close

Enter

Log in using OpenID

analiza obrazovnih programa u sektoru

embedDownload
Prof. dr. sc. Nedeljko Štefanić, dipl. ing. stroj
ANALIZA OBRAZOVNIH PROGRAMA U SEKTORU
OBRAZOVANJA ODRASLIH
Page | 1
Zagreb, 2014.
KRIŽEVCI
BJELOVAR
Ova analiza izrađena je uz pomoć Europske unije.
Za sadržaj ove publikacije odgovoran je Instruktažni centar Križevci
i ne odražava stavove Europske unije.
IPA - OPERATIVNI PROGRAM ZA RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA
Program Europske unije za Hrvatsku
Instrument predpristupne pomoći (IPA) - Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja
Projekt je financiran sredstvima Europske unije
Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja:
Razvoj ljudskih potencijala u svrhu povećanja upotrebe solarne energije
Provedbeno tijelo:
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Odjel DEFCO
Nositelj projekta:
Instruktažni centar ustanova za obrazovanje odraslih
Partneri na projektu:
Bjelovarsko- bilogorska županija
Koprivničko- križevačka županija
HZZ područni ured Bjelovar
HZZ područni ured Križevci
Instruktažni centar d.o.o.
Stručni suradnik:
Ema Kelin, mag. oec.
Autor:
Prof. dr. sc. Nedeljko Štefanić, dipl. ing. stroj
Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu
Culmena d.o.o.
Page | 2
Zagreb, 2014.
KRIŽEVCI
BJELOVAR
SADRŽAJ
1.
2.
3.
UVOD ..........................................................................................................................................5
1.1.
Problem, predmet i objekt istraživanja ................................................................................5
1.2.
Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ....................................................................................6
1.3.
Svrha i ciljevi istraživanja .....................................................................................................6
1.4.
Znanstvene metode .............................................................................................................7
1.5.
Struktura rada .....................................................................................................................8
OBRAZOVANJE ODRASLIH ...........................................................................................................9
2.1.
Pojam i značenje obrazovanja odraslih ................................................................................9
2.2.
Zakonodavni okvir obrazovanja odraslih ............................................................................ 10
2.3.
Obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj ....................................................................... 12
KONCEPCIJA OBRAZOVANJA ODRASLIH, POTREBE TRŽIŠTA I SUVREMENI TRENDOVI ................. 14
3.1.
Obrazovanje odraslih i njegova važnost za osobni i/ili profesionalni razvoj......................... 14
3.2.
Cjeloživotno učenje i samozapošljavanje............................................................................ 16
3.2.1.
3.3.
4.
Bitne odrednice cjeloživotnog učenja i samozapošljavanja ......................................... 17
Suvremeni trendovi i kretanja u obrazovanju odraslih u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji
…………………………………………………………………………………………………………………………….……………19
OBRAZOVNI PROGRAMI U SEKTORU OBRAZOVANJA ODRASLIH ................................................ 22
4.1.
Institucionalni okvir obrazovanja odraslih na razini Koprivničko-križevačke županije.......... 22
4.1.1.
Pučko otvoreno učilište Koprivnica............................................................................. 22
4.1.2.
Srednja škola Koprivnica ............................................................................................ 25
4.1.3.
Obrtnička škola Koprivnica ......................................................................................... 28
4.1.4.
Obrtničko učilište POUKA ........................................................................................... 30
4.1.5.
Pučko otvoreno učilište Križevci ................................................................................. 31
4.1.6.
Instruktažni centar Križevci ........................................................................................ 33
4.2.
Institucionalni okvir obrazovanje odraslih na razini Bjelovarsko-bilogorske županije .......... 35
4.2.1.
Pučko otvoreno učilište Bjelovar ................................................................................ 35
4.2.2.
Pučko otvoreno učilište Daruvar ................................................................................ 39
4.2.3.
Pučko otvoreno učilište Marinković Garešnica ........................................................... 40
KRIŽEVCI
BJELOVAR
Page | 3
4.2.4.
Obrtnička škola Bjelovar ............................................................................................ 43
4.2.5.
Srednja škola Bartola Kašića Grubišno Polje ............................................................... 45
4.2.6.
Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar ...................................................................... 46
4.2.7.
Srednja škola Čazma .................................................................................................. 47
4.2.8.
Tehnička škola Daruvar .............................................................................................. 47
4.2.9.
Ekonomska i turistička škola Daruvar ......................................................................... 47
4.2.10.
Medicinska škola Bjelovar .......................................................................................... 47
4.2.11.
Ekonomska i birotehnička škola Bjelovar .................................................................... 47
4.3.
5.
6.
Primjeri dobre prakse u obrazovanju odraslih .................................................................... 48
4.3.1.
Primjeri dobre prakse u obrazovanju odraslih iz Norveške .......................................... 48
4.3.2.
Primjeri dobre prakse u obrazovanju odraslih iz Austrije ............................................ 51
4.3.3.
Primjeri dobre prakse u obrazovanju odraslih iz Malte ............................................... 52
4.3.4.
Primjeri dobre prakse u obrazovanju odraslih iz Poljske ............................................. 53
INSTITUCIONALNA OSNOVA ...................................................................................................... 54
5.1.
Stanje u Europskoj uniji ..................................................................................................... 54
5.2.
Stanje u Hrvatskoj.............................................................................................................. 56
5.3.
Osnovni ciljevi i zadaće sudionika sustava cjeloživotnog učenja ......................................... 59
OGRANIČENJA I PREPORUKE ..................................................................................................... 62
6.1.
Zeleni poslovi kao važan čimbenik u smanjenju nezaposlenosti ......................................... 63
7.
ZAKLJUČAK ................................................................................................................................ 67
8.
LITERATURA .............................................................................................................................. 69
9.
SAŽETAK.................................................................................................................................... 72
Page | 4
KRIŽEVCI
BJELOVAR
1. UVOD
Analizom obrazovnih programa u sektoru želi se dati presjek trenutnog stanja u sektoru obrazovanja
odraslih i suvremenih trendova i potreba na tržištu rada, razmotriti trenutnu ulogu koju koncept
obrazovanja odraslih ima i koju bi ulogu sektor obrazovanja odraslih mogao imati u kontekstu
strategija razvoja zapošljavanja i samozapošljavanja, te ponuditi ideje, saznanja i indikatore za razvoj
budućih strategija u obrazovanju odraslih.
Analizom će istražiti i analizirati trenutno stanje ponude obrazovnih programa u sektoru obrazovanja
odraslih, te njihove komparacije sa suvremenim trendovima i potrebama na tržištu rada. Ujedno
analizom će se ustanoviti indikatori za razvoj strategije unapređenja obrazovnih programa za odrasle.
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja
Sektor obrazovanja odraslih suočen je s mnogobrojnim problemima od kojih su posebno istaknuti
problemi: sveprisutne globalizacije, suvremenih trendova na tržištu, novih tehnologija koje otvaraju
nova tržišta, te ujedno traže nove obrazovne profile, potrebe za cjeloživotnim učenjem te problemi
usklađivanja kurikuluma, obrazovnih politika, strategija i obrazovnih programa s trendovima i
potrebama tržišta. Svi navedeni problemi istraživanja ujedno su problemi analize obrazovnih
programa u sektoru.
Iz problema istraživanja proizlaze dva predmeta istraživanja: Istražiti i analizirati ponudu obrazovnih
programa u sektoru obrazovanja odraslih, te istražiti i analizirati koncept obrazovanja odraslih na
primjerima dobre prakse u svijetu, kako bi se utvrdile mogućnosti i pretpostavke za moderniziranjem
postojećih obrazovnih programa i razvojem novih, te indikatori – smjernice za razvoj budućih
Page | 5
strategija u obrazovanju odraslih.
Problem i predmeti istraživanja odnose se na objekt istraživanja: Analiza obrazovnih programa u
sektoru.
KRIŽEVCI
BJELOVAR
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze
Imajući na umu prethodno naveden problem istraživanja, predmete istraživanja i objekt istraživanja
moguće je postaviti temeljnu radnu hipotezu: Hrvatska, koja je za razliku od većine europskih
zemalja, tek nedavno otpočela s promjenama nastavnih programa za obvezno obrazovanje, još uvijek
nema nacionalni kurikulum koji bi bio usklađen s kurikulumom razvijenih zemalja u pogledu
zastupljenosti temeljnih kompetencija za društvo znanja, što podrazumijeva i usklađenost u sektoru
obrazovanja odraslih.
Postavljena radna hipoteza može se konkretizirati s više pomoćnih hipoteza:
P.H. 1) Analizom trenutnog stanja obrazovnih programa u sektoru moguće je odrediti usklađenost
ponude i potražnje obrazovnih programa na tržištu rada.
P.H. 2) Stjecanje novih kompetencija nužno je unutar sustava cjeloživotnog učenja i obrazovanja
odraslih.
P.H. 3) Prilagodba obrazovnih programa nužna je s razvojem i potrebama tržišta rada.
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja
Svrha istraživanja je analizirati obrazovne programe u sektoru obrazovanja odraslih i prezentirati
mogućnosti za modernizaciju i usklađenost postojećih obrazovnih profila i programa obrazovanja
odraslih, potrebe za razvojem novih programa te razvoj strategije budućeg unapređenja obrazovnih
programa za odrasle u Republici Hrvatskoj.
Ovim radom nastoji se doprinjeti razumijevanju ekonomske, socijalne i kulturne uloge nove, Page | 6
odgovorne i održive politike u sektoru obrazovanja odraslih u korelaciji postojećih programa
obrazovanja odaslih s potrebama na tržištu rada, te mogućnostima njihovog suvremenog
oblikovanja.
KRIŽEVCI
BJELOVAR
Cilj istraživanja primarno je ukazati na različite potencijale koji postoje u institucijama za obrazovanje
odraslih, a kroz pojašnjenje problematike ovog rada i u skladu s njegovom svrhom, nastavno se
postavljaju sljedeći ciljevi istraživanja:

Uvid i analiza postojećeg stanja obrazovnih institucija i kapaciteta u sektoru
obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj s naglaskom na Koprivničko-križevačku i
Bjelovarsko-bilogorsku županiju.

Uvid i analiza obrazovnih programa u sektoru obrazovanja odraslih u Republici
Hrvatskoj s naglaskom na Koprivničko-križevačku i Bjelovarsko-bilogorsku županiju.

Uvid i analiza potreba na tržištu rada.

Predstaviti indikatore za moderniziranje obrazovnih programa u kontekstu mogućeg
razvoja budućih strategija u obrazovanju odraslih.
1.4. Znanstvene metode
Definirani ciljevi i postavljena hipoteza su relevantni i aktualni za sadašnji trenutak razvoja sektora
obrazovanja odraslih i biti će valorizirani temeljem dosadašnjih teoretskih i praktičnih spoznaja
dobivenih primjenom suvremenih znanstvenih metoda:

Analiza i sinteza – predstaviti će se i prikupiti podaci iz raznih sekundarnih izvora u
svrhu kreiranja potrebnih informacija,

Induktivno i deduktivno razmišljanje – koristiti će se tijekom izrade cjelokupnog rada,

Kompilacija podataka – će biti korištena pri izradi referentnog rada,

Metoda klasifikacije – ponajviše će se koristiti prilikom segmentacije,

Metoda brojanja – također je korištena pri segmentaciji tržišta,

Deskripcija će se upotrebljavati tijekom identificiranja indikatora za smjernice i Page | 7
strategije u sektoru obrazovanja odraslih, a fokusira se na opis pojedinih / referntnih
profila s naglaskom na Koprivničko-križevačku i Bjelovarsko-bilogorsku županiju.

Metoda generalizacije i specijalizacije – koristiti će se tijekom izrade cjelokupnog
rada.
KRIŽEVCI
BJELOVAR
1.5. Struktura rada
Ovaj rad se sastoji od devet međusobno povezanih sadržajnih dijelova i četiri formalna dijela.
U prvom dijelu - UVODU, definiran je problem, predmet i objekt istraživanja. Navedena je radna i njoj
pripadajuće pomoćne hipoteze, nastavno su pojašnjeni svrha i ciljevi istraživanja, kao i korištene
znanstvene metode, te prikaz strukture rada.
Drugi dio, naslova OBRAZOVANJE ODRASLIH,
daje uvid u osnovne pojmove, pojašnjenje
zakonodavnog okvira obrazovanja odraslih, te ulogu i značaj u kontekstu obrazovanja u cjelini.
Ujedno, daje kratki uvid u postojeće stanje u sektoru obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj.
Naslov trećeg dijela glasi KONCEPCIJA OBRAZOVANJA ODRASLIH, POTREBE TRŽIŠTA I SUVREMENI
TRENDOVI koji sadržajno čini istraživački dio ovog rada gdje se u početku nastavlja uvid i prezentacija
postojećeg stanja u sektoru obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj u užem kontekstu.
Četvrti dio pod naslovom OBRAZOVNI PROGRAMI U SEKTORU OBRAZOVANJA ODRASLIH opsežniji je
dio ovog rada koji analizira ponudu programa obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj s naglaskom
na Koprivničko-križevačku i Bjelovarsku-bilogorsku županiju.
INSTITUCIONALNA OSNOVA je peti dio ovog rada u kojem se prezentiraju indikatori, odnosno
smjernice mogućeg razvoja budućih strategija u obrazovanju odraslih.
Šesti dio OGRANIČENJA I PREPORUKE – sadržava ograničenja i preporuke prepoznate u u ovom radu.
U sedmom dijelu, ZAKLJUČKU, dana je sinteza rezultata istraživanja kojima je dokazana postavljena
hipoteza.
Page | 8
Osmi dio, LITERATURA, uključuje popis korištene literature.
U zaključnom dijelu nalazi se SAŽETAK ovog rada.
KRIŽEVCI
BJELOVAR
2. OBRAZOVANJE ODRASLIH
Obrazovanje odraslih važna je komponenta sustava cjeloživotnog učenja. Na generalnoj je
konferenciji UNESCO-a još 1976. godine koncept obrazovanja odraslih definiran na način da uključuje
skup svih organiziranih obrazovnih procesa, sadržaja, razina i metoda, bez obzira na to nastavlja li
osoba školovanje, razvija svoje sposobnosti i proširuje znanje ili poboljšava svoje tehničke ili stručne
kvalifikacije. Takve aktivnosti mijenjaju stavove ili ponašanje u perspektivi osobnog razvoja pojedinca
i u perspektivi sudjelovanja u uravnoteženom i nezavisnom socijalnom, gospodarskom i kulturnom
razvoju.
2.1. Pojam i značenje obrazovanja odraslih
Obrazovanje odraslih (adult education) je pojam koji se na međunarodnoj razini različito definira.
OECD (2003.) ističe da u Europi ne postoji konsenzus o jedinstvenoj definiciji obrazovanja odraslih
zbog sljedećega: a) teško je odrediti odraslog učenika - učenje, okruženje i dob učenika razlikuju se po
tipu programa i regionalno, b) minimalna dob za definiranje odraslog učenika varira, c) zemlje se
razlikuju u pristupima strukovnom i nestrukovnom učenju.
Neke od postojećih definicija određuju obrazovanje odraslih kao: 1. cijeli skup procesa učenja,
formalnih i ostalih, u kojem odrasle osobe (u skladu s definicijom odrasle osobe u društvima u kojima
pripadaju) razvijaju svoje sposobnosti, obogaćuju svoje znanje i unapređuju svoje tehničke ili
profesionalne kvalifikacije ili ih preusmjeravaju da bi zadovoljile svoje potrebe ili potrebe svojih
društva (UNESCO); 2. svi oblici učenja odraslih osoba poduzeti nakon što su završile inicijalni ciklus
obrazovanja i osposobljavanja započet u djetinjstvu, bez obzira na to koliko ciklus traje - pa se stoga
visoko obrazovanje započeto prije ulaska na tržište rada ne smatra obrazovanjem odraslih (Europska Page | 9
komisija); 3. svi oblici nestrukovnog učenja odraslih, bez obzira na to izvodi li se formalno,
neformalno ili informalno (EU, UK).
KRIŽEVCI
BJELOVAR
2.2. Zakonodavni okvir obrazovanja odraslih
U Hrvatskoj je obrazovanje odraslih istaknuto kao važna sastavnica sustava obrazovanja, a svoju
potvrdu dobiva nizom važnih strateških dokumenata. Najvažniji su koraci u razvoju sustava
obrazovanja odraslih Vladino prihvaćanje Strategije obrazovanja odraslih u studenome 2004. godine,
osnivanje Agencije za obrazovanje odraslih Vladinom Uredbom u svibnju 2006. te izglasavanjem
Zakona o obrazovanju odraslih u veljači 2007. godine. Izglasavanjem Zakona o obrazovanju odraslih
uspostavlja se normativni okvir i stvaraju pravne pretpostavke daljnjem razvoju obrazovanja odraslih
kao punopravnog dijela cjelokupnog obrazovnog sustava RH. Danas se djelatnosti obrazovanja
odraslih odvijaju u Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, koja je osnovana
Zakonom o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Prvim člankom Zakona o obrazovanju odraslih, obrazovanje odraslih u Hrvatskoj je definirano kao:
„cjelina procesa učenja odraslih namijenjenih ostvarivanju prava na slobodan razvoj osobnosti,
osposobljavanja za zapošljivost (stjecanje kvalifikacija za prvo zanimanje, prekvalifikacije, stjecanje i
produbljivanje stručnog znanja, vještina i sposobnosti) i osposobljavanje za aktivno građanstvo.“ U
Hrvatskoj obrazovanje odraslih uključuje sve oblike obrazovanja osoba starijih od 15 godina.
Zakonom je određeno da se obrazovanje odraslih temelji na načelima: cjeloživotnog učenja;
racionalnoga korištenja obrazovnih mogućnosti, teritorijalne blizine i dostupnosti obrazovanja svima
pod jednakim uvjetima, u skladu s njihovim sposobnostima; slobode i autonomije pri izboru načina
sadržaja, oblika, sredstava i metoda; uvažavanja različitosti i uključivanja; stručne i moralne
odgovornosti andragoških djelatnika; jamstva kvalitete obrazovne ponude i poštovanja osobnosti i
dostojanstva svakog sudionika. Ono se odvija kao formalno i neformalno obrazovanje te kao
informalno i/ili samousmjereno učenje.
Formalno obrazovanje odraslih označava djelatnost koja se izvodi u institucionalnim i javno Page | 10
verificiranim oblicima obrazovanja radi stjecanja stručnog znanja, vještina i sposobnosti. Formalno
obrazovanje odraslih obuhvaća:
a) osnovno školovanje odraslih,
KRIŽEVCI
BJELOVAR
b) srednjoškolsko obrazovanje odraslih; stjecanje srednje školske ili stručne spreme, niže
stručne spreme, prekvalifikacije, osposobljavanje i usavršavanje,
c) visoko obrazovanje.
Formalno obrazovanje odraslih provodi se u skladu s posebnim propisima kojima se uređuju ove
djelatnosti, osim u pitanjima koja su uređena Zakonom o obrazovanju odraslih.
Neformalno obrazovanje odraslih označava organizirane procese učenja usmjerene na
osposobljavanje odraslih osoba za rad, za različite socijalne aktivnosti te za osobni razvoj.
Informalno učenje odraslih označava aktivnosti u kojima odrasla osoba prihvaća stajališta i pozitivne
vrednote te vještine i znanja iz svakodnevnog iskustva i raznolikih drugih utjecaja i izvora iz svoje
okoline.
Samousmjereno učenje odraslih označava aktivnosti u kojima odrasla osoba samostalno uspostavlja
kontrolu nad procesom učenja kao i odgovornost za rezultate učenja.
Zakon o obrazovanju odraslih popraćen je četirima pravilnicima koji pobliže uređuju djelatnost
obrazovanja odraslih:

Pravilnik o standardima i normativima te načinu i postupku utvrđivanja ispunjenosti uvjeta u
ustanovama za obrazovanje odraslih

Pravilnik o sadržaju, obliku te načinu vođenja i čuvanja andragoške dokumentacije

Pravilnik o evidencijama u obrazovanju odraslih

Pravilnik o javnim ispravama u obrazovanju odraslih
Obrazovanje odraslih prema Zakonu o obrazovanju odraslih mogu provoditi pučka otvorena
učilišta, osnovne škole, srednje škole, visoka učilišta, škole stranih jezika, ustanove za smještaj i skrb Page | 11
osoba s posebnim potrebama te penološke i druge ustanove ako ispunjavaju uvjete propisane
Zakonom o obrazovanju odraslih.
KRIŽEVCI
BJELOVAR
U Republici Hrvatskoj više od 460 ustanova izvodi programe formalnog obrazovanja, a više od 1700
različitih institucija (primjerice, razne tvrtke, udruge, vjerske zajednice, državne institucije) izvodi
programe neformalnog obrazovanja.
2.3. Obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj
Hrvatska provodi europsku obrazovnu politiku („Rezolucija o cjeloživotnom učenju“ iz 2002.,
„Preporuke Europskog parlamenta i Vijeća iz 2008. o uspostavljanju Europskog kvalifikacijskog okvira
za cjeloživotno učenje“), a cjeloživotno učenje je uključeno u strateške dokumente obrazovne politike
– primjerice u Strateški plan Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za razdoblje 2013. – 2015.
godine, u Strategiju razvoja sustava strukovnog obrazovanja RH 2008. – 2013., Strategiju obrazovanja
odraslih i Zakon o obrazovanju odraslih te podzakonske akte vezane uz obrazovanje odraslih, a i
konačno u Strategiji znanosti, obrazovanja i tehnologije Republike Hrvatske o kojoj je javna rasprava
započela u rujnu 2013. godine.
Kao nastavak provedbe europske obrazovne politike te promoviranja obrazovanja odraslih i
cjeloživotnog učenja u Hrvatskoj s posebnim naglaskom na nekvalificirane i slabo osposobljene
građane, Odjel za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih u Ministarstvu znanosti, obrazovanja
i sporta u razdoblju od 2012. do 2014. godine provodi projekt pod nazivom „Implementacija
Europske agende obrazovanja odraslih“ koji je dio Programa cjeloživotnog učenja Grundtvig Izvršne
Agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA). Projektom se implementira i
promovira Rezolucija Vijeća Europske unije o obnovljenoj europskoj strategiji za obrazovanje odraslih
(2011/C 372/01). Posebnu pozornost projekt posvećuje i povezivanju te umrežavanju dionika u
sustavu obrazovanja odraslih na lokalnoj i nacionalnoj razini. Implementacijom Preporuka
Europskoga parlamenta i Vijeća o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (2006/962/EC)
promovira stjecanje ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, s posebnim naglaskom na Page | 12
nekvalificirane i slabo osposobljene građane Hrvatske, kao osnove za njihov daljnji osobni i
profesionalni razvoj.
KRIŽEVCI
BJELOVAR
Iako je 31. prosinca 2012. godine završila provedba projekta Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva
znanosti, obrazovanja i sporta „Za Hrvatsku pismenosti – Put do poželjne budućnosti: Desetljeće
pismenosti u Hrvatskoj 2003. – 2012.“, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je zbog rezultata i
važnosti projekta nastavilo financirati osnovno obrazovanje odraslih.
Strateški plan Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za razdoblje 2013. – 2015. godine, pored
ostaloga, navodi da je, kao jedan od prioriteta jačanja politike cjeloživotnog učenja, potrebno
osigurati bolju dostupnost i povećati broj osoba koje pohađaju programe obrazovanja odraslih te da
je nužno osobitu pozornost posvetiti promoviranju atraktivnosti obrazovanja odraslih i širenju mreže
programa i ustanova za obrazovanje odraslih. U tom kontekstu, predviđa se nastaviti pružati potporu
osnovnom obrazovanju i osposobljavanju odraslih osoba u sklopu projekta opismenjivanja, odnosno
podizanju tog projekta na razinu stjecanja temeljnih vještina kako bi se osobe koje nemaju završeno
osnovno obrazovanje s uspjehom uključile u proces cjeloživotnog učenja.
Cjeloživotno učenje je kao jedna od temeljnih smjernica uključeno i u novu Strategiju znanosti,
obrazovanja i tehnologije Republike Hrvatske o kojoj je javna rasprava započela u rujnu 2013. godine.
Page | 13
KRIŽEVCI
BJELOVAR
3. KONCEPCIJA OBRAZOVANJA ODRASLIH, POTREBE TRŽIŠTA I SUVREMENI TRENDOVI
Za razliku od razmišljanja o cjeloživotnom učenju od prije pedesetak godina, kada se govorilo na
razini globalnih termina i sadržaja, danas se sve više o njemu razmišlja na razini odnosa rastućih
problema na tržištu rada i možebitnog utjecaja znanja, obrazovanja i kulture rada. Taj odmak od
općenitih sadržaja cjeloživotnog obrazovanja dodatno je potakla ekonomska neizvjesnost koja je
postala jedina stabilna činjenica u životu pojedinca. Nekadašnja matrica pismenosti odraslog
stanovništva i šanse opstanka na tržištu rada danas su zamijenjene novim zahtjevima. Tu se, prije
svega, misli na novi koncept radne karijere pojedinca, na ulogu znanja i učenja u procesu osobnog
razvoja pojedinca, te na primjereno institucionalno uređenje obrazovanja odraslih ukazivanjem na
važnost cjeloživotnog učenja kao trenda u suvremenom tržištu rada (Barić, 2011).
3.1. Obrazovanje odraslih i njegova važnost za osobni i/ili profesionalni razvoj
Percepcija radne karijere pojedinca u prošlim vremenima polazila je od karijere koja je obećavala
individualni put kroz svijet rada. Priprema za karijeru odvijala se još od djetinjstva, a prilagodba u
ranoj srednjoj dobi. Odabrani put pružao je veliku nadu koja je osiguravala život pojedinca.
Kontinuitet zaposlenja u utemeljenoj profesionalnoj kulturi i napredak bez uspostavljene hijerarhije
bile su ključne sastavnice pozicioniranja pojedinca na tržištu rada. Karijera je bila jedna od centralnih
institucija koja je podupirala tržišnu ekonomiju. Danas je karijera u silaznoj putanji. Nove
informacijske i komunikacijske tehnologije uzrokuju gubljenje nekadašnjeg standardnog značenja
industrije i zanimanja. Silazna putanja važnosti karijere neće se pojaviti podjednako na svim
područjima djelatnosti: ipak, to ne znači da će se moći živjeti u „izoliranom svijetu“. Vrijednost
profesionalnih kvalifikacija biti će verificirana tek svojom originalnosti u svladavanju prepreka koje
donosi ekonomska i druga neizvjesnost. U svijetu novih tehnologija nove će vještine značiti više i
imati će prednost pred starim znanjima. Sa stajališta protoka informacija potrebno je istaći da će Page | 14
nove tehnologije biti slijepe prema državnim granicama: pojedinci će morati imati potrebne
kompetencije na globaliziranom tržištu rada. Za razliku od ranijih vremena, sigurnost radnoga mjesta
biti će značajno ugrožena: rastući diskontinuitet zaposlenja otvoriti će brojna pitanja tržišta rada,
očuvanja zdravlja i pitanja vezana za „skupljanje“ godina mirovinskog staža (Barić, 2011).
KRIŽEVCI
BJELOVAR
U stručnim raspravama o cjeloživotnom učenju sve veći naglasak se stavlja na znanje i njegove glavne
pokretače: iskustvo i učenje. Znanje je resurs kojeg se usko veže uz fenomen ljudskog kapitala.
Ljudski je zato što znanje postaje dio čovjeka, a kapital što pojedincu donosi monetarne o
nemonetarne koristi. Stoga i diseminacija znanja postaje ključnom sastavnicom poboljšanja ljudskog
kapitala većine pojedinaca. Znanje kroz protok vremena zastarijeva: zbog neprekidnog mijenjanja
vidika svijeta nastaje nova stepenica znanja koja ranije stečena znanja stavlja u kontekst ništavnosti.
Ublažavanje sve izvjesnijih problema zastarijevanja znanja povezuje se s nizom akcija obrazovanja,
učenja, razvoja, treninga. Za proces stvaranja znanja posebno je važno istraživanje. Istraživanje kao
proces generiranja novog znanja očituje se u korištenju već postojećeg fonda znanja (starog znanja) i
njegovog transformiranja u novo znanje, tj. nove informacije (know – how).
Govori se o dvije vrste novih informacija: a) one koje se transformiraju u nove oblike stručnosti i
znanja, koje kad su jednom usvojene čine oblike ljudskog kapitala (human capital), i b) one koje su
transformirane u nove materijale, koje kad su ostvarene čine nove oblike materijalnog kapitala (nonhuman capital).
Sa stajališta temeljne strukture osobina i znanja efikasne komunikacije pojedinaca, potrebno je istaći:
konceptualna znanja, funkcionalnu pismenost i osobne karakteristike pojedinca. Konceptualna znanja
podrazumijevaju poznavanje sadržaja poslovnog upravljanja, upravljanja ljudskim potencijalima,
posjedovanje sposobnosti komunikacije i timskoga rada. Funkcionalna pismenost u tržišnoj ekonomiji
javlja se kao potreba za adekvatnim obrazovanjem onih koji su davno stekli određene kvalifikacije
koje više ne odgovaraju novim uvjetima rada. Riječ je, prije svega, o znanju stranih jezika i određenim
vještinama povezanih s radom na računalu. Funkcionalna nepismenost pogađa i mlade ljude koji nisu
završili školu i sve one koji imaju suboptimalno obrazovanje. U vremenu brzih promjena u okruženju
poželjne su sljedeće osobne karakteristike pojedinca: sposobnost brzog učenja, mobilnost, fizička i
Page | 15
psihička izdržljivost i točnost (Barić, 2011).
Obrazovanje odraslih je višedimenzionalni proces. Polazi od psiholoških ciljeva edukacije, socijalnih i
profesionalnih razloga. Unutarnji cilj obrazovanja jesu željene kognitivne, psihomotorne i afektivne
promjene osobe (psihološki razvoj pojedinca) koje su rezultat organiziranog učenja.
KRIŽEVCI
BJELOVAR
Posebnost psihologije cjeloživotnog učenja sastoji se u tome što ona istražuje specifične zakonitosti
mijenjanja ljudi pomoću obrazovanja u različitim životnim razdobljima, a ne samo u djetinjstvu i
mladosti. Sa stajališta položaja pojedinca na tržištu rada, mogu se istaći neke važnije funkcije
obrazovanja odraslih: prilagodba promjenama novih tehnologija, unaprjeđivanje vještina putem
stalnog strukovnog obrazovanja, stvaranje uvjeta za napredovanje na radnom mjestu,
nadoknađivanje nedostajućih a potrebnih kvalifikacija, te „popravljanje“ zastarjelih vještina u skladu s
potrebama tržišta rada. Ovdje je potrebno istaći vrlo važnu činjenicu: obrazovanje bez odgovarajućeg
zaposlenja te osposobljavanje za specifične vještine bez poslova koji zahtijevaju takve vještine mogu
biti vrijedni sami za sebe, no oni ne mogu poboljšati ekonomske uvjete! Potrebno je učiniti dodatne
napore: stvoriti uvjete za zapošljavanje, stvoriti potrebni kapital, stvoriti institucije koje na lokalnoj
razini kroz odgovarajuće programe mogu ostvariti stalnost uvjeta privređivanja (Barić, 2011).
Važnost razvoja sustava obrazovanja odraslih posebno ističe i Europska unija. Rezolucija Europskog
vijeća o obnovljenom planu za obrazovanje odraslih (usvojena u studenome 2011.) naglašava da je
kriza u EU ukazala koliko važnu ulogu može imati obrazovanje odraslih u postizanju ciljeva Europe
2020 vezanih uz zapošljivost. No, često puta se naglasak stavlja na stjecanje stručnih kompetencija
koje su vezane uz pojedina zanimanja ili kvalifikacije, a zaboravlja da i stjecanje ključnih kompetencija
vodi do kompetentnijeg i aktivnijeg građana, što će ga u konačnici lakše dovesti i do zaposlenja. Stoga
je Europska komisija Novi plan za obrazovanje odraslih za razdoblje 2012-2014 nazvala “ONE STEP
UP”. Cilj je Plana poticanje osnovnog obrazovanja odraslih i stjecanja ključnih kompetencija čime se
stvara preduvjet za daljnje cjeloživotno učenje i aktivno sudjelovanje pojedinca u društvu. Istraživanja
pokazuju da je ravnomjerna distribucija vještina u populaciji ima jak utjecaj na ukupne gospodarske
aktivnosti, a podizanje osnovnih vještina svih ljudi imaju veći dugoročni učinak na gospodarski rast.
3.2. Cjeloživotno učenje i samozapošljavanje
Page | 16
Globalizacija je dominantan proces koji dizajnira suvremeno međunarodno odnosno planetarno
tržište. Utjecajem globalizacije događaju se revolucionarne promjene ekonomskog sustava.
Marginaliziraju se načela tradicionalne, tj. masovne proizvodnje, a na važnosti dobivaju nematerijalni
činitelji. Proizvodni elementi poput kapitala i zemlje nisu više odlučujući za stvaranje nove dodatne
ekonomske vrijednosti.
KRIŽEVCI
BJELOVAR
Ljudi i njihov kreativan potencijal koji se isprepliće s informacijom, tj. znanjem te vremenom kao
resursom, potvrđuju se kao nova proizvodna i društvena snaga. U prvi plan stavlja se potreba sa
specifičnim znanjima te konstantno usavršavanje istoga kroz cjeloživotni vijek pojedinca. Ukazuje se
potreba za cjeloživotnim učenjem kao novim alatom za povećanje poslovne efikasnosti i efektivnosti
te poticanje pojedinca na samozapošljavanje.
3.2.1. Bitne odrednice cjeloživotnog učenja i samozapošljavanja
Cjeloživotno učenje podrazumijeva integraciju formalnog, neformalnog i informalnog učenja kako bi
se stekle mogućnosti za stalno unapređenje kvaliteta življenja.
U stručnim raspravama o cjeloživotnom učenju sve veći naglasak se stavlja na znanje i njegove glavne
pokretače: iskustvo i učenje. Znanje je resurs kojeg se usko veže uz fenomen ljudskog kapitala.
Ljudski je zato što znanje postaje dio čovjeka a kapital što pojedincu donosi monetarne i
nemonetarne koristi. Stoga i diseminacija znanja postaje ključnom sastavnicom poboljšanja ljudskog
kapitala većine pojedinaca. Znanje kroz protok vremena zastarijeva: zbog neprekidnog mijenjanja
vidika svijeta nastaje nova stepenica znanja koja ranije stečena znanja stavlja u kontekst ništavnosti.
Ublažavanje sve izvjesnijih problema zastarijevanja znanja povezuje se s nizom akcija obrazovanja,
učenja, razvoja, treninga tj. cjeloživotnim učenjem.
Brzina i dinamika promjena koje se događaju u svijetu, te u društvu i gospodarstvu Europske unije,
iniciraju potrebu za konstantnim nadograđivanjem i inoviranjem znanja i stjecanjem novih radnih
vještina i kompetencija. Cjeloživotno učenje i stjecanje novih znanja u svakom društvu ključni je
čimbenik razvoja i od prioritetne je važnosti zbog ubrzanog društvenog i gospodarskog rasta i razvoja
koji se može zasnivati samo na kvalitetno obrazovanim i kompetentnim poduzetnicima,
menadžerima i zaposlenicima. Za Republiku Hrvatsku, koja je u procesu predpristupnih pregovora za Page | 17
ulazak u Europsku uniju i ubrzane poduzetničke tranzicije s ciljem
stvaranja
razvijenog,
