Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
UČITELJSKI FAKULTET U OSIJEKU
31000 Osijek, Ulica cara Hadrijana 10, p.p.330
Telefon: 031 321-700, faks: 031 321-899
OIB 28082679513, MB 1404881, žiro račun: 2500009-1102044575
URL: http://www.ufos.hr e-mail: [email protected]
ISHODI UČENJA
SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ RANOGA I
PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA
S a d r ž a j:
1. UVOD U ISHODE UČENJA
Kompetencije
Ishodi učenja
Veza ishoda učenja i kompetencija
Ocjenjivanje studenata
Opterećenje studenta
Pozitivni i negativni vidovi primjene ishoda učenja
Matrica za definiranje ishoda učenja
Evaluacija ishoda učenja
2. OPIS PREDMETA
2. 1. ALTERNATIVNE ŠKOLE
2. 2. DJEČJA KNJIŽEVNOST S MEDIJSKOM KULTUROM
2. 3. DRAMSKE IGRE
2. 4. EKOLOŠKI ODGOJ U DJEČJEM VRTIĆU
2. 5. GLAZBA S PRAKTIKUMOM
2. 6. GLAZBA U INTEGRIRANOM KURIKULU
2. 7. HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA
2. 8. INFORMATIČKA PISMENOST
2. 9. INTEGRIRANI PREDŠKOLSKI KURIKUL I
2. 10. INTEGRIRANI PREDŠKOLSKI KURIKUL II
2. 11. INTEGRIRANI PREDŠKOLSKI KURIKUL III
2. 12. JEZIČNE IGRE
2. 13. KINEZIOLOGIJA
2. 14. KINEZIOLOŠKA KULTURA I
2. 15. KINEZIOLOŠKA KULTURA II
2. 16. KINEZIOLOŠKA METODIKA U INTEGRIRANOM KURIKULUMU
2. 17. LIKOVNA KULTURA
2. 18. LIKOVNA KULTURA U INTEGRIRANOM KURIKULUMU
2. 19. LUTKARSTVO
2. 20. MATEMATIČKA KULTURA I KOMUNIKACIJA
2. 21. MATEMATIKA U IGRI I RAZONODI
2. 22. METODOLOGIJA PEDAGOŠKIH ISTRAŽIVANJA
2. 23. NJEMAČKI JEZIK I
2. 24. NJEMAČKI JEZIK II
2. 25. OBITELJSKI ODGOJ I PARTNERSTVO S RODITELJIMA
2. 26. OPĆA PEDAGOGIJA
2. 27. PEDAGOGIJA RANOGA I PREDŠKOLSKOGA ODGOJA I
OBRAZOVANJA
2. 28. PEDAGOŠKA KOMUNIKACIJA
2. 29. PREDVJEŽBE ČITANJA I PISANJA
2. 30. PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
2. 31. RAČUNALNE BAZE PODATAKA
2. 32. RAZVOJNA PSIHOLOGIJA
2. 33. RITMIKA I PLES
2. 34. STRUČNA PRAKSA I
1
1
2
3
4
5
5
6
7
8
8
13
19
23
27
30
33
38
41
45
49
52
56
62
64
66
71
74
77
81
86
89
92
95
99
103
107
110
115
120
123
126
129
133
2. 35. STRUČNA PRAKSA II
2. 36. STRUČNA PRAKSA III
2. 37. ZBORNO PJEVANJE I
2. 38. ZDRAVSTVENI ODGOJ
136
139
142
145
1. UVOD U ISHODE UČENJA
Osnovno polazište visokoga obrazovanja u razvijenim zemljama zasniva se na nacionalnom
kurikulu koji jasno postavlja načela, vrijednosti, ciljeve i ishode kojima teži odreñeni obrazovni
sustav. Nacionalni kvalifikacijski okvir i nacionalni kurikul dva su elementa koja utječu na
izradu studijskih programa.Glavno obilježje nacionalnoga kurikula je kompetencijski pristup
visokomu obrazovanju. Polazište za planiranje obrazovnoga programa je utvrñivanje
kompetencija završenih studenata.
Pojam kurikula prezentira cjeloviti odgovor na pitanja zašto se uči, što se uči i kako se uči.
Odgovor na pitanje zašto se uči predstavlja ishode učenja studijskoga programa (ili skupine
srodnih predmeta, predmete, nastavne sate koji predstavljaju neku cjelinu ili jedan nastavni sat).
Odgovor na pitanje što se uči predstavlja sadržaj studijskoga programa dok odgovor na pitanje
kako se uči predstavlja opis postupaka koji osiguravaju studentu stjecanje potrebnih
kompetencija.
Kompetencije
Da bi se kod studenta razvila odreñena kompetencija, potrebno je utvrditi koja su mu znanja i
vještine potrebne za primjenu tih znanja, koji stavovi potrebni za predmetna znanja, kojim će se
metodama i postupcima oni ostvariti, način vrednovanja ostvarenosti kompetencija te potrebni
nastavni mediji.
Kompetencije predstavljaju kombinaciju znanja i njegove primjene (vještina), stavova i
odgovornosti koje opisuju ishodi učenja obrazovnoga programa, odnosno pojedinih nastavnih
kolegija studijskoga programa.
Postoji više podjela kompetencija. Kompetencije definirane u okviru Tuning projektadijele se na
opće/generičke i stručne (www.relint.deusto.es/TUNINGProject/index_english.html (Gonzales,
J.; Wagenaar, R. (editors), Tuning Educational Structures in Europe II: Universities’
Contribution to the Bologna Process, University of Deusto, University of Groningen, 2005.).
Opće kompetencije (eng. generic competences) trebaju posjedovati svi koji završe odreñenu
razinu obrazovanja, bez obzira na znanost ili struku kojom se bave (npr. znanje stranoga jezika,
primjena znanja u praksi, informatička ili informacijska pismenost).Tri su skupine općih
kompetencija: instrumentalne, interpersonalne i sistemske.
Stručne kompetencije definiraju se za svaku struku ili područje studija i u tom su smislu uže
odreñene.
Stručne kompetencije povezane su s odreñenim akademskim područjem i svojstvene su
pojedinom studijskom programu. U području stručnih kompetencija neophodan je dijalog i
1
usuglašavanje unutar odreñene struke, radi meñusobne prepoznatljivosti kurikula i priznavanja
dijelova studija ili završnih kvalifikacija prilikom mobilnosti studenata. Usuglašavanje ne
podrazumijeva izradu identičnih kurikula, planova i programa, već se odnosi na zajedničko
definiranje izlaznih općih i stručnih kompetencija na prihvatljivoj razini učinka (društveno
prihvatljiva razina).
Ishodi učenja
Planiranje nastave i poučavanja pretpostavljeno je organizacijom procesa učenja. Pri tome treba
imati na umu što sve studenti znaju od ranije, koji je cilj studijskoga programa te uloga
pojedinoga kolegija u studijskomu programu. Valja se voditi različitim stilovima učenja
studenata, organizacijsko-tehničkim mogućnostima koje su na raspolaganju, ali i
raspoloživim nastavničkim potencijalima. Treba biti jasno kako se sve to odražava na
opterećenje studenata, tj. treba izraziti obveze studenata u pojmovlju ECTS bodova. Sve to
pomaže u oblikovanju ishoda učenja za studijski program ili kolegij. Definiranje ciljeva, a onda i
ishoda učenja, zahtjeva da nastavnik ili visokoškolska institucija svjesno odlučuje o čitavom nizu
izazova i problema u procesu poučavanja i učenja.
Ishodi učenja su tvrdnje o tome što se očekuje od studenta da zna, razumije, može napraviti ili
vrednovati kao rezultat procesa učenja. Povezani su s mjerljivim pokazateljima razina u
nacionalnim i europskim kvalifikacijskim okvirima.
U literaturi se dosta raspravlja o razlikama izmeñu ciljeva, ishoda i kompetencija. Ciljevi učenja
odreñuju što bi nastavnik htio da student nauči i razumije, pa se oni koji se zalažu za poučavanje
koje u svome središtu ima studenta, služe ishodima učenja u organizaciji nastavnoga procesa.
Pregled literature vezane uz ishode učenja daje slične definicije:
•
Ishodi učenja su iskazi kojima se izražava što student treba znati, razumjeti i/ili biti u
stanju pokazati nakon što završi odreñeni proces učenja (Kovač, V.; Kolić-Vehovec, S.,
2008).Izrada nastavnih programa prema pristupu temeljenom na ishodima učenja –
Priručnik za sveučilišne nastavnike, Rijeka, 2008.).
•
Ciljani ishodi učenja su iskaz očekivanih studentskih znanja, sposobnosti razumijevanja
i/ili sposobnosti koje bi student trebao moći demonstrirati nakon završetka procesa
učenja, te opis posebnih intelektualnih i praktičnih vještina stečenih ili demonstriranih
uspješnim završetkom nastavne jedinice, programa ili studija (Agencija za znanost i
visoko obrazovanje: Pojmovnik osnovnih termina i definicija u području osiguranja
kvalitete u visokom obrazovanju, Zagreb, 2007.).
2
Ishodi pomažu nastavniku:
• da precizira studentima što se od njih očekuje;
• da pripremi materijale, nastavne metode, testove;
• da komunicira s kolegama (studentima, interesnim skupinam) o ciljevima kolegija i
odnosu prema cjelokupnomustudijskom programu.
Ishodi učenja pomažu instituciji (fakultetu, sveučilištu):
• da komunicira s interesnim skupinama – posebno poslodavcima;
• da se pripremi za akreditacije;
• da osigura vertikalnu i horizontalnu konzistentnost programa studija.
Ishodi učenja mogu se odnositi na razdoblje studija (prvi ciklus ili drugi ciklus), na samo jedan
kolegij ili na modul. Ishodi učenja pojedinih kolegija doprinose ishodima učenja cjelokupnoga
studijskog programa.
Veza ishoda učenja i kompetencija
Ishodi učenja su jedan od osnovnih elemenata kurikula i osnova su za temeljnu promjenu procesa
obrazovanja, iako se njihovo oblikovanje u praksi često svodi na zadovoljavanje forme koju
propisuje bolonjski proces. Za razliku od tradicionalne nastave kojoj je u središtu nastavnik,
značajni pristupi usmjereni su na studenta i proces učenja, a ne proces nastave. Novim pristupom
obrazovnom procesu u prvi plan postavljaju se kompetencije koje će student ponijeti nakon
završenoga studijskog programa. Kada se povežu pojmovi ishoda učenja i kompetencija, tada se
može utvrditi da su ishodi učenja izjave o tome koje bi kompetencije student trebao steći nakon
uspješno završenoga procesa poučavanja. Postizanjem definiranih ishoda učenja kroz proces
studiranja, student razvija i stječe kompetencije potrebne za zapošljavanje. Kompetencije
razvijaju studenti tijekom procesa učenja. Kompetencije se razvijaju u različitim nastavnim
jedinicama i postižu na različitim razinama obrazovnoga ciklusa.
Ishodi učenja opisuju se kao kompetencije koje student stječe nakon što udovolji svim obvezama
na studiju. Odreñuju ih nastavnici na razini studijskih programa, a kompetencije ostvaruje osoba
koja uči. Razina ostvarenih kompetencija izražava se ocjenom.
Prilikom definiranja kriterija ocjenjivanja treba imati u vidu razliku izmeñu očekivanih i
maksimalnih ishoda učenja. Za prolaznu ocjenu potrebno je ispuniti očekivane ishode učenja
(društveno prihvatljiva razina), a za najvišu ocjenu potrebno ispuniti maksimalne ishode učenja.
3
U „prostoru“ izmeñu ova dva kriterija (donjegai gornjega) mogu se jasno definirati kriteriji za
ostale ocjene. To je prostor u kojem se može izraziti kvaliteta visokog obrazovanja kroz učenje
studenata i pristup procesu poučavanja.
U literaturi se može pronaći i sljedeći način razrade postignuća studenata:
0-39% - ograničeni doseg odgovarajućih ideja i pitanja;
40-49% - doseg odgovarajućih ideja i pitanja je evidentan, iako ograničen;
50-59% - povremeno analitičan u stilu i pristupu, iako u većem dijelu opisan i propisan;
60-69% - analitičan u stilu i pristupu s nekim kritičkim interpretacijama i
70-100% - visoko analitičan u stilu i pristupu s kritičkim razumijevanjem i interpretacijom.
Osim graničnih ishoda učenja, u praksi se koriste poželjni ishodi učenja koji definiraju što
nastavnici očekuju od prosječnoga studenta s obzirom na razinu ostvarenih kompetencija. U
praksi se daje prednost pristupu koji se temelji na poželjnim ishodima učenja, s obzirom da se
oni bolje uklapaju u kulturu učenja i poučavanja europskih zemalja.
Ocjenjivanje studenata
Ocjenjivanje je proces u kojemu nastavnik provjerava rezultate (ishode) studentovoga učenja
testovima i raznim zadaćama, ali uključuje i kontekst u kojemu nastavnik provodi taj
proces, kao i komunikaciju koja ide prema različitim korisnicima. Dakle, ocjenjivanje ima za
cilj: evaluaciju učenja, komunikaciju sa studentima, ali i s njihovim poslodavcima, zatim
motivaciju studenata za daljnji rad i učenje te organizaciju prijelaza s jedne razine
studiranja na drugu.
Ocjenjivanje mora biti u izravnoj vezi s ishodima učenja i ta veza treba biti stvarna i značajna. S
druge strane ocjenjivanje treba biti pouzdano, transparentno i pravično. Ipak vjerojatno
najvažnija karakteristika dobroga ocjenjivanja je omogućavanje i poticanje daljnjega učenja.
Preko ishoda učenja studentima se priopćava što se od njih očekuje, odnosno gradira se razina
očekivanja. Prema ishodima učenja pripremaju se metode poučavanja, ali i metode praćenja
napretka studenta i ocjenjivanje njihovih postignuća. Na primjer, ako želimo provjeriti
ishod učenja da je student u stanju provesti osnovne operacije matričnoga računa dovoljno je
provesti klasični test sa zadatcima koji to provjeravaju. Ako je, s druge strane planirani ishod
učenja primjena matrica u realnim situacijama, studentu se treba dati projektni zadatak koji će
raditi sam ili u timu, a cilj kojega je napraviti model za nestrukturirani ili polustrukturirani realni
problem. Jedan od principa dobroga ocjenjivanja je i upotreba autentične realne situacije kad god
je to moguće.
4
Nadalje, način ocjenjivanja “uči” studente kako raditi posao profesionalno. Dakle, principi
pravičnosti i transparentnosti imaju i dalekosežne posljedice za profesionalni život i rad
sadašnjega studenta. Ocjenjivanje treba, barem implicitno, sadržavati taksonomiju koja
omogućava rangiranje zadataka koji se postavljaju pred studente.
Izuzetno je važno, da se kod ocjenjivanja vodi računa o različitosti studenta tj. da se uzima u
obzir da studenti imaju različite stilove učenja, odnosno različitu motivaciju za učenje. U osnovi
se može reći da su pojedini studenti orijentirani na „dobivanje ocjena“ i završetak studija, dok su
drugi usmjereni na učenje i napredak.
Opterećenje studenta
Prije prvoga izvoñenja kolegija treba procijeniti opterećenje studenata na tom kolegiju
uzimajući u obzir sve aktivnosti koje student treba izvesti na fakultetu i izvan njega, kako bi
postigao planirane ishode učenja. Nadalje, nakon prvoga izvoñenja treba mjeriti opterećenje i
korigirati prvu procjenu. Nakon toga treba periodički (svakih nekoliko godina) ili nakon svake
ozbiljnije inovacije u programu napraviti evaluaciju opterećenja studenata. U Hrvatskoj se, u
skladu s naputcima Bolonjske reforme, opterećenje izražava u broju ECTS-a.
ECTS (engl. ECTS Credit, European Credit Transfer and Accumulation System) je sustav
prikupljanja i prenošenja bodova koji je usmjeren prema studentu, a temelji se na
transparentnosti ishoda (rezultata) učenja i samih procesa učenja. Dakle, ECTS bodovima se
iskazuje obujam stečenih kompetencija, a odreñuje se na temelju ukupnoga vremena koje je
utrošio prosječni student da bi ih stekao. Njegov je cilj olakšati planiranje, provoñenje,
evaluaciju, priznavanje i vrednovanje kvalifikacija i jedinica učenja, kao i studentske mobilnosti.
Radno opterećenje opisuje količinu vremena koja je studentima u prosjeku potrebna da bi
izvršili sve obveze vezane uz nastavu i učenje (poput predavanja, seminara, projekata,
praktičnoga rada, pripreme za nastavu, samostalnoga učenja, ispita i drugoga), a koje su
potrebne da bi se postigli očekivani ishodi (rezultati) učenja.
Iznos radnoga opterećenja studenta u formalnom kontekstu učenja u jednom semestru je 30
ECTS bodova. U većini slučajeva radno opterećenje redovitoga studenta u jednoj godini iznosi
1500 do 1800 sati, te stoga jedan ECTS bod iznosi od 25 do 30 sati rada.
Pozitivni i negativni vidovi primjene ishoda učenja
Ishodi učenja pomažu studentima shvatiti što se od njih očekuje i olakšavaju proces učenja,
pomažu nastavnicima da točno definiraju što bi studenti morali znati učiniti (izvršiti) na kraju
5
odreñenoga razdoblja učenja, dok budućim studentima i poslodavcima pružaju informacije o
vještinama i kompetencijama koje se stječu tijekom studiranja.
Očekivane prednostiprimjene ishoda učenja su povećanje transparentnosti procesa obrazovanja
prema svim dionicima, fokusiranje na studenta, pojednostavljenje procesa priznavanja diploma i
mobilnosti uključujući priznavanje prethodnoga učenja i učenja temeljenoga na iskustvu, bolje
povezivanje poučavanja, učenja i ocjenjivanja tijekom obrazovanja i prakse, unaprjeñenje
osiguranja kvalitete i povećanje odgovornosti ustanova visokoga obrazovanja.
Tradicionalna nastava je najbolje rezultate uvijek donosila kod najboljih studenta; kako je nekad
samo srednjoškolska elita natavljala školovanje, takav je pristup bio racionalan. Zato je
tradicionalne akademske vrijednosti, kod kojih učenje i istraživanje nema uvijek jasan cilj,
ponekad teško uskladiti s unaprijed definiranim ishodima pa je, uz navoñenje prednosti
obrazovnoga pristupa usmjerenog k studentu i temeljenoga na ishodima učenja, potrebno
naglasiti i neke nedostatke. Potencijalno negativna gledišta obrazovanja temeljenoga na ishodima
učenja su: limitiranje kreativnosti, učenje „za ispit“, pojednostavljivanje podučavanja,
podržavanje trenda „normizacije“ znanja, pretjerano reguliranje podučavanja i nastavnoga
procesa, dodatno opterećenje nastavnika i fakultetske administracije.
Matrica za definiranje ishoda učenja
Američko psihogijsko društvo usvojilo je konvenciju o podjeli ciljeva obrazovnoga procesa koju
je 1956. godine predložio američki psiholog Benjamin S. Bloom. On je promatrao učenje kao
proces u kojem nadograñujemo prethodna znanja s ciljem razvoja složenijih razina
razumijevanja. Prema Bloomovoj taksonomiji, rezultati poučavanja kategorizirani su u tri
povezana područja:
1. kognitivno područje znanja i razumijevanja,
2. afektivno područje stavova,
3. psihomotoričko područje vještina.
Kod definiranja ishoda učenja, nastavnik mora objaviti svoja očekivanja o tome što će studenti
morati demonstrirati kako bi potvrdili da su nešto naučili, razumjeli, usvojili i slično. Kod
definiranja ishoda učenja, koriste se pojmovi kao što su: definirati, nabrojiti, imenovati, pozivati
se, analizirati, izračunati, projektirati i slično.
Bloom predlaže odreñene aktivne glagole koji karakteriziraju sposobnost demonstracije
postignuća studenata, ti su glagoli ključni za pisanje ishoda učenja (precizni glagoli – analizirati,
opisati, definirati, napraviti, usporediti, razlikovati, argumentirati...) (Ishodi učenja, priručnik za
sveučilišne nastavnike, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, 2010.)
6
Definiranjem kognitivnih procesa, nastavnik počinje razmišljati o tome kako će student pristupiti
učenju koje će rezultirati postignućem odreñenoga ishoda i kako osmisliti nastavnu situaciju i
individualne aktivnosti studenata koje će ih učinkovito dovesti do željenoga ishoda učenja.
Evaluacija ishoda učenja
Nakon što smo konstruirali ishode učenja na pojedinim razinama, slijedi redovita
periodička provjera njihovoga postizanja i relevantnosti. Takav postupak treba biti dio sustava
unutarnjega osiguranja kvalitete nastave. S druge strane, i izvanjski stručnjaci će to provjeravati
u sklopu izvanjske evaluacije institucije.
Taj proces provjere svakako treba sadržavati provjeru ishoda učenja koje se sastoji u redovitoj
studentskoj povratnoj informaciji o tome postižu li se odreñeni ishodi i jesu li svi ishodi
pokriveni. Potrebno je i vrjednovanje studija prema ishodima učenja. U tom kontekstu
treba provjeravati veze izmeñu ishoda učenja, metoda poučavanja i ispitivanja znanja studenata,
a treba i procijeniti kako zadani ishodi utječu na opterećenje studenata.
Važno je i pitanje kvalitetne nastavne literature koja će studentima omogućiti učenje za
postizanje zadanih ishoda učenja.Kao rezultat ovakvih evaluacija, trebalo bi slijediti
provjeravanje izlaza učenja na kraju svake godine ili semestra i to na svim razinama gdje se
pokaže potreba. Najlakše je promjene uvesti na mikro razinama (nastavne jedinice i
djelomično kolegija). Inovacije u planu i programu zahtijevaju potvrdu fakultetskih vijeća,
Senata Sveučilišta, a često i onu Nacionalnoga vijeća za visoku naobrazbu.
Periodičko ponavljanje ovoga koraka vodi prema poboljšanju znanja i osposobljenosti studenata
za tržište rada.
7
2. OPIS PREDMETA
2. 1. ALTERNATIVNE ŠKOLE
Okvirni sadržaj predmeta:
Društvena uvjetovanost, pojava, značajnost i pregled alternativnih pedagoških ideja i škola. Aktualnost
reformno-pedagoških koncepcija i škola. Pedagoško-didaktičke koncepcije i suvremena praksa
alternativnih škola (Montessori, Waldorf, Freinet, Summerhil, Reggio, Agazzi, Jena plan). Otvoreni
kurikulum i autonomija učitelja. Znanstveno utemeljenje alternativnih pedagoških koncepcija.
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:
Oblici su provođenja nastave predavanja, seminari i izvedba praktičnih zadaća. Provjera se znanja
provodi pomoću dva međuispita (kolokvija) i jednoga praktičnog zadatka.Dva međuispita (kolokvija) i
jedan praktični zadatak zamjenjuju u ovom kolegiju završni pisani ispit u cijelosti (sukladno Odluci
Fakultetskoga vijeća Učiteljskoga fakulteta od 28.1.2010., Klasa: 003-07/10-01/4, točke c i d), samo u
slučaju da je student tijekom nastave prikupio minimalni prolazni broj ocjenskih bodova (60).
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.*
Potrebna literatura
1.
Matijević, M. (2001), Alternativne škole, Zagreb: Tipex
2.
Seitz, M., Hallwacah, U. (1997), Montessori ili Waldorf. Zagreb, Educa
3.
Philipps, S.(1999), Montessori priprema za život, odgoj neovisnosti i odgovornosti,
Jastrebarsko: Slap
8
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Br.*
Preporučena literatura
1.
Glasser, W.(2003), Kvalitetna škola, Zagreb: Educa
2.
Armstrong, T. (2008), Najbolje škole, Zagreb:Educa
3.
Brierley, D. L. (2013), Skriveno u vidljivom, Zagreb: IWP
Način polaganja ispita:
Studenti su obvezni tijekom semestra napraviti praktični zadatak prema unaprijed određenim
propozicijama. Također će se pisati dva kolokvija koji će također biti ocjenjivani. Na kraju semestra bit će
zbrojene ocjene iz sva tri radna zadatka te pruženamogućnost izlaska na usmeni ispit.
9
OBRAZAC: ISHODI UČENJA
Naziv predmeta:
Alternativni predškolski programi
Studij:
Preddiplomski sveučilišni studij Ranoga i predškolskog odgoja i
obrazovanja
Semestar:
I.
Šifra predmeta:
ECTS bodovi
5
Tjedno opterećenje P+V
2P + 2V
Ishodi učenja:
Br.*
Ishod učenja
1.
Opisati, definirati i objasniti fenomen pluralizma u obrazovanju.
2.
Opisati i objasniti utjecaj kulturnih, društveno-političkih, ideoloških i gospodarskih prilika
koje upojedinim društvenim
epohama utječu na razvoj alternativnih škola u Hrvatskoj
3.
Pronalaziti informacije o pojedinim alternativnim školama
4.
Prepoznavati, razumjeti glavne elemente svake pojedine alternativne koncep
cije (idejni začetnik, pogled na dijete, osnovna
obilježja)
Razlikovati didaktičko-metodičke aspekte pojedinih alternativnih škola
Uspoređivati alternativne škole s obzirom na njihove zajedničke karakteristike i različitosti
Uspoređivati različite svjetske obrazovne sustave.
Uspoređivati i kritički razmišljati o pedagoškim, didaktičkim i metodičkim rješenjima u
alternativnim, privatnim i slobodnim školama
10
Raspravljati o suvremenim kretanjima u području alternativnog i privatnog školovanja
(osobito u odnosu prema državnome)
Raspravljati o mogućnosti primjene nekih od alternativnih pokušaja u današnjim javnim
školama
Pretraživati literaturu o alternativnim pedagoškim idejama i školama
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost*
Ishod
učenja
ECTS
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min
max
Pohađanje
nastave
0,50
-
-
Međuispiti kontinuirana
provjera
znanja**
2,0
1-4
2 međuispita
Bodovi na
0
međuispitu (ili
ispitu)
pretvaraju se u
ocjenske bodove
80
Praktični
zadatak
2,50
3
Izrada
didaktičkog
materijala
Prema
kriterijima
izrađenima za
aktivnost
20
Ukupno
5
-
-
ili
Ispit
0
100
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta
Ime i prezime
Vrijeme konzultacija
Mjesto konzultacija
Marija Sablić
Utorkom od 9-11 sati
Ured 48
11
Nastavni materijal :
Sav je nastavni materijal za akademsku 2013./14. godinu dostupan u uredu nositeljice kolegija od prvoga
dana nastave akademske godine. Nastavni je materijal objedinjen u jedan registrator koji na hrbatu nosi
naslov Alternativni predškolski programi,, interni nastavni materijali, ak.g. 2013./14.,doc. dr.sc. Marija
Sablić. Nastavni je materijal na raspolaganju studentima za učenje i pripremu kolokvija. Materijal je
podijeljen u dvije zasebne cjeline koje odgovaraju sadržajima dva kolokvija (studeni, siječanj). Na
početku je svih nastavnih materijala navedenih u registratoru naveden sadržaj. Popis će svih sadržaja u
kolegiju za cijelu akademsku godinu studenti dobiti od nastavnika u papirnom i elektroničkom obliku po
početku nastave.
PowerPoint prezentacije koje nastavnik koristi u nastavnom radu jesu sažeta nastavnikova
priprema za nastavu (usmeno izlaganje) i ne predstavljaju potpuni materijal za studiranje. Nastavnik
koristi vrlo kratke PP prezentacije tijekom vođenja nastave (npr. nekoliko slajdova s okvirom izlaganja),
koje student nije obvezan prepisati ili koristiti u svom učenju. PP predstavljaju vodilju nastavniku tijekom
nastave, služe stvoriti studentima jasan okvir izloženoga sadržaja i stoga nisu sadržaj dostatan sam po
sebi. Sadržaj je za studiranje u potpunosti dostupan u nastavnim materijalima.
Kad je studentima na nastavi prisutan gost (npr. montessori pedagog, waldorfski pedagog,
učitelj, itd.), studentima će u elektroničkom obliku i u pisanom obliku umetnut u registrator biti
dostupan sažetak sadržaja gostovanja s najvažnijim zaključcima.
