STUDIJA
OPRAVDANOSTI
USPOSTAVLJANJA INDUSTRIJSKIH/POSLOVNIH ZONA
U OPĆINAMA REGIJE CENTRALNA BIH
Zenica, 2007. god.
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Izdavač:
Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BIH - REZ d.o.o. Zenica
Za izdavača:
Amela Malićbegović
Autori:
Dr Fikret Hadžić, dipl.oec.
Dr Anto Domazet, dipl.oec.
Edin Alić, dipl.oec.
Esmir Spahić, dipl.oec.
mr Senad Softić, dipl.oec.
Safet Vejo, dipl.prav.
Samir Bekto, dipl.maš.ing.
Recenzenti:
prof. dr. Besim Ćulahović
oc. dr. Jasmina Osmanković
Lektor i korektor:
Željko Grahovac
Tehničko uređenje:
Mirnes Ibrahimagić
Štampa: štamparija “Fojnica“
Tiraž: 500 primjeraka
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
332.125:911.374.4]:338.1(497.6-191.2)(047.31)
STUDIJA opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije
centralna BiH / [autori Fikret Hadžić ... [et al.]. - Zenica : Regionalna ekonomska zajednica,
2007. - 409 str. : ilustr. ; 24 cm
ISBN 978-9958-9095-0-4
1. Hadžić, Fikret
COBISS.BH-ID 16160262
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Copyright ©2006 REZ-Regionalna ekonomska zajednica d.o.o. Zenica.
Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio ove publikacije reproducirati ili distribuirati u bilo
kojem obliku ili pohraniti u bazi podataka bez prethodnog pismenog odobrenja REZ Agencije.
6
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
IZ RECENZIJA:
„...Pažljivom i detaljnom analizom Studije i njenim upoređenjem sa sličnim studijama koje su rađene kod
nas i u inostranstvu, posebno u Republici Hrvatskoj, Republici Srbiji, Republici Sloveniji, te upoređenjem
sa sličnim studijama koje su rađene u okviru Evropske unije i međunarodnih projekata podrške industrijskom razvoju u zemljama u razvoju i zemljama u tranziciji, može se uočiti da se radi o vrlo kvalitetnom i
originalnom dijelu, koje se na savremen način bavi problemima lokalnog i regionalnog razvoja.
Upotrebljena metodologija, korištena literatura, rad na terenu i način analize prikupljenih podataka je u
skladu sa boljim pristupima ovoj problematici. Izvedeni zaključci i sugestije odgovaraju kako rezultatima
istraživanja, tako i potrebama naručioca Studije.
Studija će biti svakako koristan alat i podsticaj REZ Agenciji i kantonalnim i lokalnim kreatorima politika
da nastave započete aktivnosti na profiliranju politika, mjera i instrumenata za podsticanje regionalnog
razvoja, razvoja SMEs sektora, privlačenje stranih investicija i konkurentnosti ekonomskih subjekata i općina u regiji. Neke male sugestije i primjedbe treba shvatiti više kao ohrabrenje za kompletnije profiliranje
budućih projektnih zadataka i studija, a ne kao neku kritiku samoj Studiji...“
prof. dr. Besim Ćulahović
„...Tim Ekonomskog instituta u Sarajevu ostvario je postavljene ciljeve i postigao očekivane rezultate u
istraživačkom postupku determiniranom upotrebom relevantnih istraživačkih metoda. Studija dokazuje
opravdanost uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona na području općina regije Centralna BiH. Opravdanost se temelji na očekivanim pozitivnim efektima na zapošljavanje, povećanje ukupnog domaćeg proizvoda po stanovniku, povećanje budžeta, povećanje stanovništva iznad linije siromaštva. Studija nudi
dovoljno elemenata za javno-privatno partnerstvo u uspostavljanju industrijskih/poslovnih zona, kao i za
neredni korak ka uspostavljanju industrijskih/poslovnih zona, izradu studija izvodljivosti...“
doc. dr. Jasmina Osmanković
7
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Studija se oslanja na sljedeće dokumente, knjige i izvore:
• BSC-Biznis Servis Centar Zeničko-dobojski kanton, Poslovne zone, Zenica, maj 2004.
• Conwey Data inc. Regional Review-The Asia-Pacific Region; Asia’s Business
Parks: Putting Industry in Its Proper Place
• Domazet, Anto, Strategije promocije izvoza Bosne i Hercgovine, Vanjsko-trgovinska komora
BiH, Sarajevo, 2005.
• EI-Sarajevo-Slobodna zona U-S kantona doo Bihać, Elaborat o ekonomskoj opravdanosti
formiranja Slobodne zone na području Unsko-sanskog kantona i osnivanje preduzeća,
Ekonomski institut Sarajevo, 1997.
• EU-CARE International, Poslovni inkubator, Vodič za brzi početak, knjiga 3, Sredstva brzog
djelovanja EU – CARE International, 2004.
• Industrijske zone Sarajevske makroregije, Ekonomski institut Sarajevo i SERDA Sarajevo, 2006.
• Kelleher Tom and Jones Caimin, Pre-feasibility Study and Preliminary Proposal for an Industrial/Free Zone in Sarajevo, Shannon International Develompent Consultants, SERDA, Sarajevo, April, 2005.
• Kelleher Tom, Introduction to Ireland and Shannon-presentation, SIDC, Ireland, 2004.
• MAIDA – Malezijska industrijsko razvojna agencija,
• Michael P.Todorom&Stephen C.Smith (prevod Senada Kreso), Ekonomski razvoj, deveto
izdanje, TKD Šahinpašić, Sarajevo, 2006.
• Ohmae, K., The End of Nation State The Free Press, New York, 1995.
• Pace, G., Policies for location of industrial districts in Italy and Israel: a comparative perespective, Consiglio Nazionale delle richerche, Napoli, Working Paper, 2000.
• Peneder, M., Entrepreneurial Competition and Industrial Location, Edgar Elgar, Cheltenham, UK, 2001.
• Poduzetništvo za 21. stoljeće, Republika Slovenija, Ministarstvo za gospodarstvo, PCMGPospešavalni centar za malo gospodarstvo, Stability Pact for South-Eastern Europe, GEA
collage, Ljubljana, 2001.
• Porter, E. Michel, On Competition, Harvard Business Review Book, 1998.
• Porter, E. Michel, The Competitive Advantages of The Nations, The Free Press, New York, 1990.
• Radni materijal za prvi sastanak radne grupe ENTRANSE operacije, http: pks.komora.net
• Rezultate ankete realizovane korištenjem tri upitnika, i to:
o Upitnik za procjenu odnosa općine prema lokalnom ekonomskom razvoju (LER) u
općinama Centralne BiH,
o Upitnik za procjenu potencijalne industrijske/poslovne zone u općinama Centralne BiH, i
o Upitnik za procjenu odnosa kantona prema ekonomskom razvoju.
• Obavljeni razgovori ili konsultovane institucije:
o Ministarstvo privrede Zeničko-dobojskog kantona, razgovor sa ministrom i pomoćnikom
ministra,
o Ministarstvo privrede Srednjobosanskog kantona, razgovor sa ministrom,
o Agencija za regionalni razvoj Slovenije;
o Franci Čeč, projekt menadžer – Regionalni razvojni Centar Trbovlje, Slovenija;
o Stojan Gorup – Sloveneta, Sežana, Slovenija;
o Bogo Filipić – Regionalna razvojna agencija Gorenjska;
o Regionalna agencija Savinja i regionalna razvojna agencija Celje, Slovenija;
o Mladen Šimunec – Micro grupa, Konsultantska firma iz Splita, Hrvatska;
• Razvojna strategija BiH–PRSP (2003-2007), Vijeće ministara BiH, Ministarstvo vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa, Ured koordinatora BiH za PRSP, 2003.
9
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
• Regionalna strategija ekonomskog razvoja ekonomske regije Centralne BiH, REZ, EURED
Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH, Sarajevo, novembar 2004.
• Reindustrijalizacija: Distrikt i klasteri – nova imena za razvoj, Privredni vjesnik, broj: 3298,
07. travanj 2003.
• REZ - Preliminarni prijedlozi industrijskih zona i njihova izvodljivost u CBIH, REZ, Zenica, 2004.
• Roton Paolo, Bećirović Amela, Bektaš Meliha, Šarović Vladimir, Politike lokalnog razvoja:
Usporedba iskustava: Industrijski distrikti-forma lokalnog razvoja, Centar usluga LiNK, Mostar, novembar/studeni 2001.
• Ryan Peter F, Managing Competitive Advantage: The Values of National Strategy, Adding
Value: Building Value Addition alliances, The Place of Free Zones in National Export Strategy,
Fédération Mondiale des Zones Franches, Executive Forum on National Export Strategies, 2002.
• Socioekonomska analiza i SWOT analiza ekonomske regije „Centralna BiH“, EURED Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH, Sarajevo, mart 2004.
• Pre-feasibility study izgradnje auto-puta na koridoru Vc, IPSA Institut, Sarajevo, Vijeće ministara BiH, Ministrstvo prometa i komunikacija, Sarajevo, 2005.
• World Bank, Administrativne barijere investiranju u BiH, FIAS, World Bank, Sarajevo, 2001.
• World Economic Forum, Global Competitiveness Report, Harvard Business Press, Boston, 2005.
• World Investment Report, UNCTAD New York, 2005.
• Zbornik radova, Stvaranje stabilnog, prilagodnljivog i životno sposobnog hrvatskog gospodarstva, Hrvatsko društvo za sustave, 1995.
• Saznanja o tržišnim i drugim ekonomskim kretanjima u privredi regije Centralna Bosna i Hercegovina, Sarajevske makroregije, FBiH i BiH;
• Studijsko putovanje i obilazak industrijskih zona: Shannon-Irska; Sežana-Slovenija; SelengorMalezija; Dugopolje-Split i Šibenik-Šibenik, Hrvatska;
• korišteni materijali sa Interneta, izvori navedeni u fusnotama,
• te druge podatke, informacije, procjene i saznanja.
10
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
SADRŽAJ
UVOD
• Generalni zaključak Studije,
• Metodologija istraživanja,
1. REGIJA CENTRALNA BOSNA I HERCEGOVINA – OPĆI PREGLED
1.1. Regija Centralna BiH – administrativni sistem,
1.2. Geografija,
1.3. Klima,
1.4. Prirodni resursi,
1.5. Saobraćaj i komunikacije,
1.6. Stanovništvo,
1.7. Komunikaciona infrastruktura,
1.8. Obrazovna infrastruktura,
1.9. Privredna struktura,
1.10. Industrijska infrastruktura – Industrijske/poslovne zone,
2. INDUSTRIJSKE/POSLOVNE ZONE – U KONTEKSTU
LOKALNOG/ REGIONALNOG EKONOMSKOG RAZVOJA
2.1. Industrijske/poslovne zone – pojmovno i sadržajno određenje,
2.2. Industrijske/poslovne zone u kontekstu lokalnog/regionalnog ekonomskog razvoja,
2.2.1. Industrijske/poslovne zone u razvojnom konceptu zemlje,
2.3. Industrijske/poslovne zone u BiH,
2.3.1. Industrijske/poslovne zone u kontekstu podizanja konkurentnosti regije,
2.3.2. Ciljne grupe investitora u industrijske/poslovne zone u BiH,
2.4. Politike za podršku razvoju industrijskih/poslovnih zona,
2.5. Industrijske/poslovne zone i drugi oblici poduzetničke infrastrukture u kontekstu
privrednog razvoja regije CBiH,
2.6. Oblici poduzetničke infrastrukture (inkubator, industrijski park, tehnološki park,
naučni park, inovacioni centar, istraživački park, biznis park, poduzetničke zone, slobodne zone, distrikti i klasteri) u kontekstu razvoja regije CBiH,
3. INDUSTRIJSKE/POSLOVNE ZONE – ISKUSTVA DRUGIH ZEMALJA
3.1. Italija,
3.2. Irska,
3.3. Malezija,
3.4. Slovačka,
3.5. Češka,
3.6. Slovenija,
3.7. Hrvatska,
3.8. Srbija,
21
23
24
27
27
28
29
29
29
31
34
35
35
36
37
37
39
40
45
46
46
49
49
54
62
62
64
67
69
72
76
78
85
11
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
4. ANALIZA LOKALNOG AMBIJENTA ZA RAZVOJ
POTENCIJALNIH INDUSTRIJSKIH/POSLOVNIH ZONA REGIJE CBIH
4.1. Ocjena lokalnog ambijenta za razvoj poduzetništva,
4.1.1. Uloga općine u lokalnom ekonomskom razvoju,
4.1.2. Raspoloživost i kvalitet faktora konkurentnosti u općini,
4.1.3. Postojanje projekata podrške ekonomskom razvoju,
4.1.4. Mjere podsticaja lokalnog ekonomskog razvoja,
4.1.5. Usluge koje općine pružaju biznisima,
4.1.6. Oblici promotivnih aktivnosti općina u kontekstu privlačenja biznisa,
4.1.7. Saradnja općine sa obrazovnim institucijama,
4.2. Identifikacija organizacionih i institucionalnih kapaciteta općine za LER,
4.2.1. Uloga općine u lokalnom ekonomskom razvoju,
4.2.2. Postojanje odjela za LER,
4.2.3. Ljudski resursi LER-a,
4.2.4. Resursi odjela za LER,
4.3. Razvoj proaktivnog pristupa općine i njena liderska uloga u LER-u,
4.3.1. Saradnja sa drugim općinama,
4.3.2. Angažiranost na poslovima LER-a,
4.3.3. Forum za LER,
4.3.4. Uspostavljanje saradnje lokalne uprave sa poslovnim sektorom,
4.3.5. Strateško upravljanje na lokalnom nivou,
4.3.6. Usluge za podršku LER-u,
4.3.7. Indikatori mjerenja uspješnosti LER-a,
4.3.8. Zahtjevi poslovnog sektora prema općini,
4.4. Iniciranje i osnovanje industrijskih/poslovnih zona kao oblika infrastrukturne podrške
razvoju poduzetništva,
4.4.1. Postojanje planova za korištenje raspoloživih resursa,
4.4.2. Dosadašnje aktivnosti lokalne administracije na razvoju poduzetničke infrastrukture,
4.5. Iniciranje domaćih i inostranih ulaganja u identificiranim industrijskim/ poslovnim zonama,
4.6. Mehanizmi podrške za razvoj poduzetništva/biznisa,
4.7. Ocjena odnosa kantona prema ekonomskom razvoju u Regiji,
4.7.1. Identifikacija mjera podrške kantona ekonomskom razvoju,
4.7.2. Razvoj proaktivnog pristupa kantona prema ekonomskom razvoju,
4.7.3. Iniciranje i osnivanje industrijskih/poslovnih zona,
5. POTENCIJALNE INDUSTRIJSKE/POSLOVNE
ZONE NA PODRUČJU REGIJE CENTRALNA BIH
5.1. Identifikacija potencijalnih industrijskih/poslovnih zona regije Centralna BiH
5.1.1. Općina Zenica,
5.1.1.1. Zenica 1
5.1.1.2. Nemila,
5.1.1.3. Drivuša,
5.1.1.4. Antena,
5.1.2. Općina Vitez,
5.1.2.1. Poslovni sistem Vitezit
5.1.2.2. Šantića polje,
12
88
89
89
89
90
91
92
93
94
95
95
96
96
98
98
98
99
99
103
104
107
110
114
114
114
116
119
121
126
126
127
128
129
129
130
130
132
134
136
138
138
140
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.2.3. Počulica-Šljivčica,
5.1.2.4. PC-96,
5.1.3. Općina Tešanj,
5.1.3.1. Ljeskovac-Rosulje,
5.1.3.2. Ljetinić,
5.1.3.3. Mrkotić,
5.1.3.4. Kraševo,
5.1.3.5. Miljanovac,
5.1.4. Općina Travnik,
5.1.4.1. Nova Bila,
5.1.4.2. Turbe,
5.1.4.3. Borac Travnik,
5.1.4.4. Dolac na Lašvi,
5.1.4.5. Han Bila,
5.1.4.6. Vitovlje-Vlašič,
5.1.4.7. Mudrike-Vlašić,
5.1.5. Žepče,
5.1.5.1. Žepče,
5.1.5.2. Ljeskovica,
5.1.5.3. Begov Han,
5.1.5.4. XP Žepče,
5.1.5.4. Donja Golubinja,
5.1.6. Zavidovići,
5.1.6.1. Majdanska polja,
5.1.6.2. Ekonomija-Batvice,
5.1.6.3. Krivaja,
5.1.7. Maglaj,
5.1.7.1. Liješnica,
5.1.7.2. Kosova,
5.1.7.3. Misurići,
5.1.7.4. Stadion,
5.1.7.5. Poljice,
5.1.7.6. Moševac,
5.1.7.7. Novi Šeher,
5.1.7.8. Liješnica II,
5.1.7.9. Jelovac-Tukovi,
5.1.7.10.Čakalovac,
5.1.8. Kakanj,
5.1.8.1. Bare,
5.1.8.2. PK Vrtlište,
5.1.9. Bugojno,
5.1.9.1. Bugojno 1,
5.1.9.2. Bugojno 2,
5.1.10. Teslić,
5.1.10.1. Industrijski kompleks drvne industrije,
5.1.10.2. Ruževačka polja,
142
144
146
146
148
150
152
154
156
156
158
160
162
164
166
168
170
170
172
174
176
178
180
180
182
184
186
186
188
190
192
194
196
198
200
202
204
206
206
208
210
210
212
214
214
216
13
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.10.3. Radno-komunalna,
5.1.10.4. Žarkovačka polja,
5.1.11. Novi Travnik,
5.1.11.1. Mašinsko metalurški kombinat Bratstvo,
5.1.11.2. Neborje,
5.1.11.3. Sebešić,
5.1.12. Donji Vakuf,
5.1.12.1. Donji Vakuf
5.1.13. Gornji Vakuf/Uskoplje,
5.1.13.1. Batuški lug,
5.1.13.2. Kamenica,
5.1.14. Doboj jug,
5.1.14.1. Mravići,
5.1.14.2. Matuzići
5.1.15. Busovača, 2
5.1.15.1. Kasarna Draga,
5.1.15.2. Tvornica medijapan ploča,
5.1.16. Usora,
5.1.16.1. Tešanjka-Žabljak,
5.1.16.2. Srednja Omanjska,
5.1.17. Rezime,
218
220
222
222
224
226
228
228
230
230
232
234
234
236
238
238
240
242
242
244
246
6. EVALVACIJA I RANGIRANJE OPĆINA I
IDENTIFIKOVANIH INDUSTRIJSKIH/POSLOVNIH ZONA
6.1. Model konkurentnosti općina,
6.1.1. Konkurentske prednosti lokacije,
6.1.2. Dijamant kao lokalni sistem,
6.2. Rangiranje općina,
6.3. Rangiranje industrijskih/poslovnih zona po elementima konkurentnosti,
256
256
257
260
260
265
7. IZBOR I PRIJEDLOG NAJADEKVATNIJIH
PODRUČJA I INDUSTRIJSKIH/POSLOVNIH ZONA
7.1. Konačna rang lista industrijskih/poslovnih zona,
275
275
8. PRIJEDLOG AKTIVNOSTI NA USPOSTAVLJANJU
INDUSTRIJSKIH/POSLOVNIH ZONA
8.1. Industrijske/poslovne zone i pravna regulativa gradnje privrednih objekata,
8.1.1. Propisi u oblasti prostornog planiranja,
8.1.2. Planovi prostornog uređenja na nivou općine i kantona,
8.1.3. Korištenje zemljišta radi građenja,
8.1.4. Odobrenje za građenje,
8.2. Prijedlog akcionog plana za svaku identifikovanu zonu,
8.2.1. Preporučene smeđe industrijske/poslovne zone,
8.2.2. Preporučene zelene industrijske/poslovne zone,
8.3. Koncept razvoja industrijskih/poslovnih zona CBIH i privatizacija,
281
281
282
284
285
287
290
291
293
301
14
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
9. ULOGA REZ AGENCIJE, ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA I SREDNJOBOSANSKOG KANTONA, BIZNIS SERVIS CENTRA ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA, LOKALNE UPRAVE I LOKALNIH RAZVOJNIH AGENCIJA U REALIZACIJI
KONCEPTA RAZVOJA INDUSTRIJSKIH/POSLOVNIH ZONA
9.1. Prijedlog modela saradnje javnog i privatnog sektora u realizaciji koncepta LER i razvoja
industrijskih/poslovnih zona
9.1.1. Zbog čega lokalni ekonomski razvoj?
9.1.2. Šta je lokalni ekonomski razvoj?
9.1.3. Kako se može izgraditi jaka lokalna ekonomija?
9.1.4. Ko čini lokalni ekonomski razvoj?
9.1.5. Zašto je potreban lokalni ekonomski razvoj?
9.1.6. Infrastruktura LER-a?
9.1.6.1. Institucionalni okvir za implementaciju-Odjel za LER,
9.1.6.2. Klijenti odjela za LER,
9.2. Uloga i pozicija REZ Agencije u konceptu LER,
9.3. Prijedlog modela podrške finansiranju projekata razvoja industrijskih/poslovnih zona
CBIH,
9.3.1. Fond za podršku razvoju industrijskih/poslovnih zona regije CBiH,
9.4. Neka pitanja procesa definisanja modela razvoja industrijskih/poslovnih zona,
9.5. Plan aktivnosti u razvijanju i implementaciji strategije LER,
9.5.1. «Dobre» prakse za uspjeh strategije,
10. POTENCIJALNI EFEKTI INDUSTRIJSKIH/POSLOVNIH
ZONA NA LOKALNI I RAZVOJ REGIJE CBIH
10.1. Sinergetski efekti i mogućnosti saradnje industrijskih zona Sarajevske makroregije i
regije CBiH u kontekstu ekonomskog razvoja,
ZAKLJUČCI SA PREPORUKAMA
Zaključci,
Preporuke,
303
303
304
304
305
306
306
307
308
309
310
315
315
317
320
323
324
327
329
329
338
15
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Pregled dijagrama:
Grafik 1.1. Procjena broja stanovnika regije CBiH sa 31.12.2006. godine
Grafik 1.2. Broj zaposlenih po općinama regije CBiH – prosječno u 2006. godini
Grafik 1.3. Broj stanovnika po zaposlenom po općinama regije CBiH
Grafik 4.1. Postojanje projekata podrške ekonomskom razvoju
Grafik 4.2. Oblici promotivnih aktivnosti općina
Grafik 4.3. Saradnja općina sa obrazovnim institucijama
Grafik 4.4. Postojanje odjela za LER u općinama
Grafik 4.5. Aktivnosti razvoja ljudskih resursa u oblasti LER-a
Grafik 4.6. Postojanje plana razvoja kadrova za LER
Grafik 4.7. Saradnja među općinama
Grafik 4.8. Vrijeme provedeno na podršci LER-a
Grafik 4.9. Postojanje općinskog foruma za LER
Grafik 4.10. Uključenost načelnika i saradnika u forum za LER
Grafik 4.11. Iniciranje sastanaka foruma od strane načelnika/saradnika
Grafik 4.12. Učestalost održavanja sastanaka foruma za LER
Grafik 4.13. Učesnici u radu foruma za LER
Grafik 4.14. Iniciranje saradnje sa privatnim sektorom
Grafik 4.15. Rasprostranjenost saradnje između općina i regija
Grafik 4.16. Postojanje strateških i akcionih planova razvoja
Grafik 4.17. Iskustva u realizaciji strategije razvoja
Grafik 4.18. Doprinos strategije razvoja ekonomskoj poziciji
Grafik 4.19. Koristi od usvajanja i provođenja strategije razvoja
Grafik 4.20. Usluge za podršku lokalnom ekonomskom razvoju
Grafik 4.21. Izdvajanje sredstava iz budžeta za LER
Grafik 4.22. Namjena sredstava utrošenih u 2006. godini
Grafik 4.23. Indikatori za mjerenje LER-a
Grafik 4.24. Evidencija o obrazovnoj strukturi
Grafik 4.25. Postojanje evidencije o tradicionalnim zanimanjima
Grafik 4.26. Postojanje planova korištenja općinskog zemljišta
Grafik 4.27. Vrijeme potrebno za izdavanje dozvola za izgradnju objekata
Grafik 4.28. Dosadašnje aktivnosti općina na razvoju poduzetničke infrastrukture
Grafik 4.29. Evidencija zahtjeva za uspostavom poduzetničke infrastrukture
Grafik 4.30. Istraživanje za razvoj poduzetničke infrastrukture
Grafik 4.31. Istraživanje za razvoj industrijskih/poslovnih zona
Grafik 4.32. Identifikacija potencijala za investiranje
Grafik 4.33. Postojanje formalnog sistema praćenja efekata promocije
Grafik 4.34. Oblici podrške za razvoj poduzetništva
Grafik 4.35. Oblici promocije potencijala za investiranje
Grafik 4.36. Nedostaci općina u pružanju usluga biznisima
Grafik 4.37. Postojanje mehanizama podrške
Grafik 5.1. Pregled općina CBiH po broju kandidovanih zona
Grafik 5.2. Topografija terena kandidovanih industrijskih/poduzetničkih zona
Grafik 6.1. Rang konkurentnosti općina CBIH
Grafik 6.2. Pregled općina koje su precijenile svoju konkurentsku poziciju
Grafik 6.3. Pregled općina koje su potcijenile svoju konkurentsku poziciju
Grafik 7.1. Konačni rang konkurentnosti smeđih industrijskih/poslovnih zona CBIH
Grafik 7.2. Konačni rang konkurentnosti zelenih industrijskih/poslovnih zona CBIH
Grafik 7.3. Rang poduzetničkih zelenih zona CBIH
16
32
33
34
91
93
95
96
97
97
98
99
100
100
101
102
102
103
104
105
106
106
107
108
109
109
110
111
113
115
116
116
117
118
118
120
121
122
123
123
124
246
248
263
264
265
276
278
280
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Pregled tabela:
Tabela 2.1. Struktura i stope rasta GDP u BiH 2004-2006. godina
Tabela 2.2. Obim i struktura investicija u BiH 2004-2005.
Tabela 2.3. Struktura poslovnih interesa povodom poslovanja zona
Tabela 3.1. Ekonomske performanse (rast GDP) Irske
Tabela 3.2. Priliv direktnih investicija u milijardama US$ u 2004. godin
Tabela 3.3. Poređenje korporativnih poreskih stopa u Irskoj sa drugim zemljama u 2005.g
Tabela 4.1. Percepcija trenutne konkurentske pozicije općina
Tabela 4.2. Postojanje projekata podrške ekonomskom razvoju
Tabela 4.3. Oblici promotivnih aktivnosti općina
Tabela 4.4. Saradnja općine sa obrazovnim institucijama
Tabela 4.5. Postojanje odjela za LER u općinama
Tabela 4.6. Postojanje plana za razvoj kadrova u oblasti LER-a
Tabela 4.7. Angažovanost na poslovima LER-a
Tabela 4.8. Postojanje općinskog foruma za LER
Tabela 4.9. Uključenost načelnika i saradnika u forum za LER
Tabela 4.10. Iniciranje sastanaka foruma za LER
Tabela 4.11. Učestalost održavanja sastanaka Foruma za LER
Tabela 4.12. Učesnici u radu Foruma za LER
Tabela 4.13. Uspostavljanje saradnje lokalne administracije sa privatnim sektorom
Tabela 4.14. Nivoi odvijanja saradnje ključnih biznisa
Tabela 4.15. Postojanje strateških i akcionih planova razvoja
Tabela 4.16. Doprinos strategije razvoja sveukupnom ekonomskom razvoju općine
Tabela 4.17. Koristi od usvajanja i provođenja strategije razvoja
Tabela 4.18. Usluge za podršku LER-u
Tabela 4.19. Namjena sredstava utrošenih za LER u 2006. godini
Tabela 4.20. Korištenje indikatora za mjerenje LER-a po općinama
Tabela 4.21. Postojanje evidencije o broju i strukturi VSS i VKV osoba
Tabela 4.22. Postojanje evidencije o tradicionalnim zanimanjima
Tabela 4.23. Postojanje planova korištenja općinskog zemljišta
Tabela 4.24. Aktivnosti općina na upostavi poduzetničke infrastrukture
Tabela 4.25. Evidencija zahtjeva privatnog sektora za uspostavom poduzetničke infrastrukture
Tabela 4.26. Istraživanje za razvoj poduzetničke infrastrukture
Tabela 4.27. Istraživanje za razvoj industrijskih/poslovnih zona
Tabela 4.28. Broj podržanih MSP od strane lokalne uprave
Tabela 4.29. Pregled stanja za domaća i strana ulaganja
Tabela 4.30. Postojanje formalnog sistema za evalvaciju efekata promocije
Tabela 4.31. Oblici podrške za razvoj poduzetništva
Tabela 4.32. Distribucija informacija o oblicima podrške
Tabela 4.33. Nedostajuće vještine u pružanju pojedinih oblika podrške privatnom sektoru
Tabela 4.34. Postojanje mehanizama podrške
Tabela 5.1. Pregled kandidovanih zona općina regije CBiH
Tabela 5.2. Pregled površina kandidovanih industrijskih/poslovnih/poduzetničkih zona
Tabela 5.3. Topografija terena kandidovanih industrijskih/poduzetničkih zona
Tabela 5.4. Pregled opasnosti od poplava u kandidovanim zonama
Tabela 5.5. Pregled korištenja kapaciteta u kandidovanim zonama
Tabela 5.6. Pregled strukture vlasništva kandidovanih smeđih zona
Tabela 5.7. Pregled strukture vlasništva kandidovanih zelenih zona
Tabela 5.8. Pregled strukture vlasništva kandidovanih poduzetničkih zona
41
41
48
65
66
66
90
91
94
95
96
98
98
100
101
101
102
103
104
104
105
106
107
108
109
111
112
113
115
117
117
118
119
119
120
121
122
123
124
124
146
147
148
248
250
250
252
253
17
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Tabela 5.9. Pregled strukture vlasništva kandidovanih ostalih zona
Tabela 5.10 Pregled postojanja urbanističkih planova po vrstama zona
Tabela 5.11. Ko pokreće inicijativu za uspostavljanje industrijske/poslovne zone
Tabela 5.12. Postojanje menadžmenta zone
Tabela 6.1. Rangiranje općina CBiH prema elementima konkurentnosti
Tabela 6.1. Rangiranje općina CBiH prema elementima konkurentnosti (nastavak)
Tabela 6.2. Rangiranje smeđih industrijskih/poslovnih zona općina regije CBiH
prema elementima konkurentnosti
Tabela 6.3. Rangiranje zelenih industrijskih/poslovnih zona općina regije CBiH prema elementima
konkurentnosti
Tabela 6.4. Rangiranje poduzetničkih zelenih zona općina regije CBiH prema elementima konkurentnosti
Tabela 7.1. Konačni rang smeđih industrijskih/poslovnih zona u općinama regije CBiH
Tabela 7.2. Konačni rang zelenih industrijskih/poslovnih zona u općinama regije CBiH
Tabela 7.3. Konačni rang zelenih poduzetničkih i ostalih zona u općinama regije CBiH
Tabela 8.1. Akcioni plan za smeđe industrijske/poslovne zone
Tabela 8.2. Akcioni plan za zelene industrijske/poslovne zone
Tabela 8.3. Akcioni plan za poduzetničke i ostale zone
18
253
254
254
255
261
262
268
270
272
276
277
279
298
299
300
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Pregled slika:
Slika 1.1. Administrativna struktura na teritoriji koju pokriva regija Centralna BiH
Slika 1.2. Mapa teritorije regije Centralna BiH
Slika 1.3. Generalna trasa autoceste na Koridoru Vc u Bosni i Hercegovini
Slika 2.1. Sličnosti i razlike između industrijskih/poslovnih i slobodnih zona
Slika 2.2. Faze ekonomskog razvoja i temeljni oblici konkurentnosti
Slika 2.3. Struktura uvoza BiH i zemalja okruženja članica CEFTA 2005. godina
Slika 2.4. Struktura izvoza BiH u zemlje okruženja članice CEFTA 2005. godine
Slika 2.5. Slobodne zone u kontekstu makroekonomskih, sektorskih i regionalih i lokalnih razvojnih politika
Slika 2.6. Prikaz uticajnog područja buduće autoceste na Koridoru Vc u BiH
Slika 2.7. Prikaz pozicije općina regije CBiH u odnosu na druge općine u BiH
Slika 2.8. Lokacija poduzetničkog inkubatora Zenica
Slika 2.9. Poduzetnički inkubator Zenica
Slika 2.10. Detalj iz inkubatora – proizvodnja u firmi Kema d.o.o.
Slika 3.1. Westpark Shannon Business Park u Irskoj
Slika 3.2. Industrijska zona Shannon-Zapad u Irskoj
Slika 3.3. Zona u pripremi
Slika 3.4. Budući izgled International Free Zone Port Klang Malaysia
Slika 3.5. Industrijska zona/park Greenfield Levice Slovačka
Slika 3.6. Industrijska zona/park Chemes Slovačka
Slika 3.7. Mapa industrijskih zona podržanih od strane države od 1998. godine
Slika 3.8. Smeđa zona Kladno, grad Kladno, region Centralna Bohemija
Slika 3.9. Industrijska zona u Ostravi, Češka Republika
Slika 3.10. Poslovne zone Goriške regije u Sloveniji
Slika 3.11. Model konzorcija industrijskih zona Savinja regiona u Sloveniji
Slika 3.12. Industrijska zona Sisak (u pripremi)
Slika 3.13. Područje industrijske zone Šibenik (500 ha)
Slika 3.14. Pogled na zonu Dugopolje sa autoceste
Slika 3.15. Pogled na zonu Dugopolje sa autoceste
Slika 3.16. Izgrađena saobraćajna infrastruktura u zoni Dugopolje
Slika 3.17. Izgrađeni poslovni objekti u zoni Dugopolje
Slika 3.18. Izgrađeni poslovni objekti u zoni Dugopolje
Slika 3.19. Urbanističko rješenje dijela poslovne zone Dugopolje
Slika 3.20. Skica slobodne zone Varaždin
Slika 3.21. Sjeveroistočna radna zona Inđija, Srbija
Slika 3.22. Primjer kvalitetne Web-prezentacije industrijske/poslovne zone
Slika 3.23. Primjer kvalitetne Web-prezentacije industrijske/poslovne zone
Slika 6.1. Determinante prednosti regije/općine prema Porterovom modelu konkurentnosti
Slika 9.1. Koncept razvoja razvojnih strategija lokalnih zajednica
Slika 9.2. Akteri koncepta lokalnog ekonomskog razvoja
Slika 9.2. Koncept lokalnog ekonomskog razvoja u regiji CBiH
Slika 9.3. Identifikacija potreba podrške LER-ua
Slika 9.4. Akteri koncepta razvoja industrijskih/poslovnih zona
Slika 9.5. Faze razvoja strategije LER-a
27
28
31
39
40
42
42
43
51
52
55
55
56
64
65
68
68
70
71
73
74
75
76
77
78
80
80
81
81
82
82
83
83
86
86
87
257
306
310
313
315
318
321
19
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Indeks pojmova:
B2B
BDP
BHAS
BiH
BSC Zenica
CEFTA
CzechInvest
EU
EURED
FBiH
FDI
FIAS
GAP
GDP
LEAP
LER
LPS
MEP baza
MSME
MSME
MSP
NVO
PHARE
PPP
RAR
regija CBiH
REZ Agencija
RS
SARIO
SERDA
SME (SMEs)
UNDP
ZEDA
Ze-Do kanton
20
Business-to-Busines – naziv koji opisuje elektronske komercijalne transakcije između
biznisa; bilateralni kontakti poslovnog sektora (između trgovačkih partnera)
bruto domaći proizvod
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina
Business Start-Up Center Zenica – Poslovni centar za početnike u biznisu
Central European Free Trade Agreement - ugovor o slobodnoj trgovini zemalja
Centralne Evrope
investiciona i poslovna razvojna agencija Republike Češče (www.czechinvest.org) jedna
od najuspješnijih u Srednjoj i Istočnoj Evropi
European Union - Evropska unija
European Regional Economic Development – Projekat Evropske unije za regionalni
ekonomski razvoj (www.eured-bih.org)
Federacija Bosne i Hercegovine – entitet u Bosni i Hercegovini
Foreign Direct Investments – strane direktne investicije
Foreign Investment Adisory Service – agencija za podršku inostranih investicija IFC –
International Finance Corporation – Međunarodne finanijske korporacije, članica WBWorld Bank – Svjetske Banke
The Governance Accountability Project – projekat unaprijeđenja efikasnosti lokalne uprave
Gross Domestic Product - bruto domaći proizvod
Local Ecologycal Action Plan - Lokalni Ekološki Akcioni Plan
Lokalni ekonomski razvoj
lokalni proizvodni sistemi
sistem za praćenje socio-ekonomskih indikatora kojeg razvija i implemetira REZ Agencija
mikro, mala i srednja preduzeća (sektor)
micro,small and medium enterprises – mikro, mala i srednja preduzeća (sektor)
mala i srednja preduzeća
nevladine organizacije
Poland Hungary Assistance for Reconstruction of the Economy - predpristupni program
finansiranja od strane Evropske Unije namijenjen zamljama kandidatima i potencijalniim kandidatima za članstvo u EU
Public-Private-Partnership – javno privatno partnerstvo
regionalna razvojna agencija
regija Centralna Bosna i Hercegovina koja obuhvata 16 općina
Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH Zenica
Republika Srpska – entitet u Bosni i Hercegovini
Slovačka agencija za razvoj investicija i trgovine
Sarajevska ekonomska razvojna agencija iz Sarajeva
small and medium enterprises - mala i srednja preduzeća (sektor)
United Nations Development Programme – razvojni program Ujedinjenih nacija
Agencija za ekonomski razvoj općine Zenica
Zeničko-Dobojski kanton
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
UVOD
Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH (u daljem tekstu REZ Agencija) na osnovu Regionalne strategije ekonomskog razvoja Centralne BiH ovom Studijom započinje realizaciju projekta formiranja i
razvoja industrijskih (poslovnih/tehnoloških) zona/parkova regije Centralne BiH (u daljem tekstu CBIH).1
U strateškim ciljevima i mjerama razvoja CBIH ovaj Projekat je prepoznat kao značajan i prioritetan. On
je posebno u funkciji doprinosa rješavanju nezaposlenosti kao jednog od najvećih i gorućih problema u
CBIH. Pored toga, njime se stvaraju inicijalne pretpostavke za aktiviranju potencijalnih, neiskorištenih ili
nedovoljno korištenih industrijskih kapaciteta unutar kompleksa nekadašnjih velikih poslovnih sistema ili
osnivanje poslovnih industrijskih/poslovnih zona na potpuno novim lokacijama.