konkurentnog, tržišnog i poduzetničkog društva i njegovog uključivanja u tržište Europske unije,
veliku važnost ima cjeloživotno učenje svih kategorija društva, a posebno poduzetnika.
KRIŽEVCI
BJELOVAR
Koliko je važno usklađivanje vještina sa potrebama tržišta rada potvrđuje i program „Nove vještine za
nove poslove“ koji se bavi jednim od najvažnijih prioriteta EU: kako bolje predvidjeti vještine koje će
biti potrebne građanima i poslodavcima, kako reformirati sustav obrazovanja i usvajanja vještina
kako bi bolje pripremili ljude za poslove budućnosti i poboljšali usklađenost politike zapošljavanja i
politike obrazovanja.
Predviđa se da će u budućnosti „više od 60 posto ljudi imati visoko obrazovanje, 30 posto srednje a
samo nekoliko posto niže obrazovanje“; to znači da fizički radnik kojeg je poznavala „dosadašnja
civilizacija nestaje i ustupa mjesto originalnoj kreativnoj individualnosti“ (Bajza, 1992., str. 168). Osim
toga sve se više ljudi u suvremeno doba zapošljava u tercijarnim (uslužnim) djelatnostima,
napuštajući primarno i sekundarno područje. Podaci pokazuju da su nastale znatne promjene u ta tri
područja, kako ih je prvi put upotrijebio A. G. B. Fisher 1935. u Sjedinjenim Američkim Državama. Dok
je 1800. u primarnom području bilo 80 – 90%, u sekundarnom oko 7% i tercijarnom 10% zaposlenih,
u 2000. je godini u primarnom području 7%, u sekundarnom 10% i tercijarnom 80 – 90%.
Međutim, u suvremeno se doba govori o privređivanju u četiri područja, kako ih je podijelio M. Porat
1976., a to su: poljoprivreda, industrija, usluge i informatika. Počekom 20. st. odnos između njih bio
je: industrija, poljoprivreda, usluge, informatika. Poredak je na kraju 20. st. sljedeći: informatika,
usluge, industrija, poljoprivreda (Ekonomski leksikon, 1995., str. 730). Sasvim je izvjesno da su ti
procesi oslonjeni na znanje i da su u njemu imali pokretačku snagu; poticali su stvaranje i stjecanje
novih znanja, omogućili odlazak zaposlenih iz pojedinog područja, najčešće iz primarnog u tercijarni
(uslužni), te stvarali nova zanimanja. Moderno doba traži da svaki pojedinac odgovori na posljedice
tih procesa te se smatra da je to moguće uključivanjem u cjeloživotno učenje.
Cjeloživotno je učenje, kao globalni koncept, sveukupna i kontinuirana aktivnost učenja tijekom
života, a cilj je unapređivati znanje, sposobnosti i vještine (kompetencije) radi stvaranja osobne i Page | 18
građanske te društvene perspektive u kojoj zaposlenje ima osobitu važnost. Obuhvaća učenje u svim
životnim razdobljima i u svim oblicima, kao što su formalno, neformalno i informalno. „Četiri su
osnovna, međusobno povezana cilja koja se vezuju uz cjeloživotno učenje: osobno zadovoljstvo i
razvoj pojedinca, aktivno građanstvo, društvena uključenost i zapošljivost“ (Puljiz, Živčić, 2009., str.
115).
KRIŽEVCI
BJELOVAR
Valja razlikovati cjeloživotno učenje (lifelog learning) i cjeloživotno obrazovanje (lifelog education).
Prvi je pojam širi i može se ostvariti organizirano ili neorganizirano (prirodno, iskustveno), a kada
govorimo o cjeloživotnom obrazovanju, mislimo na organizirano učenje. Važan zamah za praktično
djelovanje dao je Memorandum o cjeloživotnom učenju koji je nastao na zasjedanju Europskog vijeća
u Lisabonu u ožujku 2000.4 Dokument počiva na zaključku Europskog vijeća da je „unapređivanje
cjeloživotnog učenja nužno za uspješnu tranziciju prema društvu i ekonomiji utemeljenima na
znanju“ te da ono mora „postati vodeće načelo u opskrbljivanju i sudjelovanju u cjelokupnom
kontekstu učenja/prihvaćanja znanja“ (Puljiz, Živčić, 2009., str. 184).5 Dio cjeloživotnog učenja jest
obrazovanje odraslih (adult education). Nema jedinstvene definicije tog pojma, a jedan od prijepora
među stručnjacima jest i određivanje minimalne dobi za definiranje odraslog učenika, koja varira
među zemljama. UNESCO određuje da je to „cijeli skup procesa učenja, formalnih i ostalih, u kojima
odrasle osobe (u skladu s definicijom odrasle osobe u društvima kojima pripadaju) razvijaju svoje
sposobnosti, obogaćuju svoje znanje i unapređuju svoje tehničke ili profesionalne kvalifikacije ili ih
preusmjeravaju da bi zadovoljili svoje potrebe ili potrebe društva“ (Puljiz, Živčić, 2009., str. 129).
3.3. Suvremeni trendovi i kretanja u obrazovanju odraslih u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji
Politika EU na području strukovnog osposobljavanja započinje 1951. godine. Međutim, na razvoj
politika u obrazovanju nepovoljno djeluje podjela između koncepta obrazovanja i osposobljavanja te
se obrazovanje u velikoj mjeri sve više razmatra tek nakon Ugovora iz Maastrichta 1992. Tada na
važnosti dobiva i koncepcija cjeloživotnog učenja unutar koje se nalazi i obrazovanje odraslih. Takvo
stanje stvari dovodi i do početka rješavanja problema odvojenosti obrazovanja i osposobljavanja kroz
povezivanje unutar ove koncepcije. Daljnji razvoj kreće se u smjeru oblikovanju europskog
obrazovnog prostora i uspostave višerazinskih obrazovnih politika (razvoj obrazovnih politika na
različitim razinama - nadnacionalna, nacionalna, regionalna, lokalna; povezivanje subjekata kroz
međudržavnu i međuregionalnu suradnju te dionika i mreža koje se stvaraju). Nastoji se uspostaviti
koordinacija na tom prostoru te ostvariti zajedničke ciljeve u obrazovanju pridržavajući se određenih
načela (kompetitivnost, tolerancija, inkluzivnost, demokratičnost) (Puljiz i Živčić, 2009).
U području obrazovanja na razini EU ne postoje nadnacionalne strukture, ali postoje inicijative koje
dovode do izgradnje infrastrukture koja omogućava koordinaciju i provedbu tih politika.
KRIŽEVCI
BJELOVAR
Page | 19
Nadalje, treba istaknuti i odlučivanje vezano uz obrazovnu politiku. „Obrazovna politika provodi se
unutar složenih odborskih procedura, komitologije (comitology) i uz decentraliziranu provedbu
pojedinih inicijativa“ (Puljiz i Živčić, 2009: 49). Procedura komitologije označava savjetovanje sa
specijaliziranim odborima u kojima sjede stručnjaci (predstavnici zemalja članica). Na taj se način
razmatra stanje u država članicama te se nalaze rješenja koja su odgovarajuća s obzirom na stavove
članica. Treba istaknuti i otvorenu metodu koordinacije (OMC) (Europska komisija, 2011). Njome se
šire iskustava između članica, a definira se kao „sredstvo za širenje najboljih praksi i ostvarivanje
većeg približavanja prema glavnim ciljevima Europske unije“ (Vijeće Europske unije, 2003: 3). Sastoji
se od uspostavljanja smjernica, indikatora, mjerila i monitoringa pomoću kojih se komparira rezultate
država i omogućuju međusobno učenje. Ideja je da se prvo u Vijeću EU uspostavljaju ciljevi koji se
trebaju provesti, zatim se oni preuzimaju i postavljaju na niže razine. Pomoću indikatora se ocjenjuje
u uspoređuje na kojoj razini provedba najbolje funkcionira, uspostavljaju se indikatori kojima se vrše
te aktivnosti te se na kraju kroz evaluaciju rezultata vidi napredak pojedinih članica usporedno s
drugima te sa ciljevima koji su utvrđeni na početku procesa.
Bit svega je omogućiti učenje i prenositi iskustva između država članica, ali i s viših na niže razine i
obrnuto. Da bi se dobila kompletna slika funkcioniranja EU važno je istaknuti deklaracije i
memorandume pomoću kojih se nastoji promovirati cjeloživotno obrazovanje i učenje. Lisabonski
proces iz 2000. godine ističe važnost cjeloživotnog učenja. Cilj je povećati konkurentnost EU na
svjetskom tržištu i veći životni standard njezinih građana. Inače, glavni instrument u Lisabonskom
procesu je, prethodno spomenuta, metoda otvorene koordinacije. EK je 2000. godine izdala
Memorandum o cjeloživotnom učenju. Uz promociju cjeloživotnog učenja nastoji se i afirmirati
građane na aktivno sudjelovanje u obrazovanju, razviti vrijednosti EU i postići veću socijalnu koheziju.
Tako Bejaković ističe da je imperativ EK da „zemlje članice EU i buduće članice trebaju razviti
fleksibilan i jasan način ostvarivanja cjeloživotnog učenja i obrazovanja odraslih kako bi se poboljšala Page | 20
zapošljivost i osiguralo olakšanje ulaska mladih na tržište rada“ (Bejaković, 2007: 33). Godine 2002.
izlazi Detaljni program ostvarivanja obrazovnih ciljeva u Lisabonskom procesu kojim se želi povećati
kvalitetu i učinkovitost sustava obrazovanja i osposobljavanja u EU, osigurati otvorenije i dostupnije
obrazovanje i osposobljavanje bez obzira na pripadnost društvenoj skupini.
KRIŽEVCI
BJELOVAR
Te godine je donesena i Rezolucija Vijeća Europske unije o cjeloživotnom učenju kroz koju se
ponavljaju prethodno navedeni ciljevi i vrijednosti, ali se i ističe važnost društvene integracije
imigranata i osoba s invaliditetom. Još treba istaknuti i Priopćenje i akcijski plan Europske komisije o
učenju odraslih – Uvijek je dobro vrijeme za učenje iz 2007. godine prema kojem treba ukloniti
prepreke uključivanju u obrazovanje, osigurati kvalitetu, povećati ulaganja te priznavati ishode
učenja neovisno o tome gdje i kako su nastala. Inače je ovaj dokument istaknut kao jedan od
najvažnijih za područje obrazovanja odraslih. Osim toga, u nacrtu Lisabonskog ugovora „navodi se
podjela na isključivu, podijeljenu i potpornu nadležnost EU. Obrazovanje i strukovno osposobljavanje
u posljednjoj je kategoriji, u kojoj EU podupire, koordinira ili se pridružuje aktivnostima država
članica“ (Puljiz i Živčić, 2009: 53). Ovo pokazuje da obrazovanje ne postaje dio zajedničkih politika u
smislu poljoprivredne ili monetarne politike, nego da postoji usmjeravanje i učenje između država
članice i EU (Puljiz i Živčić, 2009). EU nastoji graditi konkurentnost, prosperitet i napredak na temelju
cjeloživotnog obrazovanja i učenje i iz tog razloga se promoviraju ciljevi i vrijednosti vezani uz ove
koncepte. Važna je koordinacija obrazovnih politika između država članica te učenje kroz podjelu
iskustava.
Međutim, problem još uvijek ostaje različito definiranje obrazovanja odraslih među članicama EU što
dovodi do problema u regulaciji te financiranju. Početak rješavanja tog problema može se pronaći u
europskom pojmovniku obrazovanja odraslih (Study on European terminology in adult learning and
monitoring of the sector). Cilj pojmovnika je istaknuti usuglašene termine koji bi trebali biti
prihvaćeni u državama članicama (Puljiz i Živčić, 2009).
Page | 21
KRIŽEVCI
BJELOVAR
4.
OBRAZOVNI PROGRAMI U SEKTORU OBRAZOVANJA ODRASLIH
Republika Hrvatska ima stoljetnu tradiciju obrazovanja odraslih koja se ogleda u dobro razvijenoj i
nacionalno rasprostranjenoj mreži ustanova koje provode programe obrazovanja odraslih. U
Republici Hrvatskoj više od 460 ustanova izvodi programe formalnog obrazovanja, a više od 1700
različitih institucija (primjerice, razne tvrtke, udruge, vjerske zajednice, državne institucije) izvodi
programe neformalnog obrazovanja (Vodič ustanovama za obrazovanje odraslih, 2012).
Programe obrazovanja odraslih (prema Zakonu o obrazovanju odraslih RH) donosi ustanova za
obrazovanje odraslih. Takvi programi moraju biti prilagođeni dobi, prethodnom obrazovanju, znanju,
vještinama i sposobnostima polaznika koji stječu, dopunjuju i proširuju svoja znanja, vještine i
sposobnosti za rad u struci. Programi obrazovanja odraslih sastoje se od programa osposobljavanja i
programa usavršavanja.
Programima osposobljavanja stječu se znanja i vještine potrebne za obavljanje jednostavnih poslova.
Programima usavršavanja polaznicima sa završenom srednjom školom dopunjuje se stečeno stručno
znanje zbog zahtjeva tržišta rada i radi stjecanja znanja o novim tehnikama i tehnologijama i njihovoj
primjeni.
4.1.
Institucionalni okvir obrazovanja odraslih na razini Koprivničko-križevačke županije
4.1.1. Pučko otvoreno učilište Koprivnica
Pučko otvoreno učilište jedno je od najstarijih pučkih učilišta u Hrvatskoj. Nastalo je u zgradi
popularnog "Domoljuba" koji su izgradili 1919. tadašnji obrtnici sa otprilike 220 individualnih prinosa.
U prvo vrijeme zgrada "Domoljuba" služila je amaterskoj djelatnosti u kojoj su nastupali pjevački
zborovi ("Domoljub") i održavale se zabave. Danas je to jedno od suvremenih otvorenih učilišta Page | 22
(Open University) koje djeluje i radi po uzoru na modele europskih otvorenih sveučilišta.
Obrazovanje odraslih, jedan je od osnovnih programa Učilišta, kojima je osnovni princip znanje i
kompetencija. Programi za obrazovanje odraslih u Učilištu mogu se podijeliti u četiri osnovne
skupine:
KRIŽEVCI
BJELOVAR
1. VERIFICIRANI PROGRAMI
Programi se realiziraju u skladu i po odobrenju Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a traju u
pravilu od 125 do 560 nastavnih sati, zavisno o određenom programu. Verificirani programi
osposobljavanja/usavršavanja se po završetku upisuju u radnu knjižicu te su podijeljeni po
obrazovnim sektorima:
a) Poljoprivreda, prehrana i veterina s programom za: aranžera cvijeća, cvjećara, mesara,
pčelara, pekara, povrćara, proizvođača mlijeka i mesa na govedarskoj farmi, proizvođača
mlijeka i mesa na kozarskoj farmi, proizvođača mlijeka i mesa na ovčarskoj farmi, ratara,
sakupljača i uzgajivača gljiva, sakupljača, uzgajivač i prerađivač ljekovitog i aromatičnog
bilja, vinogradara/podrumara, voćara, rukovatelja poljoprivrednim traktorom.
b) Šumarstvo, prerada i obrada drva s programom za: stolara, rukovatelja motornom pilom.
c) Tekstil i koža s programom za: Krojača-šivača, šivača gornjišta obuće.
d) Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija s programima za: autogenog zavarivača,
elektrozavarivača, zavarivača REL postupkom.
e) Elektrotehnika i računalstvo s programom za: operatera na računalu za uredsku primjenu,
računalnog daktilografa, računalnog operatera.
f)
Graditeljstvo i geodezija s programom za: armirača, betonirca, cestara, fasadera,
keramičara, krovopokrivača, montera za suhu gradnju, parketara, podopolagača,
rukovatelja građevinskim strojem, rukovatelja viličarem, tesara, zidara.
g) Ekonomija, trgovina i poslovna administracija s programom: daktilografa, knjigovođa za
OPG, poslovnom tajnicom, samostalni knjigovođa.
h) Turizam i ugostiteljstvo s programom za: pečenjara i priprematelja pizza, pomoćnog
kuhara, sobaricu, ugostiteljskog poslužitelja.
Page | 23
i)
Zdravstvo i socijalna skrb s programom za dadilju.
j)
Osobne usluge, usluge zaštite u druge usluge s programom za: čistača/čistačica,
kozmetičar, masera, maser (usavršavanje), romskog pomoćnika, soboslikara, pomoćnika
