utvrđeno je da postoje obvezni
dokumenti poput zapisnika s osnivačke skupštine i Statuta te da drugi dokumenti nisu
izrađeni. Premda je tijekom prve godine djelovanja prema iskazu članova Upravnog odbora
održan veći broj sastanaka, zapisnici nisu vođeni. Budući da je Zajednica udruga CNK
mlada organizacija bez zaposlenika, njezin rad je baziran na volonterskom doprinosu
članova i članica iz konstitutivnih nevladinih organizacija (NVO) stoga nije niti realno
očekivati da ima razvijene poslovne sustave poput nekih davno osnovanih i snažnih
organizacija.
Osim
informacijsko
-
komunikacijskog
sustava
predstavljenog
u
Komunikacijskoj strategiji (KS) i izvještavanja Upravnog odbora o provedbi, Zajednica
udruga CNK ne posjeduje pisanih tragova niti dokaza o razvijenim poslovnim sustavima.
Potrebe koje se povremeno javljaju se rješavaju po principu „ad hoc“ djelovanja, o čemu
također, ne postoje pisani tragovi. Zajednica udruga CNK je dijelom dio projekta “B.hive”
kojeg provodi udruga „Eko-Zadar“ i kojim je (između ostalog) rekonstruiran i potpuno
opremljen uredski prostor za potrebe jačanja kapaciteta Zajednice udruga CNK i udruga s
područja županije. Nabavljena je informatička oprema koja je umrežena i posjeduje
licencirani softver i zaposleni su novi djelatnici.
Upravljanje resursima nije sustavno, ne postoje definirane procedure ili postupci. Premda su
Zajednici na raspolaganju značajni resursi u vidu udruga članica, a posebice djelatnika,
potpuno opremljenog uredskog prostora i financijske podrške za hladni pogon, unutar
projekta „B.hive“, osim opisa posla djelatnika zaposlenih na određeno vrijeme u udruzi „EkoZadar“, ne postoji plan upravljanja resursima. Stoga će ovaj dokument dati kratki pregled
utvrđenih resursa.
Budući da se veliki broj volontera uključuje u aktivnosti Zajednice udruga CNK i njezinih
članica, povremeno se volontere motivira na primjeren način, no, bez pisanih procedura i
kriterija nagrađivanja. Mjerenje učinkovitosti je postupak kojim se utvrđuje jesu li planirane
7
Nabavljena oprema je u vlasništvu udruge „Eko-Zadar“,no, na raspolaganju Zajednici udruga CNK kao i
udrugama korisnicama.
25
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
aktivnosti postigle svoje ciljeve. Zajednica udruga CNK za sada još uvijek nema razvijene
procedure mjerenja učinkovitosti. Nadzorni sustav predstavlja Nadzorni odbor koji prema
Statutu ima obvezu nadzora provedbe aktivnosti. No, budući da se prema Statutu sastaje
najmanje jednom godišnje, a češće prema potrebi, Nadzorni odbor Zajednice udruga CNK
se nije sastajao, jer prema navodima članova – „nije bilo potrebe“. Korektivni sustav treba
predstavljati niz mjera kojima bi se utvrđene nepravilnosti ispravile, odnosno, uklonili uzroci
nedostataka. Za sada još uvijek nije razvijen. Potrebno ga je razviti paralelno sa sustavom
nadzora.
Kontrolni mehanizam treba predstavljati provjeru i mjerenje učinkovitosti rada sustava, kojeg
slijede analitika i davanje preporuka za unaprijeđenje, implementacija korektivnih aktivnosti
ili mjera te ponovna provjera mjerenjem učinkovitosti.
1.4.
Resursi i održivi kapaciteti organizacije
Resursi, materijalni i nematerijalni, predstavljaju osnovu za gradnju kapitala organizacije.
Održivi kapacitet predstavlja mjeru do koje je moguće koristiti resurse, a da se oni ne unište,
već da zadrže sposobnost samo-obnavljanja. Održivi kapacitet nije utvrđen tijekom procesa
strateškog planiranja zbog nerazvijenih procedura i nedovoljno pisanih tragova o korištenju
resursa organizacije.
ANALIZA RESURSA PREMA ELEMENTIMA SOKNO SUSTAVA
Udruga – Institut navodi da se sustav osiguranja kvalitete neprofitnih organizacija (SOKNO) zasniva
na PQASSO-u (Practical Quality Assurance System for Small Organisations) sustavu osiguranja
kvalitete britanske udruge Charities Evaluation Services (CES), najčešće korištenom sustavu
osiguranja kvalitete u neprofitnom sektoru u Velikoj Britaniji.
Sustav je namijenjen malim i srednjim neprofitnim organizacijama ili projektnim timovima u većim
organizacijama. Organizacija koja želi kvalitetno ispunjavati svoju misiju mora svojim korisnicima
pružati dobre usluge, a istovremeno prema donatorima pokazati stručnost, transparentnost te dobro i
racionalno upravljanje resursima.
SOKNO nam omogućuje da prepoznamo i odgovorimo na potrebe svojih korisnika, kako bismo
im mogli pružiti odgovarajuću uslugu u skladu sa standardima, imajući pri tome pisane tragove.
Sustav se primjenjuje kroz samoprocjenu i omogućuje unutarnju procjenu načina upravljanja i
usluga koje pružamo te nam pomaže u provođenju potrebnih poboljšanja.
Udruga SMART navodi da je sustav SOKNO namijenjen malim i srednjim neprofitnim
organizacijama ili projektnim timovima u većim organizacijama. Sustav mogu koristiti
26
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
organizacije iz različitih područja - socijalne skrbi, zaštite okoliša, zdravstva ili one koje se
bave javnim zagovaranjem i istraživanjima.
Priručnik promovira kontinuirano poboljšanje kvalitete unutar organizacije i pokriva sljedećih
13 područja:
- Planiranje za kvalitetu
- Dobro upravljanje
- Rukovođenje
- Usmjerenost prema korisnicima
- Zaposlenici
- Volonteri
- Trening i usavršavanje
- Upravljanje novcem
- Imovina i zaštita na radu
- Upravljanje aktivnostima
- Umrežavanje i zagovaranje
- Monitoriring i evaluacija
- Rezultati
Sustav osiguranja kvalitete praktičan je okvir kojeg organizacija samostalno koristi, u
vremenskom razdoblju i intenzitetom koji joj odgovara te nakon postizanja razine 1, odlučiti
kada će postići razinu 2 i 3. Na jednostavan i razumljiv način upoznaje članove i zaposlenike
sa svim aspektima organizacijske učinkovitosti te utvrđuje korake potrebne za njezino
poboljšanje. Sustav je osmišljen kao niz testova za samoprocjenu. Iz primjene sustava
osiguranja kvalitete organizacija može izvući slijedeće koristi:
 Jasno definirana i usuglašena svrha organizacije
 Bolje organizirana i koordinirana organizacijska struktura i struktura upravljanja
 Bolje odgovaranje na potrebe korisnika i pružanje kvalitetnijih usluga
 Unaprijeđeni timski odnosi i komunikacija unutar tima
 Motivirano osoblje i volonteri koji u organizaciji mogu razvijati svoje potencijale
 Veće priznanje i podrška za rad organizacije od strane lokalne zajednice, korisnika i
donatora.
1. PLANIRANJE ZA KVALITETU
Standard: organizacija jasno definira svoju dugoročnu svrhu te planira srednjeročne i
kratkoročne ciljeve. Postavlja jasne prioritete i ciljeve za svoje aktivnosti koje su osmišljene
kako bi zadovoljile potrebe i očekivanja dionika te kontinuirano prati svoj napreda
27
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
2. DOBRO UPRAVLJANJE
Standard: organizacija osigurava učinkovito i odgovorno upravljanje i nadzor. Organizacija
polaže račune za svoj rad upravnim tijelima organizacije koja su definirana i strukturirana
tako da na najbolji mogući način pridonose misiji i integritetu organizacije.
3. RUKOVOĐENJE
Standard: rukovođenje organizacijom je primjereno njezinim potrebama. Rukovodeće
osoblje nosi pravnu i financijsku odgovornost te je odgovorno donatorima, drugim dionicima i
zajednici u čijem okruženju djeluje. Rukovodeće osoblje pažljivo planira razvoj organizacije i
potiče učinkovitu suradnju i komunikaciju.
4. USMJERENOST PREMA KORISNICIMA
Standard: organizacija prepoznaje i cijeni svoje korisnike te stvara dobre odnose s njima.
Uključuje ih u osmišljavanje, revidiranje i procjenu usluga s ciljem zadovoljavanja njihovih
potreba. Korisnike se potiče na davanje pozitivnih doprinosa organizaciji.
5. ZAPOSLENICI
Standard: organizacija zapošljava odgovarajuće osobe i rukovodi njima kako bi radili u
korist organizacije i njezinih korisnika. Organizacija vrjednuje svoje zaposlenike i njihov
doprinos u postizanju ciljeva organizacije.
6. VOLONTERI
Standard: organizacija je posvećena uključivanju volontera u korist organizacije i njezinih
korisnika. Volonteri se odabiru i uključuju prema definiranim procedurama, a njihov se rad
kontinuirano prati i pruža im se podrška. Organizacija cijeni svoje volontere i njihov doprinos
u postizanju ciljeva organizacije.
7. TRENING I USAVRŠAVANJE
Standard: organizacija podržava zaposlenike, volontere i članove upravnih tijela u stjecanju
odgovarajućih znanja i vještina potrebnih za obavljanje njihovih dužnosti. Trening i
usavršavanje omogućavaju organizaciji da postigne svoje ciljeve.
8. UPRAVLJANJE NOVCEM
Standard: organizacija sustavno prikuplja i stječe novac potreban za rad te upravlja njime
učinkovito i razborito. Provodi financijsku kontrolu i upravlja novcem u zakonskim okvirima i
na principima dobre prakse.
28
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
9. IMOVINA I ZAŠTITA NA RADU
Standard: organizacija upravlja imovinom učinkovito, svrsishodno i etično u skladu s
planiranim aktivnostima. Rukovodeće osoblje vodi računa o svim aspektima zaštite na radu.
Prostorom i izvorima informacija upravlja se tako da korisnici imaju najbolji mogući pristup
uslugama.
10. UPRAVLJANJE AKTIVNOSTIMA
Standard: organizacija je prepoznala svoje ključne aktivnosti i razvija odgovarajuće
postupke i standard za njihovo provođenje i unaprjeđivanje. Zaposlenici i volonteri su dobro
obaviješteni o tim postupcima i standardima.
11. UMREŽAVANJE I ZAGOVARANJE
Standard: organizacija surađuje s drugim organizacijama na različite načine, na lokalnoj,
regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Postaje učinkovitija kroz pružanje
komplementarnih usluga, zajednički rad, zagovaranje i utjecaj na promjene.
12. MONITORING I EVALUACIJA
Standard: organizacija prikuplja i analizira relevantne informacije o radu na primjeren i
sistematičan način. Koristi ih kako bi pomogla zaposlenicima, volonterima, rukovodećim i
upravnim tijelima da procijene i unaprijede organizaciju i njene aktivnosti.
13. REZULTATI
Standard: posvećenost organizacije radu na kvaliteti pokazuje rezultate u svim aspektima
djelovanja. Organizacija ostvaruje očekivane rezultate i uči iz iskustva. Njezini rezultati
pokazuju napredak tijekom vremena i mogu se uspoređivati sa sličnim organizacijama, a
korisnici i ostali ključni dionici prepoznaju vrijednost i kvalitetu usluga.
Analiza resursa
Na Slici 6. su prikazani resursi s pridruženim ocjenama koje predstavljaju procjenu
razvijenosti elemenata organizacije. Ocjene su raspona od 1 do 4 gdje najslabiju vrijednost
predstavlja broj 1, a najjaču broj 4. Ukupna srednja vrijednost ocjena svih resursa Zajednice
udruge CNK, iznosi, prema mišljenju članova radne skupine oko 40% raspoloživog
potencijala. Time se sugerira da postoje mjesta za profesionalni angažman.
29
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
REZULTATI
PLANIRANJE ZA
KVALITETU
2
MONITORING I
EVALUACIJA
UMREŽAVANJE I
ZAGOVARANJE
1.5
1
DOBRO
UPRAVLJANJE
RUKOVOĐENJE
0.5
0
UPRAVLJANJE
AKTIVNOSTIMA
IMOVINA I ZAŠTITA
NA RADU
UPRAVLJANJE
NOVCEM
ZAPOSLENICI
VOLONTERI
TRENING I
USAVRŠAVANJE
Slika 6: Analiza resursa prema elementima SOKNO metode
Prostorni resursi
Grad Zadar na sjednici 17.09.2013. godine donosi odluku o besplatnoj posudbi Zajednici
udruga „CENTAR NEZAVISNE KULTURE“ Zadar, prostorija u zgradi bivšeg Kazališta
lutaka, na adresi Obala kralja Tomislava 2, u Zadru, izgrađenoj na čest. zem. 4843/3 k.o.
Zadar, ukupne površine 865 m2. Razdoblje posudbe je najduže tri godine ili prije ukoliko
Gradu prostor bude potreban. Premda je gesta Grada vrijedna hvale, ipak privremenost
smještaja onemogućava kvalitetno i održivo planiranje razvoja Zajednice udruga CNK.
Primjerice, sanitarni prostor objekta je izvan uporabe, a troškove Grad ne namjerava snositi.
No, ipak je Zajednici udruga CNK na raspolaganju 865 m2 prostora za vježbanje i izvedbu
različitih umjetničkih programa.
Drugi prostor na raspolaganju je uredski prostor8 u ulici Zrinsko-Frankopanskoj br. 3, kojeg
je Grad kao partner dodijelio na 5 godina Zajednici udruga CNK za projekt „B.hive“. Prostor
je u potpunosti opremljen informatičkom opremom i namještajem, telefonskom linijom i 'flat
rate' internetom. Svrha prostora je pružanje besplatne savjetodavne pomoći udrugama u
četiri područja.
Financijski kapaciteti organizacije
Zajednica udruga CNK je mlada organizacija koja još nije ostvarila značajan promet po žiro
računu. Naime, Grad Zadar mjesečno uplaćuje na račun Zajednice udruga CNK iznos
8
Prostor je dodjeljen Zajednici udruga CNK. Potpisan je Ugovor o posudbi, solemniziran kod javnog
bilježnika.
30
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
potreban za plaćanje režija ureda „B.hive”, pa se režije tim novcem i plaćaju. Također,
udruge članice su se obvezale uplatiti po 50 kn za plaćanje troškova vođenja računa. Za
sada je uplatio isključivo "Eko-Zadar".
1.5.
Provedene aktivnosti
Premda mlada, Zajednica udruga CNK je dobila priznanje za volonterski rad koja su se
dodjeljivala u Muzeju antičkog stakla tijekom prosinca 2014. Ostale projekte nisu imali prilike
prijavljivati.
1.6.
Suradnja s dionicima u RH
Mediji - pružaju podršku i potporu projektima i programima u kulturi.
Lokalno stanovništvo - je konzument opće kulture, no, ne naviklo na nezavisnu kulturnu
ponudu.
Donatori i sponzori - povremeno podržavaju nezavisnu kulturu
Škole - u suradnji s nezavisnom scenom škole mogu unaprijediti svoje kulturno uporište.
Učenici završnih razreda Škole primjenjene umjetnosti i dizajna u Zadru su oslikali stubište
objekta – starog Kazališta lutaka.
Nevladine organizacije i njihovi volonteri – značajni partneri u provedbi projekata.
1.7.
Međunarodna suradnja
Postoji mogućnost međunarodne suradnje Zajednice udruga CNK putem kontakata članica.
1.8.
Procjena potreba
Ciljne skupine - na temelju provedenih sastanaka i pojedinačnih razgovora utvrđeno je koje
su ključne prioritetne potrebe:

Prostor za izvedbu djela;

Neaktivno članstvo

Upitan imidž u javnosti.
31
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
2.0. SWOT analiza
SNAGE
SLABOSTI
Mobilnost i svestranost članstva Zajednice
Nedostatna infrastruktura za izvedbu kulturnih i
udruga CNK
umjetničkih djela
Sposobnost improvizacije i prilagodbe
Manjak opreme i voznog parka
situacijama na terenu
Neučinkovita interna komunikacija i protok
Visoka motiviranost i stručnost volontera
informacija
Entuzijazam volontera
Nesigurno finaciranje
Volonterizam i niski troškovi rada
Nedovoljno uređeni odnosi s državnim ili s
Kvalitetno i karizmatično vodstvo
lokalnim institucijama
Značajno preventivno djelovanje
Loša raspodjela resursa i zaduženja
Praćenje svjetskih standarda
Organizacijska struktura neprilagođena
Administrativna podrška kroz projekt “B.hive”
Presporo širenje Zajednice udruga CNK
Prostor za izvedbu u starom kazalištu lutaka
Sukob interesa
Krivi motivi, nedostatak transparentnosti
Nedostatak specifičnog stručnog kadra
Nedostatak pisanih procedura i pravilnika
Nedostatak beneficija za volontere i zaposlenike
Demotivacija – rasipanje resursa na nepotrebne
akcije
Nerazumijevanje na relaciji NVO - JLS
Privremenost dodjele prostora starog kazališta
lutaka - u bilo koje trenutku ih Grad može iseliti
PRILIKE
PRIJETNJE
Pogodna zakonska regulativa i političke prilike
Pojava profesionalne konkurencije
Medijska pozornost
Nepovoljna zakonska regulativa
Loša organiziranost ostalih subjekata
Promjena političkih prilika u zemlji i regiji
Razvoj tehnologija
Pad medijske pažnje
Razvoj kulturnog turizma
Nepotpuna suradnja i djelomično preklapanje
aktivnosti s drugim zajednicama i NVO
Pad interesa stanovništva za nezavisnu kulturu
PEST Analiza – političke, ekonomske, socijalne i tehnološke promjene koje mogu
potencijalno ugroziti projekt. Spomenute su gore uvrštene.
32
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
3.0. Vizija
Vizijom se postavlja pravac kretanja u dugoročnom razvoju Zajednice udruga CNK
u
razdoblju 2014. – 2018. Vizija pretpostavlja da su najveći izazovi koji postoje u trenutku
izrade strategije riješeni te je nesmetan pristup kratkoročnim i dugoročnim ciljevima
utvrđenim Statutom i drugim aktima, uvažavajući zakonsku regulativu i prioritete
organizacije. Za postizanje Vizije Zajednica udruga CNK djeluje na integrativnim prinicipima
u aktivnom partnerstvu s drugim dionicima koji djeluju na području nezavisne kulture, u
procesima donošenja politika kao i podjele odgovornosti prilikom provedbe istih.
VIZIJA
Zajednica udruga CNK je lokalno prepoznatljiva
financijski stabilna organizacija s dobro razvijenom
bazom udruga korisnika logističke potpore, umjetničkih i
zabavnih programa te radionica koja djeluje u vlastitom,
kreativno uređenom prostoru.
33
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
4.0. Strategije
Kako ostvariti viziju? Strategija predstavlja praktični alat za ostvarenje Vizije. Pomoću nje je
moguće ostvariti postavljene ciljeve jedino ako se dosljedno provode planirane mjere i
aktivnosti na svim razinama, od najviše do najniže te ako se redovito analiziraju postignuća i
nadopunjuje sukladno promjenama u legislativi i uvjetima rada. Transparentnost rada se
osigurava primjenom seta standardnih operativnih postupaka i/ili drugih pisanih procedura i
odluka usvojenih na tijelima Zajednice udruga CNK i dostupnih svim članovima.
Odabrani strateški ciljevi i prioriteti predstavljuju ključne izazove s kojima se organizacija
treba nositi kako bi njihovim rješavanjem postigla planirane dugoročne i kratkoročne ciljeve.
Stoga je potrebno ostvariti preduvjete za implementaciju strategije:
 Strateške ciljeve, prioritete, mjere i aktivnosti dosljedno provoditi kako vertikalno tako
i horizontalno (tematski, sektorski) prilagodbom i poboljšanjem organizacije radakako
unutarnjeg tako i vanjskog, sukladno donešenim dokumentima.
 Inzistirati na pridržavanju postavljenih ciljeva prilikom provedbe Strategije (počevši od
svakodnevnih aktivnosti).
 Sudjelovati u donošenju nacionalnih, regionalnih i lokalnih politika koje se odnose na
zaštitu i spašavanje kulturnih dobara kao i dugoročne financijske održivosti kroz
njihove instrumente.
 Izraditi pravilnike i druge akte koji propisuju standardizirane načine djelovanja
organizacije, djelatnika, volontera, članova, postupanja s pokretnom i nepokretnim
imovinom.
 Omogućiti svim članovima, volonterima i zaposlenicima pristup donešenim
odlukama, upoznati ih sa svim postupcima, pravima i obvezama.
 Sustavno pratiti provedbu usvojene strategije, periodično provjeravati njezinu
učinkovitost (svakih 12 mjeseci ili češće prema potrebi) te sukladno stanju donositi
dopune i njezine prilagodbe.
 Uspostaviti mehanizam monitoringa i evaluacije rada organizacije na godišnjoj razini,
a prema potrebi i češće.
34
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
4.1.
Strateški ciljevi i mjere
1. Jačanje kapaciteta Zajednice udruga CNK
2. Povećanje članstva Zajednice udruga CNK i umrežavanje
3. Usmjeravanje programskih aktivnosti prema umjetničkom djelovanju i
edukaciji
Horizontalni cilj: Unaprijeđenje komunikacijskog sustava i protoka informacija
Strateški cilj 1: Jačanje kapaciteta Zajednice udruga CNK
Cilj: Osiguranje održivosti i organizacijska, tehnička i materijalna transformacija Zajednice
udruga CNK u učinkovitu platformu razvoja razvoja civilnog društva i djelovanja nezavisne
kulture na području županije kroz projekt „B.hive“.
Mjera 1: Cjeloživotno osposobljavanje udruga članica i njihovih kadrova
Mjera 2: Razvijanje interne dokumentacije i njezina implementacija
Mjera 3: Sudjelovanje u politikama razvoja jedinica lokalne i područne samouprave
Mjera 4: Povećanje prisutnosti u javnosti
Strateški cilj 2: Povećavanje članstva i umrežavanje
Cilj: Jačanje kapaciteta Zajednice udruga CNK radi dugoročne održivosti kako Zajednice
udruga CNK tako i njezinih članica. Povećanje suradnje i umreženosti s organizacijama
sličnih djelatnosti ali i drugih dionika.
Mjera 1: Suradnja sa sektorom kulturnih i kreativnih industrija
Mjera 2: Uspostavljenjanje suradnje i partnerstva s organizacijama sličnog djelovanja
Mjera 3: Povećanje broja članica
Mjera 4: Uspostavljanje učinkovitog partnerstva s Gradom
Strateški cilj 3: Usmjeravanje programskih aktivnosti prema umjetničkom djelovanju i
edukaciji
Cilj: Unaprijeđenje i razvoj tehnika i umjetničkog djelovanja primjenom inovativnih načina
pristupu, razvoju i edukaciji u području kulture i umjetnosti s namjerom stvaranja i
promoviranja specifičnih kulturnih i umjetničkih praksi razvijenih za potrebe članica i šire
kulturne javnosti.
Mjera 1: Osmišljavanje zajedničkih projekata članica Zajednice udruga CNK
35
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
Mjera 2: Uspostavljanje umjetničkog vijeća CNK
Mjera 3: Provedba i pokretanje aktivnosti usmjerenih na edukaciju publike
Horizontalni cilj: Unaprijeđenje komunikacijskog sustava i protoka informacija
Cilj: Izgradnja stabilne, jedinstvene, suvremene platforme zahvaljujući brzom protoku
kvalitetnih informacija među članicama unutar Zajednice udruga CNK kao i s vanjskim
područjem korištenjem usluga „B.hive“ projekta.
Mjera 1: Izrađivanje i standardizacija tehnika i procedura komuniciranja i protoka
informacija
Mjera 2: Educiranje o učinkovitoj komunikaciji
Mjera 3: Razvijanje tehnika komunikacije i protoka informacija
Mjera 4: Uspostavljanje i održavanje protočnih komunikacijskih kanala unutar
Zajednice udruga CNK
36
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
Strateški cilj 1: Jačanje kapaciteta Zajednice udruga CNK
Procijenjena vrijednost 111.000 HRK
Strateški cilj 1: Jačanje kapaciteta Zajednice udruga CNK
Opis: Cilj: Osiguranje održivosti i organizacijska, tehnička i materijalna transformacija
Zajednice udruga CNK u učinkovitu platformu razvoja razvoja civilnog društva i djelovanja
nezavisne kulture na području županije kroz projekt „B.hive“.
Mjera 1.1: Cjeloživotno osposobljavanje udruga članica i njihovih kadrova
Svrha, cilj i obrazloženje
Uspostaviti snažan i učinkovit tim koji će voditi Zajednicu udruga
CNK prema ispunjavanju postavljenih strateških ciljeva.
Rezultat i razvojni učinak
Uspostavljen funkcionalan, motiviran tim djelatnika i volontera, brzo i
učinkovito djelovanje, optimalno korištenje resursa
Mehanizmi provedbe
Definirane procedure i pridržavanje njihove provedbe; organiziranje i
sudjelovanje na radionicama i seminarima
30.06.2015. godine
20.000 HRK
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska sredstva i
njihovi izvori
Nositelji, korisnici i ciljne
skupine
Pokazatelji
za
praćenje
rezultata i razvojnih učinaka.
Upravni odbor Zajednice udruga CNK
Broj sati održanih treninga i radionica za menadžment udruga,
razvoj volonterstva, motivacijske radionice, broj polaznika obuka,
razvijene procedure
Strateški cilj 1: Jačanje kapaciteta Zajednice udruga CNK
Opis: Cilj: Osiguranje održivosti i organizacijska, tehnička i materijalna transformacija
Zajednice udruga CNK u učinkovitu platformu razvoja razvoja civilnog društva i djelovanja
nezavisne kulture na području županije kroz projekt „B.hive“.
Mjera 1.2: Razvijanje interne dokumentacije i njezina implementacija
Svrha, cilj i obrazloženje
Rezultat i razvojni učinak
Mehanizmi provedbe
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska sredstva i
njihovi izvori
Nositelji, korisnici i ciljne
skupine
Pokazatelji
za
praćenje
rezultata i razvojnih učinaka.
Razviti potrebne procedure i druge prateće dokumente koji definiraju
segmente djelovanja Zajednice udruga CNK radi optimizacije
resursa i brzine protoka informacija te općenitog rada Zajednice.
Izrađeni potrebni dokumenti i procedure, tehnički listovi za opremu i
prostor i ostalo;
Izrada dokumentacije u radnim skupinama
Do 30.06. 2015. godine
36.000 HRK
Upravni odbor i predsjednik Zajednice udruga CNK
Popis potrebnih procedura, popis izrađenih procedura, učinkovitost
provedbe usvojenih procedura
37
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
Strateški cilj 1: Jačanje kapaciteta Zajednice udruga CNK
Opis: Cilj: Osiguranje održivosti i organizacijska, tehnička i materijalna transformacija
Zajednice udruga CNK u učinkovitu platformu razvoja razvoja civilnog društva i djelovanja
nezavisne kulture na području županije kroz projekt „B.hive“.
Mjera 1.3: Sudjelovanje u politikama razvoja jedinica lokalne i područne samouprave
Svrha, cilj i obrazloženje
Rezultat i razvojni učinak
Mehanizmi provedbe
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska sredstva i
njihovi izvori
Nositelji, korisnici i ciljne
skupine
Pokazatelji
za
praćenje
rezultata i razvojnih učinaka.
Jačanje položaja Zajednice u društvu sudjelovanjem u procesima
odlučivanja prilikom kreiranja kulturnih politika na području Gradova i
općina kao i Županije.
Uspostavljena suradnja na dokumentima razvojnih politika
Pisani partnerski sporazumi i procedure sudjelovanja u procesima
odlučivanja
Kontinuirano od 01.01.2015.godine
5.000 HRK
Upravni odbor delegira osobu koja će u ime Zajednice udruga CNK
sudjelovati u procesima odlučivanja
Broj predstavnika Zajednice udruga CNK koji sudjeluju na
sastancima i drugim oblicima suradnje u procesima kreiranja
kulturnih politika JL(R)S, broj i vrsta dokumenata u kojima se
sudjelovalo, sukladnost ciljeva usvojenih politika i nezavisne kulturne
scene
Strateški cilj 1: Jačanje kapaciteta Zajednice udruga CNK
Opis: Cilj: Osiguranje održivosti i organizacijska, tehnička i materijalna transformacija
Zajednice udruga CNK u učinkovitu platformu razvoja razvoja civilnog društva i djelovanja
nezavisne kulture na području županije kroz projekt „B.hive“.
Mjera 1.4: Povećanje prisutnosti u javnosti
Svrha, cilj i obrazloženje
Rezultat i razvojni učinak
Mehanizmi provedbe
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska sredstva i
njihovi izvori