Problemi sa kojima se suočava regija Centralna BiH, kao što su nezaposlenost, porast siromaštva, te zaostajanje u ekonomskom razvoju posljedica su kako rata, tako i problema koje neminovno generiše proces tranzicije. Nekada veliki poslovni sistemi koji su predstavljali temelje ekonomskog razvoja i zapošljavali veliki
broj radnika, danas su uglavnom devastirani i nemoćni da samostalno iznađu puteve svoje revitalizacije.
S druge strane, novonastali privatni sektor još nije dosegao obim poslovne aktivnosti koji bi apsorbovao
veći broj nezaposlenih, ublažio posljedice propasti velikih poslovnih sistema te otvorio perspektive novog,
uravnoteženog, samoodrživog i dinamičnog razvoja.
Aktivnosti REZ Agencije na izradi ove Studije zasnovane su na praktičnoj realizaciji Strategije ekonomskog razvoja u regiji Centralna BiH, i posebno orijentisane na ostvarenju:
• Strateškog cilja broj 1 (razvijeno produktivno okruženje zajedno sa inovativnim i efektivnim uslugama
za poslovnu podršku) sa razvojnim prioritetima: razvijena prerađivačka industrija; razvijen MSP sektor i zajedničke poslovne aktivnosti; razvijeno konkurentno poslovno okruženje, i
• Strateškog cilja broj 3 (visoko-razvijeno tržište rada, bazirano na prilagođenim ljudskim resursima
i tehnološkim ostvarenjima) sa razvojnim prioritetima: povećanje efikasnosti tržišta rada; međusobna povezanost komplementarnog i redovnog obrazovnog sistema sa tržištem rada; razvijen sistem za
istraživanje, razvoj, inovacije i transfer tehnologije.
U navedenom kontekstu aktivnosti su usmjerene na stvaranje podsticajnog poslovnog okvira u Regiji,
aktueliziraju pitanje građenja konkurentne fizičke infrastrukture, u okviru koje posebno mjesto zauzimaju
industrijske/poslovne zone. Taj konkretni cilj se vezuje za podršku razvoju malih i srednjih preduzeća i
razvijanju inovativnih kapaciteta na regiji2. To je dobar konceptualni okvir, koji svakako treba da bude
dopunjen i ciljevima privlačenja domaćih i stranih investicija, ekspanzije izvoza3 i podsticanja saradnje
privatnog i javnog sektora, odnosno kapitala.
Predmet Studije opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama Centralne BiH jeste
realno sagledavanje iskustava formiranja i razvoja industrijskih/ poslovnih zona odabrane grupe zemalja,
identifikacija potencijalnih lokacija industrijskih/ poslovnih zona na području svih 16 općina regije CBIH,
evalvacija i rangiranje identifikovanih industrijskih/poslovnih zona, objektivan izbor i prijedlog najadekvatnijih područja i industrijskih/poslovnih zona, prijedlog aktivnosti na uspostavljanju industrijskih/ poslovnih
zona, te sagledavanje uloge REZ Agencije, Zeničko-dobojskog i Srednjobosanskog kantona, Biznis servis
1 CBIH (regija Centralne BiH) obuhvata 16 općina: Kakanj, Zenica, Žepče, Zavidovići, Maglaj, Doboj Jug, Usora, Tešanj, Teslić, Gornji VakufUskoplje, Bugojno, Donji Vakuf, Travnik, Novi Travnik, Vitez i Busovača.
2 Regionalna strategija ekonomskog razvoja, ekonomska regija Centralna BiH, EURED, REZ, Bosna i Hercegovina, novembar, 2004, str. 53-54.
3 Domazet, Anto, Strategije promocije izvoza Bosne i Hercgovine, Vanjsko-trgovinska komora BiH, Sarajevo, 2005., str. 75.
21
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
centra Zeničko-dobojskog kantona, lokalne uprave i lokalnih razvojnih agencija na formiranju industrijskih/poslovnih zona, sa prijedlogom akcionog plana za svaku industrijsku zonu posebno, te sagledavanje
potencijalnih efekata industrijskih/poslovnih zona na lokalni i razvoj regije Centralna BiH. Sve navedeno
treba biti u funkciji globalne ocjene samoodrživosti industrijskih/poslovnih zona i prijedloga organizaciono-upravljačkih rješenja i drugih aktivnosti kojima bi se to ostvarilo.
Studija treba da definiše ulogu navedenih aktera u procesu formiranja industrijskih/poslovnih zona, da identifikuje probleme koji se postavljaju pred osnivače industrijskih/poslovnih zona, počev od finansiranja, komplikovanih/neriješenih vlasničkih odnosa, promocije i drugog, te da ponudi odgovarajuća rješenja za njihovo
prevazilaženje. Studija treba da globalno procjeni efekte koje će uspostavljenje industrijskih/poslovnih zona
u regiji imati na nezaposlenost, smanjenje siromaštva, kreiranje pozitivnog poslovnog ambijenta, osnivanje i
rast malih i srednjih preduzeća, poduzetništvo, povećenje privredne aktivnosti u regiji, te privlačenje stranih
kompanija i investicija. Ona treba da ukaže na potrebu i predloži model saradnje javnog i privatnog sektora u
realizaciji koncepta razvoja industrijskih/poslovnih zona, naročito između REZ Agencije, općinske uprave i
privrednih subjekata, državnih i privatnih kompanija, sa prijedlogom plana aktivnosti.
Studija ima za cilj da otvori perspektive i inicira lokalne strukture vlasti i menadžere kompanija da preuzmu
aktivniju ulogu podrške lokalnom i regionalnom ekonomskom razvoju. Ona treba da odgovori na pitanje postojećeg stanja, potencijala i efekata revitalizacije postojećih infrastrukturnih kapaciteta, polazeći od strateških
opredjeljenja privrednog razvoja regije Centralna BiH, sa implikacijama na razvoj, zaposlenost, smanjenje
siromaštva, kreiranje pozitivnog poslovnog ambijenta, osnivanje i rast malih i srednjih preduzeća, poduzetništvo, povećenje privredne aktivnosti u lokalnoj zajednici i Regiji, te privlačenje stranih kompanija i investicija,
odnosno proces dinamiziranja ukupnog lokalnog ekonomskog razvoja i razvoja CBIH.
Očekivani rezultati Studije su:
•
•
•
•
•
•
•
animiranje nosilaca/subjekata odlučivanja i upravljanja lokalnim ekonomskim razvojem (općina i preduzeća na čijim područijma se predlaže formiranje industrijskih/poslovnih zona) – razvijanje svijesti o
značaju i neophodnosti njihovog aktivnog učešća u procesu lokalnog-regionalnog ekonomskog razvoja
kroz uspostavljanje industrijskih/poslovnih zona;
jačanje svijesti o potrebi aktiviranja neiskorištenih razvojnih potencijala u funkciji stvaranja pretpostavki za integralan, integriran, uravnotežen, stabilan i samoodrživ ekonomski i društveni razvoj u
regiji CbiH;
pripremanje podloga koje će inicirati izradu studija izvodljivosti (fesibility study) za pojedine industrijske/poslovne zone u regiji CBIH;
omogućavanje i olakšavanje pristupa strukturalnim i drugim fondovima Evropske unije u procesu
prilagođavanja, približavanja i pridruživanja BiH Evropskoj uniji, sa stvaranjem pretpostavki za finansiranje projekata formiranja i razvoja industrijskih/poslovnih zona;
uspostavljanje kriterija za izbor i promociju najperspektivnijih lokaliteta pogodnih za formiranje industrijskih/poslovnih zona;
promocija saradnje privatnog i javnog sektora na pitanjima ekonomskog razvoja, te uloga općina i REZ
Agencije u tom procesu, te
generalno, stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta i uslova rada za potrebe poslovnih subjekata, te
privlačenje inostranih investicija.
Prema definisanim ciljevima, očekivanim rezultatima i uslovima javnog poziva, Studija opravdanosti uspo-
22
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
stavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije CBiH (pored uvoda i zaključaka sa preporukama)
podijeljena je u devet međusobno povezanih cjelina, i to:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Regija Centralna BiH – opći pregled,
Industrijske/poslovne zone – pojmovno i sadržajno određenje,
Industrijske/poslovne zone – iskustva drugih zemalja,
Identifikacija potencijalnih industrijskih/poslovnih zona regije Centralna BiH – analiza mogućih lokaliteta industrijskih/poslovnih zona u svih 16 općina CBIH,
Evalvacija i rangiranje identifikovanih industrijskih/poslovnih zona,
Izbor i prijedlog najadekvatnijih područja i industrijskih/poslovnih zona,
Prijedlog aktivnosti na uspostavljanju industrijskih/poslovnih zona,
Uloga REZ Agencije i lokalne uprave u realizaciji koncepta razvoja industrijskih/ poslovnih zona, i
Potencijalni efekti industrijskih/poslovnih zona na lokalni i razvoj regije CBIH.
Na bazi usklađene i od strane REZ Agencije prihvaćene metodologije, a u cilju realizacije njenih ciljeva,
ova Studija je strukturirana prema ranije definisanom projektnom zadatku. Pojedine cjeline su sistemski
međupovezane, tako da kvalitet i način obrade svake prethodne određuje okvir za rješenje naredne.
Kvalitetna ocjena i rangiranje predloženih industrijskih/poslovnih zona ne može se izvršiti samo na osnovu
analize faktora konkurentnosti samih zona. Bitan elemenat njihove ocjene, a i kasnijeg rangiranja jeste
ocjena konkurentnosti općina u kojima se nalaze predložene industrijske/poslovne zone. Zbog toga smo u
okviru ovog istraživanja izvršili ocjenu odnosa općine prema lokalnom ekonomskom razvoju kroz analizu
faktora konkurentnosti lokalne zajednice, odnosno općina regije CBIH. Tek na osnovu rezultata rangiranja
općina i pojedinih industrijskih/poslovnih zona mogli smo pristupiti utvrđivanju konačnog ranga industrijskih/poslovnih zona regije CBIH. Navedeno je značajno doprinijelo kvalitetu same Studije, ali i uticalo
na proširenje njenog obima. Napominjemo da smo za ovaj važan segment (uz saglasnost REZ Agencije)
proširili prvobitno definisan Projektni zadatak.
Generalni zaključak Studije
Na kraju Studije dati su odgovarajući zaključci i preporuke koji se odnose na rezultate izvršenih straživanja.
Ipak, na ovom mjestu ističemo njen generalni zaključak:
Rezultati naših analiza upućuju na generalni zaključak da je promišljanje o uspješnom lokalnom i
regionalnom ekonomskom razvoju danas nezamislivo bez korištenja savremenih i efikasnih instrumenata razvoja poduzetničke infrastrukture. Industrijske/poslovne/ poduzetničke zone su jedan
od njih. Njihovim razvojem stvoriće se uslovi za privlačenje investitora, zapošljavanje, podršku
poduzetničkim idejama i aktiviranje neiskorištenih razvojnih potencijala u općinama, kantonima i
Regiji, što će imati višestruke pozitivne efekte na lokalni, regionalni i ukupan ekonomski razvoj.
Ovim se implementacija projekta razvoja industrijskih zona čini prijeko potrebnom. Stoga, a na
osnovu svega iznesenog, s pravom možemo potvrditi punu opravdanost uspostavljanja industrijskih/poslovnih/ poduzetničkih zona u općinama regije Centralna Bosna i Hercegovina. Taj proces
je složen i dugotrajan, a da bi bio uspješan mora biti stručno osmišljen, profesionalno organizovan,
efikasno koordiniran i vođen, ali i adekvatno podržan.
Izrada ove Studije samo je prvi od niza koraka na tom putu.
23
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Metodologija istraživanja
U procesu izrade pojedinih segmenata Studije korištena je sljedeća metodologija:
1. Regija Centralna BiH – opći •
pregled
Metodologija: tzv. Zero-monitoring koji podrazumijeva prikupljanje sekundarnih podataka iz svih raspoloživih izvora (dokumentacija, informacije i podaci) koji ukazuju na pregled regije
Centralna BiH sa relevantnih socio-ekonomskih aspekata. Nakon izvršene analize relevantne dokumentacione osnove, pristupilo se izradi ovog dijela Studije koji predstavlja identifikaciju
postojećeg stanja regije Centralna BiH.
2. Industrijske/poslovne zone •
–pojmovno i sadržajno određenje
Metodologija: tzv. Desk-method koji podrazumijeva teoretsko,
pojmovno i sadržajno određenje predmeta istraživanja. Ovaj
metod podrazumijeva prikupljanje sekundarnih podataka iz svih
raspoloživih izvora. Nakon toga izvršena je analiza prikupljenih
podataka i dokumentacije, te se pristupilo izradi ovog dijela Studije koji ukazuje na modalitete i efekte industrijskih/poslovnih
zona na ekonomski razvoj.
3. Industrijske/poslovne zone - •
iskustva drugih zemalja
Metodologija: tzv. Desk-method uz podršku komparativnog metoda koji podrazumijeva teoretsko istraživanje iskustava drugih
zemalja (Italija, Irska, Češka, Malezija, Slovenija, i Hrvatska) u
segmentu razvoja industrijskih/ poslovnih zona, a na osnovu prikupljanja relevantnih podataka i informacija, njihovu selekciju i
analizu, te izradu ovog dijela Studije. Obavljena je posjeta industrijskim zonama u Hrvatskoj (Dalmacija), te obavljeni razgovori sa relevantnim osobama iz Hrvatske i Slovenije o njihovim
iskustvima u procesu formiranja industrijskih/poslovnih zona.
Takođe, u Studiji su prezentirana iskustva razvoja industrijskih
zona Sarajevske makro-regije.
4. Identifikacija potencijalnih in- •
dustrijskih/poslovnih zona regije
Centralna BiH
Metodologija: tzv. Brain-storming session članova projektnog
tima – sa ciljem kreiranja upitnika na osnovu kojeg je izvršeno
intervjuisanje ovlaštenih predstavnika lokalne zajednice (općina
i kantona) i kompanija u čijem vlasništvu se nalaze potencijalne lokacije industrijskih/poslovnih zona u svim općinama regije
Centralna BiH;
izvršena je identifikacija institucija i kontakt osoba sa kojima su
obavljeni intervju (načelnici općina, ministri privrede i njihovi
saradnici u kantonima, te odgovorni rukovodioci kompanija, odnosno potencijalnih industrijskih/ poslovnih zona);
metodologija tzv. Field-method – istraživanje na terenu korištenjem različitih metoda prikupljanja primarnih podataka, prije
svega metodom intervjua (anketiranje), te metodom opservacije-
•
•
24
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
•
•
•
•
•
•
promatranja u svih 16 općina regije Centralna BiH;
obilazak potencijalnih lokacija sa ocjenom situacije i stanja na
licu mjesta;
analiza rezultata istraživanja;
sinteza rezultata istraživanja;
metodologija Brain-storming session članova projektnog tima
– sa ciljem izbora kriterija, ocjene i rangiranja općina sa aspekta
njihovog odnosa prema lokalnom ekonomskom razvoju (poduzetništvu/biznisu);
metodologija Brain-storming session članova projektnog tima –
sa ciljem izbora kriterija, unapređenja postojećeg modela, ocjene
i rangiranja potencijalnih industrijskih/poslovnih zona;
rangiranje potencijalnih industrijskih/poslovnih zona prema definisanom modelu.
5. Evalvacija i rangiranje općina •
i identifikovanih industrijskih/poslovnih zona
Za potrebe evalvacije i rangiranja općina sa aspekta njihove podrške razvoju poduzetništva, a time i industrijskih/poslovnih zona,
Ekonomski institut je razvio poseban metodološki pristup. On je
zasnovan, s jedne strane, na subjektivnoj ocjeni dostignutog nivoa
razvoja i doprinosa općina poduzetništvu i lokalnom ekonomskom
razvoju, te objektivizirane ocjene nivoa tog doprinosa korištenjem
savremenih naučnih metoda. U prvom slučaju korištena je tzv. Likertova skala sa ocjenom od 1 do 7, dok je objektivizirana ocjena
bila zasnovana na modelu konkurentnosti Michela Portera – „modelu dijamanta“ kao savremenom naučno-teoretskom pristupu
ovoj problematici. Elementi dijamanta konkurentskih prednosti
su 1) faktorski (resursni) uslovi, 2) stanje tražnje, 3) kontekst za
strategiju i rivalstvo firmi i 4) odnosne i podržavajuće industrije,
kao i podrška od strane vlada i razvojnih agencija. U svim navedenim faktorima dijamanta ispoljava se uticaj i uloga industrijskih/
poslovnih zona. To znači da trajne prednosti lokacije industrijske/
poslovne zone ne dolaze samo od faktora-resursa (sirovine i jeftina
radna snaga), već su pod uticajem šireg konteksta već navedenih
uticajnih faktora i elemenata, u kojem preduzeća mogu produktivnije funkcionisati i kontinuirano inovirati i unapređivati načine
putem kojih se takmiče na znatno većem nivoima, stvarajući time
sopstvene uslove za povećanje produktivnosti. U procesu evaluacije multifaktorskom analizom bilo je uključeno 18 kriterija ocjene. U savremenim uslovima globalizacije ovaj model analize daje
povoljne rezultate.
6. Izbor i prijedlog najadekvat- •
nijih područja i industrijskih/poslovnih zona
•
Metodologija: tzv. Desk-method izbora i prijedloga industrijskih/poslovnih zona;
rangiranje potencijalnih industrijskih/ poslovnih zona bilo je izvršeno na identičnoj metodološkoj osnovi kao i rangiranje općina. Elementi konkurentnosti potencijalnih industrijskih/ po-
25
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
slovnih zona bili su prikupljeni anketiranjem načelnika i drugih
ovlaštenih lica. Ponderi pojedinih elemenata evalvacije bili su
dodijeljeni cijeneći značajnost svakog od korištenih kriterija u
sumarnoj ocjeni konkurentnosti potencijalne industrijske/ poslovne zone.
7. Prijedlog aktivnosti na uspo- •
stavljanju industrijskih/ poslovnih zona
•
Metodologija: tzv. Desk-method – definisanje sadržaja i izrada
akcionog plana za svaku od predloženih i identifikovanih industrijskih/ poslovnih zona;
pravna procedura i ocjena postupka formiranja industrijskih/poslovnih zona.
8. Uloga REZ Agencije, Zenič- •
ko-dobojskog i Srednjobosanskog
kantona, biznis centara, lokalne
uprave i lokalnih razvojnih agencija u realizaciji koncepta razvoja
industrijskih/poslovnih zona
Metodologija: tzv. Desk-method – podržan sa Brain-storming
session svih članova projektnog tima pri definisanju modela saradnje javnog i privatnog sektora u realizaciji koncepta razvoja
industrijskih/poslovnih zona.
9. Potencijalni efekti industrij- •
skih/ poslovnih zona na lokalni i
razvoj regije
Metodologija: tzv. Desk-method za identificiranje potencijalnih
globalnih efekata industrijskih/ poslovnih zona na lokalni i razvoj regije Centralna BiH.
10. Zaključci s preporukama
metodologija tzv. Desk-method podržan Brain-storming session
u funkciji sinteze rezultata istraživanja.
•
Na osnovu navedenog može se zaključiti da je cjelokupno istraživanje na izradi Studije realizovano u tri
osnovne faze, i to:
a) prikupljanje sekundarnih podataka i informacija, njihova analiza i sinteza;
b) prikupljanje primarnih podataka na terenu korištenjem različitih metoda (intervju, opservacija), obrada
prikupljenih primarnih podataka i informacija, te sistematizacija opservacija korištenjem metoda analize, sinteze i konkretizacije;
c) prezentiranje rezultata istraživanja metodom naučnog logičkog promišljanja i zaključivanja na osnovu
obrađenih podataka i informacija.
Kao što je navedeno, za prikupljanje podataka korištena je kombinacija interne i eksterne metode, odnosno “desk method” – istraživanja za stolom i “field method” – istraživanja na terenu (intervjui, metod
opservacija). Od metoda za obradu, odnosno analiziranje podataka i informacija korištene su kombinacije
sljedećih metoda: analiza, sinteza, konkretizacija, generalizacija, indukcija i dedukcija, te pravne metode
istraživanja.
Ova Studija ima i određene nedostatke. Prilikom prikupljanja primarnih podataka anketiranjem suočili
smo se sa problemom nedostatka relevantnih podataka i informacija, kako o određenim pitanjima koja se
odnose na procjenu odnosa općina prema lokalnom ekonomskom razvoju, tako i o kandidovanim industrij-
26
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
skim/poduzetničkim zonama. Tako se na neka od pitanja iz uputnika nije mogao dobiti odgovor u svim
općinama, a time ni vršiti njihovo sumiranje, obrada i analiza. Anketirani često nisu mogli dati odgovor iz
razloga što nadležne općinske službe ne raspolažu sistematizovanim podacima koji se odnose na praćenje
napretka i efekata lokalnog ekonomskog razvoja. Uočen je nedostatak mehanizma za praćenje i evidentiranje parametara lokalnog ekonomskog razvoja. Naknadno prikupljanje traženih podataka zahtijevalo bi duži
vremenski period. Što se tiče industrijskih/poslovnih zona, neki od nedostajućih podataka biće predmetom
prikupljanja i analize prilikom eventualne izrade studija izvodljivosti za pojedine industrijske/poslovne
zone. Navedeno se, prije svega, odnosi na podatke o: kvalifikacionoj strukturi raspoložive radne snage
(zaposlenih i nezaposlenih lica), broju evidentiranih firmi/društava na području općine po djelatnostima,
potrebnim ulaganjima u infrastrukturu zona (po namjeni i visini), perspektivi daljeg rješavanja pitanja
državnog kapitala (za smeđe industrijske/poslovne zone), broju objekata u zonama po vrsti i namjeni (sa
površinama), sadašnjem broju firmi u zoni, broju zaposlenih, nivou njihovog izvoza, i sl. Ipak, cijenimo da
navedeni nedostatak nije imao većeg uticaja na rezultate ukupnog istraživanja.
1. CENTRALNA BOSNA I HERCEGOVINA – OPĆI PREGLED
1.1. Regija Centralna BiH – adminstrativni sistem4
Regija Centralna Bosna i Hercegovina (CBiH) predstavlja jedinstveno prirodno, geografsko, kulturološko,
historijsko, komunikacijsko i ekonomsko područje. Prostire se na području 16 općina od kojih su 15 na
području Federacije BiH (FbiH) i jedna na području Republike Srpske (RS).
BOSNA I HERCEGOVINA
Federacija BiH
(entitetski nivo)
Kanton
Zenikodobojski
Kanton
Srednjobosanski
Brko
Distrikt
Opine koje su u CBiH:
- Kakanj
- Zenica
- Žepe
- Zavidovii
- Maglaj
- Doboj Jug
- Usora
- Tešanj
Republika Srpska
(entitetski nivo)
Opštine koje su u CBiH:
- Tesli
Opine koje su u CBiH:
- Gornji Vakuf-Uskoplje
- Bugojno
- Donji Vakuf
- Travnik
- Novi Travnik
- Vitez
- Busovaa
Slika 1.1. Administrativna struktura na teritoriji koju pokriva regija Centralna BiH
4 Ovaj dio Studije oslanja se na rezultate istraživanja prezentirane u studijama: Regionalna strategija ekonomskog razvoja, Ekonomska regija
Centralne BiH, EURED, REZ, novembar 2004. godine, i Socioekonomska i SWOT analiza ekonomske regije Centralna BiH, EURED, mart/april
2004. godine.
27
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Općine u FBiH administrativno pripadaju jednom od dva kantona – Zeničko-dobojski i Srednjobosanski.
Ukupna površina regije CBiH je 5.367,80 km2, od kojih se na općine iz FBIH odnosi 4.521,8 km2, a na općine iz RS 846 km2 (općina Teslić, kao pojedinačno, po površini, najveća općina CBiH). Procjene ukazuju
da na području CBiH živi oko 578.000 stanovnika.
1.2. Geografija
Reljef CBIH je brdsko-planinski, tipičan za planinska područja. Reljef Regije karakterišu visoke planine
i rječne doline u kojima se, u najvećem broju slučajeva, nalaze naselja i gradski centri, odnosno sjedišta
općina. Viša planinska područja su, uglavnom, nenaseljena, ali bogata florom i faunom. Zemljište je bogato
mineralima. Na području regije nalazi se veći broj planina prosječne nadmorske visine od 1.300 do 1.500
metara. Od planina posebno se ističu Vranica (2.112m) i Raduša (1.943m), te planina Vlašić (1.943m).
Planinska i brdska područja su bogata crnogoričnom (jela i smrča) i bjelogoričnom (bukva i hrast) šumom,
te kompleksima prirodnih pašnjaka. Regija je, takođe, bogata vodom (potoci, vrela i rječice), uz dvije veće
rijeke: Bosna i Vrbas. Na području Regije ima sedam jezera manje površine, od kojih su tri vještačka i ona
nisu pogodna za razvoj turizma. U dolinama rijeka nalaze se i plodna područja sa pašnjacima koji služe za
uzgoj stoke, te voćnjacima i njivama na kojima se uzgaja voće i povrće. U Regiji postoji ukupno1.607,23
km2 obradivog zemljišta (29,9% ukupne površine Regije) koje bi se moglo kultivisati i koristiti za različite
svrhe. Obrađenog zemljišta ima tek 775,91 km2 ili oko 14,4% ukupne površine CBIH. To predstavlja značajan potencijal za razvoj Regije.
Slika 1.2. Mapa teritorije regije Centralna BiH
28
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
1.3. Klima
Klima u Regiji se razlikuje u zavisnosti od nadmorske visine pojedinih područja. Generalno se može reći
da je klima kontinentalna, odnosno umjereno-kontinentalna, te planinska u planinskim područjima, sa četiri
godišnja doba (proljeće, ljeto, jesen i zima), sa toplim ljetima i hladnim zimama. Tokom ljeta temperatura raste do 30o C ili čak do 37o C u gradovima i riječnim dolinama, dok je u planinskim dijelovima ljetna
temperatura umjerena i ne prelazi 25o C. Zrak u tim područjima je čist, svjež i veoma ugodan. Tokom zime
temperatura pada ispod 0o C, čak i do -20o C u dolinama i do -28o C na planinama. Tokom zime, čitava
Regija je prekrivena snijegom, u većim dijelovima oko 100 dana u godini, s tim da je na visokim planinama
taj period znatno duži i traje oko 170 dana, sa snijegom visine od 1 do 2 metra.
1.4. Prirodni resursi
Prirodni resursi CBIH postoje i raspoloživi su. Pored obradivog zemljišta koje se nedovoljno koristi u
poljoprivredi, postoje bogata šumska područja i travnate površine. Šume i drvna masa predstavljaju jedan
od najvažnijih prirodnih resursa na teritoriji Regije. Pod šumom se nalazi 3.026,29 km2 ili 56,38% ukupne
površine Regije. Najznačajniji drvni resursi nalaze se na područjima općina Teslić, Zavidovići, Travnik i
Gornji Vakuf-Uskoplje. U većini slučajeva radi se o visokokvalitenim četinarima. Neka planinska područja
(posebno u općini Bugojno) imaju sve potrebne karakteristike da se tretiraju kao Nacionalni park, park prirode ili životinjski rezervat. Postoje nalazišta mineralnih sirovina – kamena dolomita, krečnjaka, kvarcnog
pijeska, ukrasnog kamena, mrkog uglja, te gipsa i građevinskog kamena. Navedeni resursi još uvijek nisu
dovoljno istraženi, a mogu biti kvalitetan potencijal za razvoj poduzetništva. Regija raspolaže značajnim
kapacitetima izvora pitke, termalne i mineralne vode. Važan je hidroenergetski potencijal ovog područja,
a posebno rijeke Bosne sa njenim pritokama na kojima ima uslova za izgradnju mini, malih i srednjih hidroelektrana.
Poseban potencijal predstavljaju arheološki lokaliteti srednjovjekovnih tvrđava Vranduk, Prusac, Tešanj,
Travnik, Maglaj, Bobovac... U Regiji postoji i obilje kulturno-historijskih spomenika, što sa prirodnim resursima ovog područja (a posebno sa rijekom Bosnom, Krivajom i Vrbasom, te planinama Vlašić, Vranica
i Raduša) predstavljaju izvanredan resurs razvoja svih oblika turizma.
1.5. Saobraćaj i komunikacije
Glavni saobraćajni pravci Regije idu duž riječnih tokova, a prije svega dolinom rijeke Bosne. Osnovne
putne pravce čine ceste lokalnog, regionalnog i magistralnog tipa koje su u prilično lošem stanju. Regija,
do sada, nema ni kilometra izgrađenog autoputa. Planirana izgradnja autoputa na Koridoru Vc predviđa da
budući autoput najvećim svojim dijelom prolazi upravo kroz ovu Regiju, dotičući gotovo sve njene općine.
I upravo se očekuje da će budući autoput predstavljati izvanrednu razvojnu šansu, integrirajući ovu Regiju
u evropsku putnu mrežu, pa i u Evropu. Najznačajniji putni pravci su:
• Zenica – Kakanj - Sarajevo – Mostar – luka Ploče (Republika Hrvatska), (dio budućeg autoputa na
Koridoru Vc),
• Zenica – Žepče – Maglaj – Doboj jug – Bosanski Brod – Slavonski Brod (Republika Hrvatska), (dio
budućeg autoputa na Koridoru Vc),
• Zenica – Lašva – Busovača – Vitez – Travnik – Donji Vakuf – Jajce – Bihać – Izačić (Republika Hrvatska),
• Donji Vakuf – Bugojno – Gornji Vakuf-Uskoplje – Prozor – Jablanica – Mostar,
• Zenica – Lašva – Vitez – Novi Travnik – Bugojno,
29
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
•
•
Doboj Jug – Usora – Jelah – Tešanj,
Doboj Jug – Usora – Jelah – Teslić – Kotor Varoš – Banja Luka,
Neki od općinskih centara se nalaze van navedenih glavnih putnih pravaca (Zavidovići i Tešanj).
Željezničku mrežu posjeduju samo četiri općine koje leže na željezničkom pravcu Šamac – Sarajevo – luka
Ploče (Zenica, Žepče, Maglaj, i Doboj jug). Glavni željeznički pravci su:
•
•
Zenica – Kakanj – Sarajevo – Mostar – luka Ploče (Republika Hrvatska),
Zenica – Žepče – Maglaj – Doboj jug – Doboj – Šamac – Zagreb (Republika Hrvatska).
Pored navedenog, željezničku konekciju sa ovim željezničkim koridorom ima i općina Zavidovići, dok su
ostali dijelovi Regije putnom mrežom kvalitetno povezani sa navedenim željezničkim koridorom.
Međunarodni aerodrom Sarajevo od Zenice kao centra Regije udaljen je 80 km i izgradnjom autoputa na
Koridoru Vc biće kvalitetno povezan sa ovom zračnom lukom, a od nje sa većim brojem letova prema
glavnim međunarodnim destinacijama. Općina Teslić koja je od Sarajeva udaljena oko 180 km usmjerena
je prema međunarodnom aerodrumu Banja Luka od kojeg je udaljena tek 85 km. Takođe, Usora i Maglaj
od aerodruma u Tuzli su udaljene svega 70 km, odnosno 90 km.
Na osnovu navedenog može se zaključiti da regija Centralna BiH ima ponajbolji geostrateški položaj u
Bosni i Hercegovini, te dobru komunikacionu povezanost sa drugim dijelovima BiH. Nalazeći se na magistralnom putu M17 kao najkvalitetnijoj magistralnoj putnoj komunikaciji u BiH, te na željezničkom koridoru duplog kolosjeka Šamac – Sarajevo – Ploče, predstojećom izgradnjom autoputa na Koridoru Vc – ova
Regija će dodatno dobiti na značaju, ali i širom otvoriti vlastitu razvojnu perspektivu.
30
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Slika 1.3. Generalna trasa autoceste na Koridoru Vc u Bosni i Hercegovini
1.6. Stanovništvo
Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva (iz 1991. godine) na području CBIH živjelo je 626.674
stanovnika u 121.613 domaćinstava, tako da je prosječno domaćinstvo brojalo 4 člana. Prosječna gustoća
naseljenosti iznosila je 116,7 stanovnika/km2. Prema etničkoj pripadnosti struktura je bila sljedeća: 51%
31
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Bošnjaka, 27% Hrvata, 15% Srba i 7% ostalih. Demografska etnička struktura stanovništva nakon perioda
(1992-1996. godina) znatno je promijenjena. Procjene ukazuju da je u 2002. godini etnička struktura bila:
75% Bošnjaka, 19% Hrvata, 5% Srba i 1% ostalih. Na toj teritoriji 1991. godine bilo je 751 naselje. Oko
52% stanovnika ove Regije čine žene.