Za sve ostale nepredviđene i ovdje neopisane situacije studente se upućuje na izravni kontakt s
nastavnikom u vrijeme konzultacija.
Termini ispita: Termini su ispita iz Alternativnih predškolskih programa navedeni na mrežnoj stranici
ustanove.
Kolokviji: Kontinuirana provjera znanja provodi se kroz dva pismena kolokvija.
Teme za izradu diplomskih radova:
Dječja kuća
Reggio pedagogija
Pedagogija zajedništva
Head start programi
Waldorfska pedagogija
Pluralizam u ranom i predškolskom odgoju
12
2. 2. DJEČJA KNJIŽEVNOST S MEDIJSKOM KULTUROM
Okvirni sadržaj predmeta:
Kazalište i dječje kazalište, razlike u odnosu na film; mediji novih tehnologija; osnovno poimanje
medijske kulture; svrsihodnost i orijentacija kolegija u odnosu na misiju obrazovanja; UNESCO.va
deklaracija o odgoju za medije; odnos prema medijima; povijest medija; kultura komuniciranja, podjela
medija, komercijalni i ozbiljni mediji- značajke; televizija; povijest filma; filmski rodovi i vrste.
Pojam dječje književnosti, tematski i strukturni sloj.
Vrste i žanrovi.
Književnoznanstvena literatura.
Određenje, žanrovi, tematski i strukturalni sloj, najznačajniji predstavnici: pjesništvo, slikovnice,
slikopriče, basne, igrokazni tekstovi.
Priče, bajke, legende, crtice, strip, dnevnička proza.
Dječji roman ili roman o djetinjstvu
- prema tematskom određenju: realistični roman, roman o životinjama, socijalni roman, znanstvenofantastični roman, povijesni roman, pustolovni ili avanturistički roman, istraživački ili detektivski
roman, bajkoviti roman;
- prema likovima: roman družine, roman lika;
- prema ustroju fabule: linearni, lančani ili stupnjevani, paralelni, prstenasti
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:
Medijska kulutra
-seminarski rad – analiza filmskih izražajnih sredstava u odabranom filmu
-usmeno izlaganje zadaća
-kolokvij (2x)
13
Dječja književnost
-seminarski rad – interpretacija zadanog književnog djela s korištenjem relevantne teorijske literature
-čitanje lektirnih naslova i rad na književnim tekstovima
-kolokvij
-usmeni ispit – odabrani lektirni naslovi
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.*
Potrebna literatura
1.
Inglis, F., Teorija medija, Zagreb, Barbat, 1997.
2.
Košir M., Zgrablić, N., Ranfel, N, Život s medijima, Zagreb, 1999.
3.
Mikić, K, Film u nastavi medijske kulture, Educa, Zagreb, 2001.
4.
Hranjec, Stjepan, Pregled hrvatske dječje književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2006.
5.
Pintarić, Ana, Umjetničke bajke - teorija, pregled i interpretacija, Filozofski fakultet,
Matica hrvatska, Osijek, 2008
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Br.*
Preporučena literatura
1.
Miliša, Z., Tolić, M., Verovšek, N, Mladi – odgoj za medije, Zagreb, M.E.P., 2010.
2.
Crnković, Milan, Težak, Dubravka, Povijest hrvatske dječje književnosti od početaka do
1955., Znanje, Zagreb, 2002.
3.
Pintarić, Ana, Biblija i književnost – interpretacije, Filozofski fakultet Osijek, 2009.
Način polaganja ispita: Medijska kulutra:2 x kolokvij , 2x zadaća, seminarski rad.
Dječja književnost: 2 x kolokvij (teorija), lektirni koloviji (provjera čitanosti zadanih lektirnih naslova prije
interpretacije na satu), seminarski rad, usmeni ispit (lektira).
14
OBRAZAC: ISHODI UČENJA - Dječja književnost s medijskom kulturom
Naziv predmeta:
Dječja književnost s medijskom kulturom
Studij:
Preddiplomski sveučilišni studij Ranoga i predškolskog odgoja i
obrazovanja
Semestar:
2.
Šifra predmeta:
ECTS bodovi
6
Tjedno opterećenje P+V
4P + 2S
Cilj predmeta: Cilj je kolegija medijsko opismenjavanje studenata, što čini kompetenciju za kritičko
prihvaćanje medija, i upoznavanje s filmskom umjetnošću.
Upoznati studente s najznačajnijim predstavnicima hrvatske i svjetske dječje književnosti, osnovnim
vrstama i žanrovima književnih djela i kriterijima vrjednovanja.
Ishodi učenja:
Br.*
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Ishod učenja- Studenti će nakon odslušanog kolegija biti sposobni učiniti sljedeće:
razlikovati informaciju od dezinformacije
imati sposobnost kritičkog vrjednovanja novih saznanja
osmišljavati i postavljati pitanja nakon odslušanih medijskih sadržaja
razlikovati činjenica od mišljenja i gledišta od u različitim izvorima
analizirati značenje i uporabu filmskih izražajnih sredstava u filmovima i televizijskim
sadržajima
osposobiti studente za definiranje i objašnjavanje osnovnih značajki književnosti za djecu
i mladež
7.
usporediti periodizacijski slijed svjetske i hrvatske književnosti za djecu i mladež
15
8.
razlikovati stilsko-poetičke odrednice književnih tekstova namijenjenih djeci i mladima
9.
-studenti će moći prepoznati obilježja žanrovskog sustava
10.
studenti će moći primijeniti temeljnu literaturu (Milan Crnković i Dubravka Težak, Stjepan
Hranjec, Ana Pintarić) na književne predloške
* po potrebi dodati redove u tablici
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja – Medijska kultura
Nastavna
aktivnost*
Ishod
učenja
ECTS
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min
max
Zadaće na
zadanu temu
1,5
1-4
Pisanje zadaća
na zadane
teme i
izlaganje uz
prezentaciju
20
40
Seminarski rad
2
5
Pisanje
seminarskoga
rada u kojemu
se analizira
uporaba
filmskih
izražajnih
sredstava u
filmu
10
70
Pohađanje
nastave
1
1-5
Prisutnost uz
aktivno
sudjelovanje
10
30
Kolokvij
1,5
1-4
Pismeni
30
60
16
kolokvij
Ukupno
70
200
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja – Dječja književnost
Nastavna
aktivnost*
ECTS
Ishod
učenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min
max
Interpretacija
književnih
djela
0,5
6-10
Čitanje
lektirnih
naslova i
primjena
teorijske
literature pri
intepretaciji
0
30
Prezentacija
seminarskoga
rada
0,5
10.
Priprema i
usmeno
izlaganje
seminarskoga
rada
napisanoga
uz korištenje
relevantne
teorijske
literature
10
50
Pohađanje
nastave
0,5
6-10
Prisutnost uz
aktivno
sudjelovanje
10
20
Pohađanje
kazališne
predstave
0,3
Odlazak na
kazališnu
predstavu u
dječje
kazalište i
pisanje
prikaza
predstave
0
5
17
Kolokvij
0,7
6-9
Pismeni
kolokvij
30
60
Usmeni ispit
0,5
6-10
Usmeno
odgovaranje
pročitanih
odabranih
lektirnih
naslova
5
10
55
175
Ukupno
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta
Ime i prezime
Vrijeme konzultacija
Mjesto konzultacija
doc.dr.sc.Valentina Majdenić
četvrtkom od 10,30 sati
Učiteljski fakultet u Osijeku,
kabinet 44
[email protected]
Termini ispita:
4.II.2014. u 8.00 sati
18.II.2014. u 8,00 sati
15.IV.2014. u 8,00 sati
17.VI.2014. u 8,00 sati
1.VII.2014. u 8,00 sati
9.IX.2014. u 8,00 sati
23.IX.2014. u 8,00 sati
18
2. 3. DRAMSKE IGRE
Okvirni sadržaj predmeta:
Teorija: Upoznavanje s procesom nastajanja dramske predstave, usvajanje osnovnog rječnika kazališne
terminologije. Povijest dramskog odgoja. Poticanje dramske kreativnosti u djeteta predškolske dobi.
Psihofizička zrelost djeteta predškolske dobi u odnosu na dramsku igru. Određenje dramske igre i
procesne drame. Dramske tehnike. Realizacija dramske igre u predškolskim ustanovama.
Praktični dio: Stvaranje dramske priče. Dramaturško planiranje, strukturiranje i realizacija dramske igre i
procesne drame u prostoru.
Planiranje različitih igara: igre zagrijavanja, igre opuštanja, igre opažanja, igre koncentracije; Igre mašte;
igre osjetilnog pamćenja, igre emotivnog pamćenja; igre riječima; igre sklada riječi, pokreta, zvuka; igre
pojedinaca, skupine igre; igre likova; improvizacija – značenje improvizacije u razvijanju dramske igre i
procesne drame; monolog, dijalog; dramska radnja: uvod, zaplet, rasplet; dramski likovi; dramsko mjesto
i vrijeme radnje.
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:predavanja, dramske vježbe u scenskom prostoru,
posjeti kazalištu, konzultacije, kolokvij, završni usmeni ispit.
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.*
Potrebna literatura
1.
Perić Kraljik, M., (2009.), Dramske igre za djecu predškolske dobi, Osijek: Učiteljski
fakultet
2.
Gruić, I., (2002.), Prolaz u zamišljeni svijet (procesna drama ili drama u nastajanju), Zagreb: Golden marketing
3.
Ladika, Z., (1970.), Dijete i scenska umjetnost, Školska knjiga: Zagreb
4.
Ladika, Z. i su., (1983.), Dramske igre, Školska knjiga: Zagreb
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Br.*
1.
Preporučena literatura
Švacov, V., (1984.), Temelji dramaturgije, Zagreb: Školska knjiga
19
2.
Scher, A. i Verrall C. (2006.), Novih 100+ideja za dramu,Zagreb: Hrvatsski centar za
dramski odgoj
3.
Scher, A. i Verrall C. (2005.), Novih 100+ideja za dramu,Zagreb: Hrvatsski centar za
dramski odgoj
4.
Boal, A., (2009.), Igre za glumce i ne-glumce, Zagreb: Hrvatski centar za dramski odgoj
Način polaganja ispita:
teoretski i praktični dio
Kolokvij: kolokvij se polaže praktično – realizacija dramskih igara i procesne drame
Završni usmeni ispit: teoretski dio
20
OBRAZAC: ISHODI UČENJA
DRAMSKE IGRE
Naziv predmeta:
DRAMSKE IGRE
Studij:
Preddiplomski studij ranog i predškolskog odgoja i
obrazovanja
Semestar:
zimski
Šifra predmeta:
SIM0006
ECTS bodovi
4
Tjedno opterećenje P+V
1P+2V
Cilj predmeta:
Osposobiti studente za poticanje i razvijanje dječjeg dramskog stvaralaštva u predškolskim ustanovama,
osposobiti ih za dramaturško planiranje i igranje raznolikih oblika dramskih igara s djecom predškolske
dobi.
Ishodi učenja:
Br.*
Ishod učenja
1.
Nakon uspješno završenog kolegija student će poznavati značajke dramske igre, moći će odrediti
sastavnice dramskog djela i samostalno izvoditi i primjenjivati dramske tehnike u odgoju i
obrazovanju djece predškolske dobi.
2.
Razvija se potreba za kazališnom umjetnošću
3.
4.
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost*
Predavanja i
vježbe
ECTS
1
Ishod
učenja
1-2
Aktivnosti
studenata
Prisutnost uz
aktivno
sudjelovanje
Metoda
procjenjivanja
Evidencija uz
aktivno
sudjelovanje
Bodovi
min
10
max
20
21
Praktične
vježbe u
skupinama
2
1-2
Aktivno i
samostalno
planiranje i
realizacija u
scenskom
prostoru
Analiziranje i
dobronamjerni
kritički osvrti
dramskih igara i
procesnih
drama
20
40
Usmeni ispit
1
1-2
Aktivno
Ispitivanje
sudjelovanje i savladanog
teoretskogplana
učenje
i programa
20
40
Ukupno
4
50
100
(kolokvij)
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta
Ime i prezime
Vrijeme konzultacija
Mjesto konzultacija
Izv.prof.art. Mira Perić Kraljik
Ponedjeljak 9.30
Ured 27
Nastavni materijal: pdf ili ppt.
Termini ispita
Kolokviji
Rezultati kolokvija
22
2. 4. EKOLOŠKI ODGOJ U DJEČJEM VRTIĆU
Okvirni sadržaj predmeta:
Pojam ekologije i značenje ekologije. Razvoj ekološke znanosti. Osnovni životni procesi i ekološki
čimbenici (abiotički i biotički). Ekološke organizacijske razine. Kopneni i vodeni ekosustavi. Odnosi
ishrane u biocenozama. Onečišćenje i zaštita tla, mora, vode, zraka. Odlaganje otpada. Recikliranje.
Očuvanje ekoloških ekosustava i bioraznolikosti. Biološka i krajobrazna raznolikost Hrvatske. Zaštićeni
dijelovi prirode (strogi prirodni rezervati, nacionalni parkovi, parkovi prirode). Zaštita prirode temeljna načela. Zakonske odredbe o zaštiti prirode. Mjere i postupci zaštite prirode. Promicanje zaštite
prirode u odgoju i obrazovanju. Čovjek i priroda.
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:predavanja, seminar
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.*
Potrebna literatura
1.
Glavač, V. (1999): Uvod u globalnu ekologiju, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša i
Hrvatske šume, Zagreb.
2.
Čivić, K. i sur. (2004): Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske. Državni zavod za
zaštitu prirode, Zagreb, 1-112.
3.
Kamenjarin, J. (2005.). Zaštita prirode (interna skripta), Visoka učiteljska škola, Split (i na
CD-u) .
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Br.*
Preporučena literatura
1.
Müller, H. (2004): Turizam i ekologija – povezanost i područja djelovanja. Masmedia,
Zagreb.
2.
Šugar, I. ur. (1994): Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo
graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1-522.
3.
Vidaković, P. (1989): Nacionalni parkovi i turizam. Institut za turizam, Zagreb
Skupina autora (1995). Zaštita okoliša u pravnom sustavu Republike Hrvatske. Zagreb:
Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Sabora RH.
4.
Matoničkin, I. - Pavletić, Z. (1975). Život naših rijeka. Zagreb: Školska knjiga.
23
U radu se koristi i literatura na stranome jeziku te drugi izvori (Internet).
5.
Dokumenti Europske Unije koji se odnose na predmet nastavnog programa
6.
Townsend, C. R., J. L. Harper, Begon, M. (2000): Essentials of Ecology. Blackwell Science,
Oxford.
7.
http://www.agr.unizg.hr/hed/hrv/hed_hrv.htm
http://www.hbod.hr
http//www.azo.hr/default.asp
Način polaganja ispita:ispit usmeni ili pisani, seminarski rad.
24
OBRAZAC: ISHODI UČENJA EKOLOŠKI ODGOJ U DJEČJEM VRTIĆU
Naziv predmeta:
Ekološki odgoj u dječjem vrtiću
Studij:
Preddiplomski sveučilišni studij Ranoga i predškolskog odgoja i
obrazovanja
Semestar:
6.
Šifra predmeta:
IPDS011
ECTS bodovi
2
Tjedno opterećenje P+S
1P + 1S
Cilj predmeta:
Stjecanje znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za promatranje, analizu i interpretaciju činjenica
vezanih uz ekologiju te korištenje tih informacija u ostvarenju djelotvorne zaštite prirode. Studenti će
steći znanja o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti Hrvatske, zaštićenim dijelovima i objektima prirode,
područjima posebne prirodne vrijednosti, kao i oblicima i mogućnostima provođenja zaštite istih.
Upoznavat će se sa zakonima o zaštiti prirode, aktivnostima Državne uprave za zaštitu prirode i
nastojanjima brojnih drugih ustanova i organizacija u zaštiti prirode u Republici Hrvatskoj.
Ishodi učenja:
Br.*
Ishodi učenja
1.
Studenti će biti osposobljeni za aktivno promicanje zaštite prirode u odgoju i obrazovanju.
2.
Praktična znanja - koja proizlaze iz seminarskog rada - pomoći će studentu da u svom
neposrednom okolišu provodi projekte usmjerene zaštiti prirodnih vrijednosti.
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost*
Predavanja
ECTS
0,5
Ishod
učenja
1.
Aktivnosti
studenata
aktivno slušanje
Metoda procjenjivanja
Bodovi
min
pohađanje nastave
10
max
15
1 predavanje = 1 bod
25
Seminar
0,5
Ispit
1
Ukupno
2
1. i 2.
1. i 2.
aktivno
sudjelovanje
pohađanje nastave
izrada i obrana
seminarskog rada
26
30
ocjene: nedovoljan 1,
dovoljan 2 - 80 bodova,
dobar 3 - 120 bodova,
vrlo dobar 4 - 160
bodova, izvrstan 5 - 200
bodova
20
200
pisani dio
seminarskog rada
ocjene:nedovoljan 1,
dovoljan 2, dobar 3, vrlo
dobar 4, izvrstan 5
2
5
Usmeni ili pisani
prikaz znanja
ocjene: nedovoljan 1,
dovoljan 2 - 80 bodova,
dobar 3 - 120 bodova,
vrlo dobar 4 - 160
bodova, izvrstan 5 - 200
bodova
80
200
138
450
1 seminar = 2 boda
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta
Ime i prezime
Vrijeme konzultacija
Mjesto konzultacija
Dr. sc. Irella Bogut, izvanredni
profesor
petak od 12do 13sati ili prema
dogovoru
soba 23 Osijek, Slavonski Brod
Mr. sc. Željko Popović, profesor
visoke škole
utorak u 9 sati ili prema
dogovoru
soba 23 Osijek
Dr. sc. Zvonimir Užarević, viši
asistent
petak od 12do 13sati ili prema
dogovoru
soba 23 Osijek, Slavonski Brod
26
2. 5. GLAZBA S PRAKTIKUMOM
Naziv predmeta:
Glazba s praktikumom
Studij:
Preddiplomski sveučilišni studij ranoga i predškolskoga
odgoja i obrazovanja
Nositelj kolegija:
dr.sc. Jasna Šulentić Begić
Semestar:
zimski i ljetni
Status kolegija:
obvezan
Šifra predmeta:
PGL1001
ECTS bodovi
6
Tjedno opterećenje P+S+V
zimski 1+0+3; ljetni 1+0+2
Cilj predmeta:
Upoznati studente s osnovnim pojmovima iz teorije glazbe i glazbene kulture. Aktivnim slušanjem
upoznati različita glazbena djela hrvatske i svjetske glazbe. Važno je da studenti razviju kulturu slušanja
glazbe. Svladati elementarnu vještinu sviranja klavijaturnog instrumenta i tehniku pjevanja. Temeljna
znanja i sposobnosti koja se stječu ovim kolegijem osnova su budućeg rada u predmetnoj metodici.
Ishodi učenja:
Br.
Ishod učenja
1.
Objasniti i razlikovati osnovne pojmove iz teorije glazbe i glazbene kulture
2.
Analizirati različite glazbeneprimjere u tonalnom, ritamskom, metričkom,
interpretacijskom i formalnom pogledu
3.
Primijeniti teorijska znanja u demonstraciji melodije, ritma i metra dječjih pjesama
4.
Prepoznati vrijedna djela hrvatske i svjetske glazbene baštine
5.
Svirati na glazbenom instrumentu objema rukama – melodiju i harmonijsku pratnju
6.
Pjevati pjesme za djecu
27
Okvirni sadržaj predmeta:
Osnovni pojmovi teorije glazbe: notno crtovlje, takt, nazivi nota i njihovo trajanje, notne stanke, znakovi
za produženje nota i stanki, mjera, ritam, ritamske figure, predtakt iuzmah, violinski ključ, glazbena
abeceda, predznaci, akordi, oznake za tempo, dinamiku, agogiku i artikulaciju.Izražajne komponente
glazbenog djela: metar, ritam, melodija, harmonija, tempo, dinamika,agogika, boja, oblik.Tvorbeni
elementi glazbenog djela: motiv, fraza, mala i velika glazbena rečenica, mala i velikaglazbena perioda,
posebnosti u konstruiranju tvorbenih elemenata.Jednostavni glazbeni oblici.Složeni glazbeni oblici.
Povijesni pregled razdoblja i stilova u glazbenoj umjetnosti.Poznavanje glazbenih instrumenata.
Aktivnoslušanjeodabranih skladbi. Izvođenje odabranih brojalica, pjesama i glazbenih igara s
harmonijskom pratnjom i pjevanjem. Usvojiti vještinu sviranja glazbala dječjeg instrumentarija.
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:
Nastava se izvodi u obliku predavanja i vježbi. Kontinuirana provjera usvojenog gradiva provodi se
putem pismenih kolokvija i ispita.
Način polaganja ispita: pismeni i usmeni ispit.
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost*
ECTS
Ishod
učenja
Aktivnosti
studenata
Metoda procjenjivanja
Bodovi
min
max
-
-
Predavanja,
vježbe
1
1-6
Pohađanje i
aktivnost na nastavi
Evidencija nazočnosti,
usmeni odgovori
Vježbe
2
1-6
seminarski radovi,
rasprave, analiza,
zadaci izvedbe
seminarski radovi,
rasprave, analiza, zadaci
izvedbe
10
20
pismeni/
3
1-6
ponavljanje
usvojenog gradiva
pismeni ispiti, usmeni
ispiti, zadaci izvedbe,
zadaci objektivnog tipa
50
80
60
100
usmeni ispit
Ukupno
6
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.
Obavezna literatura
28
1.
Završki, J., Teorija glazbe, Školska knjiga, Zagreb, 1995.
2.
Manasteriotti, V., Zbornik pjesama i igara za djecu, Priručnik muzičkog odgoja, Školska
knjiga, Zagreb, 1988.
3.
Rakijaš, B., Osnove muzičke kulture, Školska knjiga, Zagreb, 1981
Br.
Dopunska literatura
1.
Reich, T., Glazbena čitanka, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
2.
Goran, Lj., Marić, Lj., Zapjevajmo složno svi, Zbirka pjesama i igara za djecu predškolske
dobi. Priručnik za odgajatelje, Školska knjiga, Zagreb, 1989.
Izvođač kolegija:Gordana Ercegovac-Jagnjić, viša predavačica
E- adresa:[email protected]
Konzultacije:Ponedjeljkom u 14.30 sati ili prema dogovoru
Termini ispita: 03.02.2014.; 17.02.2014. u 8.00 sati
16.06.2014.; 30.06.2014. u 8.00 sati
08.09.2014.; 22.09.2014. u 8.00 sati
Nastavni materijal: pdf, ppt, partiture.
29
2. 6. GLAZBA U INTEGRIRANOM KURIKULU
Naziv predmeta:
Glazba u integriranom kurikulu
Studij:
Preddiplomski sveučilišni studij ranoga i predškolskoga
odgoja i obrazovanja
Nositelj kolegija:
dr.sc.Jasna Šulentić Begić
Semestar:
zimski i ljetni
Status kolegija:
obvezan
Šifra predmeta:
PGL3001
ECTS bodovi
7
Tjedno opterećenje P+S+V
zimski 2+0+2; ljetni 1+0+2
Cilj predmeta:
Osposobiti studente za kritičku i kreativnu primjenu usvojenih stručno-metodičkih znanja i sposobnosti u
predškolskoj praksi. Upoznati obilježja dječjeg glazbenog izraza. Upoznati djelotvorne strategije učenja i
poučavanja te planiranja i organiziranja u glazbi. Usavršiti vještinu sviranja klavijaturnog instrumenta i
tehniku pjevanja.
Ishodi učenja:
Br.
Ishod učenja
1.
Objasniti i primijeniti usvojena stručno-metodička znanja i sposobnosti
2.
Izabrati odgovarajući metodički pristup glazbenom sadržaju i primijeniti ga u
praksi
3.
Pjevati i svirati dječje pjesme, brojalice i glazbene igre
4.
Aktivno slušati skladbe primjerene djeci predškolske dobi
5.
Voditi aktivnost sviranja na dječjem instrumentariju
6.
Analizirati i ocijeniti različite glazbene aktivnosti u predškolskoj praksi
30
Okvirni sadržaj predmeta:
Metodičko oblikovanje sljedećih glazbenih aktivnosti uz uvažavanje specifičnosti svakog područja:
Pjevanje, Slušanje glazbe, Brojalice i glazbene igre i Sviranje.Pjevati i svirati odabrane dječje pjesmice.
Aktivno slušati odabrane skladbe. Usvojiti osnovna znanja iz područja tradicijske glazbe Hrvatske (običaji,
glazbala, nošnje) te slušanjem upoznati odabrane primjere tradicijske glazbe.
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:
Nastava se izvodi u obliku predavanja, vježbi i metodičkih vježbi. Kontinuirana provjera usvojenog
gradiva provodi se putem pismenih i praktičnih kolokvija i ispita, te individualne i javne glazbene
akrivnosti u predškolskoj ustanovi.
Način polaganja ispita: pismeni i usmeni ispit.
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost*
ECTS
Ishod
učenja
Aktivnosti
studenata
1-6
Pohađanje i
aktivnost na nastavi
Evidencija nazočnosti,
usmeni odgovori
rasprave, analiza,
zadaci izvedbe
Metoda procjenjivanja
Bodovi
min
max
-
-
rasprave, analiza, zadaci
izvedbe
10
30
Predavanja,
vježbe i
metodičke
vježbe
0,5
Metodičke
vježbe
2
Vježbe
1
1-6
analiza, zadaci
izvedbe
analiza, zadaci izvedbe
5
10
3,5
1-6
ponavljanje
usvojenog gradiva
pismeni ispiti, usmeni
ispiti, zadaci izvedbe,
zadaci objektivnog tipa
45
60
60
100
Predavanja
Ukupno
7
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.
Obavezna literatura
1.
Manasteriotti, V., Muzički odgoj na početnom stupnju, Metodske upute za odgajatelje i
nastavnike razredne nastave, Školska knjiga, Zagreb, 1971.
31
2.
Manasteriotti, V., Zbornik pjesama i igara za djecu, Priručnik muzičkog odgoja, Školska
knjiga, Zagreb, 1988.
3.
Rakijaš, B., Osnove muzičke kulture, Školska knjiga, Zagreb, 1981
Br.
Dopunska literatura
1.
Sam, R., Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta, Glosa d.o.o., Rijeka, 1998.
2.
Reich, T., Glazbena čitanka, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
3.
Goran, Lj., Marić, Lj., Zapjevajmo složno svi, Zbirka pjesama i igara za djecu predškolske
dobi. Priručnik za odgajatelje, Školska knjiga, Zagreb, 1989.
4.
Knežević, G., Naše kolo veliko-hrvatski dječji glazbeni folklor, Etno, Zagreb, 1993.
Izvođač kolegija:Gordana Ercegovac-Jagnjić, viša predavačica
E- adresa:[email protected]
Konzultacije:Ponedjeljkom u 14.30 sati ili prema dogovoru
Termini ispita: 03.02.2014.; 17.02.2014. u 8.00 sati
16.06.2014.; 30.06.2014. u 8.00 sati
08.09.2014.; 22.09.2014. u 8.00 sati
Nastavni materijal: pdf, ppt, partiture.
32
2. 7. HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA
Okvirni sadržaj predmeta:
Jezik i govor, jezik i mišljenje; jezično priopćavanje; jezične djelatnosti. Pojam kulture govorenja i pisanja;
jezikoslovni, estetski i društveni aspekti kulture govorenja i pisanja. Komunikacija u vrtićnom i
izvanvrtićnom kontekstu. Jezični i nejezični čimbenici u razvoju književnoga jezika. Jezične razine i norme
(fonološka, morfološka, sintaktička, pravopisna i pravogovorna). Fonološki sustav hrvatskoga jezika.
Govorni organi i fonetika govora. Prozodija hrvatskoga književnoga jezika. Oblici riječi, alternacija
fonema i fonemskih skupina na morfološkoj razini. Gramatičko ustrojstvo rečenice, preoblike
gramatičkoga ustrojstva rečenice, sklapanje rečenica. Red riječi. Pravopisne i pravogovorne vježbe;
vježbe čitanja. Fonetske, akcenatske, intonacijske vježbe. Usmene i pismene sintaktičke vježbe; Usmene
i pismene sastavljačke vježbe. Vježbe usmenoga i pismenoga izražavanja.