Nositelji, korisnici i ciljne
skupine
Pokazatelji
za
praćenje
rezultata i razvojnih učinaka.
Veća prepoznatljivost Zajednice udruga CNK, veći značaj i utjecaj
na društvenu zajednicu i donositelje politika razvoja kulture; veća
prepoznatljivost kako bi javnost bila upoznata s radom udruga,
volonterskim i filantropskim aktivnostima koje joj mogu koristiti.
Veći broj nastupa u javnosti primjenom različitih alata i tehnika radi
povećanja vidljivosti i utjecaja
Izjave za medije, tiskovne konferencije, ulične aktivnosti, medijski
nastupi, tisak promidžbenih i drugih materijala, ostale marketinške
tehnike
Kontinuirano od 01.01.2015.
50.000 HRK
Upravni odbor, predsjednik Zajednice udruga CNK i zadužena
osoba (PR) iz projekta “B.hive”
Broj i vrsta medijskih nastupa
38
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
Strateški cilj 2: Povećavanje članstva i umrežavanje
Procijenjena vrijednost 154.000 HRK
Strateški cilj 2: Povećavanje članstva i umrežavanje
Cilj: Jačanje kapaciteta Zajednice CNK radi dugoročne održivosti kako Zajednice udruga
CNK tako i njezinih članica. Povećanje suradnje i umreženosti s organizacijama sličnih
djelatnosti ali i drugih dionika.
Mjera 2.1: Suradnja sa sektorom kulturnih i kreativnih industrija
Svrha, cilj i obrazloženje
Uspostavljenje transfera znanja i kulturnih/umjetničkih rješenja
prema poslovnom sektoru
Rezultat i razvojni učinak
Povećanje zaposlenosti u kulturnim i kreativnim industrijama
uvođenjem suvremenih rješenja nezavisne kulture
Mehanizmi provedbe
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska sredstva i
njihovi izvori
Nositelji, korisnici i ciljne
skupine
Pokazatelji
za
praćenje
rezultata i razvojnih učinaka.
Partnerstvo i suradnja
Od 2016. – 2018. godine
20.000 HRK
Članice Zajednice udruga CNK su nositelji, kulturne i kreativne
industrije su korisnici, publika je ciljna skupina
Broj ostvarenih suradnji, povećanje zaposlenosti u kulturnim i
kreativnim industrijama, broj ostvarenih prijelaza iz nezavisne
kulture u kulturne i kreativne industrije
Strateški cilj 2: Povećavanje članstva i umrežavanje
Cilj: Jačanje kapaciteta Zajednice udruga CNK radi dugoročne održivosti kako Zajednice
udruga CNK tako i njezinih članica. Povećanje suradnje i umreženosti s organizacijama
sličnih djelatnosti ali i drugih dionika.
Mjera 2.2: Uspostavljenjanje suradnje i partnerstva s organizacijama sličnog djelovanja
Svrha, cilj i obrazloženje
Uspostavljanje suradnje s organizacijama i platformama sličnih
programskih aktivnosti, posebice u inozemstvu
Rezultat i razvojni učinak
Povećanje kulturnih razmjena s drugim područjima, a posebice s
inozemstvom; razmjena iskustava vezanih za osnaživanje civilnog
sektora
Partnerstvo i suradnja
Od 2016. – 2018.godine
120.000 kn
Mehanizmi provedbe
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska sredstva i
njihovi izvori
Nositelji, korisnici i ciljne
skupine
Pokazatelji
za
praćenje
rezultata i razvojnih učinaka.
Članice Zajednice udruga CNK su nositelji, kulturne i kreativne
industrije su korisnici, publika je ciljna skupina, kao i civilno društvo u
cjelini na području Županije
Broj ostvarenih suradnji, povećanje zaposlenosti u kulturnim i
kreativnim industrijama, broj ostvarenih prijelaza iz nezavisne
kulture u kulturne i kreativne industrije, broj ostvarenih uspješnih
interakcija s NVO s područja Županije
39
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
Strateški cilj 2: Povećavanje članstva i umrežavanje
Cilj: Jačanje kapaciteta Zajednice udruga CNK radi dugoročne održivosti kako Zajednice
udruga CNK tako i njezinih članica. Povećanje suradnje i umreženosti s organizacijama
sličnih djelatnosti ali i drugih dionika.
Mjera 2.3: Povećanje broja članica
Svrha, cilj i obrazloženje
Povećanjem broja članica Zajednice udruga CNK ostvaruje se
ravnoteža i jačaju kapaciteti i resursi organizacije
Rezultat i razvojni učinak
Snažnija Zajednica udruga CNK sadrži veći potencijal prilikom
pregovaranja i suradnje s domaćim i stranim dionicima
Mehanizmi provedbe
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska sredstva i
njihovi izvori
Nositelji, korisnici i ciljne
skupine
Pokazatelji
za
praćenje
rezultata i razvojnih učinaka.
Partnerstvo i suradnja
Od 2014. – 2016.godine
10.000 HRK
Upravni odbor je nositelj, a ciljne skupine su potencijalne članice
Broj novoprimljenih članica Zajednice udruga CNK, broj ostvarenih
partnerskih projekata, edukacija i drugog.
Strateški cilj 2: Povećavanje članstva i umrežavanje
Cilj: Jačanje kapaciteta Zajednice udruga CNK radi dugoročne održivosti kako Zajednice
udruga CNK tako i njezinih članica. Povećanje suradnje i umreženosti s organizacijama
sličnih djelatnosti ali i drugih dionika.
Mjera 2.4: Uspostavljanje učinkovitog partnerstva s Gradom
Svrha, cilj i obrazloženje
Rezultat i razvojni učinak
Mehanizmi provedbe
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska sredstva i
njihovi izvori
Nositelji, korisnici i ciljne
skupine
Pokazatelji
za
praćenje
rezultata i razvojnih učinaka.
Grad Zadar je partner u provedbi velikog dijela projekata udruga, a
dodijelio je na posudbu i prostor starog Kazališta lutaka. Stoga je
neophodno uspostavit što kvalitetniji dijalog s Gradskom upravom
radi ostvarivanja prava na adekvatniji izvedbeni prostor.
Ostvareni zajednički sporazumi i dogovori
Partnerstvo i suradnja
Od 2014. – 2018. godine
4. 000 HRK
Upravni odbor je nositelj, a predsjednik i dopredsjednik izvršitelji
Broj partnerskih projekata, kvadratura izvedbenog prostora, uređen
sanitarni čvor i drugo
40
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
Strateški cilj 3: Usmjeravanje programskih aktivnosti prema umjetničkom djelovanju i
edukaciji
Procijenjena vrijednost: 900.000 HRK
Cilj: Postizanje visoke kvalitete izvedbe kulturno- umjetničkih programa nezavisne kulturne
scene kroz zajedništvo i edukaciju.
Strateški cilj 3: Usmjeravanje programskih aktivnosti prema umjetničkom djelovanju i
edukaciji
Cilj: Postizanje visoke kvalitete izvedbe kulturno- umjetničkih programa nezavisne kulturne
scene kroz zajedništvo i edukaciju.
Mjera 3.1.: Osmišljavanje zajedničkih projekata članica Zajednice udruga CNK
Svrha, cilj i obrazloženje
Rezultat i razvojni učinak
Mehanizmi provedbe
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska sredstva i
njihovi izvori
Nositelji, korisnici i ciljne
skupine
Pokazatelji
za
praćenje
rezultata i razvojnih učinaka.
Povećanjem broja članica nezavisne kulture povećava se i
mogućnost zajedničke i kvalitetnije izvedbe i/ili stvaranja
kulturnog/umjetničkog djela. Koprodukcije svih vrsta su odraz
bogatstva kulturnih različitosti.
Povećanje kulturne raznolikosti za publiku i za izvođače, povećanje
atraktivnosti kulturnih događaja široj kulturnoj javnosti
Partnerstvo, suradnja, umjetnički rad
Od 2015. godine dalje
300.000 HRK
Zajednica udruga CNK je nositelj, publika je ciljna skupina
Broj ostvarenih kulturnih i umjetničkih koprodukcija, broj uključenih
partnera, zadovoljstvo publike izvedenim djelima
Strateški cilj 3: Usmjeravanje programskih aktivnosti prema umjetničkom djelovanju i
edukaciji
Cilj: Postizanje visoke kvalitete izvedbe kulturno- umjetničkih programa nezavisne kulturne
scene kroz zajedništvo i edukaciju.
Mjera 3.2.: Uspostavljanje i rad umjetničkog vijeća CNK
Svrha, cilj i obrazloženje
Rezultat i razvojni učinak
Mehanizmi provedbe
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska sredstva i
njihovi izvori
Nositelji, korisnici i ciljne
skupine
Pokazatelji
za
praćenje
rezultata i razvojnih učinaka.
Povećanje kvalitete djela nezavisne kulture izvedenih u koprodukciji
sa članicama Zajednice udruga CNK ili vanjskim partnerima,
domaćim i međunarodnim
Kvaliteta i broj izvedenih koprodukcija usmjerenih na unaprijeđenje
znanja, vještina i izvedbe izvođača, kao i publike
Formalno uspostavljeno tijelo kojeg čine kulturni i umjetnički
djelatnici, volonteri i istaknuti pojedinci
Do kraja 2015. godine i dalje
200.000 HRK
Upravni odbor Zajednice udruga CNK pokreće osnivanje
Umjetničkog vijeća CNK, umjetnici i kulturni djelatnici, ciljna skupina
je publika
Izrađen pravilnik o radu Umjetničkog vijeća, imenovanja i broj osoba
u Umjetničkom vijeću, broj zaprimljenih i odobrenih kulturnih i
umjetničkih djela, broj održanih/izvedenih djela po preporuci
Umjetničkog vijeća
41
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
Strateški cilj 3: Usmjeravanje programskih aktivnosti prema umjetničkom djelovanju i
edukaciji
Cilj: Postizanje visoke kvalitete izvedbe kulturno- umjetničkih programa nezavisne kulturne
scene kroz zajedništvo i edukaciju.
Mjera 3.3.: Provedba i pokretanje aktivnosti usmjerenih na edukaciju publike
Svrha, cilj i obrazloženje
Rezultat i razvojni učinak
Mehanizmi provedbe
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska sredstva i
njihovi izvori
Nositelji, korisnici i ciljne
skupine
Pokazatelji
za
praćenje
rezultata i razvojnih učinaka.
Nezavisna kultura nema previše brojnu publiku radi relativnog
nepoznavanja takvog kulturnog izričaja. Stoga je potrebno doprijeti
do potencijalne publike ove vrste kulturne i umjetničke vrste putem
promotivnih akcija i edukacija.
Povećanje razumijevanja nezavisne kulture od strane ‘mainstream’
publike.
Marketinške aktivnosti i edukacije
Od 2015. godine dalje
400.000 HRK
Nositelj je Zajednica udruga CNK, korisnici su članice, ciljna skupina
je publika sklona nezavisnoj kulturi
Broj izvedenih aktivnosti, broj i vrsta obuhvaćene publike
edukacijom, provedba istraživanja potreba 'mainstream' publike i
identifikacija načina približavanja takvoj publici
HORIZONTALNI CILJ: Unaprijeđenje komunikacijskog sustava i protoka informacija
Procijenjena vrijednost 160.000 HRK
Cilj: Izgradnja stabilne, jedinstvene, suvremene platforme zahvaljujući brzom protoku
kvalitetnih informacija među članicama unutar Zajednice udruga CNK kao i s vanjskim
područjem korištenjem usluga „B.hive“ projekta.
Strateški cilj H1: Unaprijeđenje komunikacijskog sustava i protoka informacija
Cilj: Izgradnja stabilne, jedinstvene, suvremene platforme zahvaljujući brzom protoku
kvalitetnih informacija među članicama unutar Zajednice udruga CNK kao i s vanjskim
područjem korištenjem usluga „B.hive“ projekta.
Mjera H 1. 1: Izrađivanje i standardizacija tehnika i procedura komuniciranja i protoka
informacija
Svrha, cilj i obrazloženje
Rezultat i razvojni učinak
Mehanizmi provedbe
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska sredstva i
njihovi izvori
Nositelji, korisnici i ciljne
skupine
Pokazatelji
za
praćenje
Unaprijeđenje protoka informacija unutar svih dijelova Zajednice
udruga CNK prema usvojenim procedurama, kao i izvještavanje
javnosti o rezultatima provedenih aktivnosti.
Procedure razvijene i učinkovit protok informacija unutar Zajednice
udruga CNK kao i izvan nje prema javnosti
Izrađene procedure i planovi aktivnosti koji definiraju tko radi što,
kada, kako i koliko često.
Do kraja 2014. godine
50.000 HRK
Osoba za PR
Broj i vrsta izrađenih i primjenjenih komunikacijskih procedura,
42
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
rezultata i razvojnih učinaka.
arhiviranje komunikacijskih poruka, izrađen komunikacijski plan za
narednu godinu
Strateški cilj H1: Unaprijeđenje komunikacijskog sustava i protoka informacija
Cilj: Izgradnja stabilne, jedinstvene, suvremene platforme zahvaljujući brzom protoku
kvalitetnih informacija među članicama unutar Zajednice udruga CNK kao i s vanjskim
područjem korištenjem usluga „B.hive“ projekta.
Mjera H 1.2: Educiranje o učinkovitoj komunikaciji
Svrha, cilj i obrazloženje
Unaprijediti znanja i vještine svih volontera o potrebama učinkovite
komunikacije unutar Zajednice udruga CNK, kao i prema van
Rezultat i razvojni učinak
Educirani djelatnici i volonteri o komunikaciji, pridržavanej usvojenih
procedura
Mehanizmi provedbe
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska sredstva i