Procjena broja stanovnika regije CBiH sa stanjem na dan 31.12.2006. godine data je na narednom grafikonu.
Broj stanovnika
Bugojno
Busov aa
Doboj Jug
Donji Vakuf
Gornji Vakuf/Uskoplje
Kakanj
Maglaj
Nov i Trav nik
Tesli*
Tešanj
Trav nik
Usora
Vitez
Zav idov ii
Zenica
Žepe
0
20000
40000
60000
80000 100000 120000 140000
*procjena za Teslić odnosi se na 2004. godinu, a za ostale sa 31.12.2006. godine
Grafik 1.1. Procjena broja stanovnika regije CBiH sa 31.12.2006. godine
Prema procjeni Federalnog zavoda za statistiku FBiH5, na području regije CBiH sa 31.12.2006. godine
živjelo je ukupno 563.959 stanovnika.
Ovo područje, kao i druga u BiH, u posljednjih deset do petnaest godina, imalo je jako izražene migracije.
One su bile posebno izražene u periodu 1992-95. godina, pod snažnim uticajem ratnih dešavanja. Proces
povratka izbjeglih i raseljenih u njihove prijeratne domove nije realizovan planiranom dinamikom, što zbog
političke opstrukcije povratka, što zbog nemogućnosti osiguranja njegove održivosti.
Socijalna infrastruktura
Socijalna situacija stanovništva Bosne i Hercegovine je prilično nepovoljna. Prema istraživanjima UNDPa6 krajem 2005. godine, 56,6% stanovništva BiH smatralo se siromašnim, od toga 52,3% u FBiH i 61,0%
u RS. Primanja ispod 500,00 KM (nešto više od vrijednosti potrošačke korpe) imalo je oko dvije trećine
(66,48%) domaćinstva u BiH.
Regija CBIH nije izuzetak od navedenih ocjena, s tim što je stanje, u prosjeku, još nepovoljnije. Posmatrano po socijalnim kategorijama, u najnepovoljnijoj situaciji nalaze se pripadnici kategorija povratnika i
demobilisanih boraca, odnosno nezaposlenih lica i njihovih porodica.
5 Federalni zavod za statistiku FBiH, Zeničko-dobojski kanton u brojkama, Sarajevo, 2007. godine; Federalni zavod za statistiku FBiH, Srednjobosanski kanton u brojkama, Sarajevo, 2007. godine.
6 Sistem ranog upozoravanja u BiH, Izvještaj za 2005. godinu, UNDP, Sarajevo, str. 35.
32
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Posebno je nepovoljna situacija u segmentu zapošljavanja. U 2006. godini na području Zeničko-dobojskog
i Srednjobosanskog kantona evidentirano je više nezaposlenih nego zaposlenih lica. Stanje u oblasti zaposlenosti, posljednjih godina, znatno se pogoršava.
Prosječna plaća u Zeničko-dobojskom kantonu u 2006. godini iznosila je oko 480,00 KM, a u Srednjobosanskom 490,00 KM, što je apsolutno nedovoljno za osiguranje minimalnog životnog standarda.
Za 2006. godinu
Zeničko-Dobojski kanton
Srednjobsanski kanton
Ukupno
Zaposleni
66.658
36.828
103.486
Nezaposleni
70.583
40.483
111.066
Na kraju 2006. godine u regiji Centralna BiH bilo je zaposleno ukupno 88.324 radnika7. Od toga, najviše u
Zenici (25.133 ili 28,5%), Travniku (10.467 ili 11,9%) i Tešnju 10% ukupnog broja zaposlenih na Regiji.
Najmanje zaposlenih bilo je u općini Doboj Jug (tek 664 ili 0,8%), Donji Vakuf (1.508 ili 1,7%), te Busovača
(1.593 ili 1,8%). Na narednom grafikonu dat je pregled općina regije CBiH za brojem zaposlenih.
Zaposlenost po opinama
Bugojno
Busov aa
Doboj Jug
Donji Vakuf
Gornji Vakuf/Uskoplje
Kakanj
Maglaj
Nov i Trav nik
Tesli*
Tešanj
Trav nik
Usora
Vitez
Zav idov ii
Zenica
Žepe
0
5000
10000
15000
20000
25000
30000
*podatak za Teslić odnosi se na 2004. godinu, a za ostale prosječno u 2006. god.
Grafik 1.2. Broj zaposlenih po općinama regije CBiH – prosječno u 2006. godini
7 Federalni zavod za statistiku FBiH, Zeničko-dobojski kanton u brojkama, Sarajevo, 2007. godine; Federalni zavod za statistiku FBiH, Srednjobosanski kanton u brojkama, Sarajevo, 2007. godine.
33
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Međutim, realniju, ali zato i nepovoljniju sliku u segmentu zaposlenosti u Regiji daju podaci o broju stanovnika po jednom zaposlenom. Po tom pokazatelju najnepovoljnija je situacija u Bugojnu, Žepču i Busovači, gdje na jednog zaposlenog dolazi deset stanovnika općine, u Donjem Vakufu i Maglaju devet, Novom
Travniku osam, Gornjem Vakufu/Uskoplju i Tesliću sedam, Doboj Jugu, Kaknju i Zavidovićima šest, dok
je u Zenici, Vitezu, Tešnju i Travniku taj odnos povoljniji i manji je od šest. U općini Usora taj odnos je
najpovoljniji jer je manji od pet. Navedeni podaci ukazuju na jako tešku i nepovoljnu socijalnu situaciju u
Regiji. U ovom kontekstu treba gledati i na prosječnu plaću po zaposlenom, koja u pravilu ne može podmiriti ni najosnovnije potrebe stanovnika Regije. U Regiji, u prosjeku na jednog zaposlenog dolazi šest
stanovnika.
Broj stanovnika po zaposlenom
Bugojno
Busov aa
Doboj Jug
Donji Vakuf
Gornji Vakuf/Uskoplje
Kakanj
Maglaj
Nov i Trav nik
Tesli*
Tešanj
Trav nik
Usora
Vitez
Zav idov ii
Zenica
Žepe
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
*podatak za Teslić odnosi se na 2004. godinu, a za ostale prosječno u 2006. god.
Grafik 1.3. Broj stanovnika po zaposlenom po općinama regije CBiH
1.7. Komunikaciona infrastruktura
Cestovnim saobraćajem realizuje se gotovo cjelokupan prevoz putnika i transport roba. Stanje cestovne
infrastrukture je prilično nepovoljno – sa lošim putevima kroz rječne doline i planinske predjele, te velikim
brojem krivina.
Infrastruktura željezničkog saobraćaja je zastarjela i nefunkcionalna. Regija nema komercijalnog rječnog
saobraćaja. Međunarodni aerodrom Sarajevo udaljen je oko 50 kilometara od općine Kakanj, do 180 km,
odnosno 175 km od općina Teslić i Usora. Iako vode ima dovoljno, vodosnabdjevanje je različitog nivoa i
kvaliteta na nivou Regije. Postoje izraženi problemi i u segmentu upravljanja otpadnim vodama i sistemom
kanalizacije. Saniranje čvrstog otpada je često neadekvatno, a prisutna je i pojava stvaranja tzv. «divljih
34
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
deponija». Snabdjevanje električnom energijom je prilično uredno. Kao osnovni termoenergenti u Regiji
kotiraju ugalj, drvo i mazut. Sistem i mreža fiksne i mobilne telefonije, te pristup internetu, na području
CBIH je prilično dobro razvijen. Pokrivenost televizijskim i radio signalom je prilično dobra.
1.8. Obrazovna infrastruktura
U regiji CBiH na kraju školske 2005/2006. godine bilo je ukupno 254 osnovne škole. Na području Zeničkodobojskog i Srednjobosanskog kantona sa Teslićem (prema kojima gravitiraju učenici ove Regije) bilo je
59 srednjih škola. Postoji jedan državni univerzitet u Zenici sa sedam fakulteta (Mašinski, Metalurški, Pedagoški, Ekonomski, Pravni, Zdravstveni, te Islamski pedagoški fakultet), na kojima studira 3.958 studenata. Pored toga, u Zenici je organizovana dislocirana nastava Ekonomskog i Pravnog fakulteta Univerziteta
u Sarajevu, dok u Travniku egzistira Fakultet za menadžment i turizam na kojem je u akademskoj 2006/07
godini studiralo 259 studenata.
1.9. Privredna struktura
U ekonomiji regije CBiH zastupljene su gotovo sve privredne grane: rudarstvo, industrija, građevinarstvo,
poljoprivreda, saobraćaj, trgovina, ugostiteljstvo, turizam, zanatstvo i finasijske usluge. Razvoj Regije oslanja se, prije svega, na proizvodno-poslovne i prirodne potencijale kojima raspolaže. Dio tih inače raznovrsnih potencijala danas je neiskorišćen ili se nedovoljno koristi.
Industrija na Regiji ima dugu tradiciju. Kada se govori o tradiciji, onda se prije svega misli na one potencijale (resurse) koji su vezani za subjekte koji su nekada bili nosioci privrednog razvoja. Dovoljno je izdvojiti
neke od njih (Željezara Zenica, Borac Travnik, Vitezit Vitez, Krivaja Zavidovići, Bratstvo Novi Travnik,
Natron Maglaj i drugi.)
Poljoprivreda je jedna od značajnijih oblasti u privrednoj strukturi Regije i ubraja se u prioritetne delatnosti.
Prirodni uslovi, konfiguracija tla i klimatske prilike su veoma povoljni za njen razvitak, pri čemu važnu
ulogu igra i sklonost stanovništva da se bavi ovom granom djelatnosti. Od ukupne površine značajan dio
čini poljoprivredno zemljište (pašnjaci, oranice, livade, voćnjaci). To je dobra osnova za razvitak poljoprivredne proizvodnje (stočarstva, ratarstva i voćarstva) u budućnosti, s tim da treba raditi na okrupnjavaju
površina i udruživanju samostalnih poljoprivrednika.
Rudarstvo i elektroprivreda kao bazne privredne grane na ovim prostorima raspolažu izuzetnim potencijalima (rudnici uglja i nalazišta kamena), koji mogu značajno uticati na razvoj Regije.
Trgovina i njen značaj u razvoju Regije mogu se vidjeti iz činjenice da postoje brojni subjekti koji se bave
trgovinom i na malo i na veliko.
Položaj Regije, istorijsko nasljeđe i ostali činioci, uslovili su pravce razvoja privrednih djelatnosti u Regiji.
Njen privredni razvoj ima za cilj savlađivanje zaostalosti i stvaranje uslova za smanjenje nezaposlenosti.
Sadašnji privredni potencijali govore o nedovoljno iskorištenim potencijalima razvoja.
Na osnovu identifikacije postojećih snaga, razvojnih potencijala, šansi i ograničenja, eventualna Strategija
razvoja Regije bi trebala markirati glavne razvojne ciljeve i prioritete razvoja privrede, od kojih posebno
izdvajamo:
35
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Drvna industrija (namještaj, ploče, parket i podne obloge, europalte, elementi i galanterija, briketi);
Proizvodnja konfekcije (muška i ženska konfekcija, te dječija odjeća);
Proizvodnja obuće;
Proizvodnja prehrambenih proizvoda;
Metaloprerađivačka djelatnost;
Elektroindustrija;
Poljoprivreda i proizvodnja zdrave hrane (stočarstvo, organska poljoprivredna proizvodnja jagodičarstog i koštičavog voća, proizvodnja povrća, rashladno-prerađivački kapaciteti);
Trgovina;
Turizam (planinski i zimski, lovno-ribolovni, ruralni, sportsko-rekreativni, avanturistički, tranzitni,
omladinski turizam);
Šumarstvo;
Građevinarstvo i
Energetika.
Sugerišući paletu razvojnih programa u navedenim prioritetnim razvojnim sektorima, Strategija bi trebala
biti zaokružena prijedlogom mjera za ostvarenje privrednog razvoja u tim sektorima i u cjelini.
1.10. Industrijska infrastruktura – Industrijske/poslovne zone
Regija CBiH ima neke industrijske/poslovne zone (u općinama Zenica, Zavidovići i Maglaj), pa i neke
(uglavnom neoficijelne) industrijske/poslovne parkove (općina Zenica). Ove općine imaju objekte i zemljište pogodne za industrijsku namjenu, te je i veći dio infrastrukture na raspolaganju. Ova infrastruktura
u općinama, uglavnom, nije dobro isplanirana i razvijena. Industrijske/poslovne zone CBiH predstavljaju
lokacije bivših velikih državnih preduzeća koja su u cjelosti ili parcijalno privatizovana. Pojedine općine
imaju zgrade i zemljište pogodno za razvoj industrijskih/poslovnih i poslovnih zona/parkova, ali su objekti uglavnom devastirani, oštećeni ili uništeni, odnosno neodržavani i često, kao takvi, nisu predviđeni i
planirani u planskim i razvojnim dokumentima općina. Nema definiranih zona ili standarda zoniranja. Za
općine je bitno da procijene, projektuju i osnuju takve urbane zone, a posebno je važno da se maksimalno
iskoristi zemljište koje se nalazi u nadležnosti općina, i to na najbolji mogući način. Većina općina nema
odgovarajuću poduzetničku infrastrukturu. Nedostatak pravilno projektovanih industrijskih/poslovnih zona
je definitivno ozbiljna prepreka stvaranju uvjeta za planski rast i razvoj općina i Regije u cjelini.8 Više o
ocjeni sadašnjeg stanja u ovoj oblasti biće govora u nastavku.
Na osnovu ove kratke prezentacije, jasno je da CBIH predstavlja ne samo jedinstveno prirodno i geografsko, već i jedinstveno komunikacijsko i ekonomsko područje. Općine koje su u sastavu CBIH, kao
uslov svog daljeg ekonomskog, a time i socijalnog razvoja, upućene su na međusobnu saradnju. Ovo je
posebno značajno za općine koje se realno nalaze na nižem nivou ekonomskog razvoja. Njihova najbliža i
najznačajnija tržišta nalaze se na području regije CBIH. Upućenost jednih na druge danas nam se čini još
značajnijom i važnijom, s obzirom da je proteklih godina došlo do devastacije velikih državnih preduzeća i
kompanija koje su nekada predstavljale temelje ekonomskog razvoja lokalnih sredina i zajednica. Danas su
lokalne zajednice upućene same na sebe i od njihove uspješnosti da generiraju osnove sopstvenog razvoja
zavisiće i njihov, ne samo ekonomski, već i društveni i socijalni opstanak.
8 Ocjene iznijete u dokumentu: Regionalna strategija ekonomskog razvoja, Ekonomska regija Centralne BiH, EURED, REZ, novembar 2004.
godine, str. 32.
36
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Ova Studija upravo nastoji da otvori perspektivu razvoja industrijskih/poslovnih zona kao jednog od instrumenata lokalnog i regionalnog ekonomskog razvoja temeljenog na iskorištavanju kako prirodnih razvojnih
potencijala regije CBIH, tako i infrastrukture koja se danas ne koristi, a nalazi se na području CBIH.
2. INDUSTRIJSKE/POSLOVNE ZONE U KONTEKSTU LOKALNOG/ REGIONALNOG EKONOMSKOG RAZVOJA
2.1. Industrijske/poslovne zone – pojmovno i sadržajno određenje
Pojam «zona» predstavlja prostor koji je po veličini ograničen. Poslovna zona predstavlja ograničen prostor
u kojem se realizuje određena poslovna ili privredna aktivnost, odnosno djelatnost. Poslovne djelatnosti
koje se u njima realizuju mogu biti vrlo različite i one određuju njihovo ime i čine ih izvana različitim i
prepoznatljivim. Tako razlikujemo industrijske/poslovne, zanatske, poduzetničko-zanatske, uslužne, poljoprivredne, turističke, informatičke, tehnološke zone, centre za razvoj i transfer tehnologije, poduzetničke
inkubatore i sl. Navedene zone po veličini i namjeni mogu se razvrstati u tri grupe:
•
•
•
specijalizovane zone u koje spadaju tehnološki centri, parkovi, inkubatori, centri za transfer tehnologije i zone specijalizovane za određene djelatnosti;
industrijske/poslovne zone, gdje ubrajamo, prije svega, veća područja sa velikom koncentracijom industrije, u kojima prevladavaju velika poduzeća, i
poduzetničko-zanatske zone, u koja ubrajamo područja sa velikom koncentracijom ponajprije malih
poduzeća i poduzetnika.9
Industrijske/poslovne zone predstavljaju posebne organizirane poslovne cjeline u kojima se na jednoj lokaciji, dobro povezanoj sa komunikacijama, razvijaju tipovi proizvodne i servisne aktivnosti na načelima
klasterskog organiziranja, uz korištenje razvijene infrastrukture i pratećih servisa koji imaju svoja specifična industrijska obilježja.10
Industrijske/poslovne zone u osnovi osiguravaju konkurentnost za biznise u dva aspekta. Prvi se odnosi na
mogućnost korištenja efekata integriranja srodnih i povezanih biznisa u okviru zone što rezultira stvaranjem konkurentskih prednosti za downstream aktivnosti u okviru zone putem:
-
pristupa jeftinijim inputima u sirovinama, komponentama, ambalaži i servisima;
nižih transakcionih troškova, jer su lokacije dobavljača i proizvođača identične;
efikasnije koordinacije koja temelji na raspoloživosti i stalnoj razmjeni informacija između kupaca i
dobavljača u zoni;
unapređenja procesa inovacija na bazi dobrog poznavanja potreba potrošača i zajedničkog rada na
rješavanju problema;
specijalizacije i podizanja efikasnosti te primjene novih tehnologija u strateškom partnerstvu kompanija u zoni;
čvršćeg integrisanja dobavljača i povezanih industrija u lanac vrijednosti kompanija u zoni, pogotovo
u slučajevima kada downstream aktivnosti imaju orijentaciju na internacionalna tržišta;
9 Poduzetništvo za 21. stoljeće, Republika Slovenija, Ministarstvo za gospodarstvo, PCMG-Pospešavalni centar za malo gospodarstvo, Stability
Pact for South-Eastern Europe, GEA collage, Ljubljana, 2001., str. 275.
10 Industrijske zone se organizuju na industrijskom zemljištu koje predstavlja veliku površinu zemljišta podijeljenu i razvijenu za simultanu upotrebu nekoliko poduzeća koju karakteriše zajednička infrastruktura i velika blizina poduzeća
37
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
-
partnerstva sa povezanim industrijama u slučajevima kada one mogu servisirati više kompanija, naprimjer kada distributivne kompanije u zoni mogu distribuirati proizvode više proizvođača.
Drugi aspekt odnosi se na efikasnost koju nudi lokacija zone za svoje članice putem:
-
smanjenja investicionih izdataka za proizvodne i poslovne objekte;
smanjenja operativnih troškova funkcioniranja, transporta, održavanja i sigurnosti objekata, te servisa
koji se organiziraju u zoni;
zajedničkog korištenja određenih objekata (laboratorije, kopirnice, energetski izvori i slično).
Industrijske/poslovne zone se pojavljuju pod različitim imenima. U upotrebi su i termini industrijski park,
ekonomska zona, poslovna zona, industrijski posjed, biznis zona, artisenal zona, eko-industrijski park i neki
drugi, ali u osnovi oni označavaju one što smo naveli pod pojmom industrijske/poslovne zone.
Bez obzira kako ih nazvali, sve one imaju dvije zajedničke karakteristike: zajedničku lokaciju firmi koje su
orijentisane na međusobnu poslovnu saradnju i zajedničku strukturu menadžmenta. One variraju jedna od
druge u smislu vrste i veličine. Najčešće su podijeljene na osnovu vrste ulaganja, odnosno pripremljenosti
za investiranje na:
•
•
Green field (zelene površine) i
Brown field (smeđe površine).
U prvom slučaju govorimo o kreiranju industrijskih/poslovnih zona na potpuno novim lokacijama, dok je
u drugom slučaju zona kreirana od već korištenog zemljišta i objekata u urbanim/industrijskim centrima.
Smatra se da je sa aspekta Bosne i Hercegovine posebno značajno korištenje, odnosno reaktiviranje infrastrukturnih kapaciteta nekadašnjih državnih poduzeća čije nekorištenje ubrzano uništava njihovu vrijednost. U slučajevima gdje je rekonstrukcija postojećih kapaciteta skuplja od izgradnje novih – prednost se
daje prvoj opciji.
Industrijske/poslovne zone imaju određene specifičnosti u odnosu na slobodne zone koje su u mnogim zemljama jedan od instrumenata provođenja trgovinskih politika. Naime, slobodne zone su posebno označena
i uređena područja jedne države, na kojima se obavljaju privredne djelatnosti uz posebne uslove, najčešće
uz određene pogodnosti vezane za oslobađanja od carina i poreza za aktivnosti umjerene ka izvozu. Dakle,
slobodne zone su u načelu sredstvo izvozne promocije i promocije stranih direktnih investicija neke zemlje.
Osim navedenih razlika, industrijske/poslovne zone i slobodne zone imaju i sličnosti, u smislu da su oba
oblika organiziranja usmjerena na građenje konkurentnosti putem kreiranja konkurentskih prednosti određene lokacije proizvodnje. Štaviše, slobodne zone u industrijski razvijenim zemljama znatno gube u svom
prvobitnom značenju ekonomskih oaza utemeljenih na prednostima bescarinskog područja i izbjegavanja
oporezivanja, a sve više dobivaju na značaju u kreiranju konkurentskih prednosti iz osnova kvalitetne infrastrukture slobodne zone, visokih tehnologija koje se primjenjuju u zoni, prednosti specijalizacije, inovacija
i niskih transakcionih troškova i niza drugih prednosti koje stvaraju industrijske/poslovne zone u užem smislu. Osnovne razlike i sličnosti industrijskih/poslovnih i slobodnih zona prikazane su na slici 1. (sličnosti su
prikazane u presjeku krugova, a razlike u svakom od krugova koji predstavljaju pojedine oblike zona).
38
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Klasterski
oblik
organiziranja
proizvodnje;
Integriranje
povezanih i
prateih
industrija;
Smanjenje
investicionih
ulaganja.
Kvalitetna
infrastruktura;
Dobre
komunikacije;
Specijalizacija;
Inovacije;
Niski
transakcioni
troškovi.
Industrijske zone
Prednosti
bescarinskog
uvoza opreme,
roba i usluga;
Prednosti
oslobaanja od
poreza;
Konkurentnost
izvozne
proizvodnje.
Slobodne zone
Slika 2.1. Sličnosti i razlike između industrijskih/poslovnih i slobodnih zona
Industrijske/poslovne zone treba posmatrati kao jedan od instrumenata u realizaciji novih industrijskih
politika koje promoviraju više važnih ekonomskih ciljeva. Među tim ciljevima svakako se ističe restrukturiranje proizvodnje, rast zaposlenosti, podizanje produktivnosti i efikasnosti u ekonomiji, unapređenje tehnološkog nivoa proizvodnje i biznisa uopće, unapređenje izvoza i izvozne konkurentnosti i razvoj mikro,
malih i srednjih poduzeća (MSME). Promoviranje navedenih ciljeva ekonomskog razvoja danas se stavlja
u kontekst dva izrazito značajna trenda ekonomskog razvoja. Prvi se odnosi na razvijanje industrijskih politika koje nastoje da ovladaju supply side faktorima razvoja, a drugi na politike konkurentnosti pojedinih
država. Zemlje se okreću sve većoj decentralizaciji, narasloj deregulaciji i povećanoj privatizaciji. Istovremeno, vrši se pomjeranje nadležnosti u razvoju – sa centralne vlade na jačanje kompetencija lokalnih vlasti.
U Izraelu industrijske zone su postale tema vrhunskog prioriteta, čak i za ruralna područja, uz rizik da se
formira suviše mnogo zona za tako malu teritoriju. Za Italiju u poslijednjim decenijama je karakterističan
fenomen narastanja lokalnih proizvodnih sistema (LPS), u kome dominiraju SME koje generiraju pretežan
dio zaposlenosti u zemlji. Za razvoj industrijskih/poslovnih zona i parkova je posebno važno pitanje optimiziranja aktivnosti i djelovanja na regionalnom i lokalnom nivou.11
2.2. Industrijske/poslovne zone u kontekstu lokalnog/regionalnog ekonomskog razvoja
Ekonomski razvoj u posljednjim decenijama odvija se u uslovima snažnog naglaska na industrijske politike i
politike regionalnog i lokalnog razvoja. Takve politike imaju svoj teorijski izvor u teorijama o konkurentnosti i
lokaciji privrednih aktivnosti. U savremenim teorijama konkurentnosti makroekonomska stabilnost se posmatra
samo kao preduslov uspješnog ekonomskog razvoja. Konkurentnost se efektivno iskazuje na nivou kompanija
koje svojom produktivnošću stvaraju novu vrijednost. Veća produktivnost znači veću konkurentnost. Da bi se
osigurala veća konkurentnost, za kompanije je veoma značajno da posluju u takvoj poslovnoj okolini u kojoj
postoje uslovi da njihovo djelovanje rezultira dugoročno održivim konkurentskim prednostima. U stvaranju takve poslovne okoline primarno se ispoljavaju specifičnosti pojedinih industrija i lokalnih sredina. Dok je makroekonomska okolina po pravilu identična za sve kompanije u jednoj zemlji, poslovna okolina ispoljava brojne
specifičnosti i razlike u pojedinim industrijama. Zato građenje poslovne okoline ima snažno izražena obilježja
specifičnosti pojedinih industrija. Naprimjer, u slučaju Bosne i Hercegovine, činjenica da je monetarni režim
11 Pace, G. (2000): Policies for location of industrial districts in Italy and Israel: a comparative perespective, Consiglio Nazionale delle richerche,
Napoli, Working Paper 10, p.1.(www.irem.na.cnr.it
39
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
utemljen na valutnom odboru i da je novac konveribilan skoro podjednako uslovljava djelovanje svih kompanija
u zemlji. S druge strane, poslovna okolina u metalnoj industriji se u razlikuje suštinski u odnosu na poslovnu
okolinu u poljoprivredi. U metalnoj industriji tržišta, kao element poslovne okoline, potiču izvoznu orijentaciju i
zahtijevaju konkurentske prednosti na međunarodnom nivou. U poljoprivredi tržišta potiču uvoznu supstituciju i
diktiraju konkurentske prednosti u čijem građenju se zahtijeva veće prisutvo države u raznim formama.
Pored industrija, specifičnosti konkurentnosti ispoljavaju se i u teritorijalnoj dimenziji ekonomskog djelovanja.
Određeni regioni u zemlji pružaju različite uslove za ekonomski razvoj, a pogotovu razvoj pojedinih industrija. U
okviru tih regiona pojedine lokalne sredine, kao što su općine i gradovi stvaraju dalje razlike u uslovima razvoja
poslovne okoline za pojedine industrije. Ta okolnost je razlog zašto se regionalna i lokalna dimenzija razvoja sve
više uvažavaju u građenju konkurentnosti i lokaciji pojedinih industrija na određenim prostorima.
Građenje konkurentnosti u maloj zemlji, pogotovo u uslovima odgovornosti za regionalni i lokalni razvoj
povezano je sa rastućom ulogom mikro, malih i srednjih organizacija (SMEs). Specifičnost razvoja utemeljenog na promociji SMEs primarno se odnosi na potrebu stvaranja poslovne okoline u kojoj će ta poduzeća
imati uslove za građenje održivih konkurentskih prednosti. U mnogim elementima poslovna okolina SMEs
ispoljava specifičnosti. Navedimo samo primjer konteksta za strategije i konkurencije SMEs. Ta poduzeća
nemaju snagu da djeluju samostalno na velikim tržištima zbog svoje usitnjenosti, pa je logično da u poslovnoj okolini počinju da grade partnerstvo i razvijaju saradnju po horizontalnoj i vertikalnoj dimenziji i
promoviraju saradnju klasterskog tipa.
U pristupu temi industrijskih/poslovnih zona na području regije Centralna BiH potrebno je imati fokus na
nove sadržaje industrijskih politika koji se temelje na specifičnostima industrija, lokacija i osnovnih aktera
lokalnog razvoja koje čine SMEs.
2.2.1. Industrijske/poslovne zone u razvojnom konceptu zemlje
Uloga industrijskih/poslovnih zona povezana je sa razvojnim stadijem u kome se nalazi neka zemlja. Prema
M. Porteru prvi razvojni stadij karakterizira razvoj zasnovan na korištenju faktora proizvodnje u kome su
troškovi korištenja resursa osnovni izvor konkurentnosti zemlje. Drugi stadij je razvoj zasnovan na efikasnosti i u njemu su investicije osnovni izvor konkurentnosti zemlje. Treći stadij je razvoj utemeljen na
inovacijama i u njemu su istraživanja i razvoj pokretači ekonomskog rasta. U prikazu datom na narednoj
slici vidljivo je da se BiH nalazi na prelazu iz početne u drugu fazu razvoja. Za takvu razvojnu orijentaciju
ključna je sposobnost neke ekonomije da generira nove investicije, kojima podiže produktivnost i mijenja
privrednu strukturu. U toj orijentaciji industrija nudi najveće potencijale za podizanje efikasnosti, zbog
efekata investiranja na zapošljavanje i stvaranje dodatne vrijednosti.
1.faza
2. faza
Faza razvoja utemeljena
na faktorima
proizvodnje
Ekonomije na prelazu
iz 1. u 2. fazu
(BiH, Albanija, SiCG)
3.faza
Faza razvoja
utemeljena na
efikasnosti
Faza razvoja
utemeljena na
inovacijama
Ekonomije na prelazu
iz 2. u 3. fazu
(Slovenija)
Slika 2.2. Faze ekonomskog razvoja i temeljni oblici konkurentnosti
40
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
U strukturi GDP u BiH prerađivačka industrija ima udio od 9,7%, a zajedno sa elektoenergetikom i rudarstvom 16,78%, što čini oko 80% nivoa industrijske proizvodnje iz 1990. godine (vidjeti Tabelu ispod).
Sektori
Poljoprivreda i ribarstvo
Rudarstvo
Elektroenergetika, gas,voda
Prerađivačka industrija
Građevinarstvo
Ukupno proizvodni sektori
Usluge
Porezi
Ukupno
Udio u stvaranju GDP (%)
2004.
2005.
2006.
8,70
9,02
8,67
1,78
1,90
1,97
5,26
5,22
5,11
9,31
9,49
9,70
4,11
4,23
3,91
29,16
29,85
29,37
55,00
55,06
55,67
18,19
17,57
17,82
100,00
100,00
100,00
2004/03
114
111
112
105
100
108
106
107
107
Indeksi rasta
2005/04
106
110
105
106
106
106
104
104
104
2006/05
106
107
106
111
97
106
107
107
107
Tabela 2.1. Struktura i stope rasta GDP u BiH 2004-2006. godina
Na sceni u BiH je proces deindustrijalizacije u kome industrija smanjuje svoj udio, a mnogi industrijski
kapaciteti se gase. Tako se gubi potencijal zapošljavanja i tehničko-tehnološkog napretka, kao osnove rasta produktivnosti i konkurentnosti. U drugim zemljama u tranziciji, pogotovo onim koje su ušle u EU,
industrijska proizvodnja je povećana dvaput u odnosu na nivo iz 1990. godine. To pokazuje da su politike
restrukturiranja i privatizacije privrede, kao i politike ekonomskog razvoja bile neadekvatne u BiH. Posljedice deindustrijalizacije su visoka nezaposlenost od oko 43%, veliki deficit u robnoj razmjeni koji iznosi od
45 do 51% GDP, odnosno deficit tekućeg računa platnog bilansa od preko 20% i zaostajanje u tehnološkom
progresu, odnosno niskim stopama rasta GDP.
Proces deindustrijalizacije treba posmatrati u kontekstu investicionih politika. BiH je jedna od najdinamičnijih ekonomija u pogledu obima investicija, ali je njihova struktura nepovoljna. Ukupne investicije u 2005.
godini iznosile su 29,7% GDP, ali je udio opreme i strojeva, preko čega se ostvaruje tehničko-tehnološki
progres, svega 12,9% GDP. Nepovoljna struktura investicija ispoljava se u visokom udjelu građevinskih
objekata u strukturi investicija od 15,8% od GDP, što uglavnom predstavlja neadekvatnu investicionu alokaciju resursa razvoja (vidjeti narednu Tabelu).
Vrsta investicija
Strojevi i oprema
Građevinski objekti-uk.
- Stanovi
- Građevinski objekti
Ostale investicije
Ukupno
2004.
Investicije
%
1.694
41,9
2.206
54,6
815
20,2
1.391
34,4
144
3,5
4.044
100,0
- u mil. KM
Indeks
2005.
Investicije
%
2005/04.
2.132
43,6
120
2.601
53,2
118
959
19,5
118
1.644
33,6
118
150
3,2
104
4.793
100,0
119
Izvor: BHAS, Nacionalni računi, tematski bilten 1/2007.
Tabela 2.2. Obim i struktura investicija u BiH 2004-2005.
Značajan aspekt razvoja industrijskih/poslovnih zona veže se za regionalne integracije BiH, koje se u aktualnoj fazi tranzicije BiH ispoljava kroz priključenje BiH regionalnoj zoni slobodne trgovine Centralne
Evrope CEFTA.
41
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
CEFTA
EU
Druge zemlje
70
% udio u uvozu
60
50
40
30
20
10
0
Albania
BiH
Croatia
Macedonia
SCG
Ukupno
Izvor: VTK BiH, vanjskotrgovinska statistika (www.komorabih.ba), proračun stručnog tima
Slika 2.3. Struktura uvoza BiH i zemalja okruženja članica CEFTA 2005. godina
Od svih zemalja regiona CEFTA ima najveći značaj za vanjskotrgovinsku razmjenu BiH. U uvozu BiH zemlje CEFTA učestvuju sa 34% i taj se procenat održava na konstantnom nivou. U prosjeku, zemlje regiona
su orijentirane na CEFTA sa svega 12% svojih uvoznih potreba, tako da je uvozna orijentiranost BiH na
CEFTA skoro tri puta veća od prosjeka zemalja CEFTA (vidjeti sliku ispod).
EU
Druge zem lje
U
ku
pn
o
S
C
G
M
ak
ed
on
ia
H
rv
at
sk
a
B
iH
O
A
lb
an
ia
%udiouizvozu
CEFTA
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
Slika 2.4. Struktura izvoza BiH u zemlje okruženja članice CEFTA 2005. godine
U izvoznoj orijentaciji BiH ima od svih zemalja CEFTA najveću orijentaciju na to područje sa 38% ukupnog
robnog izvoza, dok je prosjek za CEFTA zemlje oko 21% usmjerenosti izvoza na područje CEFTA.
Sve zemlje regiona imaju dominantnu orijentaciju u vanjskotrgovinskoj razmjeni na područje Evropske
Unije, u čemu ni BiH nije izuzetak. Zato se može dati ocjena da je CEFTA prelazni oblik integracije na
putu zemalja Balkana ka EU, a da je trajna orijentacija tih zemalja na integraciju sa EU. Međutim, sama
integracija BiH u CEFTA ima nekoliko prednosti koje se mogu rezimirati nu slijedećem:
42
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
1.
2.
3.
4.
5.