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:
Predavanja, vježbe, terenska nastava, samostalni zadatci, pismeni kolokviji, pismeni i usmeni ispit
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.*
Potrebna literatura
1.
Težak, S.-Babić, S.: Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 1996.
2.
Ham, S.: Školska gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
3.
Babić-Moguš: Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 1996.
4.
Babić-Ham-Moguš: Hrvatski školski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 2008.
5.
Nikić-Opačić-Zlatar: Jezikomjer. Vodič za izbjegavanje najčešćih pogrešaka u hrvatskom
standardnom jeziku, Croma, Stobreč, 2006.
6.
Opačić, N.: Hrvatski u zagradama. Globalizacijske jezične stranputice, Hrvatska sveučilišna
naklada, Zagreb, 2006.
7.
Frančić - Hudeček - Mihaljević: Normativnost i funkcionalnost u hrvatskome standardnom
jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005.
33
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Br.*
Preporučena literatura
1.
Rječnik hrvatskoga jezika, uredio Šonje, J., Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Školska
knjiga, Zagreb, 2000.
2.
Dulčić, M. (prir.): Govorimo hrvatski. Jezični savjeti, Hrvatski radio, Naprijed d.d., Zagreb,
1997.
3.
Težak, S.: Hrvatski naš (ne)podobni, Školske novine, Zagreb, 2004.
4.
Težak , S.: Hrvatski naš svagda(š)nji, Školske novine, 1991.
5.
Težak, S.: Hrvatski naš osebujni, Školske novine, 1995.
6.
Težak, S.: Hrvatski naš (ne)zaboravljeni, Tipex, Zagreb, 1999.
7.
Protuđer, I.: Pravilno govorim hrvatski 4, Split, 2002.
Način polaganja ispita:4 pismena kolokvija ili završni pismeni ispit te usmeni ispit.
34
OBRAZAC: ISHODI UČENJA
HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA
Naziv predmeta:
HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA
Studij:
PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJRANOGA IPREDŠKOLSKOGA
ODGOJA I OBRAZOVANJA
Semestar:
I.
Šifra predmeta:
PHR1010
ECTS bodovi
4
Tjedno opterećenje P+V
2P+2V
Cilj predmeta:
Svrha je upoznati gramatičku, pravopisnu i pravogovornu normu suvremenoga hrvatskoga književnoga
jezika produbljujući poznavanje gramatičkoga sustava hrvatskoga jezika na različitim jezičnim razinama –
fonološkoj, sintaktičkoj i leksičkoj. Usvojiti sve oblike jezične komunikacije, upoznati temeljne teorijske
zasade jezične komunikacije. Podizanjem razine pismenoga i usmenoga izražavanja, studente osposobiti
za kultiviranu javnu komunikaciju hrvatskim standardnim jezikom.
Ishodi učenja:
Br.*
Ishod učenja
1.
Umjeti objasniti i primijeniti zakonitosti fonološkoga, morfološkoga, sintaktičkoga
ileksičkoga ustrojstva suvremenoga hrvatskoga književnoga jezika.
2.
Primijeniti usvojenu fonološko-fonetsku normu - prepoznati fonološki i morfološki
uvjetovane alternacije te primijeniti usvojena pravila; primijeniti usvojenu prozodijsku
normu
3.
Primijeniti usvojene pravopisne i pravogovorne te gramatičke norme.
4.
Poticati i razvijati stalnu brigu o vrsnoći i kulturi osobnoga jezičnoga izraza.
5.
Primijeniti prethodno usvojena i stečena nova jezična znanja i vještine u usmenoj
komunikaciji hrvatskim književnim jezikom.
6.
Demonstrirati jasnu i argumentiranu stručnu komunikaciju na hrvatskom književnom
35
jeziku stilom prilagođenim jezičnom i izvanjezičnom kontekstu.
Demonstrirati sposobnost prilagođavanja u novim komunikacijskim situacijama
aktivnomprimjenom stečenih jezičnih znanja i govorničkih vještina.
7.
Samostalno se i kritički koristiti jezikoslovnom literaturom.
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost*
ECTS
Ishod učenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min
max
Nastava
0,4
1.,2.,3.,4.,5.,6
Nazočnost na
nastavi uz aktivno
sudjelovanje
Evidencija
potpisivanjem
6
9
Kolokvij 1
0,6
3.
Pismeni ispit
Pismena provjera
8
11
Kolokvij 2
1
1.,2.,3.,7.
Pismeni ispit
Pismena provjera
11
14
Kolokvij 3
0,5
1.,2.,7.
Pismeni ispit
Pismena provjera
7
10
Kolokvij 4
0,5
1.,2.
Pismeni ispit
Pismena provjera
7
10
Usmeni ispit
1
1.,2.,3.,4.,5.,6,7.
Usmeni ispit
Usmeno izlaganje
11
16
Ukupno
4
50
70
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta
Ime i prezime
Vrijeme konzultacija
Mjesto konzultacija
Doc.dr.sc.Dubravka Smajić
četvrtkom od 9,45 do 12,00
kabinet br. 45
te prema individualnom
dogovoru
36
Nastavni materijal: pdf ili ppt
Termini ispita
5.12.2013.
30.1.2014., 13.2.2014.
24.4.2014.
12.6.2014., 27.6.2014.
4.9.2014., 18.9.2014.
Kolokviji
Prema dogovoru
Rezultati kolokvija
37
2. 8. INFORMATIČKA PISMENOST
Okvirni sadržaj predmeta:
Osnovni koncepti informacijske tehnologije (osnove građe računala, osnove pretraživanja Interneta i ekomunikacije). Korištenje računala i rukovanje s datotekama (osnove operacijskog sustava, rad s
mapama i datotekama). Obrada teksta. Tablični kalkulator. Prezentacije. Primjena ICT-a u praksi i u
svakodnevnom životu.
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:
-predavanja, vježbe, konzultacije, samostalni i praktični zadaci, multimedija i Internet,
CARNet LMS Moodle https://loomen.carnet.hr/ , kontinuirana provjera znanja
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
[1] Grundler, Gvozdanović, Ikica, Kos, Milijaš, Srnec, Širanović, Zvonarek, ECDL
5.0 (Windows 7, MS Office 2010), PRO-MIL, 2011.
DOPUNSKA
[1] V. Galešev i dr., Informatika i računalstvo, SysPrint, Zagreb, 2006..
LITERATURA
OSNOVNA
[2] D. Grundler, Kako radi računalo, Pro-mil, Varaždin,2004.
[3] Steve Johnson, MICROSOFT OFFICE 2007 - Na dlanu, MIŠ, Zagreb, 2007.
WEB IZVORI
Nacionalni portal za udaljeno učenje "Nikola Tesla", CARNet,
https://lms.carnet.hr/
http://office.microsoft.com/en-us/default.aspx
Način polaganja ispita:
1. kolokviji ili zadaće ili pismeni ispit (0,8)
2. seminarski rad (0,2)
38
ISHODI UČENJA - Informatička pismenost
Naziv predmeta:
Informatička pismenost
Studij:
Sveučilišni preddiplomski studij Ranoga i predškolskog odgoja i
obrazovanja
Semestar:
2.
Šifra predmeta:
PIN2001
ECTS bodovi
3
Tjedno opterećenje P+V
1P + 2V
Cilj predmeta: Informatička pismenost (engl. computer literacy) je sposobnost uporabe računala i
računalnih programa s ciljem prikupljanja, obrade, prezentiranja i razmjene informacija što je preduvjet
za daljnje stvaranje znanja. Buduće odgajatelje potrebno je osvijestiti o nužnosti informatičkog
opismenjavanja za njihov budući kvalitetniji rad i uspješnije napredovanje kao i cjeloživotno obrazovanje
te aktivno i kvalitetno sudjelovanje u suvremenom društvu. Treba imati na umu da se osnovna
informatička znanja i vještine informatički pismene osobe konstantno nadopunjavaju i proširuju
sukladno brzom razvoju ICT-a. Stoga, osim informatičkog opismenjavanja u smislu trenutno aktualnih
tehnologija, studente je potrebno usmjeriti i naviknuti na stalno praćenje trendova u ICT-u. Ovim
predmetom studenti, koji dolaze s različitom razinom informatičke pismenosti, će usvojiti, utvrditi i/ili
proširiti svoje temeljne digitalne kompetencije.
Ishodi učenja:
Br.*
Ishod učenja
1.
Identificirati dijelove računala s obzirom na njihovu ulogu u računalnom sustavu
2.
osposobiti studente za pretraživanje Interneta i korištenje Internet servisa
3.
osposobiti studente za komunikaciju elektroničkom poštom
4.
osposobiti studente za upravljanje osnovnim funkcijama operacijskog sustava računala
5.
osposobiti studente za obradu teksta
6.
osposobiti studente za izradu proračunske tablice
7.
osposobiti studente za izradu prezentacijskog materijala
39
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost*
ECTS
Ishod
učenja
Kolokvij ili
zadaće ili
pismeni
ispit
2,4
1.-7.
Priprema za testiranje. Samostalno
rješavanje zadataka u nadziranom
računalnom okružju. Priprema,
izrada i predaja domaće zadaće.
Seminarski
rad
0,6
2., 5.-6.
Priprema, izrada i izlaganje
seminarskog rada.
Ukupno
3
Aktivnosti studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min
max
Pismeni ispiti,
zadaci izvedbe
40
80
Seminarski radovi
10
20
50
100
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta
Ime i prezime
Vrijeme konzultacija
Mjesto konzultacija
Prof.dr.sc. Margita Pavleković
Utorkom od 9:30
kabinet 59
Ana Mirković Moguš,
asistentica
Svakodnevno
E-mail, forum, Loomen
40
2. 9. INTEGRIRANI PREDŠKOLSKI KURIKUL I
Okvirni sadržaj predmeta:
Suvremeno metodičko oblikovanje aktivnosti, strukturiranje prostora i vremena te partnerstvo s
roditeljima kroz integrirani pristup poticanju razvoja djeteta rane i predškolske dobi. Praćenje i
vrednovanje procesa i učinaka programa.
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:
Predavanje, seminari, vježbe, aktivnost u nastavi, terenska nastava, praktični rad, pismeni i usmeni ispit
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.*
Potrebna literatura
1.
Bačić, J. i sur. (1994), Integralna metoda u primjeni za odgajatelje i stručne suradnike u dječjem
vrtiću. Zagreb, Alinea.
2.
Duran, M. (2003), Dijete i igra. Zagreb, Slap.
3.
4.
Mlinarević, V. (2004). Vrtićnookruženjeusmjerenonadijete. Život i škola. br.11/1/2004., Osijek:
Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet i Visoka učiteljska škola, 112-118.(ISSN
0044-4855)
Previšić, V. (ur.) (2007). Kurikulum: Teorije-metodologija-sadržaj-struktura. Zagreb:Školska knjiga.
5.
Slunjski, E. (2011.), Kurikulum ranog odgoja-istraživanje i konstrukcija, Zagreb, Školska knjiga.
6.
Slunjski, E. (2012), Tragovima dječjih stopa. Zagreb, Profi International.
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Br.*
Preporučena literatura
1.
Marsch, J.C. (1994.) Kurikulum: Temeljni pojmovi, Zagreb:Educa.
2.
Mlinarević, V. (2009). Iskustva odgojitelja u radu na projektima, U: Babić i Redžep-Borak (ur).
Zbornik radova, Dječji vrtić – mjesto učenja djece i odraslih, Centar za predškolski odgoj Osijek i
Učiteljski fakultet u Osijeku, 15-31. (ISBN 978-953-97823-6-6)
Mlinarević, V., Marušić, Katarina (2005). Prava djeteta i njihovo oživotvorenje u sustavu
predškolskog odgoja i obrazovanja. Život i škola, Časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja br.
14. (/2/205), Osijek: Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet i Visoka učiteljska
škola, 29-40. (ISSN 0044-4855)
3.
Način polaganja ispita: Praktični rad, pismeni i usmeni ispit
41
OBRAZAC: ISHODI UČENJA
Naziv predmeta:
Integrirani predškolski kurikul I
Studij:
Preddiplomski sveučilišni studij ranoga i predškolskoga odgoja i
obrazovanja
Semestar:
Zimski, ljetni
Šifra predmeta:
PPE3101
ECTS bodovi
6 (4+2)
Tjedno opterećenje P+S+V
2+1+1; 0+0+2
Cilj predmeta:
Osposobiti studente za demonstriranje samostalnosti, kritičnosti i kreativnosti u promišljanju teorije i
prakse predškolskog odgoja; osposobiti studente za poticanje razvoja jezične i komunikacijske
kompetencija predškolskog djeteta; osposobiti studente za ostvarivanje uspješne komunikacije i
interakcije odgojitelja, roditelja i djece (socijalni odnosi,stilovi i vrsnoća komunikacije, funkcionalne
karakteristike govora djece i odraslih); osposobiti studente za stukturiranje okruženja učenja (prostor,
vrijeme, uloge, interakcija; osposobiti studente za primjenu stručno-metodičkih znanja i sposobnosti u
različitim područjima predškolske prakse te za kritičnu refleksiju i samorefleksiju (uočavanje i
propitivanje aktualnih pitanja odgoja i obrazovanja predškolske djece);
Ishodi učenja:
Nakon uspješno završenog predmeta student će moći/biti sposoban:
Br.*
Ishod učenja
1.
organizirati i planirati samostalno učenje i napredovanje kroz studij na način kritičkog i
samokritičnog propitivanja znanstvenih istina
2.
demonstrirati znanje učinkovitih strategija u poticanju ukupnih razvojnih dosega djeteta u
ranom djetinjstvu
3.
demonstrirati znanje iz temeljnih znanosti i njihovih disciplina kojima se tumače
zakonitosti, pojave i procesi u profesionalnom polju rada na praktičnoj
razini
4.
učinkovito i djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajno -
42
razvojni, po mjeri sve djece i svakog djeteta posebno, u odnosu na njihove
sposobnosti, mogućnosti, potrebe i interese te na tim osnovama ostvarivati
integriranu odgojno-obrazovnu praksu
5.
samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati integrirani kurikul u ukupnosti
svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom, likovnom, jezično-komunikacijskom te
istraživačko-spoznajnom ), koristeći aktivnosti i materijale u
skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj;
6.
demonstrirati praktičnu kompetenciju, vrjednovati i samovrjednovati svoju implicitnu
pedagogiju propitujući njenu djelotvornost u funkciji stalne tendencije rasta kvalitete
7.
demonstrirati znanje u promatranju i procjeni djetetovih aktivnosti i mogućnosti kao
pretpostavci konstrukcije integriranoga kurikula u smislu odgovora na njegove
razvojne i odgojno-obrazovne potrebe;
8.
problematizirati kroz javno izlaganje određenu temu odgoja i obrazovanja predškolske
djece
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost*
ECTS
Ishod
učenja
Aktivnosti studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min
max
Predavanje
1
1, 2
Pohađanje
predavanja
Praćenje pohađanja
nastave
1
5
Seminari
0.5
1, 5, 8
Pohađanje seminara,
izrada seminarskog
rada
Praćenje pohađanja
nastave, napisan
jedan seminarski rad
1
5
Vježbe – 3.
semestar
0.5
2,3,7
Pohađanje vježbi;
Promatranje,
bilježenje i analiza
Praćenje pohađanja
nastave; usmena i
pismena analiza
1
5
Vježbe – 4.
semestar
2
3, 4, 5,
6, 7
Priprema, izvedba i
refleksija praktičnog
rada
Usmena i pismena
analiza
3
5
43
Aktivnost u
nastavi
0.5
1, 5, 6,
Sudjelovanje u
kritičkim raspravama
Usmena i pismena
analiza
1
5
Terenska
nastava
0.5
2, 7
Promatranje,
bilježenje i analiza
Usmena i pismena
analiza
1
5
Kolokvij
1
Pristup kolokviju
Analiza i ocjena
pisanog rada
1
5
Ukupno
6
9
35
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta
Ime i prezime
Vrijeme konzultacija
Mjesto konzultacija
dr. sc. Vesnica Mlinarević, izv.prof.
Srijedom od 10 h i prema
dogovoru
Kabinet 38
Ida Somolanji Tokić
Četvrtak 11:30 prema
dogovoru
Kabinet 46
Nastavni materijal: pdf ili ppt
Termini ispita
9.06.2014., 11h
23.06.2014., 11h
8.09.2014., 11h
22.09.2014., 11h
44
2. 10. INTEGRIRANI PREDŠKOLSKI KURIKUL II
Okvirni sadržaj predmeta:
Metodički pristup razvoju djetetove slike o sebi – karakteristike i sastavnice slike o sebi, razvoj
osobnog identiteta, spolnog i kulturnog identiteta, razvoj djetetova samopouzdanja i autonomije,
razvoj slike o sebi kao pripadniku različitih socijalnih grupa.
Socijalna interakcija i socijalnoemocionalni razvoj djeteta u institucionalnim uvjetima – kontrola
emocija, socijalna znanja i socijalno razumijevanje, socijalna umijeća i predispozicije, vršnjački
status i prijateljstvo, adaptacijsko razdoblje.
Aktivnosti djece, postupci i oblici rada odgojitelja na razvoju djetetove slike o sebi.
Postupci odgojitelja koji potiču/ometaju gradnju djetetove socio-emocionalne kompetencije.
„Početna obuka matematike“: razvoj logičko-matematičkih struktura, orijentacija u prostoru i
vremenu, logičke operacije s konktretnim predmetima, klasifikacija i serijacija, pojam skupa i
broja, pojam geometrijskih oblika i struktura, mjere i mjerenje.
Didaktički materijali – „gotovi“ materijali i odgojiteljev dizajn materijala za „početnu
matematičku pouku“. Upoznavanje i analiza suvremenih didaktičkih sredstava i postupaka za rad
s djecom.
Uloga dječjeg vrtića u pripremi djeteta za školsko učenje – pojam školske “gotovosti”, aktivnosti
pripreme, razvoj djetetovih predčitalačkih vještina, grafomotoričke vježbe, program predškole.
Početno čitanje i pisanje kao priprema za školu. Didaktički materijali – „gotovi“ materijali i
odgojiteljev dizajn materijala za početno čitanje i pisanje.
Vrste, načini i učinci "pedagoške intervencije".
Planiranje i dizajn aktivnosti učenja/poučavanja.
Odgojiteljev «scaffolding» dječjem učenju – modifikacija sukladna individualnoj razvojnoj
razini i stilovima učenja djeteta/djece
Eksploracijsko ponašanje djece u kontekstu interakcije s odraslim i vršnjacima – okolnosti i
postupci promoviranja razvojno zrelijih eksploracijskih oblika.
Blagdani, šetnje, izleti, posjeti – organizacijska načela, edukacijski potencijali i učinci.
Praćenje i evaluacija učinaka odgojnog djelovanja - razlozi, načela, načini.
Integrirani pristup poticanju razvoja djeteta rane i predškolske dobi kroz glazbu, likovno
izražavanje, govor i komunikaciju, kineziološke aktivnosti, matematičko – logičke aktivnosti,
istraživačko-spoznajne u svim područjima djetetova razvoja i aktivnosti poticanja pozitivne slike
o sebi kod djeteta.
Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja:predavanja, vježbe, aktivnost u nastavi
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.*
1.
2.
3.
4.
Potrebna literatura
Katz G.L., Mc Clellan E.D. (1999) Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije. Educa. Zagreb
Irović, S. (1993) Razvojne dimenzije dječje eksploracijske aktivnosti, Život i škola, 1: (15-27.)
Irović,S.(1994) Dječja znatiželja i eksploracijsko ponašanje u kontekstu vršnjačke interakcije, Napredak, 1: 4250
Hitrec,G.(l991) Kako pripremiti dijete za školu, Zagreb: Školska knjiga.
45
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Maleš, D., Stričević, I. (1991) Dijete u razdoblju pred polazak u školu. (134-159). U: Druženje djece i odraslih,
Zagreb: Školska knjiga
Došen-Dobud,A.(2008) Predškola.Zagreb:Alinea
Gabelica-Šupljika, M. i Milanovic,M. (1995), Blagdani djetinjstva. Zagreb, Školska knjiga
Liebeck,P.(l995) Kako djeca uče matematiku, Zagreb: Educa.
Došen-Dobud,A.(2005 ) Malo dijete veliki istraživač.Zagreb:Alinea.
Čudina-Obradović,M.(2002) Igrom do čitanja, igre i aktivnosti za razvijanje vještine čitanja, Zagreb: Školska
knjiga
* po potrebi dodati redove u tablici
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Br.*
1.
2.
Preporučena literatura
Slunjski,E.(2010) Mogućnost razvoja matematičkog mišljenja i učenja u samoorganiziranim aktivnostima djece
u vrtiću -Magistra Iadertina,5(5) ( 89-100)
Rothschild, J., Daniels, E. R. (1999), Bogatstvo materijala kao izvor djecje spoznaje – kako poticati
predškolsku djecu na ucenje o prirodi i matematici. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak za promicanje
kvalitete življenja djece i obitelji
* po potrebi dodati redove u tablici
Način polaganja ispita: pismeni,usmeni ispit, kolokvij
46
OBRAZAC: ISHODI UČENJA
Naziv predmeta:
Studij:
Semestar:
Šifra predmeta:
ECTS bodovi
Tjedno opterećenje P+V
INTEGRIRANI PREDŠKOLSKI KURIKUL II.
Preddiplomski sveučilišni studij Ranoga i predškolskog
odgoja i obrazovanja
V . i VI.
PPE5001
3+3
1P+2V, 1P+2V
Cilj predmeta:
Osposobiti studente za suvremeni integrirani metodički pristup oblikovanja aktivnosti u odgojnoj
skupini, strukturiranje prostora i vremena, priprema materijala.Osposobiti studente za praćenje i
vrednovanje procesa i učinaka programa. Pripremiti studente za samostalno usvajanje i primjenu
stručno-metodičnih znanja i sposobnosti.
Ishodi učenja:
Br.*
1.
Ishod učenja
Razumijeti integrirani predškolski kurikul kao cjelovit i otvoren sustav koji se
može i treba mijenjati u skladu s dječjom prirodom, postojećim kontekstulanim
uvjetima
Osposobiti studente u osmišljavanju situacija i poticaja koji će biti u skladu s
2.
dječjom prirodom
Demonstrirati sposobnost prilagoñavanja novim i neočekivanim situacijama na
3.
način aktivne primjene stečenih znanja, vještina i sposobnosti
Napraviti didaktička materijal za izvoñenje odgojno obrazovnog procesa u skladu s
4.
dječjom prirodom, te pripremiti i provesti projekt te izraditi mapu projekta
Osposobiti studente za praćenje i vrednovanje odgojno obrazovnoga procesa
5.
* po potrebi dodati redove u tablici
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost*
Predavanje
ECTS
0,5
Ishod
učenja
1,5
Vježbe
3
2,3,4,5
Aktivnosti
studenata
Pohañanje
nastave
Metoda
procjenjivanja
Evidencija
pohañanja
nastave
Sudjelovanje Analiza
u kritičkim
didaktičkog
raspravama, materijala
izrada
Bodovi
min
max
47
Kolokvij
0,5
1,2
Pismeni
ispit
1
1,2
Usmeni ispit 1
1,2,5
didaktičkih
materijala;
priprema,
izvedba i
refleksija
praktičnog
rada
Pismena
provjera
znanja
Pismena
provjera
znanja
Usmena
provjera
znanja
Analiza mape
projekta
Pismeni
kolokvij
Pismeni ispit
Usmeni ispit
Ukupno
6
* po potrebi dodati redove u tablici
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvoñenju predmeta
Ime i prezime
Stanislava Irović
Tijana Borovac
Vrijeme konzultacija
Petak 9:30 i prema dogovoru
Četvrtak 11:30 i prema
dogovoru
* po potrebi dodati redove u tablici
Mjesto konzultacija
Kabinet 46
Kabinet 46
Nastavni materijal: pdf ili ppt
Termini ispita
4.02.2014. utorak 9:00
18.02.2014. utorak 9:00
10.06.2014. utorak 9:00
24.06.2014. utorak 9:00
2.09.2014. utorak 9:00
16.09.2014. utorak 9:00
Kolokviji
Rezultati kolokvija
48
2. 11. INTEGRIRANI PREDŠKOLSKI KURIKUL III.
Okvirni sadržaj predmeta:
Praćenje i evaluacija učinaka odgojnog djelovanja - razlozi, načela, načini. Integrirani pristup
poticanju razvoja djeteta rane i predškolske dobi kroz glazbu, likovno izražavanje, govor i
komunikaciju, kineziološke aktivnosti, matematičko – logičke aktivnosti, kreativnost u svim
područjima djetetova razvoja i aktivnosti poticanja pozitivne slike o sebi kod djeteta.
Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja:
Vježbe ,aktivnost u nastavi ,terenska nastava, praktični rad
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.*
1.
2.
3.
4.
Potrebna literatura
Šagud,M.(2006.)Odgojitelj kao refleksivni praktičar.Visoka učiteljska škola u Petrinji
Slunjski, E. (2001.) Integrirani predškolski kurikul – rad djece na projektima. Zagreb. Mali profesor
Herceg, I., Karlavaris,B., Rončević,A., Varljen Herceg, L. (2010.) Metodika likovne kulture djece
rane i predškolske dobi, Zagreb: Alfa d.d.
Manasteriotti, V. (1971) Muzički odgoj na početnom stupnju, Metodske upute za odgajatelje i
nastavnike razredne nastave, Zagreb: Školska knjiga.
Findak, V. (1995) Metodika tjelesne i zdravstvene kulture u predškolskom odgoju. Zagreb
5.
* po potrebi dodati redove u tablici
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Br.*
1.
2.
3.
4.
5.
Preporučena literatura
Kališ, S.(2000.) : Fitness za djecu – praktični savjeti za roditelje. Zagreb, Gopal,
Goran, Lj., Marić, Lj. (1989) Zapjevajmo složno svi, Zbirka pjesama i igara za djecu predškolske
dobi. Priručnik za odgajatelje, Zagreb: Školska knjiga.
Stokes Szanton, E., (2000) Kurikulum za jaslice, razvojno primjereni program za djecu od 0 do 3
godine, Zagreb, Udruga Korak po korak.
Došen-Dobud,A.(2005 ) Malo dijete veliki istraživač.Zagreb:Alinea.
Starc, B., Čudina-Obradović, M., Pleša, A., Profaca, B., Letica, M. (2003) Osobine i psihološki
uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi,.Zagreb, Golden marketing-Tehnička knjiga.
* po potrebi dodati redove u tablici
Način polaganja ispita:
49
OBRAZAC: ISHODI UČENJA
Naziv predmeta:
Studij:
Integrirani predškolski kurikul III.
Preddiplomski sveučilišni studij ranoga i predškolskoga odgoja
i obrazovanja
Ljetni
Semestar:
PPE6011
Šifra predmeta:
4
ECTS bodovi
Tjedno opterećenje P+S+V 0+0+5
Cilj predmeta:
Osposobiti studente za uspješnu primjenu usvojenih stručno-metodičkih znanja i sposobnosti u
različitim područjima predškolske prakse te za kritičnu refleksiju i samorefleksiju (uočavanje i
propitivanje aktualnih pitanja odgoja i naobrazbe predškolske djece).
Ishodi učenja:
Br.*
1.