njihovi izvori
Nositelji, korisnici i ciljne
skupine
Pokazatelji
za
praćenje
rezultata i razvojnih učinaka.
Radionice i seminari
Do 30.06.2015. godine
50.000 HRK
Osoba za PR i Upravni odbor Zajednice udruga CNK
Broj educiranih djelatnika i članova, broj održanih seminara
Strateški cilj H1: Unaprijeđenje komunikacijskog sustava i protoka informacija
Cilj: Izgradnja stabilne, jedinstvene, suvremene platforme zahvaljujući brzom protoku
kvalitetnih informacija među članicama unutar Zajednice udruga CNK kao i s vanjskim
područjem korištenjem usluga „B.hive“ projekta.
Mjera H1.3: Razvijanje tehnika komunikacije i protoka informacija
Svrha, cilj i obrazloženje
Unaprijeđenje komunikacije unutar Zajednice udruga CNK, među
članicama i prema javnosti
Rezultat i razvojni učinak
Razvijen set tehnika komunikacije, testirane tehnike komunikacije,
selektirane najprimjerenije tehnike komunikacije, unaprijeđena
komunikacija unutar Zajednice udruga CNK i prema van
Razvoj tehnika komuniciranja, puteva i načina učinkovitog i brzog
prenošenja informacija
Do kraja 2014. godine
12.000 kn
Mehanizmi provedbe
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska sredstva i
njihovi izvori
Nositelji, korisnici i ciljne
skupine
Pokazatelji
za
praćenje
rezultata i razvojnih učinaka.
Osoba za PR, Upravni odbor Zajednice udruga CNK
Set komunikacijskih tehnika, rezultati testiranja različitih tehnika,
odluka o odabiru najprimjerenije tehnike ili više njih
43
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
Strateški cilj H1: Unaprijeđenje komunikacijskog sustava i protoka informacija
Cilj: Izgradnja stabilne, jedinstvene, suvremene platforme zahvaljujući brzom protoku
kvalitetnih informacija među članicama unutar Zajednice udruga CNK kao i s vanjskim
područjem korištenjem usluga „B.hive“ projekta.
Mjera H1.4: Uspostavljanje i održavanje protočnih komunikacijskih kanala unutar Zajednice
udruga CNK
Svrha, cilj i obrazloženje
Rezultat i razvojni učinak
Mehanizmi provedbe
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska sredstva i
njihovi izvori
Nositelji, korisnici i ciljne
skupine
Pokazatelji
za
praćenje
rezultata i razvojnih učinaka.
Unaprjeđenje protoka informacija i informiranosti svih dijelova
Zajednice udruga CNK i volontera. Važno je znati tko obavještava
koga, kada i kako se prikupljaju povratne informacije. Jednako tako
potrebno je razviti i rezervni plan u slučaju nedostupnosti pojedinaca
uključenih u glavni plan protoka informacija. Potrebno je razraditi
tehnike donošenja odluka na daljinu.
Brži i veći protok informacija unutar Zajednice udruga CNK,
definirani radni zadaci na poslovima prenošenja informacija,
utvrđena prava i obveze osoba uključenih u lanac prenošenja
inofrmacija
Utvrditi tko radi što, kada i kako, te koliko često, usvojiti i zapisati
Do kraja 2014.godine uspostaviti, dalje održavati
48.000 HRK
PR, Upravni odbor Zajednice udruga CNK
Odluke o uspostavljenom lancu prenošenja informacija, anketiranje
članova o zadovoljstvu pravodobne dostupnosti informacija,
mjerenje brzine i učinkovitosti protoka informacija nekom od
dostupnih tehnika
Poveznica između KS i Strategije razvoja organizacije
Strategija razvoja organizacije je predvidjela horizontalni strateški cilj koji se odnosi na
unaprjeđenje komunikacijskog sustava i protoka informacija. Predstavlja poveznicu između
KS i Strategije razvoja organizacije jer se elementi Horizontalne mjere primjenjuju na sve
mjere Strategije razvoja organizacije. Za provedbu Horizontalnih mjera zadužena je osoba
za PR iz projekta „B.hive“.
44
5.0. Plan provedbe mjera i aktivnosti
Tablica 3. Plan provedbe mjera i aktivnosti tijekom razdoblja 2014. – 2018.
R.b.
Naziv prioritetnih strateških ciljeva
1.0.
Jačanje kapaciteta Zajednice udruga CNK
1.1.
1.4.
Cjeloživotno osposobljavanje udruga članica i njihovih
kadrova
Razvijanje interne dokumentacije i njezina
implementacija
Sudjelovanje u politikama razvoja jedinica lokalne i
područne samouprave
Povećanje prisutnosti u javnosti
2.0.
Povećavanje članstva i umrežavanje
2.1.
Suradnja sa sektorom kulturnih i kreativnih industrija
2.2.
2.3.
Uspostavljanje suradnje i partnerstva s organizacijama
sličnog djelovanja
Povećanje broja članica
2.4.
Uspostavljanje učinkovitog partnerstva s Gradom
3.0.
3.1.
Usmjeravanje programskih aktivnosti prema
umjetničkom djelovanju i edukaciji
Osmišljavanje zajedničkih projekata članica CNK
3.2.
Uspostavljanje i rad umjetničkog vijeća CNK
3.3.
Provedba i pokretanje aktivnosti usmjerenih na
edukaciju publike
H1.0.
Horizontalni cilj
1.2.
1.3.
Unaprijeđenje komunikacijskog sustava i protoka
2014 2015 2016 2017 2018 Odgovornost za provedbu
Upravni odbor Zajednice
udruga CNK
Upravni odbor Zajednice
udruga CNK
Upravni odbor Zajednice
udruga CNK
Upravni odbor Zajednice
udruga CNK
Upravni odbor Zajednice
udruga CNK
Upravni odbor Zajednice
udruga CNK
Upravni odbor Zajednice
udruga CNK
Upravni odbor Zajednice
udruga CNK
Upravni odbor Zajednice
udruga CNK
Upravni odbor Zajednice
udruga CNK
Upravni odbor Zajednice
udruga CNK
Upravni odbor Zajednice
udruga CNK
Upravni odbor Zajednice
udruga CNK
Upravni odbor Zajednice
udruga CNK
„B.hive” projekt, osoba za PR
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
H1.1.
H1.2.
H1.3.
H1.4.
informacija
Izrađivanje i standardizacija tehnika i procedura
komuniciranja i protoka informacija
Educiranje o učinkovitoj komunikaciji
Razvijanje tehnika komunikacije i protoka informacija
Uspostavljanje i održavanje protočnih komunikacijskih
kanala unutar Zajednice udruga CNK kontinuirano
„B.hive” projekt, osoba za PR
„B.hive” projekt, osoba za PR
„B.hive” projekt, osoba za PR
„B.hive” projekt, osoba za PR
46
6.0. Proračun Strategije za razdoblje 2014.-2018.
Tablica 4. Proračun Strategije organizacijskog razvoja Zajednice udruga CNK
R.b.
Naziv strateškog cilja
1.0.
Jačanje kapaciteta Zajednice udruga
CNK
Povećavanje članstva i umrežavanje
2.0.
Ukupni proračun
(HRK)
111.000
154.000
3.0.
Usmjeravanje programskih
aktivnosti prema umjetničkom
djelovanju i edukaciji
900.000
H1.0.
Unaprijeđenje komunikacijskog
sustava i protoka informacija
Ukupno
160.000
1.325.000
Izvor financiranja
EU fondovi i
alternativni izvori
EU fondovi i
alternativni izvori
EU fondovi i
alternativni izvori
EU fondovi i
alternativni izvori
EU fondovi i
alternativni izvori
Proračun za razdoblje 2014. – 2018. je vrlo skroman (iznosi 1.325.000 HRK) budući da su
se članice Zajednice udruga CNK izjasnile da su sklonije alternativnim izvorima financiranja
nego javno dostupnim sredstvima od Grada i Županije. No, u obzir dolaze EU fondovi i
partnerstva s drugim organizacijama kao potencijalni izvori sredstava.
S obzirom na strukturu proračuna Strategije, kako je prikazano na slici 7. najveći udio 68%
se odnosi na programske aktivnosti i edukacije, približno podjednak udio (12%) čine
aktivnosti
usmjerene
na
Jačanje kapaciteta Zajednice
udruga CNK
povećavanje
članstva
i
umrežavanje kao i
12%
8%
12%
provedba KS, dok je
za
jačanje
kapaciteta
Zajednice
CNK
približno
Povećavanje članstva i
umrežavanje
68%
udruga
predviđeno
8%
ukupnog proračuna.
Slika 7: Struktura proračuna Strategije razvoja Zajednice udruga CNK
Usmjeravanje programskih
aktivnosti prema umjetničkom
djelovanju i edukaciji
Unaprijeđenje
komunikacijskog sustava i
protoka informacija
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
7.0. Smjernice za implementaciju
Strateške su odluke temeljne i usmjerene prema budućnosti. Strateški plan iznosi strateške
ciljeve, odnosno, prioritete koji se trebaju postići u narednih nekoliko godina.
Za razliku od planova aktivnosti koji se nalaze smješteni unutar mjera, a ove pak, unutar
strateških ciljeva, smjernice za pokretanje njihove provedbe izložene su u nastavku i nisu dio
prethodno spomenutih strateških ciljeva, mjera i aktivnosti. Stoga smjernice donose
operativni plan koji sadrži aktivnosti koje je potrebno poduzeti naredne godine, a koje će
voditi prema strateškim prioritetima. Operativno planiranje je dnevna primjena strateških
odluka. Operativni plan sadrži aktivnosti koje se odnose na, primjerice, pripremne radnje
koje prethode implementaciji strategija, poput, formiranja provedbene skupine, donošenje
odluka, način implementacije, monitoringa i evaluacije, a gdje je potrebno i izvještavanje.
Ovim dokumentom se predlaže operativni plan za implementaciju aktivnosti u razdoblju od
12 mjeseci. Za pojedinačne aktivnosti je potrebno razraditi detaljne planove aktivnosti.
Planovi aktivnosti se prilagođavaju otvorenim natječajima za (su)financiranje njihove
provedbe.
Implementacija strategije treba postati posao svih zaposlenika i volontera Zajednice
udruga CNK na način da se u organizaciji razvije svijest o važnosti provedbe Strategije, da
se individualni ciljevi usklade sa strateškim ciljevima organizacije kroz program nagrađivanja
ostvarenja i inicijativa te da se Strategija prikaže razumljivim načinom na svim
organizacijskim razinama kroz različite edukacijske programe.
Organizacijski dio je potrebno prilagoditi potrebama Strategije. Zajednica udruga CNK će na
sastanku Upravnog odbora donijeti odluku o načinu organiziranja aktivnosti u suradnji s
projektom „B.hive” i djelatnicima kako bi se što učinkovitije pristupilo implementaciji
smjernica Strategije.
Stoga se predlaže da se obvezno ide na povećanje članstva, tijela upravljanja da i dalje
budu sukladna Statutu (Skupština, Upravni odbor, Predsjednik/ca, Dopredsjednik/ca i
Nadzorni odbor), a prostorni ustroj bi radi praktičnosti bilo uputno organizirati na sljedeći
način:
›
Administrativni dio („B.hive“)
›
Obrazovni dio (pokretna jedinica za obrazovanje djece i mladih)
›
Izvedbeni dio (prostor za vježbu i izvedbu CNK).
48
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
Tablica 5: Operativni plan Strategije razvoja Zajednice udruga CNK za 12 mjeseci od
usvajanja na Upravnom odboru
R.b. Opis aktivnosti
1
Pripreme za Skupštinu
Razdoblje
Inicijator
1 mjesec
Upravni
odbor
2
Formiranje tijela za provedbu
3 mjeseca
Upravni
odbor
3
Razvijanje interne dokumentacije i njezina
6 mjeseci
Upravni
odbor
6 mjeseci
Upravni
odbor
implementacija
4
Izrada detaljnih planova aktivnosti za sljedeću
godinu
5
Aktivnosti za proširenje članstva
6 mjeseci
Upravni
odbor
6
Jačanje kapaciteta
Od 6. mjeseca
Upravni
odbor
dalje
7
8
Pripremne aktivnosti za monitoring
Priprema projektnih prijedloga
Od 6. mjeseca
dalje
Upravni
odbor
Od 9.mjeseca
Upravni odbor
dalje
9
Pripremne aktivnosti za evaluaciju provedbe
Od 12. mjeseca
planova aktivnosti
dalje
Nadzorni
odbor ili
vanjski
stručnjak
Poželjno je da implementacija Strategije uslijedi najkasnije tri mjeseca nakon njezinog
usvajanja na sastanku Upravnog odbora. S ciljem uspješne provedbe Plana, potrebno je
imenovati provedbenu radnu skupinu koja će upravljati provedbom aktivnosti, pokrenuti
implementaciju Strategije, a posebna skupina ili Nadzorni odbor, će pratiti ostvarene
rezultate i dati smjernice za njezinu godišnju prilagodbu. Za svaku godinu je potrebno
navesti ciljno stanje kako bi se na kraju godine mogla pratiti učinkovitost provedbe. Radno
49
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
tijelo za nadzor provedbe će godišnje izvještavati o implementiranim dijelovima strategije, a
evaluacijski tim će ocijeniti učinkovitost provedbe u skladu s pravilima evaluacije.
8.0. Monitoring i evaluacija
Monitoring
predstavlja
kontinuirano
praćenje
postizanja
ključnih
rezultata
tijekom
implementacije strategije. Na temelju rezultata sukladnosti s postavljenim ciljevima daju se
smjernice za daljnji pravac razvoja ili implementacije strategije.
Evaluacija se provodi nakon što su aktivnosti provedene. Ona Upravnom odboru daje
putokaz za promatranje postignuća i procjenu rezultata, a sadrži informacije koje mogu biti
korisne za marketinški pristup u javnosti.
Evaluacija pruža niz povoljnosti:

kontinuirano razmišljanje o odlučenom i učinjenom;

osigurava integrirano znanje o cijelom sektoru;

pomaže donijeti racionalnije odluke;

olakšava rasvijetliti pozitivne i negativne rezultate;

prevenira neostvarivanje postavljenih ciljeva;

predstavlja kolektivno i individualno učenje;

mjeri postizanje rezultata koji će biti korišteni za promicanje inovacija;

nalazi razloge za nastavkom projekta;

osigurava izbjegavanje istih pogrešaka.
Evaluacija nosi i rizike: može biti vođena kao sredstvo kontrole ljudi i njihovih profesionalnih
aktivnosti; može se pretvoriti u puko računanje i administrativnu vježbu; može biti nekritična i
opravdavati donesene odluke; može biti spekulacija koja zanemaruje realnost; može biti
oblik političke manipulacije; za ovu svrhu mogu biti predviđena nedostatno vrijeme i
nedovoljna sredstva. Evaluacija treba procijeniti relevantnost provedenih aktivnosti,
ekonomičnost, učinkovitost, utjecaj i održivost.
Istovremeno s planom aktivnosti za narednu godinu se izrađuje i monitoring plan koji sadrži
ključne planirane rezultate kao i indikatore kojima se mjeri postizanje ciljeva. Pokazatelje
izrađuje tim za provedbu kroz detaljne planove aktivnosti na godišnjoj razini.
50
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
Mjerenje učinkovitosti (Performance measurement)
Karakteristike organizacija koje aktivno upravljaju sustavom mjerenja učinkovitosti
poslovanja jesu:
(1) strategija je razumljiva i prihvaćena na svim organizacijskim razinama,
(2) razvijen sustav komunikacije i zajednički jezik organizacije kao posljedica
prihvaćenog i razumljivog sustava mjerenja učinkovitosti,
(3) fokusirane aktivnosti i zajedničko ostvarenje rezultata,
(4) organizacijska kultura.
Mjerenje učinkovitosti je alat koji se najčešće primjenjuje u poslovnom, ali sve češće i u
javnom sektoru za praćanje izvedbe usluga koje JLS pružaju stanovništvu. No, kako su i
udruge svojevrstan servis određene skupine stanovništa, može se i kod njih primjeniti
praćenje učinkovitosti na godišnjoj razini. Budući da je Zajednica udruga CNK vrlo mlada
organizacija još nisu utvrđeni pokazatelji s vrijednostima početnog stanja. Stoga se
preporuča da se tijekom izrade planova aktivnosti definiraju i pokazatelji s nekim ciljnim
vrijednostima. Na kraju razdoblja provedbe bit će moguće utvrditi promjenu i temeljem toga
planirati aktivnosti za naredne godine. Tablica 6. je primjer mogućeg preglednog načina
praćenja učinkovitosti.
Tablica 6. Primjer tablice za praćenje učinkovitosti
Red.
Pokazatelj
br.
1.
Usklađenost
provedbe
aktivnosti
i
Početno
Krajnje
stanje
stanje
Promjena
0
Strategije
2.
Unutarnji protok informacija u Zajednici
0
3.
Vanjski protok informacija prema i iz
0
Zajednice
4.
Motiviranost volontera za sudjelovanje u
0
projektima
5.
Ulaganje resursa u edukaciju
0
6.
Postizanje dobrog imidža u javnosti
0
7.
Zadovoljstvo
0
članica
provedbom
Strategije
...
51
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
Lista projekata

Jačanje kapaciteta za upravljanje udrugama

Jačanje kapaciteta za upravljanje volonterima

Co-working nezavisne kulture

Multi-koprodukcije unutar i izvan članstva Zajednice udruga CNK

Projekti međunarodne suradnje

...
Izvori
Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2012.-2016. (2012.)
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Zagreb http://zaklada.civilnodrustvo.hr
Nacionalna strategija razvoja Hrvatske gorske službe spašavanja (2010.). Hrvatska gorska služba
spašavanja. Zagreb. www.gss.hr
Pelikan, J.; Domitrović, S.; Buljan, I. (2013.) Analiza stanja u kulturi na području Zadarske županije
2014. – 2018. Tekst u objavi.
Pelikan, J.; Domitrović, S., Bogeljić, M. (2013.) Istraživanje putem fokusnih skupina za izradu Analize
stanja u kulturi i Strategije razvoja kulture na području Zadarske županije. Tekst u objavi.
Statut zajednice udruga Centar nezavisne kulture (2013.) Zadar
Udruga Institut
(10.06.2014.)
(2013.)
SOKNO
Izvještaj
svibanj-rujan
2013.
http://www.udruga-institut.hr
Udruga SMART (2012.) SOKNO. http://www.smart.hr (10.06.2014.)
Vidović
(2013.)
Kako
je
organizirana
nezavisna
kulturna
scena
u
Hrvatskoj,
http://planetmagazin.net/dea-vidovic-kako-je-organizirana-nezavisna-kulturna-scena-u-hrvatskoj/
Zaključak Grada Zadra o dodjeli prostora Zajednici udruga Centar nezavisne kulture (2013.)
http://krsevan.grad-zadar.hr/Odluke_Gradonacelnika/RUJAN%2013/17%20%20Centar%20nezavisne%20kulture.pdf (26.06.2014.)
Zakon o udrugama (2014.) NN74/14, od 18. 06. 2014.
http://www.facebook.com/pages/Udruga-%C5%A0igureca/200765649966605
http://www.zdanje.hr/
http://ekozadar.hr/
http://izadar.info/
http://www.uprava.hr/
http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=2868&kazid=362
52
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz
Europskog socijalnog fonda
Komunikacijska strategija Zajednice udruga
„Centar nezavisne kulture“
2014. – 2018.
53
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
''Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Eko-Zadra''
54
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
Nositelj projekta "Eko-Zadar"
Liburnska obala 6
23000 Zadar
Tel: +385 23 300 120
Fax: +385 23 300 119
www.ekozadar.hr
Posredničko tijelo zaduženo za koordinaciju projekta
Hrvatski zavod za zapošljavanje
www.hzz.hr/dfc
[email protected]
Za više informacija o EU fondovima:
www.strukturnifondovi.hr
www.mrrfeu.hr
Partneri na projektu:
Grad Zadar
Zadarska županija
Razvojna agencija Zadarske županije - ZADRA
Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područni ured Zadar
Centar za društveno-humanistička istraživanja
55
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
Sadržaj Komunikacijske strategije
1.0.
KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA - UVOD .................................................................................... 57
2.0.
Ciljevi komunikacijske strategije ............................................................................................... 57
3.0.
Analiza postojećeg načina komunikacije u Zajednici udruga CNK ............................................ 58
4.0.
Vizija komunikacijske strategije ................................................................................................ 62
5.0.
Metode i tehnike društvenog komuniciranja ........................................................................... 63
5.1.
KOMUNIKACIJSKE METODE .................................................................................................. 63
5.2.
DRUŠTVENE MREŽE............................................................................................................... 64
5.3.
BLOGGING ............................................................................................................................. 70
6.0.
Strateški ciljevi komunikacijske strategije ................................................................................ 71
6.1.
KOMUNIKACIJSKI PLAN ......................................................................................................... 71
6.2.
PRORAČUN KS ....................................................................................................................... 72
6.3.
IMPLEMENTACIJA KS ............................................................................................................. 72
6.4.
MONITORING I EVALUACIJA IMPLEMENTACIJE KS ............................................................... 75
7.0.
Prijedlog potrebnih edukacija i projektnih aktivnosti u svezi komunikacije ............................. 76
Izvori...................................................................................................................................................... 77
56
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
1.0. KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA - UVOD
Zajednica udruga „Centar nezavisne kulture“9 je putem projekta „B.hive” kojeg provodi
udruga „Eko-Zadar“ kao jedna od članica, dobila tehničku pomoć za izradu Strategije razvoja
organizacije kojoj je prilog i Komunikacijska strategija (KS). Projekt „B.hive” je financiran iz
ESF Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala. Projekt „B.hive” je usmjeren na
formiranje zajednice udruga kojima će se jačati ljudski resursi putem podrške aktivnostima
razvoja i pripreme projektnih prijedloga, odnosima s javnosti, knjigovodstvenih usluga i
izrade, odnosno, dizajna web stranica.
Zajednica udruga CNK je osnovana prije manje od jedne godine, s namjerom dobivanja
zajedničkog prostora za vježbanje i izvedbu kulturnih i umjetničkih programa udruga članica.
S početkom provedbe projekta „B.hive” Zajednica udruga CNK, kroz svoj novouređeni i
novopremljeni ured, postaje mjestom gdje udruge mogu primiti savjete i usluge vitalne za
podizanje svojih kapaciteta i budući rad, kao i mjesto gdje se promiče volonterstvo i
filantropija u Zadarskoj županiji.
Stoga je projektom „B.hive” predviđena izrada razvojne strategije kako bi se što učinkovitije
usmjerile aktivnosti i resursi organizacije prema postizanju zajedničkih ciljeva djelovanja
tijekom procesa nabavljanja izvedbenog prostora kao i nakon njegovog dobivanja. Razvojnu
strategiju prati komunikacijska strategija izložena u nastavku teksta.
2.0. Ciljevi komunikacijske strategije
Opći cilj Komunikacijske strategije (KS) je pridonijeti razumijevanju Strategije razvoja
Zajednice udruga CNK, njezinih ciljeva, svrhe i aktivnosti kroz učinkovit protok informacija.
Jedan od posebnih ciljeva Komunikacijske strategije Zajednice udruga CNK je osiguranje
transparentnosti procesa donošenja odluka kao i izvještavanja u svezi utroška sredstava,
odnosno, proračuna.
Drugi posebni cilj je osiguranje dvosmjernog protoka informacija unutar i izvan Zajednice
udruga CNK.
Namjera Komunikacijske strategije je opisati sljedeće vrste protoka informacija:

Protok informacija između članova/ica radne skupine tijekom procesa strateškog
planiranja u svezi postupaka donošenja odluka prilikom odabira prioritetnih strategija;

Protok informacija među članovima/cama prilikom implementacije strategija (unutarnji
i vanjski protok);