u nastavi u radu s učenicima s teškoćama, gerontodomaćica/gerontodomaćin.
KRIŽEVCI
BJELOVAR
2. NEVERIFICIRANI PROGRAMI
Neverificirani programi koje provodi Pučko otvoreno učilište Koprivnica obuhvaćaju razne tečajeve
koji odgovaraju interesima i potrebama građana te obuhvaćaju:
a) tečajeve stranih jezika
b) tečajeve kompjuterskog opismenjavanja za poduzeća/ustanove i pojedince
c) tečajeve krojenja i šivanja
d) tečajeve na temu "Ljudska prava" - Pravo na cjeloživotno učenje
e) ostali tečajevi prema interesu građana
3. OSNOVNO OBRAZOVANJE ODRASLIH
Odraslim osobama se omogućava da završe osnovno obrazovanje. Ovaj program odnosi se na osobe
iznad 15 godina starosti koje nemaju završeno osnovno obrazovanje. Program se po završetku
upisuje u radnu knjižicu.
4. INFORMATIČKO OPISMENJAVANJE
Tečajevi se odnose na informatičko opismenjivanje na sljedećim računalnim aplikacijama:
a) Word
b) Excel
c) PowerPoint
d) Access
e) Outlook
f)
Page | 24
Korištenje Interneta
KRIŽEVCI
BJELOVAR
4.1.2. Srednja škola Koprivnica
Srednja škola Koprivnica nastala je 1991., a do tada je postojala u okviru Centra za odgoj i usmjereno
obrazovanje. Od tada do danas broj obrazovnih programa i razrednih odjeljenja se povećavao te je
školske godine 2013/2014 upisano 1104 učenika u 39 razrednih odjela unutar 12 obrazovnih
programa: ekonomist, komercijalist, upravni referent, poslovni tajnik, hotelijersko-turistički tehničar,
prehrambeni tehničar, tehničar nutricionist, medicinska sestra – medicinski tehničar, fizioterapeutski
tehničar, farmaceutski tehničar, prodavač, rukovatelj prehrambenim strojevima. Škola trenutno
zapošljava 90 djelatnika, od toga 72 nastavnika, stručne suradnike pedagoginju, psihologinju i školsku
knjižničarku te ostalo nenastavno osoblje.
Srednja škola Koprivnica osim provođenja redovne nastave provodi i programe obrazovanja odraslih.
Svi programi su verificirani od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i provode se u svrhe:
1)
Stjecanja stručne spreme u zanimanju:
a)
prodavač
b)
komercijalist
c)
ekonomist
d)
upravni referent
e)
poslovni tajnik
f)
prehrambeni tehničar
g)
rukovatelj prehrambenim strojevima
Uvjet za upis za nastavni program je završena osnovna škola. Nakon završenog obrazovanja stječe se
srednja stručna sprema u odabranom zanimanju.
2) Prekvalifikacije za zanimanje:
a)
prodavač
b)
komercijalist
c)
ekonomist
d)
upravni referent
e)
poslovni tajnik
Page | 25
KRIŽEVCI
BJELOVAR
f)
prehrambeni tehničar
g)
rukovatelj prehrambenim strojevima
Uvjet za upis za nastavni program je završena srednja škola. Nakon završenog obrazovanja stječe se
srednja stručna sprema u odabranom zanimanju.
Nastava se izvodi u dopisno – konzultativnom obliku. Osnovni oblik rada s polaznicima su konzultacije
(skupne, kontrolne, završne, individualne) i nastavna pisma. Putem konzultacija nastavnici
razgovorom, diskusijom i savjetom polaznicima ukazuju na put kojim se najuspješnije mogu riješiti
radne zadaće - naučiti gradivo, napisati seminarski rad, obaviti neka vježba. Pomoću konzultacija
polaznici zajedno s nastavnikom razmatraju nastale poteškoće u učenju i rješavati ih na način
najprikladniji za samog polaznika.
Skupne konzultacije organiziraju se kroz tjedan u školi, prema tjednom rasporedu konzultacija koji se
izrađuje uz Godišnji plan i program rada škole u obrazovanju odraslih. Raspored je dostupan
polaznicima u školi i na webu škole. Konzultacije su namijenjene upućivanju polaznika u nastavne
sadržaje, praćenju uspješnosti polaznika u svladavanju gradiva te provjeri usvojenosti sadržaja.
Skupne konzultacije sastoje se od uvodnih, kontrolnih i završnih.
Uvodne konzultacije polaznicima pružaju:
a) upoznavanje nastavnog plana i programa,
b) upoznavanje sa zadaćama i obvezama,
c) upoznavanje s načinom i oblicima dobivanja pomoći u savladavanju programa,
d) dobivanje rasporeda konzultacija i upoznavanje s načinom provjere,
e) dobivanju uputa za planiranje rada,
f)
dobivanje nastavnog pisma.
Page | 26
Kontrolne konzultacije se organiziraju u svrhu ponavljanja i utvrđivanja gradiva. Ovaj se oblik
primjenjuje kada su polaznici „zasićeni“ uzimanjem novog gradiva ili ako još nisu svladali samostalno
tehniku ponavljanja i utvrđivanja gradiva.
KRIŽEVCI
BJELOVAR
Ovdje se nastojati da polaznici spoznaju opseg i tijek određene intelektualne ili manualne aktivnosti
te da u skladu s tim usklade redoslijed, učestalost i intenzitet vježbanja.
Kontrolne konzultacije će se organizirati prvenstveno sa svrhom:
a) provjere koliko polaznici rade,
b) provjere postignutih rezultata,
c) utvrđivanja poteškoća na koje nailaze u samostalnom radu.
Završne konzultacije organiziraju se pri kraju programa. Na tim se konzultacijama obavlja
sistematizacija, uopćavanje i dopunjavanje svih znanja koje su polaznici stekli tijekom rada.
Individualne konzultacije izvode se dopisnim putem. Budući da je većina polaznika informatički
pismena, predviđeno je izvođenje konzultacija putem e-maila. Ukoliko je polaznik informatički
nepismen ili nema računalo i pristup internetu, može komunicirati s nastavnikom putem telefona i
mobitela ili može doći osobno u školu uz prethodnu najavu. Individualne konzultacije namijenjene su
rješavanju poteškoća prilikom svladavanja gradiva, kada polaznik učeći samostalno iz nastavnih
pisama naiđe na problem i želi ga odmah riješiti. Svako nastavno pismo ima jasno istaknute ključne
pojmove koje treba usvojiti te pitanja i zadatke na kraju pisma koji služe za provjeru znanja. Zadatke
polaznici rješavaju sami u svrhu utvrđivanja stupnja usvojenosti gradiva te nastavne cjeline. Također
ti zadaci služe i za ocjenjivanje tijekom nastave. Nakon odrađenog fonda sati skupnih i individualnih
konzultacija, polaznici pristupaju polaganju ispita. Ispiti su planirani u kalendaru rada koji je dio
godišnjeg plana i programa obrazovanja odraslih (kao i skupne konzultacije).
Praktična nastava se izvoditi u poduzećima u dogovoru s mentorima praktične nastave izvan škole te
u dogovoru s voditeljem praktične nastave u školi. Praćenje i ocjenjivanje polaznika na praktičnoj
nastavi vrše voditelji praktične nastave u suradnji s mentorima iz poduzeća, obrta ili ustanova. Svaki Page | 27
polaznik prije početka realizacije praktične nastave sklapa Ugovor o praktičnoj nastavi u obrazovanju
odraslih s obrtničkom radionicom ili poduzećem i školom.
KRIŽEVCI
BJELOVAR
Ukoliko polaznik radi i/ili ima određeni radni staž na radnom mjestu zanimanja za koje se školuje
(prema Pravilniku o standardima i normativima te načinu i postupku utvrđivanja ispunjenosti uvjeta u
ustanovama za obrazovanje odraslih čl. 32.), može mu se priznati propisani broj sati praktične
nastave i vježbi. Polaznik je dužan Školi uputiti Zahtjev za priznavanje fonda sati praktične nastave na
temelju kojeg se od strane komisije za praktičnu nastavu fond sati priznaje nakon provedenog
kontrolnog ispita kojim se utvrđuje poznavanje sadržaja praktične nastave te se ista ocjenjuje. Uz
Zahtjev je potrebno priložiti fotokopiju radne knjižice i potvrdu odgovorne osobe poduzeća u kojem
je polaznik radio ili radi, da je polaznik radio ili radi na zahtijevanim poslovima. Ukoliko polaznik ima
nedovoljan broj sati praktične nastave, izdaje mu se uputnica sa brojem sati praktične nastave koju je
dužan obaviti. Nakon obavljene prakse, polaznik je dužan predočiti potvrdu s obavljenim fondom sati
ovjerenu i potpisanu od strane odgovorne osobe u poduzeću gdje je praksu obavljao.
4.1.3. Obrtnička škola Koprivnica
Obrtnička škola Koprivnica jedna je od najrazvijenijih i najpriznatijih škola u Koprivničko-križevačkoj
županiji. Kroz svoju redovnu nastavu i praktičnu obuku, kao i kroz različite oblike prekvalifikacija i
doškolovanja, uz suradnju s Gradom Koprivnicom i Koprivničko-križevačkom županijom, Škola je
stvorila mnoge priznate obrtnike ovog kraja. Škola je osnovana 1886 godine pod nazivom: „Šegrtska
škola“ u sklopu tadašnjih školskih reformi. Godine 1969. promijenila je naziv u Školu za kvalificirane
radnike, a nekoliko godina kasnije dobiva novo ime - Škola za obrazovanje kadrova u privredi.
Reorganizacija Školskog centra započela je 1990. godine i s vremenom su se iz njegova sastava
osamostalile tri škole - Gimnazija Fran Galović, Srednja škola i Obrtnička škola. 2006. godine
Obrtnička škola je proslavila 120 godina svoga postojanja.
Obrtničku školu danas pohađa 776 učenika u 31 razrednom odjelu, uključujući i odjele za djecu s
poteškoćama u razvoj te je u njoj zaposleno ukupno 90 djelatnika. U suvremenim se radionicama i Page | 28
kabinetima uz pomoć profesora učenici pripremaju za dvadesetak obrtničkih zanimanja po
trogodišnjim i četverogodišnjim programima. Obrtnička škola dvostruka je dobitnica nagrade "Šegrt
Hlapić" za najbolju školu - izvođača programa za obrtnička zanimanja što ukazuje na kvalitetu i
uspješnost obrazovanja u Školi.
KRIŽEVCI
BJELOVAR
Obrtnička škola Koprivnica osim provođenja redovne nastave provodi i programe obrazovanja
odraslih. Svi programi su verificirani od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i provode
se u svrhe stjecanje srednje stručne spreme za trogodišnja i četverogodišnja zanimanja te nude
mogućnost prekvalifikacije u željena trogodišnja i četverogodišnja zanimanja.
1) Programi stjecanja stručne spreme te prekvalifikacija u trogodišnjim zanimanjima:
a) automehaničar
b) strojobravar
c) tokar
d) glodač
e) limar
f)
autolimar
g) instalater centralnog grijanja i klimatizacije
h) vodoinstalater
i)
plinoinstalater
j)
elektromehaničar
k) elektroinstalater
l)
elektromonter
m) elektroničar-mehaničar
n) mesar
o) kuhar
p) prodavač
q) konobar
r) pekar
s) slastičar
t)
Page | 29
mlinar
u) zidar
v) tesar
w) soboslikar-ličilac
x) stolar
KRIŽEVCI
BJELOVAR
y) autolakirer
z) dimnjačar
aa) arimirač
bb) keramičar-oblagač
cc) bravar
dd) rukovoditelj samohodnim građevinskim strojevima
ee) fasader
ff) krovopokrivač
gg) monter suhe gradnje
hh) vozač motornog vozila
ii) zaštitar osoba i imovine
2) Programi stjecanja stručne spreme te prekvalifikacija u četverogodišnjim zanimanjima:
a) komercijalist
b) tehničar zaštite osoba i imovine
c) elektrotehničar
d) hotelijer-ugostitelj
Prilikom upisa za stjecanje srednje stručne spreme treba priložiti svjedodžbu 8. razreda, presliku
domovnice te rodni list. prilikom upisa za prekvalifikaciju u neko od trogodišnjih ili četverogodišnjih
zanimanja treba priložiti razredne svjedodžbe i završnu svjedodžbu, presliku domovnice te rodni list.
4.1.4. Obrtničko učilište POUKA
Page | 30
Obrtničko učilište POUKA je ustanova za obrazovanje odraslih koju je 2010. godine osnovala
Obrtnička komora Koprivničko – križevačke županije s ciljem podizanja kvalitete obrazovanja i
osposobljavanja u poduzetništvu i za poduzetništvo. Ustanova provodi obrazovanje kroz verificirane
programe Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, te organizira i druge neformalne i informalne
edukacije iz područja cjeloživotnog učenja prema potrebama poduzetnika.
KRIŽEVCI
BJELOVAR
U svom radu Učilište koristi znanje i iskustvo stručnjaka iz obrazovnog sustava i gospodarskih
subjekata, partnerskih institucija te suradnika – profesora strukovnih škola i stručnjaka po pojedinim
područjima koji su svoju stručnost dokazali kroz dugogodišnju suradnju s Obrtničkom komorom
Koprivničko-križevačke županije Obrtničko učilište uvršteno je i na Listu izvođača izobrazbe
Ministarstva gospodarstva rada i poduzetništva te provodi seminare iz projekata MINGORP-a.
4.1.5. Pučko otvoreno učilište Križevci
Pučko otvoreno učilište Križevci javna je ustanova za trajno obrazovanje i kulturu, čiji je osnivač Grad
Križevci. Pod raznim imenima Ustanova postoji kontinuirano od 1945. godine. Iz ove ustanove
proistekle su, danas samostalne i afirmirane ustanove, Glazbena škola “Albert Štriga”, Gradska
knjižnica “Franjo Marković” i Gradski muzej Križevci, te radijska postaja Radio Križevci.
Danas Pučko otvoreno učilište Križevci ima sjedište u Zakmardijevoj 5, a za obavljanje djelatnosti
raspolaže prostorima velike i podrumske dvorane Hrvatskoga doma, a u prostorijama uprave u
Zakmardijevoj, sa dvije suvremeno opremljene učionice za održavanje obrazovnih programa iz
ponude Učilišta: Informatička učionica opremljena je s petnaest računala za opće programe i
programe grafičke obrade. Učionica opće namjene za do dvadeset polaznika opremljena suvremenim
didaktičkim sredstvima, poput interaktivne 'pametne ploče'. Obje učionice opremljene su LCD
projektorima i prijenosnim računalima za voditelje nastave. Fotografski praktikum opremljen
fotoaparatom i profesionalnom studijskom rasvjetom. Ustanova organizira i priređuje različite
kulturne programe i programe javnog informiranja, te nudi različite programe trajne naobrazbe,
programe s odobrenjem Ministarstva znanosti, prosvjete i športa, te tečajeve za slobodno vrijeme.
Razvojni napori Ustanove usmjereni su prvenstveno prema razvoju djelatnosti trajne naobrazbe, a Page | 31
posebno u aktivnijem uključivanju u javnu raspravu prilikom donošenja zakona koji regulira to
područje. S tim u svezi već su zatražena odobrenja od Ministarstva za nove programe, obnavlja se
informatička učionica, te se unapređuje standard nastave.
KRIŽEVCI
BJELOVAR
Pučko otvoreno učilište Križevci nosilac je projekta 'Mreža informatičkih škola pri ustanovama za
trajnu naobrazbu u ruralnim i semiurbanim sredinama' iz instrumenta predpristupne pomoći IPA-IV.
Vrijednost ovog projekta je 205.150,51€, a partneri u projektu su POU Bjelovar, POU Daruvar i POU
Obris - Požega.
Kako bi izašli u susret korisnicima koji se suočavaju s potrebama prekvalifikacija i dokvalifikacija
Učilište nudi odobrene verificirane programe od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa
za osposobljavanje i usavršavanje prema konkurentnim zanimanjima. Učilište nudi programe za
usavršavanje računalnih vještina, usavršavanja u poslovnom PR-u, tečajeve stranih jezike, a u stalnom
kontaktu sa Zavodom za zapošljavanje nudi pripremu za deficitarna zanimanja. Istovremeno za
oplemenjivanje i obogaćivanje slobodnog vremena nude tečajeve umjetničkog i društvenog, te
zabavnog usmjerenja.
1) Programi odobreni od ministarstva (verificirani programi)
a) Operater/ica na računalu
b) Računalni operater/ica za uredske poslove