Ishod učenja
demonstrirati znanje iz temeljnih znanosti i njihovih disciplina kojima se tumače
zakonitosti, pojave i procesi u profesionalnom polju rada na praktičnoj
razini
učinkovito i djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajno 2.
razvojni, po mjeri sve djece i svakog djeteta posebno, u odnosu na njihove
sposobnosti, mogućnosti, potrebe i interese te na tim osnovama ostvarivati
integriranu odgojno-obrazovnu praksu
samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati integrirani kurikul u ukupnosti
3.
svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom, likovnom, jezičnokomunikacijskom te istraživačko-spoznajnom ), koristeći aktivnosti i materijale u
skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj;
demonstrirati praktičnu kompetenciju, vrjednovati i samovrjednovati svoju
4.
implicitnu pedagogiju propitujući njenu djelotvornost u funkciji stalne tendencije
rasta kvalitete
demonstrirati znanje u promatranju i procjeni djetetovih aktivnosti i mogućnosti
5.
kao pretpostavci konstrukcije integriranoga kurikula u smislu odgovora na njegove
razvojne i odgojno-obrazovne potrebe;
* po potrebi dodati redove u tablici
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost*
Vježbe
ECTS
1
Ishod
učenja
1-5
Aktivnosti
studenata
Pohañanje
vježbi
Metoda
Bodovi
procjenjivanja
min
max
Praćenje
5
10
pohañanja
nastave
50
Aktivnost u
nastavi
1
1,5
Terenska
nastava
0,5
1,5,4
Praktični
rad
1,5
2,34
Sudjelovanje
u kritičkim
raspravama
Promatranje,
bilježenje i
analiza
Priprema,
izvedba i
refleksija
praktičnog
rada
Usmena i
pismena
analiza
Usmena i
pismena
analiza
Usmena i
pismena
analiza
Ukupno
4
* po potrebi dodati redove u tablici
15
20
10
20
45
50
70
100
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvoñenju predmeta
Ime i prezime
Goran Kujundžić
Mara Šumanović
Gordana Ercegovac-Jagnjić
Vrijeme konzultacija
Ponedjeljak, 11:00-12:00
Utorak 10:00 – 11:00
Ponedjeljak 14:30 prema
dogovoru
Ida Somolanji Tokić
Četvrtak 11:30 prema
dogovoru
Tijana Borovac
Četvrtak 11:30 prema
dogovoru
* po potrebi dodati redove u tablici
Mjesto konzultacija
Kabinet 35
Kabinet 54
Kabinet 57
Kabinet 46
Kabinet 46
Nastavni materijal: pdf ili ppt
Termini ispita
9.06.2014.
23.06.2014.
8.09.2014.
22.09.2014.
51
2. 12. JEZIČNE IGRE
Okvirni sadržaj predmeta:
Govorni razvoj djeteta. Jezik i govor. Jezik i jezična igra. Stvaralaštvo i jezična igra. Jezično stvaralaštvo
zadjecu rane i predškolske dobi. Iskustva, vještine, sposobnosti i znanja koja se stječu u jezičnim igrama.
Spontanei vođene jezične igre. Smisao i svrha jezične igre. Jezični, spoznajni i odgojni ciljevi jezičnih
igara. Igre slušanjai govorenja. Glasovne igre, ritmičke igre, sintaktičke, semantičke igre. Jezična igra u
djetetovom govornomrazvoju.
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:predavanja, vježbe,
samostalni zadaci
konzultacije, multimedija,
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.*
Potrebna literatura
1.
Čudina-Obradović, M. (2003.) Igrom do čitanja. Školska knjiga: Zagreb.
2.
Peti-Stanić, A., Velki, V. (2008.) Jezične igre za velike i male. Alfa: Zagreb.
3.
Duran, M. (2003.) Dijete i igra. Slap: Zagreb.
* po potrebi dodati redove u tablici
52
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Br.*
Preporučena literatura
1.
Čudina-Obradović, M. (2000.) Kad kraljevna piše kraljeviću. Korak po korak: Zagreb.
2.
Posokhova, I. (2000.) Razvoj govora i prevencija govornih poremećaja kod djece
predškolske dobi. Ostvarenje: Zagreb.
3.
Posokhova, I. (2005.) Izgovor: kako ga poboljšati: rad na razvijanja pravilnog izgvora
glasova u djece. Ostvarenje: Buševac.
* po potrebi dodati redove u tablici
Način polaganja ispita:
Usmeni kolokvij: Priprema i izvođenje jezične igre uz poznavanje relevantne literature.
Završni ispit: Studenti koji nisu položili usmeni kolokvij tijekom semestra polažu ga na
završnomusmenom ispitu. Odabranu temu usmeno izložiti s naglaskom na poznavanje metajezika struke
iznanstvene literature.
53
OBRAZAC: ISHODI UČENJA
JEZIČNE IGRE
Naziv predmeta:
JEZIČNE IGRE
Studij:
SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ RANOGA I PREDŠKOLSKOG
ODGOJA I OBRAZOVANJA
Semestar:
VI.
Šifra predmeta:
SIM0005
ECTS bodovi
4
Tjedno opterećenje P+V
2P + 1V
Cilj predmeta:
Upoznati studente s pojmom i ulogom jezične igre u govornom razvoju djeteta. Studenti ćeupoznati
različite vrste spontanih i vođenih jezičnih igara.
Ishodi učenja:
Br.*
Ishod učenja
1.
student posjeduje znanje o teorijskoj podlozi i osnovama analize jezičnih igara
2.
sposoban je prepoznati i razlikovati vrste jezičnih igara
3.
prepoznati vrste jezičnih igara na temelju znanja stečenih na predavanjima i
kritičkim čitanjem relevantne literature i aktivnim sudjelovanjem na vježbama
4.
izabrati i primijeniti jezične igre u radu s djecom odreñene dobi
5.
planirati i organizirati jezične igre koje će biti poticaj govornom razvoju djeteta i
dječjem jezičnom stvaralaštvu
6.
poticati iskustveno učenje
7.
izraditi prezentacijski materijal
8.
pokazati sposobnost za vrjednovanje i samovrjednovanje vlastitoga rada
* po potrebi dodati redove u tablici
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
54
Nastavna
aktivnost*
ECTS
Ishod
učenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min
max
Pohađanje
nastave i
aktivnosti u
nastavi
1
1-8
predavanja,
vježbe,
samostalni i
grupni rad,
prezentacija
vođenje
evidencije o
pohađanju
nastave,
evidencija o
aktivnom
sudjelovanju
30
30
Kontinuirana
provjera
znanja
2
1-3
2 jezične igre
pismena
provjera
30
40
Završni ispit
1
1-8
analiza i
usmena i
demonstracija pismena
jezične igre
provjera
(samostalno)
20
30
(usmeni)
Ukupno
4
100
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta
Ime i prezime
Vrijeme konzultacija
Mjesto konzultacija
doc.dr.sc.Valentina Majdenić
četvrtkom od 10,30 sati
Učiteljski fakultet u Osijeku,
kabinet 44
[email protected]
Termini ispita:
5.II. 2014. u 8, 00 sati
19.II.2014. u 8,00 sati
16.IV.2014. u 10,00 sati
18.VI.2014. u 8,00 sati
2.VII.2014. u 8,00 sati
10.IX.2014. u 8,00 sati
24.IX.2014. u 8,00 sati
55
3. 13. KINEZIOLOGIJA
Naziv predmeta:
KINEZIOLOGIJA
Studij:
SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ RANOGA I PREDŠKOLSKOG
ODGOJA I OBRAZOVANJA
Semestar:
2.
Šifra predmeta:
PKI2001
ECTS bodovi
4
Tjedno opterećenje P+S
2P +1S
Okvirni sadržaj predmeta:
Proučavajući utjecaj upravljanog procesa vježbanja, odnosno planirane i programirane tjelesne
aktivnosti, omogućava se razumijevanje i intrepretacija utjecaja takvih oblika aktivnosti ne samo na
antropološki status nego i na cjelokupno zdravlje čovjeka. Sistematizacijom spoznaja o tim utjecajima
omogućen je uvid o djelovanju kinezioloških aktivnosti na psihosomatski status učenika u svim
područjima kineziologije, a osobito u području odgojno obrazovnog procesa. Adekvatnim izborom
metrijskih protokola, te kvalitetnim postupcima planiranja i programiranja mogu se definirati relevantni
parametri za izazivanje transformacijkih procesa u području antropoloških osobina, motoričkih i
funkcionalnih sposobnosti, motoričkih znanja, ali i u odgojinim i drugim aspektima mogućih promjena.
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:
-
Predavanja
Seminarska nastava
Seminarski rad
Kontinuirano praćenje i provjeravanje; kolokvij
Usmeni ispit
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.
Potrebna literatura
1.
Findak, V., I. Prskalo (2004). Kineziološki leksikon, VUŠ, Petrinja.
2.
Milanović, D. i sur. (1997). Priručnik za sportske trenere, FFK, Zagreb.
56
3.
Mišigoj-Duraković, M. (1999). Tjelesno vježbanje i zdravlje, Zagreb.
4.
Prskalo, I. (2005). Osnove kineziologije, Visoka učiteljska škola u Petrinja.
5.
Ivanković, A.(1982) Tjelesni odgoj djece predškolske dobi, Školska knjiga Zagrab.
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Br.
Preporučena literatura
1.
Kališ, S. (2000). Fitness za djecu- praktični savjeti za roditelje. Zagreb, Gopal.
2.
Mraković, M. (1994.): Fitko – Programianje i kontrola procesa vježbanja, FFK, Zagreb
Način polaganja ispita: Kontinuirano praćenje i provjeravanje; dva kolokvija, usmeni ispit
57
OBRAZAC: ISHODI UČENJA
Cilj predmeta: Osposobiti studente za razumijevanje kinezioloških zakonitosti na kojima se temelje
načela planiranja, programiranja, provonenja, kontrole i vrednovanja različitih oblika procesa vježbanja u
području kineziološke edukacije.
Poseban je cilj osposobiti studente za primjenu mjernih instrumenata i kinezioloških operatora
osobito onih koji se koriste u radi s djecom mlane školske dobu u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi.
Studenti će moći razumijeti i biti osposobljeni primijeniti osnovne kineziološke zakonitosti o utjecaju
tjelesne aktivnosti na različite segmente antropološkog statusa čovjeka, strukturu i opće zakonitosti
upravljanog procesa vježbanja djece predškolske dobi.
Ishodi učenja:
Br.
Ishod učenja
1.
Studenti će razumijeti društveno povijesne uvjete u kojima se kineziologija javlja i
oblikuje kao samosvojno znanstveno-istraživačko područje.
2.
Studenti će dobiti uvid u strukturu kineziologije i njen odnos s drugim znanstvenim
disciplinama.
3.
Studenti će moći razumijeti i biti osposobljeni primijeniti osnovne kineziološke zakonitosti
o utjecaju tjelesne aktivnosti na različite segmente antropološkog statusa čovjeka.
4.
Studenti će moći primjeniti mjerne instrumente i protokole za procjenu motoičkog statusa
djece predškolske dobi.
5.
Studenti će se osposobiti za planiranje i programiranje kinezioloških aktivnosti, izbor
adekvatnih kinezioloških operatora i volumena opterećenja kojima je moguće izazvati
kvalitativne i kvantitativne promjene u ljudskom organizmu.
6.
Studenti će biti osposobljeni za provođenje redovite tjelesne aktivnosti u funkciji
poboljšanja zdravlja i prevencije nastaka hipokinetskih bolesti; zdravlje i tjelesna
aktivnost, zdravlje i okolina, higijena i tjelesno vježbanje.
58
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost*
ECTS
Ishod
učenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Teorijska
predavanja*
1
1,2,3,6
Prisustvovanje
na
predavanjima
Seminarska
nastava*
0,5
3,4,5
Seminarski rad**
0,5
Kontinuirano
praćenje i
provjeravanje***
Bodovi
min
max
Evidencija
dolazaka*
3
5
Prisustvovanje
na seminarskoj
nastavi
Evidencija
dolazaka*
3
5
3,5,6
Izrada
seminarskog
rada prema
zadanoj temi
Procjenjivanje
kvalitete
seminarskog
rada prema
kriterijima**
4
20
1
1-6
Kontinuirano
praćenje i
provjeravanje u
obliku 2
kolokvija.
Na temelju
uspješnosti i
broja bodova u
dva kolokvija.
36
60
Usmeni ispit
1
1-6
Završni usmeni
ispit
0
30
Ukupno
4
66
100
* Student ima pravo izostati (%) s nastave u sugladno pravilniku o studijim i studiranju, ukoliko niti
jednom ne izostane s nastave predavanja i seminara nagrađuje se s 10 bodova.
** Kvaliteta seminarskog rada procjenjuje se na temelju adekvatno obrađene materije zadane
seminarske teme i prezentacije seminarskog rada skupini studenata. Prema kriteriju kvalitete obrade
materije: ocjena ne dovoljan – 0 bodova; ocjena dovoljan – 4 boda; ocjena dobar - 6 bodova; ocjena
vrlo dobar – 8 bodova; ocjena izvrstan – 10 bodova. Prema kriteriju kvalitete prezentacije: ocjena ne
dovoljan – 0 bodova; ocjena dovoljan – 4 boda; ocjena dobar - 6 bodova; ocjena vrlo dobar – 8 bodova;
ocjena izvrstan – 10 bodova. Student mora zadovoljiti kriterije minimalno za ocjenu dovoljan, ukoliko iz
jednog segmenta ne zadovolji ponavlja seminarski rad s drugom temom.
59
***Studenti tijekom semestra pišu dva kolokvija iz dva područja nastavne materije. Prvi kolokvij
obuhvaća pojam, definiciju i strukturu kineziologije, te utjecaj kinezioloških podražaja na antropološka
obilježja djece mlađe školske dobi. Prvi kolokvij nosi 30 bodova, a za uspješno savladavanje gradiva
student mora ostvariti minimalno 60% (18 bodova) od ukupnog broja bodova. Slijedom: 18 -20 bodova –
ocjena dovoljan; 21 -23- ocjena dobar; 24 -26 – ocjena vrlo dobar; 27 -30 ocjena izvrstan.
Drugi kolokvij obuhvaća teme: pojam, načela i čimbenici upravljanog procesa vježbanja, te utjecaj
tjelesne aktivnosti i kinezioloških podražaja na zdravlje. Također nosi 30 bodova s jednakom
metodologijom raspodjele. Za uspješno savladavanje gradiva student mora ostvariti minimalno 60% (18
bodova) od ukupnog broja bodova. Slijedom: 18 -20 bodova – ocjena dovoljan; 21 -23- ocjena dobar; 24
-26 – ocjena vrlo dobar; 27 -30 ocjena izvrstan.
Kako bi pristupio usmenom ispitu student mora zadovolijt kriterije s minimalnim brojem bodova za
ocjenu dovoljan.
Tijekom nastave studenti se kontinuirano prate i prikupljaju bodove iz elemenata: pohađanje nastave,
seminarski rad i pismeni kolokvij. Studenti prema svojim preferencijama mogu odabrati kojim načinom
će sakupiti dovoljan broj bodova za izlazak na usmeni dio ispita. Na kraju semestra pristupaju pismenom
dijelu ispitu oni studenti koji nisu položili kolokvije. Opseg usmenog ispita ovisit će o visini prikupljenih
bodova u kontinuiranom praćenju i pismenom ispitu.
Ukupna ocjena nastaje sumacijom ostvarenih bodova iz svih kategorija prema slijedećem kriteriju:
ocjena dovoljan: 60 - 69 bodova
ocjena dobar :
70 -79 bodova
ocjena vrlo dobar: 80 - 89 bodova
ocjena izvrstan:
90 – 100 bodova
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta
Ime i prezime
Vrijeme konzultacija
Mjesto konzultacija
Doc.dr.sc. Tihomir Vidranski
Četvrtak 10,45 – 11,30h
Kabinet
Dr.sc. Zvonimir Tomac,v. Asist.
Utorak 13,00h
Kabinet
Dr.sc. Mara Šumanović,
Srijeda 10,00h
Kabinet
60
Nastavni materijali u obliku primarnih, sekundarnih i tercijarnih publikacija dostupni su u knjižnici
fakulteta, u elektronskom obliku putem PPT prezentacija i PDF nastavnih prikaza, te u obliku mapa
nastalih studenskim seminarskim radovima.
Ispitni rokovi: nalaze se na web stranici fakulteta i na oglasnoj ploči.
PREDMET
Kineziologija
Izvanr
edni
NASTAVNI
K
12.mj.
2013.
doc.dr.sc.
Tihomir
Vidranski
17.12.
10h
Zimski
Izvanr
edni
Ljetni
Jesenski
27.I.22.II.
2014.
4.mj.2
014.
9.VI.5.VII.
2014.
1.IX.27.IX.201
4.
15.4.
10h
17.6. 10h
7.2.
10h
21.2.
10h
4.7.
11h
12.9. 10h
26.9.
12h
TEME ZAVRŠNIH RADOVA
1. Validacija i standardizacija mjernih instrumenata za procjenu motoričkog statusa djece
predškolske dobi.
2. Razina razvijenosti motoričkih vještina djece predškolske dobi slavonske regije.
3. Uloga programirane tjelesne aktivnosti na razvoj motoričkih sposobnosti i vještina.
4. Uloga programirane tjelesne aktivnosti na razvoj funkcionalnih sposobnosti.
5. Utjecaj posebno programirane tjelesne aktivnosti na razvoj motoričkih sposobnosti i vještina.
6. Utjecaj posebno programirane tjelesne aktivnosti na razvoj funkcionalnih sposobnosti.
7. Prevalencija pretilosti u predškolskoj dobi.
8. Razina tjelesne aktivnosti u slobodno vrijeme.
9. Relacije između motoričkih sposobnosti, motoričkih vještina i morfoloških karakteristika.
10. Relacije između aktiviteta roditelja i aktiviteta djece predškolske dobi.
61
2. 14. KINEZIOLOŠKA KULTURA I
Naziv predmeta:
Studij:
Semestar:
Šifra predmeta:
ECTS bodovi
Tjedno opterećenje P+V
Kineziološka kultura 1
Sveučilišni preddiplomski studij Ranog predškolskog odgoja i
obrazovanja
1.,2.
PKIOO1
zimski 1, ljetni 1
2V
Okvirni sadržaj predmeta:
Programski sadržaji uvjetovani su raspoloživim objektima,materijalnim sredstvima
klimatskim uvjetima,godišnjem dobu i interesima studenata. To su prije svega igre s
loptom kao košarka,mali nogomet,odbojka, dvoranski hokej,ples,aerobika,elementi
ritmičke gimnastike,elementi joge,judo,kuglanje klizanje, koturanje, jogging ,plivanje
fitness.
Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja:
Način izvoñenja nastave je praktično vježbanje u odgovarajućim objektima.
Provjera znanja nije predviñena.
Studenti su dužni redovno pohañati i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu.
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.*
1.
2.
3.
4.
Potrebna literatura
Anderson, B. Streching: vježbe istezanja za svakodnevni fitnes, trčanje, plivanje
Anderson, B. Fitnes za sve
Belan, I. Jogging
Body building-Tehnika izvoñenja vježbi
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Br.*
1.
2.
3.
4.
Preporučena literatura
Milanović, D. i sur. (1997). Priručnik za sportske trenere, FFK, Zagreb
Mišigoj-Duraković, M. (1999). Tjelesno vježbanje i zdravlje, Zagreb.
Primjenjena kineziologija u rekreaciji
Sva postojeća i raspoloživa koja se odnosi na ponuñene sadržaje
Način polaganja ispita: Ispit nije predviñen.
62
OBRAZAC: ISHODI UČENJA
Naziv predmeta:
Studij:
Semestar:
Šifra predmeta:
ECTS bodovi
Tjedno opterećenje P+V
Kineziološka kultura 1
Sveučilišni preddiplomski studij Ranog predškolskog odgoja i
obrazovanja
1.,2.
PKIOO1
zimski 1, ljetni 1
2V
Cilj predmeta:
Cilj predmeta je da studenti utvrde i prošire poznate, upoznaju nove i aktualne kineziološke
sadržaje,da se educiraju u programiranju samovježbanja u smislu rekreacije,steknu naviku
za kontinuiranim vježbanjem s jedinstvenim ciljem očuvanja zdravlja i kvaliteta življenja.
Ishodi učenja:
Br.*
1.
Ishod učenja
studenti će se osposobiti za samostalno planiranje i programiranje procesa
samovježbanja.
2.
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost*
ECTS
Ishod
učenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min
max
Ukupno
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvoñenju predmeta
Ime i prezime
Vera Filipović
Vrijeme konzultacija
četvrtak od 12 do 13 sati
Mjesto konzultacija
kabinet, sportska dvorana
Nastavni materijal: pdf ili ppt
Termini ispita
Kolokviji
Rezultati kolokvija
63
2. 14. KINEZIOLOŠKA KULTURA II
Naziv predmeta:
Studij:
Semestar:
Šifra predmeta:
ECTS bodovi
Tjedno opterećenje P+V
Kineziološka kultura 2
Sveučilišni preddiplomski studij Ranog predškolskog odgoja i
obrazovanja
1., 2.
PKIOO2
zimski 1, ljetni 2
2V
OBRAZAC: OPIS PREDMETA
Okvirni sadržaj predmeta:
Programski sadržaji uvjetovani su raspoloživim objektima,materijalnim sredstvima klimatskim
uvjetima,godišnjem dobu i interesima studenata. To su prije svega igre s loptom kao
košarka,mali nogomet,odbojka, dvoranski hokej,ples,aerobika,elementi ritmičke
gimnastike,elementi joge,judo,kuglanje klizanje, koturanje, jogging ,plivanje fitness.
Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja:
Način izvoñenja nastave je praktično vježbanje u odgovarajućim objektima.
Provjera znanja nije predviñena.
Studenti su dužni redovno pohañati i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu.
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.*
1.
2.
3.
4.
Potrebna literatura
Anderson, B. Streching: vježbe istezanja za svakodnevni fitnes, trčanje, plivanje
Anderson, B. Fitnes za sve
Belan, I. Jogging
Body building-Tehnika izvoñenja vježbi
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Br.*
1.
2.
3.
4.
Preporučena literatura
Milanović, D. i sur. (1997). Priručnik za sportske trenere, FFK, Zagreb
Mišigoj-Duraković, M. (1999). Tjelesno vježbanje i zdravlje, Zagreb.
Primjenjena kineziologija u rekreaciji
Sva postojeća i raspoloživa koja se odnosi na ponuñene sadržaje
Način polaganja ispita:Ispit nije predviñen.
64
OBRAZAC: ISHODI UČENJA
Naziv predmeta:
Studij:
Semestar:
Šifra predmeta:
ECTS bodovi
Tjedno opterećenje P+V
Kineziološka kultura 2
Sveučilišni preddiplomski studij Ranog predškolskog odgoja i
obrazovanja
1., 2.
PKIOO2
zimski 1, ljetni 2
2V
Cilj predmeta:
Cilj predmeta je da studenti utvrde i prošire poznate, upoznaju nove i aktualne kineziološke
sadržaje,da se educiraju u programiranju samovježbanja u smislu rekreacije,steknu naviku
za kontinuiranim vježbanjem s jedinstvenim ciljem očuvanja zdravlja i kvaliteta življenja.
Ishodi učenja:
Br.*
Ishod učenja
studenti će se osposobiti za samostalno planiranje i programiranje procesa
1.
samovježbanja
2.
3.
4.
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Bodovi
Nastavna
ECTS
Ishod
Aktivnosti
Metoda
aktivnost*
učenja
studenata procjenjivanja
min
max
Ukupno
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvoñenju predmeta
Ime i prezime
Vrijeme konzultacija
Mjesto konzultacija
Vera Filipović
petak od 13 do 14 sati
kabinet, sportska dvorana
Nastavni materijal: pdf ili ppt
Termini ispita
Kolokviji
Rezultati kolokvija
65
2. 16. KINEZIOLOŠKA METODIKA U INTEGRIRANOM KURIKULUMU
opis predmeta
Okvirni sadržaj predmeta:
Pojam, definicija i predmet Kineziološke metodike. Uloga, cilj i zadaće tjelesne i zdravstvene kulture
djece predškolske dobi. Plan i program tjelesne i zdravstvene kulture djece rane i predškolske dobi.
Obilježja motoričkih gibanja djece rane i predškolske dobi. Kineziološki operatori: klasifikacija, metodika
i organizacija primjene u raznolikim organizacijskim oblicima rada. Metodički principi, metode rada i
metodički postupci, metodički organizacijski oblici rada. Osnovna aktivnost tjelesne i zdravstvene kulture
(struktura, cilj i zadaci, sadržaji i organizacija).Jutarnja tjelovježba, izleti, šetnje, ljetovanja, zimovanja,
priredbe i javni nastupi. Aktivnosti tjelesne i zdravstvene kulture na otvorenom, u dvorani, u vodi, na
snijegu i ledu, adaptiranim prostorima. Odgojno obrazovni proces. Planiranje i programiranje rada.
Pripremanje odgojitelja. Praćenje, provjeravanje i vrednovanje. Praktična izvedba organizacijskihoblika
rada.
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:
-
Predavanja
Vježbe
Kontinuirano praćenje i provjeravanje, kolokvij
Usmeni ispit
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.
Potrebna literatura
1.
Findak, V. (1995) Metodika tjelesne i zdravstvene kulture u predškolskom odgoju. Zagreb.
2.
Findak, V., I. Prskalo (2004). Kineziološki leksikon, VUŠ, Petrinja.
3.
Findak,V.(1992) Metodički organizacijski oblici rada u edukaciji, sportu i sportskoj
rekreaciji, Hrvatski savez za športsku rekreaciju i Montorex. Zagreb.
4.
Ivanković, A.(1982) Tjelesni odgoj djece predškolske dobi, Školska knjiga Zagrab.
5.
Pejčić, A. (2001) Opće pripremne vježbe za najmlađe. Pedagoški fakultet Rijeka, Rijeka.
5.
Pejčić, A. (2002). Igre za male i velike.Rijeka: Visoka učiteljska škola u Rijeci.
6.
Pejčić, A. (2005). Kineziološke aktivnosti za djecu predškolske i rane školske dobi.Rijeka:
Visoka učiteljska škola u Rijeci.
66
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Br.
Preporučena literatura
1.
Kališ, S. (2000). Fitness za djecu- praktični savjeti za roditelje. Zagreb, Gopal.
2.
Bala, G. (2006). Fizička aktivnost devojčica i dečaka predškolskog uzrasta.Novi
Sad: Fakultet fizičke kulture u Novom Sadu.
3.
Pišot, R. i Jelovčan, G. (2006). Vsebine gibalne/športne vzgoje v predšolskem
obdobju.Koper: Univerza na Primorskem, Znanstveno-raziskovalno središče,
Založba Annales: Pedagoška fakulteta.
Način polaganja ispita: Kontinuirano praćenje i provjeravanje; tri kolokvija, usmeni ispit
67
OBRAZAC: ISHODI UČENJA
Naziv predmeta:
KINEZIOLOŠKA METODIKA U INTEGRIRANOM KURIKULUMU
Studij:
PREDDIPLOMSKISVEUČILIŠNI STUDIJ
RANOGA IPREDŠKOLSKOGAODGOJA I OBRAZOVANJA
Semestar:
3. I 4.
Šifra predmeta:
PKI3001
ECTS bodovi
3+3
Tjedno opterećenje P+V
2+1; 1+2
Cilj predmeta: Osposobiti studente za razumijevanje i primjenu zakonitosti kineziološke metodike na
kojima se temelje načela planiranja, programiranja, provedbe, kontrole i vrednovanja različitih oblika
procesa vježbanja djece predškolske dobi.
Ishodi učenja:
Br.*
Ishod učenja
1.
Studenti će razumjeti zakonitosti kineziološke metodike
2.
Studenti će moći primijeniti kineziološka načela, metode i metodičke organizacijske oblike
rada u odgojno obrazovnom procesu djece rane i predškolske dobi.
3.
Studenti će steći zavidna praktična umijeća u primjeni kinezioloških operatora definiranih
programskim okvirom tjelesne i zdravstvene kulture djece rane i predškolske dobi.
4.
Studenti će biti osposobljeni uspješno provesti u dječjem vrtiću jutarnje tjelesno vježbanje
i osnovnu tjelesnu aktivnost sa djecom mlađe, srednje ili starije dobne skupine.
5.
Studenti će moći planirati, programirati i praktično primijeniti kineziološke operatore u
diferenciranim organizacijskim oblicima rada tjelesne i zdravstvene kulture djece rane i
predškolske dobi.
6.
Studenti će biti osposobljeni vrednovati postignuća djece u kineziološkim aktivnostima i
motoričkom razvoju.
68
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost*
ECTS
Ishod
učenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Teorijska
predavanja*
1
1,2,5,6
Prisustvovanje
na predavanjima
Evidencija
dolazaka*
Kontinuirano
praćenje i
provjeravanje**
2
1-6
Kontinuirano
praćenje i
provjeravanje u
obliku 2
kolokvija.
Ogledno
predavanje
1
2,4
Izrada pisane
priprave i
praktična
provedba
osnovne tjelesne
aktivnosti u
vrtiću
Usmeni ispit
2
1-6
Završni usmeni
ispit
Ukupno***
6
Na temelju
uspješnosti i
broja bodova u
tri kolokvija.