9
Komunikacija s vanjskim okruženjem i širom društvenom zajednicom.
Skraćeni naziv Zajednica udruga CNK
57
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
Načini komunikacije predstavljeni su u poglavlju komunikacijske metode.
Strategija razvoja organizacije Zajednice udruga CNK je utvrdila tri strateška cilja prema
kojima će usmjeriti svoje resurse:
1. Jačanje kapaciteta Zajednice udruga CNK
2. Povećanje članstva Zajednice udruga CNK i umrežavanje
3. Usmjeravanje programskih aktivnosti prema umjetničkom djelovanju i edukaciji.
Misija Komunikacijske strategije
Pružanje podrške Strategiji razvoja Zajednice udruga CNK u smislu što boljeg,
transparentnijeg i učinkovitijeg načina prijenosa informacija prema ciljnim skupinama i od
njih.
3.0. Analiza postojećeg načina komunikacije u Zajednici udruga CNK
Udruge članice
Udruga „Šigureca“
"Šigureca" je udruga za razvoj nezavisne kulture, koja stavlja
poseban naglasak na kreativnu misao, ideju i djelovanje. Pod
motom: "Kreacija - moja bit, moja potreba, moje ispunjenje!",
nastoji se promovirati kreativna energija kao glavna pokretačka
snaga svih životnih procesa. Udruga "Šigureca" osnovana je
2007. godine u Zadru, a danas broji 10 članova. Glazbene probe
i vježbe se održavaju u neprimjerenim prostorima i s obzirom na
sve veće zanimanje mladih ljudi za učlanjenjem hitno im je potreban veći prostor za
normalno funkcioniranje. Stoga su glavni motiv za učlanjenje u Zajednicu udruga CNK vidjeli
upravo u mogućnosti dobivanja prostora za udruge u nezavisnoj kulturi.
Što se tiče financiranja, najčešće dobivaju sredstva putem natječaja za financiranje javnih
potreba u kulturi od strane Grada Zadra međutim taj iznos je nedostatan stoga se razlika
pokriva od prodaje ulaznica i eventualnih sponzorstava. Godišnje organiziraju nekoliko
koncerata u Zadru i županiji, stekli su prepoznatljivost među publikom. Udruga nema
zaposlenika, svi članovi su volonteri.
58
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
Udruga „Zdanje“
Udruga za promicanje urbane kulture „Zdanje“ registrirana je 2008. godine. Okuplja članove
sa svrhom upoznavanja i promicanja njihovog rada iz područja urbane kulture kroz
glazbeno, plesno i likovno izražavanje na području Zadra i županije. Osim navedenoga
organizira i ostale djelatnosti iz članka 9. Statuta Udruge. Udruga okuplja značajan broj mlađe, aktivne populacije
tijekom cijele godine organiziranjem čak do nekoliko mjesečnih glazbenih i drugih sessiona, a jednom godišnje i
višednevni festival. Udruga podržava rad rolera i skejtera koji nisu organizirani u formalnu udrugu već u lokalnu
građansku inicijativu.
Postala je prepoznatljiva i po "Rise Up" session day događanju kojeg
organizira povodom rođendana udruge. Izvođači su iz ekstremnih sportova uz dubstep, hiphop, electro i slično glazbene pravce. Svoj interes za učlanjenje, odnosno, osnivanje Zajednice Udruga
„Zdanje“ pronalazi u mogućnosti korištenja prostora za izvedbu glazbenih i drugih urbanih događanja.
Udruga „Eko-Zadar”
Udruga za promicanje ekološke proizvodnje hrane, zaštite
okoliša i održivog razvoja „Eko-Zadar“ osnovana je 1999.
godine. Udruga se bavi uglavnom različitim oblicima edukacija
nekoliko ciljnih skupina stanovništva Zadarske županije kao i
podizanjem
njihove
razine
ekološke
svijesti.
Uvođenjem
„Zelenog telefona“ u organizaciju je stigao velik broj mladih i
ekološki osviještenih aktivista koji su naglasak stavili na zaštitu
okoliša, a uključena je i u Mrežu Zelenih telefona Hrvatske i Zeleni forum. Tematski udruga
proširuje svoje područje djelovanja koje obuhvaća ne samo zaštitu okoliša, ekološku
proizvodnju hrane, recikliranje, održivi razvoj, nego i energetsku učinkovitost i poticanje
korištenja obnovljivih izvora energije. S obzirom na raznovrsnost djelovanja i poticanja
razvoja civilnog društva, Udruga „Eko-Zadar” kroz Zajednicu udruga CNK daje podršku
nezavisnoj kulturi te kroz projekt "B.hive", administrativnu i tehničku pomoć članicama
Zajednice udruga CNK i drugim udrugama u županiji. Stoga je pružila podršku i umjetničkoj
organizaciji „Dragon teatar“. Tijekom godina kontinuiranog rada udruga je provela veliki broj
projekata financiranih iz domaćih i stranih izvora sredstava. Udruga okuplja oko 54 člana i
veliki broj volontera.
„Dragon teatar“
Dragon teatar je umjetnička organizacija registrirana pri Ministarstvu kulture RH, a djeluje na
području grada Zadra i županije. Dvoje je zaposlenih, koje čine dramska glumica i
redateljica, dok im se na predstavama pridružuje i nekoliko amatera/amaterki. Treba
naglasiti da je umjetnička organizacija Dragon teatar pokrenula kazališnu školu ''Ostvari svoj
san'' namijenjenu djeci i mladima. Škola polaznicima pruža upoznavanje procesa nastajanja
59
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
kazališne predstave i mjuzikla: od različitih glumačkih instrukcija i stvaranja kazališnih likova,
preko svih ostalih kreativnih segmenata rada na tekstu, scenografiji, kostimu, oblikovanju
plakata i organiziranju i realizaciji medijskih najava i prezentacija. Prema podacima
Državnog zavoda za statistiku „Dragon teatar“ izvodi djela u zemlji inozemstvu.
Udruga „iZadar“
Projekt „iZadar“ - turistički, informativni je web vodič kroz Zadar i Zadarsku županiju. Udruga
okuplja iznajmljivače smještaja i oglašivače turističkih
usluga putem weba. Osnovni je cilj i zadaća
predstaviti turističku ponudu i turistički kapacitet, da
promiču nezavisnu kulturnu scenu kao turistički atraktivan proizvod. Stoga nude aktivnosti
kojima će predstaviti Zadar kao najbolji izbor i najbolju destinaciju za odmor u Hrvatskoj.
Udruga potiče razmjenu iskustava i pruža pomoć članovima u ostvarivanju ciljeva Udruge; organizira seminare,
predavanja, radionice o promjenjivosti tehnologije iz područja djelatnosti Udruge sukladno Zakonu i posebnim
propisima kao i sve ostale djelatnosti iz članka 7. Statuta Udruge. Zbog
nemogućnosti aktivnog
sudjelovanja u radu Zajednice udruga CNK, Udruga je pružila podršku umjetničkoj organizaciji Teatro
Verdi koja ju zastupa na sastancima CNK.
Podrška nezavisnoj kulturnoj sceni glavni je razlog ulaska
„iZadra“ u Zajednicu udruga CNK kako bi ujedno povezala kulturu i turizam.
„Teatro Verdi“
„Teatro Verdi“ je umjetnička organizacija koja se bavi organiziranjem umjetničkih događaja.
Djeluje na području grada Zadra i Republike Hrvatske posljednjih 12 godina tijekom kojih je
organizirala niz uspješnih kazališnih predstava. „Teatro Verdi“ je usmjeren na organizaciju
festivala, projekte, događanja, gostovanja, koncerte, seminare i drugo, ukratko na
organizaciju nezavisne kulturne scene. Rezultati koji se ističu su: stvaranje dramskog studija
HKK, predstave Metamorfoza i Bez 'n' ičega, predstave Eksluziv, Gracki djir, Kralj Gordogan,
Nulovanje, Obrovačko kulturno ljeto i projekt Artikultura - najkraće i najvažnije, kroz suradnje
ili samostalno.
Protok informacija među članicama i s vanjskim okruženjem
S obzirom na spomenute vrste protoka informacija kojima se ova strategija bavi, utvrđeno je
sljedeće:

Informacije o načinu komunikacije su prikupljene putem upitnika kojeg su udruge
članice dostavile popunjenog kao i tijekom individualnih sastanaka. Uglavnom se
protok informacija između udruga članica i njihovih predstavnika odvija putem
mobitela i facebooka te elektronske pošte.
60
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.

Komunikacija s vanjskim okruženjem se odvija na složeniji način. Tako se, primjerice,
javnost obavještava o aktivnostima udruga putem web stranica, plakata, facebook
stranica te ponekim javnim nastupima. Ovakav način komunikacije je uglavnom
jednosmjeran jer osim facebooka ne omogućava prikupljanje povratnih informacija o
učinkovitosti komunikacije. Odaziv publike na događanja u organizaciji udruga
članica jedini je način povratne informacije. Većina udruga ima svoju specifičnu
publiku, odnosno, aktivnosti su usmjerene na poznatu i definiranu ciljnu skupinu
prema kojoj se usmjeravaju aktivnosti.

Članice su izrazile želju da se komunikacija tijekom procesa izrade strategija odvija
putem sastanaka i elektronske pošte.
Načela komunikacije