c) Fotografiranje i grafička priprema digitalne fotografije
d) Sklapanje, održavanje i popravak osobnog računala
e) Dizajn i održavanje web stranica
f)
Knjigovođa / knjigovodkinja
g) Poslovni tajnik / tajnica
h) Njegovatelj/ica starijih i nemoćnih osoba
2) Tečajevi iz područja računalstva, radionice i ostalo
a) Osnove rada na računalu
b) Radionica računalstva za umirovljenike
Page | 32
c) Vođenje poslovnih knjiga obrtnika i slobodnih zanimanja (OPG)
d) Vođenje poslovnih knjiga za neprofitne organizacije
e) Njegovatelj/ica za zdravu djecu (dadilja) – program u pripremi
f)
Medicinski maser / maserka – program u pripremi
g) Tečaj digitalne fotografije
KRIŽEVCI
BJELOVAR
h) Likovna škola za slikare amatere
i)
Mala glazbena škola
j)
Likovna škola za djecu
k) Glumačka radionica za djecu
l)
Likovna škola za djecu
3) Tečajevi stranih jezika
a) Engleski jezik
b) Talijanski jezik
c) Mađarski jezik
d) Hrvatski jezik za strance
4.1.6. Instruktažni centar Križevci
Instruktažni centar osnovala je 1965. g. Tvornica transportne opreme ČELIK iz Križevaca na inicijativu
gospodarske komore, zajednice za paletizaciju te uz sudjelovanje željezničkih poduzeća i drugih
gospodarskih subjekata s područja bivše države. Osnovan je po uzoru na francusku tvrtku IFTIM u
okviru europske inicijative i pomoći jugoistočnoj Europi pri uvođenju racionalnih sustava manipulacije
materijalima, prije svega paletnog i kontejnerskog sustava. Svrha osnivanja Centra bila je osiguranje
potpore gospodarskim subjektima koji uvode racionalne sustave manipulacije materijalima i to kroz
uspostavu organizacije, izbor i nabavu opreme te edukaciju kadrova. Od 1965. g., pa do danas Centar
je prolazio kroz različite faze svoga razvoja, prilagođavao svoju djelatnost potrebama i zahtjevima
okruženja da bi danas bio prepoznatljiv kao jedinstvena i specijalizirana tvrtka za pružanje usluga
obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja osoba za rukovanje i upravljanje sredstvima unutarnjeg
transporta i manipulacije materijalima te uslugama zaštite na radu. Preko 80.000 rukovatelja
viličarima, dizalicama i drugim radnim strojevima koji rade širom Europe, osposobljeno je u Centru u Page | 33
proteklih 45 godina. Od 1992. g. godine Centar osniva AUTO-ŠKOLU i bavi se osposobljavanjem
kandidata za vozače motornih vozila. Preko 1.500 uspješnih vozača osposobljeno je u Auto-školi.
Centar zapošljava 4 diplomirana inženjera prometa te tri instruktora vožnje koja svojim znanjem i
iskustvom u suvremeno opremljenim uvjetima osiguravaju uspješno provođenje osposobljavanja.
KRIŽEVCI
BJELOVAR
Od 1996. g. godine Centar se kadrovski i materijalno oprema te dobiva potrebne dozvole za pružanje
usluga zaštite na radu. Atestiranje strojeva, uređaja i instalacija, procjene opasnosti, mjerenja i
ispitivanja parametara radnog okoliša, osposobljavanje iz zaštite na radu samo su neke od usluga koje
ovaj Centar pruža gospodarskim subjektima, ustanovama i institucijama prije svega s područja naše
županije ali i šire. Danas Instruktažni centar u stalnom radnom odnosu zapošljava 27 djelatnika od
kojih 14 s visokom stručnom spremom te preko 35 vanjskih stručnih suradnika različitih struka i
specijalnosti.
Instruktažni centar, ustanova za obrazovanje odraslih danas provodi programe obrazovanja odraslih i
to:
1) Program stjecanje srednje stručne spreme i prekvalifikacija za:
a) Vozač/ica motornog vozila
b) Tehničar/ka cestovnog prometa
2) Program usavršavanja za:
a) Stručnjak/inja za zaštitu na radu
b) Stručnjak/inja za zaštitu okoliša
3) Program stručnog osposobljavanja za:
a) Osposobljavanje za rukovatelje strojevima
b) Osposobljavanje za obavljanje poslova
c) Osposobljavanje za obavljanje poslova u građevinarstvu
4) Osposobljavanje za rukovanje eksplozivnim stvarima za:
a) Osnovni tečaj, rukovanje eksplozivnim tvarima u maloprodaji u prodavaonicama
oružja i streljiva i/ili osposobljavanje odgovorne osobe u pravnoj osobi ili obrtnika za
izvođenje glasnog pucnja
b) Rukovanje pirotehničkim sredstvima za izvođače vatrometa i specijalnih efekata
c) Rukovanje pirotehničkim sredstvima za tehničku namjenu
d) Rukovanje eksplozivnim tvarima i sredstvima pri uništavanju istih
e) Rukovanje eksplozivnim tvarima i sredstvima pri održavanju, transportu i skladištenju
istih
KRIŽEVCI
BJELOVAR
Page | 34
f)
Rukovanje eksplozivnim tvarima i sredstvima pri proizvodnji eksplozivnih tvari i
zbrinjavanju eksplozivnog otpada
g) Rukovanje eksplozivnim tvarima i sredstvima pri miniranju u gospodarstvu
5) Pripremni tečajevi za polaganje stručnih ispita za energetska zanimanja:
a) Strojar kotlovskog postrojenja
b) Strojar kotla
c) Rukovatelj industrijske peći
d) Rukovatelj motora s unutarnjim izgaranjem
e) Strojar crpne stanice
f)
Rukovatelj klimatizacije i prozračivanja
g) Rukovatelj centralnog grijanja i termoventilacije
h) Ložač centralnog grijanja
i)
Ložač-rukovatelj kotlom
j)
Punitelj motornih vozila tehničkim plinovima
k) Rukovatelj pripremom vode
l)
Strojar hidroturbina
m) Uklopničar u industriji
n) Uklopničar u energetskom sustavu
4.2.
Institucionalni okvir obrazovanje odraslih na razini Bjelovarsko-bilogorske županije
4.2.1. Pučko otvoreno učilište Bjelovar
Pučko otvoreno učilište Bjelovar osnovano je pedesetih godina pod nazivom Narodno sveučilište.
Osnovna djelatnost prvih godina postojanja bila je andragogija. Danas POU u suradnji s nizom
ustanova i poduzeća organizira razne oblike obrazovanja i djece i odraslih, a to su: tečajevi stranih Page | 35
jezika, igraonice, seminari za predavače engleskog jezika, informatički i knjigovodstveni tečajevi,
pripreme maturanata za prijemne ispite, pripreme polaznika za polaganje majstorskih ispita i ispita iz
stručne osposobljenosti, osnovna škola za odrasle, tečaj govorne komunikacije, zaštita od požara,
osposobljavanje za njegovatelje, cestare, ophodare, daktilografe itd.
KRIŽEVCI
BJELOVAR
Također unutar nastavnog centra Pučkog otvorenog učilišta djeluju dva fakulteta i to Ekonomski
fakultet Zagreb i Ekonomski fakultet Rijeka.
Pregled programe koje provodi Pučko otvoreno učilište Bjelovar:
1) Programi osposobljavanja i usavršavanja:
a) računalni operater
b) AutoCAD specijalista
c) AutoDesk specijalista
d) programer - Visual Basic
e) web dizajner
f)
serviser računala
g) obrada digitalne fotografije
h) samostalni knjigovođa
i)
knjigovođa za obiteljska poljoprivredna gospodarstva
j)
pčelar
k) njegovatelj
l)
osnovni poslovi medicinskog masera
m) dadilja
n) osnovni poslovi šivača
o) referent nadzora i upravljanja cestovnim prometom
p) ophodar
q) cestar
r) sastavljač aluminijske stolarije
s) sastavljač plastične stolarije
t)
Page | 36
monter suhe gradnje
u) osnovni poslovi skelara u građevinstvu
v) osnovni poslovi tesara
w) osnovni poslovi armirača
x) osnovni poslovi betonirca
KRIŽEVCI
BJELOVAR
y) osnovni poslovi krovopokrivača
z) osnovni poslovi zidara
aa) osnovni poslovi konobara
bb) osnovni poslovi kuhara
cc) osnovni poslovi priprematelja pizze
dd) osnovni poslovi spremačice
ee) poslovi za skupljanje i recikliranje otpada
2) Tečajevi stranih jezika:
a) Tečajevi za djecu i odrasle
b) engleska igraonica
c) ispiti iz engleskog i njemačkog jezika za potrebe radnog mjesta, specijalizacije,
usavršavanja i sl.
3) Mala Škola informatike:
a) osnove informatike (za umirovljenike, poljoprivrednike, obrtnike, turiste)
4) Pripreme maturanata za polaganje državne mature u suradnji s "Trionom" Zagreb
5) Osnovna škola za odrasle od 1. do 8. Razreda
6) Pripreme za majstorske ispite:
a) autoelektričar
b) autolimar
c) automehaničar
Page | 37
d) brodski mehaničar
e) elektroinstalater
f)
fotograf
g) frizer
h) instalater grijanja i klimatizacije
KRIŽEVCI
BJELOVAR
i)
klesar
j)
krznar
k) kuhar
l)
limar
m) mehaničar poljoprivredne mehanizacije
n) mljekar
o) pećar
p) plinoinstalater
q) slikar
r) stolar
s) strojobravar
t)
tesar
u) zidar
7) Pripreme za ispite iz stručne osposobljenosti:
a) cvjećar - aranžer
b) drvotokar
c) elektrozavarivač
d) graver - pečatorezač
e) keramičar
f)
pečenjar
g) pomoćni prodavač
h) poslužitelj jela i pića
i)
priprematelj bureka i pizza
j)
priprematelj jednostavnih jela i slastica
Page | 38
k) teracer
l)
vulkanizer
KRIŽEVCI
BJELOVAR
4.2.2. Pučko otvoreno učilište Daruvar
Pučko otvoreno učilište Daruvar je kulturno-obrazovna ustanova kojoj je osnivač grad Daruvar, i
punopravna je članica Hrvatske zajednice pučkih i otvorenih učilišta sa sjedištem u Zagrebu. Osnovne
djelatnosti Učilišta su kultura i obrazovanje. U obrazovnom području Učilište nudi razne obrazovne
programe, od škole stranih jezika, informatičke škole do ostalih oblika stručnog osposobljavanja i
usavršavanja kao i hobi programe. Obrazovanje odraslih, ali i obrazovanje svih uzrasta, posebice
đačkih, jedna je od osnovnih djelatnosti Pučkog otvorenog učilišta Daruvar. Pojedine programe
Učilište izvodi uz odobrenje za rad Ministarstva prosvjete i športa što znači da ne traju manje od 120
sati te da ih, po uspješnom završetku, polaznici mogu upisati u svoje radne knjižice. Za te programe
uglavnom je potrebna završena srednja škola. Ostale programe, ništa manje kvalitete, a potrebite u
svakodnevnom poslovanju i življenju, Učilište također kontinuirano nudi svim svojim polaznicima, a
programe realiziraju priznati stručnjaci i profesionalni predavači.
Pučko otvoreno učilište polaznicima nudi:
1) Školu stranih jezika - Početni i napredni stupnjevi za predškolski uzrast, đački, tinejđerski,
za odrasle, te za poduzeća i to za:
a) Engleski
b) Njemački
c) Talijanski
d) Češki
2) Škola informatike
a) Osposobljavanje za računalnog operatera
b) Osposobljavanje za računalnog servisera
Page | 39
c) Osposobljavanje za digitalnog fotografa i grafička priprema
3) Osposobljavanje za samostalnog knjigovođu
4) Osposobljavanje za osnovne poslove zidara, tesara, parketara, keramičara i montera suhe
gradnje- verificirano
KRIŽEVCI
BJELOVAR
5) Osposobljavanje za wellness terapeuta
6) Osposobljavanje za masera / maserku
7) Osposobljavanje za njegovatelja/ njegovateljicu
8) Osposobljavanje za dadilju
9) Osposobljavanje za barmena/ barmenicu
10) Osposobljavanje za spremača/ spremačicu
11) Osposobljavanje za poslove pečenja voćnih rakija
4.2.3. Pučko otvoreno učilište Marinković Garešnica
Pučko otvoreno učilište Marinković Garešnica izvodi programe osposobljavanja, programe stjecanja
niže stručne spreme, programe stjecanje srednje stručne spreme, programe učenja stranog jezika te
program osnovnoškolskog obrazovanja odraslih.
1) Osnovno školovanje odraslih
a)
Osnovno školovanje odraslih
2) Program stjecanja srednje stručne spreme
a)
Vozač motornog vozila
3) Program prekvalifikacije / stjecanja srednje stručne spreme
a)
Vozač motornog vozila
4) Program niže stručne spreme
a)
Skladištar
b)
Administrator
c)
Građevinski radnik
d)
Kamenorezac
e)
Pomoćni armirač
f)
Pomoćni keramičar oblagač
g)
Pomoćni krovopokrivač
h)
Pomoćni soboslikar-ličilac
i)
Pomoćni tesar
Page | 40
KRIŽEVCI
BJELOVAR
j)
Pomoćni geobušač
k)
Pomoćni zidar
5) Program osposobljavanja
a)
Rukovatelj bagerom
b)
Rukovatelj utovarivačem
c)
Rukovatelj rovokopačem
d)
Rukovatelj viličarem
e)
Rukovatelj autodizalicom
f)
Rukovatelj grederom
g)
Rukovatelj hidrauličnim dizalicama
h)
Rukovatelj hidrauličnim platformama
i)
Rukovatelj kranskim dizalicama
j)
Rukovatelj mosnim i portalnim dizalicama
k)
Rukovatelj motornom kosilicom
l)
Rukovatelj motornim pilama
m)
Rukovatelj rotosjekačem i trimerom
n)
Rukovatelj šumskim traktorom
o)
Rukovatelj valjcima i nabijačima
p)
Cestar
q)
Primarne i sekundarne (pilanske) obrade drva
r)
Rukovatelj strojevima za finalnu obradu drva
s)
Zidarske poslove
t)
Keramičarske poslove
u)
Krovopokrivačke poslove
v)
Soboslikarske i ličilačke poslove
w)
Armiračke poslove
x)
Taracerske poslove
y)
Tesarske poslove
z)
Ratar
Page | 41
KRIŽEVCI
BJELOVAR
aa)
Vinar-vinogradar
bb)
Povrtlar
cc)
Rezač voćaka i vinove loze
dd)
Stočar
ee)
Voćar
ff)
Pčelar
gg)
Kuhar/ica
hh)
Sobar/ica
ii)
Slastičar/ka
jj)
Konobar/ica
kk)
Traktorist/ica
ll)
Prijevoz životinja
mm)
Uzgajivač/ica bilja u zatvorenom prostoru
nn)
Prerađivač/ica voća i povrća
oo)
Poslovi ugostiteljskog seoskog turizma
pp)
Poljoprivredni/a gospodarstvenik/ca
qq)
Ribnjačarski/a radnik/ca
rr)
Mesar/ica
ss)
Pekar/ica
tt)
Barmen/ica
uu)
Proizvođač/ica suhomesnatih proizvoda
vv)
Rukovatelj/ica kombajnima
ww)
Rukovatelj/ica priključnim strojevima u poljoprivredi
xx)
Uzgajivač/ica i sakupljač/ica gljiva
yy)
Uzgajivač/ica i sakupljač/ica ljekovitog bilja
zz)
Dadilja
aaa)
Njegovatelj/ica starijih i nemoćnih osoba
Page | 42
6) Programi učenja stranog jezika
a)
Engleski jezik - opći
KRIŽEVCI
BJELOVAR
b)
Engleski jezik - poslovni
c)
Njemački jezik – opći
4.2.4. Obrtnička škola Bjelovar
Obrtnička škola Bjelovaru registrirana je 1993. god. kao samostalna škola. Upisuje i obrazuje naučnike
različitih obrtničkih zanimanja nastojeći udovoljiti potrebama gospodarstva i osobnim potrebama. Cilj
Obrtničke škole je osposobljavanje naučnika za kvalitetno samostalno obavljanje složenih zadaća
obrtništva i unapređivanje hrvatskog gospodarstva. Zbog izuzetne važnosti ovoga obrazovnog
procesa Obrtničke škole zaslužuju mnogo veću pozornost u planiranju ukupnog života zemlje.
Obrtnička škola Bjelovar unutar svoje djelatnosti provodi programe srednjoškolskog obrazovanja
odraslih i to:
1) Program za prekvalifikaciju i/ili stjecanje srednje stručne spreme za zanimanja:
a) automehaničar
b) mehaničar poljoprivrednih strojeva
c) vodoinstalater
d) plinoinstalater
e) bravar
f)
strojobravar
g) autolimar
h) autolakirer
i)
elektroinstalater
j)
autoelektričar
k) tokar
l)
Page | 43
alatničar
m) elektromehaničar
n) instalater grijanja i klimatizacije
o) limar
p) finomehaničar
KRIŽEVCI
BJELOVAR
q) soboslikar-ličilac
r) obrađivač na numerički upravljanim alatnim strojevima
Uvjeti upisa :
 završena osmogodišnja škola
 završena srednja stručna sprema (za program prekvalifikacije)
 rodni list- izvornik ili ovjereni preslika
 domovnica- izvornik ili ovjereni preslika
 ugovor o naukovanju
 liječnička svjedodžba (izdana od medicine rada)
2) Program osposobljavanja za zanimanja:
a) rukovatelj brojčano upravljanim strojem za obradu kovina
b) zavarivač plinskim postupkom
c) zavarivač REL postupkom
d) zavarivač TIG postupkom
e) zavarivač MIG-MAG postupkom
Uvjeti upisa:

navršenih 18 godina života i završena srednja stručna sprema ili osmogodišnja škola

rodni list- izvornik ili ovjereni preslika

domovnica- izvornik ili ovjereni preslika

liječnička svjedodžba (izdana od medicine rada).
Page | 44
KRIŽEVCI
BJELOVAR
4.2.5. Srednja škola Bartola Kašića Grubišno Polje
Srednja škola Bartola Kašića Grubišno Polje obavlja uz redovito obrazovanje učenika i obrazovanje
odraslih za stjecanje srednjoškolske naobrazbe, doškolovanje, prekvalifikaciju, osposobljavanje i
stručno usavršavanje.
Stjecanje srednjoškolske naobrazbe, doškolovanje i prekvalifikacija planirani su u programu
strojarstva za zanimanja:
a) automehaničar
b) autolimar
c) vodoinstalater
d) plinoinstalater
Polaznicima koji s uspjehom svladaju propisani program obrazovanja izdaje se svjedodžba za svaki
završeni razred a nakon uspješno položenog završnog ispita i SVJEDODŽBA O ZAVRŠNOM ISPITU ili
SVJEDODŽBA O POMOĆNIČKOM ISPITU, ovisno o upisanom programu.
Osposobljavanje odraslih se obavlja u matičnoj školi i na izmještenim lokacijama. Uvjeti upisa su
propisani Pravilnikom o srednjoškolskom obrazovanju odraslih za koje potrebna završena najmanje
osnovna škola. Nastavni planovi i programi su verificirani u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i
športa. Polaznicima koji s uspjehom svladaju propisani program osposobljavanja izdaje se UVJERENJE
o osposobljenosti za obavljanje poslova (završenog programa) koje se upisuje u radnu knjižicu.
Programi osposobljavanje se organiziraju na zahtjev udruga, trgovačkih društava ili na zahtjev
najmanje petnaest zainteresiranih polaznika. Programi se mogu organizirati tijekom cijele školske
godine a rok trajanje propisan je Nastavnim planom i programom. U pravilu traju do tri mjeseca.
Page | 45
Srednja škola Bartola Kašića Grubišno Polje pruža sljedeće programe osposobljavanja:
a) zavarivač rel postupkom
b) zavarivač mag postupkom
c) zavarivač plinskim postupkom
KRIŽEVCI
BJELOVAR
d) zidar
e) tesar
f)
armirač
g) krovopokrivač
h) keramičar
i)
ratar
j)
pčelar
k) proizvođač mlijeka
l)
mljekar - sirar
m) stočar
n) kozar
o) uzgajivač svinja
p) mesar - kobasičar
q) vinar – podrumar
r) voćar
s) proizvođač gljiva
t) proizvođač i prerađivač aromatičnog i ljekovitog bilja
u) kuhar
v) konobar
Stručno usavršavanje škola organizira sukladno Zakonu o obrazovanju odraslih, Pravilniku o
srednjoškolskom obrazovanju odraslih i drugim provedbenim propisima a na zahtjev HZZ,
zainteresiranih udruga, trgovačkih društava i drugih ustanova i fizičkih osoba,
iz oblasti svih
programa za koje škola ima suglasnost Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
Page | 46
4.2.6. Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar
Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar obrazuje i odgaja učenike više od 50 godina za zanimanje
prodavač i u novije vrijeme komercijalist. Ujedno provodi program obrazovanja odraslih, program
prekvalifikacije / stjecanja srednje stručne spreme za zanimanje komercijalist koja se provodi u
KRIŽEVCI
BJELOVAR
dopisno – konzultativnom obliku. U školskoj godini 2013./2014. predviđen je upis za 40 polaznika, a
uvjet za upis je stečena srednja stručna sprema za zanimanje prodavač.
4.2.7. Srednja škola Čazma
Srednja škola Čazma provodi program obrazovanja odraslih za prekvalifikaciju / stjecanja srednje
stručne spreme za zanimanje vozač motornog vozila.
4.2.8. Tehnička škola Daruvar
Tehnička škola Daruvar provodi program obrazovanja odraslih za stjecanja srednje stručne spreme za
zanimanja:
a) Prometni tehničar
b) Elektrotehničar
c) Strojarski tehničar
d) Vozač motornog vozila
4.2.9. Ekonomska i turistička škola Daruvar
Ekonomska i turistička škola Daruvar provodi program obrazovanja odraslih za stjecanja srednje
stručne spreme za zanimanje kuhar.
4.2.10. Medicinska škola Bjelovar
Medicinska škola Bjelovar provodi program obrazovanja odraslih za stjecanja srednje stručne spreme
za zanimanje njegovatelj/ica.
4.2.11. Ekonomska i birotehnička škola Bjelovar
Page | 47
Ekonomska i birotehnička škola Bjelovar provodi program obrazovanja odraslih za prekvalifikaciju /
stjecanja srednje stručne spreme za zanimanja ekonomist i upravni referent.
KRIŽEVCI
BJELOVAR
4.3.
Primjeri dobre prakse u obrazovanju odraslih
U Republici Hrvatskoj pojam osposobljavanja za osnovne vještine uglavnom povezujemo s
programima osnovnoškolskog obrazovanje za odrasle, koji se provode u ustanovama za obrazovanje
odraslih prema propisanome nastavnom planu i programu za osnovno obrazovanje odraslih. Takvi su
programi realizirani putem projekta “Za Hrvatsku pismenosti: put do poželjne budućnosti –
Desetljeće pismenosti u Hrvatskoj 2003.-2012.”, koji su 2003. pokrenuli Vlada Republike Hrvatske i
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, a u sklopu kojega se polaznicima bez završene osnovne
škole pružila mogućnost besplatnog završavanja osnovne škole i osposobljavanja za prvo jednostavno
zanimanje. Osnovno obrazovanje odraslih podijeljeno je u šest obrazovnih razdoblja koji odgovaraju
razinama redovitog obrazovanja. Usporedo sa završavanjem osnovnog obrazovanja, polaznici mogu u
petom i šestom obrazovnom razdoblju upisati i stručno osposobljavanje za jednostavno zanimanje.
Nastavni plan i program neznatno je modificiran u odnosu na nastavni plan i program osnovnog
obrazovanja redovitih učenika, a udžbenička i druga literatura gotovo da ne postoji (Strategija
obrazovanja odraslih, 2007.). U sklopu projekta CARDS 2004 – Obrazovanje odraslih, koji je pokrenut
2007. i financiran sredstvima Europske unije, u okviru 5. komponente dovršena je revizija kurikuluma
za osnovno obrazovanje odraslih. Radna skupina koja je u sklopu projekta bila zadužena za inoviranje
kurikuluma došla je do zaključka da se kurikulum osnovnog obrazovanja odraslih treba prilagoditi
različitim potrebama polaznika (ciljnih skupina) te da se u skladu s tim izrade tri modula kurikuluma:
prvi modul – Osnove pismenosti I; drugi modul – Osnove pismenosti II; treći modul – Osnove
pismenosti III – osnovna škola za odrasle.
4.3.1. Primjeri dobre prakse u obrazovanju odraslih iz Norveške
Cjeloživotno učenje jedna je od bitnih sastavnica i dio tradicije norveške obrazovne politike.
Potaknuto nezadovoljavajućim rezultatima PIAAC istraživanja i svjetskom gospodarskom krizom, Page | 48
obrazovanje odraslih u Norveškoj je trenutno fokusirano na usvajanje temeljnih kompetencija za
cjeloživotno učenje te razvijanje sustava vrednovanja prijašnjih iskustava učenja koja uključuje i
neformalno i informalno učenje. Upravo se obrazovanje smatra ključnim faktorom za razvoj
fleksibilnosti pojedinca da se adaptira na promjene i izazove koje uzrokuju današnje promjene u
društvenom i radnom okružju.
KRIŽEVCI
BJELOVAR
Cilj obrazovanja odraslih je dostupnost obrazovanja odraslih svima pod istim uvjetima uz mogućnost
povećanja sposobnosti i stjecanja vještina svakog pojedinca tijekom života. Tako će se poboljšati
kvaliteta života svakog pojedinca te ujedno omogućiti fleksibilnost u radnom životu.
Odrasli koji trebaju osnovno i cjelokupno srednjoškolsko obrazovanje (s obzirom na podjelu na nižu i
višu razinu) imaju pravo na potpuno besplatno obrazovanje, što uključuje i besplatne udžbenike. Ta
prava regulirana su Zakonom o obrazovanju odraslih iz 1976.godine te Zakonom o obrazovanju iz
1998.godine. Zakon o obrazovanju odraslih sastavni je dio općeg Zakona o obrazovanju. Sve oblike
formalnog obrazovanja odraslih verificiraju javne ustanove tj. javne škole, a reguliraju ih (i
osiguravaju sredstva unutar svojih proračuna), ovisno o prebivalištu i stupnju znanja institucije
lokalne samouprave, dakle općine i županije. Novi zakon o neformalnom obrazovanju odraslih iz
2010.godine regulirao je sve oblike obrazovanja odraslih izvan formalnog sektora te se dosta napora
ulaže u utemeljenje jedinstvenog sustava vrednovanja kvalitete neformalnih i informalnih oblika
učenja.
U formalnom obrazovanju odraslih i općenito, osnovnoškolsko obrazovanje je odgovornost općina, a
srednjoškolsko obrazovanje odgovornost županija. Formalno obrazovanje je u nadležnosti norveškog
Ministarstva obrazovanja i istraživanja, a sadržaje regulira Norveška uprava za obrazovanje i
osposobljavanje.
Neformalno obrazovanje odraslih u Norveškoj većinom provode razne udruge, a sadržaji su neovisni
od nacionalnog kurikuluma i ispitivanja. Također te asocijacije imaju mogućnost pripreme za ispite
formalnog obrazovanja, ali nemaju mogućnost ispitivanja ili davanja javnih isprava (svjedodžba).
Skandinavija u cjelini ima dugu tradiciju neformalnog obrazovanja odraslih, a ishodištem obrazovanja
odraslih u Norveškoj se smatraju tzv. Krugovi učenja koji imaju stogodišnju tradiciju. Krugovi učenja
(Study circle) su zapravo male grupe ljudi koji uče određene teme po principu „učenja dijeljenjem“, a Page | 49
nastali su u Švedskoj.
Obrazovanjem odraslih u Norveškoj bavi se više institucija i izvan samog Ministarstva obrazovanja i
istraživanja.
KRIŽEVCI
BJELOVAR
Norveškoj agenciji za cjeloživotno učenje (VOX, http://www.vox.no) nadležno je Ministarstvo
obrazovanja i istraživanja (http://www.regjeringen.no), a ima ulogu promicanja aktivnog građanstva,
poboljšanje zapošljivosti te promicanje obrazovanja odraslih izvan i u radnom okruženju. VOX
osigurava kvalitetu programa neformalnog obrazovanja odraslih, administrira sufinanciranje
programa asocijacija obrazovanja odraslih te centara obrazovanja, razvija program "Temeljnih
vještina" (eng. "basic skills" / numeričke, jezične, digitalne i govorne vještine nužne za cjeloživotno
učenje), razvija kurikulume integracije imigranata, provodi profesionalnu orijentaciju te istraživanja
nužna za poboljšanje kvalitete obrazovanja odraslih. VOX intenzivno radi i na međunarodnoj suradnji
u kontekstu poboljšanja obrazovne politike obrazovanja odraslih te je kreirao Europsku mrežu
Temeljnih kompetencija 2009.godine (EBSN) kao mrežu država i institucija koje aktivno uključuju
ključne kompetencije cjeloživotnog učenja u svoje kurikulume obrazovanja odraslih. VOX je također
sjedište Nordijske mreže obrazovanja odraslih (NVL) do 2016.godine koja kao projekt ima potporu
Nordijskog Vijeća ministara, a okuplja 5 zemalja regije.
Norveško udruženje za obrazovanje odraslih (NAAL) je udruga koja okuplja sve javno priznate udruge
koje se bave obrazovanjem odraslih. U to udruženje spadaju i Pučka učilišta (Folkuniversitet) koja
nude kao i ostali ponuđači putem javne nabave određene usluge obrazovanja koje financira
Ministarstvo obrazovanja i istraživanja ili neko drugo javno tijelo (npr. Program temeljnih vještina za
nezaposlene, Program temeljnih vještina i norveškog jezika za imigrante itd.).
Norveško udruženje za obrazovanje na daljinu (NADE) je krovna institucija svih institucija koje se bave
fleksibilnijim oblicima neformalnog učenja, od tradicionalnog dopisno-konzultativnog tipa do elearninga odnosno korištenja web platformi i digitalnih medija. Ovakav tip učenja u Norveškoj ima
dugogodišnju tradiciju i važan je i danas zbog velike površine Norveške i klimatskih prilika, a malog
broja stanovništva. U razvoju principa e-learninga NADE u velikoj mjeri surađuje sa američkim
Page | 50
institucijama.
KRIŽEVCI
BJELOVAR
4.3.2. Primjeri dobre prakse u obrazovanju odraslih iz Austrije
U Austriji su obrazovne aktivnosti u kontekstu obrazovanja odraslih uglavnom nastavak stručnog
osposobljavanja i prekvalificiranja, a definirane dobnim skupinama i prethodno stečenom razinom
obrazovanja. U pravilu, polaznici u programima stručnog osposobljavanja, prekvalificiranja i
usavršavanja odraslih su stariji od 20 godina. Početno strukovno školovanje i osposobljavanje
odraslih najčešće je u nadležnosti Federacije i provincija , dok su mnoge obrazovne inicijative
usavršavanja u organizaciji tvrtki, privatnih pružatelja usluga ili neprofitnih institucija.
Iako postoje mnoge varijante po pitanju organizacije, pravnog statusa i usluga, glavna područja
obrazovanja odraslih u Austriji su:
• stručno usavršavanje osoblja u organizaciji tvrtke (organizirana od strane matične tvrtke ili
tvrtke partnera, od strane ustanova za obrazovanje odraslih i ostalih vanjskih suradnika, ili
putem informalnog obrazovanja djelatnika na radnom mjestu)
• kontinuirano strukovno obrazovanje i obrazovanje za radno mjesto (u ponudi od strane
obrazovnih institucija)
• nadogradnja temeljnih kompetencija i aktivne mjere zapošljavanja organizirane od strane
Zavoda za zapošljavanje (Arbeitsmarktservice) kao instrumenti aktivne politike tržišta rada
• opće obrazovanje odraslih (koja nude npr. centri za obrazovanje odraslih) i političko
obrazovanje
• obrazovanje za drugu priliku (obrazovanje za certifikate formalnog obrazovanja zbog
prijevremenog napuštanja sustava obrazovanja)
Prema austrijskom ustavu, sektor obrazovanja odraslih ne spadaju u nadležnosti Savezne Vlade već je
uglavnom reguliran od strane pokrajina i općina. Reguliranje financiranja i organizacije razlikuje od
pokrajine do pokrajine.
KRIŽEVCI
BJELOVAR
Page | 51
Iz gore navedenih razloga donesen je Savezni zakon o promicanju obrazovanja odraslih i javnim
knjižnicama (Erwachsenenbildungs - Förderungsgesetz) od 1973. godine kojim se iznosi ideja
dobrovoljnog promicanja obrazovanja odraslih na saveznoj razini, a propisuje opću obvezu provincija
za promicanjem obrazovanja odraslih no bez navođenja parametara obveze. Zakon je izmijenjen i
dopunjen u 1990 i 2003. Savezno ministarstvo za rad, socijalna pitanja i zaštitu potrošača je zaduženo
za izobrazbu stručnog osoblja u organizaciji tvrtke i za promociju poboljšanja kvalifikacija radne snage
putem Zavoda za zapošljavanje. Zavod za zapošljavanje ne nudi nikakve obrazovne programe već
financira programe nadogradnje kompetencija radne snage. Takve programe uglavnom daju javnim
ustanovama obrazovanja odraslih, kao što su npr. za strukovno obrazovanje Berufsfördeungsinstitute
(BFI) ili institucija Austrijske gospodarske komore Wirtschaftsförderungsinstitute (WIFI). Nadogradnja
temeljnih kompetencija su mjere financirane od strane Zavoda za zapošljavanje i obično imaju za cilj
ubrzano ponovno integriranje pojedinca na tržište rada. Temeljni cilj ovih programa je uklanjanje
neravnoteže između ponude i potražnje na tržištu rada pružajući pojedincu vještine i stručna znanja,
kao i osobne vještine i socijalne kompetencije. Ove aktivne mjere ne bi trebale pripremati ljude samo
za jedno radno mjesto već i povećati njegove temeljne kompetencije i dugoročne izglede za
pronalaženje posla koji odgovara njegovim kvalifikacijama i sposobnostima.
4.3.3. Primjeri dobre prakse u obrazovanju odraslih iz Malte
Obrazovanje odraslih na Malti je u nadležnosti Ministarstva obrazovanja, rada i obitelji. Na Malti je
moguće završiti tečajeve osnovnih vještina (malteški jezik, engleski jezik, matematika i kompjuterske
vještine) za odrasle polaznike koji namjeravaju steći kvalifikacije razine 1 u skladu s Europskim
kvalifikacijskim okvirom i Malteškim kvalifikacijskim okvirom. Navedena izobrazba traje 96 sati – od
čega su 3 sata tjedno raspoređena na 32 tjedna, a od polaznika se očekuje da minimalno 1 sat tjedno
(ukupno 32 sata) uče sami. Programi izobrazbe za osnovne vještine temelje se na ishodima učenja.
Moguća je vertikalna prohodnost - odrasli polaznici koji uspješno završe obrazovne programe na
razini 1 i dobiju prolaznu ocjenu na završnoj provjeri znanja mogu nastaviti obrazovanje do sljedeće
razine – diplome općeg obrazovanja, odnosno razine 2 Europskog kvalifikacijskog okvira. Pristup
polaznicima koji sudjeluju u takvim programima je fleksibilan - oni mogu odustati od izobrazbe u bilo
kojem trenutku i nastaviti program naknadno.
KRIŽEVCI
BJELOVAR
Page | 52
4.3.4. Primjeri dobre prakse u obrazovanju odraslih iz Poljske
U Republici Poljskoj obrazovanje odraslih u nadležnosti je Ministarstva nacionalnog obrazovanja. U
Poljskoj postoje četiri škole za osnovnoškolsko obrazovanje odraslih3 (u školskoj godini 2009./2010.).
U njima obrazovanje traje dva semestra (godinu dana), koji odgovaraju 6. razredu redovne osnovne
škole.
Osnovni je kurikulum isti kao u redovnim školama odnosno temeljen je na osnovnome kurikulumu za
opće obrazovanje. U školama za odrasle nastavnici imaju pravo birati literaturu i kurikulum koji
odobravaju ravnatelji škola. Literaturu biraju sa središnjeg popisa odobrenih udžbenika. Nastavnik
također ima pravo pripremiti svoj vlastiti kurikulum pod uvjetom da je uključen nastavni sadržaj iz
osnovnog kurikuluma za određeni predmet. Nastava se izvodi u punoj satnici ili na pola satnice.
Uvjeti za upis su navršenih 16 godina i potvrda o završetku 5. razreda (ili bilo kojeg drugog razreda)
osnovne škole. Predmeti koji se slušaju u 6. razredu osnovne škole za odrasle (u jednogodišnjem
programu) su: poljski jezik, povijest i društvo, strani jezik, matematika, prirodopis i kompjuterske
vještine. Osobe sa završenim osnovnoškolskim obrazovanjem za odrasle mogu nastaviti obrazovanje
u nižim srednjim školama za odrasle.
Page | 53
KRIŽEVCI
BJELOVAR
5. INSTITUCIONALNA OSNOVA
Cjeloživotno učenje i obrazovanje odraslih jedna je od bitnih pretpostavki te moguć put za postupnu
preobrazbu u učeću zajednicu zadovoljnih pojedinaca, a time i kompetitivno društvo utemeljeno na
neprestanom stvaranju i primjeni novih znanja. Razlika između obrazovanja i učenja jest u tome što
obrazovanje obuhvaća samo organizirano (formalno) učenje, dok je pojam učenja širi, uključuje i
nenamjerno, neorganizirano i spontano stjecanje znanja i vještina te se može provoditi neformalno i
informalno tijekom cijelog života.
Znatiželja, radost učenja novog, motiviranost i navike neprestanog učenja stvaraju se u mlađim
životnim razdobljima. Stoga su smišljen odgoj, pristupi učenju i iskustva s učenjem stečeni u obitelji i
u predškolskim ustanovama osnova za kontinuirano i samoinicijativno učenje i obrazovanje tijekom
cijelog života. Važniji ciljevi cjeloživotnog učenja i obrazovanja odraslih jesu: podizanje opće razine
obrazovanosti svih građana – uključenje svih građana u taj proces, ostvarenje osobnih potencijala i
sposobnosti, oblikovanje društveno aktivnih, uključenih i odgovornih pojedinaca, osposobljavanje
prilagodljivih pojedinaca za snalaženje u promjenjivu radnom i društvenom okruženju, viši stupanj
zapošljivosti. Ta su stremljenja posebice važna za našu zajednicu kojoj su nagle ekonomske i
tehnološke promjene, ali i nepovoljni demografski procesi, nametnuli cjeloživotno učenje kao
nužnost obrazovne i gospodarske politike.
5.1. Stanje u Europskoj uniji
Cjeloživotno učenje sastavni je dio strategija brojnih država i njihovih obrazovnih sustava, ali i EU kao
cjeline. Niz međunarodnih akcijskih deklaracija, dokumenata i konferencija ukazuje na važnost širenja
i jačanja takvog pristupa – Europski je parlament primjerice 2006. godine donio dokument pod
nazivom Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje – Europski kompetencijski okvirni dokument.
Europski kvalifikacijski okvir služi za vrednovanje obrazovanja i stečenih kompetencija te je ključno Page | 54
pomagalo u prevođenju i usporedbi kvalifikacija pojedinca radi njegove procjene na tržištu rada.
Europski kvalifikacijski okvir (EQF) ima zadaću povezati nacionalne kvalifikacijske okvire i učiniti ih
međusobno prepoznatljivima, prihvatljivima i pouzdanima.
KRIŽEVCI
BJELOVAR
Prema EQF-u, glavne usporedbene kompetencije jesu:

instrumentalne kompetencije – sposobnost analize i sinteze, organizacija i planiranje,
poznavanje profesije, temeljno opće znanje, usmeno i pismeno komuniciranje na
materinskom jeziku, poznavanje i korištenje stranog jezika, računanje i analiza
informacija, percepcija i rješavanje problema, donošenje odluka,

međuljudske kompetencije – timski rad, samokritičnost, kritičnost, interdisciplinarna
suradnja, socijalne vještine, sposobnost rada u međunarodnom okruženju,
komunikacija sa stručnjacima iz drugih grana, etičnost,

sustavne kompetencije – primjena znanja u praksi, istraživačke vještine, otvorenost
drugim kulturama, sposobnost stalnog učenja i prilagodbe novim tehnologijama i
situacijama, sposobnost samostalnog rada, stvaralaštvo, upravljanje projektima,
liderstvo i poduzetnički duh.
Neki specifični ciljevi programa cjeloživotnog učenja u EU jesu:

podupirati stvaranje europskog prostora cjeloživotnog učenja,

pridonositi kvaliteti, razvoju i provedbi kvalitetnih sustava i programa cjeloživotnog
učenja, inovacija i europske dimenzije sustava i prakse,

u zemljama članicama približiti cjeloživotno učenje zainteresiranima za nj, odnosno
privući zainteresirane u pojedinim zemljama za one oblike cjeloživotnog učenja koji
su im na raspolaganju,

promicati stvaralaštvo, konkurentnost, zapošljivost i porast poduzetničkog duha
pomoću sustava cjeloživotnog učenja,

pridonijeti većem sudjelovanju u cjeloživotnom učenju ljudi svih dobnih skupina,
uključujući osobe s posebnim potrebama i osjetljive skupine, bez obzira na njihovo
društveno-ekonomsko porijeklo;

promicati učenje jezika i jezičnu raznolikost,

poduprijeti razvoj inovativnih sadržaja, usluga, pedagogije i prakse cjeloživotnog
učenja koji se temelje na ICT-u,
KRIŽEVCI
BJELOVAR
Page | 55

pojačati ulogu cjeloživotnog učenja u stvaranju osjećaja europskoga građanstva
utemeljenog na razumijevanju i poštivanju ljudskih prava i demokracije te na
poticanju tolerancije i poštivanja naroda i kultura,

promicati suradnju u osiguranju kvalitete strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u
Europi.
Mnogi od tih ciljeva mogu biti polazišta za izgradnju i sustava u Republici Hrvatsko, koji bi time u
glavnim elementima postao kompatibilan s europskom praksom.
5.2. Stanje u Hrvatskoj
Prema uzoru na države blagostanja (primjerice Dansku, Finsku, Švicarsku, Norvešku i dr.), ali i ostale
zajednice gdje su ljudski potencijali temelj gospodarske uspješnosti i društvenog napretka, nužno je i
u Republici Hrvatskoj postupno graditi sustav u kojem će se smišljeno otkrivati, njegovati, usmjeravati
te poticati individualni potencijali i sposobnosti. Cjeloživotnim učenjem i obrazovanjem odraslih
moguće je učinkovito i pravovremeno uočiti sposobne pojedince ili skupine te smišljeno pomagati u
razvijanju njihovih talenata, stvaralaštva, vještina i znanja, bez obzira na dob.
Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) uspostavljen je kao bitan uvjet za uređenje sustava cjeloživotnog
učenja u Hrvatskoj. HKO uvažava odrednice Europskoga kvalifikacijskog okvira (EQF) i druge europske
smjernice i preporuke, ali polazište nalazi u Hrvatskoj obrazovnoj tradiciji. HKO bi uz formirane
institucije (Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za mobilnost i programe EU te Agencija za
strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih) trebao biti infrastrukturna osnova za definiranje i
usporedbu kvalifikacija, dok dotične agencije organiziraju, provode i nadziru ciljeve cjeloživotnog
učenja.
Page | 56
Hrvatska deklarativno ne zaostaje za europskim stremljenjima (Rezolucija Europskog vijeća iz
prosinca 2011. o važnosti razvoja obrazovanja odraslih o strateškim ciljevima i obnovljenom planu
obrazovanja odraslih u razdoblju od 2012. do 2014. godine), pa je cjeloživotno učenje uključila u
strateške dokumente obrazovne politike – primjerice u Bijeli dokument o hrvatskom obrazovanju, u
Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. – 2010., u Strategiju razvoja sustava strukovnog
KRIŽEVCI
BJELOVAR
obrazovanja RH 2008. – 2014., Strategiju obrazovanja odraslih i Zakon o obrazovanju odraslih te u
podzakonske akte vezane uz obrazovanje odraslih. O potrebi cjeloživotnog učenja i obrazovanja
govori i Deklaracija o znanju HAZU (2002.) i dokument HAZU Hrvatska temeljena na znanju i primjeni
znanja (2004.).
Unatoč tome Hrvatska stvarnost pokazuje da je u sustave cjeloživotnog učenja uključen vrlo mali
broj građana, i to usprkos velikom broju nezaposlenih i obrazovanih s nedovoljnim osnovnim
kompetencijama za opstanak na tržištu rada ili za neprestano prilagođavanje društvenim i
gospodarskim promjenama i izazovima opstanka u konkurentnom okruženju. Tako je 2008. godine
udjel radnoaktivne populacije u formalnom procesu cjeloživotnog učenja iznosio samo 2,2%, dok je
primjerice prosjek uključenosti građana EU bio veći od 8%, a u SAD-u čak veći od 40%.
Mnoge institucije nude i provode programe formalnog cjeloživotnog obrazovanja, ali to su pretežno
programi za stjecanje dodatnih strukovnih vještina i znanja te usavršavanje zaposlenih. Za neke od
tih programa polaznici stječu bodove prema odlukama pripadajućih strukovnih komora koji su
osnova za njihovo stručno vrednovanje i napredovanje na radnome mjestu. Tako npr. mnoge stručne
udruge i centri za transfer tehnologije, razvojne agencije ili čak privatne tvrtke organiziraju seminare,
savjetovanja, radionice i slične oblike prijenosa stručnih znanja i vještina polaznicima, za što se mogu
ili ne stjecati određeni bodovi. Sveučilišta su premalo uključena u kreiranje i provođenje programa,
posebice za stručno usavršavanje učitelja i nastavnika, ali i za pedagoško obrazovanje i druge oblike
obrazovanja samih sveučilišnih nastavnika. Na sveučilištima nedostaje fleksibilnih programa koji bi
omogućili „studiranje uz rad“, ali i priznavanje kompetencija postignutih neformalnim i informalnim
učenjem, umjesto pohađanja obveznih studijskih programa.
Agencija za mobilnost i programe EU pretežno usklađuje i potiče uključenje u programe EU za
usavršavanje studenata i visokoobrazovanih, odnosno za strukovno obrazovanje odraslih. Agencija je
odgovorna za objavu programa na nacionalnoj razini i općenito informiranje o programima, za
provođenje selekcijskog postupka i dodjele sredstava, za širenje i korištenje rezultata programa te
posebice za nadzor projekata na nacionalnoj razini.
KRIŽEVCI
BJELOVAR
Page | 57
Program za cjeloživotno učenje sastoji se od četiri sektorska potprograma u sklopu kojih se
dodjeljuju stipendije i potpore projektima koji naglašavaju transnacionalnu mobilnost pojedinaca,
promiču bilateralna i multilateralna partnerstva i poboljšavaju kvalitetu sustava obrazovanja i
stručnog usavršavanja kroz multilateralne projekte. To su sljedeća četiri potprograma:

Comenius – namijenjen je predškolskom odgoju te osnovnom i srednjem općem
obrazovanju,

Erasmus – usmjeren je na visoko obrazovanje,

Leonardo da Vinci – obuhvaća strukovno obrazovanje i osposobljavanje na svim razinama
obrazovanja,

Grundtvig – omogućuje suradnju između institucija koje pružaju ili omogućuju obrazovanje i
usavršavanje odraslih diljem cijele Europe te pojedinaca sudionika takvog obrazovanja.
Transverzalni program horizontalno povezuje navedena četiri potprograma, a cilj mu je promicati
europsku suradnju u području koje pokriva dva ili više potprograma. Podupire aktivnosti kao što su:
suradnja u politici i inovacije u cjeloživotnom učenju; promicanje učenja stranih jezika; razvoj
inovativnih, na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama utemeljenih sadržaja, usluga,
pedagogije i prakse cjeloživotnog učenja; diseminacija i upotreba rezultata aktivnosti koje se
financiraju iz Programa za cjeloživotno učenje i prethodnih s njim povezanih programa te razmjena
primjera dobre prakse.Program Jean Monnet podupire obrazovanje i istraživanje u području
europskih integracija unutar, ali i izvan EU. Iako su aktivnosti Agencije za mobilnost i programe EU tek
u začetku, broj korisnika programa vrlo je malen u odnosu na mogućnosti koje se pružaju.
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih ima posebne zadaće vezane uz
reformiranje i razvoj suvremenog sustava za obrazovanje radne populacije, i to na temelju donesene
Strategije razvoja sustava strukovnog obrazovanja RH za razdoblje 2008. – 2014.
KRIŽEVCI
BJELOVAR
Page | 58
Glavni ciljevi djelovanje te agencije jesu:

razviti kvalifikacije temeljene na kompetencijama i rezultatima učenja,

trajno usklađivati obrazovanje s potrebama tržišta rada, posredstvom strukovnih vijeća,

izgraditi sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji omogućuje cjeloživotno učenje
i mobilnost,

definirati uloge nastavnika u sustavu orijentiranome na rezultate učenja,

uspostaviti sustav osiguranja kvalitete.
Veći dio sredstava za financiranje aktivnosti dolazi iz programa IPA – komponenta IV, a prije je dolazio
iz CARDS-a. I regionalne razvojne agencije, tehnološki centri i parkovi te stručne udruge organiziraju
seminare, tečajeve, radionice, savjetovanja, koji su uglavnom namijenjeni polaznicima iz
gospodarstva i javne uprave. Sustavni pomaci najmanje su ostvareni na sveučilištima, koja su
uglavnom usmjerena na znanstvena usavršavanja svojih članova (a manje na organiziranje
edukacijskih programa primjerenih zahtjevima gospodarstva) ili na cjeloživotno obrazovanje
učitelja/nastavnika. Zaključno treba konstatirati da svi nabrojeni sudionici ne čine dovoljno
konzistentan i transparentan sustav cjeloživotnog obrazovanja, primjeren očito rastućim potrebama i
većim očekivanim učincima.
5.3. Osnovni ciljevi i zadaće sudionika sustava cjeloživotnog učenja
Analizirajući posebnosti u obrazovnom sektoru u Republici Hrvatskoj, naglašeni ciljevi programa
cjeloživotnog učenja i obrazovanja odraslih trebali bi biti:

uključivanje u procese cjeloživotnog učenja što većeg broja građana, osobito onih nižeg
stupnja formalnog obrazovanja i nezaposlenih,

za osobe bez formalnog obrazovanja (bez završene osnovne škole) trebalo bi osmisliti
suvremene programe za stjecanje osnovnih kompetencija,

podizanje razine osnovne klasične i informatičke pismenosti svih građana, posebno onih bez
formalnog obrazovanja ili onih s nižim stupnjem formalnog obrazovanja,

prepoznavanje, praćenje, usmjeravanje i poticanje ljudskih potencijala kroz cijeli život:
izraženih sposobnosti i talenata,
KRIŽEVCI
BJELOVAR
Page | 59

omogućavanje podizanja razine znanja barem jednog stranog jezika,

omogućavanje stjecanja znanja i vještina za uključenje u radne procese osobama s posebnim
potrebama,

uključenje nezaposlenih i umirovljenika u sustav, i to kao korisnika, ali još više kao
potencijalnih izvoditelja – primjerice vrhunskih stručnjaka ili profesora koji bi mogli
akumulirano znanje prenositi uz manje naknade a veliku korist za društvenu zajednicu,

uspostavljanje koherentnog sustava cjeloživotnog obrazovanja učitelja i nastavnika na
sveučilištima.
Temeljne zadaće i obveze sudionika u ostvarenju procesa cjeloživotnog učenja i obrazovanja trebaju
proizići iz dogovora države, socijalnih partnera i poslodavaca o partnerskim odnosima u planiranju,
financiranju i provođenju programa.
Neke od predvidivih aktivnosti trebale bi se odnositi na:

Organiziranje povezanog i usklađenog sustava cjeloživotnog učenja na različitim razinama –
od vrtića preko obrazovnih institucija do udruga, klubova, nevladinih organizacija,
umirovljenika.

Izrada vodiča i transparentne baze institucija s programima cjeloživotnog učenja i
obrazovanja.

Razvijanje procesa savjetovanja i obrazovanja savjetnika za pomaganje i usmjeravanje pri
odabiru programa u skladu s potencijalima, željama i sposobnostima zainteresiranih
polaznika. S tim u vezi predlaže se osnivanje preddiplomskog studija za savjetnike,
organizatore i edukatore za cjeloživotno obrazovanje.

Programiranje, usklađivanje i vrednovanje programa cjeloživotnog obrazovanja: razrada
sustava obveza, vrednovanja, nagrađivanja i napredovanja (kriteriji i mjerila) izvoditelja i Page | 60
pojedinih korisnika sustava (nezaposleni, zaposleni s potrebom prekvalifikacije, umirovljenici
i drugi).

Zakonsko definiranje obveze da svaka institucija i organizacija koja se bavi formalnim
cjeloživotnim obrazovanjem ima akreditirane programe.
KRIŽEVCI
BJELOVAR

Definiranje olakšica i dodatnog poticajnog financiranja za izvoditelje i korisnike u sustavu –
osobito za srednja i mala poduzeća, nezaposlene, osobe s posebnim potrebama, za
sveučilišta, nastavnike i sl.

Uvođenje obveze sudjelovanja u programima cjeloživotnog obrazovanja za sveučilišne i
veleučilišne nastavnike.