Promatranje i
analiza izvedbe
Bodovi
min
max
6
10
24
40
12
20
10
40
76
110
*Student ima pravo izostati s nastave sukladno Pravilniku o studiranju, ukoliko niti jednom ne izostane s
nastave predavanja i seminara nagrađuje se s 10 bodova.
**Studenti tijekom trajanja kolegija pišu tri kolokvija iz područja nastavne materije. Svaki kolokvij nosi
20 bodova, a za uspješno savladavanje gradiva student mora ostvariti minimalno 60% (12 bodova) od
ukupnog broja bodova. Tijekom nastave studenti se kontinuirano prate i prikupljaju bodove iz navedenih
elemenata u tablici. Prema osobnim preferencijama mogu odabrati kojim načinom će sakupiti dovoljan
broj bodova. Na kraju 4. semestra pristupaju usmenom ispitu. Opseg usmenog ispita ovisit će o visini
prikupljenih bodova tijekom kontinuiranog praćenja.
***Za pozitivnu ocjenu na kolegiju studenti trebaju ukupno steći od 70 – 110 bodova.
69
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta
Ime i prezime
Vrijeme konzultacija
Mjesto konzultacija
Utorak 10,00h
Kabinet
Doc.dr.sc. Tihomir Vidranski
Dr.sc. Mara Šumanović
Nastavni materijali u obliku primarnih, sekundarnih i tercijarnih publikacija dostupni su u knjižnici
fakulteta, u elektronskom obliku putem PPT prezentacija i PDF nastavnih prikaza, te u obliku mapa
nastalih studenskim radovima za pripremu metodičkih vježbi.
Ispitni rokovi: nalaze se na web stranici fakulteta i na oglasnoj ploči.
27.I.-22.II.
12.
PREDM
ET
NASTAVNIK
doc.dr.sc. T.Vidranski
KMUIK
dr.sc. M. Šumanović
2014.
2013.
18.12.
12h
4.
9.VI.- 5.VII.
2014.
1.IX.-27.IX.
2014.
2014.
6.2.
12h
20.2.
12h
16.4.
12h
20.6.
9h
4.7.
9h
12.9.
9h
26.9.
9h
TEME ZA ZAVRŠNI RAD
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
Igra u kineziološkim aktivnostima predškolske djece u dobi od 3- 4 godine
Igra u kineziološkim aktivnostima predškolske djece u dobi od 4- 5 godine
Igra u kineziološkim aktivnostima predškolske djece u dobi od 5- 6 godine
Razina razvijenosti motoričkih vještina bacanja, hvatanja i gađanja kod djece predškolske dobi
Razina razvijenosti motoričkih vještina skakanja kod djece predškolske dobi
Razina razvijenosti motoričkih vještina hodanja i trčanja kod djece u dobi od 3-4 godine
Metode rada u kineziološkim aktivnostima djece predškolske dobi
Primjena metode dramatizacije u kineziološkim aktivnostima djece predškolske dobi
Analiza provedbe kinezioloških aktivnosti u vrtićima grada Osijeka
Analiza provedbe kinezioloških aktivnosti u vrtićima (nekog drugog slavonskog područja, prema
odabiru studenta)
70
2. 17. LIKOVNA KULTURA
DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PROGRAM
Naziv predmeta:
Likovna kultura
Studij:
Preddiplomski sveučilišni studij ranoga i predškolskoga
odgoja i obrazovanja
Nositelj kolegija:
doc.art. Goran Kujundžić
Semestar:
Ljetnji
Status kolegija:
Obvezni
Šifra predmeta:
PLI4001
ECTS bodovi
4
Tjedno opterećenje P+V
P2+V1
Cilj predmeta:
osposobiti studente da usvoje temeljna znanja o vizualnom jeziku, osnovama likovnih
umjetnosti i likovne kulture poradi razvoja osobne kulture kao temelja za budući rad s djecom
predškolske dobi. Motiviranje studenata za aktivno sudjelovanje u javnom životu, s posebnim
aspektom na njihovoj profesionalnoj orijentaciji. Osposobiti studente za rad s različitim likovnim
tehnikama kroz sva područja likovnog oblikovanja.
71
Ishodi učenja:
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Br.
Ishod učenja
1.
Objasniti i analizirati pristup likovnom djelu
2.
Interpretirati likovne elemenate i kompozicijska načela u likovnom djelu
3.
Usporediti načela duhovne i materijalne strane likovnog govora
4.
Primijenti stečena znanja o likovnom jeziku i likovnim tehnikama u budućem radu s
djecom predškolske dobi
Okvirni sadržaj predmeta:
Likovni govor, uvod u svijet likovnih umjetnosti. Medijska svojstva, vrijednosti crtanja,
slikanja, grafike i plastičnog trodimenzionalnog oblikovanja, dizajna i likovno scenskog
izraza u razvoju sposobnosti percepcije, ekspresije i sinteze. Likovni elementi i
kompozicijska načela. Vizualni red i jedinstvo izraza (kompozicija). Vizualna percepcija,
promišljanje i likovni jezik.
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: predavanja, demonstracije, mapa vježbi,
samostalni rad, analiza, izložbe.
Način polaganja ispita: usmeni ispit, samostalni rad, mapa vježbi
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost*
Ishod
učenja
ECTS
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min
max
Predavanja
1
1-4
Pohađanje
nastave
Evidencija
nazočnosti
5
10
Vježbe
1
4
Rješavanje
praktičnih
zadataka
Mapa vježbi
10
20
(istraživanja)
72
Aktivnost na
predavanjima
0,5
1-3
Aktivnost u
nastavi
Sudjelovanje u
raspravama
5
10
Ispit
1,5
1-4
Usmeni ispit
Provjera znanja
50
60
Ukupno
4
70
100
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.
Obavezna literatura
1.
2.
Jakubin, M., Osnovne likovnoga jezika i likovne tehnike, priručnik za likovnu
kulturu", Institut za pedagogijska istraživanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu, 1989.
Damjanov, J., Vizualni jezik i likovna umjetnost: Zagreb: Školska knjiga, 1991.
3.
Ivančević, R., Likovni govor. Zagreb: Profil, 2003.
4.
Brešan, D. Likovni pojmovnik. Zagreb: Naklada Ljevak, 2006.
Br.
Dopunska literatura
1.
Mirelić-Bačić, J., Bačić, M., Uvod u likovno mišljenje. Zagreb: Školska knjiga, 1996.
2.
Peić,M., Pristup likovnom djelu. Zagreb: Školska knjiga, 1978.
3.
Gombich, EH., Povijest umjetnost. Zagreb:Golden marketing, 1999.
73
2. 18. LIKOVNA KULTURA U INTEGRIRANOM KURIKULU
DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PROGRAM
Naziv predmeta:
Likovna kultura u integriranom kurikulu
Studij:
Preddiplomski sveučilišni studij ranoga i predškolskoga
odgoja i obrazovanja
Nositelj kolegija:
doc.art. Goran Kujundžić
Semestar:
5. zimski i 6. ljetnji
Status kolegija:
Obvezni
Šifra predmeta:
PLI6001
ECTS bodovi
3+3
Tjedno opterećenje P+V
5. semestar: P2+V1;
6. semestar: P1+V2
Cilj predmeta:
Stjecanje temeljnih znanja iz metodike likovne kulture kao predmeta. Studenti će se upoznati s
osnovnim znanjima o likovnoj kulturi predmeta, sa strukturom i značenjima te sa zakonitostima razvoja
dječjih likovnih sposobnosti u primijeni. Znati primijeniti didaktička načela, nastavne metode i
suvremene didaktičke strategije u metodici. Osposobiti studente za
planiranje, pripremanje i izvoñenje rada prema potrebama djece. Prate proces, razvoj percepcije i
ekspresije s obzirom na proces osvještavanja djece. Osposobiti studente za poticanje i razvijanje
perciptivnih, oblikovnih i stvaralačkih sposobnosti djece u kontekstu likovnog izražavanja . Pripremiti
studente za samostalan rad u predškolskim ustanovama. Motivirati studente za aktivno sudjelovanje u
javnom životu, s posebnim aspektom na njihovoj profesionalnoj djelatnosti.
74
Ishodi učenja:
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Br.
Ishod učenja
1.
Primijeniti kompentencije temeljnog metodičkog znanja koje omogućavaju realizaciju
suvremene odgojno-obrazovne nastave u predškolskoj ustanovi.
2.
odabrati poticaje, likovne tehnike i likovno-tehničke sredstva koja su primjerena pojedinoj
razvojnoj fazi likovnog izraza i zadacima pojedinog likovnog područja..
3.
Razumijeti proces razvoja kreativnosti kod djeteta, te primijeniti primjerene metode u
daljnjem poticanju i razvijanju djetetovih kreativnih potencijala.
4.
Primijeniti stečena znanja u oblikovanju kritičkog uvida u efikasnost i primjerenost
metoda poučavanja za djecu predškolske dobi.
Okvirni sadržaj predmeta:
Predmet i područje izražavanja metodike likovne kulture. Povijesni razvoj teorije i prakse likovnog
odgoja i obrazovanja u nas i svijetu. Proces spoznavanja likovne kulture u radu s djecom; promicanje
likovne kreativnosti kod djece; zadaci i ciljevi likovne kulture. Primjena nastavnih metoda, postupaka i
suvremenih tehnologija. Uspješni modeli izobrazbe i usavršavanje odgajatelja. Razvoj likovnog
izražavanja i stvaranja u djece: faza primarnih simbola, faza složenih simbola i faza intelektualnog
realizma. Ispunjavanje priprave za rad s djecom različite predškolske dobi. Likovni elementi i
kompozicijska načela. Rad s nadarenom djecom. Estetsko uređenje prostora. Negativne pojave u
dječjem stvaralaštvu i ometanje dječjeg likovnog razvoja. Zaštita likovnih radova djece. Metodički
pristupiti likovnim elementima i kompozicijskim načelima. Nazočnost uzornim predavanjima mentora i
održavanje individualnih predavanja.
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: predavanja, održavanjeoglednog sata u predškolskoj
ustanovi, samostalni zadaci, vježbe.
Način polaganja ispita: usmeni ispit, samostalni rad, mapa vježbi
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna aktivnost*
Predavanja
ECTS
1
Ishod
učenja
1-4
Aktivnosti
studenata
Pohađanje
Metoda
procjenjivanja
Evidencija
Bodovi
min
5
max
10
75
Vježbe
1,2
4
nastave
nazočnosti
Rješavanje
praktičnih
zadataka
Mapa vježbi
10
20
(istraživanja)
Praktični rad
1,8
1-4
Priprema,
izvedba i
refleksija
praktičnog
rada
Pisana priprema, 10
i usmena naliza
20
Ispit
2
1-4
Usmeni ispit
Provjera znanja
40
50
Ukupno
6
65
100
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.
Obavezna literatura
1.
Grgurić, N., i Jakubin, M.,Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje. Zagreb: Educa, 1996.
2.
3.
Herceg, I., Karlavaris,B., Rončević,A., Metodika likovne kulture djece rane i
predškolske dobi, Zagreb: Alfa d.d.
Brešan, D., Dječja likovna kreativnost od prve do desete godine. Zagreb, Profil, 2008
4.
Belamarić, D., Dijete i oblik. Zagreb: Školska knjiga, 1987
Br.
Dopunska literatura
1.
Babić, A., Likovna kultura s metodikom, Osijek, 2001.
2.
Bodulić, V., (1982.) Umjetnički i dječji crtež: priručnik za odgajatelje i nastavnike. Zagreb:
Školska knjiga
.
76
2. 19. LUTKARSTVO
Okvirni sadržaj predmeta:
Teorija: Povijesni pregled lutkarstva. Kako nastaje lutkarska predstava. Osnove lutkarstva: lutkarska
dramaturgija za djecu, lutkarska režija, lutkarska scenografija, lutkarska glazba, tipologija lutaka,
animator/animacija. Predškolsko dijete i scenska lutka. Određenje dramske i lutkarske igre. Lutka kao
terapijsko sredstvo u radu s djecom s teškoćama u razvoju.
Praktični dio: Lutkarske vježbe. Animacija tijela. Izrada scenske lutke. Dramaturški planirane lutkarske
igre verbalne i neverbalne s kreiranom lutkom. Improvizirani lutkarski monolog i dijalog (samostalno
stvaranje teksta, animacija). Svladavanje abecede lutkarske tehnike s različitim tipovima lutaka.
Dječja igra scenskom lutkom. Metodika primjene scenske lutke u raznolikim odgojno obrazovnim
situacijama.
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:predavanja, lutkarske vježbe u scenskom prostoru,
posjeti kazalištu, konzultacije, kolokvij, završni usmeni ispit
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.*
Potrebna literatura
1.
Pokrivka, V., (1978.), Dijete i scenska lutka, Zagreb: Školska knjiga
2.
UNIMA, Komisija Lutka u obrazovanju (2004.), Lutka…divnog li čuda, ur.: Majaron, E., Kroflin, L., Zagreb: MCUK
3.
Glibo, R., (2000.), Lutkarstvo i scenska kultura, Zagreb: Ekološki glasnik
4.
Bastašić, Z., (1988.), Lutka ima i srce i pamet, Zagreb: Školska knjiga
5.
Bognar-Šaban, A. i dr. (1997.), Hrvatsko lutkarstvo, Zagreb: Hrvatski centar
UNIMA
6. Perić Kraljik, M., (2013.) Lutka u odgoju i obrazovanju, u: Književna revija-tema Lutka,god.53.,br.3,
ur. Kroflin, L., i Mesarić, J.,Osijek: Ogranak Matice hrvatske Osijek
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Br.*
1.
Preporučena literatura
Perić Kraljik, M., (2009), Kreativne lutkarske igre u nastavi, u: Poticanje stvaralaštva u odgoju i obrazovanju, ur. Bognar,
L. i dr., Profil, Zagreb
77
2.
Jurkovski, H., (2007.), Teorija lutkarstva, Subotica: Međunarodni festival pozorišta za decu
3.
Nikolin, V. i su., (1965.), Uvod u lutkarstvo, Beograd
4.
Varl, B., (1999.), Lutke na štapu, Zagreb: MCUK
Varl, B., (2001.), Mimičke lutke, Zagreb: MCUK
Varl, B., (2000.), Plošne lutke, Zagreb: MCUK
Varl, B., (2000.), Ručne lutke-ginjoli, Zagreb: MCUK
Varl, B., (1999.), Lutke na koncu, MCUK, Zagreb,
5.
Županić Benić, M. (2009.), O lutkama i lutkarstvu, Zagreb: Leykam internacional
Način polaganja ispita:teoretski i praktični dio.
Kolokvij: kolokvij se polaže praktično – realizacija lutkarskih etida i lutkarskih minijatura.
Završni usmeni ispit: teoretski dio.
78
ISHODI UČENJA - LUTKARSTVO
Naziv predmeta:
LUTKARSTVO
Studij:
Preddiplomski studij ranog i predškolskog odgoja i
obrazovanja
Semestar:
Treći i četvrti
Šifra predmeta:
OHR 3001
ECTS bodovi
Treći semestar 3, četvrti semestar 2
Tjedno opterećenje P+V
1P+1V
Cilj predmeta:
Stjecanje temeljnog znanja o lutkarskoj grani kazališne umjetnosti, stjecanje temeljnog znanja o
tipovima lutaka, izradi i animaciji scenske lutke u lutkarskoj igri za djecu predškolske dobi. Razvoj
stvaralačkih sposobnosti na području lutkarskog izraza. Primjena scenske lutke u odgojno obrazovnom
procesu.
Ishodi učenja:
Br.*
Ishod učenja
1.
Temeljno znanje o lutkarskoj umjetnosti
2.
Mogućnost samostalnog realiziranja lutkarskih etida i lutkarskih minijatura
3.
Izrada scenskih lutaka prilagođene predškolskoj dobi
4.
Aktivno koristiti scensku lutku u predškolskoj ustanovi
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost*
Pohađanje
predavanja i
vježbi
ECTS
2 (0,5)
Ishod
učenja
1-4
Aktivnosti
studenata
Prisutnost uz
aktivno
sudjelovanje
Metoda
procjenjivanja
Evidencija uz
aktivno
sudjelovanje
Bodovi
min
10
max
20
79
Praktične
lutkarske
vježbe u
skupinama
1 (0,5)
1-4
Aktivno i
samostalno
planiranje i
realizacija u
scenskom
prostoru
Analiziranje i
dobronamjerni
kritički osvrti
lutkarskih vježbi
20
40
/ (1)
1-4
Aktivno
Ispitivanje
sudjelovanje i savladanog
teoretskogplana
učenje
i programa
20
40
50
100
Usmeni ispit
Ukupno
3 (2)
* po potrebi dodati redove u tablici
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta
Ime i prezime
Vrijeme konzultacija
Mjesto konzultacija
Izv.prof.art. Mira Perić Kraljik
Ponedjeljak: 9.30
Ured 27
* po potrebi dodati redove u tablici
Nastavni materijal: pdf ili ppt.
Termini ispita
Kolokviji: jedan
Rezultati kolokvija
80
2. 20. MATEMATIČKA KULTURA I KOMUNIKACIJA
Okvirni sadržaj predmeta:
- Elementi matematičke logike. Pojam suda. Operacije sa sudovima.
- Skupovi. Pojam skupa (podskup skupa, jednakost skupova, partitivni skup). Operacije sa skupovima
(unija, presjek, komplement). Kartezijev produkt skupova. Relacije.
- Brojevi. Skup prirodnih brojeva. Zakoni računskih operacija u skupu prirodnih brojeva.
Domišljato računanja izborom prikladne metode. Procjenjivanje točnosti i smislenosti rezultata.
Induktivno zaključivanje.
- Oblici i prostor: Opisivanje položaja i smjera upotrebom svoje orijentacije i jednostavnih koordinata
(npr. kvadratna mreža). Prepoznavanje i klasifikacija jednostavnih likova (trokut, četverokut, šesterokut i
osmerokut). Skiciranje jednostavnih tijela i njihovih mreža (prizma, piramida, valjak i stožac).
Rješavanje problema u kontekstu položaja i smjera.
- Mjerenje. Mjerenje duljine, mase i tekućine kroz povijest.
Uspoređivanje veličina. Mjerenje relativnim jedinicama, konstantnom nestandardnom jedinicom i
standardnom jedinicom.
- Kombinatorika. Pronalaženje svih kombinacija ili poretka u situacijama s malim brojem varijabli.
- Podatci. Provođenje jednostavnijih empirijskih istraživanja vjerojatnosti te procjena vjerojatnosti
konkretnog slučajnog događaja. Čitanje i predočavanje podataka stupčastim i kružnim dijagramima.
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:
- predavanja, vježbe, konzultacije, zadaće, kontinuirana provjera znanja
Nastava se izvodi uz podršku web aplikacije CARNet LMS Moodle https://moodle.carnet.hr/, gdje su
studentima dostupne sve aktualne informacije o kolegiju, nastavni materijali, rezultati kolokvija i ispitnih
rokova.
Putem konzultacija te e-komunikacije s nastavnikom studenti će dobivati dodatnapojašnjenja i upute.
- kolokviji ili pismeni ispit
- usmeni ispit
81
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.
Potrebna literatura
1.
M. Polonijo, Mala geometrija, Profil, 2001.
2.
S. Kurepa, Uvod u matematiku, Tehnička knjiga, Zagreb, 1975.
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Br.
Preporučena literatura
1.
J. Strnad, Metrom i aršinom-Izlet u svijet najvećih i najmanjih razdaljina, Školska
knjiga,Zagreb, 1990.
2.
M. Polonijo, Matematičke razbibrige za nove radoznalce, Element, Zagreb, 2009.
3.
V. Devide, Zabavna matematika, Školska knjiga, Zagreb, 1988.
Način polaganja ispita.
Konačna ocjena proizlazi iz ocjena sljedećih komponenti:
1. kolokviji ili pismeni ispit
2. usmeni ispit
82
OBRAZAC: ISHODI UČENJA MATEMATIČKA KULTURA I KOMUNIKACIJA
Naziv predmeta:
MATEMATIČKA KULTURA I KOMUNIKACIJA
Studij:
PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ RANOG I PREDŠKOLSKOG
ODGOJA I OBRAZOVANJA
Semestar:
IV.
Šifra predmeta:
PMA2001
ECTS bodovi
3
Tjedno opterećenje P+V
1P + 2V
Cilj predmeta: Upoznati studente s ulogom matematike u razvoju društva. Osposobiti studente za
razumijevanje i ispravno korištenje matematičke komunikacije u svakodnevnom životu. Obnoviti i
proširiti znanja studenata iz područja elementarne matematike nužno potrebnih za primjeren način
uvođenja matematičkih pojmova djeci predškolske dobi.
Ishodi učenja:
Br.
Ishod učenja
Nakon uspješnog svladavanja kolegija od studenta se očekuje da je sposoban:
1.
razumjeti i objasniti značenje jednostavnih tvrdnji koristeći matematičku notaciju i jezik
2.
razumjeti i koristiti pojmove: skup, operacije sa skupovima, Vennovi dijagrami, binarna
relacija, relacijaekvivalencije
3.
definirati osnovne računske operacije na skupu prirodnih brojeva i zakone koji za njih
vrijede
4.
prevesti u matematički jezik jednostavne probleme koji su formulirani nematematički, te
koristiti dobiveni zapisza rješavanje početnog problema
5.
pokazati intuitivno znanje i razumijevanje temeljnih koncepata elementarne geometrije
6.
primijeniti princip produkta radi utvrđivanja broja različitih kombinatornih konfiguracija
7.
primjenjivati osnovni jezik vjerojatnosti (moguć, nemoguć, siguran, slučajan)
8.
pročitati i protumačiti podatke prikazane jednostavnim tablicama, piktogramima i
stupčastim dijagramima
83
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost
Kolokviji ili
pismeni ispit
ECTS
1.6
Ishod
učenja
1-8
Aktivnosti
studenata
Metoda procjenjivanja
Studenti trebaju
samostalno
riješiti zadatke
koji su postavljeni
na kolokviju ili
pismenom ispitu.
Dva kolokvija ili pismeni
ispit. Bodovi ostvareni na
kolokvijima se zbrajaju.
Konačna ocjena iz
kolokvija utvrđuje se
nakon posljednjeg
kolokvija. Uvjet za
ostvarivanje pozitivne
ocjene iz kolokvija je
ostvarivanje minimalno
Bodovi
min
30
max
60
20% bodova na svakom
pojedinačnom kolokviju i
50% bodova u sumi
bodova s oba
kolokvija.Pozitivno
ocijenjen kolokvij je
zamjena za pismeni dio
ispita.
Završni ispit
1.1
1-3,
5,7,8
Usmeni ispit
Studentima se postavljaju
teoretska pitanja iz
obrađenih tema kako bi
se provjerilo poznavanje i
razumijevanje tema.
20
Pohađanje
nastave
0.3
1-8
Studenti su
obvezni u skladu s
Pravilnikom o
studiranju
Sveučilišta u
Osijeku
prisustvovati na
barem 70%
nastave
propisane
studijskim
Evidencija pristupanja
predavanjima i vježbama
obavljati će se na
predavanjima i vježbama.
-
40
-
84
programom
Ukupno
3
50
100
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta
Ime i prezime
Vrijeme konzultacija
Mjesto konzultacija
izv. prof. dr. sc. Ružica
Kolar-Šuper
četvrtkom u 14 sati ili prema dogovoru na email [email protected]
kabinet 40
Želko Gregorović,
predavač
četvrtkomu 10 sati ili prema dogovoru na email [email protected]
kabinet 60
85
2. 21. MATEMATIKA U IGRI I RAZONODI
Okvirni sadržaj predmeta:
Igra u funkciji usvajanja osnovnih matematičkih pojmova (igre s didaktičkim sredstvima, društvene igre,
igrememoriranja).
Rješavanje problemskih zadataka pri usvajanju osnovnih matematičkih pojmova te uvježbavanju
osnovnihmatematičkih relacija (konkretni praktični problemi, slikovni problemi, eksperimentiranje, rad
na projektu).
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:
predavanja, vježbe, seminari, konzultacije, zadaće, kontinuirana provjera znanja.
Nastava se izvodi u prostorima fakulteta i s djecom rane dobi. Studenti aktivno prate i izrađuju mapu o
djeci koju prate pod nadzorom nastavnika i asistenata. U suradnji s nastavnikom i asistentima studenti
stječu kompetencije za implementaciju matematike u dječje igre i razonodu, tj. popularizaciju
matematike.
Nastava se izvodi uz podršku web aplikacije CARNet, LMS Moodlehttps://moodle.carnet.hr/, gdje su
studentima dostupne sve aktualne informacije o kolegiju, nastavni materijali, rezultati kolokvija i ispitnih
rokova
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.*
Potrebna literatura
1.
M. Pavleković, Matematika i nadareni učenici – razvoj kurikula na učiteljskim studijima za
prepoznavanje, izobrazbu i podršku darovitih učenika, Element, Zagreb, 2009.
2.
M. Peteh,Matematika i igra za predškolce, Alinea, Zagreb, 2008.
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Br.*
Preporučena literatura
1.
M. Polonijo,Um caruje, Školska knjiga, Zagreb, 1994. (V. izdanje)
2.
M. Polonijo, Matematička bojanka, Školska knjiga, Zagreb, 2000.
3.
M. Polonijo,Matematički problemi za radoznalce, Školska knjiga, Zagreb, 1990.(IV. izdanje)
4.
M. Gardner, Mathematical Puzzles and Diversions, London, 1953.
Način polaganja ispita:kolokvij (pismeni ispit za studente koji nisu bili uspješni na kolokviju). Usmeni isp
86
OBRAZAC: ISHODI UČENJA
MATEMATIKA U IGRI I RAZONODI
Naziv predmeta:
MATEMATIKA U IGRI I RAZONODI
Studij:
PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ RANOGA I PREDŠKOLSKOG
ODGOJA I OBRAZOVANJA
Semestar:
4.
Šifra predmeta:
PMA6001
ECTS bodovi
4
Tjedno opterećenje P+V
1P+ 1S+1V
Cilj predmeta:
Osposobiti studenta za popularizaciju matematike među djecom predškolske dobi i poticanje
razvojamatematičkoga dara svakoga djeteta.
Ishodi učenja:
Br.*
Ishod učenja
Nakon uspješnog svladavanja kolegija od studenta se očekuje da je sposoban:
1.
Poticati dječju znatiželju kroz matematičku igru
2.
Poticati interes za istraživanjem materijala i aktivnosti
3.
Graditi bliske, povjerljive i recipročne odnose s roditeljima
4.
Razvijati suradnju na partnerskoj razini kroz rano matematičko opismenjavanje;
5.
Osmisliti matematičke igre
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost*
ECTS
Ishod
učenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min
max
87
Predavanja
1.5
1-2
Tumačenje
suvremenih
razvojnih teorija
o dječjem razvoju
Pretraživanje
matematičkih
časopisa i web
izvora s
naglaskom na
matematičku igru
s najmlađima
Seminari
1
3-4
Vježbe
1
4
Radionice s
učenicima
Pohađanje
nastave
0.5
1-4
Prisutnost uz
aktivno
sudjelovanje
Ukupno
4
Praktični rad
22
45
Zadatci izvedbe
15
30
Neposredno
opažanje
13
25
50
100
* po potrebi dodati redove u tablici
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta
Ime i prezime
Vrijeme konzultacija
Mjesto konzultacija
izv.prof.dr.sc. Margita
Pavleković
srijedom od 11 sati
Kabinet 29
88
2. 22. METODOLOGIJA PEDAGOŠKIH ISTRAŽIVANJA
Okvirni sadržaj predmeta:
Metodologija pedagoških istraživanja u sustavu pedagogijskih disciplina, u sustavu izobrazbe
predškolskog odgojitelja i u njegovoj pedagoškoj djelatnosti.
Uloga kvantitativno i kvalitativno usmjerenih istraživanja u procesu pojašnjavanja i
razumijevanja odgojno obrazovne prakse te razvoju profesionalnih kompetencija odgajatelja.
Etička pitanja istraživanja u obrazovanju i etički kodeks istraživanja s djecom.