Transparentnost izvještavanja

Pravodobnost izvještavanja

Izvještavanje javnosti o rezultatima provedbe projekata i aktivnosti

Relevantnost informacija

Prilagodba informacija ciljnim skupinama
Ciljne skupine
 Udruge članice
Zajednica udruga CNK se sastoji od udruga: „Šigureca“, „Zdanje“, „Eko-Zadar“ i „iZadar“.
Strategija razvoja organizacije se odnosi na sve sadašnje kao i buduće članice Zajednice
udruga CNK. Komunikacijska strategija putem komunikacijskog plana treba osigurati
kvalitetan protok informacija između Zajednice udruga CNK i članica, kao i među članicama,
a sve u skladu s misijama KS i Strategije razvoja organizacije, načelima organizacije te
postavljenim vizijama.
 Kulturna zajednica
Članice Zajednice udruga CNK su udruge koje okupljaju velik broj mladih osoba i djece koji
su korisnici njihovih projekata i aktivnosti. S druge strane, kulturnu zajednicu čine i
potencijalni partneri bilo da se radi o nevladinim organizacijama, ustanovama i/ili drugim
institucijama. Komunikacijski plan se obraća kulturnoj zajednici, ne kao cjelini već njezinim
pojedinačnim segmentima, odnosno, specifičnim ciljnim skupinama.
 Nevladine organizacije i volonteri
61
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
Slično kulturnoj zajednici, nevladine organizacije s područja Zadarske županije okupljaju
značajan broj članova i podržavatelja koji su mahom volonteri. Budući da Zajednicu udruga
CNK čine ne samo NVO iz područja kulture već i ostale organizacije, a putem projekta
„B.hive“ je podržan upravo taj sektor, KS se obraća dobrim dijelom upravo njima kao i
volonterima.
 Javnost
Javnost podržava ili ne podržava rad nevladinih organizacija i ostalih institucija u kulturi na
temelju javno dostupnih podataka. Ali i osobnim uvidom pojedinaca u stanje ili problematiku
vezanu za udruge kreira se javno mišljenje koje u konačnici može dospjeti u medije i tako
kreirati mišljenje javnosti. Stoga je važno pratiti i osvijestiti mišljenje javnosti u svezi nekog
određenog problema, projekta, programa ili aktivnosti. Zajednica udruga CNK treba
kontinuirano izvještavati javnost o svojim projektima kao i djelovati u društvenoj zajednici na
način da se ostvaruje podrška javnosti. Ovo je iznimno značajno jer se time olakšava put do
sponzora i donatora.
 Mediji
Mediji su kreatori javnog mišljenja na temelju dostupnih informacija. Imidž u javnosti uvelike
ovisi upravo o načinu na kojeg mediji daju značaj društvenim fenomenima, događanjima i/ili
organizacijama. Komunikacijski plan koji sadrži aktivnosti usmjerene na suradnju s medijima
indirektno ostvaruje i komunikaciju s javnosti putem medija.
4.0. Vizija komunikacijske strategije
Kontinuirano promicanje vizije i misije Strategije razvoja Zajednice udruga CNK među
članstvom kao i prema vanjskom okruženju.
62
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
5.0. Metode i tehnike društvenog komuniciranja
5.1.
KOMUNIKACIJSKE METODE
Prilikom procesa izrade Strategije provedeni su sastanci s članovima Zajednice udruga CNK,
ponegdje zajednički, a ponegdje individualni. Za potrebe komunikacije s članovima, korištena je i
elektronska pošta. Povratne informacije potrebne za izradu Analize stanja Strategije razvoja
organizacije prikupljane su na dva načina: putem elektronske pošte dostavom traženih dokumenata i
putem sastanaka. Komunikacija sa članicama Zajednice udruga CNK je tekla relativno lako ako se
radilo o elektronskoj pošti, no, iznimno teško kada se radilo o sastancima, radi opterećenja pojedinaca
brojnim aktivnostima kako profesionalnim, umjetničkim, tako i privatnim obvezama. Stoga se
pribjeglo organiziranju individualnih sastanaka kako bi se dobilo mišljenje svih osoba uključenih u
proces donošenja odluka.
Usvojena Strategija organizacijskog razvoja Zajednice udruga CNK predstavlja polazište budućih
projekata, programa i aktivnosti organizacije. Stoga ju je potrebno učiniti dostupnom svim
zainteresiranima, odnosno, široj zajednici. Na raspolaganju je više mogućnosti korištenja
komunikacijskih alata prema pojedinim ciljnim skupinama.
Tablica 1. sadrži pregled mogućih komunikacijskih alata za informiranje o provedbi Strategije razvoja
organizacije kao i njezinih ciljeva. Prvi red prikazuje ciljne skupine, a prvi stupac načine
komunikacije, s time da je komunikacija podijeljena na dva oblika: jednosmjernu i dvosmjernu.
Ishodište komunikacije predstavljeno u Tablici 1. je Zajednica udruga CNK.
Tablica 1. Ciljne skupine i komunikacijski alati
Članice
Ciljne skupine
Kulturna
NVO
i
zajednica
volonteri
Javnost
Mediji
Jednosmjerna komunikacija
Newsletter
(tiskani
i/ili
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
elektronički)
Letci i brošure
Oglasna ploča i
priopćenja
Tiskovne
konferencije
TV i radio emisije
Web stranica
Ispitivanje javnog
X
X
X
63
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
mišljenja
različitim alatima
Usmena predaja
X
X
X
X
Dvosmjerna komunikacija
Elektronska
pošta
X
X
Forumi
X
X
X
X
X
Društvene mreže
X
X
X
X
X
X
X
Stručni skupovi
Sastanci
X
Telefon
X
X
Iz Tablice 1. je vidljivo da je vrsta komunikacije prema članicama moguća putem
newslettera, letaka i brošura te oglasne ploče i web stranice, jednosmjerno. Usmena predaja
predstavlja tradicionalni način prenošenja informacija kojeg ovdje smatramo jednosmjernim
jer se komunikacija širi među dionicima i ne omogućava povratnu informaciju na izvor.
Dvosmjerno je moguće komunicirati putem elektronske pošte, foruma, društvenih mreža,
sastanaka i telefonskim putem. Članice međusobno mogu komunicirati isključivo na način
dvosmjerne komunikacije. Kulturnu zajednicu kao i NVO i volontere je moguće dosegnuti
kao dio javnosti sljedećim alatima: newslettera, letaka i brošura te oglasne ploče i web
stranice, tiskovne konferencije i TV i radio emisije te usmenom predajom u ograničenom
dometu, za razliku od javnosti koju je dodatno moguće uključiti i u ispitivanje javnog
mišljenja. Dvosmjerna komunikacija s kulturnom javnosti se ostvaruje putem društvenih
mreža, foruma i stručnih skupova, jednako kao i NVO i volonterima, dok se cjelokupnoj
javnosti dvosmjerno pristupa putem foruma i društvenih mreža. Medije je praktično
kontaktirati putem newslettera, letaka i brošura te oglasne ploče i web stranice, kao i
tiskovnih konferencija, jednosmjerno, a dvosmjerno putem elektronske pošte, foruma,
društvenih mreža te telefonom/faxom.
U nastavku poglavlja nalazi se pregled nekoliko najpopularnih alata društvene komunikacije
u svijetu. Neki od njih predstavljaju jednosmjernu, a neki dvosmjernu komunikaciju.
5.2.
DRUŠTVENE MREŽE
Danas su društvene mreže sastavni dio svakodnevnog života, posebice među mladima.
Mreže poput MySpace, Facebook, Xanga i programi poput iChat, AIM, Audium i drugi,
donijele su revoluciju u načinima komuniciranja. Nekada su elektroničke poruke zamijenile
obična pisma rukom pisana, a danas instant messaging i wall posting gotovo da u potpunosti
zamjenjuje elektronsku poštu. Društvene mreže povezuju različite oblike komunikacijskih
64
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
resursa.
Društvene su mreže postale mainstream metoda komunikacije zbog toga jer
omogućavaju brzu razmjenu informacija o sebi, dijele fotografije i videozapise, pišu i koriste
blogove i privatne poruke za komunikaciju s prijateljima, osobama s kojima dijele zajedničke
interese, a ponekad i sa svima na svijetu koji koriste društvene mreže. Razvoj
komunikacijskih tehnologija ukinuo je prostor i vrijeme potrebne za prijenos informacija.
Marketing, prodaja, istraživanje, širenje novosti, političke kampanje i mnogi drugi
komunikacijski procesi danas se odvijaju uglavnom putem društvenih mreža, a u nekim
slučajevima isključivo putem njih.
Veliki je broj pozitivnih aspekata društvenih mreža, a kao jedan od najvažnijih navodi se
kontinuirano kontaktiranje s prijateljima i pronalazak novih kao i istomišljenika, što je i
osnovna funkcija društvenih mreža – povezivanje pojedinaca.
Facebook
Napoznatija društvena mreža, Facebook, pokrenuta je 2004. godine, a danas ima preko
milijardu korisnika. U 2012. godini, Facebook je sadržavao ukupno 180 petabajta podataka,
a procjenjeno je da podaci rastu približno ½ petabajta svakih 24 sata, što ukazuje na
popularnost
ove
društvene
mreže.
Facebook je najrašireniji u Europi gdje ima
preko 250.000.000 korisnika. U Hrvatskoj,
Facebook ima preko milijun i pol korisnika,
a
taj
broj
kontinuirano
Najzastupljenija
skupina
društvene
Facebook
mreže
raste.
korisnika
je
dobna
skupina od 18 do 24 godine, a slijede ju skupina 25-34 i skupina 35-44 godine. Iako je puno
manje zastupljena od prve dvije, skupina 35-44 je najaktivnija.
Twitter
Druga najpopularnija internetska društvena mreža svakako je Twitter. Radi se o mreži koja
dopušta registriranim korisnicima da šalju i čitaju kratke postove veličine 140 znakova koji se
nazivaju tvitovima (eng. tweets). Twitteru je moguće pristupiti kroz
Twitter sučelje, ali i putem SMS-a i mobilnih aplikacija. Twitter je
kreiran 2006. godine i od tada mu svakodnevno raste popularnost
na svjetskoj razini. U 2012. godini, prešao je brojku od 500 milijuna
registriranih korisnika koji šalju 340 tvitova na dan. Također bilježi
1.6 milijardi pretraživanja na dan. Twitter je i jedna od 10
najposjećenijih stranica u 2013. godini, a popularno ga se naziva i
65
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
internetskim SMS-om.
U Hrvatskoj Twitter nije popularan u istoj mjeri kao i Facebook, ali njegova popularnost sve
više raste. Od 20.000 korisnika koliko je zabilježeno u 2011. godini, broj korisnika iz
Hrvatske je u 2013. godini prešao brojku od 50.000 korisnika te neprekidno raste. Twitter
slovi kao najbrža društvena mreža na svijetu, a koristi se i u poslovne svrhe jer se smatra
idealnom za prodaju i marketing. Najčešći korisnici Twittera su mlađe i obrazovanije osobe.
Google Plus
Google Inc., vlasnik najpoznatijeg internetskog pretraživača na svijetu i jednog od
najkorištenijih usluga elektronske pošte (Google Mail) pokrenuo je internetsku društvenu
mrežu Google Plus (Google+) 2011. godine. Radi se o društvenoj mreži koja ima sličnu
popularnost kao i Twitter s preko 500 milijuna korisnika u
svijetu.
Google+ korisnički profil je javno vidljiv račun koji je povezan
sa svim Google uslugama, primjerice s Google mailom.
Najbitniji aspekt Google+ društvene mreže su krugovi koji
omogućuju korisnicima organizaciju osoba s kojima su
povezani u specifične grupe s kojima dijele podatke.
Organizacija u krugove odvija se putem drag and drop
principa, a nakon stvaranja kruga, korisnik može dijeliti
privatni sadržaj s članovima vlastitih krugova. Sadržaj kojeg korisnik dijeli može biti javan ili
privatan, ovisno o izvršenim postavkama.
Osim krugova, zanimljivost koju nudi Google+ su tzv. Google hangouts, konferencijska video
druženja u koja se istovremeno može uključiti do 10 korisnika putem Google+ internetske
stranice ili putem mobilne aplikacije. Tijekom Google Hangout-a moguće je koristiti sve
Google+ mogućnosti, uključujući međusobno dijeljenje dokumenata. Još jedna od
mogućnosti Google+ internetske društvene mreže je +1,
korisnička mogućnost koja je slična Facebook lajku, a koja služi
za preporučivanje drugih internetskih stranica ili dijelova
stranica o čemu Google vodi statističke podatke.
O popularnosti ove društvene mreže govori i podatak da je u
prva dva tjedna nakon pokretanja registrirano više od 10
milijuna korisnika, a mjesec dana nakon pokretanja brojao je 25
milijuna korisnika. Broj korisnika Google Plus društvene mreže
66
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
kontinuirano raste, a mreža danas broji više od 550 milijuna korisnika. U Hrvatskoj je broj
korisnika u 2012. godini iznosio preko 250.000, a raste i dalje.
LinkedIn
LinkedIn je društvena mreža usmjerena na poslovno komuniciranje. Pokrenuta je 2003.
godine i danas ima preko 300 milijuna korisnika. Procjenjeno je da je broj korisnika
LinkedIna u Hrvatskoj nešto manje od 200.000. Cilj ove društvene mreže je povezivanje
različitih korisnika u poslovnom, profesionalnom i karijernom području. Svatko može otvoriti
profil i stjecati kontakte.
Svaki korisnik gradi vlastitu mrežu kontakata koja se može sastojati od direktnih poveznica ili
pak indirektnih poveznica (second ili third-degree connections). Ova se mreža može koristiti
za pronalaženje poslova, osoba ili poslovnih prilika, a preporuku može dati jedan od članova
kontaktne mreže. Mogućnosti koje nudi ova društvena mreža su sljedeće:
-
Poslodavci mogu oglašavati radna mjesta i tražiti potencijalne klijente.
-
Nezaposleni mogu pregledavati profile poslodavaca i otkrivati nove oglase za radna
mjesta te tražiti preporuke.
-
Korisnici mogu uploadati vlastite fotografije i pregledavati fotografije drugih što može
pomoći pri identifikaciji.
-
Korisnici mogu pratiti različite poslovne subjekte i primati informacije o novostima i
ponudi radnih mjesta.
-
Korisnici mogu označiti (bookmark) radna mjesta za koja se žele prijaviti.
Pinterest
Pinterest je društvena mreža na kojoj osobe prikupljaju ideje za vlastite projekte i interese.
Korisnici mreže stvaraju jedinstvene kolekcije (boards) vizualnog materijala (pins). Materijali
koji se slažu u kolekcije pomažu korisnicima prilikom planiranja putovanja, organiziranja
projekata, događaja i slično.
Korisnici Pinteresta mogu uploadati, spremiti, sortirati i
upravljati slikama (pins) i drugim medijskim sadržajem
67
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
(video) kroz kolekcije koje se zovu pinboards. Pinterest je osobna medijska platforma u kojoj
sadržaj korisnika i sadržaj drugih s kojima je korisnik povezan mogu biti pregledavani
istovremeno na glavnoj stranici. Korisnici također mogu spremiti pojedine pinove na vlastite
pinboardove korištenjem opcije „Pin It“. Ova kreativna društvena mreža iznimno je
popularna, posebice u zapadnim državama, gdje broji više od 150 milijuna korisnika.
Tumblr
Ova društvena mreža čiji je vlasnik Yahoo je zapravo blogging platforma za društveno
umrežavanje koja omogućuje objavljivanje multimedijskih i drugih oblika sadržaja u obliku
bloga. Korisnici ove mreže se mogu povezivati s drugim korisnicima, ali mogu vlastite
blogove označiti kao privatne.
Kroz
glavnu
stranicu,
korisnici,
također,
komentiraju, reblogiraju i lajkaju objave drugih
korisnika. Tumbrl osim navedenih opcija nudi i
mogućnosti objavljivanja tekstualnih postova,
slika, videozapisa, citata i linkova. Tumbrl je
moguće povezati s korisničkim
računima
Twittera i Facebooka što omogućuje istovremeno dijeljenje sadržaja na više društvenih
mreža. Popularnost društvene mreže Tumbrl mjeri se u brojci od preko 110 milijuna aktivnih
korisnika. Mobilna verzija Tumbrla, Tumblerette pokrenuta je prije 5 godina, što je omogućilo
širenje ove društvene mreže i kroz mobilnu tehnologiju.
Instagram
Instagram je socijalna mreža za dijeljenje fotografija i videozapisa koja omogućuje
korisnicima da na vlastite fotografije i videozapise primjene digitalne filtere te da ih dijele na
društvenim mrežama poput Facebooka, Twittera, Tumbrla i Flickra. Korisnici mogu uploadati
vlastite fotografije i kratke videozapise, povezati Instagram korisnički račun s drugim
društvenim mrežama i pratiti objave drugih
korisnika. Tijekom 2012. godine, Instagram je
kreirao
web
profile kojima
se
omogućuje
korištenje instagrama kao društvene mreže što
je dalo korisnicima mogućnost prikaza profila,
bibliografskih
informacija
informacija
zajedno
i
s
drugih
osobnih
multimedijskom
kolekcijom.
68
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
Instagram je sredinom 2012. godine brojao više od 30 milijuna korisnika. Svake sekunde na
Instagram se uključi novi korisnik, a podijeli se 58 fotografija. Od početka rada Instagrama
do danas, broj podijeljenih fotografija prešao je brojku od jedne milijarde.
Flickr
Flickr je također jedna od društvenih mreža koja omogućuje dijeljenje fotografija i
videozapisa. Kreiran je 2004. godine i danas ima više od
65 milijuna korisnika kojima omogućuje tri vrste korisničkih
računa. Korisnici Flickra učitavaju fotografije koje se
prikazuju u photostreamu koji je osnova Flickr korisničkog
računa. Slike se mogu komentirati i povezivati s vanjskim
internetskim stranicama. Korisnici mogu označiti vlastite
fotografije s naslovima i opisima, a usluga dopušta i
označavanje (tag) pojedinih korisnika. Međutim, Flickr nije
jednostavan preglednik fotografija niti multimedijski arhiv
nego svojevrsni oblik kategorijskih metapodataka koji se mogu organizirati prema želji
korisnika. Svaka fotografija može pripadati u jedan ili više setova, ili pak u niti jedan od njih.
Na svaku se fotografiju može primjeniti geotagiranje korištenjem imapflickra, što rezultira
kartografskim prikazom koji se može objaviti kao zasebna fotografija.
MySpace
MySpace (ili Myspace) je društvena mreža usmjerena najviše na glazbu. Pokrenuta je 2003.
godine i danas broji više od jednog milijuna registriranih korisnika. Mreža funkcionira na
način da se korisnici međusobno povežu te da dijele postove čiji je rok trajanja 10 dana,
nakon čega se uklanjaju. MySpace je iznimno koristan glazbenicima jer im omogućuje
predstavljanje i širenje vlastitih glazbenih uradaka. Korisnici mogu sami kreirati glazbene
playliste prema želji, dodavati i uklanjati playliste i glazbu. Na osnovu playliste i glazbenih
preferencija korisnika, MySpace korisnicima sugerira pojedine glazbenike i pjesme.
Osim snažne glazbene pozadine, MySpace također funkcionira kao i druge društvene mreže
u kojima korisnici mogu međusobno pregledavati profile i razmjenjivati poruke putem instant
messaging usluge. Osim regularnog pristupa putem računala, MySpace posjeduje i mobilnu
verziju.
69
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
5.3.
BLOGGING
Blog je internetska stranica koja se sastoji od objava (postova) napisanih za specifičnu temu.
Predstavlja mjesto povezivanja osoba koje dijele zajedničke interese.
Donedavno su blogovi najčešće bili rezultati individualnog rada ili rada manje skupine ljudi,
ali u posljednjih nekoliko godina se sve više razvijaju tzv. MABs (multi-author blogs) iza kojih
najčešće stoji određena izdavačka kuća, medij ili institucija poput sveučilišta ili slično. Širenje
društvenih mreža poput Facebooka i Twittera dovelo je i do povećanja čitanosti blogova koji
se ekstenzivno promoviraju kroz društvene mreže. Najpoznatija blogerska usluga na svijetu
je Blogger, ali postoje i mnoge druge poput Technokrati, WordPress i drugi.
70
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
6.0. Strateški ciljevi komunikacijske strategije

Uspostavljanje komunikacijske strukture.

Poboljšanje protoka informacija unutar i izvan Zajednice udruga CNK.

Motiviranje članstva i javnosti na uključivanje u rad nezavisne kulture, civilnog
sektora i volonterstvo.