CEFTA je multilateralni oblik integracije i temelji na multilateralnim koncesijama u vanjskoj trgovini,
za razliku od 32 bilateralna sporazuma koji su na kontroverzan način regulirali slobodnu trgovinu na
regionu prije reorganizirane CEFTA;
CEFTA predviđa potpunu liberalizaciju vanjske trgovine ukidanjem carina i necarinskih barijera na
pravilima WTO i EU, sa prelaznim periodom za industrijske proizvode u roku od dvije godine, a poljoprivredne proizvode u roku od 4 godine od zaključenja sporazuma;
CEFTA predstavlja predsoblje EU i trgujući na pravilima EU i WTO zemlje CEFTA se spremaju, kako
u tehničkom, tako i u konkurentskom sadržaju za uspješnu primjenu standarda EU i izlaganje konkurenciji na jedinstvenom tržištu EU;
Zemlje članice CEFTA imaće koncesije u pogledu pravila porijekla kroz tzv. dijagonalnu kumulaciju
porijekla, kako međusobno, tako i u trgovini sa zemljama EU, naravno uz uvjet da sa EU imaju zaključen Sporazum o pridruživanju i asocijaciji;
CEFTA treba da doprinese stvaranju veće atraktivnosti regiona za strana ulaganja i za razvoj malih i
srednjih poduzeća, koristeći efekte slobodne trgovine za brži ekonomski razvoj.
Za BiH je važno istaći vezu CEFTA sa procesom približavanja EU. Naime, liberalizacija vanjske trgovine
je kompleksan proces koji se odvija u tri linije. Prvo, na planu regionalnih integracija kroz CEFTA, drugo
na planu pridruživanja EU kroz Sporazum o asocijaciji i pridruživanju, kojim BiH treba da liberalizira
trgovinu industrijskim proizvodima u roku od 2 do 6 godina i treće kroz globalnu liberalizaciju pristupanjem Svjetskoj trgovinksoj organizaciji (WTO). Svi ti procesi podstiču liberalizaciju i zahtijevaju strategije
ekonomskog razvoja koje jačaju konkurentnost zemlje. U tom kontekstu BiH ima na raspolaganju značajne
potencijale industrijskih/poslovnih zona kao elementa jačanja konkurentnosti na regionalnoj razini, kroz
razvoj SME i proces reindustrijalizacije ekonomije.
Nema niti jednog razvojnog cilja u čiji se kontekst ne može pozicionirati industrijska/poslovna zona. Međutim, treba istaći da su doprinos i uslovljenost razvoja industrijskih/poslovnih zona različiti u kontekstu
različitih politika. Naprimjer, mnogo je veći doprinos industrijskih/poslovnih zona ostvarivanju politika
konkurentnosti, u odnosu na doprinos u oblasti regionalnog razvoja.
Promocija FDI
Politike
konkurentnosti
Tehnološke politike
Partnerstvo javnog
i privatnog sektora
Prostorno
planiranje
Izvozna
promocija
Restrukturiranje
poduzea
Koncept
industrijske zone
Lokalni razvoj i
promocija gradova
Razvoj malih i
srednjih poduzea
Regionalni razvoj
Slika 2.5. Slobodne zone u kontekstu makroekonomskih, sektorskih i regionalih i lokalnih razvojnih politika
43
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Složenost odnosa i pozicioniranja industrijskih/poslovnih zona u razvojnom konceptu BiH prikazana je na
gornjoj slici. Politike konkurentnosti izravno utiču na pojavu industrijskih/poslovnih zona u kojima je moguće postići viši novo mikroekonomske efikasnosti. Može se govoriti o dvije vrste doprinosa industrijskih/
poslovnih zona građenju konkurentnosti. Prva grupa obuhvata faktore poslovne okoline koji su obuhvaćeni
konceptom dijamanta konkurentskih prednosti M. Portera. Taj koncept utemeljen je na tezi da su makroekonomski uslovi samo pretpostavka za postizanje mikroekonomske konkurentnosti koja temlji na atraktivnoj
poslovnoj okolini i sposobnosti kompanija da provode strategije i operacije na konkurentskom nivou.12 Industrijske/poslovne zone omogućavaju da se na jednom mjestu u okviru srodnih industrija objedine potrebni
faktori proizvodnje, razvije konkurentski odnos koji stvara konkurentske prednosti i da se uvežu prateće i
industrije za podršku koje kreiraju nove izvore konkurentskih prednosti iz boljeg poznavanja međusobnih
potreba i eliminiranja tržišta kao izvora informacije i koordinacije među povezanim kompanijama. U ovaj
okvir treba uključiti i doprinos zona razvoju klastera, jer industrijske/ poslovne zone uistinu mogu biti manji
ili veći klasteri proizvodnji. To se posebno dešava u višim stadijima razvoja zona, kada dolazi do njihove specijalizacije.13 Drugi efekat industrijskih/poslovnih zona u unapređenju konkurentnosti se odnosi na doprinos
u ubrzanju prelaska ekonomija pojedinih zemalja sa faze razvoja utemeljene na resursima u fazu razvoja utemljenu na investicijama, odnosno dalje u fazu razvoja utemljenu na inovacijama.14 Naime, ono što se ne može
osigurati kao poželjna poslovna okolina u ekonomiji uopće, često se postiže u okviru industrijskih/poslovnih
zona, tako da one postaju privlačne za lociranje proizvodnji koje znače ulazak u višu fazu konkurentnosti ili
znače veću efikasnost u okviru stadija konkurentnosti koji označava ekonomiju vođenu faktorima razvoja. Za
BiH je to veoma važno, kao za zemlju koja se nalazi na prelazu iz stadija konkurentnosti vođenog faktorima
ka stadiju vođenom investicijama. Nedostatak atraktivnih industrijskih/poslovnih zona u BiH, pored drugih
faktora konkurentnosti, upravo sprečava veći priliv investicija koje vode produktivnijoj proizvodnji i jačanju
konkurentnosti ekonomije zemlje.
Tijesno povezane sa uticajem industrijskih/poslovnih zona u kontekstu konkurentnosti su i strategije promocije stranih direktnih investicija (FDI) i izvoza. U zemljama koje su posvetile pažnju razvoju industrijskih/
poslovnih zona, te su lokacije postale glavni centri priliva FDI i generiranja izvoza. U zemljama u razvoju
i u tranziciji osamdesetih godina slobodne zone su predstavljale oaze pod posebnim vanjskotrgovinskim i
poreskim režimom kako bi se, u inače neatraktivnoj poslovnoj okolini privukli strani investitori i povećala
zaposlenost u proizvodnji za izvoz. Danas industrijske/poslovne zone predstavljaju instrument konkurentnosti u privlačenju FDI, kojim se konkurentnost dodatno unapređuje na načelima mikro-konkurentnosti i
klasterskog organiziranja, u inače atraktivnom poslovnom okruženju naprednih tranzicijskih zemalja. Više
od 80% ukupnog godišnjeg priliva FDI u Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Kini danas se generira putem
slobodnih zona. U Češkoj je ova oblast sitematski usmjeravana konzistentnim politikama.
12 Elementi dijamanta konkurentskih prednosti M. Portera su 1) uslovi faktora, 2) uslovi tražnje, 3) kontekst za strategiju i rivalstvo firmi i 4)
povezane i industrije za podršku. U svim navedenim faktorima dijamanta, osim uslova tražnje, ispoljava se uticaj i uloga industrijskih zona (Porter,
M., 1990. p.71). Na navedenom teoretskom modelu praktično se temelji i ova Studija, o čemu će u nastavku biti više govora.
13 Proces specijaliziranja industrijskih zona je primjetan u nekim zemljama u tranziciji, kao što su Češka, Slovačka i Mađarska, u kojima posebno
brz razvoj imaju zone specijalizirane u automobilskoj industriji; naprimjer češke industrijske zone u gradu Kolinu, u kojoj su Peugeot i Toyota locirali proizvodnju malih putničkih automobile kapaciteta 300.000 automobila, koja zapošljava 2000 radnika, ukupne vrijednosti investicija od oko 1,2
mld $. (http://www.siteselection.com/ ssinsider/bbdeal/bd011231.htm). U Kini mnoge zone prelaze u status specijaliziranih, kao što je to, naprimjer
prva zona za recikliranje raznih proizvoda u Zhangzhou, gradu u istočnoj kineskoj provinciji Fujian koji doživljava razvojni bum (http://english.
people.com.cn/ english/200005/11/eng20000511_40617.html) ili industrijska zona za poizvode od drveta, u kojoj je smješteno preko 200 poduzeća
koje proizvode niz proizvoda od drveta u gradu Jiashan u istočnoj kineskoj provinciji Zheijang (http://english.people.com.cn/english/200005/11/
eng 20000511_40617.html)
14 Razvoj konkurentnosti pojedinih ekonomija prolazi kroz tri, ranije navedena, stadija. Prvi stadij čini ekonomija vođena faktorima proizvodnje,
utemeljen je na raspoloživosti faktora i konkurentskim prednostima koje potiču od jeftine radne snage i obilnih prirodnih resursa, sa proizvodnjom
jednostavnih proizvoda niske dodajne vrijednosti. Drugi stadij čini ekonomija vođena investicijama, u kojoj konkurentnost temelji na efikasnosti
proizvodnje standardnih proizvoda. Treći stadij čini ekonomija vođenja inovacijama, u kojoj se osvajaju novi proizvodi sa novim tehnologijama i
jedinstvenim strategijama i operacijama kompanija. Detaljnije vidjeti: (Porter, M. 2005., p. 48).
44
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Dok je u BiH oko 75% FDI ušlo putem akvizicija, u Češkoj se putem industrijskih/poslovnih zona promoviraju nove tj. greenfield FDI, putem kojih su vodeće globalne kompanije prisutne u toj zemlji u raznovrsnim
operacijama, uključujući i lociranje tehnoloških istraživačkih centara, koji je u toj zemlji uspostavio Siemens.15 Poseban primjer je atraktivnost Češke u privlačenju FDI u automobilsku industriju, o čemu je već
bilo govora.16 Povezivanje investicija slijedi dalje, japanska kompanija Oiles Corp. investira u industrijsku
zonu Kadanu 8 mil $ sa 50 uposlenih u proizvodnju maziva od grafita koja će služiti za fabriku automobila
u Kolinu i za druge automobilske proizvođače u Evropi. Lokacija je izabrana zbog dobre pozicije, infrastrukture i kvalificirane radne snage17. Sličan primjer je i investicija proizvođača autokomponenti Toaki
Rika’s iz Japana u Lovosice, industrijsku zonu u Češkoj na granici sa Njemačkom, sa investicijom od 83
mil. $ i 400 uposlenih18. Korisni primjeri razvoja koncepta industrijskih/poslovnih zona u zemljama koje
su ostvarile značajan uspjeh u ovoj oblasti kao što su Italija, Irska i Malezija, te zemalja u našem okruženju
koje tek razvijaju ovaj koncept poput Slovenije i Hrvatske, dat je u nastavku.
2.3. Industrijske/poslovne zone u BiH
Koncept industrijskih/poslovnih zona u BiH poprima značaj u poslijednjih dvije godine, otkako je u zemlji
uspostavljeno djelovanje regionalnih razvojnih agencija. Skoro svaka od tih razvojnih agencija ima u svom
programu aktivnosti uspostavljanje i razvoj industrijskih/ poslovnih zona u većini općina koje pokrivaju. Većina postojećih industrijskih/poslovnih zona u zemlji je uspostavljena na lokacijama bivših velikih
državnih poduzeća koja su manje ili više neuspješno privatizirana, pa je organiziranje tih zona bio način
da se raspoložive nekretnine privedu efikasnijoj namjeni. Zato je vladajući tip industrijske/poslovne zone
restrukturirana zona sa nerazvijenom infrastrukturom i ograničenim kapacitetima apsorpcije novih investicija, te su kao takve niskoatraktivne za potencijalne investitore. Mnogi vide perspektive takve zone u konglomeratu objekata koji će se javiti nakon što se izvrši prodaja pojedinih dijelova tih državnih kompleksa,
kada će oni doći u ruke novih vlasnika, koji će imati nove razvojne vizije sa pribavljenim nekretninama.
Studija FIAS uočava da su postupak nabavke zemljišta i dobivanja odobrenja za infrastrukturno razvijanje
lokacije među najznačajnijim preprekama koje investitori iskuse u BiH. Usko grlo se obično pojavljuje u
postupku pronalaženja dostupne lokacije, registriranja titulara, dobivanja odobrenja za re-zoniranje i dobivanja svih potrebnih odobrenja. Proces je dugačak i rizičan, a neke procedure nisu dovoljno transparentne.
Svi zajedno, ovi faktori otežavaju investitorima da izvrše pouzdanu procjenu trajanja i cijene infrastrukturnog zemljišta i projekata izgradnje u BiH. 19
Nažalost, iako je navedena studija urađena prije pet godina, njeni osnovni nalazi važe i danas i to BiH ispašta niskom konkurentnošću u privlačenju domaćih i stranih investitora, pri čemu domaći često i nalaze
odgovarajuća sredstva da svoje projekte realiziraju, a strani bivaju obeshrabreni i odustaju od svojih planova investiranja u BiH. U tom je području BiH izložena drastičnim konkurentskim nedostacima, posebno
u slučajevima greenfield investicija koje su od kritične važnosti za restrukturiranje njene ekonomije. Jer,
u većini evropskih zemalja investitore čekaju pripremljene industrijske lokacije ili prilike da ih pronađu,
kupe ili izgrade. U BiH su u tom pogledu prepušteni neizvjesnosti. Problem je manje prisutan jer je većina
stranih investicija bila usmjerena na akvizicije kod kojih se kupuju izgrađene lokacije. Ali akvizicije imaju
15
16
17
18
19
www.czechinvest.org
http://www.siteselection.com/ssinsider/bbdeal/bd011231.htm
http://www.siteselection.com/issues/2003/sep/p516/
(http://www.siteselection.com/ssinsider/bbdeal/bd020211.htm
Administrativne barijere investiranju, FIAS, World Bank, Sarajevo, 2001, str. 99.
45
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
svoj kraj i ograničen kapacitet određen obimom privatizacionog portofolia. Zato industrijske/poslovne zone
za greenfield investicije postaju od ključne važnosti.
Neke industrijske/poslovne zone ipak bilježe uspjehe. Industrijsk/poslovna zona u Željezari Zenica privlači
nove investitore, a najatraktivnija je investicija Cimosa u proizvodnju liva za automobilsku industriju. Industrijska/poslovna zona u Tešnju ima dužu tradiciju, a u njoj su smješteni brojni industrijski kapaciteti. U
mnogim područjima širom BiH postoje takve zone; međutim, one odstupaju u značajnoj mjeri od koncepta
industrijskih/poslovnih zona o kome se govori u ovoj Studiji. One su prije geografski određene zone, u
kojima se locirala proizvodnja još iz vremena društvene svojine u privredi. Danas mnoge od njih rabe devastirane potencijale ranijih industrijskih kompleksa (Famos, Unis, Energoinvest, Čajavec, RMK i druge).
Naprimjer, na području Sarajevske makroekonomske regije postoje nukleusi industrijskih zona u općinama
Ilidža, Hadžići, Vogošća, Vareš, Ilijaš, ali u većini općina one ne ostvaruju svoju ulogu, kako u pogledu funkcionalnosti za svoje korisnike, tako i pogledu najbolje upotrebe zemljišta koje imaju na raspolaganju. 20
2.3.1. Industrijske/poslovne zone u kontekstu podizanja konkurentnosti regija
Industrijske/poslovne zone po svojim regionalnim obilježjima podižu svoju efikasnost uključivanjem u
regionalne mreže industrijskih/poslovnih zona, koje mogu predstavljati dobru osnovu regionalnih klastera.
Investitori u tom kontekstu provode tzv. strategije zebre, ciljajući pojedine zemlje ne kao cjeline, nego kao
regione u kojima postoje konkurentne industrije kojima i sami pripadaju. Investitori ne ciljaju prosjek zemlje. Za njih su važne regije u kojima njihovi poslovi imaju prilike za razvoj. U geografskim okvirima to su
područja visokog interesa koja simbolički mogu biti obilježena intenzivnom crnom bojom. Nasuprot tome,
postoje područja zemlje na kojima investitori nemaju nikakav interes i ona se simbolički mogu predstaviti
bijelom bojom. Kada se ti simboli predstavljaju linijama, ekonomski prostor neke zemlje za investitore liči
na zebru, tj. smjenjuju se područja intenzivnog interesa sa područjima niskog interesa za biznis. Tako je
lansirana teza o strategiji zebre koju provode investitori – bilo da su to globalni, regionalni ili lokalni investitori. Oni u pravilu biraju regione, zato regionalne specifičnosti moraju što više da budu promovirane, čak
i u maloj zemlji kao što je Bosna i Hercegovina.21 Regioni su atraktivni za investitore zbog koncentracije
kompanija iz određenih industrija, kao i onih sa kojima su povezane ili ih podržavaju, zbog dobre infrastrukture, zbog raspoloživosti kadrova, zbog razvijenosti tržišta i slično.
U takvim uslovima industrijske/poslovne zone igraju značajnu ulogu jer omogućavaju da se pojedina područja zemlje izdvajaju po svojoj konkurentnosti u pojedinim industrijama. Industrijske/poslovne zone u
tome mogu igrati ulogu baznih klastera proizvodnji u određenim industrijama, koji se mogu na načelima
regionalne saradnje povezivati i koncipirati regionalne klastere. Regionalni menadžerski fokus ukazuje na
potrebu da i industrijske/poslovne zone budu što više specijalizirane i da tako postižu što veću konkurentnost i privlačnost za investitore.
2.3.2. Ciljne grupe investitora u industrijske/poslovne zone u BiH
Industrijske/poslovne zone u BiH nalaze se u početnom stadiju razvoja i nemaju obilježja specijalizacije,
tj. više su industrijske/poslovne aglomeracije općeg tipa. Potencijalne investitore u industrijskim zonama
možemo promatrati sa aspekta veličine, odnosno porijekla i sa aspekta industrije iz koje potiču.
20 Industrijske zone Sarajevske makroregije, Ekonomski institut Sarajevo i SERDA Sarajevo, Sarajevo, 2005.
21 Ohmae, K., 1995., str.
46
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Prema kriteriju veličine, odnosno porijekla potencijalni investitori u ovima zonama mogu biti:
1. Mikro i male i srednje kompanije koje startaju sa svojim poslovima (start-up kompanije). Njihova
glavna očekivanja su osiguranje što nižih investicionih i operativnih troškova i povezivanje sa kompanijama koje djeluju u okviru zone.
2. Male i srednje kompanije u fazi rasta. Njihova očekivanja su da će u zonama osigurati racionalnije
poslovanje i blisku kooperaciju sa kompanijama u zoni.
3. Strani investitori koji u zoni nalaze uslove za niske investicione troškove, smanjenje gubitaka u vremenu,
novcu i u administrativnim procedurama, dobru infrastrukturu i povezanost sa kompanijama u zoni.
U okviru grupe stranih investitora posebno su interesantni oni koji vrše prenos proizvodnje iz matične
zemlje, zbog ulaska određenih proizvodnji u fazu standardizacije koja zahtjeva novu bazu konkurentnosti –
bazu koju ne mogu osigurati industrijski razvijene zemlje zbog visokih troškova radne snage, rigidnih okolinskih zahtjeva, energetskih debalansa i slično. U ovom kontekstu slobodne zone mogu podstaći seljenje
proizvodnji u oblasti prerade drveta, proizvodnje namještaja, metalne industrije, tekstilne i industrije obuće,
automobilske industrije i slično. Postoje pozitivni primjeri prenosa proizvodnje namještaja, odnosno stolica, kao i tekstilne proizvodnje i obuće iz Italije, Slovenije i drugih zemalja u Bosnu i Hercegovinu.22 Pored
direktnih investicija, putem industrijskih/poslovnih zona moguće je uspostaviti i razvijati i proizvodnju na
bazi lokalnih investicija temeljenih na subcontractingu, licencama i franchisingu.23
U načelu, izostanak industrijskih i regionalnih politika u BiH u proteklom periodu je učinio BiH daleko
manje atraktivnom lokacijom biznisa u odnosu na sve druge zemlje koje konkuriraju za priliv investicija
u jugoistočnoj Evropi i za izvozna tržišta. Kao alternativa industrijskim zonama javljaju se individualne
lokacije, koje su dijelom osiguravane putem privatizacije industrijskih poduzeća, a dijelom pretvaranjem
poljoprivrednog zemljišta u poslovne namjene. Investitori, pogotovo strani, ne mogu očekivati značajniju
podršku u osiguranju atraktivnih lokacija, što znači da se izlažu veoma složenim procedurama osiguravanja lokacija, izlažući se često i korupcijskim pritiscima, a zatim i potrebi pristupa investicijama od ledine
(greenfields), što produžava vrijeme aktiviranja objekata i čini investiciona ulaganja višim, jer investitori
moraju rješavati i infrastrukturne investicije. S druge strane, cijene zemlje za lokacije industrijskih objakata
na neuređenom tržištu nekretnina dostižu visoke nivoe od 15-20 eura po m2, dok se u daleko atraktivnijim
zemljama u okviru uređenih industrijskih/poslovnih zona te cijene kreću oko 5-6 eura po m2 zemljišta.24
Prema kriteriju vrste industrija potencijalni investitori u industrijske/poslovne zone u BiH se mogu grupirati u slijedeće25:
1.
Investitori iz radno intenzivnih industrija (tipični primjeri: odjeća i obuća, prerada drveta i metala,
proizvodnja građevinskih materijala) mogu biti zainteresirani za industrijske/poslovne zone tek nakon
što se iscrpe mogućnosti postojećih lokacija za apsorbovanje novih biznisa i investicija. Pored dobre
22 Italijanska firma Abanos prenijela je proizvodnju stolica u Bužim, a u novije vrijeme u Turbe, zapošljavajući 500 radnika i ostvarujući izvoz od
80 mil. KM, istovremeno susrećući se sa mnoštvom lokacijskih problema, koji su ih primorali da dio proizvodnje, umjesto u BiH, lociraju u Srbiji. Ta
investicija u Srbiji nije realizirana u BiH zbog problema lokacije, čime je izgubljeno 300 radnih mjesta, investicija od 7 mil. dolara i potencijal izvoza
od 20 mil. eura. Pozitivni primjeri prenosa proizvodnje u BiH odnose se na firme kao što su Prevent, Olip Travnik, Alpina, Ikea i druge, ali nijedna
od njih nije te investicije privukla putem atraktivnosti industrijskih zona. Međutim, razmjere prenosa proizvodnje u druge zemlje jugoistočne Evrope
su daleko veće. Samo u Rumuniju u poslijednjih deset godina preseljeno je preko hiljadu kompanija prerade drveta i proizvodnje namještaja iz Italije
(intervjui sa direktorima navedenih kompanija i informacije sa www.informest.it ).
23 Ovim vidovima poslovne saradnje se stimulira investiciona aktivnost na lokalnom nivou, jer strani investitori ne ulažu u ovakve aranžamne. To su,
načelno aranžmani višeg rizika za lokalne investitore, a industrijske zone mogu dati veliki doprinos podizanju konkurentnosti lokalnih kompanija.
24 U Češkoj Verne industrijska zona u Kleštercu na Odri, 3 km od Kadana, industrijske zone u kojoj su smješteni brojne globalne kompanije iz
SAD, Evrope i Japana, nudi prvoklasne infrastrukturne servise i zemljište za gradnju industrijskih objekata po cijeni od 5 eura po m² zemljišta.
25 Kategorizacija industrija preuzeta je od Michaela Panadera iz njegovog rada koji istražuje faktore konkurentnosti i industrijske lokacije proizvodnji (Panader, M., 2001, str. 72-74).
47
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
2.
3.
4.
5.
infrastrukture, njih može privući i rasploživost radne snage i postojanje razvijenih pratećih i industrija
za podršku. Ovi investitori mogu biti veliki partneri u zrelijoj fazi razvoja industrijskih/poslovnih zona,
kada se one u većoj mjeri specijaliziraju i razviju uži profil.
Investitori iz industrija vođenih marketingom (primjeri hrana, pića, luksuzan namještaj, kozmetika,
proizvodi za sport, razonodu i drugo) mogu biti zaintersirani za industrijske/poslovne zone u blizini
velikih potrošačkih centara ili izvora raspoloživih sirovina, povezanih i pratećih industrija, posebno
kvalitetnih trgovačkih kompanija i marketinških agencija.
Investitori iz industrija vođenih tehnologijama (hemija i biotehnologije, informacione i komunikacione
tehnologije i transportna vozila) mogu biti zainteresirani za industrijske/poslovne zone, posebno u oblasti
proizvodnje dijelova i komponenti za automobilsku industriju. Ključni motiv je postojanje specijaliziranog
kadra i tradicija proizvodnje u toj oblasti. Moguće je osigurati privlačnost i za investitore u informacionim
i komunikacionim tehnologijama, prvenstveno u blizini univerzitetskih centara koji proizvode stručnjake iz
te oblasti, prije svega u razvoju softvera. Uključivanje ovih investitora zahtjeva veću specijalizaciju industrijskih/ poslovnih zona i njihovu postepenu transformaciju ka tehnološkim, odnosno industrijskim parkovima, ili ka posebnoj vrsti parkova, tzv. office park u kojima se razvijaju specijalni servisi za biznis.
Investitori iz ostalih industrija koji ne uključuju kapitalno intenzivne industrije (tipični primjeri mašine, proizvodi papira i plastike, elektronska oprema, motocikli i drugo) mogu biti visoko motivirani za
ulaganja u industrijske/poslovne zone, vođeni kvalitetom infrastrukture, jeftinog kvalificiranog rada i
razvijenošću pratećih i industrija za podršku.
Investitori iz kapitalno intenzivnih industrija (primjeri celuloza i papir, rafinerije, bazna hemija i čelik)
u načelu nemaju interesa za investiranje u industrijsku zonu i više preferiraju razvoj vlastitih industrijskih lokacija.
Navedena analiza strukture investitora može biti korisna u razvijanju odgovarajućih strategija privlačenja
investitora i profiliranja industrijskih/poslovnih zona, te industrijskih politika koje bi trebalo da podrže
razvoj industrijskih/poslovnih zona.
Poslovni interesi povodom poslovnih zona mogu biti interesi investiranja i interesi poslovne saradnje. Interesi investiranja su vezani za interese ulaganja u osnivanje poslovnih zona i ulaganja u poslovne projekte
u okviru poslovne zone. Interesi poslovne saradnje se odnose na partnerstvo sa poslovnim zonama i kompanijama iz poslovnih zona u formi out-sourcinga, zajedničkog tržišnog nastupa, zajedničkog korištenja
infrastrukture i drugih resursa zone, razvijanja inovacionog rada, istraživanja i razvoja i slično. Struktura
ovih interesa može se uočiti iz sljedeće slike:
Profil kompanije
Investicioni interesi
1. Investitori
2. Operativne kompanije
investitori
3. Operativne kompanije
Ulaganje u osnivanje zone
i upravljanje zonom kao
posebnim biznisom
Ulaganje u nove projekte u
zoni sa ciljem sticanja novih
konkurentskih prednosti
Interesi poslovne saradnje
Privlačenje potencijalnih
investitora u zonu
Saradnja sa kompanijama u zoni
na proizvodnom, istraživačkom i
marketing području
Saradnja sa kompanijama u zoni
Nema investicionog interesa na proizvodnom, istraživačkom i
marketing području
Tabela 2.3. Struktura poslovnih interesa povodom poslovanja zona
48
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Iz datog pregleda može se uočiti da interesi za zonama ne postoje samo kod investitora, nego i kod operativnih kompanija koje mogu ostavarivati dodatne konkurentske prednosti iz saradnje sa kompanijama u
zonama. To omogućava veći spillover26 efekat klasterskog organiziranja i njegovo širenje van klastera.
2.4. Politike za podršku razvoju industrijskih/poslovnih zona
Zbog svojih višestrukih pozitivnih uticaja na razvoj i konkurentnost industrijske/poslovne zone treba da
uživaju odgovarajuću podršku. Tu podršku trebalo bi posmatrati u kontekstu podrške razvoju klastera, jer
se i industrijske/poslovne zone mogu smatrati klasterima u malom, pogotovu u slučajevima specijaliziranih
industrijskih/poslovnih zona. Određeni koncepti podrške razvijeni su u mnoštvu zemalja, ali je najkompleksnije sistem podrške razvijen u Češkoj i Slovačkoj27. Kao i u drugim zemljama EU, on ima dvije komponente i to podršku iz nacionalnih izvora i podršku iz strukturalnih i drugih fondova EU.
Poseban aspekt provođenja politika za podršku razvoju industrijskih/poslovnih zona u zemljama u tranziciji
ispoljava se u okolnosti da se kao značajni agensi ekonomskog razvoja pojavljuju nova poduzeća, mala po
obimu, ali dinamična po kriterijima rasta i efikasnosti. Obilježja MSME poduzeća su da ona imaju ograničene
mogućnosti razvoja ako im se ne pruža odgovarajuća podrška, koja je specifična u svakoj fazi njihovog razvoja. Jedno od osnovnih ograničenja je da SMES ne mogu obavljati tzv. internalizaciju biznisa, tj. stvaranje
dubokog lanca vrijednosti u kome se integrira proizvodnja sirovina, polufabrikata, finalnih proizvoda i marketinga, niti na domaćem, a pogotovo ne u uslovima međunarodnog tržišta. Takvo ograničenje proizlazi iz
suštine poslovne orijentacije MSME koja se temelji na fokusu na tržišne niše, odnosno na specijalizaciji proizvodnje u okviru širih poslovno-tehnoloških mreža velikih kompanija (slučaj malih proizvođača komponenti
za automobile koji se subcontractingom uključuju u proizvodne sisteme kompanija proizvođača automobila).
Zbog navedenog ograničenja MSME su upućene na tzv. eksternalizaciju poslovanja u kojoj se najveći dio
elemenata njihovog lanca vrijednosti osigurava van kompanije, tj. u tržišnim odnosima. Budući da su tržišni
odnosi opterećeni faktorima rizika zbog nestabilnosti i nepostojanja ili asimetrije informacija, kao i faktorima
troškova tržišnih transakcija, SMES prirodno nastoje da raznim oblicima poslovnog povezivanja neutraliziraju njihove negativne efekte. Tako su afirmirani koncepti industrijskih/poslovnih klastera u širem smislu,
odnosno koncepti industrijskih/poslovnih zona i industrijskih parkova u užem smislu.
Za BiH uvjete mogao bi biti jako motivirajući slogan „Nijedna općina bez poslovne zone“. Naravno, pod
poslovnom zonom podrazumjeva se odgovarajući oblik organiziranja koji odgovara prirodi i mogućnostima privrednog razvoja na određenoj općini.
2.5. Industrijske/poslovne zone i drugi oblici poduzetničke infrastrukture u kontekstu privrednog
razvoja regije CBIH
Prostornim planovima općina stvaraju se uslovi za prostorno-privredni razvoj. Osnivanjem industrijskih/
poslovnih zona, osiguranjem kvalitetnih prostornih resursa podstiče se razvoj malih i srednjih preduzeća,
odnosno povećava zaposlenost, a smanjuje nezaposlenost.
Industrijska/poslovna zona omogućava integralno i efikasno upravljanje prostorom, njegovu punu funkcionalnost za korisnike, te značajnu racionalizaciju u procesu izgradnje, uređenja i korištenja prostornih resursa.
26 Spillover efekat se odnosi na posredne efekte koje neka ekonomska aktivnost ili mjera, poduzeta u jednoj ekonomskoj oblasti izaziva u drugim,
povezanim ekonomskim oblastima.
27 Primjeri Češke i Slovačke biće posebno prezentirani u narednom (3. dijelu) Studije.
49
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Zona omogućava sinergijsko i komplementarno djelovanje proizvodnih djelatnosti smještenih u njenom
prostoru, organizirani nastup prema finansijskim i drugim potpornim institucijama, organiziranje pratećih
djelatnosti i zajedničkih službi i sl. Prostor dobro infrastrukturno opremljen pogoduje brzom aktiviranju
zone. Industrijske/poslovne zone sa svojim pogodnostima (adekvatni prostori, skromna ulaganja i to samo
u opremu i repromaterijal, poreske olakšice i drugo) značajno će uticati na mogućnosti pokretanja mnogih
privrednih aktivnosti na općinama Regije.
Neki od ciljeva osnivanja industrijskih/poslovnih zona mogu biti sljedeći:
- osiguravanje dugoročnih uslova za razvoj malog i srednjeg poduzetništva i proizvodnog zanatstva,
- dugoročno smanjivanje i ublažavanje trenda nezaposlenosti i podsticanje poduzetnika na otvaranje novih radnih mjesta, osobito unutar proizvodnih djelatnosti,
- stimuliranje rasta i razvoja poduzetnika, osobito u pogledu razvijanja novih proizvoda, primjene
novih tehnologija i podsticanja izvoza,
- olakšavanje komunikacije i podsticanje saradnje između poduzetnika unutar zone, posebno podsticanje na udruživanje na realizaciji konkretnih poduzetničkih i razvojnih projekata,
- stvaranje uslova za premještaj dijela proizvodnih djelatnosti iz bližeg centra grada kako bi se taj
prostor iskoristio za adekvatnije i profitabilnije sadržaje.
Privredni razvoj jednog područja, pa i regije CBiH umnogome je determiniran raspoloživim potencijalima,
odnosno resursima, s jedne strane, i određenim faktorima, odnosno mjerama koje stvaraju povoljni ambijent i poticaj razvoja, s druge strane.
Raspoloživi resursi za privredni razvoj regije CBiH, koji se sadržavaju u: infrastrukturnim kapacitetima (putevi, željeznica), prirodnim potencijalima, energentima, instalisanim privrednim kapacitetima, kadrovima, uz
geografski položaj – predstavljaju relativno solidnu osnovu budućem osmišljenom razvoju Regije.
Za ostvarenje vizija i ciljeva razvoja privrede Regije CBiH, posebnu pažnju treba posvetiti ambijentu, užem
i širem, koji određuje i predstavlja poticajni okvir razvoja privrednih djelatnosti. Potrebno je usvojiti čitav
niz mjera i provesti mnogobrojne aktivnosti. Iz seta razvojnih ciljeva i poticajnih mjera izdvajamo:28
-
-
Stvaranje i implementaciju jedinstvenog privrednog prostora u Bosni i Hercegovini;
Usvajanje i primjenu evropskih i svjetskih standarda u poslovanju;
Edukacija kadrova po strukama i specijalnostima koji bi se bavili poslovnim djelatnostima u Regiji;
Otvaranje novih radnih mjesta u pojedinim granama privrede, uključivanjem inostranog know-how;
Privlačenje novog, prvenstveno inostranog kapitala, odnosno stvaranje povoljne klime za investitore;
Povrat izgubljene tržišne pozicije u regionu (prvenstveno područje ex-Jugoslavije), putem mjera
za unapređenje izvoza na nivou BiH;
Razvijanjem raznih asocijacija i fondova koji će omogućavati nastup domaćim preduzećima na
ino-tržištima;
Snaženje postojećih i osnivanje novih razvojnih i garancijskih fondova koji će biti privredi, odnosno preduzećima na raspolaganju putem bankarskih sistema, s ciljem obezbjeđenja povoljnih
kreditnih sredstava za razvoj i obrt;
Usvajanje seta poticajnih mjera (što uključuje i zakonodavstvo) za stimulisanje domaće proizvodnje, izvoza, zapošljavanja i sl.;
Poboljšanje privredne, odnosno saobraćajne infrastrukture, s ciljem sniženja troškova prevoza i transporta;
28 Navededni ciljevi korenspondiraju sa ciljevima Sektora Industrija, Razvojna strategija BiH – PRSP, 2003.8
50
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
-
Stvoriti uslove i pretpostavke za razvoj industrijskih/poslovnih zona, slobodnih zona, inkubator
centara, tehnoloških parkova i sl.
Mnoštvo je razloga zbog kojih treba posebnu pažnju posvetiti stvaranju uslova i pretpostavki za osnivanje i
razvoj industrijskih/poslovnih zona (parkova), slobodnih zona, poslovnih inkubatora, tehnoloških parkova
i drugih oblika mobilizacije kapaciteta i potencijala u kontekstu razvoja privrednih djelatnosti.