Uvođenje logičnog i usklađenog bodovnog sustava, posebice za onaj dio programa
cjeloživotnog učenja i obrazovanja koji nije obuhvaćen već postojećim ECTS i ECTET
bodovnim sustavom razrađenim za pojedine programe cjeloživotnog obrazovanja kao osnove
za priznavanje kvalifikacija, ulaz na pojedine stupnjeve formalnog obrazovanja ili preskakanje
pojedinih stupnjeva, za zapošljavanje i napredovanje.
Page | 61
KRIŽEVCI
BJELOVAR
6. OGRANIČENJA I PREPORUKE
S obzirom na vrlo nepovoljna demografska zbivanja i projekcije za budućnost, obrazovni sektor mora
s velikom pozornošću prepoznavati, usmjeravati i poticati postojeće ljudske potencijale te se njima
što potpunije i efikasnije koristiti od najranije pa do najstarije životne dobi.
Drugi temeljni razlog za uspostavljenje koherentnog i učinkovitog sustava cjeloživotnog učenja i
obrazovanja jest nužnost neprestanog usmjeravanja, odnosno prilagođavanja, radnosposobnog
stanovništva promjenjivim uvjetima na tržištu rada.
Svaki formalni, ili informalni program cjeloživotnog učenja treba biti i kvalitetan i relevantan, što
znači da treba osiguravati potrebna znanja i vještine (kvaliteta) koje pružaju prilike za ostvarenje
vlastitih sposobnosti i zaposlenja (relevantnost). Postojeće i nove institucije zadužene za cjeloživotno
učenje i obrazovanje moraju se stoga umrežiti, a njihove programe treba učiniti javno
prepoznatljivima. Programe je nužno uskladiti te neovisno vrednovati (akreditirati) kako bi činili
skladnu i povezanu cjelinu s jasnim ciljevima i ishodima djelovanja. Moraju se propisati elementi za
primjereno poticanje i vrednovanje sudionika (izvoditelja i korisnika) u tim procesima, a cjeloživotno
učenje i obrazovanje odraslih mora postati važna djelatnost na svim razinama hrvatskog obrazovnog
sustava i života općenito.
S obzirom na to da je preobrazba osnovnog i srednjeg obrazovanja proces koji će potrajati neko
vrijeme te da još određen broj generacija učenika neće tijekom obveznog obrazovanja steći ključne
kompetencije za cjeloživotno učenje, bit će potrebno svim tim generacijama, uključujući i one koje su
već prije završile obrazovanje, omogućiti njihovo stjecanje.
Od ključnih kompetencija treba izdvojiti one koje se odnose na:
-
digitalne kompetencije (sigurna i kritička upotreba informacijsko-komunikacijske
tehnologije za rad u osobnome i društvenome životu te u komunikaciji),
-
kompetenciju „učiti kako učiti“ (osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju,
organiziranje vlastitoga učenja, uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama),
KRIŽEVCI
BJELOVAR
Page | 62
-
socijalnu i građansku kompetenciju (osposobljenost za međuljudsku i međukulturnu
suradnju),
-
kompetenciju inicijativnosti i poduzetnosti (sposobnost pojedinca da ideje pretvori u
djelovanje, a uključuje stvaralaštvo, inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te
sposobnost planiranja i vođenja vlastitih projekata radi ostvarivanja postavljenih
ciljeva). Taj oblik obrazovanja odraslih najprikladnije je organizirati u školama u kojima
postoje materijalni uvjeti za to. Škole su opremljene računalima, a postoje i nastavnici
koji se u tome mogu dodatno angažirati. Nastavnički i učiteljski fakulteti svoje će
programe nadopuniti tako da novi učitelji i nastavnici tijekom redovitog školovanja
steknu potrebne kompetencije za preoblikovanje nastavnih procesa u školama.
Međutim velika većina učitelja i nastavnika aktivna je u školama, te je potrebno njihovo
sustavno dodatno obrazovanje. Zbog toga modela dodatnog obrazovanja sveučilišta bi
trebala organizirati prikladne specijalističke studije te u tu svrhu primijeniti e-učenje.
6.1. Zeleni poslovi kao važan čimbenik u smanjenju nezaposlenosti
Svjetska industrija obnovljivih izvora energije godišnje raste brzinom od preko 30%, a tijekom
protekle godine u Europskoj uniji obnovljivi izvori energije činili su gotovo tri četvrtine
svih
instaliranih energetskih izvora u toj godini. Naravno, takav razvoj tehnologije znači i veliku priliku za
zapošljavanje – i to u industrijama fokusiranim na tehnologije budućnosti. Samo 2010. godine je broj
zaposlenih u sektoru obnovljivih izvora energije u EU porastao je za četvrtinu. Trenutno u svijetu ima
preko 2,3 milijuna zaposlenih u području obnovljivih izvora (od kojih polovica otpada na biomasu i
biogoriva, preko 600 tisuća na proizvodnju sunčevih toplinskih sustava, 300 tisuća u vjetroenergiji,
200 tisuća u proizvodnji fotonaponskih sustava…) te 7 milijuna zaposlenih u području energetske
učinkovitosti. Govoreći u tim poslovima, govori se o „zelenim poslovima“. Prilikom klasifikacije Page | 63
zelenih poslova, potrebno je razlikovati tri različita tipa poslova – izravno zapošljavanje (proizvodnja
opreme i održavanje), neizravno (u popratnoj industriji) te inducirano zapošljavanje (novi poslovi koji
se javljaju zbog svakodnevne potrošnje izravno i neizravno zaposlenih)(UNDP, 2010).
KRIŽEVCI
BJELOVAR
Kratka analiza stanja govori da Hrvatska uvozi preko polovice svojih potreba za električnom
energijom, da broj nezaposlenih raste, a BDP bilježi negativan trend. Iako ima značajno više
dozračene sunčeve energije, na prosječnog Austrijanca opada čak dvadeset i tri puta više instaliranih
sunčevih toplinskih sustava nego na prosječnog Hrvata, dok je situacija kod sunčevih sustava za
proizvodnju električne energije još nepovoljnija. Nešto je bolja slika u području vjetroenergije gdje
sve brže niču vjetroelektrane uzduž obale – danas se 100 tisuća kućanstava snabdijeva iz 130 MW
instaliranih vjetroelektrana. Usput, na povoljnim lokacijama cijena proizvedene energije iz
vjetroelektrane je niža od cijene iz elektrane na ugljen. Ulaganje u energiju sunca i vjetra treba
gledati cjelovito – ne samo s energetskog aspekta već i s ekonomskog, gospodarskog, društvenog,
okolišnog. Taj je utjecaj naravno pozitivniji ukoliko su i tehnologija i energija proizvedene lokalno.
Ukoliko je sva tehnologija uvezena, propuštena je prilika za razvojem industrije i za stvaranjem
kvalificiranih zaposlenih (UNDP, 2010).
Pri planiranju stvaranja novih poslova u području obnovljive energije, sve kreće od dobrog
poznavanja energetskih potencijala i mogućnosti prilagodbe industrije. Naglasak se stavlja na
tehnologije koje je moguće proizvesti „kod kuće“ tj. na domaćem tržištu, na manje sustave koji će
doprinijeti diversifikaciji lokalnih energetskih izvora i na one koji imaju najmanji utjecaj na okoliš.
Prema Analizi o mogućnostima razvoja zelenih poslova koju je proveo Program Ujedinjenih naroda za
razvoj (UNDP) u Hrvatskoj) prezentirani su mogući novi poslovi u području korištenja vjetra i sunca.
Solarni toplinski sustavi – opsežan program „solarizacije“ Hrvatske, odnosno postizanja u 2020. godini
istog broja kvadrata instaliranih solarnih kolektora po glavi stanovnika kao što već danas ima
prosječni Austrijanac, godišnje bi stvorio 1.300 novih izravnih i 2.000 neizravnih radnih mjesta do
2020. Ugradnja ovakvog sustava se danas u Hrvatskoj isplati za 5-8 godina, a uz poticaje koje nude
pojedine županije to vrijeme se skraćuje i do 3-4 godine (UNDP, 2010). Što se tiče solarnih sustava za
proizvodnju električne energije, već danas postojeće tvornice u Hrvatskoj nude mogućnost godišnje
proizvodnje od 80 MW (dok je ukupna instalirana količina tek nešto viša od 1 MW). Djelomičan razlog
tome je još uvijek viša cijena proizvedene električne energije, ali je cijena same tehnologije u
posljednjih 5 godina pala više od tri puta. Prognoze novih zapošljavanja do 2020. godine uvelike ovise
KRIŽEVCI
BJELOVAR
Page | 64
o daljnjem kretanje cijene tehnologije, koja ako nastavi padati ovim tempom bi lako mogla postati
dominantan energetski izvor(UNDP, 2010).
Vjetroelektrane koje se danas grade u Hrvatskoj u velikoj mjeri su uvezene – uvoze se i nosivi čelični
stupovi (koji bi se mogli proizvoditi u našim brodogradilištima) i betonski temelji. Hrvatski proizvođač
Končar je ostvario veliki napredak u izradi vjetroagregata i pokušava naći svoje mjesto pod suncem na
velikom tržištu vjetroenergije. Izgradnja 1.200 MW vjetroelektrana predviđenih Energetskom
strategijom do 2020. godine značila bi 1.200 novih izravno stvorenih zelenih poslova i još barem
1.000 neizravnih radnih mjesta (uz domaću proizvodnju 75% komponenti) (UNDP, 2010).
Uz navedeni potencijal u području proizvodnje energije iz vjetra i sunca, veliki potencijal leži u
korištenju biomase i energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Ulaganja u sektoru obnovljivih izvora
energije i energetske učinkovitosti, ulaganja su u održivi razvoj, u energetsku neovisnost, u
zapošljavanje, u razvoj domaće industrije i smanjenje emisija stakleničkih plinova. Uz ambiciozan i
sustavan pristup, prioritetne mjere u području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti
imaju potencijal ostvariti gotovo 80.000 radnih mjesta godišnje, što je četvrtina današnjeg broja
nezaposlenih (UNDP, 2010).
Navedeni trendovi na tržištu rada prepoznale su neke obrazovne institucije u Hrvatskoj i izradile nove
kurikulume za obrazovanje odraslih u svrhu usavršavanja za montera/monterke fotonaponskih
sustava, što je pohvalno, no takvih je programa još uvijek malo i ne pokrivaju cijelu Hrvatsku, stoga je
preporuka poticati izrade ovakvih kurikuluma za opće prisutne potrebe zelenih poslova na tržištu
rada. Koliko su novi kurikulumi shvaćeni ozbiljno, pokazuje i donošenje Pravilnika o uvijetima i
mjerilima za utvrđivanje sustava kvalitete usluga i radova za certificiranje instalatera OIE –
fotonaponskih sustava, po kojima se ovaj program obrazovanja odraslih podiže na nivo certificiranja
nakon završenog programa usavršavanja, za koju opet nedostaje program i institucija koje nude
certificiranje instalatera OIE (obnovljivih izvora energije) fotonaponskih sustava, pa je preporuka
poticati ove programe i obrazovne institucije da takve i slične programe certificiranja uvedu.
KRIŽEVCI
BJELOVAR
Page | 65
Tablica 1: Izvadak iz Andragoškog zajedničkog upisnika podataka pri Agenciji za strukovno
obrazovanje i obrazovanje odraslih osoba s popisom programa formalnog obrazovanja odraslih
Page | 66
Izvor: www.mgipu.hr/doc/.../ASOO_FNS.pdf
KRIŽEVCI
BJELOVAR
7. ZAKLJUČAK
Hrvatsko društvo može biti konkurentno na europskom tržištu jedino ako postane društvo koje uči,
stvara i primjenjuje znanja, a preduvjet za to je prihvaćanje koncepta cjeloživotnog učenja od strane
svih njegovih članova uz kontinuirano usklađivanje nacionalnog kurikuluma s kurikulumom razvijenih
zemalja u pogledu usklađenosti ponude i potražnje obrazovnih programa u sektoru obrazovanja
odraslih koji se mijenjaju s razvojem novodolazećih tehnologija.
Obrazovanje odraslih dio je cjeloživotnog učenja kao globalnog koncepta kojim se želi stvoriti društvo
koje uči i stječe nova znanja, te na taj način se osigurati razvoj gospodarstva. Razvoj ovisi prije svega o
ljudskom kapitalu te je tako obrazovanje/učenje došlo u središte interesa cijelog svijeta. Obrazovanje
odraslih u Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji još ne djeluje kao uređeni
podsustav odgoja i obrazovanja u pogledu praćenja i uvođenja novih obrazovnih programa koji su u
skladu s potrebama tržišta rada, a posebno u pogledu uvođenja obrazovnih programa za „zelene
poslove“ prema kojem se usmjerava trenutni industrijski razvoj. Kako bi se navedeno ostvarilo nužno
je povećati obrazovnu ponudu u pogledu takvih zanima, razviti partnerstvo i odgovornost na lokalnoj
razini između državne uprave i lokalne samouprave, socijalnih partnera, odgojno-obrazovnih
ustanova i gospodarstva u motiviranju odraslih i sufinanciranju troškova obrazovanja, organizirati
istraživačke i razvojne projekte koji će uključivati sve čimbenike obrazovanja odraslih te uspostaviti
statističko praćenje obrazovanja odraslih te njihovu usklađenost sa potrebama tržišta rada.
Kako bi se pronašlo rješenja za izlaz iz aktualne ekonomske krize, čije posljedice još uvijek osjećaju
Europa i cijeli svijet, prioritet obrazovne politike mora se usmjeriti na popularizaciju koncepta
cjeloživotnog učenja i stjecanja temeljnih kompetencija za njegovu realizaciju. Stjecanjem temeljnih
kompetencija za cjeloživotno učenje građani će s manje predrasuda i straha sudjelovati kako u
neformalnim, tako i formalnim oblicima obrazovanja te samim time sebe i hrvatsko društvo u cjelini
učiniti dovoljno fleksibilnim da na odgovarajući način odgovori na teške društvene i ekonomske
izazove današnjice.
KRIŽEVCI
BJELOVAR
Page | 67
Samo s građanima spremnima na stalno učenje, kvalitetno pripremljenima na stalne promjene,
nepoznanice i neizvjesnost koje nosi budućnost, osposobljenima za sučeljavanje sa svim društvenim
izazovima, može se osigurati „pametan razvoj“ hrvatskog društva koje je uključivo za sve svoje
članove.
To je put koji može Hrvatsku, kao državu i društvo učiniti prepoznatljivom, konkurentnom i
uspješnom u europskom, ali i svjetskom kontekstu.
Page | 68
KRIŽEVCI
BJELOVAR
8. LITERATURA

Barić, V.,2011, Konferencija o cjeloživotnom učenju-Knjiga sažetaka, Hrvatski zavod za
zapošljavanje, Područna služba Križevci, Križevci

Commission of the European Communities (2006) 'Adult learning: It is never too late to
learn', Communication from the Commission, COM(2006) 614 final, Brussels

Commission of the European Communities (2007) 'Action Plan on Adult Learning: It is always
a good time to learn', Communication from the Commission to the Council, the European
Parliament, the European Economic and Social Committee and the Committee of the
Regions, COM(2007) 558 final, Brussels

Lifelong Learning in Europe: Moving towards EFA Goals and the CONFINTEA V Agenda Call to
Action (2002) 'Sofia Conference on Adult Education 9th November 2002', Sofia

MZOŠ (2004) 'Strategija obrazovanja odraslih' Povjerenstvo vlade RH za obrazovanje odraslih,
Zagreb

Bajza, Ž. (1992). Kako u 21. stoljeće. Zagreb: Školska knjiga.

Ekonomski leksikon (1995). Zagreb: Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“ i MASMEDIA.

Puljiz, I., Živčić, M. (2009). Međunarodne organizacije u obrazovanju odraslih. Zagreb.
Agencija za obrazovanje odraslih

Puljiz, I., Živčić, M. (ur.) (2009). Međunarodne organizacije u obrazovanju odraslih.
Zagreb: Agencija za obrazovanje odraslih, str. 164-166.

Akcijski plan provedbe Strategije obrazovanja odraslih u 2005. (2004). Zagreb: Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i športa

Page | 69
Vodič ustanovama za obrazovanje odraslih. Od ideje do javne isprave. (2012). Zagreb:
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
KRIŽEVCI
BJELOVAR

Zeleni poslovi u Hrvatskoj. Analiza povezivanja ekonomskog rasta, smanjenja emisija
stakleničkih plinova i društvenog razvoja u Hrvatskoj. (2010). Zagreb: United Nations
Development Programme

Baketa, N. (2012). Europeizacija obrazovanja odraslih u Hrvatskoj. Zagreb: andragoški
glasnik: Vol. 16, br. 1, 2012, str. 55-67

Zakon o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (2010).
http://www.zakon.hr/z/281/Zakon-o-Agenciji-za-strukovno-obrazovanje-i-obrazovanjeodraslih.

Zakon o obrazovanju odraslih (2010). http://www.zakon.hr/z/384/Zakon-oobrazovanjuodraslih

Bejaković, Predrag (2007) Važnost i financiranje obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja u
odabranim zemljama, Političko obrazovanje, 3(1-2): 31-55.

Strategija obrazovanja odraslih (2004). http://www.hzpou.hr/stranice/3/17-100.pdf

Ramić, I., Stjecanje osnovnih vještina odraslih – iskustva u Europi. (2012). Zagreb: Andragoški
glasnik Vol. 16, br. 2, 2012, str. 155-164
INTERNET:
http://ekonomska-skola-bjelovar.biz.hr/ Ekonomska i birotehnička škola Bjelovar
http://obrtnicka-komora-koprivnica.hr/pouka.aspx Obrtničko učilište POUKA
http://obs-bj.hr/ Obrtnička škola Bjelovar
http://pou-bjelovar.hr/ Pučko otvoreno učilište Bjelovar
Page | 70
http://ss-bkasica-grubisnopolje.skole.hr/ Srednja škola Bartola Kašića Grubišno Polje
http://ss-cazma.skole.hr/ Srednja škola Čazma
www.asoo.hr Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
www.instruktazni.hr Instruktažni centar Križevci
KRIŽEVCI
BJELOVAR
www.medskolabjelovar.hr Medicinska škola Bjelovar
www.mzos.hr Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
www.obrazovanje-odraslih.hr/ Obrazovanje odraslih
www.pou-daruvar.hr Pučko otvoreno učilište Daruvar
www.pou-kop.hr Pučko otvoreno učilište Koprivnica
www.pou-krizevci.hr Pučko Otvoreno učilište Križevci
www.ss-ekonomskaituristicka-da.skole.hr Ekonomska i turistička škola Daruvar
www.ss-koprivnica.skole.hr Srednja škola Koprivnica
www.ss-obrtnicka-koprivnica.skole.hr Obrtnička škola Koprivnica
www.trgovackaskola-bjelovar.hr Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar
www.tsd.hr Tehnička škola Daruvar
TABLICE:
Tablica 1: Izvadak iz Andragoškog zajedničkog upisnika podataka pri Agenciji za strukovno
obrazovanje i obrazovanje odraslih osoba s popisom programa formalnog obrazovanja odraslih,
Izvor: www.mgipu.hr/doc/.../ASOO_FNS.pdf, strana 66.
Page | 71
KRIŽEVCI
BJELOVAR
9. SAŽETAK
Autor ovim radom prikazuje istraživanje te analizira mogućnosti i ostvarenja obrazovanja odraslih na
razini Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije s ciljem davanja uvida u postojeće
programe obrazovanja, mogućnostima moderniziranja istih te prilikama za razvoj novih.
Analizom se daje uvid u osnovne pojmove, pojašnjenje zakonodavstvenog okvira obrazovanja
odraslih, te koja je uloga i značaj obrazovanja u cjelini. Istražuje se postojeće stanje u sektoru
obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj te se prezentiraju mogućnosti obrazovanja odraslih na
razini Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije koje pružaju prije svega pučka
otvorena učilišta i srednje škole u programima: završavanje osnovne škole, stjecanje srednje stručne
spreme, osposobljavanje, usavršavanje, prekvalifikacija, učenje stranih jezika. Ujedno analizirano je
trenutno stanje i usklađenost s potrebama tržišta rada i suvremenim trendovima u Europskoj uniji te
se nastavno daje komparativna analiza primjera dobre prakse u obrazovanju odraslih iz europskih
zemalja i prezentiraju se ograničenja i preporuke prepoznate analizom obrazovnih programa u
sektoru.
Ključne riječi: obrazovanje odraslih, cjeloživotno učenje, primjeri dobre prakse, programi
obrazovanja, smjernice Europske komisije, Zeleni poslovi.
Page | 72
KRIŽEVCI
BJELOVAR
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
1
File Size
1 263 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content