Vrste istraživanja:Temeljna i primijenjena. Razvojna i akcijska. Deskriptivna i kauzalna.
Transverzalna i longitudinalna.
Projekt istraživanja. Etape istraživanja.
Hipoteza, varijable, uzorci.
Postupci i instrumenti prikupljanja podataka. Anketa. Intervju. Eksperiment.Sistemsko
promatranje.
Etnografski postupci. Studija slučaja. Kvalitativna i kvantitativna analiza podataka.
Osnovna metodološka pravila u pisanju stručnih i znanstvenih radova. Kategorizacija
znanstvenih i stručnih tekstova.
Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja: predavanja,vježbe,seminari
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.*
1.
Potrebna literatura
Cohen, L., Manion, L., Morrison, K.(2007) Metode istraživanja u obrazovanju. Zagreb: Naknada Slap.
2.
3.
Mužić, V. (2004.) Uvodumetodologijuistraživanjaodgojaiobrazovanja (2. proširenoizdanje). Zagreb: Eduka
4.
Silobrčić, V. (2000.) Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska naklada
5.
Leipzig, J., Leh, J. (1998) Proučavanjedjecepomoćupromatranjaibilježenja. Zagreb:
UdrugaroditeljaKorakpokorak.
Etički kodeks istraživanja s djecom (2003) ur. Dulčić, A., Ajduković, M., Kolesarić, V., Zagreb: Državni zavod
za zaštitu obitelji, ministarstva i mladeži, Vijeće za djecu Vlade Republike Hrvatske.
* po potrebi dodati redove u tablici
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Br.*
1.
Preporučena literatura
Sekulić-Majurec, A. (2000.) Kvantitativan i/ili kvalitativan pristup istraživanjima pedagoških fenomena – neke
aktualne dileme. Napredak, 141 (3): 289-300
2.
* po potrebi dodati redove u tablici
89
OBRAZAC: ISHODI UČENJA METODOLOGIJA PEDAGOŠKIH ISTRAŽIVANJA
Naziv predmeta:
Studij:
Semestar:
Šifra predmeta:
ECTS bodovi
Tjedno opterećenje P+V
METODOLOGIJA PEDAGOŠKIH ISTRAŽIVANJA
Preddiplomski sveučilišni studij Ranoga i predškolskog
odgoja i obrazovanja
V. i VI.
PPE5010
3+2
1P+1S+1V , 1P+1S
Cilj predmeta:
Upoznati studente s teorijskim i praktičnim osnovama istraživanja u odgoju i obrazovanju i
pridonijeti uvoñenju studenata u stjecanje odreñenih znanstvenih kompetencija važnihza njihov
daljnji profesionalni razvoj.
Ishodi učenja:
Br.*
1.
Ishod učenja
Poznavati vrste istraživanja u području odgoja i obrazovanja, osnove planiranja i
provoñenja istraživanja
Osposobiti studenata za analizu i interpretaciju podataka.
2.
Osposobiti za samostalno provoñenje jednostavnih istraživanja u predškolskoj
3.
praksi.
Ovladavanje formalnim i neformalnim tehnikama prikupljanja podataka
4.
Napraviti i prezentirati seminarski rad u obliku prezentacije
5.
Izraditi nacrt istraživanja
6.
* po potrebi dodati redove u tablici
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost*
Predavanja
ECTS
0,5
Ishod
učenja
1,2
Aktivnosti
studenata
Pohañanje
nastave
Metoda
procjenjivanja
Evidencija
pohañanja
nastave
Seminarski rad
i prezentacija
Seminari
1
1,2,4,5
Vježbe
1
2,3,4,6
Izrada i
izlaganje
seminarskog
rada
Aktivno
Nacrt
sudjelovanje istraživanja
u nastavi,
izrada
nacrta
istraživanja
Bodovi
min
max
90
Pismeni
ispit
1
Usmeni ispit 1,5
1,2,4
1,2,4,6
Pismena
provjera
znanja
Usmena
provjera
znanja
Pismeni ispit
Usmeno
ispitivanje
Ukupno
5
* po potrebi dodati redove u tablici
70
100
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvoñenju predmeta
Ime i prezime
Stanislava Irović
Tijana Borovac
Vrijeme konzultacija
Petak 9:30 i prema dogovoru
Četvrtak 11:30 i prema
dogovoru
Mjesto konzultacija
Kabinet 46
Kabinet 46
* po potrebi dodati redove u tablici
Nastavni materijal: pdf ili ppt
Termini ispita
7.2.2014. petak 8h
21.2.2014. petak 8h
13.6.2014. petak 8h
27.6. 2014. petak 8h
5.9.2014. petak 8h
19.9.2014. petak 8h
91
2. 23. NJEMAČKI JEZIK I
Okvirni sadržaj predmeta:
Ovladavanje njemačkim kao stranim jezikom. Proučavanje raznih tema na njemačkom jeziku s
naglaskom na njemačku kulturu i civilizaciju. Rad na tekstovima. Osposobljavanje za govornu i pisanu
komunikaciju na njemačkom jeziku.
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:vježbe,rad na tekstovima,usmena izlaganja
kontinuirana provjera znanja putem kolokvija.
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.*
Potrebna literatura
1.
odabrani dijelovi iz: Perlmann-Balme, M. Schwalb, S., Weers, D. (2006): em – Brückenkurs.
1. Auflage, Max Hueber Verlag, Ismaning.
2.
odabrani dijelovi iz: Dallapiazza, R.-M. i suradnici (2002): Tangram 1B, Deutsch als
Fremdsprache, Ismaning.
3.
odabrani dijelovi iz: Tatsachen über Deutschland. Societäts-Verlag, Frankfurt a.Main, in
Zusammenarbeit mit dem Auswärtigen Amt, Berlin, 2005.
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Br.*
1.
Preporučena literatura
2.
Faigle, I.(2006): Rundum – Einblicke in die deutschsprachige Kultur. Ernst Klett
Sprachen GmbH, Stuttgart.
30 Stunden Deutschland. Ernst Klett Sprachen GmbH, Stuttgart, 2005.
3.
Alltag in Deutschland. Ernst Klett Sprachen GmbH, Stuttgart, 2005.
4.
Dreyer, H./Schmitt, R. (2000): Lehr – und Übungsbuch der deutschen Grammatik,
Ismaning.
Helbig, G./Buscha, J. (1998): Übungsgrammatik Deutsch, Leipzig.
5.
6.
Hering, A./Matussek, M./Perlmann-Balme, M. (2002): em Übungsgrammatik – Deutsch als
Fremdsprache, Ismaning.
Način polaganja ispita:2 pismena kolokvija po semestru. Studenti koji ne pristupe kolokvijima ili ih ne
polože, pristupaju završnom ispitu koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela i obuhvaća cjelogodišnje
gradivo.
92
OBRAZAC: ISHODI UČENJA
NJEMAČKI JEZIK I
Naziv predmeta:
Njemački jezik I
Studij:
Preddiplomski sveučilišni studij Ranoga i predškolskog odgoja i
obrazovanja
Semestar:
I., II.
Šifra predmeta:
PNJ1001
ECTS bodovi
2
Tjedno opterećenje P+V
2V
Cilj predmeta: Osposobiti studente za govornu i pisanu komunikaciju na njemačkom jeziku.
Ishodi učenja:
Br.*
Ishod učenja
1.
razvijati vještinu čitanja i razumijevanja tekstova na njemačkom jeziku
2.
prepoznati i razumjeti osnovne morfološke i sintaktičke oblike i strukture
3.
sustavno proširivati vokabular i razvijati sve jezične djelatnosti
4.
razvijati vještinu raspravljanja o raznim temama
5.
steći nova znanja o kulturi i civilizaciji njemačkog govornog područja
* po potrebi dodati redove u tablici
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost*
Pohađanje
nastave
ECTS
3
Ishod
učenja
1-5
Aktivnosti
studenata
Prisutnost uz
aktivno
sudjelovanje
Metoda
procjenjivanja
Vođenje
evidencije o
pohađanju
nastave,
evidencija o
Bodovi
min
24
max
30
93
aktivnom
sudjelovanju
Usmeno
izlaganje
1
Ukupno
4
Priprema i
usmeno
izlaganje
odabrane
teme
1-5
Obrada teme,
jezično
izražavanje
10
20
34
50
* po potrebi dodati redove u tablici
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta
Ime i prezime
Vrijeme konzultacija
Mjesto konzultacija
Manuela Karlak, asist.
srijedom od 10 do 11 h
ured 50, nastavna zgrada
* po potrebi dodati redove u tablici
Nastavni materijal: pdf ili ppt
Termini ispita: 17.06.2014. u 9 h, 1.7.2014. u 9 h, 4.9.2014. u 10 h, 18.09.2014. u 10 h
Kolokviji
Rezultati kolokvija
94
2. 24. NJEMAČKI JEZIK II
Okvirni sadržaj predmeta:
Ovladavanje njemačkim kao stranim jezikom. Proučavanje raznih tema na njemačkom jeziku s
naglaskom na njemačku kulturu i civilizaciju. Rad na tekstovima. Osposobljavanje za govornu i pisanu
komunikaciju na njemačkom jeziku.
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:vježbe, rad na tekstovima, usmena izlaganja,
kontinuirana provjera znanja putem kolokvija
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.*
Potrebna literatura
1.
odabrani dijelovi iz: Perlmann-Balme, M., Schwalb, S., Weers, D. (2006): em –
Brückenkurs. 1. Auflage, Max Hueber Verlag, Ismaning.
2.
odabrani dijelovi iz: Perlmann-Balme, M., Schwalb (2000): em – Hauptkurs. 2. Auflage,
Max Hueber Verlag, Ismaning.
3.
odabrani dijelovi iz: Dallapiazza, R.-M. i suradnici (2002): Tangram 1B, Deutsch als
Fremdsprache, Ismaning.
4.
odabrani dijelovi iz: Tatsachen über Deutschland. Societäts-Verlag, Frankfurt a.Main, in
Zusammenarbeit mit dem Auswärtigen Amt, Berlin, 2005.
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Br.*
1.
Preporučena literatura
2.
Faigle, I.(2006): Rundum – Einblicke in die deutschsprachige Kultur. Ernst Klett
Sprachen GmbH, Stuttgart.
30 Stunden Deutschland. Ernst Klett Sprachen GmbH, Stuttgart, 2005.
3.
Alltag in Deutschland. Ernst Klett Sprachen GmbH, Stuttgart, 2005.
4.
Dreyer, H./Schmitt, R. (2000): Lehr – und Übungsbuch der deutschen Grammatik,
Ismaning.
Helbig, G./Buscha, J. (1998): Übungsgrammatik Deutsch, Leipzig.
5.
6.
Hering, A./Matussek, M./Perlmann-Balme, M. (2002): em Übungsgrammatik – Deutsch als
Fremdsprache, Ismaning.
95
Način polaganja ispita:1 pismeni kolokvij po semestru. Studenti koji ne pristupe kolokvijima ili ih ne
polože, pristupaju završnom ispitu koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela i obuhvaća cjelogodišnje
gradivo.
96
OBRAZAC: ISHODI UČENJA Njemački jezik II
Naziv predmeta:
Njemački jezik II
Studij:
Preddiplomski sveučilišni studij Ranoga i predškolskog odgoja i
obrazovanja
Semestar:
III., IV.
Šifra predmeta:
PNJ3001
ECTS bodovi
2
Tjedno opterećenje P+V
1V
Cilj predmeta: Osposobiti studente za govornu i pisanu komunikaciju na njemačkom jeziku.
Ishodi učenja:
Br.*
Ishod učenja
1.
razvijati vještinu čitanja i razumijevanja tekstova na njemačkom jeziku
2.
prepoznati i razumjeti osnovne morfološke i sintaktičke oblike i strukture
3.
sustavno proširivati vokabular i razvijati sve jezične djelatnosti
4.
razvijati vještinu raspravljanja o raznim temama
5.
steći nova znanja o kulturi i civilizaciji njemačkog govornog područja
* po potrebi dodati redove u tablici
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost*
Pohađanje
nastave
ECTS
1
Ishod
učenja
1-5
Aktivnosti
studenata
Prisutnost uz
aktivno
sudjelovanje
Metoda
procjenjivanja
Vođenje
evidencije o
pohađanju
nastave,
evidencija o
Bodovi
min
13
max
15
97
aktivnom
sudjelovanju
Usmeno
izlaganje
1
Ukupno
2
Priprema i
usmeno
izlaganje
odabrane
teme
1-5
Obrada teme,
jezično
izražavanje
10
20
23
35
* po potrebi dodati redove u tablici
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta
Ime i prezime
Vrijeme konzultacija
Mjesto konzultacija
Manuela Karlak, asist.
srijedom od 10 do 11 h
ured 50, nastavna zgrada
* po potrebi dodati redove u tablici
Nastavni materijal: pdf ili ppt
Termini ispita: 17.06.2014. u 9 h, 1.7.2014. u 9 h, 4.9.2014. u 10 h, 18.09.2014. u 10 h
Kolokviji
Rezultati kolokvija
98
2. 25. OBITELJSKI ODGOJ I PARTNERSTVO S RODITELJIMA
Okvirni sadržaj predmeta:
Mjesto i uloga obitelji u razvoju djeteta; Ciljevi i važnost suradnje obitelji i predškolske
ustanove; Partnerstvo odgojitelja i obitelji (obilježja suradničkog odnosa); Stavovi odgojitelja
koji obeshrabruju suradnju i potporu; Suradnja obitelji i predškolske ustanove kroz obostrano
informiranje, stjecanje znanja potrebnih za odgoj djece te zajedničko življenje djece, roditelja i
odgojitelja; Komunikacija s roditeljima (osnovna pravila uspješne komunikacije s roditeljima,
komunikacija u teškim situacijama); Posredno i neposredno uključivanje obitelji; Oblici suradnje
(individualni razgovori, roditeljski sastanci, škole za roditelje, tribine, posjet obitelji, igraonice,
radionice te pisani oblici – kutić za roditelje, pisane obavijesti, list za roditelje); Roditeljski
sastanci (predavačkog tipa, oglednog tipa, roditeljski sastanci radi druženja djece i odraslih,
roditeljski sastanci komunikacijskog tipa); Nazočnost obitelji u skupini (prihvaćanje obitelji u
skupini, očekivanja i pravila ponašanja u skupini); Odgojitelj i roditelj djeteta s posebnim
potrebama; Meñukulturna otvorenost i kulturne vrijednosti obitelji; Prijelaz iz dječjeg vrtića u
školu (priprema djeteta za polazak u školu, meñusobno informiranje vrtića i škole o programima
rada, informiranje roditelja).
Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja: Student je dužan aktivno sudjelovati na
predavanjima i seminarima. Student je dužan izraditi seminarski rad, kritički osvrt i istraživanje
u dječjem vrtiću. Provjera znanja učinit će se na temelju studentskog izlaganja seminara,
kritičkog osvrta, rezultata istraživanja, kolokvija i usmenog ispita.
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.*
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Potrebna literatura
Brajša, P.(1996), Očevi, gdje ste? Zagreb: Školske novine.
Brajša, P. (1999), Tajna uspješnog roditelja i odgojitelja. Pula: C.a.s.h.
Brajša-Žganec A. (2003), Dijete i obitelj, emocionalni i socijalni razvoj.
Jastrebarsko: Naklada Slap.
Covey S.R. (1998), Sedam navika uspješne obitelji. Zagreb: Mozaik knjiga.
Gordon T. (1996), Škola roditeljske odgovornosti. Zagreb: Poduzetništvo Jakić.
Juul J. (1995), Razgovori s obiteljima:perspektive i procesi. Zagreb: Alineja.
Ljubetić, M. (ur) (2003), Biti roditelj. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji,
materinstva i mladeži.
Ljubetić, M. (2012), Nosi li dobre roditelje roda. Zagreb: Profil International.
Pećnik, N., Starc, B. (2010), Rastimo zajedno. Zagreb: Unicef.
99
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Br.*
1.
2.
Preporučena literatura
Maleš, D., Stričević, I. (1996). Druženje djece i odraslih. Zagreb: Školska knjiga.
Mlinarević, V. i Borić, E. (2004). Cooperation between parents and school. U:
Peko, A. i sur. (ur), Contemporary teaching. Zbornik radova International
Scientific colloquium, Osijek: Tiskara i knjigovežnica Filozofskog fakulteta u
Osijeku, str. 75-85
Janković, J. (2004), Pristupanje obitelji. Zagreb: Alinea.
3.
Rosić V., Zloković, J. (2003), Modeli suradnje obitelji i škole. Đakovo: Tempo.
4.
Juul, J. (2008), Život u obitelji. Zagreb: Pelago.
5.
* po potrebi dodati redove u tablici
Način polaganja ispita: praktični radovi (seminar, kritički osvrt, pedagoško istraživanje, dva
kolokvija) i usmeni ispit.
100
OBRAZAC: ISHODI UČENJA
Naziv predmeta:
Studij:
Semestar:
Šifra predmeta:
ECTS bodovi
Tjedno opterećenje P+V
Obiteljski odgoj i partnerstvo s roditeljima
Preddiplomski sveučilišni studij Ranoga i predškolskog odgoja
i obrazovanja
VI.
PPE6001
4
2P+1S
Cilj predmeta: studenti će steći temeljna znanja o obiteljskom odgoju i bit će osposobljeni za
stvaranje preduvjeta k partnerskom odnosu s roditeljima.
Ishodi učenja:
Br.*
1.
Ishod učenja
primijeniti znanja i razumijeti pojmove odgoja, obrazovanja i djetinjstva na
profesionalno odgovoran i etički način;
razlikovati i i otkriti komunikacijske vještine za pretpostavku izgradnje odnosnih
2.
relacija sa su-kreatorima odgojnog djelovanja;
djelovati
otvoreno prema aktualnim problemima i primijeniti sposobnost njihova
3.
rješavanja;
upotrijebiti znanja i razumijeti temeljne značajke obitelji kao sociološke kategorije;
4.
opisivati i objasniti suvremene teorijske spoznaje o značaju obiteljskog odgoja kao
5.
temeljnog činitelja u razvoju svake ličnosti;
primjeniti različite pristupe u obiteljskom odgoju i obrazovanju u ranom djetinjstvu
6.
u kontekstu posebnosti obiteljskog konteksta;
prosuditi
kritički odnos prema aktualnim dosezima teorije i prakse odnosnih
7.
relacija izmeñu obitelji i institucija u ranom djetinjstvu i na toj osnovi razvojno
djelovanje;
izraditi strategiju osobne vizure komunikacijskog dijaloga na relaciji odgojitelj8.
roditelj kao elementa implicitne pedagogije.
* po potrebi dodati redove u tablici
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost*
pohañanje
nastave
ECTS
0,5
Ishod
učenja
1-8
Aktivnosti studenata
Aktivno sudjelovati
(aktivno slušati,
razgovarati, ispitivati,
promišljati)
Metoda
Bodovi
procjenjiva min max
nja
Evidencija
5
15
samoocjenji
vanje,
evaluacije
101
aktivno sudjelovati
(aktivno slušati,
demonstrirati
dosadašnja i
novostečena znanja
kroz izradu seminara
aktivno sudjelovati i
izraditi kritički osvrt
procjena
kvalitete
izrañenog i
izloženog
seminara
15
25
procjena
kvalitete
izrañenog i
izloženog
kritičkog
osvrta
Procjena
kvalitete
izrañenog i
provedenog
istraživanja
30 pitanja
10
15
10
15
20
30
20
30
60
100
izrada
seminara
0,5
1-8
izrada
kritičkog
osvrta
0,5
1-8
izrada
pedagoškog
istraživanja
0,5
1-8
aktivno sudjelovati i
izraditi kratko
pedagoško istraživanje
Kolokviji
1
1-8
Završni ispit 1
1-8
Pismena provjera
znanja
Usmena provjera znanja U slučaju
neodrañeno
g elementa
Ukupno
4
* po potrebi dodati redove u tablici
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvoñenju predmeta
Ime i prezime
Izv. prof. dr. sc. Vesnica
Mlinarević
Vrijeme konzultacija
Srijedom od 12.00 sati i
prema dogovoru na e-mail
[email protected]
Margareta Cvenić, asistentica Prema dogovoru na e-mail
[email protected], prije i
poslije nastave
* po potrebi dodati redove u tablici
Mjesto konzultacija
Kabinet 38
Kabinet 38
Nastavni materijal: pdf ili ppt
Termini ispita: kolokviji 1.- travanj, 2. – lipanj 2014. godine
Rezultati kolokvija
102
2. 26. OPĆA PEDAGOGIJA
Okvirni sadržaj predmeta:
Pedagogija u sustavu znanosti. Različite orijentacije u pedagogiji. Teorije čovjeka i teorije
društva. Humanistička teorija i utjecaj na pedagogiju. Metodologija: Put do znanstvene spoznaje.
Odnos teorije i prakse. Povijesni pristup, komparativni pristup i kreativni ili futurološki pristup.
Teorija odgoja. Odgoj kao podrška u procesu socijalizacije i individualizacije. Egzistencijalni,
socijalni i humanistički odgoj. Nasilje i nenasilje u obrazovanju (učenje kao mučenje ili kao
radost stvaranja). Znanstveno, umjetničko i tehnološko obrazovanje. Teorija odgojnoobrazovnog procesa: Teorija kurikuluma. Kurikulum orijentiran na dijete. Etape i uvjeti odgojnoobrazovnog procesa (komunikacija, klima, odgojno-obrazovna ekologija, mediji). Pojam
odgojno-obrazovne institucije. Vrste institucija. Prepoznavanje različitih teorijskih orijentacija u
praksi. Mogućnosti i granice pedagogije. Pedagoška praksa. Viñenje pedagoške budućnosti i
vlastite uloge u njoj.
Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja:
Student je dužan aktivno sudjelovati na predavanjima i seminarima. Student je dužan izraditi
seminarski rad i praktičnu aktivnost. Provjera znanja učinit će se na temelju studentskog
izlaganja seminara, praktične aktivnosti, dva kolokvija i usmenog ispita.
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.*
Potrebna literatura
Gudjons H. (1994), Pedagogija. Temeljna znanja. Zagreb:Educa
1.
Jensen, E. (2003), Super-nastava. Zagreb: Educa
2.
Kyriacou, C. (2001), Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa
3.
Terhart, E. (2001) Metode poučavanja i učenja. Zagreb:Educa
4.
Mijatović, A. (ur.) (1998), Osnove suvremene pedagogije, HKZ "MI", HPKZ.
5.
Previšić, V. i sur. (2007), Kurikulum, Zagreb. HPD.
6.
Vukasović, A. (2001), Pedagogija, Zagreb, HKZ "MI".
7.
* po potrebi dodati redove u tablicu
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Br.*
1.
2.
3.
4.
5.
Preporučena literatura
Armstrong, T.(2008), Najbolje škole. Zagreb:Educa
Bratanić, M. (1990.) Mikropedagogija, Interakcijsko-komunikacijski aspekt odgoja,
Zagreb,Školska knjiga.
Glasser, W. (2000), Kvalitetna škola. Zagreb:Educa
Matijević, M.(2001), Alternativne škole. Zagreb: Tipex
Mlinarević, V., Brust Nemet, M. (2012), Izvannastavne aktivnosti u školskom
kurikulumu. Osijek. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Učiteljski fakultet u
Osijeku.
103
Stoll, L., Fink, D. (1995), Mijenjajmo naše škole. Zagreb:Educa
6.
* po potrebi dodati redove u tablici
Način polaganja ispita: praktični radovi (seminar, praktična aktivnost, dva kolokvija) i usmeni
ispit.
104
OBRAZAC: ISHODI UČENJA
Opća pedagogija
Preddiplomski sveučilišni studij Ranoga i predškolskog odgoja
i obrazovanja
I.
Semestar:
OPE1010
Šifra predmeta:
5
ECTS bodovi
Tjedno opterećenje P+S+V 2+2+0
Naziv predmeta:
Studij:
Cilj predmeta: studenti će dobiti cjelovit i sistematiziran uvid u pedagogijsku znanost, njezino
utemeljenje i terminologiju; studenti će biti osposobljeni za kritičko propitivanje problema
suvremene pedagoške teorije i prakse te za samostalno koncipiranje manjih prakticiranih oblika
odgajanja; studenti će biti upoznati sa smislom, strukturom i proširenom djelatnošću škole te
školske pedagoške dokumentacije.
Ishodi učenja:
Br.*
1.
Ishod učenja
analizirati mogućnosti organiziranja i planiranja samostalnog učenja i napredovanja
kroz studij na način kritičkog i samokritičnog propitivanja znanstvenih istina
samostalnim i kontinuiranim radom te različitim izvorima i metodama učenja
postizati napredak u studiju;
planirati i shvatiti važnost timskog rada, interakcijom i suradnjom utemeljenom na
2.
partnerskim odnosima;
koristiti sposobnosti za razvoj kreativne dimenzije svoje profesionalne uloge;
3.
analizirati i stjecati svoju sposobnost kreiranja odgojno-obrazovnog konteksta u
4.
dječjem vrtiću jednakog i pogodnog za sve bez obzira na socio-kulturni i
ekonomski status.
* po potrebi dodati redove u tablici
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost*
pohañanje
nastave
izrada
seminara
ECTS
1
Ishod
učenja
1-4
1
1-4
Aktivnosti
studenata
Aktivno
sudjelovati
(aktivno slušati,
razgovarati,
ispitivati,
promišljati)
Aktivno
sudjelovati
(aktivno slušati,
Metoda
procjenjivanja
Evidencija,
samoocjenjivanje
evaluacije
Bodovi
min
max
5
15
Evidencija,
samoocjenjivanje
evaluacije
25
35
105
provedba
pedagoške
aktivnosti
1
1-4
kolokviji
2
1-4
Završni
ispit
2
1-4
novostečena
znanja kroz
izradu,
razgovarati,
propitivati,
diskutirati)
Aktivno
sudjelovati
(aktivno slušati,
novostečena
znanja kroz
provedbu
pedagoške
aktivnosti,
razgovarati,
propitivati,
diskutirati)
pismena provjera
znanja
usmena provjera
znanja u slučaju
neodrañenog
elementa
Evidencija,
samoocjenjivanje
evaluacije
15
20
30 pitanja
20
30
30 pitanja
20
30
65
100
Ukupno
5
* po potrebi dodati redove u tablici
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvoñenju predmeta
Ime i prezime
Izv. prof. dr. sc. Vesnica
Mlinarević
Vrijeme konzultacija
Srijedom od 12.00 sati i
prema dogovoru na e-mail
[email protected]
Maja Brust Nemet,
Srijedom od 11.30 sati i
asistentica
prema dogovoru na e-mail
[email protected]
* po potrebi dodati redove u tablici
Mjesto konzultacija
Kabinet 38
Kabinet 55
Nastavni materijal: pdf ili ppt
Termini ispita: kolokviji 1.- studeni 2013. godine, 2. – siječanj 2014. godine
Rezultati kolokvija
106
2. 27. PEDAGOGIJA RANOGA I PREDŠKOLSKOGA ODGOJA I OBRAZOVANJA
Okvirni sadržaj predmeta:
Teorijsko-metodologijski aspekti predškolske pedagogije. Suvremeno djetinjstvo. Promatranje i
praćenje djece u jaslicama i vrtićima. Odgoj, obrazovanje i razvoj u predškolskoj dobi.
Suvremeni predškolski programi (teorijske osnove, modeli, sastavnice programa, razvojni učincirezultati vrednovanja, mogućnosti primjene modela programa razvojno primjerene orijentacije).
Učenje i poučavanje predškolske djece. Igra, odgoj i stvaralaštvo. Obitelj i institucionalni
predškolski odgoj. Dječje jaslice i vrtići - institucionalni kontekst odrastanja i razvoja djece.
Kompetencije predškolskih učitelja. Predškolski odgoj i škola.
Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja:
Predavanja, seminari, radionice, samostalni zadaci, terenska nastava, konzultativni rad.
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.*
Potrebna literatura
Babić, N., Irović, S., Krstović, J. (1997), Vrijednosni sustav odraslih, odgojna praksa i razvojni
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
učinci. Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja, 6 (4-5): 551-575.
Babić, N., Kuzma, Z. (2000). Kontinuitet/diskontinuitet u razvoju djetetove autonomije. U: Babić,
N., Irović, S. (ur.), Interakcija odrasli – dijete i autonomija djeteta, Osijek, Sveučilište J. J.