Predstavljanje Strategije organizacijskog razvoja i kontinuirano izvještavanje o
njezinoj implementaciji i naučenim lekcijama.
6.1.
KOMUNIKACIJSKI PLAN
Tablica 2. Komunikacijski plan
Cilj
Ciljna skupina
Aktivnost
Uspostavljanje
Članice Zajednice
Izrada
komunikacijske
udruga CNK
procedure
pisane
o
Odgovorna osoba
Vremenski rok
Osoba za PR iz
2 mjeseca
„B.hive” projekta
načinima, vrsti i
strukture
smjeru
komunikacije
Poboljšanje protoka
Članice
Jasna
informacija unutar i
Kulturna javnost
zadataka
izvan
NVO i volonteri
pridržavanje
Javnost
dogovorenih
Mediji
rokova
Motiviranje članstva i
Članice i njihovi
Poziv
na
javnosti
predstavnici
radionice
i/ili
Kulturna javnost
sudjelovanje
NVO i volonteri
stvaranju
Zajednice
udruga CNK
na
uključivanje
u
nezavisne
kulture,
civilnog
sektora
rad
i
podjela
i
kulturnog
Osoba za PR iz
„B.hive” projekta
Kontinuirano
nakon
usvajanja
procedura
Osoba za PR iz
„B.hive” projekta
Povremeno
Osoba za PR iz
„B.hive” projekta
Kontinuirano
godišnje
u
i/ili
umjetničkog djela
volonterstva
Predstavljanje
Članice
Jasna
Strategije
Kulturna javnost
zadataka
organizacijskog
NVO i volonteri
pridržavanje
dostavljenih
Javnost
dogovorenih
izvješća
Mediji
rokova
postignutim
razvoja
i
kontinuirano
informiranje
o
podjela
i
nakon
o
rezultatima
njezinoj
implementaciji
71
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
6.2.
PRORAČUN KS
Budući da komunikacijski plan za razdoblje četiri godine navodi osobu za PR iz projekta
„B.hive” zaduženu za izradu detaljnog plana komunikacije i njegovu implementaciju potrebno
je uzeti u obzir da je „B.hive” projekt u provedbi do 22. lipnja 2015. godine. Nakon toga će
Upravni odbor donijeti odluku o imenovanju osobe zadužene za PR budući da nije poznato
hoće li biti omogućen nastavak financiranja projekta, time i radnog mjesta za PR osobu.
Stoga godišnji proračun za implementaciju KS zahtijeva najmanje iznos troška plaće
djelatnika za PR kao i troškove telekomunikacija (telefon, internet). Ukoliko se detaljnim
planom komunikacije predvide aktivnosti koje osim interneta i elektronske pošte zahtijevaju
primjerice tisak letaka, brošura, plakata ili drugog promidžbenog materijala tada je te
troškove potrebno uvrstiti. Procijenjena vrijednost projektnih aktivnosti je 160.000 HRK koje
je potrebno nadodati na gore spomenute troškove.
6.3.
IMPLEMENTACIJA KS
Prikazani komunikacijski plan je potrebno svake godine detaljno razraditi u aktivnosti i
podaktivnosti s naznačenim nositeljima djelovanja, tj. odgovornom osobom za provedbu.
Imajući u vidu brzi razvoj znanosti i tehnologije potrebno ga je prilagođavati tehnološkim
dostignućima u komunikaciji, a u skladu s potrebama i mogućnostima ciljnih skupina.
Detaljni plan aktivnosti izrađuje osoba za PR iz „B.hive” projekta ili druga osoba koju imenuje
Upravni odbor Zajednice udruga CNK i to najmanje dva mjeseca prije početka proračunske
godine. Ili ukolliko Upravni odbor odluči drugačije (primjerice, 2-4 mjeseca prije isteka godine
radi prijave na natječaje za udruge i slično).
Detaljni komunikacijski plan treba omogućiti mogućnost mjerenja učinkovitosti provedbe
praćenjem određenih pokazatelja poput broja adresa elektronske pošte na mailing listi, broj
posjeta web stranice, anketiranje korisnika ili javnosti, prikupljanje iskaza mišljenja dionika
putem foruma i/ili elektronske pošte te na druge načine.
Svakako je potrebno razviti procedure komuniciranja u smislu tko kome što šalje i kada, te
kad se treba dati povratna informacija o primljenom materijalu.
S obzirom na vrste informiranja potrebno je uzeti u obzir najmanje sljedeće: ulazne
informacije, interni protok informacija, izlazne informacije, izvještavanje, arhiviranje, rad i/ili
komunikacija sa sponzorima i donatorima.
72
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
1. Ulazne informacije
Zajednica udruga CNK je krovna organizacija koja okuplja udruge članice. Za vrijeme
trajanja projekta „B.hive“, ulazne informacije prikuplja Udruga „Eko-Zadar” zajedno s
administratorom
iz
udruge
„Šigureca“
([email protected]).
Nakon
izrađenih strategija, administrator iz udruge „Šigureca“ će nastaviti obavještavati članice kao
i do sada dok će novozaposleni voditelj/ica ureda (novo radno mjesto predviđeno nakon
završetka projekta) preuzeti funkciju koju je obavljala Udruga „Eko-Zadar”
i nastaviti
osiguravati dio ulaznih informacija. Voditelj/ica ureda može biti zaposlen na puno radno
vrijeme ili na pola radnog vremena. Preporuka je da ne bude volonter. Ukoliko bude
nedostatak sredstava za zapošljavanje ove osobe tada će netko od zaposlenih kroz „B.hive“
projekt preuzeti ovu funkciju. U slučaju nedostatka sredstava za zapošljavanje Upravni
odbor donosi odluku o daljnjem postupanju.
2. Interni protok informacija
2.1. Tijekom izrade strategija interni protok informacija se odvijao putem maila.
2.2. Radi što učinkovitijeg protoka informacija, nužno je da svi članovi radne skupine koji
nisu u mogućnosti doći na sastanak, najmanje 24 sata prije sastanka potvrde dolazak/
nedolazak. O sastancima će članovi biti obaviješteni najmanje 3 dana prije.
2.3. Predloženo je da se dokumenti za čitanje i provjeru šalju mailom svim
članovima/članicama. O njima bi se trebali očitovati unutar zadanog roka. Ukoliko se netko
ne očituje smatra se da se slaže s napisanim sadržajem.
2.4. Nakon završetka izrade strategija, interni protok informacija će osiguravati „Eko-Zadar“
tijekom trajanja projekta „B.hive“, nakon čega će se ovaj zadatak dodijeliti voditelju/ci ureda
(ukoliko bude sredstava za njegovo/njezino zapošljavanje) ili djelatnik/ca zadužen za PR.
2.5. Članovi Upravnog odbora Zajednice udruga CNK će biti na posebnoj zatvorenoj mailing
listi koju osigurava administrator iz „Šigurece“.
3. Izlazne informacije
3.1. Naziv organizacije je Zajednica udruga „Centar nezavisne kulture“. Zajednica djeluje
sukladno Statutu na dvije lokacije. Prva lokacija je „Centar nezavisne kulture“ u kojem se
događaju umjetnička i kulturna događanja, a druga lokacija je inkubator za udruge „B.hive“
koji će pružati logističku potporu i besplatne usluge udrugama iz četiri područja:
knjigovodstvo, pisanje projekta, web design i odnosi s javnošću te promovirati volonterstvo i
filantropiju u Zadarskoj županiji.
73
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
3.2. U pojedinačnim razgovorima s predstavnicima članica se pojavila potreba osnivanja
centra za edukaciju u kojem bi se mogli obrazovati putem neformalnog obrazovanja novi
članovi i zainteresirani pojedinci za različita kulturna i umjetnička područja: fotografija, DJ,
gluma, ples, pisanje projekata i druga područja prema potrebi ili interesu udruga odnosno
raspoloživosti kadra koji provodi edukacije.
3.3. Logotipom inkubatora za udruge će postati trenutni logotip projekta „B.hive“, dok će se
za „Centar nezavisne kulture“ izraditi novi logotip nakon uređenja izvedbenog prostora.
3.4. Zajednica udruga CNKje krovna organizacija svih udruga članica, tako da osoba koja se
bavi odnosima s javnošću obaviještava javnost o djelovanju Zajednice ali i o djelovanju
udruga članica na njihov zahtjev. Dogovoreno je da će osoba za PR dati podršku udrugama
članicama i jačati njihove kapacitete oko pripreme promidžbenih materijala i objave tekstova.
Također će članice samostalno ažurirati vlastite web stranice, dok će osoba za PR i osoba
za web design ažurirati web stranice Zajednice udruga CNK, a prema potrebi i za članice na
njihov zahtjev. Preporuka je da će osoba za PR zajedno s članicama izraditi pravilnik o PR-u
za članice i za Zajednicu udruga CNK. Djelatnik/ca za PR će prikupljati povratne informacije
javnosti o provedenim aktivnostima Zajednice udruga CNK, ali i udruga članica. Pritom se
misli na prikupljanje press clippinga, zvučnih zapisa radio emisija, video zapisa, i drugih
medijskih materijala.
4. Izvještavanje
4.1. Zajednica udruga CNK ima Upravni odbor kojeg čine predstavnici po jedne od udruga
članica koji se sastaje najmanje jednom godišnje. Dogovoreno je da sve udruge članice
jednom godišnje dostave Upravnom odboru Zajednice udruga CNK izvješća o radu u
prethodnom razdoblju.
4.2. Prikupljanje fotografija te snimanje izvedbi i događaja ovisit će o organizatoru. Ako se
radi o udrugama članicama onda udruga članica sama vrši prikupljanje i snimanje. Ako se
radi o Zajednici udruga, onda je za to zadužena osoba za PR. Isto vrijedi i za promidžbene
materijale.
5. Arhiviranje informacija
Sve informacije o radu Zajednice udruga CNK i udruga članica trebaju biti uredno arhivirane,
sa zapisnicima u posebnom registratoru. Odluke izvučene iz zapisnika trebaju biti posebno
arhivirane. Tajnik/ca Zajednice udruga CNK će prikupljati i arhivirati podatke o organizaciji.
Osoba zadužena za arhiviranje će izraditi poseban naputak o arhiviranju i načinu
primopredaje informacija u slučaju prestanka rada osobe. Predloženo je da osoba koja je
74
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
zaposlena na mjestu tajnika/ce ili kojem drugom radnom mjestu bi trebala najmanje 30 dana
provesti s novozaposlenom osobom i educirati je o poslovima koje preuzima.
6. Sponzori i donatori
Svaka udruga članica traži sponozore i donatore za sebe, a isto radi i Zajednica udruga
CNK. Potrebna je, međutim, jedinstvena web stranica gdje će biti istaknuti svi donatori i
sponzori. Sponzorima i donatorima će se dati zahvale na način da će se istaknuti njihovi
nazivi na webu i u medijima, te će im se dodjeliti zahvalnice. Sa sponzorima je potrebno
potpisati ugovor o sponzorstvu.
6.4.
MONITORING I EVALUACIJA IMPLEMENTACIJE KS
Učinkovita provedba KS će se odraziti na pokazateljima koji će biti u potpunosti ili u visokom
postotku ispunjeni. Na kraju proračunske godine će osoba zadužena za PR pripremiti
izvješće o provedenim komunikacijskim aktivnostima i postignutim rezultatima koje će
predstaviti Upravnom odboru Zajednice udruga CNK. Upravni odbor će izvješće prihvatiti
ukoliko smatra da su rezultati takvi, ili poduzeti druge radnje ukoliko smatra da su rezultati
postignuti u nedovoljnoj mjeri. Monitoring će provoditi sama osoba za PR na tromjesečnoj
osnovi izradom izvješća o provedenim komunikacijskim aktivnostima. Svako odstupanje od
planiranog, zahtijeva komentar s više razine upravljanja prema smjernicama Upravnog
odbora.
75
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
7.0. Prijedlog potrebnih edukacija i projektnih aktivnosti u svezi
komunikacije
Ukoliko mogućnosti budu dopuštale, a kako bi se osobi za PR olakšao posao oko
prikupljanja podataka, prezentacija, anketa, prikupljanja press clippinga i ostalog, bilo bi
praktično da se iz nekog od budućih projekata financira izrada baze podataka koja olakšava
navedeno. Sličan sustav bi se trebao primjeniti za praćenje rada i izvještavanje i ostalih
djelatnika projekta pa i volontera.
Edukacije usmjerene na jačanje komunikacijskih kapaciteta, timski rad, motiviranje članstva
su se pokazale kao nužne za članove Zajednice udruga CNK. Svakako će biti potrebne i
edukacije u smislu kulturno-umjetničkog razvoja.
U pojedinačnim razgovorima s predstavnicima članica se pojavila potreba osnivanja centra
za edukaciju u kojem bi se mogli obrazovati putem neformalnog obrazovanja novi članovi i
zainteresirani pojedinci za različita kulturna i umjetnička područja: fotografija, DJ, gluma,
ples i druga područja prema potrebi ili interesu udruga odnosno raspoloživosti kadra koji
provodi edukacije.
76
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
Izvori
(pristupljeno 11.04.2014.)
http://www.facebook.com/pages/Udruga-%C5%A0igureca/200765649966605
http://www.zdanje.hr/
http://ekozadar.hr/
http://izadar.info/
http://www.uprava.hr/
http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=2868&kazid=362
https://hr-hr.facebook.com/
http://hr.wikipedia.org/wiki/Twitter
http://en.wikipedia.org/wiki/Google+
https://www.linkedin.com/
https://www.pinterest.com
http://hr.wikipedia.org/wiki/Tumblr
http://instagram.com/#
https://www.flickr.com/
https://myspace.com/
www.blogger.com
77
Strategija razvoja Zajednice udruga CNK 2014. – 2018.
Popis sudionika procesa strateškog planiranja KS:
Jadranka Pelikan, konzultanica strateškog planiranja, Pelikan Consult d.o.o.
Ivan Buljan, suradnik, Pelikan Consult d.o.o.
Taida Garibović, voditeljica projekta „B.hive“, „Eko-Zadar“
Aćim Pavić, asistent voditeljice, „Eko-Zadar“
Dajana Blažević, članica „Eko-Zadar“
Vedran Miočić-Stošić, predsjednik Zajednice udruga CNK i predsjednik udruge „Šigureca“
Neron Goleš, predsjednik udruge „Zdanje“
Maja Šimić, ravnateljica umjetničke organizacije Dragon teatar i članica „Eko-Zadra“
Juraj Aras, član umjetničke organizacije Teatro Verdi
Popis sudionika procesa izrade Strategije razvoja Zajednice udruga Centar nezavisne
kulture:
Jadranka Pelikan, konzultanica strateškog planiranja, Pelikan Consult d.o.o.
Taida Garibović, voditeljica projekta „B.hive“, „Eko-Zadar“
Aćim Pavić, asistent voditeljice, „Eko-Zadar“
Vedran Miočić-Stošić, predsjednik Zajednice udruga CNK
Mišo Kamber, dopredsjednik Zajednice udruga CNK
Neron Goleš, predsjednik udruge „Zdanje“
Maja Šimić, ravnateljica umjetničke organizacije Dragon teatar i članica „Eko-Zadra“
Juraj Aras, član umjetničke organizacije Teatro Verdi
Sanja Petrovski, Zadarski plesni ansambl
Jakov Brižić, volonter
Andrej Fric, volonter
78

STRATEGIJA UDRUGE

ovdje

Zeleni telefon 062 123456

Privremena lista za financiranje_prioritetno područje 1.2.1

Popis projekata koji su dobili sredstva možete pogledati ovdje.

…U suton, kada prve zvijezde i prve gradske lampe sinu… …U

UGOVINE SLUGOVINE SL

UPITNIK - Udruga Trgovaca

Rezultati 0412 - Slagalica - Zaklada za razvoj lokalne zajednice

Pregled odobrenih financijskih potpora u 2014. godini