Kako industrijske/poslovne zone predstavljaju pogodno područje za osnivanje i pokretanje mnogih privrednih i drugih kapaciteta, projekat izgradnje industrijskih/poslovnih zona u regiji CBiH je sasvim opravdan,
pogotovo imajući u vidu sve pogodnosti koje pružaju industrijske/poslovne zone za firme koje se nalaze
unutar njih, i njihovu refleksiju i doprinos na razvoju privrede, s druge strane. Značajno je da je ovaj Projekat inicaran od strane Regionalne ekonomske zajednice REZ, koja ga je prepoznala kao mogućnost da
se racionalnije iskoristi raspoloživo zemljište, prostori i objekti u općinama u Regiji, te da se izgradnjom i
funkcionisanjem industrijskih/poslovnih zona u Regiji utiče na razvoj poduzetništva, otvaranje novih radnih mjesta i podstiče dalji ekonomski razvoj.
Kako su privredne prilike i rezultati poslovanja u Bosni i Hercegovini, pa i regiji CBiH vrlo
skromni, što se prvenstveno vidi
iz pada industrijske proizvodnje i zaposlenosti, industrijske/
poslovne zone moraju naći svoje mjesto u programima razvoja
općina i Regije uopće. Naime,
stvaranje uslova za razvoj privrede, sasvim sigurno, podrazumijeva i planiranje i zgradnju
industrijskih/poslovnih zona.
Gotovo u svim općinama regije
postoje odgovarajući lokacije i
prostori pogodni za instaliranje
industrijskih/ poslovnih ili poduzetničkih zona. Ti kapaciteti
imaju nekoliko prednosti, od
kojih izdvajamo: opremljenost
ili mogućnost opremanja komunalnom infrastrukturom i
komunikaciona (saobraćajnopoložajna) pogodnost, s obzirom da kroz većinu općina ove
Regije prolazi trasa budućeg
autoputa (Koridor Vc).
Slika 2.6. Prikaz uticajnog područja
buduće autoceste na Koridoru Vc u BiH
51
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Iskustva susjednih zemalja, posebno Hrvatske, Slovenije, ali i Mađarske, Češke i Slovačke ukazuju na to
da, ukoliko zona nema pristup lukama i/ili aerodromima, da se one obično pozicioniraju neposredno uz
putne komunikacije, prije svega uz autoput, odnosno uz onaj njegov dio gdje je predviđena konekcija lokalne saobraćajne komunikacije na autoput (saobraćajna petlja). Na gornjoj slici dat je prikaz zona uticaja
budućeg autoputa na Koridoru Vc. Ukoliko se ona uporedi sa pozicijom općina regije CBiH jasno je da
se većina općina ove Regije nalazi u užem području uticaja koji obuhvata pojas od 0 do 53 km udaljen od
trase budućeg autoputa na Koridoru Vc. Navedena položajna pogodnost predstavlja izvanredan potencijal
razvoja kako općina u užem području uticaja, tako i Regije u cjelini.
Slika 2.7. Prikaz pozicije općina regije CBiH u odnosu na druge općine u BiH
S obzirom da trasa budućeg autoputa na Koridoru Vc ide preko područja pojedinih općina regije CBiH, to
predstavlja izvanrednu razvojnu šansu za sve općine i gradove koji gravitiraju koridoru ili se oslanjaju na
njega. Mogućnosti su posebno veće kada se imaju u vidu industrijske/poslovne zone. Autoput je pogodan,
ne samo zbog prednosti transporta; on nudi već izgrađene potrebne instalacije (telekomunikacije, električna
energija i drugo) sa kojima industrijske/poslovne zone mogu brzo da se povežu. Da će za onog ko gradi
fabriku u industrijskim zonama biti i dodatnih pogodnosti ukazuje i mogućnost da pojedine industrijske/
poslovne zone dobiju i status slobodnih zona, što bi svakako dodatno motivisalo investitore da dođu i
investiraju u regiju Centralna Bosna i Hercegovina. Prostornim planovima općina se stvaraju uslovi za
prostorno-privredni razvoj. Osnivanjem industrijskih/poslovnih zona, osiguranjem kvalitetnih prostornih
resursa podstiče se razvoj malih, srednjih pa i velikih preduzeća, odnosno povećava zaposlenost, a smanjuje
nezaposlenost.
Ovom Studijom posebno je analizirana izgrađenost, opremljenost i stepen iskorištenja postojećih industrijskih/poslovnih i poduzetničkih zona, kako bi se spriječilo neopravdano zauzimanje novih površina.
Iskustva razvoja ovih oblika poduzetničke infrastrukture ukazuju na to da je potrebno iz centralnih dijelova
52
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
gradskih naselja predvidjeti izmještanje postojećih proizvodnih zona (ukoliko je to naravno tehnički moguće), a u postojećim, potrebno je pristupiti intenzivnijem korištenju kapaciteta, modernizacijom proizvodnje
i podizanjem kvalitete infrastrukturne opremljenosti uz poduzimanje mjera zaštite okoliša. Primjeri ovoga
su drvni industrijski kompleksi kao što je Krivaja u Zavidovićima ili Janj u Donjem Vakufu.
Kod određivanja lokacija potrebno je voditi računa o sadašnjem stanju prostora i predvidjeti u budućnosti
potencijalne ekološke opasnosti. U novim zonama potrebno je izraditi cjelokupnu komunalnu infrastrukturu (električna energija, eventualno prirodni gas, tehnološka i voda za piće, odvod otpadnih i oborinskih
voda, sanacija čvrstog otpada, telekomunikaciona infrastruktura i dr.), urediti zemljište i osigurati nesmetanu saobraćajnju povezanost na glavne saobraćajne koridore. Priprema i realizacija novih zona mora sadržavati mjere za otklanjanje budućih štetnih posljedica po okoliš. U prostornim planovima moraju se odrediti
tip i veličina jedinice koja se može locirati u sklopu mješovite namjene, te one koje se mogu locirati samo
u posebnoj, privrednoj ili drugoj zoni.
Zona omogućava integralno i efikasno gospodarenje prostorom, njegovu punu funkcionalnost za korisnike,
te značajnu racionalizaciju u procesu izgradnje, uređenja i korištenja prostornih resursa. Zona omogućava
sinergijsko i komplementarno djelovanje proizvodnih djelatnosti smještenih u njenom prostoru, organizirani nastup prema finansijskim i drugim potpornim institucijama, organiziranje pratećih djelatnosti i zajedničkih službi i sl. Prostor dobro infrastrukturno opremljen pogoduje brzom aktiviranju zone.
Industrijske/poslovne zone sa svojim pogodnostima (adekvatni prostori, skromna ulaganja i to samo u
opremu i repromaterijal, poreske olakšice) značajno će uticati na mogućnosti pokretanja mnogih privrednih
aktivnosti na općinama Regije.
Neki od ciljeva osnivanja industrijskih/ poslovnih i poduzetničkih zona mogu biti sljedeći:
-
osiguravanje dugoročnih uslova za razvoj malog i srednjeg poduzetništva i proizvodnog zanatstva;
dugoročno smanjivanje i ublažavanje trenda nezaposlenosti i podsticanje poduzetnika na otvaranje novih radnih mjesta, osobito unutar proizvodnih djelatnosti;
stimuliranje rasta i razvoja poduzetnika, osobito u pogledu razvijanja novih proizvoda, primjene
novih tehnologija i podsticanja izvoza;
olakšavanje komunikacije i podsticanje saradnje između poduzetnika unutar zone, posebno podsticanje na udruživanje na realizaciji konkretnih poduzetničkih i razvojnih projekata;
stvaranje uslova za premještaj dijela proizvodnih djelatnosti iz centralnih dijelova gradova Regije
kako bi se taj prostor iskoristio za adekvatnije i profitabilnije sadržaje.
Na osnovu rezultata ranijih istraživanja29 potreba domaćih poduzetnika, kao i analizom kreditnih zahtjeva, potreba za poslovnim prostorom je utvrđena kao najveća i najčešća. I to afirmativno govori o podršci
razvoja industrijskih/poslovnih zona, poduzetničkih zona, pa i parkova i inkubatora u kontekstu razvoja
regija BiH, pa i regije CBiH. Svakako, agencija za regionalni ekonomski razvoj treba da preuzme ulogu
koordinatora programa osnivanja i razvoja industrijskih/poslovnih i poduzetničkih zona u Regiji. Ona bi
koordinirala rad na prostorno-planskoj dokumentaciji, projektnoj dokumentaciji, finansiranju, ulaganjima
u infrastrukturu, marketing i animiranje potencijalnih poduzetnika i investitora. Kao što je već istaknuto,
poželjno je da veće zone sadrže i industrijske/poslovne parkove, poslovni inkubator, tehnološki park, ser29 Istraživanje za Kanton Sarajevo iz 2005. godine
53
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
visno-tehničku službu (zajednički nadzor, čuvanje objekata u zoni). Čitav kompleks zone treba da bude
opremljen saobraćajnom, komunalnom, energetskom i telefonskom infrastrukturom.
S obzirom na često nerazumijevanje pojmova i pojedinih oblika poduzetničke infrastrukture, u nastavku
ćemo, njihovim detaljnijim pojašnjenjem, pokušati ukazati na njihovu distinkciju. S obzirom da su industrijske/poslovne zone već ranije pojmovno definisane na ovom mjestu to nećemo ponavljati, osim u kontekstu industrijskih parkova.
2.6. Oblici poduzetničke infrastrukture (inkubator, industrijski park, tehnološki park, naučni park,
inovacioni centar, istraživački park, biznis park) u kontekstu razvoja regije CBiH
Vrlo je važno nastojati na razumijevanju pojedinih pojmova različitih oblika poduzetničke infrastrukture
(često su bazirane na znanju ili visokoj tehnologiji) koji se osnivaju da bi se stimulisao, nastanak, rast i
razvoj malih i srednjih preduzeća. Ne postoje precizne i jedinstvene definicije, pa stoga ni podudaranje nije
obavezno između pojmova u različitim zemljama.
Inkubator
Poslovni (poduzetnički) inkubator se obično sastoji od većeg broja (od 10 do 50) malih poslovnih jedinica,
koje karakteriziraju: jedan lokalitet (najčešče unutar jedne zgrade), fleksibilni i povoljni uslovi zakupa za
poduzetnike, pružanje raznih usluga (administracija, računovodstvo, savjetodavne usluge, sale za sastanke,
obezbjeđenje komunalnih usluga, kopiranje, čišćenje i dr.) za sve poduzetike. Inkubator je izuzetno pogodan za novoosnovana mala preduzeća, koja nemaju poslovni prostor, dovoljno sredstava ni iskustvo, s
jedne strane, a imaju poduzetničku ideju, želju i odlučnost da se bave biznisom, s druge strane.
Mogućnost za pružanje lokalne i regionalne podrške novopokrenutim i malim preduzećima putem poslovnih inkubatora u BiH, te posebno u regiji CBiH je značajna jer Regija već posjeduje ključne elemente za
razvoj inkubatora: to su neiskorišteni prostori u svim općinama, koji se lako mogu preurediti u radni prostor
i prilagoditi potrebama novih poduzetnika.
Posebna pogodnost inkubatora leži u činjenici da oni stvaraju pretpostavke i uslove za zapošljavanje kroz
tzv. „samozapošljavanje“, kroz zapošljavalje određenih kategorija stanovništa sa posebnim potrebama i sl.
Inkubatori mogu da funkcionišu samostalno ili mogu da budu dio npr. naučnog parka. Inkubatori primaju pretežno firme bazirane na novim tehnologijama (high-tech firms) ili proizvodne firme zasnovane na isprobanim
tehnologijama. Na bazi ovoga, možemo da utvrdimo tri premise biznis inkubatora koje je potrebno razvijati:
•
Prostor u koji se primaju novoosnovane firme;
•
Rukovodstvo i struktura podrške koja pomaže u razvoju kompanija;
•
Program treninga koji razvija poduzetnika i njegovu biznis ideju.
Prilikom anketiranja o pojedinim oblicima poduzetničke infrastrukture, pet općina (Zenica, Žepče, Zavidovići, Travnik i Tešanj), izjavili su da imaju organizovane poslovne inkubatore. Kao primjer dobre prakse razvoja
poslovnih inkubatora na području regije Centralna BiH posebno navodimo poslovni inkubator u Zenici.
Poduzetnički inkubator Zenica
Poduzetnički inkubator u Zenici nalazi se u Poslovnoj zoni Zenica 1 koja je smještena na napuštenom pro-
54
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
storu Željezare Zenica, južno-jugozapadno od granica «Mitall Steel-a» i sjeverno od centra grada. Prilaz
objektima je lokalnim asfaltnim saobraćajnicama koje se nalaze unutar Poslovne zone Zenica 1 i koje su
preko gradske saobraćajnice povezane sa magistralnim putem Sarajevo-Zenica-Bosanski Brod, a na isti
način i sa budućim istoimenim autoputem.
Slika 2.8. Lokacija poduzetničkog inkubatora Zenica
Ispred objekata obezbijeđen je i solidan parking-prostor za teretna i putnička vozila. Smješten je na površini
od 2.890 m2 u četiri objekta sa 29 poslovnih prostora prilagođenih poslovnoj namjeni. Objekti su adaptirani
u 25 radioničkih prostora površine od 26 m2 do 300 m2 i 2 kancelarijska prostora.30
Slika 2.9. Poduzetnički inkubator Zenica
30 Detaljnije vidjeti http://inkubator.zeda.ba
55
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Upravljanje poduzetničkim inkubatorom općina Zenica povjerila je Agenciji za ekonomski razvoj ZEDA.
Poduzetnički inkubator Zenica nudi kombinaciju poslovnih usluga koje omogućavaju brz i uspješan poslovni razvoj. To je set infrastrukturnih i kompetitivnih prednosti koje sve idu u prilog poduzetniku, od
kojih izdvajamo:
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
Identifikacija poslovnih mogućnosti i procjena poslovnih ideja (biznis planiranje);
Stalna podrška poduzetnicima putem poslovnog savjetovanja i zajedničko rješavanje problema;
Povezivanje sa finansijskim institucijama;
Zajednička upotreba kancelarijskih uređaja (fotokopir, telefax i sl.);
Zajednički organizirane neophodne logističke usluge (čišćenje, osiguranje i sl.);
Zajednička sala za sastanke i seminare;
Korištenje audio-vizuelne opreme;
Prevođenje i pomoć iz domena poslovnog engleskog jezika;
Promocija za svakog od korisnika koju radi Agencija prilikom promovisanja inkubatora;
Predstavljanje korisnika i njihovih proizvoda i usluga na webstranici Agencije www.zeda.ba;
Informacije o sajmovima na lokalnom i internacionalnom nivou;
Informacije o dostupnim fondovima namijenjenim za podršku MSP sektoru, i druge.
Od firmi koje su smještene u poduzetničkom inkubatoru navodimo: Krin d.o.o.; Elektronika d.o.o.; Zepol
szr.; Meligraf szr.; Auto KTC d.o.o.; Alert d.o.o.; Platforma d.o.o.; Namyx d.o.o.; Bošnjak auto d.o.o.; Kema
d.o.o.; Sarix d.o.o.; Zak d.o.o.; Mune szr.; Femetall d.o.o.; Intercons d.o.o.; Pulmont d.o.o.; Unisan d.o.o.
i Leptir d.o.o.
Slika 2.10. Detalj iz inkubatora – proizvodnja u firmi Kema d.o.o.
Pored navedenog tipa poduzetničkog inkubatora u kojem se realizuje proizvodna i uslužna aktivnost poduzetnika, u posljednje vrijeme aktivni su i tzv. „virtualni inkubatori”, kojima se posredstvom računara
komunicira sa inkubiranim firmama i na taj način im se pruža širok spektar usluga podrške njihovim biznisima. Ovaj vid inkubatora pogodan je posebno za dislocirana mikro i mala preduzeća, odnosno poduzetnike
56
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
koji svoj biznis realizuju u manjim sredinama udaljenim od većih gradskih središta, kao i za one kojima su
neophodna specifična znanja iz oblasti upravljanja vlastitim biznisom.
Industrijski parkovi
Iniciranje i potpomaganje koncepta izgradnje industrijskih parkova direktno bi doprinosilo razvoju poduzetništva na Regiji, privlačenju stranih investicija, zapošljavanju i drugo. Industrijski parkovi bili bi smješteni u industrijskim zonama, u blizini magistralnih drumskih i željezničkih puteva. Podsticaj za izgradnju
parkova lokalnim vlastima i privatnim investitorima trebalo bi da pruže kantoni i općine kroz određene
subvencije. Na ovaj način bi se mogli privući značajni iznosi direktnih stranih investicija.
Dobar primjer za osnivanje industrijskih parkova je slovački model o kojem je ranije bilo više govora. Iz
evropskog iskustva izdvajamo i primjere različitih modela funkcioniranja industrijskih parkova. Na primjer,
u Rumuniji za izgradnju industrijskog parka predviđene su samo poreske olakšice, oslobadanje od PDV-a,
plaćanja određenih naknada za korišćenje zemljišta ili prenos zemljišta iz poljoprivredne u industrijsku namjenu. U nekim drugim zemljama, kao što je Češka Republika, razvoj industrijskog parka je subvencionisan
kako iz evropskih fondova tako i iz fondova Republike Češke. Podrazumijeva se da tamo gdje postoji pomoć
od strane države bitna je i uloga lokalne zajednice. Općine i gradovi su jedan od ključnih faktora za razvoj
industrijskih parkova u zemljama gdje postoji sistem podsticaja, a ne samo poreskih olakšica.
Na primjeru regije CBiH kod planiranja industrijskih parkova treba imati u vidu neujednačeni razvoj pojedinih njenih dijelova. U tom smislu i u ovoj Studiji, za pojedine općine, umjesto industrijskih predviđene
su poduzetničke zone, odnosno poduzetničko-zanatski parkovi. Razvojem poduzetnika došlo bi i do dislociranja njihovih biznisa iz poduzetničkih u obližnje ili nove industrijske/poslovne zone.
Kao što je navedeno, prostornim i urbanističkim planovima općina treba predvidjeti da industrijski parkovi
mogu biti izgrađeni samo u okviru industrijskih/poslovnih zona. Za cijeli region bi bilo oportuno planirati
pogodne lokacije za industrijske/poslovne zone, a u okviru njih predvidjeti područja smještaja pojedinih
parkova. Jedan od mogućih prijedloga je da se industrijske/poslovne zone podijele u tri-četiri kategorije
(A, B, C, D), gdje bi za svaku posebno bilo određeno koje industrije, odnosno privredne i/ili poslovne djelatnosti tu mogu biti smještene. Tako bi recimo zona „A” bila predviđena za male firme koje ne zagađuju
životnu sredinu i njihova izgradnja će biti moguća i u stambenim naseljima. Zona „B” bi se planirala za
mala i srednja preduzeća koja se bave uslužnom delatnošću i bila bi locirana na obodima stambenih naselja,
dok bi se preostale dvije kategorije industrijskih/poslovnih zona, gradile na većoj i velikoj udeljenosti od
stambenih naselja, a uz zadovoljenje određenih uvjeta izgradnje (infrastruktura, komunalije, i drugo.).
Ovdje svakako treba imati u vidu da kod planiranja industrijskih/poslovnih parkova treba definisati sve
uslove koji moraju biti ispunjeni. To je, takođe, od izuzetne važnosti i za buduće investitore. Ti uslovi mogu
da budu: vrsta djelatnosti koja će se realizovati, limit visine budućih objekata-zgrada, maksimalna brutopovršina po jednom hektaru zemljišta, odnos zauzetosti objektima prostora, minimalni procenat zelene
površine, parking prostora i drugo. Odgovore na ova i druga specifična pitanja treba da da feasibility study
svake pojedine zone, odnosno industrijskog parka.
Termin industrijski parkovi se često koristi za komplekse (velikih) preduzeća koja su obustavila rad ili
su restruktuirana, a koji se koriste za vođenje preduzeća, prevashodno malih i srednjih, pod povoljnim
uslovima.
57
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Naučno-tehnološki i biznis parkovi
Razlika između industrijskih/poslovnih, naučno-tehnoloških i biznis parkova u međunarodnoj praksi sastoji se u tome što se plan razvoja industrijskih/poslovnih parkova definiše jednim općim aktom, najčešće zakonom, dok kod izgradnje druge vrste parkova to nije slučaj. Tehnološki park se razlikuje od industrijskog
parka po tome što u njemu nema preduzeća koja se bave određenom privrednom aktivnošću: proizvodnjom,
trgovinom, uslugama itd. već su u njemu obično smješteni univerziteti, naučni instituti ili preduzeća koja
razvijaju određenu tehnologiju. Dodirna tačka između naučnih i tehnoloških parkova je što je u naučnim
parkovima naglasak na naučnom razvoju. Naučne parkove čine isključivo univerziteti i instituti koji razvijaju nove tehnologije. Kod tehnoloških i naučnih parkova država još više učestvuje u finansiranju.
Kada je riječ o biznis parkovima, bitno je naglasiti da oni nemaju nikakvu finansijsku pomoć od strane
„države”. Biznis parkovi su bez ikakvih posebnih tretmana sa stanovišta olakšica i podsticaja, odnosno
u smislu specifične procedure za njihovo ustanovljenje. Sve troškove snosi investitor. Međutim, moguća
su i drugačija rješenja, posebno na nekim područjima i industrijskim kapacitetima regije CBiH. Naime,
pojedini „veliki sistemi” koji imaju velike komplekse neiskorištenog zemljišta i imaju relativno razvijenu
infrastrukturu, mogu sami pokrenuti projekat biznis parka na svom zemljištu i ponuditi ga potencijalnim
investitorima. Uz zemljište koje bi se investitorima dalo u zakup, mogu se ponuditi i tehničke usluge kao
što su održavanje higijene, zaštita i obezbeđenje, restoran i ugostiteljske usluge, garaže i autoservis, javni transport, kancelarijski prostor, pravne, računovodstvene i finansijske usluge i dr. Ovaj aspekt nam se
čini posebno značajnim i interesantnim za tzv. smeđe industrijske/poslovne zone koje ćemo prezentirati u
nastavku. Cijenimo da područja koja smo identificirali kao smeđe zone u ovom segmentu imaju značajan
potencijal.
Naučni park je grupa preduzeća zasnovana na znanju, gdje se podrška i savjeti pružaju u cilju rasta kompanija. Naučni parkovi su najčešće povezani sa centrom za tehnologije. Glavni cilj naučnog parka je istraživanje i razvoj novih proizvoda za komercijalizaciju. Osnovne karakteristike naučnih parkova su:
-
Motivisanje za osnivanje i razvoj (tehnoloških) preduzeća;
Lokacija u blizini visokoobrazovnih ustanova ili naprednog istraživačkog centra i operativne veze sa
pomenutim;
Olakšavaju, kroz aktivne intervencije, direktne transfere tehnologija istraživačkih institucija i institucija visokog obrazovanja do preduzeća i organizacija primljenih u park;
Pružaju opšte biznis usluge kao što je prijem, telekomunikacije, konferencijske sale, sekretarska
podrška, itd. i
Pružaju konsultantske (savjetodavne) usluge.
Inovacioni centar je izraz koji se često koristi da opiše inkubator koji se sastoji od novoosnovanih hightech preduzeća. Uz to, oni se razlikuju od “običnih” inkubatora po tome što obuhvataju kompanije koje su
prevazišle fazu inkubacije.
Izraz Istraživački park može se koristiti za park koji se sastoji od institucija/preduzeća koje se isključivo
bave istraživanjem i razvojem.
Poduzetničke zone
Organiziranjem poduzetničkih zona kao zemljišta opremljenog komunalnom infrastrukturom (i eventualno poslovnim prostorima) namjerava se na dugoročnoj osnovi poduzetnicima riješiti problem poslovnog
58
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
prostora, stvoriti uvjete za nesmetan rad, korištenje zajedničke i prilagođene infrastrukture, te omogućiti
povezivanje s drugim poduzetnicima smještenim na istom prostoru.
S obzirom da se radi o projektima čije ostvarenje zahtijeva angažiranje velikih financijskih sredstava i
dobru pripremu, osnivanje zona traži nešto više vremena. Prvi korak u tom procesu realizacije projekta
je prostorno određivanje lokacija za takve sadržaje, uvažavajući postojeće stanje. Zatim se vrši priprema
projektne dokumentacije, kako bi projekti bili pripremljeni tako da mogu biti predloženi za financiranje,
bilo domaćim, bilo stranim investitorima. U ovoj Studiji napravili smo distinkciju između industrijskih/
poslovnih i poduzetničkih zona na način da smo lokacije čija je površina manja od 10 ha prepoznali kao
pogodne za razvoj poduzetničkih zona, s obzirom da njihova ograničena površina realno predstavlja limit
razvoja ozbiljnih industrijskih kapaciteta.
Dinamika izgradnje poduzetničkih zona ovisiti će o strategiji, planu i programu razvoja malog biznisa
općina i Regije, te njihovih poticaja kao nositelja programa. Za realizaciju ovog ambicioznog programa
poduzetničkih zona potrebno je uključiti i druge poticajne mjere, prije svega povoljne kredite.
Međutim, naša je ocjena da općine regije CBiH, u kojima su projektovane poduzetničko-zanatske zone
i koje imaju ograničena sredstva za finansiranje izgradnje potrebne infrastrukture, mogu razvoj poduzetništva u ovim zonama temeljiti i na modelima prodaje i/ili iznajmljivanja zemljišta, odnosno lokacija. O
navedenim modelima više govora će biti u nastavku.
Prvenstvena namjena poduzetničkih zona su proizvodni sadržaji, zanatstvo, servisi i skladišta. Osim navedenih, predviđena je i mogućnost gradnje pratećih sadržaja: prodavaonica, prodajnih salona i sličnih
građevina u funkciji plasmana vlastitih proizvoda, prodavnica artikala svakodnevne potrošnje, manji ugostiteljski sadržaji, komunalne građevine i uređaji, prometne i ostale građevine koje upotpunjuju sadržaje
gospodarske i proizvodne zone.
S obzirom na postojeće stanje u regiji CBiH i višegodišnji kontinuitet u proizvodnji, razvoju i kadrovskom
usavršavanju, sadašnje vrijeme zahtijeva kompletnu preobrazbu postojećeg stanja i reinžinjering cijelog
sistema, a prije svega ljudskih resursa. Ljudi su nositelji svih privrednih procesa. Vizijom, znanjem i sposobnostima direktno utječu na razvoj i uspjeh te očekivano blagostanje, što je postavljeno kao cilj i vodilja
strategije razvoja privrednih djelatnosti. U tom smislu ova Studija posebno ukazuje na potrebu educiranja
kadrova, odnosno radne snage u skladu sa zahtjevima tržišta i opredjeljenjima iskazanim u strategijama
razvoja Regije i općina. Kao jedan od faktora koji privlači potencijalne investitore svakako je i dovoljan
broj obrazovanih i obučenih radnika. Iskustva Republike Češke i Slovačke više su nego zoran primjer. U
tom smislu, za razvoj poduzetništva, a time i poduzetničkih zona u općinama, presudan faktor biće dovoljan
broj educiranih i treniranih radnika. Naše istraživanje, nažalost, ukazuje da se na nivou lokalnih zajednica
o ovom važnom aspektu ne vodi dovoljno računa. Naša namjera je bila da se analitički istraži i ovaj aspekt
razvoja poduzetništva. Međutim, ispitivanje na terenu pokazalo je da lokalne zajednice ovome ne posvećuju dovoljno pažnje, pa čak i da općine u većini slučajeva nemaju ni sistematiziranih evidencija o broju i
kvalifikacionoj strukturi zaposlenih i nezaposlenih lica, a da ne govorimo o strategiji u obrazovanju. Navedeno predstavlja i jedno od ograničenja ove Studije o kojem je već bilo govora.31
Razvoju poduzetničke mreže može se pristupiti i posredstvom formiranih poduzetničkih centara i/ili udruže31 Zbog značaja ovog segmenta predlažemo da se o njemu provede i posebno istraživanje.
59
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
nja u svim općinama Regije kao logističke podrške poticaju bržeg razvoja malog i srednjeg poduzetništva.
Slobodne zone
Pojmovno slobodna zona predstavlja dio teritorije BiH, odnosno carinskog područja, koji je posebno ograđen i označen, gdje se obavljaju ekonomske poslovne djelatnosti pod posebnim uslovima.
Slobodne zone u kontekstu razvoja predstavljaju vrlo privlačan oblik koji obezbjeđuje proizvodnju roba i pružanje usluga uz maksimalne carinske i druge povlastice. Slobodne zone su instrumenti ekonomsko-razvojne
politike, obuhvatajući i privlačeći investitore za specifično definirana područja, gdje su posebni uslovi i dalje
stimulacije dopušteni u carinskom i poreskom režimu (u lancu od infrastrukture do financijskih pogodnosti).
Zemlje, odnosno regije koje teže industrijskom razvoju, a nemaju vlastiti kapital, slobodnim (bescarinskim)
zonama pružaju povoljne uslove za privlačenje stranog kapitala. Inostrane firme, računajući na jeftinu radnu snagu uz carinske povlastice i druge olakšice u zemlji poslovnog opredjeljenja, vide povoljnije uslove za
plasman svog kapitala, reinvestiranje i profit iz tog posla, daleko veći nego u matičnoj zemlji.
U tom pravcu regija CBiH treba da planira razvoj industrijskih/poslovnih zona koje će vremenom, uz ispunjenje predviđenih uslova (a prije svega pretežnom izvoznom orijentacijom firmi iz slobodne zone), dobiti
status slobodnih zona. Pokazalo se da razmjena dobara putem slobodnih zona ima mnoge prednosti u odnosu na klasične oblike privređivaja. Naime, slobodne zone nemaju samo osobinu da donose profit davaocu
usluga u njima, već one imaju uticaj i na: zapošljavanje nove radne snage, povećanje proizvodnje za izvoz,
značajnije privlačenje stranog kapitala, brže uključivanje zemlje i Regije u svjetske tokove, razvoj poduzeništva itd. Takođe, jedan od oblika otklanjanja prepreka za približavanje privrede regije CBiH privredi EU
je i osnivanje slobodnih zona koje imaju funkciju:
- privlačenja stranog kapitala,
- olakšavanja transporta i skladištenja roba,
- stvaranja povoljnih uslova za poslovanje domaćih eksportnih firmi u cilju povećanja izvoza,
- podsticanja privrednog razvoja Regije, itd.
Najvažnij efekat koji pruža slobodna zona na razvoj Regije sadržan je u činjenici da se otvaranjem pogona postiže najbrže zapošljavanje, a kroz doprinose na plaće pune fondovi, od čega imaju korist ne samo
općine, kantoni nego i FBiH i BiH kao cjelina. Međutim, u poslovanju slobodnih zona u BiH postoje i
brojni problemi koje je u narednom periodu nužno razriješiti kako bi slobodne zone odigrale ulogu koja im
u segmentu privrednog razvoja i pripada32. U nastavku navodimo pozitivna iskustva jedne slobodne zone
u Hrvatskoj.
Distrikti i klasteri
Uz već postojeće slobodne zone, poduzetničke zone i tehnološke parkove, javljaju se novi organizacijski
oblici kao aduti u poticanju razvoja. Za nove pojmove klaster i distrikt može se reći da su trenutačno vrlo u
modi i da predstavljaju nove nazive u razvoju. Neki misle da je upravo to „spas za industriju”, dok su drugi
32 Trenutno u Bosni i Hercegovini postoji pet slobodnih zona koje imaju dozvolu za rad. Ipak postoji niz slabosti i kontradiktornosti zakonske
regulative koja uređuje ovu oblast. Očekivati je da se približavanjem BiH Evropskoj Uniji znatno unaprijedi zakonska oblast koja reguliše osnivanje
i poslovanje kako samih slobodnih zona, tako i kompanija u njima, čime bi bilo realno očekivati da slobodne zone postanu “lokomotiva” razvoja
Regija i države BiH. Praksa pokazuje da za rješavanje problema u ovoj oblasti treba urediti postojeće funkcionisanje slobodnih zona uvođenjem
nove jednoobrazne pravne regulative u oblasti slobodnih zona za cijelu teritoriju BiH, u skladu sa odredbama Zakona o slobodnim zonama u BiH,
uz dopunu Zakona o carinskoj politici. Preferencijalni tretmani u vidu carinskih, poreskih i drugih olakšica koje se nude korisnicima zone trebaju
biti još naglašeniji i u praksi primjenjivi. Sućeska Mersida, sa seminara: Slobodne zone i privredni razvoj, Privredna komora kantona Sarajevo,
april, 2006. godine.
60
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
više pesimisti, smatrajući da stižu prekasno. Engleska riječ cluster (hrpa ili skupina), pojam je koji je prvi
upotrijebio jedan američki kompozitor, a označava skup istodobnih, gusto nanizanih tonova. U privredi,
klasteri se prevode najčešće kao grozdovi. Distrikt ili na latinskom districtus znači okrug, odnosno područje
u administrativnom smislu. Po tome bi klaster bio vertikalno povezivanje jedne djelatnosti, recimo, u drvnoj industriji od drveta u šumi i pilana, preko dizajnera i stolara u tvornici namještaja, pa sve do distributera,
trgovca i konačnog kupca, potrošača. Klasteri nisu, dakle, na jednom mjestu – distriktu. Zato distrikti mogu
biti nešto poput industrijskih/ poslovnih zona, slobodnih zona, industrijskih/poslovnih parkova ili pak inkubatora, iako stručnjaci ukazuju i da distrikt može biti i na području cijele regije. Uglavnom, pojmovi se
spominju u vezi s reindustrijalizacijom zemlje, novim zapošljavanjem, izvozom i privrednim rastom.
Jedan od mogućih načina (ideja) podsticanja razvoja, rasta i povećanja konkurentnosti lokalnih privrednih kapaciteta, posebno proizvodnog sektora je osnivanje klastera. Pretpostavka ovome konceptu bi bio
projekat izrade međusektorske analize u regiji CBiH, koji bi predstavljao kvalitenu podlogu za efikasno
povezivanje preduzeća sa cijelog područja. Klaster je potencijalno zajedništvo inicijative javog i privatnog
sektora, odnosno čitavog niza preduzeća koja mogu da budu povezana u tehnološki proces, ali isto tako
i niza institucija, nauke i ostalih. U svijetu klasteri obično uključuju preduzeća, vladu, kao i različite naučno-istraživačke institucije. Politika klastera treba usko da se naslanja na politiku privlačenja investicija
posebno u poljoprivredi, određenim granama industrije, turizmu i saobraćaju i ostalim prioritetima.
Na kraju, možemo zaključiti da stvaranje uslova za privredni razvoj regije CBiH predstavlja planiranje i
izgradnja industrijskih/poslovnih zona, pri čemu treba imati u vidu:
- lociranje zona u blizini postojećeg putnog i željezničkog koridora,
- potpunu komunalno-komunikacionu opremljenost i
- nisku cijenu po kvadratnom metru kupljenog ili iznajmljenog prostora.
Poduzetničke centre, tehnološke centre, inkubatore i industrijske/poslovne zone treba otvoriti i staviti u funkciju u onim općinama i gradovima gdje postoji interes za razvoj poduzetništva. Svrha njihovog otvaranja je:
(1) stvaranje preduvjeta za razvoj poduzetništva na području Regije, općina i gradova; i (2) poticanje poduzetništva i pomoć poduzetnicima u stručnim i savjetodavnim uslugama, informacijama i njihovom povezivanju.