Strossmayera, Visoka učiteljska škola, Rijeka, Sveučilište, Visoka učiteljska škola; 24 – 39.
Babić, N., Irović, S. (2003). Dijete i djetinjstvo u pedagogijskoj teoriji i edukacijskoj praksi. U:
Babić, N., Irović, S. (ur.), Dijete i djetinjstvo: teorija i praksa predškolskog odgoja, Osijek, Visoka
učiteljska škola; 13-34.
Babić, N. (2009). Djeca i odrasli uče zajedno. U: Babić, N., Redžep Borak, Z. (ur.), Dječji vrtić mjesto učenja djece i odraslih. Osijek, Centar za predškolski odgoj; 15-31.
Bredekamp, S. (1992). Kako djecu odgajati: razvojno primjerena praksa u odgoju djece od roñenja
do osme godine. Zagreb, Educa.
Miljak, A. (2007). Teorijski okvir sukonstrukcije kurikuluma ranog odgoja. U: Previšić, V. (ur.),
Kurikulum: teorije – metodologija – sadržaj – struktura. Zagreb: Zavod za pedagogiju Filozofskog
fakulteta u Zagrebu – Školska knjiga, str. 205-252.
Slunjski, E. (2001). Integrirani predškolski kurikulum: rad djece na projektima, Zagreb, Mali
profesor.
Slunjski, E. (2011.). Kurikulum ranog odgoja-istraživanje i konstrukcija, Zagreb, Školska knjiga.
Stokes Szanton, E., (2000) Kurikulum za jaslice, razvojno primjereni program za djecu od 0 do 3
godine, Zagreb, Udruga Korak po korak.
Šagud, M. (2002). Odgajatelj u dječjoj igri, Zagreb, Školske novine.
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Br.*
Preporučena literatura
Babić, N., Irović, S. (2001). Učenje i poučavanje u predškolskim programima u svjetlu
7.
konstruktivizma Napredak, 1, 39 – 50.
8.
Starc, B., Čudina-Obradović, M., Pleša, A., Profaca, B., Letica, M. (2003) Osobine i psihološki
9.
uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi,.Zagreb, Golden marketing-Tehnička knjiga.
Miljak, A.(1996). Humanistički pristup teoriji i praksi predškolskog odgoja: model Izvor, Zagreb:
Persona.
Način polaganja ispita:
107
OBRAZAC: ISHODI UČENJA
Naziv predmeta:
Studij:
Pedagogija ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja
Preddiplomski sveučilišni studij ranoga i predškolskoga odgoja
i obrazovanja
Zimski; Ljetni
Semestar:
OPE1001
Šifra predmeta:
5 (3+2)
ECTS bodovi
Tjedno opterećenje P+S+V 2+1+0; 1+1+0
Cilj predmeta:
Osposobiti studente za demonstriranje znanja o suvremenim teorijskim pristupima odgoju i
obrazovanju predškolske djece, znanja o razvojnim učincima podizanja djece u različitim
socijalno- kulturnim kontekstima, znanja i sposobnosti identifikacije, kritičkog promišljanja,
kreiranja i vrednovanja predškolskih programa, znanja o elementima metodologijske pismenosti
za praćenje i proučavanje predškolske stvarnosti, znanja i sposobnosti kreiranja razvojno
optimalnog okruženja, za demonstriranje samostalnosti, kritičnosti i kreativnosti u promišljanju
teorije i prakse predškolskog odgoja, osposobiti za artikuliranje implicitne teorije o ranoj
edukaciji.
Ishodi učenja: Nakon uspješno završenog predmeta student će moći/biti sposoban:
Br.*
1.
2.
Ishod učenja
prepoznati teorijske pristupe odgoju i obrazovanju predškolske djece
razumjeti specifičnost cjelokupne organizacije rada ustanove ranog i predškolskog
odgoja i obrazovanja
pratiti i analizirati suvremenu literaturu o prirodi razvoja i učenja djeteta u ranom
3.
djetinjstvu
primijeniti osnovne metodološke postupke praćenja i promatranja djece rane i
4.
predškolske dobi
problematizirati kroz javno izlaganje odreñenu temu odgoja i obrazovanja
5.
predškolske djece
* po potrebi dodati redove u tablici
6. Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
7.
Nastavna
ECTS
Ishod
Aktivnosti
Metoda
Bodovi
aktivnost*
učenja
studenata
procjenjivanja
min
max
Predavanja 1
1,2,3
Pohañanje
Praćenje
1
5
1.semestar
predavanja
pohañanja
nastave
Predavanja-2. 1
1,2,3
Pohañanje
Praćenje
1
5
semestar
predavanja
pohañanja
nastave
Seminari – 1.
0.5
1,3
Pohañanje
Praćenje
1
5
108
semestar
seminara, izrada
seminarskog
rada
Seminari – 2.
semestar
0.5
1,3,5
Aktivnost u
nastavi –
1.semestar
Aktivnost u
nastavi –
2.semestar
Terenska
nastava- 1.
semestar
Kolokvij1.semestar
0.4
1, 3, 4
0.4
1, 3, 4
0.2
4
0.5
1,2,3
Pohañanje
seminara,
izlaganje
seminarskog
rada
Sudjelovanje u
kritičkim
raspravama
Sudjelovanje u
kritičkim
raspravama
Promatranje,
bilježenje i
analiza
Pristup kolokviju
Kolokvij2.semestar
0.5
1,2,3
Pristup kolokviju
pohañanja
nastave,
napisan jedan
seminarski rad
Praćenje
1
pohañanja
nastave, izložen
jedan
seminarski rad
Usmena i
1
pismena analiza
5
5
Usmena i
1
pismena analiza
5
Usmena i
1
pismena analiza
5
Analiza i
ocjena pisanog
rada
Analiza i
ocjena pisanog
rada
1
5
1
5
9
45
Ukupno
5
* po potrebi dodati redove u tablici
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvoñenju predmeta
Ime i prezime
dr.sc. Vesnica Mlinarević,
izv.prof.
Ksenija Romstein
Vrijeme konzultacija
Srijedom od 10h i prema
dogovoru
Ponedjeljkom od 10h i prema
dogovoru
Ida Somolanji Tokić
Četvrtkom od 11:30h i prema
dogovoru
* po potrebi dodati redove u tablici
Mjesto konzultacija
Kabinet 28
Kabinet 46
Kabinet 46
Nastavni materijal: pdf ili ppt
Termini ispita
9.06.2014., 11h
23.06.2014., 11h
8.09.2014., 11h
22.09.2014., 11h
109
2. 28. PEDAGOŠKA KOMUNIKACIJA
Okvirni sadržaj predmeta:
Navedeni kolegij kroz predavanja, seminare i odlazak studenata na hospitacije razvija svijest studenata o
važnosti adekvatne komunikacije sa svim dionicima predškolskog odgoja, uključujući djecu, članove
stručnog tima i roditelje. Kolegij je također usmjeren na unaprijeđivanje komunikacijskih vještina
studenata - primanje poruka s empatijom, primjenu «ja poruka», vršnjačke medijacije, rješavanje
sukoba, izgradnju sigurnog vršnjačkog okruženja i slično.
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:
Nastava se provodi kroz predavanja i seminare.
Znanje se provjerava putem dva pismena kolokvija ili jednim, konačnim pismenim ispitom.
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.*
Potrebna literatura
1.
Ajduković, M. i Pečnik, N. (1994). Nenasilno rješavanje sukoba, Alinea, Zagreb.
2.
Arvaj, N., Bužinkić,E., i Đorđević, I. (2010). Vodič kroz medijacu za učenice i
učenike. Čakovec: Mreža mladih Hrvatske.
3.
Haug – Schnabel, G. (1997). Agresivnost u dječjem vrtiću - Razumijevanje i svladavanje
problema. Zagreb: Aline
4.
Isić, U. (2010). Vršnjačka medijacija: vodič za pedagoge i psihologe. OSCE.
5.
Langer, I., Schultz von Thun, F., Tausch, R. (2003.) Kako se razumljivo izražavati, EruditA,
Zagreb
6.
Peko, A. (2000.) Komunikacija. U: Zajedno jači, PRONI centar za socijalno podučavanja,
Osijek, 61. –81.
7.
Pregrad, J. (2010). Program prevencije vršnjačkog zlostavljanja za sigurno i poticajno
okruženje u školama. 2. dopunjeno izdanje. Zagreb : Ured UNICEF-a za Hrvatsku
8.
Rosenberg, M.B. (2006.) Nenasilna komunikacija – jezik života, Centar za mir, nenasilje i
ljudska
prava, Osijek
110
* po potrebi dodati redove u tablici
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Br.*
Preporučena literatura
1.
Bašić, Hudina, Koller-Trbović i Žižak (2005). Integralna metoda u radu s predskolskom
djecom i njihovim roditeljima - prirucnik. Zagreb: Alinea
2.
Bašić, Koller-Trbovic, Žižak, Hudina (2005). Integralna metoda - priručnik za odgajatelje i
stručne suradnike predškolskih ustanova. Zagreb: Alinea.
3.
Bognar, L. (1998.) Govor nenasilja, http://ladislav-bognar.net/drupal/
4.
Schultz von Thun, F. (2001.) Kako međusobno razgovaramo 2, EruditA, Zagreb
* po potrebi dodati redove u tablici
Način polaganja ispita:Znanje se provjerava putem dva pismena kolokvija ili jednim, konačnim pismenim
ispitom.
111
OBRAZAC: ISHODI UČENJA
Naziv predmeta:
Pedagoška komunikacija
Studij:
Sveučilišni preddiplomski studij Ranog i predškolskog odgoja i
obrazovanja
Semestar:
I.
Šifra predmeta:
70404
ECTS bodovi
4
Tjedno opterećenje P+V
1+1
Cilj predmeta:
Cilj predmeta je unaprijediti komunikacijske vještine studenata – poučiti ih primati poruke s empatijom,
primjeni «ja poruka», vršnjačkoj medijaciji, rješavanju sukoba, izgradnji sigurnog vršnjačkog okruženja i
efikasnoj komunikaciji sa ostalim stručnjacima i roditeljima.
Ishodi učenja:
Br.*
Ishod učenja. Nakon odslušanog kolegiija studenti će moći:
1.
Analizirati i razumjeti osnove pedagoške komunikacije u predškolskoj ustanovi
2.
Osmisliti aktivnosti kojima bi se unaprijedila pedagoška komunikacija u predškolskoj
ustanovi.
3.
Osmisliti priču primjerenu djeci predškolske dobi kojom bi unaprijedili komunikaciju u
predškolskoj ustanovi
4.
Unaprijediti vlastite komunikacijske vještine i usvojiti tehnike nenasilne komunikacije
(javno govorenje, aktivno slušanje, empatija, JA poruke...)
5.
Opisati i razumjeti opseg, pojavne oblike i uzroke vršnjačkog nasilja u vrtićkom okruženju
6.
Razumjeti, izraditi i koristiti osnovne strategije izgradnje sigurnog okruženja unutar vrtićke
skupine, tehnike rješavanja sukoba i vršnjačke medijacije
* po potrebi dodati redove u tablici
112
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost*
Ishod
učenja
ECTS
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min
max
Analiza
promatrane
komunikacije u
vrtiću
1
Studenti
promatraju
komunikaciju,
ispunjavaju
portokol
promatranja,
analiziraju
karakteristike
komunikacije
0
10
Vježbe
poticanja
komunikacijskih
vještina djece
2
Studenti
osmišljavaju
vježbu kojom bi
djeca razvijala
svoje
komunikacijske
vještine
0
4
Vježba
poticanja
samopouzdanja
djece
2
Studenti
osmišljavaju
vježbu kojom bi
odgojitelji
potaknuli
razvoj dječjeg
samopouzdanja
0
10
Odgojne
poruke u priči
3
Studenti
komuniciraju
odgojne poruke
djeci kroz medij
priče koju pišu i
pričaju
0
20
Kviz o
razumljivom
govorenju
4
Studenti čitaju
knjigu Kako
međusobno
0
6
113
razgovaramo 1
i odgovaraju na
pitanja o
pročitanome
Kolokvij1
1
0
20
Kolokvij2
5, 6
0
20
0
10
0
100
Sudjelovanje na
nastavi
Ukupno
Studenti
redovito
pohađaju
nastavu i
razmjenjuju
svoje mišljenje
s ostalima
4
* po potrebi dodati redove u tablici
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta
Ime i prezime
Vrijeme konzultacija
Mjesto konzultacija
Dr.sc. Ivana Sekol
Petkom 9.30-12.00 (ili prema
dogovoru)
UFOS, soba 27
Rahaela Varga, zn. novak
Petkom 11.30-13.00 (ili prema
dogovoru)
UFOS, soba 60
* po potrebi dodati redove u tablici
Nastavni materijal : pdf ili ppt (dostupni na loomenu)
Termini ispita: 27.01.2014 i 21.02.2014; 10.06.2014 i 04.07.2014; 02.09.2014 i 26.09. 2014. u 10.00h
Kolokviji: 29.11.2013 i 24.01.2014.
Rezultati kolokvija
114
2. 29. PREDVJEŽBE ČITANJA I PISANJA
Okvirni sadržaj predmeta:
Spremnost predškolskog djeteta za predvježbe čitanja i pisanja. Poticajna čitateljska okolina (obitelj,
vrtić, knjižnica). Dijete i slikovnica. Posrednici u djetetovu susretu s knjigom. Čitanje djetetu i djetetovo
čitanje. Predčitateljske aktivnosti. Predvježbe čitanja. Dječji literarni interesi. Čitanje i pisanje u dodiru
djeteta i medija.
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: predavanja, vježbe, konzultacije, multimedija,
samostalni zadaci
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.*
Potrebna literatura
1.
Bežen, Ante (2007) Metodički pristup početnom čitanju i pisanju na hrvatskom jeziku.
Zagreb: Profil.
2.
Čudina-Obradović, Mira (2008) Igrom do čitanja: igre i aktivnosti za razvijanje vještina
čitanja. Zagreb: Školska knjiga.
3.
Čudina-Obradović, Mira (2000) Kad kraljevna piše kraljeviću: psihološki temelji učenja
čitanja ipisanja. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak za promicanje kvalitete življenja
djece i obitelji.
4.
Oussoren-Voors, Ragnhild (2008) Ples pisanja za najmlađe : program predvježbi za djecu u
dobi od 3 do 5 godina. Buševec: Ostvarenje.
5.
Oussoren-Voors, Ragnhild (2007) Ples pisanja: progresivni glazbeno-pokretni program
razvoja početnih vještina pisanja u djece. Buševec: Ostvarenje.
6.
Oussoren-Voors, Ragnhild (2008) Ples pisanja 2: [nastavak programa Ples pisanja u radu s
djecom od 4 do 8 godina]. radni listovi Buševec: Ostvarenje.
* po potrebi dodati redove u tablici
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Br.*
Preporučena literatura
1.
Čudina-Obradović, Mira (2008) Čitanje prije škole. Zagreb: Školska knjiga.
2.
Lawrence, Lynne (2003) Montessori čitanje i pisanje : kako pomoći djetetu da nauči čitati i
pisati.Zagreb: Hena Com.
3.
Herljević, Ivana (2007) Govor – ritam – pokret. Buševec. Ostvarenje.
115
4.
Posokhova, Ilona (2009) Zabavan jezik u slikama i igrama. Zagreb: Planet Zoe.
* po potrebi dodati redove u tablici
Način polaganja ispita:
1. kolokvij – Rukopisno pismo
2. kolokvij – Predvježbe početnoga pisanja
2. kolokvij – Predvježbe početnoga čitanja
Pohađanje predavanja i vježbi. Tijekom godine student je obvezan analizirati udžbenik hrvatskoga jezika
za niže razrede osnovne škole prema osobnom izboru i pokazati utjecaj udžbeničkih tekstova i jezika
udžbenika na rani jezični razvoj.
Samostalno izraditi predvježbe početnoga čitanja i pisanja.
116
OBRAZAC: ISHODI UČENJA
PREDVJEŽBE ČITANJA I PISANJA
Naziv predmeta:
PREDVJEŽBE ČITANJA I PISANJA
Studij:
SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ RANOGA I PREDŠKOLSKOG
ODGOJA I OBRAZOVANJA
Semestar:
II.
Šifra predmeta:
PHR9010
ECTS bodovi
4
Tjedno opterećenje P+V
1P + 2V
Cilj predmeta:
Upoznati studente s različitim vrstama predvježbi čitanja i pisanja. Osposobiti studente za njihovo
provođenje.
Ishodi učenja:
Br.*
Ishod učenja
1.
objasniti osnovne pojmove: učenje i usvajanje hrvatskoga kao materinskoga i kao
nematerinskoga jezika
2.
- objasniti pojam okomite dvojezičnosti s obzorom na rano učenje jezika
3.
- usporediti i povezati osnovne postavke početnoga i ranoga učenju hrvatskoga jezika s
obzirom na fonološke, morfološke, sintaktičke, leksičke, semantičke i tvorbene osobitosti
hrvatskoga jezika
4.
- objasniti komunikacijsko-funkcionalni pristup usvajanju jezika
5.
- razumjeti razvoj komunikacijske kompetencije nasuprot lingvističkoj kompetenciji u
početnom razdoblju
6.
institucionalnoga učenja jezika
7.
- analizirati i vrjednovati jezik slikovnica i njegov utjecaj na rani jezični razvoj
* po potrebi dodati redove u tablici
117
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost*
ECTS
Ishod
učenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min
max
Pohađanje
nastave i
aktivnosti u
nastavi
1
1-7
predavanja,
vježbe,
samostalni i
grupni rad,
prezentacija
vođenje
evidencije o
pohađanju
nastave,
evidencija o
aktivnom
sudjelovanju
30
30
Kontinuirana
provjera
znanja
2
1-4
1. kolokvij –
Rukopisno
pismo
Pismena i
usmena
provjera
30
40
analiza i
usmena i
demonstracija pismena
predvježbi
provjera
čitanja i
pisanja
(samostalno)
20
30
2. kolokvij –
Predvježbe
početnoga
pisanja
2. kolokvij –
Predvježbe
početnoga
čitanja
Završni ispit
1
1-7
(usmeni)
Ukupno
4
100
* po potrebi dodati redove u tablici
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta
118
Ime i prezime
Vrijeme konzultacija
Mjesto konzultacija
doc.dr.sc.Valentina Majdenić
četvrtkom od 10,30 sati
Učiteljski fakultet u Osijeku,
kabinet 44
[email protected]
* po potrebi dodati redove u tablici
Termini ispita:
18.VI.2014. u 10,00 sati
2.VII.2014. u 10,00 sati
10.IX.2014. u 10,00 sati
24.IX.2014. u 10,00 sati
119
2. 30. PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
Okvirni sadržaj predmeta:
Učenje (uvjetovanje, teorije socijalnog učenja, kognitivne teorije učenja). Učenje, inteligencija i
kognitivni stilovi. Učenje i razvoj. Učenje kroz igru.
Pamćenje i zaboravljanje. Pamćenje u ranom djetinjstvu i razvojne promjene (strategije,
skriptovi, metamemorija). Inteligencija. Eksperimentalne intervencije. Individualne razlike u
kognitivnom razvoju. Kućna okolina i kognitivni razvoj. Dječji vrtići drugi oblici skrbi o
predškolskoj djeci i kognitivni razvoj. Utjecaj motivacije na učenje. Zrelost djece za polazak u
školu. Školske sposobnosti.
Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja:
- predavanja
- seminarski rad
- kolokviji
- usmeni ispit
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.*
1.
Potrebna literatura
Vasta, R., Haith, M. M., Miller, S. A. (2005). Dječja psihologija. Jastrebarsko:
Naklada Slap. (odabrana poglavlja)
Berk, E. L. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
2.
(odabrana poglavlja)
* po potrebi dodati redove u tablici
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Br.*
1.
Preporučena literatura
Cvetković Lay, J., Sekulić Majurec, A. (1998). Darovito je, što ću s njim? Zagreb:
Alinea.
Donaldson, M. (1982). Um deteta. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna
2.
sredstava.
Hitrec, G. (1991). Kako pripremiti dijete za školu. Zagreb: Školska knjiga.
3.
Zarevski, P. (1995). Psihologija učenja i pamćenja. Jastrebarsko Naklada Slap.
4.
(odabrana poglavlja)
Wood, D. (1995). Kako djeca misle i uče. Zagreb: Educa. (odabrana poglavlja)
5.
* po potrebi dodati redove u tablici
Način polaganja ispita: kolokviji i usmeni ispit
120
OBRAZAC: ISHODI UČENJA
Naziv predmeta:
Studij:
Semestar:
Šifra predmeta:
ECTS bodovi
Tjedno opterećenje P+V
Psihologija učenja i poučavanja
Preddiplomski sveučilišni studij Ranoga i predškolskog odgoja
i obrazovanja
V.
PPS5001
5
2P+2S
Cilj predmeta:
Objasniti razvojne promjene u kognitivnome razvoju predškolske djece. Razumjeti odnos
izmeñu učenja i razvoja u predškolskoj dobi. Primijeniti spoznaje o kognitivnome razvoju na
poticanje ukupnoga razvoja djece predškolske dobi.
Ishodi učenja:
Br.*
1.
2.
3.
Ishod učenja
Poznavanje razvojnih promjena u kognitivnome razvoju predškolske djece
Razumjeti odnos izmeñu učenja i razvoja u predškolskoj dobi
Primijeniti spoznaje o kognitivnome razvoju i učenju na poticanje ukupnoga
razvoja djece predškolske dobi
* po potrebi dodati redove u tablici
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost*
Prezentacija
seminarskoga
rada
Pohañanje
nastave
Kolokviji/usmeni
ispit
ECTS
Ishod
učenja
0.5
1-3
0.5
1-3
4
1-3
Aktivnosti
Metoda
studenata
procjenjivanja
Priprema i
izlaganje
seminarskoga
rada
Prisutnost uz
aktivno
sudjelovanje
Pismena i
usmena
provjera
znanja
Bodovi
min
max
Ukupno
5
* po potrebi dodati redove u tablici
121
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvoñenju predmeta
Ime i prezime
Vrijeme konzultacija
doc. dr.sc. Tena Velki
po dogovoru
dr.sc. Lara Cakić
utorkom 11:30 i po dogovoru
* po potrebi dodati redove u tablici
Mjesto konzultacija
Učiteljski fakultet, soba 47
Učiteljski fakultet, soba 47
122
2. 31. RAČUNALNE BAZE PODATAKA
Okvirni sadržaj predmeta:
Razumijevanje pojma baze podataka. Tablični prikaz informacija. Entiteti, atributi, ključevi i relacije.
Osnovni objekti baze podataka (tablice, upiti, obrasci, izvještaji). Izrada modela baze podataka.
Programska podrška za baze podataka. Primjeri u MS Access programu.
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:
-predavanja, vježbe, konzultacije, samostalni i praktični zadaci, multimedija i Internet,
CARNet LMS Moodle https://loomen.carnet.hr/ , kontinuirana provjera znanja
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
OSNOVNA
[1] Grundler, Gvozdanović, Ikica, Kos, Milijaš, Srnec, Širanović, Zvonarek,
ECDL 5.0 (Windows 7, MS Office 2010), PRO-MIL, 2011.
LITERATURA
[2] M.Varga:Baze podataka,DRIPZagreb,1994.
DOPUNSKA
[1] Chris Grover, Matthew MacDonald, E. A. Vander Veer., Office
2007 kompletan priručnik, Pogue Press O'Reilly, 2008.
WEB IZVORI
http://wwww.carnet.hr/tematski/onlinebaze/baze
Centar za online baze podataka, http://www.online-baze.hr/
Nacionalni portal za udaljeno učenje "Nikola Tesla", CARNet,
https://lms.carnet.hr/
http://office.microsoft.com/en-us/default.aspx
Način polaganja ispita:
1. kolokviji ili pismeni ispit (0,5)
2. praktični radovi (0,3) i
3. zadaće (0,2)
123
OBRAZAC: ISHODI UČENJA RAČUNALNE BAZE PODATAKA
Naziv predmeta:
RAČUNALNE BAZE PODATAKA
Studij:
INTEGRIRANI PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI UČITELJSKI
STUDIJ
Semestar:
7.
Šifra predmeta:
UIN7001
ECTS bodovi
4
Tjedno opterećenje P+V
1P + 2V
Cilj predmeta: steći saznanja o načelima stvaranja i korištenja baza podataka te osposobiti studente za
samostalnu izradu računalne baze podataka
Ishodi učenja:
Br.*
Ishod učenja
1.
razumjeti pojam baze podataka
2.
osposobiti studente za oblikovanje modela podataka
3.
osposobiti studente za projektiranje baze podataka
4.
osposobiti studente za kreiranje upita, obrazaca i izvještaja u bazi podataka
5.
osposobiti studente za kreiranje računalne baze podataka
6.
osposobiti studente za izvoz objekata baze podataka u druge formate datoteka
* po potrebi dodati redove u tablici
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost*
Kolokviji ili
pismeni ispit
ECTS
2
Ishod
učenja
1.-6.
Aktivnosti studenata
Priprema za testiranje.
Samostalno rješavanje
zadataka u nadziranom
računalnom okružju.
Metoda
procjenjivanja
Pismeni ispiti
Bodovi
min
25
max
50
124
Praktični radovi
1,2
3. i 5.
Priprema, izrada i
izlaganje praktičnog
rada.
Praktični radovi
15
30
Zadaće
0,8
2. i 6.
Priprema, izrada i
predaja domaće
zadaće.
Zadaci izvedbe
10
20
Ukupno
4
50
100
* po potrebi dodati redove u tablici
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta
Ime i prezime
Vrijeme konzultacija
Mjesto konzultacija
Prof.dr.sc. Margita Pavleković
Utorkom od 9:30
Kabinet 59
Ana Mirković Moguš,
asistentica
Svakodnevno
E-mail, forum, Loomen
* po potrebi dodati redove u tablici
125
2. 32. RAZVOJNA PSIHOLOGIJA
Okvirni sadržaj predmeta:
Predmet razvojne psihologije. Metode istraživanja. Teorije dječjeg razvoja. Etički problemi.
Priroda nasuprot odgoju, kontinuitet nasuprot diskontinuitetu, normativni nasuprot idiografskom
pristupu. Geni i ponašanje. Interakcija kao konstruktivni činitelj razvoja. Pojam otpornosti.
Individualne razlike u tempu i dometu razvoja.
Tjelesni, motorički, perceptivni, kognitivni, moralni, emocionalni i socijalni razvoj djece. Igra i
njena uloga u djetinjstvu. Odnosi s vršnjacima.
Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja:
- predavanja
- seminarski rad
- kolokviji
- usmeni ispit
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.*
1.
Potrebna literatura
Vasta, R., Haith,M.M., Miller, S.A., (2000). Dječja psihologija: moderna znanost.
Jastrebarsko:
Naklada Slap.
Berk,
L. (2005). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
2.
Duran, M. (2003). Dijete i igra. (odabrana poglavlja) Jastrebarsko: Naklada Slap.
3.
Starc, B. i dr. (2004). Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi.
4.
Zagreb: Golden marketing Tehnička knjiga.
* po potrebi dodati redove u tablici
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Br.*
1.
Preporučena literatura
Buljan Flander, G., Karlović, A. (2004). Odgajam li dobro svoje dijete? Zagreb:
Marko M.
Davison, G.C i Neale J. M. (1999). Emocionalni poremećaji i poremećaji
2.
ponašanja u djetinjstvu i adolescenciji. U: Psihologija abnormalnog doživljavanja i
ponašanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Čorkalo Biruški, D. (Ur.) (2009). Primijenjena psihologija: pitanja i odgovori.
3.
Zagrteb: Školska knjiga.
Čuturić, N. (2000). Psihometrički razvoj djeteta u prve dvije godine života.
4.
Jastrebarsko: Naklada Slap.
* po potrebi dodati redove u tablici
Način polaganja ispita: kolokviji i usmeni ispit
126
OBRAZAC: ISHODI UČENJA
Naziv predmeta:
Studij:
Semestar:
Šifra predmeta:
ECTS bodovi
Tjedno opterećenje P+V
Razvojna psihologija
Preddiplomski sveučilišni studij Ranoga i predškolskog odgoja
i obrazovanja
III. i IV.
PPS3001
6
III. semestar: 2 P + 1 S; IV. semestar: 1 P + 1 S
Cilj predmeta:
Poznavanje razvojnih promjena te temeljnih obilježja tjelesnog, perceptivnog, motoričkog,
kognitivnog, moralnog, emocionalnog i socijalnog razvoja djece. Poznavanje metodologije
istraživanja u psihologiji.
Ishodi učenja:
Br.*
1.
2.
Ishod učenja
Poznavanja teorija dječjeg razvoja
Poznavanje razvojnih promjena te temeljnih obilježja tjelesnog, perceptivnog,
motoričkog, kognitivnog, moralnog, emocionalnog i socijalnog razvoja djece
Poznavanje metoda istraživanja u psihologiji
3.
* po potrebi dodati redove u tablici
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost*
Prezentacija
seminarskoga
rada
ECTS
1
Ishod
učenja
1-3
Pohañanje
nastave
1
1-3
Kolokviji/usmeni
ispit
4
1-3
Aktivnosti
Metoda
studenata
procjenjivanja
Priprema i
izlaganje
seminarskoga
rada
Prisutnost uz
aktivno
sudjelovanje
Pismena
i
usmena
provjera
znanja
Bodovi
min
max
6
Ukupno
* po potrebi dodati redove u tablici
127
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvoñenju predmeta
Ime i prezime
Vrijeme konzultacija
doc. dr.sc. Tena Velki
po dogovoru
dr.sc. Lara Cakić
utorkom 11:30 i po dogovoru
* po potrebi dodati redove u tablici
Mjesto konzultacija
Učiteljski fakultet, soba 47
Učiteljski fakultet, soba 47
128
2. 33. RITMIKA I PLES
Naziv predmeta:
Studij:
Semestar:
Šifra predmeta:
ECTS bodovi
Tjedno opterećenje P+V
RITMIKA I PLES
SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ RANOG
PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA
6
IKISOO1
4
1P + 2V
Okvirni sadržaj predmeta:
Sadržaji predmeta obuhvaćaju područja dječjih igara i plesova,zavičajnih plesova Slavonije i
Baranje,aerobike,društvenog plesa i ritmičke gimnastike. Uloga glazbe u kreiranju pokreta.
Realizacija notnih vrijednosti pokretom. Sastavljanje koreografije uz odabir odgovarajuće
glazbe. Sadržaji za prigodne priredbe i ostale oblike tjelesne i zdravstvene aktivnosti u radu sa
djecom. Utjecaj navedenih sadržaja na antropološki status djece predškolske dobi.
Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja:
Teorijska predavanja u predavaonici
Praktično teorijska predavanja u sportskoj dvorani
Vježbe u sportskoj dvorani
Praktični dio ispita
Usmeni dio ispita
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.*
1.
2.
3.
4.
Potrebna literatura
Wolf – Cvitak. J. (2004): Ritmička gimnastika. Kugler, Zagreb 2004.
Wolf – Cvitak. J. (2000).:Ritmičko sportska gimnastika ( skripta ).Zagreb:FFK.
Sveučilišta u Zagrebu
Ivančević, V. (1996) :Ritmičko sportska gimnastika.Beograd
Ivančan, V. (1996) :Narodni plesni običaji u Hrvata. Institut za etnologiju i
folkloristiku, Zagreb
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Br.*
1.
2.
3.
Preporučena literatura
Knežević,G. (1993) :Naše kolo veliko. Etno, Zagreb 1993.
Ivanković, A. (1998) :Tjelesni odgoj djece predškolske dobi. Školska knjiga,
Zagreb
Fučkar, K. (1997). : Aerobika za mlañu školsku dob:Suvremena aerobika – Zbornik
radova:6 zagrebački sajam sporta. Zagreb, FFK.
4.
129
Način polaganja ispita
Praktični dio ispita
Usmeni dio ispita
Praktični dio sastoji se u prikazu jedne koreografije uz odabranu glazbu i demonstraciju
obrañenih sadržaja.
Pitanja na usmenom ispitu su usmjerena na ishode učenja i na definirane sadržaje.
130
OBRAZAC: ISHODI UČENJA
Naziv predmeta:
Studij:
Ritmika i ples
Sveučilišni preddiplomski studij Ranog predškolskog odgoja i
obrazovanja
6
IKISOO1
4
1P + 2V
Semestar:
Šifra predmeta:
ECTS bodovi
Tjedno opterećenje P+V
Cilj predmeta:
Upoznati proširiti i usvojiti temeljna znanja i vještine iz ritmike i plesa, te ih prilagoditi i
primijeniti u radu sa djecom predškolske dobi.
Ishodi učenja:
Br.*
Ishod učenja
Studenti će razumjeti, znati i moći demonstrirati obrañene sadržaje
1.
Studenti će znati složiti koreografiju i odabrati odgovarajuću glazbu
2.
Studenti će znati prilagoditi i primijeniti naučene sadržaje u prigodnim
3.
priredbama, i u ostalim oblicima tjelesne i zdravstvene aktivnosti
Studenti će znati kako i koje sadržaje izabrati da bi pozitivno utjecali na
4.
antropološki status djece
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost*
Teorijska
predavanja
Teorijsko
praktična
pred.
Vježbe u
sp.dvorani
Praktični
dio ispita
ECTS
Ishod
učenja
1-4
3
1-4
Usmeni dio
ispita
1
3-4
Ukupno
4
Aktivnosti studenata
Prisustvovanje
nastavi
Aktivno tjelesno
sudjelovanje u
realizaciji nastavnih
sadržaja
Praktična
demonstracija
obrañenih
sadržaja,koreografija*
Prikaz teorijskog
znanja o osnovnim
pojmovima i
sadržajima kolegija**
Metoda
procjenjivanja
Evidencija
dolazaka
sukladno
statutu
fakulteta
Bodovi
min
max
_
_
30
60
10
40
40
100
131
* Prisutnost studenta na nastavi , u postotku sukladno pravilniku o studiju i studiranju nije,
garancija ishoda učenja, stoga nije nositelj bodova u ovom kolegiju.
*Kriteriji za procjenu motoričkog znanja:
- Ocjena nedovoljan – postoji simbolička, a ne motorička informacija o gibanju; gibanje se
ne može izvesti (0 BODOVA)
- Ocjena dovoljan – motoričko znanje je formirano, ali su pokreti grubi (neprecizni) i
nespretni, s velikim utroškom energije (ne ekonomični); gibanje se može izvesti u gruboj
formi (20 BODOVA)
- Ocjena dobar – motoričko znanje dobro formirano, faze gibanja povezane uz visok
stupanj sigurnosti izvoñenja; gibanje se izvodi pravilno i povezano, ali skromne
amplitude, ritma i preciznosti izvedbe (30 BODOVA)
- Ocjena vrlo dobar – motoričko znanje na razini motoričke vještine; gibanje se izvodi
pravilne i povezane strukture, optimalne amplitude i ne znatnog odstupanja od idealnog
gibanja (40 BODOVA)
- Ocjena izvrstan – motoričko znanje predstavlja motoričku naviku; gibanje se izvodi
povezano i pravilno, bez svjesne kontrole, optimalne amplitude, ritma i preciznosti
izvedbe (60 BODOVA)
**Usmeni dio ispita: ocjena nedovoljan – 0 bodova
ocjena dovoljan - 10 bodova
ocjena dobar
- 20 bodova
ocjena vrlo dobar - 30 bodova
ocjena izvrstan
- 40 bodova
Za pozitivan ishod učenja iz ovog kolegija potrebno je ostvariti minimalan broj bodova iz
obje kategorije. Ukupna ocjena iznosi zbir ostvarenih bodova iz obje kategorije prema
slijedećem kriteriju:
ocjena dovoljan: 35 – 49 bodova
ocjena dobar:
50 – 64 boda
ocjena vrlo dobar: 65 - 89 bodova
ocjena izvrstan: 90 – 100 bodova
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvoñenju predmeta
Ime i prezime
Doc.dr.sc.Tihomir Vidranski
Vera Filipović viša
predavačica
Vrijeme konzultacija
ovisno o rasporedu
Mjesto konzultacija
Kabinet 54, sportska dvorana
Nastavni materijal:Nastavni materijali u obliku sekundarnih i tercijarnih publikacija dostupni
su u knjižnici fakulteta. U nastavi se koriste video i audio zapisi.
Termini ispita: Termini su ispita navedeni na mrežnoj stranici ustanove.
Kolokvij
Rezultati kolokvija
132
2. 34. STRUČA PRAKSA I
Preddiplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
Okvirni sadržaj predmeta:
„ Osobna iskaznica“ vrtića/jaslica, odgojne skupine, odgojitelja
Program vrtića/jaslica
Plan i program za odgojnu skupinu
Dokumentacija odgojitelja
Ustrojstvo prostora vrtića/jaslica (vanjski, unutarnji prostor)
Raspored i dnevni tijek aktivnosti (od prijema djece do odlaska kući)
Suradnja vrtića/jaslica s roditeljima i lokalnom zajednicom (planiranje suradnje, vrste, načini
ostvarivanja)
Svakodnevno promatranje cjelodnevnih aktivnosti i uključivanje, uz pomoć mentorice
Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja:
Vježbe studenata
Provjera znanja na pojedinim kolegijima
Izrada Dnevnika prakse
Ovjeren obrazac Mišljenje mentora od institucije (jaslice, vrtić) gdje je student bio na praksi i
potpis ravnatelja ustanove i mentora
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.*
1.
Potrebna literatura
Temeljna literatura iz pojedinih predmeta: pedagogije, didaktike, predškolske
pedagogije
2.
3.
4.
* po potrebi dodati redove u tablici
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Br.*
Preporučena literatura
udžbenici, priručnici, vježbenice, dječji tisak i časopisi…..
1.
Dokumentacija predškolskih institucija
2.
Zakoni
3.
4.
* po potrebi dodati redove u tablici
Način polaganja ispita: Ne polaže se
133
OBRAZAC: ISHODI UČENJA
Naziv predmeta:
Studij:
Stručna praksa I
Preddiplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i
obrazovanja
Semestar:
Šifra predmeta:
ECTS bodovi
Tjedno opterećenje P+V
Ljetni II semestar
PPE 2001
2 ECTS
O+O+2
Cilj predmeta:
Osposobiti studente za samostalnu primjenu stručno – metodičkih znanja i sposobnosti te
refleksiju i unapreñivanje predškolske prakse
Ishodi učenja:
Br.*
1.
Ishod učenja
Dobro poznavati program vrtića/jaslica
2.
Plan i program za odgojnu skupinu
3.
Upoznati dokumentaciju odgojitelja
4.
Upoznati ustrojstvo prostora vrtića/jaslica (vanjski, unutarnji prostor)
5.
Raspored i dnevni tijek aktivnosti (od prijema djece do odlaska kući)
6.
Suradnja vrtića/jaslica s roditeljima i lokalnom zajednicom (planiranje suradnje,
vrste, načini ostvarivanja)
7.
Na osnovu svakodnevnog promatranja cjelodnevnih aktivnosti student je upoznat
sa sadržajem i dinamikom odgojno – obrazovnog procesa;
8.
Sposoban je uključiti se u proces uz pomoć mentorice.
* po potrebi dodati redove u tablici
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost*
ECTS
Ishod
učenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min
max
Ukupno
134
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvoñenju predmeta
Ime i prezime
mr. Sc. Ranka Jindra, viši
predavač
Vrijeme konzultacija
Ponedjeljak 9.00 – 10.00 sati
Prema dogovoru putem emaila
Mjesto konzultacija
Kabinet 48
* po potrebi dodati redove u tablici
Nastavni materijal: pdf ili ppt
Termini ispita
Kolokviji
Rezultati kolokvija
135
2. 35. STRUČNA PRAKSA II
Preddiplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
Okvirni sadržaj predmeta:
Plan i program za odgojnu skupinu
Dokumentacija odgojitelja
Svakodnevno promatranje cjelodnevnih aktivnosti uz uključivanje uz pomoć mentorice
Jedno cjelodnevno praktično predavanje
Analiza komunikacije/interakcije odrasli-dijete/djeca, dijete – dijete/djeca u svakodnevnim
situacijama
Analiza igara
Primjena scenske lutke
Programi stručnog usavršavanja odgojitelja
Suradnja s roditeljima
Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja:
Vježbe studenata
Provjera znanja na pojedinim kolegijima
Izrada Dnevnika prakse
Ovjeren obrazac Mišljenje mentora od institucije (jaslice, vrtić) gdje je student bio na praksi i
potpis ravnatelja ustanove i mentora
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.*
1.
Potrebna literatura
Temeljna literatura iz pojedinih predmeta: pedagogije, didaktike, predškolske
pedagogije
2.
3.
4.
* po potrebi dodati redove u tablici
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Br.*
Preporučena literatura
udžbenici, priručnici, vježbenice, radne bilježnice, dječji tisak i časopisi….
1.
Dokumentacija predškolskih institucija
2.
Zakoni
3.
4.
* po potrebi dodati redove u tablici
Način polaganja ispita: Ne polaže se.
136
OBRAZAC: ISHODI UČENJA
Naziv predmeta:
Studij:
Semestar:
Šifra predmeta:
ECTS bodovi
Tjedno opterećenje P+V
Stručna praksa II
Preddiplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i
obrazovanja
III i IV
PPE 3011
2+2
0+0+2
Cilj predmeta:
Osposobiti studente za samostalnu primjenu stručno – metodičkih znanja i sposobnosti te
refleksiju i unapreñivanje predškolske prakse
Ishodi učenja:
Br.*
1.
Ishod učenja
Dobro poznaje plan i program za odgojnu skupinu
2.
U potpunosti je upoznat s dokumentacijom odgojitelja
3.
Ima sposobnosti analitičkog i kritičkog promatranja rada u odgojnoj skupini
4.
Ima znanja i vještina uključiti se u rad odgojne skupine ali uz pomoć mentorice
5.
ima znanja i vještine pripremiti i održati jedno cjelodnevno praktično
predavanje (u drugom dijelu prakse)
6.
Ima vještine za analizu komunikacije/interakcije odrasli – dijete/djeca, dijete –
dijete/djeca u svakodnevnim situacijama;
7.
kompetentan je vršiti analizu igara – prema vrstama, načinima i učestalosti
primjene od strane odgojitelja;
8.
Ima vještine Primjene scenske lutke u odgojno – obrazovnom procesu u
odgojnoj skupini;
9.
Zna program stručnog usavršavanja odgojitelja
10.
Ima uvid u program suradnje s roditeljima i i sudjeluje u različitim oblicima
suradnje odgojitelj - roditelj
* po potrebi dodati redove u tablici
137
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost*
ECTS
Ishod
učenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min
max
Ukupno
* po potrebi dodati redove u tablici
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvoñenju predmeta
Ime i prezime
mr. Sc. Ranka Jindra, viši
predavač
Vrijeme konzultacija
Ponedjeljak 9.00 – 10.00 sati
Prema dogovoru putem emaila
Mjesto konzultacija
Kabinet 48
* po potrebi dodati redove u tablici
Nastavni materijal: pdf ili ppt
Termini ispita
Kolokviji
Rezultati kolokvija
138
2. 36. STRUČNA PRAKSA III
Preddiplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
Okvirni sadržaj predmeta:
Plan i program za odgojnu skupinu
Dokumentacija odgojitelja
Svakodnevno promatranje cjelodnevnih aktivnosti uz uključivanje uz pomoć mentorice
Promatranje izabranog djeteta u različitim situacijama
Sudjelovanje u organizaciji i provedbi, šetnji, izleta, posjeta…
Intervju s odgojiteljicom
Uvid u djelovanje odgojiteljskog vijeća, stručnih aktiva i drugih tijela vrtića
Tri cjelodnevna praktična predavanja (jedno praktično predavanje u prvom dijelu prakse, dva
u drugom dijelu prakse)
Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja:
Vježbe studenata
Provjera znanja na pojedinim kolegijima
Izrada Dnevnika prakse
Ovjeren obrazac Mišljenje mentora od institucije (jaslice, vrtić) gdje je student bio na praksi i
potpis ravnatelja ustanove i mentora
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.*
1.
Potrebna literatura
Temeljna literatura iz pojedinih predmeta: pedagogije, didaktike, predškolske
pedagogije, metodika odgojnih područja
2.
3.
4.
* po potrebi dodati redove u tablici
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Br.*
Preporučena literatura
udžbenici, priručnici, vježbenice, dječji tisak i časopisi…..
1.
Dokumentacija predškolskih institucija
2.
Zakoni
3.
4.
* po potrebi dodati redove u tablici
Način polaganja ispita: Ne polaže se.
139
OBRAZAC: ISHODI UČENJA
Naziv predmeta:
Studij:
Stručna praksa III
Preddiplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i
obrazovanja
Semestar:
Šifra predmeta:
ECTS bodovi
Tjedno opterećenje P+V
V i VI
PPE 5110
3+3
0 + 0+ 3 0 + 0 + 3
Cilj predmeta:
Osposobiti studente za samostalnu primjenu stručno – metodičkih znanja i sposobnosti te
refleksiju i unapreñivanje predškolske prakse
Ishodi učenja:
Br.*
1.
Ishod učenja
U potpunosti poznavati plan i program za odgojnu skupinu kao i cjelokupnu
dokumentaciju odgojitelja
2.
Ima sposobnosti provoditi cjelodnevne aktivnosti u radu skupine uz pomoć
mentorice
3.
Ima znanja i sposobnosti za promatranje izabranog djeteta u različitim
situacijama
4.
Ima vještine u organizaciji i provedbi, šetnji, izleta, posjeta
5.
Ima znanja i vještine sastavljanja protokola intervjua za Intervju s odgojiteljima
i roditeljima
6.
Ima uvid u djelovanje odgojiteljskog vijeća, stručnih aktiva i drugih tijela vrtića
7.
Ima znanja, sposobnosti i vještina za samostalno provoñenje cjelodnevnog
praktičnog predavanja
* po potrebi dodati redove u tablici
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost*
ECTS
Ishod
učenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min
max
Ukupno
140
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvoñenju predmeta
Ime i prezime
mr. sc. Ranka Jindra, viši
predavač
Vrijeme konzultacija
Ponedjeljak 9.00 – 10.00 sati
Prema dogovoru putem emaila
Mjesto konzultacija
Kabinet 48
* po potrebi dodati redove u tablici
Nastavni materijal: pdf ili ppt
Termini ispita
Kolokviji
Rezultati kolokvija
141
2. 37. ZBORNO PJEVANJE
Naziv predmeta:
Zborno pjevanje
Studij:
Studij ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja
Nositelj kolegija:
Dr. sc. Jasna Šulentić Begić, viša asistentica
Semestar:
3. semestar, zimski
Šifra predmeta:
PGL0002
ECTS bodovi
4
Tjedno opterećenje P+V
1 P + 2V
Cilj predmeta:
Osposobiti studente za pjevanje u dvoglasnom zboru i za uključivanje djece predškolske dobi u
aktivnosti skupnog muziciranja.
Ishodi učenja:
Br.
Ishod učenja
1.
Izvoditi ritamske vježbe za pravilo disanje
2.
Izvoditi melodijske vježbe za pravilnu impostaciju glasa
3.
Pjevati usklađeno s ostalim pjevačima u dvoglasnom zboru
4.
Sudjelovati u zbornom izvođenju pet do sedam dvoglasnih skladbi različitih autora
5.
Dirigirati pet do sedam skladba skladanih za dječji zbor
6.
Uvoditi u aktivnosti skupnog muziciranja djecu mlađe školske dobi
Okvirni sadržaj predmeta:
Pjevačko disanje. Funkcija dijafragme. Postanak tona. Postava vokala. Fraziranje. Taktiranje dvodobne i
trodobne mjere. Znak za početak i kraj izvedbe. Dinamičko nijansiranje. Jednoglasne pjesme. Dvoglasne
pjesme. Uspavanke. Božićni napjevi.
142
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:
Nastava se izvodi u obliku predavanja i vježbi. Studenti su obvezni aktivno i redovno prisustvovati nastavi
i sudjelovati na javnim nastupima sa zborom.
Način polaganja ispita:Ispit se polaže praktično.
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost
ECTS
Ishod
učenja
Pohađanje
nastave predavanja i
seminari
0,5
1-6
Kontinuirana
provjera
znanja
1,2,5
2
Javni nastupi
sa zborom
2
3-4
Ukupno
4
Aktivnosti studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min
max
Prisustvo na nastavi i
aktivno sudjelovanje
Evidencija
nazočnosti
7%
10%
Zadaci izvedbe
Praktični kolokviji
20%
40%
Nastup
Kvaliteta javnog
nastupa
25%
50%
52%
100%
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.
Potrebna literatura
1.
Lhotka-Kalinski,I. (1975.) Umjetnostpjevanja. Zagreb: Školskaknjiga.
2.
Reich, T. (1972.) Muzička čitanka za mlade prijatelje muzike. Zagreb: Školska knjiga.
3.
Završki, J. (1979.). Metodičkeupute za rad s dječjim zborom u općeobrazovnim školama.
Zagreb: Školska knjiga.
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Br.
1.
Preporučena literatura
Svalina, V. (2010c.) Školski pjevački zbor u međunarodnoj interkulturalnoj suradnji.
Obrazovanje za interkulturalizam, zbornik radova, Osijek: Sveučilište J.J. Strossmayera,
143
Učiteljski fakultet u Osijeku, Nansen Dijalog Centar Osijek, 355-370.
2.
Lhotka, F. (1981.) Dirigiranje, Zagreb: Školska knjiga.
3.
Andrašec, F. ( 1981.) Hrvatske popijevke iz Međimurja. Čakovec: Zrinski.
4.
Ivančir, Z.
Hrvatske.
5.
Janko, N. (1993.) Naš kanat je lip: zbirka nagrađenih skladbi. Poreč: Narodno sveučilište
Poreč.
6.
Njikoš, J. (1988.) Gori lampa nasrid Vinkovaca. Privlaka: Kulturno informativni centar
„Privlaka“.
(1985.) Slavko Zlatić-Izabrani zborovi. Zagreb: Kulturno-prosvjetni sabor
Izvođač kolegija: Dr. sc. Vesna Svalina, asistentica
E- adresa: [email protected]
Konzultacije: Srijedom od 11.00 – 12.00 sati, kabinet br. 35
Termini ispita
Izvanredni: 12.12. 2013. u 9.00 sati
Zimski: 7.2. i 21.2. 2014. u 9.00 sati
Izvanredni: 11.4. 2014. u 9.00 sati
Ljetni: 20.6. i 4.7. 2014. u 9.00 sati
Jesenski: 12.9. i 26.9. 2014. u 9.00 sati
Nastavni materijal: pdf ili ppt
144
2. 38. ZDRAVSTVENI ODGOJ
Naziv predmeta:
Zdravstveni odgoj
Studij:
Preddiplomski sveučilišni studij Ranoga i predškolskog odgoja i
obrazovanja
Semestar:
5.
Šifra predmeta:
PZD5001
ECTS bodovi
5
Tjedno opterećenje P+S
2P + 2S
Cilj predmeta:
Usvajanje osnovnih znanja o normalnom rastu i razvoju djeteta. Upoznavanje sa suvremenim pogledima
na zdravstvenu zaštitu djece predškolske dobi Usvajanje osnovnih znanja o činiteljima koji čuvaju i štite
fizičko i psihičko zdravlje, načinima unapređivanja i poboljšanja zdravlja, odgovornosti za zdravlje,
stavovima prema bolesti te bolesnom i zdravom djetetu.
Ishodi učenja:
Br.*
Ishodi učenja
1.
Demonstrirati temeljno poznavanje profesionalnog polja rada na različitim i
mnogostrukim razinama obrazovnih postignuća.
2.
Imati sposobnost donošenja odluka i vještinu odlučivanja primjerenu situacijama.
* po potrebi dodati redove u tablici
Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna
aktivnost*
Predavanja
ECTS
1
Ishod
učenja
1.
Aktivnosti
studenata
aktivno slušanje
Metoda procjenjivanja
Bodovi
min
pohađanje nastave
max
10
15
26
30
1 predavanje = 1 bod
Seminar
2
1. i 2.
aktivno
pohađanje nastave
145
Ispit
2
Ukupno
5
1. i 2.
sudjelovanje
1 seminar = 2 boda
izrada i obrana
seminarskog rada
ocjene: nedovoljan 1,
dovoljan 2 - 80 bodova,
dobar 3 - 120 bodova,
vrlo dobar 4 - 160
bodova, izvrstan 5 - 200
bodova
20
200
pisani dio
seminarskog rada
ocjene:nedovoljan 1,
dovoljan 2 - 20 bodova,
dobar 3 - 30 bodova, vrlo
dobar 4 - 40 bodova,
izvrstan 5 - 50 bodova
20
50
Usmeni ili pisani
prikaz znanja
ocjene: nedovoljan 1,
dovoljan 2 - 80 bodova,
dobar 3 - 120 bodova,
vrlo dobar 4 - 160
bodova, izvrstan 5 - 200
bodova
80
200
156
500
* po potrebi dodati redove u tablici
Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta
Ime i prezime
Vrijeme konzultacija
Mjesto konzultacija
Dr. sc. Irella Bogut, izvanredni
profesor
petak od 12do 13sati ili prema
dogovoru
soba 23 Osijek, Slavonski Brod
Mr. sc. Željko Popović, profesor
visoke škole
utorak u 9 sati ili prema
dogovoru
soba 23 Osijek
Dr. sc. Zvonimir Užarević, viši
asistent
petak od 12do 13sati ili prema
dogovoru
soba 23 Osijek, Slavonski Brod
* po potrebi dodati redove u tablici
146
OBRAZAC: OPIS PREDMETA Zdravstveni odgoj
Okvirni sadržaj predmeta:
Značenje zaštite zdravlja djece, tko ih treba, kada i kako provoditi; Pokazatelji normalnog rasta i razvoja
djeteta, te činitelji koji na njega utječu; Poremećaji rasta i razvoja, te postupci u predškolskoj ustanovi;
Najčešće zarazne bolesti- izvori, načini širenja u predškolskim ustanovama, rano otkrivanje, mjere
koje treba poduzeti (u vrtićima) za njihovo sprječavanje; Cijepljenje i docjepljivanje - kalendar
cijepljenja, indikacije i kontraindikacije; Najčešće nezarazne bolesti, prvi simptomi te kako ih rano
otkriti u svakodnevnom uobičajenom radu predškolske ustanove; Prirodna prehrana - dojenje,
zdrava prehrana, higijenske navike, raspored tjelesnih dnevnih aktivnosti, čišćenje i dezinfekcija;
Zdravstveno prosvjećivanje i rad s roditeljima, te suradnja odgojitelja s zdravstvenim radnicima;
Postupci prve pomoći kod krvarenja, gušenja, prijeloma, besvjesnog stanja, otrovanja, utapanje, kod
strujnog udara; Postupak i zadaci odgojitelja u radu s invalidnom djecom, s djecom s poteškoćama u
razvoju, kroničnim te neizlječivim bolestima
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:predavanja, seminar
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Br.*
Potrebna literatura
1.
Malčić i sur: Zdravstvena njega za medicinske sestre, Šk. Knjiga, Zagreb, 1990.
2.
Mardešić-Kačić: Prehrana i bolesti probavnih organa, Šk. Knjiga, Zagreb, 1985
* po potrebi dodati redove u tablici
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Br.*
Preporučena literatura
1.
Fališevac i sur: Zarazne bolesti, Šk. Knjiga, Zagreb,
2.
Mardešić i sur. Pedijatrija, Šk.knjiga, Zagreb, 2000
* po potrebi dodati redove u tablici
Način polaganja ispita:seminar,kolokviji,usmeniispit
147

SIS-1 obrazac PDF

Poštovani, Zahvaljujemo Vam na odabiru studija Zdravstvenog

Sigurnost i zaštita informacijskih sustava 1. Tomislav Putak 15/60

Poštanske tehnologije - Fakultet za saobraćaj i komunikacije

RANG LISTA PRIJAVLJENIH STUDENATA NA DIPLOMSKI STUDIJ

Zahtjev za upis u registar članova HKZR

ovdje - Gimnazija Sesvete

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I

linku - Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru

počni se pripremati - Pripreme za državnu maturu | Algebra