61
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
3. INDUSTRIJSKE/POSLOVNE ZONE - ISKUSTVA DRUGIH ZEMALJA
Industrijske/poslovne zone svuda u svijetu predstavljaju značajan instrument podsticaja i razvoja poduzetništva i opšteg ekonomskog razvoja određene sredine. One se osnivaju na osnovu jasno izraženog interesa
između privrednika i organa lokalne/regionalne vlasti, uz podršku viših nivoa vlasti i istraživačko-obrazovnih
organizacija i institucija. Koliki je značaj ovih instrumenata privrednog razvoja pokazuju slučajevi i iskustva
drugih zemalja, u kojima se njihovom osnivanju i kasnijem upravljanju poklanja velika briga i pažnja. Time
se bave vlade na različitim nivoima, a kao podršku njihovom osnivanju odobravaju bespovratna sredstva u
obliku zemljišta, objekata, infrastrukture, ali i podsticajnih finansijskih sredstava kompanijama koje žele svoje
aktivnosti realizovati u industrijskim zonama. Animiraju se banke i druge finansijske institucije za podršku
poduzetnicima koji žele investirati u industrijske/poslovne zone i u industrijskim zonama. Vođstvo i upravljanje industrijskim zonama povjereno je iskusnim privrednicima i predstavnicima vlasti, banaka i istraživačkoobrazovnih institucija, u cilju povećanja ukupne efikasnosti kompanija u industrijskim zonama.
U posljednjih pedesetak godina industrijske/poslovne zone postale su dio ekonomske razvojne strategije
niza zemalja, ali tek u posljednjih tridesetpet godina počeo je njihov značajniji i dinamičniji razvoj. Neke
zemlje ostvarile su izvanredne rezultate u njihovom razvoju, tako da su i njihova iskustva u kontekstu razvoja industrijskih/poslovnih zona CBIH posebno značajna i dragocjena. U nastavku Studije daje se kratak
prikaz iskustava grupe odabranih zemalja u iniciranju, uspostavljanju, upravljanju i organizaciji industrijskih/ poslovnih zona, s tim da su iskustva Češke u razvoju industrijskih zona već ranije prezentirana.
3.1. Italija
Osnivanje industrijskih zona u Italiji je fenomen koji je nastao sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog
stoljeća. Naime, do 1970. nadležnost nad politikom razvoja malih i srednjih preduzeća te politikom upravljanja zemljištem u Italiji je bila na državnom nivo. Šesdesetih godina prošlog stoljeća Italija usvaja prvi državni
zakon koji definiše instrument javne industrijske/poslovne inicijative – PIP (Public Industrial Initiative). PIP
instrument je dao ovlaštenje općinama da mogu izuzeti poljoprivredno zemljište i na njemu razviti industrijsku zonu, sa mogućnošću prenošenja koncesionih prava korištenja zemljišta na kompanije koje se smjeste u
industrijsku zonu, i to pod veoma povoljnim uslovima. Iako je za svoje vrijeme ovaj zakon bio veoma inovativan i dobro «skrojen», za posljedicu je imao osnivanje samo malog broja industrijskih zona, uglavnom u
velikim gradovima, s obzirom da male općine nisu imale kapacitite ni sredstva kojim bi osnovali industrijske/
poslovne zone. Dodatni problem su bili stavovi stranaka desnice koje su se protivile izuzimanju zemljišta.
Nakon 1970-te nadležnosti nad politikom razvoja malih i srednjih preduzeća te politikom upravljanja zemljištem je preneseno na 20 regiona. Nakon toga svaki region počeo je da razvija svoju legislativu o industrijskim zonama. Emilia Romagna i Veneto su dvije najpoznatije i najuspješnije. One se malo razlikuju
zbog različite političke pozadine, ali su rezultati u obje gotovo jednaki.
U Veneto regiji regionalna vlada je u obliku granta (bezpovratnih sredstava) sufinansirala 30-40% troškova
izuzimanja zemljišta i infrastrukturnih radova. U planinskim djelovima sufinansiranje je moglo doseći i do
60-70% ovih troškova. Glavni uslovi bili su:
•
•
•
62
da je inicijativa pokrenuta od strane konzorcija/grupe malih i srednjih preduzeća, sa ili bez učešća općine;
dvije trećine članova konzorcija/grupe moraju biti industrijska mala i srednja preduzeća;
mala i srednja preduzeća koja grade svoja postrojenja unutar novonastale industrijske/poslovne zone
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
mogu postati vlasnici svojih parcela u zoni, ali ih ne mogu prodati u narednih 5 do 10 godina, da bi se
izbjegle špekulacije.
U regiji Emilia Romagna mehanizam je bio veoma sličan, ali je vlasništvo nad zemljištem uglavnom ostajalo u rukama općine i davano je malim i srednjim preduzećima na korištenje putem koncesija.
Obično su konzorcijalne grupe malih i srednjih preduzeća bile promovirane od strane udruženja (npr. CNA)
koja su promovirala i upravljala mnogim od ovih konzorcijalnih grupa malih i srednjih preduzeća.
Finasiranje osnivanja industrijskih zona djelimično je bilo podržano od strane regionalnih vlada, u prosjeku
oko 30 do 40 %, dok su ostatak finansirala mala i srednja preduzeća kroz konzorcije, pokrivajući dijelove
troškova za infrastrukturu i građenje. Mala i srednja poreduzeća samostalno kao i konzorciji malih i srednjih preduzeća imali su pristup veoma povoljnim kreditima dizajniranim specijalno za ovu vrstu inicijativa.
Ti krediti su obično sadržavali javne subvencije za smanjenje kamatnih stopa.
Veneto regija sa oko 4.5 miliona stanovinika ima oko 1500 industrijskih/poslovnih zona koje pokrivaju
približno oko 25.000 ha zemljišta. Svaka mala općina ima svoju malu industrijsku zonu. Općine srednje
veličine sa oko 10 do 30 hiljada stanovnika imaju po nekoliko industrijskih/poslovnih zona. Zone su obično
male i veoma malo njih je veće od 100 ha. Industrijska zona Padua je izuzetak po veličini. Ona pokriva 500
ha zemljišta i još uvjek je pod upravom javnog sektora.
Trenutno je 99% industrijskih preduzeća smješteno u industrijskim zonama. Koristi za mala i srednja preduzeća su najveće, jer su troškovi uspostavljana proizvodnje u industrijskim zonama u odnosu na samostalna rješenja mnogo niži.
Koncept uspostave industrijskih zona kao mjere podrške ekonomskom razvoju je dobro zamišljen. Međutim, on pored svojih dobrih strana ima i loše. Te loše se ogledaju u tome:
• da je uspostava industrijskih zona negativno utjecala na poljoprivredu devastirajući zemljište;
• da je skoro svugdje uzrokovala problem zagađenosti okoline;
• da je uzrokovala i uzrokuje mnogo neefikasnosti zbog visokih troškova izgradnje moderne infrastrukture na više lokacija.
Nadgradnja koncepta industrijskih zona u Italiji desila se formiranjem industrijskih distrikta koji predstavljaju koncentraciju istovrsnih industrijskih proizvodnih sistema, sastavljenih od pretežno malih i srednjih
preduzeća visoko specijalizirane proizvodnje (u najvećem broju slučajeva porodična preduzeća jake zanatske tradicije). Industrijski distrikti obično su osnovani od strane jedne ili više susjednih općina. Tako su
nastali industrijski distrikti u svim regijama Italije koji imaju svoju oblast/vrstu proizvoda koju proizvode i
koji pojedinačno u prosjeku okupljaju oko 500 kompanija.
Na razvoj industrijskih distrikta snažno je uticala liberalizacija tržišta i povećanje domaće i međunarodne
konkurencije, gdje veća preduzeća sa poznatim markama prepoznaju korist od uključivanja drugih u oblasti
specijalizacije određenih industrijskih distrikta ili osnivanjem novih industrijskih distrikta na područjima sa
već postojećom specijalnošću određene proizvodnje u formama uspostave lanca snabdijevanja i drugog.
Doprinos distrikta zaposlenosti u Italiji je veoma značajna. U distriktima se nalazi 25% stanovništva zemlje, a 31% talijanskih općina je obuhvaćeno; u distriktima radi 44,7% od ukupnog broja zaposlenih u
manufakturnom sektoru Italije.
63
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Zaposlenost u distriktima dostiže svoje maksimalne vrijednosti i u odnosu na ukupnu zaposlenost po pojedinim sektorima učestvuje kako slijedi: kožni proizvodi (66%), tekstil-odjeća (63%), proizvodnja naočala i
namještaja (58%), konstrukcija mašina (49%), obrada papira (41%).
3.2. Irska
Irska je poznat primjer zemlje koja je napravila veliki ekonomski pomak transformišući svoju privredu baziranu na poljoprivredi u ekonomiju koja proizvodi visoko tehnološke proizvode i usluge. Ovakva promjena je uslovljena promjenom politike protekcionizma koja je štitila domaće kompanije čineći ih istovremeno
otvorenim i izvozno orjentisanim. To je učinjeno 1958. godine, kada gospodin Ken Whitaker iz ministarstva finansija Irske mjenja politiku protekcionizma u spoljno orjentiranu i stimulirajuću za strane direktne
investicije, sa ciljem ubrzanja industrijskog razvoja kroz promociju prilika za investiranje u Irskoj, transfer
tehnologija i diversifikaciju prizvodnje. Cilj ove politike bio je povećanje zaposlenosti i zaustavljanje procesa migracija stanovništva. Da bi ostvarila ove ciljeve i privukla strane investiore, Irska je počela da gradi
industrijsku infrastrukturu pogodnu za strane investitore te uvela niz olakšica u smislu oslobađana poreza
na sirovine iz uvoza. Razvoj obrazovanja je takođe podržan. Stranim investitorima su ponuđene mnoge
olakšice kako bi ih se privuklo da investiraju u Irsku. Strani investitori nisu morali da plaćaju uvozne carine,
bili su izuzeti od plaćanja korporativnog poreza na određen broj godina, itd.
Irska je zemlja koja broji 4,04 miliona stanovnika i prostire se na samo 70.000 km2. Njen GDP iznosi 181,5
milijardi US$ sa GDP p/c od 44.923 US$. Izvozi oko 82% svog GDP-a.
Godine 1958. na Shannon aerodoromu osnovana je prva industrijska slobodna zona. Shannon industrijska
slobodna zona nudila je standardne proizvodne hale sa svim potrebnim uslugama i infrastrukturom, omogućujući investitorima da iznajme hale, instaliraju opremu i počnu sa radom u veoma kratkom vremenu. Uprava Shannon industrijske slobodne zone bila je zadužena za otklanjanje eventualnih birokratskih problema
sa kojima bi se investitori suočili. Kompanije smještene u Shannon industrijskoj slobodnoj zoni su mogle
svoje proizvode izvesti brodom iz luke Limerick udaljene samo 25 km ili preko aerodroma koji je bio dio
zone. Sve potrebne usluge su bile dostupne u zoni/aerodromu – npr. skladišta, ubrzane carinske procedure,
špediterske usluge, osiguranje, hotel, restorani, turistički uredi i dr.
Trenutno Shannon industrijska slobodna zona ima površinu od 240 ha. U zoni su smještene proizvodne
hale, skladišta i kancelarijski prostori. Ukupna površina ovih objekata je 400.000 m2. U zoni je smješteno
130 kompanija, 50 proizvodnih i 80 koji pružaju međunarodne usluge. Shannon predstavlja najveći klaster
sjevernoameričkih investicija u Irskoj, a u zoni je zaposleno 8.000 ljudi. Od kompanija koje su smještene
u zoni pomenućemo: AON, GE, Intel, Symantec, Thomson Financial, Mentor Graphics, Hamilton Sundstrand i RSA Security. Ukupan izvoz kompanija u zoni procjenjuje se na 2,5 milijardi € godišnje.
Slika 3.1. Westpark Shannon Business
Park u Irskoj
64
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Vremenom su ovakve industrijske/poslovne slobodne zone uspostavljne i na drugim lokacijama u Irskoj.
Vlada je preferirala lokacije sa visokom nezaposlenošću, što se pokazalo uspješnim, jer je u periodu od 1015 godina 1000 investitora sagradilo svoje objekte mimo velikih gradova. Ovakve zone su uspostavljene i
u drugim velikim gradovima, Dablinu, Corku i dr.
Model industrijskih zona koji je izabrala Irska u današnoj literaturi se naziva izvozno-proizvodna industrijska zona. Efekti uspostavljanja ovakvih industrijskih zona su jako veliki. Naime, strane investicije koje su
uslijedile kao rezultat promjene ekonomske politike i uspostave industrijskih slobodnih zona vrlo su brzo
podigle ekonomsku performansu Irske privrede veoma blizu evropskog prosjeka. Mjereno po rastu društvenog bruto proizvoda (GDP) od šesdesetih do devedesetih godina prošlog stoljeća, stopa rasta GDP-a je
bila približna evropskom prosjeku, nakon čega u periodu od 1990-2000. stopa rasta GDP-a skokovito raste
i iznosi 8,5%, što je 3,5 puta veća stopa od evropskog prosjeka.
Ekonomska performansa (Rast GDP)
Godine 1951-60 1961-70 1981-90 1991-00
Irska
1.7
4.0
1.7
8.5
Danska
3.3
4.8
1.7
3.2
Evropa
4.4
4.2
2.3
2.3
Izvor: Prezentacija Introduction to Ireland and Shannon
Tom Kelleher, Director - SIDC
Tabela 3.1. Ekonomske performanse (rast GDP) Irske
Strane direktne investicije i izvoz uzrok su zbog kojeg je Irska ekonomija postala najbrže rastuća u Evropi.
Rezultat stranih direktnih investicija u Irskoj je 138.000 novih radnih mjesta, pedesetpostotno povećanje
proizvodnje i osamdesetpostotno povećanje izvoza, te 35% povećanje GDP-a. Od 1987. do danas u Irsku
je investirano 13 milijardi eura, kompanije su platile 1,2 milijarde poreza, tehničke i menadžerske vještine
irskih radnika su unaprijeđene, a Irska je postala vodeći izvoznik softvera u svijetu. Zanimljiv je podatak da
se 30% SAD investicija u Evropsku uniju odnosi na Irsku.
Slika 3.2. Industrijska zona Shannon-Zapad u Irskoj
65
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Izvozna politika Irske orginalno bazirana na konceptu industrijskih slobodnih zona podržana je politikom
privlačenja investicija. Tako su do sada osnovana 23 investiciono-promotivna predstavništva u svijetu.
Irska
26.0
Holandija
15.70
Švajcarska
14.27
Španija
9.85
Belgija
7.00
eška Republika
5.00
Poljska
5.00
Holandija
4.40
Source: IMD World Competitiveness Yearbook 2005
Tabela 3.2. Priliv direktnih investicija u milijardama US$ u 2004. godini
Takođe, tokom svih ovih godina od 1958. legislativa koja se tiče stranih investitora i njima pripadajućih
olakšica nije značajno mjenjana, što je ulilo povjerenje stranim investitorima da se uslovi poslovanja neće
promijeniti. Irska je najavila da će prestati sa oslobađanjem od poreza za investitore od 2010.
Zemlja
%
Irska
12.50
Njemaka
41.63
SAD
35.00
Španija
35.00
Holandija
34.50
Francuska
34.42
Belgija
33.99
Velika Britanija
30.00
Izvor: IMD World Competitiveness Yearbook 2005
Tabela 3.3. Poređenje korporativnih poreskih stopa u Irskoj sa drugim zemljama u 2005.g
Faktori koji su uticali da industrijske zone u Irskoj postanu jedne od najprivlačnijih destinacija za investitore su: (1) obimne investicije u obrazovanje i osposobljavanje radnika koje su imale za rezultat visokokvalifikovanu i obučenu radnu snagu; (2) irski poreski sistem po kojem kompanije plaćaju najniže poreze
u Evropi; (3) jednostavnost propisa u oblasti kupovine i raspolaganja imovinom, sa rješenjima koja su prilagođena zahtjevima investitora; (4) prilagodljivost i poslovnost irskih menadžera i radnika; (5) poslovna
kultura koja promoviše, ohrabruje i podržava investiranje.
O atraktivnosti uslova koji se nude investitorima u Shannon industrijskoj zoni govore i sljedeći podaci:
66
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
zakup industrijskih objekata kreće se od 4,25 € do 6,2 €/m2 mjesečno, u zavisnosti od veličine, uslova i
spratnosti. Kancelarijski prostor se može iznajmiti po cijeni 8,5 € do 13,9 € po m2 mjesečno. Period najma
je obično na 20 godina ili duže. Ukoliko se odluče za kupovinu cijena građevinski uređenog zemljišta dostiže cijenu od 692.000 € do 790.000 € po hektaru.
Koncept industrijskih slobodnih zona u Irskoj je uspio promijeniti strukturu ekonomije, omogućivši joj da
uhvati korak sa tehnološkom revolucijom i kao takav predstavlja jedan od najboljih primjera dobro planirane dugoročne izvozno orjentisane industrijske strategije.
3.3. Malezija
Malezija je još jedan primjer zemlje koja je promijenila svoju privrednu strukturu. Od zemlje čija je privreda bila bazirana na poljoprivredi i osnovnim sirovinama, Malezija je danas postala izvozno orjentirana
ekonomija zasnovana na visokim tehnologijama, industrijama baziranim na znanju te kapitalno intenzivnim industrijama.
Ključ njenog uspjeha sigurno je u ekonomskoj razvojnoj politici vlade koja nastoji da obezbijedi stabilno
ekonomsko okruženje koje kompanijama pruža mogućnosti za rast i profit. Vlada kontinuirano komunicira
sa privatnim sektorom u cilju uključivanja prijedloga i potreba privatnog sektora u ekonomsku politiku.
U sklopu politike privlačenja stranih investitora vlada je ponudila niz olakšica za iste. Tako naprimjer
korporativni porez je 28% i primjenljiv je i za rezidentne i nerezidentne kompanije. Vlada je aktom za promociju investicija iz 1986. godine i aktom o porezu na prihod iz 1967. godine investitorima ponudila razne
vrste poreskih olakšica, kao što su pionirski status, određena oslobađanja od poreza tokom investiranja,
oslobađanja od poreza prilikom reinvestiranja, olakšice za industriju u oblasti visoke tehnologije, strateških
projekata i uspostavu međunarodne regionalne uslužne aktivnosti.
Pored gore navedenog, Malezija je razvila preko 200 industrijskih zona/parkova i 13 slobodnih industrijskih zona. Nove industrijske zone su infrastrukturno opremljene putevima, strujom, vodom, telekomunikacionom infrastrukturom, itd.
Slobodne industrijske zone su izvozno proizvodno/procesuirajućeg tipa a osnovane su da zadovolje potrebe izvozno orijentiranih industrija. Kompanije locirane u slobodnim industrijskim zonama oslobođene su
plaćanja uvoznih carina na materijal, komponente, dijelove, mašine i opremu koja je direktno potrebna u
procesu proizvodnje. U dijelovima zemlje gdje nema uspostavljenih slobodnih industrijskih zona omogućeno je uspostavljanje licenciranog proizvodnog skladišta, što predstavlja objekat sa veoma sličnim uslovima
poslovanja kao u slobodnoj industrijskoj zoni.
Da bi zadovoljila potrebe specifičnih industrija, Malezija je razvila specijalizirane industrijske parkove/
zone. Primjer ovakvih specijaliziranih parkova su Tehnološki park u Bukit Jalil-u i Kuala Lumpuru te
Kulim Hi-Tech Park u sjevernoj državi Kedah koji je otvoren za tehnološki intenzivne industrije i za istraživnje i razvoj.
TPM je jedan od najnaprednijih centara za istraživanje i razvoj za industrije bazirene na znanju. Prostire se
na površini od 300 ha, sa 12 dvanaest objekata koji su završeni u prvoj fazi.
Kulim Hi-Tech park je prvi potpuno integrirani park/zona industrije visoke tehnologije. Proteže se na površini od 1.450 ha. Pored redovne infrastukture ova industrijska zona/park sadrži i trgovinske centre, bolnicu,
edukativne ustanove i prostore za rekreaciju.
Industrijske zone su dostupne u skoro svim djelovima zemlje – u pokrajini Pahang na istočnoj strani, Johore
na južnoj i Terengganu na sjeveroistoku.
67
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Pripremljeno zemljište, definisano kao industrijska zona, dostupno je u pokrajini Pahang po vrlo pristupačnim cijenama. Kompanije ga mogu iznajmiti na period od 66 godina, sa opcijom mogućnosti produženja. Jedna od tih zona je Gebeng Industrijska zona, veličine 284 ha u luci Kuantan, sa novom stranom
trgovinskom zonom. Luka Kuantan je najbliža malezijska luka Japanu, Koreji, Tajvanu, SAD, strateški
pozicionirana i preferirana od strane izvoznika. Blizina naftnih i gasnih polja je pogodovala razvitku i rastu
petrohemijske industrije u zoni.
Slika 3.3. Zona u pripremi
(International Free Zone Port Klang Malaysia)
U zapadnom Pahangnu, od Klang doline prema unutrašnjosti, država je razvila Bentong Industrijsku zonu.
Zona ima pristup luci Klang i udaljena je 45 minuta vožnje od Kuala Lumpura. Na otoku Labuan, koji je
određen da unapredi privlačnost Malezije kao investitorskog centra, osnovan je finansijski park/zona. Johor
državna ekonomsko-razvojna korporacija u Maleziji nudi mnoštvo industrijskih zona, reda veličina od 12 ha
do velikih zona veličine 1.911 ha – TG Landsat Industrijski kompleks. U industrijskim zonama su se smjestile
svjetski poznate firme kao što su Matsushita, Sumitomo, Pioneer, Hitachi and Honda, Scott Paper, GE Electric i mnogi drugi. Kao što je gore rečeno, prostori i industrijsko zemljiše su iznajmljeni na 30 ili 60 godina.
Slika 3.4. Budući izgled International Free Zone Port Klang Malaysia
68
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Nema sumnje da su otvaranje Malezije za strane direktne investicije, olakšice za investitore te izgradnja
industrijskih zona, šezdesetih godina prošloga stoljeća imali uticaja na ubrzani razvoj privrede. Danas je
Malezijska ekonomija tržišno orijentirana. Malezija je danas jedan od najvećih primalaca direktnih stranih
investicija i te se investicije upravo realiziraju u industrijske zone. Koncept industrijskog razvoja u okviru
različitih vrsta industijskih zona u Maleziji implementiran je veoma uspješno, o čemu najbolje govori podatak da je Institut za razvoj menadžmenta je u svom godišnjem izvještaju svjetske konkurentnosti za 2004.
godinu Maleziju ocjenio kao petu najkonkurentniju zemlju, stavivši je ispred Njemačke, Velike Britanije,
Japana i Kine.
3.4. Slovačka
Republika Slovačka u zadnjem desetljeću primila je veliki broj stranih direktnih investicija. Tome je doprinjela tranzicija u oblasti ekonomije, odnosno prelaz sa planske na tržišnu ekonomiju. Najviše stranih direktnih investicija bilo je u automobilskoj industriji. Volkswagen je u blizini Bratislave napravio veliku fabriku
u kojoj su pored Volkswagenovih postrojenja smješteni i pogoni njegovih snabdjevača. Čitav kompleks čini
jednu veliku industrijsku zonu/park. Takođe francuski proizvođači automobila Peugeot i Citroen, te Kia
Motor napravili su svoje fabrike u Slovačkoj.
S obzirom na to da je primjer Republike Slovačke veoma instruktivan i interesantan za nas, na ovom mjestu
iznijećemo dio njihovih iskustava procesa uspostavljanja industrijskih zona/parkova.
Slovačka je tokom 2001. godine usvojila Zakon 193/2001 pod nazivom „Podrška uspostavi industrijkih
parkova“. Zakon je definirao pojam industrijskog parka/zone, vrstu podrške koja se može dobiti, uslove
koji se trebaju ispuniti da bi se dobila podrška, iznose finansijske podrške, način dodjele subvencija, način
prodaje zemlje sa pratećom infrastrukturom firmama koje žele da pokrenu svoje poslovanje u zoni/parku,
načine kontrole upotrebe subvencija, prekid ugovora o iznajmljivanju i razmjeni zemljišta sa državnim
zemljišnim fondom, te primjenu koda administrativne procedure. U naredne tri godine od usvajanja, primjenom ovog zakona podržano je osnivanje samo dva industrijska parka/zone, i to jednog u Devinskoj
Novoj Vesi i drugog u Varni. Kao reakcija na ovaj Zakon, svaka veća općina u Slovačkoj u svojim prostornim planovima rezervisala je prostor na kojem bi se izgradio industrijski park/zona. Neke su čak pronašle inicijalne investitore i pripremile početna sredstva koje je, po Zakonu, općina morala izdvojiti da bi
mogla koristiti sredstava podrške. Međutim, niti jedna od njih nije mogla obezbijediti sve uslove propisane
ovim Zakonom. Kašnjenje u obradi aplikacija za podršku (pomoć) u izgradnji industrijskih parkova/zona
obeshrabrilo je investitore. Zakon koji je trebalo da podrži regionalni razvoj putem izgradnje industrijskih
parkova/zona nije donio željene efekte. I pored početnog neuspjeha zakona, Mistarstvo privrede Republike
Slovačke i Slovačka agencija za razvoj investicija i trgovine (SARIO) ostale su na stanovištu da je država
ta koja može unaprijediti izgradnju industrijskih zona/parkova. Krenulo se u izmjenu Zakona, kao i u izbor
lokacija koje imaju potencijal da privuku veći broj stranih investitora.
U međuvremenu, podrška izgradnji industrijskih parkova u iznosu od blizu pola milijarde slovačkih kruna
(cca 30 miliona KM) odvijala se izvan Zakona (npr. izgradnja industrijskog parka/zone Lozorno u blizini
Volkswagena, te Eurovalley u Malaskiu i Kečnec u istočnoj Slovačkoj).
69
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Slika 3.5. Industrijska zona/park Greenfield Levice Slovačka
Zakon o podršci uspostavi industrijskih parkova br.193/2001 unapređen je na način da je obavezna participacija općina u predviđenim troškovima izgradnje industrijskih parkova smanjena sa 30% na 10%, a broj
potrebnih investitora na jedan. To znači da su općine mogle umjesto 70% dobiti 90% podsticaja za izgradnju industrijskih zona. U slučaju izgradnje infrastrukture iznos podsticaja može dostići 50% od investicija
kompanija koje su se obavezale uspostaviti svoje proizvodne kapacitete i operacije u industrijskom parku/
zoni.
Prema Zakonu, industijski park/zonu može uspostaviti općina ili grupa općina zajedno. SARIO je postavio
još jedan uslov, a to je da broj novih radnih mjesta mora biti u skladu sa visinom podsticaja za uspostavljanje industrijskih parkova/zona, i u tom smislu SARIO će evaluirati svaki zahtjev. Ukoliko ovaj odnos bude
nepovoljan, takva industrijska zona/park neće moći dobiti podsticaj.
Određen broj projekata uspostave industrijkih parkova/zona propao je zbog barijera vezanih za kupovinu
zemljišta od privatnih vlasnika i duge administrativne procedure. Općine nemaju nikakvih sredstava u procesu kupovine zemljišta osim sporazuma sa vlasnicima. Industrijski parkovi/zone nisu strateški projekti, te
se na njih ne može primjeniti pravilo proglašenja javnog interesa. Jedino što ostaje općinskim načelnicima
je da podrže rješavanja pitanja vlasništava u zoni, a općinskim vjećima da se odrede prema projektima
uspostave industrijskih zona. Neke su općine zaposlile po 2-3 mlada ekonomista da rade na projektima
uspostavljanja industrijskih zona, dok su druge uposlile konsultantske kuće koje su specijalizirane za takav
posao.
Općine i firme koje su radile na uspostavljanju industrijskih parkova/zona imale su primjedbe na kriterije
za evaluaciju, te dugu i složenu proceduru odobravanja projekata (što je u nekim slučajevima obeshrabrilo
prvobitno zainteresirane investitre za „ulazak“ u zonu).
Ministarstvo privrede Republike Slovačke i SARIO, 2004. godine odlučili su se na uspostavljanje mape
lokacija zona koje bi, mimo Zakona, bile uspostavljene i finansirane od strane države kao strateške, ne
čekajući izmjene zakona i strukturne fondove Evropske Unije. Za to su načinili potrebnu analizu koja se
sastojala od liste pripremljenih i planiranih lokacija za industrijske parkove/zone u zadnje dvije godine, te
listu svih registriranih investicionih projekata. Uočeno je da su zahtjevi investitora bili bazirani na postojanju autoputa, tehničke infrastrukture, upravljanju vodama, zaštiti okoliša, stopi nezaposlenosti i gustoći
naseljnosti. Ovakvo istraživanje poslužilo je da se kreira mapa sa sedam oblasti za koje su investitori iska-
70
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
zali najveći interes. Prema rezultatima, ispostavilo se da je interes investitora bio najveći za oblast između
gradova Presov i Košice, odnosno općine Malacky, Trencin, Martin, Dubnica nad Vahom, Nitra, Banska
Bistrica i Lemesany.
Nakon toga, po tri lokacije su bile izabrane u svakoj od ovako definisanih oblasti. Prva kao najveći prioritet,
a druga i treća kao rezervne opcije u slučaju da se sa prvom lokacijom naiđe na probleme. Ovako definisane zone mogle su da dobiju 100% finansiranja za uspostavu industrijskih parkova/zona, a istovremeno im
nije bila oduzeta mogućnost za apliciranje za državnu pomoć i fondove EU (Phare). Općine iz ovih oblasti
aplicirale za sredstava iz vanrednog fonda za uspostavljanje industrijskih parkova/zona, ali su uz aplikaciju
morali dostaviti i građavniske dozvole za sve objekte u njoj navedene.
Slika 3.6. Industrijska zona/park Chemes Slovačka
S obzirom na Zakon, sve regije i veći broj općina počele su sa razvijanjem projekta za uspostavljanje
industrijskih parkova/zona, ali prema procjeni stručnjaka, barem polovica njih nije ispunjavala osnovne
kriterije, a to je dostupnost radne snage i odgovarajuća transportna infrastruktura.
EU strukturni fondovi su bili jedan od izvora finansiranja za izgradnju industrijskih parkova/zona u Slovačkoj. Fondom upravlja SARIO. Gradovi, općine, njihovi dijelovi i asocijacije, budžetske i kontribucijske
organizacije za razvoj industrije mogu aplicirati na ove fondove. Novac dobijen iz ovih fondova može se
koristiti za projektovanje i tehničku pripremu lokacije, izgradnju, rekonstrukciju i renoviranje objekata u
vezi sa projektom industrijskog parka/zone i drugo. Aplikant (regija, grad, općina, itd) moraju uz aplikaciju
dostaviti predugovor sa investitorom. Ovo služi kao garancija da će investitor realizirati svoju investiciju
i zaposliti određen broj radnika. Dostupna sredstva iz fondova za strukturalno prilagođavanje EU za ove
namjene iznosila su 1,4 milijarde SKK (80.000.000 KM). Međutim, ta sredstva bila su nedovoljna da
zadovolje iskazane potrebe jer je interes regija, gradova, općina za izgradnju infrastrukture i uspostavu
industrijskih zona bio mnogo veći.
Nekoliko općina odlučilo se na uspostavu industrijskih zona, a da u tom procesu ne traže podršku od države
(općine Sladkovicovo, Vrable, Maly Krtis, Levice i Samorin). One su pripremile kompletne projekte sa
71
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
zelenim zonama koje će prerasti u industrijsku zonu/park. U svim slučajevima općine su ispunile jedan od
tri uslova a to su: uspostavljen aktivni tim za razvoj zone/ili kompanija za razvoj industrijske zone, određen
i jak investitor, i fleksibilnu općinsku administraciju. Zajedničko za ove općine je to da su uspješno obavile
kupovinu zemlje za buduću industrijsku zonu/park.
Problem vlasništva nad zemljom na lokaciji industrijskih zona/parkova koje su već uspostavljene je identificiran kao presudan za uspjeh industrijskih zona/parkova. Samo kada je zemljište u rukama grada, općine
ili kompanije za razvoj industrijskih zona/parkova, projekt uspostave industrijske zone/parka može uspjeti.
Često su lokacije ili njihovi dijelovi u privatnom vlasništvu, što značajno usporava cijeli proces. To podrazumjeva dugotrajne pregovore sa stotinama vlasnika dok se dogovor o cijenama ne postigne.
Danas u Slovačkoj postoji veliki broj industrijskih zona parkova, a veliki broj njih je u pripremi. One su se,
pored ostalih instrumenata za privlačenje stranih investitora (npr. državna pomoć investitorima), pokazale kao
vrlo efikasan instrument za privlačenje stranih direktnih investicija i investitora u Republiku Slovačku.
3.5. Češka
Od početka procesa tranzicije, u Češkoj je registrovano preko 50 milijardi dolara stranih direktnih investicija. Kao rezultat ogromnog priliva kapitala, ona se ubrzano približava prosječnom nivou privrednog razvoja
u vodećim zemljama Evropske unije. Uz obrazovanu radnu snagu, posebno u tehničkim disciplinama,
razvijenu industrijsku osnovu iz socijalističkog sistema i povoljnu geografsku pozicioniranost, ispravna
nacionalna politika u ovoj oblasti svakako predstavlja jedan od glavnih faktora investicionog buma koji
se, sa manjim oscilacijama, nastavlja i nakon završetka procesa evropskih integracija. Među najvažnijim
segmentima te politike nalazi se interakcija organa vlasti na nacionalnom i lokalnom nivou, u formi mnogobrojnih projekata unapređenja kvaliteta funkcionisanja općina, prilikom realizacije greenfield, odnosno
brownfield investicija.
Na strani države, kao ključna institucija u ovom procesu pojavljuje se CzechInvest – jedna od najuspešnijih
i nauticajnijih agencija za promociju investicija u Srednjoj i Istočnoj Evropi.
Češka Republika je podjeljena na 14 regiona, a svaki region ima razvojne ekonomske službe koje pomažu
stranim investitorima, a one ponekad postoje i na nivou općina i gradova. One se bave ekonomskim planiranjem, a u okviru razvojne ekonomske službe regiona postoje službenici zaduženi za strane investicije,
nevezano za nacionalnu agenciju i svi blisko sarađuju sa CzechInvest-om. Pored toga, ove službe imaju
ugovornu obavezu po kojoj im agencija pomaže u razvijanju određenih funkcija ili znanja, ali ne podnose
izveštaje nacionalnoj agenciji. Na primjer, one su plaćeni po svakom unosu informacija u bazu građevinskih lokacija.
Svaka lokalna vlast, generalno, radi na privlačenju stranih investitora i promociji svojih investicijskih potencijala, ali u mnogo čemu oni se oslanjaju na CzechInvest. Dio marketinga i promocije investicija u svom
regionu sami implementiraju, ali ipak većinu ovih aktivnosti obavlja nacionalna agencija.
Krajem 90-ih godina Agencija je realizovala seminare koji su doprinijeli informisanju općina na temu kako
unaprijediti ekonomski razvoj. U toku tog programa, organizovan je obilazak gradova u Engleskoj, Irskoj
i Portugalu, kako bi na licu mesta bile predstavljene koristi od stranih investicija. Općine su takođe imale
priliku da steknu nova znanja o razvoju usluga za investitore, pravljenju nacrta razvojnog plana regiona,
72
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
dizajnu master planova zona, pregovaranju i uslugama po završetku projekta. Devedesetih godina Češka je
imala problema oko obezbeđivanja industrijskog zemljišta i glavni interes CzechInvest-a bila je promocija
ideje razvoja građevinskih lokacija. Ovo je bio veoma uspešan program, sa domino efektom, jer ga je pratilo nekoliko proaktivnih gradonačelnika. Nakon toga, čelnici općina su shvatili koliko to može biti značajno
za njihov region, pa su počeli da se obraćaju nacionalnoj agenciji i da se raspituju kako mogu doprinijeti
privlačenju investicija. Saradnja između CzechInvesta i općina je i dalje vrlo aktivna i od općina i gradova
CzechInvest redovno dobija informacije o njihovim razvojnim planovima.
Oko 100 novih industrijskih zona je formirano uz pomoć državnih subvencija. Državno finansiranje je pokrenuto prije nego što je Češka počela da dobija sredstva za razvoj od Evropske unije. Između 1998. i 2003.
godine izdvojeno je oko 227 miliona dolara za ovaj program. Tokom ovog programa podrške uspostavi
industrijskih zona općine su same mogle da se prijave za sufinansiranje do 50% ukupnih troškova osnivanja
industrijske zone. Ukoliko su grad ili općina bili zainteresovani za pomoć, oni su mogli da konkurišu, uz
detaljan plan razvoja specifične lokacije.
U programu razvoja industrijskih zona 1998-2005. godine u Češkoj je iz javnih fondova dato za razvoj zona
281 mil. eura (iz nacionalnog fonda 191 mil. eura, a iz EU strukturalnog fonda 90 mil. eura). Formirane su
92 industrijske zone koje su kreirale 53.000 radnih mjesta, a u 2006. godini primljeno je još oko sto aplikacija za nove zone33.
CzechInvest bila je aktivno uključena u oblast izgradnje industrijskih zona, počev od 1998. godine. Tada se
počelo sa implementacijom program “Program za razvoj industrijskih zona – Industrial Zone Development
Programme (IZDP). U 2006. godini otvoren je novi program za podršku poslovnom vlasništvu i infrastrukturi
(Business Properties and Infrastructure Support Programme (BPISP)). Tako je nastavljeno sa podrškom izgradnji poslovnih prostora, prvenstveno strateških industrijskih zona i obnavljanju smeđih (brown) zona.
Devedeset dvije industrijske zone uspostavljene su u perodu od 1998 do 2005. U zone je investiralo 350
kompanija, a u njima je zaposleno preko 50.000 ljudi. Program se smatra jako uspješnim jer je većina
industrijskih zona koje su podržane državnim programom u potpunosti popunjena. Prema periodičnom
statističkom izvještaju za zone koje su podržane od strane države, prosječna popunjenost je 78%.
Slika 3.7. Mapa industrijskih zona podržanih od strane države od 1998. godine
33 http://www.czechinvest.org/web/pwci.nsf/pages/50E080B46BFA8E6EC1256EC10032749C?OpenDocument
73
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Strateški infrastrukturni projekti u oblasti poslovnog industrijskog prostora/vlasništva su projekti izgradnje
strateških industrijskih zona. Strateške industrijske zone su one sa minimalno 200 ha površne ili najmanje
100 ha kada je zona u izgradnji, ali u neiskorištenoj oblasti. Ove zone se prema gore pomenutom programu potpore BPISP, pripremaju za ozbiljne i važne investitore koji će izvršiti značajne investicije i kreirati
određen broj radnih mjesta.
Zajedno sa sistemom podsticaja za investitore, ovako pripremljene strateške industrijske zone za Češku
predstavljaju važan instrument privlačenja strateških investitora iz oblasti naprednih industrijskih tehnologija i investitora uključenih u izgradnju i razvoj tehnoloških centara, centara za podršku biznisu, kao i
kreiranje poslova u oblasti nauke i istraživanja. Priprema strateških industrijskih zona uvijek se realizuje u
saradnji između Ministarstva industrije i trgovine Republike Češke, CzechInvest-a, te predstavnika regiona
i lokalnih vlasti/općina.
U Republici Češkoj trenutno postoji nekoliko strateških industrijskih zona koje još uvjek nisu potpuno
popunjene. To su Kolín-Ovčáry, Most-Havraň, Žatec-Triangle, Nošovice, Mošnov and Holešov. Obnavljanje Škoda-Plzen lokacije je jedan od nedavno implementiranih strateških projekata. U nastavku ćemo
prezentirati informacije o nekim od strateških industrijskih zona:
Triangle strateška industrijska zona pokriva 360 ha i najveća je strateška industijska zona u Češkoj. Triangle je bivša vojna aviobaza u kojoj je stara i neiskorištena devastirana infrastruktura zamjenjena, a firme
Hitachi i IPS Alpha investiraju u zonu sa namjerom da zaposle oko 4.000 radnika. Zatim, Nošovice sa 260
ha, autoindustrija; Škoda Plzen sa 180 ha itd.
Slika 3.8. Smeđa zona Kladno, grad Kladno, region Centralna Bohemija
Pored zelenih industrijskih zona i smeđe industrijske zone se obnavljaju. Država je donijela nacionalnu strategiju obnove/regeneracije smeđih industrijskih zona. Takođe, tokom 2006. godine organizovana je i konferencija o smeđim zonama pod nazivom “Investicije u smeđe industrijske zone u Češkoj 2006”. Češka trenutno
ima preko 3.000 smeđih zona koje pokrivaju površinu od preko 11.000 ha, sa objektima koji pokrivaju 22.500
m2. Obzirom da predstavlju veliki neiskorišteni potencijal, urađena je studija o smeđim zonama i projekat kojim je kreirana baza podataka o svim neiskorištenim smeđim industrijskim zonama. Ovim se potencijalni investitori mogu na jednostavan način infomisati o njima. Izrađena je i ekološka studija kojom se došlo do saznanja
da preko 50% smeđih zona nisu ekološka prijetnja. Preko 70% smeđih zona u privatnom je vlasništvu.
74
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Slika 3.9. Industrijska zona u Ostravi, Češka Republika
Prema češkom konceptu, korisnici podrške industrijskim zonama mogu biti. 1) općine, gradovi i regije,
2) kompanije i 3) mala i srednja poduzeća, odnosno njihove asocijacije. Ovakvom strukturom korisnika
osigurava se incijativnost lokalne zajednice, biznisa i malih i srednjih kompanija. Time su mobilizirani svi
faktori razvoja, ali istovremeno je izbjegnuta potencijalna greška, koja u industrijskim zonama vidi kao
korisnike samo mala i srednja, ali ne i velika poduzeća. Naprotiv, kao veliki investitori velike kompanije
imaju visoku senzibilnost na konkurentnost lokacije u svim njenim aspektima i zato visoko preferiraju
prednosti industrijskih zona. Podrška industrijskim zonama odnosi se na:
a) pripremu za formiranje industrijskih zona, koja uključuje izradu studije izvodljivosti i potrebnu dokumentaciju, te urbanističke i druge komunalne saglasnosti,
b) podršku gradnji objekata,
c) podršku obnovi postojećih zastarjelih zona,
d) akreditaciju zona kao javnu funkciju koja osigurava kredibilnost industrijskih zona, posebno kod stranih investitora.
S obzirom na početnu fazu razvoja industrijskih zona u BiH, slične programe podrške trebalo bi utemeljiti
na konceptu javnog i privatnog partnerstva (PPP Public-Private-Partnership) u kome bi se javnim novcem
obavljale sve pripremne radnje za osnivanje zona, a zatim otvarao prostor za ulazak privatnih investitora. Iz
takvog partnerstva trebalo bi da se postignu efekti racionalne gradnje i korištenja urbanog prostora i efekti
razvoja poduzetništva u zemlji sa direktnim doprinosom zapošljavanju, smanjenju siromaštva, unapređenju
tehnološkog razvoja, izvoza, privlačenja domaćih i stranih investicija, podizanja konkurentnosti, integriranja u regionalnu, evropsku i globalnu ekonomiju i rast životnog standarda građana BiH.
Industrijske zone pružaju nekoliko značajnih efekata sa stanovišta cost-benefit analize. Tako u Češkoj procjenjuju najuspješnije zone prema efektima ekonomskih koristi, socijalnih koristi, rekonstruiranih objekata
i uspješnog gradskog planiranja. 34
34 http://www.czechinvest.org/web/pwci.nsf/evn/DE14EC95C481BF33C12570AE005879BA?OpenDocument
75
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
3.6. Slovenija
Formiranje industrijskih zona u Sloveniji je počelo devedesetih godina. Tranzicijski proces je sa sobom
nosio nova razmišljanja o načinima ekonomskog razvoja koji su trebali da ublaže i prevaziđu ekonomsku
krizu nastalu gubitkom tradicionalnih tržišta u bivšoj zajedničkoj državi (SFRJ).
Uspostava industrijskih zona, odnosno izrada fizibiliti studija mogućnosti formiranja industrijskih zona, u
Sloveniji je u početku bila finansirana od strane međunarodnih programa podrške (PHARE i dr). U proces
formiranja industrijskih zona kasnije se uključila i vlada, kroz programe ekonomskog razvoja i privlačenja
stranih investicija.
Slovenija je u julu 1999. godine prihvatila evropski model regionalnog razvoja usvajanjem akta o promociji
balansiranog regionalnog razvoja, kojim se definišu ciljevi, principi i organizacija, kriteriji za dodjeljivanje
razvojnih podsticaja i kriteriji za određivanje oblasti sa posebnim razvojnim potrebama. Dokumentom je
osnovano vijeće za strukturnu politiku, a potom državna agencija za regionalni razvoj, fond za regionalni
razvoj i očuvanje ruralnih naselja u Sloveniji, te regionalne razvojne agencije. Slovenija ima dvanaest regionalnih razvojnih agencija koje skupa sa općinama implementiraju projekte uspostavljanja industrijskih
poslovnih zona.
Trenutno u Sloveniji ima oko 100 industijskih poslovnih zona. Mali broj poslovnih zona je veći od 100 ha
(npr Celje, Ljubljana, Maribor). Većina poslovnih industrijskih zona predstavljaju male općinske industrijske zone veličine 5-20 ha.
Određen broj industrijskih zona je uspostavljen u napuštenim vojnim kasarnama te propalim državnim preduzećima, gdje je država te objekte dodijelila općinama. Takav slučaj je sa Željezarom u Jesenicama koja je
pretvorena u industrijsku zonu. Uspostava ovakvih zona služi unapređenju poduzetništva kao i privlačenju
stranih investicija.
Slika 3.10. Poslovne zone Goriške regije u Sloveniji
76
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Troškovi infrastrukturnog opremanja finansirani su iz više izvora:
•
Općinski budžet,
•
Državni fond za regionalni razvoj,
•
Međunarodni izvori.
Pored povoljnog prostora za rad u industrijskim zonama, firmama su dostupni i drugi podsticaji u smislu
nekih poreskih olakšica i vaučerskog sistema za poslovno-savjetodavne usluge koji pokriva 50% tih troškova.
Poreske olakšice daju općine i pored ostalog na takav način unapređuju poslovno okruženje i privlače biznise u svoje industrijske zone.
Primjer kojeg je vrijedno pomenuti u ovoj Studiji svakako je Poslovni inkubator u Sežani. On je od malog
inkubatora u napušenoj hali firme Iskra, uz uporan rad menadžmenta inkubatora i općine Sežana, prerastao
u industrijsku zonu. Ulaskom u EU, carinski terminali na graničnom prelazu Kopar, prema Italiji, su pretvoreni u industrijsku/poslovnu zonu.
KONZORCIJ ZONA
ZONE X
MARKETING
FINANSIJE
Kompanije za
RDA i opine
Opinski fond
Državni fond
EU fond
Kompanije
Banke
Investitori
Slika 3.11. Model konzorcija industrijskih zona Savinja regiona u Sloveniji
Uspostava industrijskih zona dešava se u svim statističkim regionima u Sloveniji. Tako region Savinja
planira da u periodu od 2005. do 2013. godine sagradi 251 ha industrijsko-poslovnih zona na različitim
lokacijama. Regionalna razvojna agencija Celje sa partnerima implementira projekat razvoja investiranja
i marketinga poslovno industrijskih zona. Prema razvojnoj agenciji Celje, model je rezultat nedovoljnog
sistema planiranja i izgradnje poslovnih zona u Sloveniji. U osnovi modela je uspostavljanje konzorcijuma
industrijskih zona na regiji. Marketing/promocija zone i privlačenje biznisa i stranih investitora posao je
profesionalne marketing agencije te regionalne razvojne agencije i općina na čijem se teritoriju zone nalaze.
Finansiranje izgradnje infrastrukture i drugih aktivnosti zona vrši se iz više izvora a to su: općinski fondovi,
državni fondovi, EU fondovi, kompanije, banke i investitori.
Konzorcij industrijskih zona u Savinja regionu sastoji se od najveće industrijske zone regiona IPC Celje
istok veličine od 690 ha u kojoj trenutno ima preko 650 kompanija, zatim tri zone uz auto put A1 u općinama Vojnik (20 ha), Pozela (18 ha) i Prebold (20 ha) i male industrijske zone u općini Ljubno (5 ha).
Industrijske/poslovne zone u Sloveniji su u funkciji razvoja poduzetništva i privlačenja stranih investicija.
77
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Skoro svaka općina u Sloveniji ima barem jednu industrijsku zonu. Finansiranje izgradnje infrastrukture
se vrši iz više izvora, domaćih i stranih, a iniciranje uspostave industrijskih zona vrše regionalne razvojne
agencije i općine. Koncept balansiranog ekonomskog razvoja uspješno se implementira putem nacionalne
agencije za regionalni razvoj koja je 01.01.2006. inkorporirana u vladinu kancelariju za lokalnu samoupravu i regionalnu politiku. Industrijske zone u Sloveniji su veoma važan dio poduzetničke infrastrukture
koja u kombinaciji sa drugim oblicima podrške poduzetništvu i privlačenju stranih investitora značajno
doprinosi ekonomskom razvoju i konkurentnosti zemlje.
3.7. Hrvatska
Hrvatska je osnivanje industrijskih/poslovnih zona počela krajem devedesetih godina. Osnivanje industrijskih zona rezultat je aktivnosti Hrvatske države na polju podrške razvoju industrije, poduzetništva i privlačenju stranih investicija. Hrvatska je kao i druge države bivše SFRJ i istočnog bloka devedestih godina
prošla kroz proces tranzicije, koji je za posljedicu imao gubitak velikog broja radnih mjesta i propadanje
određenog broja državnih privrednih sistema.
U sklopu strategije ekonomskog razvoja, Hrvatska vlada je 2002. i 2003. godine u okviru aktivnosti svoja
dva ministarstva, Ministarstva gospodarstva i Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, inicirala
programe osnivanja industrijskih distrikta i industrijskih zona.
Ministarstvo gospodarstva osnovalo je industrijske distrikte, a Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo otpočelo je sa programom osnivanja poduzetničkih industrijskih zona. Do sada je osnovano 235
poduzetničkih zona, 16 poduzetničkih inkubatora, četiri tehnološka parka, te 27 poduzetničkih centara i 6
razvojnih agencija. Plan je osnivanje 500 poduzetničkih/industrijskih zona.
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva implementira projekt «Izgradnje poduzetničkih zona u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave». To se realizuje sa ciljem podsticanja ravnomjernog
razvoja Republike Hrvatske i bržeg rasta poduzetništva. Povoljnosti poduzetnicima ogledaju se kroz omogućavanje i olakšavanje izgradnje poslovnih objekata (na potpuno infrastrukturno opremljenom zemljištu),
prvenstveno za proizvodne djelatnosti.
Slika 3.12. Industrijska zona Sisak (u pripremi)
78
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva će na osnovu ovog Projekta sufinansirati bespovratnim
sredstvima izgradnju poduzetničkih zona kroz:
1.
2.
3.
izradu projektne dokumentacije za zonu;
izgradnju infrastrukture u zoni;
privođenje svrsi poslovnih objekata koji se nalaze u poduzetničkoj zoni (ili uklanjanje istih).
Korisnici ovog Projekta su jedinice lokalne i područne samouprave (županije, gradovi i općine) koje ispunjavaju uslove i kriterije Projekta. Njime je definisan sadržaj (opremljenost) poduzetničkih zona.
Projektom se od jedinica za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu zahtijeva određivanje službe unutar privrednih/ekonomskih upravnih odjela, odnosno osnivanje pravnog lica koje će se brinuti o izgradnji
zona, odnosno o koordinaciji izgradnje zona. Projektom je preporučeno da veće zone sadrže i poduzetnički centar, poduzetnički inkubator, tehnološki park, servisno-tehničku službu (zajednički nadzor, čuvanje
objekata u zoni i specijalne servise za potrebe poduzetnika), društvenu komponentu (prostorije za poslovne
aktivnosti, ishranu) i dr.
Uslovi koje županije i lokalna samouprava (općine i gradovi) moraju ispuniti da bi mogli koristiti sredstva
projekta su:
-
-
donošenje županijskog plana izgradnje poduzetničkih zona ili dovršenja započetih. Planovi moraju biti
u skladu sa Razvojnim operativnim planovima, uvažavajući pri tom jednakomjerni razvoj županije.
(Cilj planova je rangiranje poduzetničkih zona prema prioritetima potreba županije);
uslov za formiranje poduzetničkih zona u lokalnim samoupravama (općine, gradovi) je osiguranje
preduslova (izrada prostornih planova, riješavanje imovinsko-pravnih odnosa i sl.) u skladu sa Programom Vlade RH.
Projektom je, takođe, propisana dokumentacija koju županije i općine moraju priložiti prilikom kandidiranja svog projekta poduzetničke zone za finansiranje. To su:
1) Odluka predstavničkog tijela o osnivanju poduzetničke zone (za novoformirane zone);
2) Prostorni plan jedinice lokalne samouprave (općine). Prednost će imati zone koje se nalaze na prostoru
za koji je izrađen urbanistički plan uređenja;
3) Riješeni imovinsko-pravni odnosi unutar poduzetničke zone (ukoliko nisu, priložiti predugovore o
kupoprodaji s vlasnicima zemljištima);
4) Studiju opravdanosti izgradnje poduzetničke zone koja treba sadržavati:
• ispitan poduzetnički potencijal,
• stanje infrastrukture do zone,
• dinamiku izgradnje infrastrukture u zoni,
• način i izvore financiranja;
5) Projektnu dokumentaciju (na nivou glavnog odnosno izvedbenog projekta) i dobijene potrebne građevinske dozvole i
6) Račune i ovjerene situacije od strane ovlaštenog nadzornog inženjera, kao dokaz o izvršenim radovima
u poduzetničkoj zoni.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su osigurati budžetska sredstva po fazama pro-
79
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
jekta za izgradnju ili dovršenje poduzetničkih zona u minimalnom iznosu od 30%, a za područja posebne
državne podrške i otoke u minimalnom iznosu od 15% ukupne fazne investicije35.
Slika 3.13. Područje industrijske zone Šibenik (500 ha)
Hrvatska sistemski vrši podršku ekonomskom razvoju i razvoju poduzetništva. Gore pomenuti projekat podrške osnivanju poduzetničkih industrijskih zona samo je jedan od projekata podrške ekonomskog razvoja
i razvoja malih i srednjih preduzeća, te unapređenja konkurentnosti hrvatske privrede. Rezultati osnivanja
poduzetničkih industrijskih zona su otvaranje velikog broja novih radnih mjesta, povećanje ekonomske aktivnosti, te razvoj poduzetništva. Karakteristično je da je i u Hrvatskoj, u okviru nekih poduzetničkih industrijskih zona, došlo do otvaranja poslovnih inkubatora, poduzetničkih centara i drugih oblika poduzetničke
infrastrukture. Na kraju treba navesti da postoje i ocjene da slobodne zone u Hrvatskoj nisu dale očekivani
rezultat, a dalje aktivnosti idu u pravcu osnivanja proizvodnih slobodnih zona.
Industrijska zona Dugopolje-Split - primjer dobre prakse
Općina Dugopolje bila je jedna je od najmanjih i nejnerazvijenijih u Hrvatskoj. Smještena je 12 km od Splita, u podnožju planine Mosor. Zauzima prostor od tek 63,51 km2 i broji oko 3.000 stanovnika. Otvaranjem
autoceste A1 Zagreb-Split i izgradnjom saobraćajne izlazno-ulazne petlje sjevernog ulaza u Split došlo je
do pravog privrednog preporoda ovog područja i cijele općine. Navedenim komunikacijskim pogodnostima područje Dugopolja postalo je privredno atraktivno, tako da je općina u dotadašnjem polju uspostavila
industrijsku/gospodarsku zonu („Podi“ i „Krč“). Izgradnja zone započela je 1998. godine. Međutim, pravi
poslovni bum zabilježen je otvaranjem autoceste, čime su do izražaja došle lokacijske pogodnosti ovog
područja36. Danas je ovo jedna od najbogatijih općina u Hrvatskoj.
Slika 3.14. Pogled na zonu Dugopolje sa autoceste
35 Projekat izgradnje poduzetničkih zona u jedinicama lokalne i regionalne samouprave za 2007. godinu sa uslovima javnog poziva i obrascem
zahtjeva, dat je u Prilogu Studije
36 Vidi: www.dugopolje.hr ; Takođe, vidi članak iz Nedeljne Dalmacije o zoni Dugopolje u Prilogu
80
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Na cca milion m2 građevnog zemljišta urbanizirana je zona mještovite namjene, od čega je cca 550 ha za
razvoj malog i srednjeg poduzetništva, cca 60 ha za sport i rekreaciju (nogometno igralište, devet teniskih
terena, sportska dvorana itd.), te 110 ha za individualnu stambenu izgradnju. Preostale površine su saobraćajnice sa stazama za pješake, zelene površine, parkirališta za osobna vozila, parkiralište za teretna vozila,
zaštitni pojas dalekovoda i sl., površine cca 280 ha.
Slika 3.15. Pogled na zonu Dugopolje sa autoceste
Izrađen je detaljni plan uređenja za zonu “Podi” i zonu “Krč”, što znači da svaka poduzetnička parcela
ima gotovu lokacijsku dozvolu. To podrazumijeva da poduzetnici tj. investitori idu neposredno u postupak
vađenja građevinske dozvole. Izrađeni su svi potrebni glavni projekti infrastrukture te obezbijeđene građevinske dozvole za infrastrukturu.
Od ukupne urbanizirane površine 95% je otprije u vlasništvu općine Dugopolje, a preostali manji dio imovinsko-pravno je riješen s ranijim vlasnicima.
Izgrađena je sljedeća infrastruktura: podzemni dalekovodi 10/20 kV iz TS 35/10 kV “Klis” do zone “Podi”
Dugopolje u dužini 4,2 km, pet trafostanica GTS 10(20)/0,4 kV, 7 km podzemnog raspleta visokog napona, niskog napona i javne rasvjete, 82 kandelabera za vanjsku rasvjetu, 7 km mreže fekalne kanalizacije, 7
km oborinske kanalizacije, 7,5 km vodovodne mreže, 8 km telefonske mreže (optički kabal), 300.000 m3
nasipa u saobraćajnice, nešto više od 30 000 m2 asfaltiranih cesta i 3 km drvoreda.
Slika 3.16. Izgrađena saobraćajna infrastruktura u zoni Dugopolje
81
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Što se tiče strukture djelatnosti, 65 % je proizvodno-obrtnih, servisnih i raznih uslužnih djelatnosti, a 35%
je trgovačko-skladišne namjene. Do sada je izgrađeno i u funkciji preko 50 objekata u kojim je zaposleno
oko 3.000 osoba. U toku je izgradnja na 25 poduzentičkih parcela, a nekoliko investitora je u toku vađenja
građevne dozvole za svoje privredne objekte.
Slika 3.17. Izgrađeni poslovni objekti u zoni Dugopolje
Planirano je da po kompletiranju zone u njoj bude zaposleno oko 5.000 osoba sa svim pratećim sadržajima
(a pored ostalih i dva privatna fakulteta, bolnica, sportska dvorana, sportski tereni, trgovački centar). Zona
je podijeljena u pet cjelina: trgovačka, skladišna, proizvodna, sportsko-rekreativna i stambena. U toku je
izgradnja nove zgrade općine, a u općini je sada zaposleno 5 (pet) općinskih službenika. Programe razvoja
industrijske/poslovne zone realizuju uz podršku eksternih konsultanata.
Slika 3.18. Izgrađeni poslovni objekti u zoni Dugopolje
U ovom kontekstu treba napomenuti da je općina Dugopolje od Republike Hrvatske dobila državnu zemlju
po cijeni od 1 KN/ha. Investitor je na taj način stekao osnovu za svoj razvoj. Izgradnju zone realizuje u
fazama. U prvoj fazi opredijelio se za prodaju zemljišta, da bi tako ostvarene prihode investirao u izgradnju
infrastrukture II faze izgradnje zone. Danas je cijena zemljišta na ovom području dostigla vrijednost od 130
do 150 €/m2. Danas općina ne prodaje zemljište u ovoj zoni već isto na dugi rok iznajmljuje zainteresiranim
investitorima. Zonom upravlja upravljačka firma koja je u vlasništvu općine.
82
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Slika 3.19. Urbanističko rješenje dijela poslovne zone Dugopolje
Slobodna zona Varaždin
Uspješan primjer pozitivnog uticaja, odnosno efekata poslovanja slobodne zone na reginalnu i nacionalnu
privredu je slobodna zona „Varaždin”. U decembru mjesecu 2004. godine u Varaždinu je pokrenuta najveća proizvodno-izvozna investicija u Hrvatskoj – slobodna zona “Varaždin”. Kolika je stvarna vrijednost
projekta na državnom nivou govori podatak da će samo jedan od izvoznika iz ove slobodne zone firma
“BOXMARK”, u potpunosti anulirati hrvatski deficit u trgovini sa Austrijom, koji iznosi oko 400 milona
€. Ova slobodna zona će za svega dvije do tri godine omogućiti zapošljavanje preko 3.000 ljudi, i doseći
godišnji izvoz od 500 miliona €, što predstavlja do sada nezabilježen privredni poduhvat u Hrvatskoj. Najveću korist od najuspješnijeg hrvatskog projekta imat će država, u čiji će se budžet godišnje slijevati oko
150 miliona HRK ( blizu 40 miliona KM).
Slika 3.20. Skica slobodne zone Varaždin
Najveći investitor u ovu slobodnu zonu, austrijska firma “BOXMARK LEATHER”, jedan od najvećih proizvođača kožnih sjedišta za vodeće svjetske auto korporacije (BMW; AUDI; MITSIBUSHI; PORSHE…)
83
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
i aviona (AIRBUS), te namještaja (ROLF BENZ). Ta firma je već zaposlila više od 700 radnika, a prema
riječima vlasnika i djelatnika firme, godišnji izvoz te tvornice iznosit će oko 350-400 miliona eura.
Prvi investor u slobodnu zonu, njemačka firma “BHS Corrugateg”, vodeći je svjetski proizvođač strojeva
za proizvodnju kartona; namjerava u svom pogonu zaposliti više od 200 VK radnika, a u kooperaciji će
otvoriti više od 400 novih radnih mjesta. Ukupna investicija iznosit će više od 10 miliona EURA, a godišnji
izvoz premašit će čak 20 miliona EUR, već u prvim godinama poslovanja.
Realno je očekivati kako će Varaždinska poduzetnička eksplozija i privredni uspjeh daleko premašiti državne okvire u kojima se strana ulaganja trenutno posve simbolično tretiraju, uz razna birokratska ograničenja i administrativne prepreke.
Razlozi za privredni procvat Varaždina su višestruki, a ponajviše su vezani za neposrednu blizinu sadašnje granice EU, autoceste Budimpešta-Varaždin-Zagreb-Rijeka, magistalni put Osijek-Varaždin-Maribor,
postojanje zračne luke gdje mogu slijetati transportni i putnički avioni, te željeznička povezanost. Do kraja
84
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
2006. dvanaest firmi na području slobodne zone “Varaždin” dovršit će svoje proizvodne pogone. Ukupna
investicija teška je 95 miliona eura, a predviđeno je zapošljavanje više od 3.000 radnika37.
3.8. Srbija
Republika Srbija u 2006. godini privukla je 4,387 milijardi USD stranih ulaganja, a kumulativno od 2001.
godine do 2006. oko devet milijardi USD (podaci Narodne banke Srbije). Republika Srbija je usvojila niz
strateško-planskih dokumenata (Nacionalni razvojni plan, Strategija podsticanja i razvoja stranih ulaganja,
Strategija privrednog razvoja, Strategija regionalnog razvoja, te Akcioni plan regionalnog razvoja), kojim
se između ostalog definišu opredjeljenja države u smislu kreiranja povoljnog poslovnog ambijenta, a sve
u cilju privlačenja stranih direktnih investicija. Pored rada na polju obrazovanja i promocije državnih potencijala za investiranje, značajnu ulogu igra i izgradnja infrastrukture, što podrazumijeva i uspostavljanje
industrijskih zona.
Dva osnovna izvora sredstava za unapređenje ravnomjernijeg regionalnog razvoja Srbije biće sredstva iz
Nacionalnog investicionog plana (NIP-a) i IPA fondova pretpristupne pomoći EU. Iz budžeta NIP-a određena su sredstva u iznosu od 100 miliona eura za ravnomjerniji regionalni razvoj (i posebno za unapređenje
lokalne komunalne infrastrukture 46 miliona eura; za industrijske zone i biznis inkubatore 34 miliona eura,
i za razvoj malih i srednjih preduzeća u najnerazvijenijim općinama 20 miliona eura). Iz IPA fondova Srbija može da koristi sredstva po dva osnova: za podršku u tranzicionom procesu i izgradnji institucija, te za
programe prekogranične saradnje.
Na polju promocije, odnosno privlačenja stranih investitora važnu ulogu ima Agencija za promociju investicija i izvoza – SIEPA (Serbia Investment and Export Promotion Agency)38, koja između ostalog promoviše investicione potencijale općina i gradova, te posreduje u odnosima sa investitorima. Na web stranici
se mogu naći potencijalne lokacije u gradovima i općinama za zelene i smeđe investicije. SIEPA takođe
upravlja fondovima za stimulaciju stranih investitora, u smislu dodjele bespovratnih sredstava u iznosu od
2.000-5.000 € po jednom zaposlenom. Tako je Gorenje Tiki, za svoju investiciju u fabriku u općini Stara
Pazova u kojoj će zaposliti 155 radnika, dobilo 310.000 €, zatim firma Henkel, za svoju fabriku u općini
Inđija u kojoj će zaposliti 60 radnika i investirati 5,232 miliona €, dobila 150.000 €, itd.
Mnoge općine u Srbiji krenule su u uspostavu industrijskih zona samostalno. Na raspolaganju im stoji Nacionalni investicioni fond kojem mogu kandidovati projekte uspostave industrijskih zona. Takav primjer je
općina Inđija koja je svojim prostornim planom definisala dvije industriske zone, i to Sjeveroistočnu radnu
zonu i Jugoistočnu radnu zonu. Sjeveroistočna industrijska zona površine je 282 ha. Izgrađena je 30% i u
njoj se planira uspostava slobodne zone. Jugoistočna zona površine je 100 ha i izgrađena je 70%.
Karakteristično za industrijske zone u Inđiji je to da je vlasništvo nad zemljom privatno, pa potencijalni
investitori direktno pregovaraju sa vlasnicima o kupovini zemljišta. Nakon toga, putem upitnika koji popunjavaju u općini izjašnjavaju se o potrebnoj infrastrukturi. Cjene m2 zemljišta se kreću oko 12 €, dok
izgradnja komunalne infrastrukture sa normalnim instalisanim kapacitetom iznosi 7 €/m2. Ukoliko investitor ima potrebu za većim kapacitetima pojedinih instalacija, npr. veći protok vode ili veći pritisak gasa,
koje su dovedene do granice industrijske zone, sam plaća postavljanje vodova koji odgovaraju njegovim
potrebama.
37 www.slobodna-zona.hr
38 www.siepa.sr.gov.yu
85
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Slika 3.21. Sjeveroistočna radna zona Inđija, Srbija
Značajno je pomenuti projekat uspostave tehnološkog parka u općini Inđija. Naime, Ministar ekonomije i
regionalnog razvoja Srbije, vlasnik indijske kompanije „Embasi grup“ i predsjednik općine Inđija potpisali
su u septembru 2007. godine u Vladi Srbije Memorandumom o razumevanju za izgradnju prvog tehnološkog parka u Evropi u koji će u prvoj fazi biti investirano 60 miliona USD za izgradnju 25 hiljada kvadratnih
metara poslovnog prostora i koji će u startu uposliti 2.500 visokostručnih ljudi, da bi u narednih pet godina,
zavisno od interesovanja najvećih IT kompanija, i prostor i broj zaposlenih bili udesetostručeni. Procjena je
da će za pet godina biti uloženo najmanje 600 miliona USD, a na osnovu toga bi posao pronašlo 25.000 ljudi. Realne mogućnosti izvoza tog tehnološkog parka iznosile bi oko dvije milijarde dolara godišnje. Neke
od najvećih kompanija u IT sektoru, „IBM“ i „Hewlett-Packard” zainteresovane su da započnu poslovanje
u kompleksu u Inđiji.
Općina Inđija će ustupiti zemljište za izgradnju informacionog tehnološkog parka, a Srbija će iz budžeta
za sljedeću godinu, preko Nacionalnog investicionog plana, finansirati izgradnju infrastrukture. Prva faza
izgradnje specijalizovanog tehnološkog parka, koja bi trebalo da počne sredinom naredne godine, vrijedna
je 60 miliona USD, a rok za završetak je 12 mjeseci.
Slika 3.22. Primjer kvalitetne Web-prezentacije industrijske/poslovne zone
Pored općine Inđija, vrijedno je pomenuti da i dobar dio drugih općina idu u pravcu osnivanja industrijskih
zona, a u smislu razvoja poslovne infrastrukture, privlačenja stranih investitora i rješavanja prisutnog problema nezaposlenosti. Pomenut ćemo neke od njih.
86
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Grad Kragujevac 2006. godine izradio je studiju o mogućnostima uspostavljanja industrijskih zona. Njegova industrijska zona „Kragujevac skladište 1“ veličine je 10,8 ha i nalazi se u središtu šire zone autoputa.
Mogućnost proširenja ove zone je na površinu od dodatnih 187 ha, što će služiti za širenje tokom ostalih
faza razvoja industrijske zone. Projekat je u svojoj prvoj fazi, napravljena je studija izvodljivosti projekta, a
u toku su aktivnosti na iznalaženju investitora i donatora za izgradnju infrastrukture. Procjenjena vrijednost
uređenja prve faze industrijske zone je 1,3 miliona €.
Općina Paraćin, odnosno općinsko javno preduzeće „Direkcija za izgradnju“ – Paraćin nosilac je projekta
uspostave industrijske zone „ZMIČ“ kod Paraćina. Industrijska zona prostire se na površini od 48,24 ha.
Do sada je izrađena studija izvodljivosti, urađeni geološki i geodetski elaborati, a u toku je izrada idejnih
i glavnih projekata komunalne infrastrukture. Ukupna vrijednost projekta je 8,2 miliona €. U 2006. godini Općina Paraćin, kreditnim sredstvima od Banca Intesa, a preko JP „Direkcija za izgradnju“, za izradu
studija, projektne dokumentacije i riješavanje vlasničkih odnosa u industrijskoj zoni investirala je 576.000
€. Za realizaciju ovog projekata općini Paraćin je odobreno 800.000 € bespovratnih sredstava od Nacionalnog investicionog plana Ministarstva finansija Vlade Republike Srbije za 2006/2007. godinu. Ostatak od
6.824.000 € općina namjerava obezbijediti donacijama, od Nacionalnog investionog plana i zainteresiranih
investitora.
Slika 3.23. Primjer kvalitetne Web-prezentacije industrijske/poslovne zone
Pored navedenih primjera i općina Valjevo planira uspostavu industrijske zone „Krušik“, zatim općina
Lajkovac, i druge. Jedna od uspješnijih općina u privlačenju stranih investitora je općina Vranje u koju
su, pored ostalih, investirali British American Tobacco, Coca Cola HBC, Simpo, Bianca Alena, Hellenic
Petroleum, itd.
Iskustva navedenih zemalja u razvoju industrijskih zona biće korištena u prijedlogu modela razvoja industrijskih/poslovnih zona CBIH.
87
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
4. ANALIZA LOKALNOG AMBIJENTA ZA RAZVOJ POTENCIJALNIH
INDUSTRIJSKIH/POSLOVNIH ZONA REGIJE CBIH
U funkciji identifikacije potencijalnih industrijskih zona CBIH neophodno je bilo istražiti i analizirati lokalni ambijent za razvoj potencijalnih industrijskih/poslovnih zona, odnosno odnos općine prema lokalnom
ekonomskom razvoju (LER) i razvijenost njenih kapaciteta za lokalni ekonomski razvoj.
Zašto lokalni ekonomski razvoj ima značajnu ulogu pri kreiranju uslova za razvoj industrijskih/poslovnih
zona? Prije svega, lokalni ekonomski razvoj se nameće kao paradigma budućeg pravca razvoja lokalnih
zajednica, koje su u stanju da svojim unutrašnjim kapacitetima, prije svega ljudskim, a onda materijalnim,
intelektualnim i svakim drugim privuku kvalitetne poslovne subjekte koji će investirati i na taj način omogućiti zapošljavanje ljudi i materijalnih sredstava. Naravno, uz poduzetničku ulogu lokalnih vlasti odnosno
lokalne administracije u rješavanju osnovnih pitanja razvoja, pa s tim u vezi i razvoja poduzetničke infrastrukture industrijskih/poslovnih zona, stvara se i ugodan ambijent življenja za sve njegove građane.
Cilj ovog dijela istraživanja je utvrđivanje da li i koliko općine, kao lokalni akteri, shvataju važnost procesa
ekonomskog razvoja na lokalnom nivou i koliko one aktivno učestvuju u tim procesima. Istraživanjem se
nastojalo utvrditi koliko je ambijent za razvoj malih i srednjih preduzeća odnosno poduzetništva atraktivan i konkurentan, zatim koliko su kapaciteti općina razvijeni da prihvate izazove koje im donosi učešće
u ekonomskom razvoju, kako oni shvataju svoju ulogu u razvoju i koje inicijative su općine preduzele na
iniciranju i osnivanju industrijskih odnosno poslovnih zona.
Kao što smo već istakli, iskustva razvijenijih zemalja pokazuju da se zapušteni ili devastirani proizvodni
kapaciteti mogu prilično uspješno revitalizirati i vratiti u poslovnu funkciju. U ovom kontekstu radi se, dakle, o potencijalnim industrijskim zonama koje mogu izrasti iz takvih prostora. Naravno, za to je potrebno
učešće, potpora i saradnja kako privatnog, tako i javnog sektora. Ta iskustva pokazuju da, u stvari, javni
sektor (lokalna uprava) na čijem se području nalaze takvi kapaciteti, preduzima odlučujuće korake u podršci procesu revitalizacije tih kapaciteta i njihovo ponovno stavljanje u funkciju. S druge strane, i druge
lokacije koje nemaju trenutno izgrađenu infrastrukturu, mogu biti takođe vrlo značajne za razvoj tzv. green
field industrijskih/poslovnih zona.
Uspostavljanje industrijskih, odnosno poslovnih zona podrazumijeva proaktivnu ulogu lokalne vlasti, odnosno općina na njihovom iniciranju i uspješnom razvoju. To, takođe, znači da ne postoji jedinstven princip
u pristupu ovom obliku razvoja, te je potrebno da općina iskoristi sve svoje konkurentske prednosti i resurse
koje posjeduje kako bi potpomogla ekonomski održivi razvoj.
Istraživanjem je obuhvaćeno svih 16 općina koje pripadaju regiji Centralna BiH.
Tehnika koja je bila korištena u ovom dijelu istraživanja je anketni upitnik koji je struktuiran u slijedećim
kategorijama procjene:
-
88
Ocjena ambijenta za razvoj poduzetništva;
Identifikacija organizacijskih i institucionalnih kapaciteta općine za lokalni ekonomski razvoj (skraćeno LER);
Razvoj proaktivnog pristupa općine i njena liderska uloga u lokalnom ekonomskom razvoju;
Iniciranje i osnivanje industrijskih i poslovnih zona kao oblika infrastrukturne podrške razvoju
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
-
poduzetništva;
Iniciranje domaćih i stranih ulaganja u identifikovanim industrijskim i poslovnim zonama;
Mehanizmi podrške za razvoj poduzetništva/biznisa.
Analizirani su podaci i informacije pojedinačno po svim gore navedenim kriterijima za ocjenu postojećeg
stanja i odnosa općine prema lokalnom ekonomskom razvoju, a rezultati te analize prezentirani su u nastavku.
4.1. Ocjena lokalnog ambijenta za razvoj poduzetništva u regiji Centralna BiH
4.1.1. Uloga općine u lokalnom ekonomskom razvoju
Gotovo sve općine obuhvaćene istraživanjem shvataju, što je veoma važno, značaj njihove uloge u lokalnom ekonomskom razvoju. Poduzetnička uloga lokalne administracije u razvoju konkurentnosti lokalnog
područja je za 13 općina veoma bitna, a za 3 općine je bitna za ekonomski razvoj.
4.1.2. Raspoloživost i kvaliteta faktora konkurentnosti u općini
Razvijenost općine i njena konkurentska pozicija ne zavise samo od njenih fizičkih resursa kao što su prirodni resursi (zemljišni potencijali, rude, minerali, šumska bogatstva, vodni potencijali i slično), no takođe i
od postojeće infrastrukture, i ono što je najvažnije, postojećih biznisa kojima uspješno upravljaju i razvijaju
se u lokalnoj sredini.
Procjenom je obuhvaćeno 18 različitih kriterija za ocjenu konkurentnosti, kao što su uređenost prostora sa
postojanjem prostornih i urbanističkih planova, infrastruktura, raspoloživost građevinskog zemljišta, pogodnost lokacija za postojeće i potencijalne djelatnosti, raspoloživost neiskorištenih proizvodnih i privrednih lokacija, prirodni faktori, tradicija, raspoloživost stručne radne snage, blizina tržišta, izvozna orijentacija preduzeća, strateška partnerstva preduzeća i domaćih i ino-investitora, kvaliteta općinske administracije,
prijateljsko poslovno okruženje, postojanje mjera aktivne podrške zapošljavanju, postojanje industrijskih/
poslovnih zona, postojanje strategije ekonomskog razvoja, promocija privrednog razvoja općine, podrška
razvoju viših nivoa vlasti.
Dobijeni rezultati su sintetizovani u generalne ocjene, tako da se u pojedinačnoj ocjeni svake općine sintetizuju ocjene za svaki od 18 od gore navedenih kriterija. Ocjena važnosti pojedinačnih kriterija kretala se na
skali od 1 do 7, pri čemu je za idealnu situaciju bila ocjena 1, a za lošu situaciju ocjena 7. Pretpostavka je
da je srednja vrijednost raspona između ove dvije krajnosti polazna pozicija, i da općina u svom budućem
razvoju treba težiti ka 1.
U narednoj tabeli dat je generalni prikaz ocijenjenosti trenutne konkurentske pozicije općina.
89
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Rang
Naziv općine
Ocjena
1.
Maglaj
1,72
2.
Žepče
2,00
3.
Tešanj
2,17
4.
Zenica
2,17
5.
Busovača
2,22
6.
Kakanj
2,22
7.
Travnik
2,33
8.
Zavidovići
2,39
9.
Novi Travnik
2,44
10.
Vitez
3,11
11.
Doboj Jug
3,17
12.
Teslić
3,28
13.
Usora
3,50
14.
Donji Vakuf
3,67
15.
Gornji Vakuf/Uskoplje
3,72
16.
Bugojno
4,28
Tabela 4.1. Percepcija trenutne konkurentske pozicije općina
U nastavku, u šestom dijelu studije, prezentiraće se kratka analiza razlika u percepciji trenutne pozicije
konkurentnosti općina regije Centralna BiH sa ocjenama i nalazima ekspertnog tima.
4.1.3. Postojanje projekata podrške ekonomskom razvoju
Kod većina općina (12 općina) već postoje različiti projekti unapređenja poslovnog okruženja. Uglavnom
se radi o pripremnim aktivnostima za uspostavljanje nekih od oblika poduzetničke infrastrukture te aktivnosti na izradi strateških smjernica razvoja kod određenog broja općina. Pri tome se govori o sljedećim
aktivnostima:
-
90
U općini Teslić postoje projekti podrške ekonomskom razvoju kao i plan kapitalnih ulaganja a poslani
su zahtjevi vladi da se to uvrsti u budžet;
U općini Tešanj se izvode projekti podrške LER-u u vidu regionalnog plana industrijske/poslovne zone
Kiseljak; izmjena prostornog plana i revitalizacija tvrđave;
U općini Vitez postoji projekat prostornog i regulacionih planova; uređenje građevinskog zemljišta;
izrada strategije;
U općini Žepče se radi na uspostavljanju industrijske/poslovne zone te pružanju podrške Udruženju
poduzetnika;
U općini Zavidovići se radi na uspostavi poslovnog inkubatora, izradi strategije, smanjenju naknada
taksi za biznise, formirana je razvojna ekonomska zajednica, postoji izuzetno dobra saradnja sa udruženjem privrednika u vezi sa razvojem industrijskih zona, u toku je i formiranje klastera drvoprerađivača kao i turistički projekti – park kamenih kugli i spomenik prirode;
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
-
U općini Doboj Jug je prostorni plan u fazi izrade, pokrenuti su infrastrukturni projekti, zatim podrška
u oblasti poljoprivrede u vidu sufinansiranja projekata;
U općini Maglaj postoji odlična saradnja sa međunarodnim i domaćim organizacijama i agencijama za
promociju i razvoj poduzetništva i poduzetničkog duha kao i razvoj menadžerskih vještina;
Općina Usora daje podršku putem biznis servis centra;
Općina Kakanj započela je sa izgradnjom infrastukture za pokretanje biznisa u oblasti turizma, zatim
iniciranje poslovnih zona i razvoj ruralnih područja;
Općina Novi Travnik podržava poslovnu zonu Neobarje; projekat zimskog školskog centra i projekat
industrijske/poslovne zone bivšeg kombinata Bratstvo;
Općina Travnik je usvojila nacrt prostornog plana, plan kapitalnih investicija i razvila lokalnu razvojnu
strategiju;
Općina Zenica je pokrenula projekat poslovnih zona, projekat poljoprivredne zadruge, inkubator poduzetnika, agenciju za LER.
Postojanje projekata podrške ekonomskom razvoju
4; 25%
Da
Ne
12; 75%
Grafik 4.1. Postojanje projekata podrške ekonomskom razvoju
Odgovori
Da
Ne
Općine
Doboj Jug, Kakanj, Maglaj,
Novi Travnik, Teslić, Tešanj,
Travnik,Usora,Vitez,Zavidovići,
Zenica, Žepče
Bugojno,Busovača,Donji Vakuf,
Gornji Vakuf
Broj općina
12
4
Tabela 4.2. Postojanje projekata podrške ekonomskom razvoju
4.1.4. Mjere podsticanja lokalnog ekonomskog razvoja
Anketirane općine su predstavile neke od mjera koje njihove administracije poduzimaju kao oblike podsticanja lokalnog ekonomskog razvoja:
- Općina Teslić je do sada u oblasti poljoprivrede kao projekat samozapošljavanja utrošila oko 350.000
KM (pomoć u nabavci sadnog materijala);
91
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
-
-
-
Općina Tešanj je do sada poduzela proširenje poslovne zone Bukva; zatim jačanje privrednika kroz
finansiranje i podršku sajmu tešanjske privrede;
Općina Vitez je uredila infrastrukturu; zajedno sa poduzetnicima vraćajući 50% rente u infrastrukturu
kao i uz stimulaciju od 3 KM/m2 za pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko zemljište;
Općina Žepče je uspostavila niže cijene naknada;
Općina Zavidovići je smanjila naknade i takse, usvojila je regulacioni plan, izvršila dodjelu zemljišta,
formiranje baza i usvojila strategiju;
Općina Donji Vakuf prodaje ili dodjeljuje privredne lokacije investitorima;
Općina Doboj Jug ima efikasnu administraciju, povoljnije administrativne takse, saradnju kod poticaja
sa viših nivoa, sufinansiranje projekata i stipendiranje učenika i studenata;
Općina Maglaj ima oformljeno posebno odjeljenje za razvoj poduzetništva, pomoć u organizaciji i
razvoju udruženja privrednika te je obezbjedila kancelariju za odjeljenje REZ Agencije Zenica u općini;
Općina Gornji Vakuf daje povoljne cijene zemljišta u industrijskoj zoni, vrši razmjenu informacija sa
udruženjem privrednika;
Općina Maglaj pruža podršku u poljoprivredi u vidu kontinuiranog finansiranja (edukacija i podsticaj),
zatim podršku udruženju privrednika i poljoprivrednih zadruga i podršku razvoju turizma kroz projekte NVO sektora;
Općina Busovača je izradila prostorni plan i djelove regulacionog plana;
Općina Bugojno je nastavila strateško planiranje i implementaciju projekata iz strategije lokalnog razvoja;
Općina Usora je izgradila infrastrukturu (cestovnu mrežu, telekomunikacije, el.energija);
Općina Novi Travnik je izradila prostorni plan i urbanistički plan grada, urađen je regulacioni plan poslovne zone Neobarje, urađen master plan zimskog sportskog centra, poboljšana infrastruktura sela;
Općina Zenica je do sada osnovala asocijaciju poslodavaca i zadrugu, pruža pogodnosti za poduzetnike
u inkubatoru, skratila je rok za izdavanje dozvola za rad.
4.1.5. Usluge koje općine pružaju biznisima
Usluge koje općine pružaju biznisima u skladu su sa zakonom o lokalnoj samoupravi i iz njihove su osnovne nadležnosti. Obim usluga se kreće od usluga koje općine pružaju u vezi registracije samostalnih djelatnosti (obrti, trgovinska djelatnost, ugostiteljstvo, prevoz i slično), izdavanja upotrebne i građevinske
dozvole, pružanja pomoći oko registracije i otpočinjanja poslovnih aktivnosti; tu spadaju još i procjena
minimalne tehničke opremljenosti poslovnih prostora, pomoć oko traženja finansijskih sredstava, traganje
za poslovnim partnerima u zemlji i inostranstvu; saradnja sa BSC Zenica, usluge informisanja, konsultacije
i animiranje, informisanje privrednog sektora o održavanju seminara i mogućnost grantova kao i raspodjela
parcela, komunalne usluge i usluge infrastrukture i drugo.
Općine su takođe svjesne potrebe uvođenja dodatnih usluga, čime bi se proširila i poboljšala postojeća
usluga prema sektoru malih i srednjih preduzeća i poduzetništva, i to u sljedećim oblastima:
- Osnivanje biznis servis centara (konsultantska pomoć);
- Osnivanje agencija LER-a;
- Razne vrste edukacija;
- Omogućavanje kontakata sa strateškim partnerima;
- Uključivanje u predpristupne fondove;
- Formiranje garantnog fonda na kantonalnom nivou;
92
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
-
Istraživački radovi i statistika;
Biznisima treba omogućiti pojednostavljenje procedure registracije i biti servis u punom smislu poslovnom sektoru;
Biznisima treba obezbijediti infrastrukturu, dodatne podsticaje za zapošljavanje, biti veza između privrednika i viših nivoa vlasti;
Informacije o raspoloživoj snazi, prostoru, mogućnostima ulaganja, raspoloživim finansijskim sredstvima, fondovima, kapitalnim investicijama, projektima koji se realizuju ili se planira njihova realizacija;
Edukacija u smislu osposobljenosti vođenja biznisa, sistem kvaliteta ISO standarda, sektorski i
planski razvoj;
Podrška radu udruge za poduzetništvo i poljoprivredu i udruženja poslodavaca na lokalnom nivou;
Biznisima bi trebalo urediti prostor sa infrastrukturom u novim industrijskim zonama;
Kontinuirani rad na socio-ekonomskoj analizi, davati podatke o tržištu radne snage, pratiti berzu rada,
obuka za rad, povezivanje sa ino-investitorima, biti spona između akademija i biznisa.
4.1.6. Oblici promotivnih aktivnosti općina u kontekstu privlačenja biznisa
Dominantan oblik promotivnih aktivnosti koje općine koriste za privlačenje biznisa su direktni poslovni
sastanci, najčešće u formi individualnih kontakata načelnika i/ili njegovih saradnika sa potencijalnim investitorima, a zatim slijede prezentacije i javni nastupi, upotreba različitih oblika promotivnih materijala i
slično. Gotovo sve općine posjeduju web stranice na kojima su prezentirane osnovne informacije o općini
i aktivnostima koje iste realiziraju.
31
22
Prezentacije
Konferencije
498
Poslovni sastanci
71
Javni nastupi
1
Posjete
65
Web prezentacija
11
Prezentacijski materijal
Drugo
47
0
0
100
200
300
400
500
600
Grafik 4.2. Oblici promotivnih aktivnosti općina
93
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Odgovori
Općine
Broj općina
Prezentacije
Bugojno, Busovača, Gornji Vakuf,
Kakanj, Novi Travnik, Teslić,
Tešanj, Usora, Vitez, Zavidovići,
Žepče
11
Konferencije
Bugojno, Doboj Jug, Gornji Vakuf,
Kakanj, Maglaj, Usora, Vitez,
Zavidovići
8
Poslovni sastanci
Bugojno, Busovača, Doboj Jug,
Donji Vakuf, Gornji Vakuf, Kakanj,
Maglaj, Novi Travnik, Teslić,
Tešanj, Travnik, Usora, Vitez,
Zavidovići, Žepče
15
Javni nastupi
Busovača, Donji Vakuf, Kakanj,
Maglaj, Novi Travnik, Teslić,
Tešanj, Travnik, Vitez, Zavidovići,
Žepče
11
Posjete
Bugojno, Donji Vakuf, Gornji
Vakuf, Kakanj, Maglaj, Novi
Travnik, Tešanj, Travnik,
Zavidovići, Zenica, Žepče
11
Web prezentacije
Busovača, Donji Vakuf, Kakanj,
Maglaj, Novi Travnik, Teslić,
Tešanj, Travnik, Vitez, Zavidovići,
Zenica, Žepče
12
Prezentacijski materijal
Drugo
Busovača, Doboj Jug, Gornji
Vakuf, Kakanj, Maglaj, Teslić, T
ešanj,Travnik,Vitez,Zavidovići,
Zenica, Žepče
-
12
Tabela 4.3. Oblici promotivnih aktivnosti općina
4.1.7. Saradnja općine sa obrazovnim institucijama
Značajan broj općina ima uspostavljenu saradnju sa obrazovnim institucijama (9 općina), kod šest općina
ta se saradnja odvija u određenim odnosno ograničenim oblicima, a samo kod jedne općine ne postoji bilo
kakva saradnja sa obrazovnim institucijama. Neophodno je naglasiti da lokalni ekonomski razvoj itekako
zahtijeva aktivnu ulogu lokalne administracije pri kreiranju obrazovnih programa koji će pospješiti realizaciju dugoročne strategije razvoja. I pored izražene saradnje općina sa obrazovnim institucijama, indikativno
je da većina općina nema uticaja na kreiranje obrazovnih programa, u smislu identifikovanih potreba lokalnog ekonomskog razvoja (deset općina je iskazalo da nema uticaja na kreiranje obrazovnih programa).
94
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Saradnja općina sa obrazovnim institucijama
Postoji saradnja
9
6
1
Saradnja u određenim oblicima
Ne postoji saradnja
0
5
10
15
20
Grafik 4.3. Saradnja općina sa obrazovnim institucijama
Odgovori
Općine
Broj općina
Postoji saradnja
Busovača, Doboj Jug, Donji
Vakuf, Gornji Vakuf, Kakanj,
Maglaj, Usora, Zavidovići,
Žepče
9
Saradnja se odvija samo u
određenim oblicima
Bugojno, Novi Travnik,
Teslić, Tešanj, Travnik,
Zenica
6
Ne postoji saradnja
Vitez
1
Tabela 4.4. Saradnja općine sa obrazovnim institucijama
4.2. Identifikacija organizacionih i institucionalnih kapaciteta za LER
4.2.1. Uloga općine u lokalnom ekonomskom razvoju
Razumijevanje općina o njihovoj ulozi u lokalnom ekonomskom razvoju je različito, no ističe se njihova
pozitivna orijentacija i spremnost lokalne administracije da se značajno uključi u razvojne procese na lokalnom nivou. To se prije svega odnosi na lokalni menadžment, odnosno na načelnike i njihove saradnike.
Stavovi općina po pitanju njihove uloge u ekonomskom razvoju su slijedeći:
-
Općina pruža efikasnu administrativnu podršku;
Općina formira poslovne zone i jača infrastrukturu, stvara povoljan ambijent za razvoj privrede;
Igra važnu ulogu u organizovanju uslova za investiranje i privlačenje stranih investitora;
Efikasnija administracija i subvencije;
Općina uspostavlja bazu podataka kao pretpostavku za dalje aktivnosti LER-a;
Podstiče razvoj realizacijom strategije i strateškim upravljanjem;
Općina učestvuje u osmišljavanju ekonomske politike;
Općina stvara uslove za ekonomski razvoj, skraćuje proces registracije privrednih subjekata;
Općina je nosilac LER-a.
95
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
4.2.2. Postojanje odjela za lokalni ekonomski razvoj
Sadašnje stanje pokazuje da svega pet općina (31%) ima već formiran odjel za lokalni ekonomski razvoj,
dok veći dio općina, njih devet (56%) još uvijek nije formiralo pomenuti odjel. Kod općina koje imaju formirane odjele za LER proces formiranja se desio u 2004. odnosno 2006. godini.
Postojanje odjela LER-a
2; 13%
5; 31%
Da
Ne
Postupak formiranja u
toku
9; 56%
Grafik 4.4. Postojanje odjela za LER u općinama
Odgovori
Općine
Broj općina
Da
Busovača, Maglaj, Travnik,
Zenica, Žepče
5
Ne
Bugojno, Doboj Jug, Donji
Vakuf, Gornji Vakuf, Novi
Travnik, Teslić, Tešanj, Usora,
Zavidovići
9
Kakanj, Vitez
2
Postupak formiranja odjela za
LER u toku
Tabela 4.5. Postojanje odjela za LER u općinama
4.2.3. Ljudski resursi LER-a
U strukturi ljudskih resursa, na pružanju usluga poduzetništvu i malim i srednjim preduzećima dominiraju
osobe sa visokom stručnom spremom (jer se uglavnom radi o državnim službenicima koji po Zakonu o
državnoj službi moraju imati visokoškolsko obrazovanje odnosno akademsko zvanje), sljedećih stručnih
kvalifikacija:
Diplomirani ekonomisti
Inženjeri mašinstva
Inženjeri poljoprivrede, agronomi
Arhitekti
Rudarski inženjeri
Profesori društvenih nauka i slično.
96
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Prosječno radno iskustvo angažovanih ljudskih resursa na poslovima lokalnog ekonomskog razvoja je 20
godina i više.
Tek manji broj općina (pet općina) izdvaja iz budžetskih sredstava za razvoj ljudskih resursa u oblasti
lokalnog ekonomskog razvoja, pri čemu su prosječna sredstva izdvojena za ove namjene oko 20.000 KM
godišnje.
Aktivnosti razvoja ljudskih resursa u oblasti LER-a
319
Seminari
107
Studijske posjete
1.425
Stipendije
Drugo
0
0
500
1.000
1.500
Grafik 4.5. Aktivnosti razvoja ljudskih resursa u oblasti LER-a
U okviru aktivnosti razvoja ljudskih resursa u oblasti lokalnog ekonomskog razvoja, kod većine općina se
najviše sredstava izdvaja za stipendiranje učenika i studenata (što je indikativno, jer je u isto vrijeme većina
općina izrazila da nemaju gotovo nikakav uticaj na obrazovni program), a zatim slijede seminari i studijske
posjete.
Postojanje plana razvoja kadrova za LER
1; 6%
Da
Ne
15; 94%
Grafik 4.6. Postojanje plana razvoja kadrova za LER
97
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Odgovori
Općine
Broj općina
Da
Maglaj
1
Ne
Bugojno, Busovača, Doboj Jug,
Donji Vakuf, Gornji Vakuf,
Kakanj, Novi Travnik, Teslić,
Tešanj, Travnik, Usora, Vitez,
Zavidovići, Zenica, Žepče
15
Tabela 4.6. Postojanje plana za razvoj kadrova u oblasti LER-a
U kontekstu postojanja plana za razvoj ljudskih resursa u oblasti lokalnog ekonomskog razvoja, tek jedna
općina (općina Maglaj) ima plan razvoja koji je usklađen sa strategijom razvoja ljudskih resursa i strategijom razvoja općine.
4.2.4. Resursi odjela za lokalni ekonomski razvoj
Razvijenost osnovne baze za lokalni ekonomski razvoj uslovljena je prije svega opremljenošću materijalno-tehničkim resursima, u ovisnosti od razvijenosti pojedine općine. Sve općine posjeduju prostorne kapacitete prosječne veličine 50m2, računarsku opremu (u prosjeku 3 računara), software, računarsku mrežu,
web prostor, automobil. Istraživanje je pokazalo da je iskorištenost/korisnost od upotrebe informatičke
tehnologije oko 35%, a da tek 25% općina ima u funkciji računarsku mrežu (LAN)39.
4.3. Razvoj proaktivnog pristupa općine i njena liderska uloga u lokalnom ekonomskom razvoju
4.3.1. Saradnja sa drugim općinama
Saradnja između općina se trenutno odvija između onih općina koje geografski gravitiraju jedna drugoj.
Tek neznatan broj općina ima saradnju i sa općinama na širem području, preko projekata koji se realizuju
putem REZ Agencije.
Saradnja sa drugim opinama
25%
4%
7%
1
11%
2
3
4
14%
5
6
21%
18%
7
Grafik 4.7. Saradnja među općinama
39 U ovom kontekstu treba napomenuti da sve općine raspolažu sa softverskim paketom za pružanje administrativnih usluga. Opremanje općina
navedenom informatičkom podrškom izvršeno je kroz projekte: MENI, RED i VAP.
98
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Skala ocjenjivanja postojanja saradnje između općina za razvoj lokalnog ekonomskog razvoja od strane
njenih predstavnika kretala se u rasponu od 1 do 7, pri čemu je ocjena od 1 značila da postoji odlična saradnja, dok su se sa ocjenom 7 njeni predstavnici izjašnjavali da saradnja uopšte i ne postoji.
Općine uglavnom iskazuju činjenicu nedovoljne saradnje sa drugim općinama šireg područja. Svega je 4%
općina iskazalo odličnu saradnju, dok je 25 % iskazalo da nema saradnju sa drugim općinama, a 39% da je
saradnja na niskom nivou.
4.3.2. Angažiranost na poslovima LER-a
Većina općina (37,5%) je iskazala da načelnik i njegovi saradnici provode od 26 do 50% vremena na
poslovima podrške LER-u. Zatim slijede općine (25%) koje podržavaju LER sa 11 do 25% angažovanog
ukupnog vremena načelnika i njegovih saradnika.
Vrijeme provedeno na podršci LER-a
2
<5
3
6-10
11-25
4
26-50
6
Drugo
1
Grafik 4.8. Vrijeme provedeno na podršci LER-a
Odgovori
Općine
Broj općina
Do 5% vremena
Od 06 do 10%
Od 11 do 25%
Donji Vakuf, Gornji Vakuf
Bugojno, Zavidovići, Žepče
Teslić, Tešanj, Doboj Jug, Kakanj
2
3
4
Od 26 do 50%
Busovača, Maglaj, Novi Travnik,Travnik,Vitez, Zenica
6
Drugo
Usora
1
Tabela 4.7. Angažovanost na poslovima LER-a
4.3.3. Forum za LER
U kontinuiranom procesu LER-a općine imaju značajnu ulogu kao nosioci i upravitelji uspostave i održavanja saradnje javnog sektora sa privatnim i nevladinim sektorom. Ponajprije od uključenosti svih bitnih
aktera u procese LER-a (preduzetnici, MSP, finansijske institucije, NVO-i i drugi) zavisiće uspjeh LER-a i
dugoročni ekonomski razvoj lokalne sredine. Bitno je, dakle, da svi pomenuti partneri iz javnog, poslovnog
i nevladinog sektora zajednički rade na stvaranju ekonomskog rasta i kreiranju radnih mjesta. Postojanje
foruma za LER na nivou općine omogućuje uspostavu i kontinuirano održavanje pozitivnih odnosa između
javnog i privatnog sektora. Općina tu može imati čak i lidersku ulogu pri okupljanju, organizovanju i vođe-
99
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
nju takvih partnerskih grupa, gdje organizacija može biti od potpuno neformalne do formalno organizovane, sa jasno definisanim tijelima upravljanja i statutom definisanom organizacijom.
Postojanje opinskog foruma za LER
7; 44%
Da
Ne
9; 56%
Grafik 4.9. Postojanje općinskog foruma za LER
Odgovori
Općine
Broj općina
Da
Bugojno, Busovača, Doboj Jug,Maglaj, Travnik, Usora,
Vitez, Zavidovići, Žepče
9
Ne
Donji Vakuf, Gornji Vakuf, Kakanj, Novi Travnik,
Teslić, Tešanj, Zenica
7
Tabela 4.8. Postojanje općinskog foruma za LER
Od 16 općina, njih 9 (56,25%) ima već formirano vijeće odnosno forum za lokalni ekonomski razvoj, sa
uključenim partnerima iz javnog i privatnog sektora, dok 7 općina (43,75%) još uvijek nije uspostavilo
forum za LER.
Veoma je značajno da su kod svih općina (njih 11 odnosno 34%) koje već imaju formirane forume za LER
na nivou općine, načelnici i njihovi saradnici uključeni u rad foruma.
Ukljuenost naelnika i saradnika u forum za LER
2; 18%
0; 0%
Da
Ne
Povremeno
9; 82%
Grafik 4.10. Uključenost načelnika i saradnika u forum za LER
100
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Odgovori
Općine
Broj općina
Da
Bugojno, Busovača, Doboj Jug, Maglaj, Travnik,
Usora, Vitez, Zavidovići, Žepče
9
Ne
Donji Vakuf, Teslić
2
Povremeno
Tabela 4.9. Uključenost načelnika i saradnika u forum za LER
Iz dijagrama se može zaključiti da su u svim općinama u kojima je već formiran Forum za LER na nivou
općine načelnici i njihovi saradnici uključeni u rad tog Foruma.
Isto se odnosi i na iniciranje sastanaka Foruma za lokalni ekonomski razvoj, gdje ustvari općinski načelnici
i njihovi saradnici iniciraju i organizuju te sastanke, što se opet može zaključiti iz dolje navedenog dijagrama.
Iniciranje sastanaka Foruma od strane naelnika / saradnika
0; 0%
7; 44%
9; 56%
Da
Ne
Povremeno
Grafik 4.11. Iniciranje sastanaka foruma od strane načelnika/saradnika
Odgovori
Općine
Broj općina
Da
Bugojno, Busovača, Doboj Jug,Maglaj, Travnik, Usora, Vitez,
Zavidovići, Žepče
9
Ne
Donji Vakuf, Gornji Vakuf, Kakanj, Novi Travnik, Teslić, Tešanj,
Zenica
7
Povremeno
Tabela 4.10. Iniciranje sastanaka foruma za LER
Sastanci foruma za LER se mogu organizovati po potrebi, a pozitivne prakse drugih zemalja pokazuju da
broj i intenzitet tih sastanaka može biti na sedmičnom nivou ili pak na mjesečnom nivou, ovisno o razvojnim potrebama pojedinačne sredine. Pretpostavka je da tamo gdje su te potrebe veće, i intenzitet organizovanja tih sastanaka je veći.
101
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
7
6
7
6
5
Sedmično
Mjesečno
kvartalno
Godišnje
4
2
3
Ne postoji
1
2
1
0
0
1
Grafik 4.12. Učestalost održavanja sastanaka foruma za LER
Odgovori
Sedmično
Mjesečno
Općine
Maglaj
Doboj Jug, Travnik, Usora, Vitez, Zavidovići, Žepče
Kvartalno
Bugojno, Busovača
Broj općina
1
6
2
Godišnje
Tabela 4.11. Učestalost održavanja sastanaka Foruma za LER
Kod onih općina koje imaju formirane forume za LER, njih 6 (oko 37,5%) organizuje sastanke foruma za
LER na mjesečnom nivou, dok je samo kod jedne općine na sedmičnom nivou (općina Maglaj) i kod 2
općine na godišnjem nivou.
Osoblje ukljueno u rad foruma za LER
9
9
Načelnik
Osoblje iz općinskih službi
9
Poslovne osobe
NVO
8
Drugi
0
Grafik 4.13. Učesnici u radu foruma za LER
102
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Odgovori
Općine
Broj općina
Načelnik
Bugojno, Busovača, Doboj Jug, Maglaj, Travnik, Usora,
Vitez, Zavidovići, Žepče
9
Osoblje iz
općinskih službi
Bugojno, Busovača, Doboj Jug, Maglaj, Travnik, Usora,
Vitez, Zavidovići, Žepče
9
Poslovni ljudi
Bugojno, Busovača, Doboj Jug, Maglaj, Travnik, Usora,
Vitez, Zavidovići, Žepče
9
NVO
Bugojno, Doboj Jug, Maglaj, Travnik,Usora,Vitez,
Zavidovići, Žepče
8
Drugi
Tabela 4.12. Učesnici u radu Foruma za LER
Značajno je da u procesima LER-a podjednako učestvuju i predstavnici poslovnog sektora kao i predstavnici vlasti i nevladinog sektora. U konkretnom slučaju, pored načelnika i njegovih saradnika, u rad foruma
su značajno uključeni i predstavnici poslovnog sektora (u svih 9 općina u kojima funkcionira pomenuti
Forum), zatim predstavnici nevladinog sektora (8 predstavnika).
4.3.4. Upostavljanje saradnje lokalne uprave sa poslovnim sektorom
Općine takođe mogu imati značajnu ulogu u olakšavanju kontakata između predstavnika ključnih poslovnih subjekata na nivou općine i predstavnika poslovnog sektora na lokalnom, regionalnom i međunarodnom nivou. Ta podrška bi se mogla ogledati kroz prezentiranje mogućnosti poslovnog sektora na javnim
nastupima, konferencijama, bilateralnim i multilateralnim sastancima predstavnika lokalne administracije
i predstavnika poslovnog sektora sa lokalnog područja, regije i iz inostranstva. Općine takođe mogu imati
organizovan pristup kod povezivanja ovih subjekata, na način da organizuju ili da učestvuju u organizaciji
poslovnih konferencija i bilateralnih sastanaka.
Iniciranje opine za saradnju sa biznisima
15
Da
Ne
1
Grafik 4.14. Iniciranje saradnje sa privatnim sektorom
103
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Odgovori
Općine
Broj općina
Da
Bugojno, Busovača, Doboj Jug, Donji Vakuf, Gornji
Vakuf, Kakanj, Maglaj, Teslić, Tešanj, Travnik, Usora,
Vitez, Zavidovići, Zenica, Žepče
15
Ne
Novi Travnik
1
Tabela 4.13. Uspostavljanje saradnje lokalne administracije sa privatnim sektorom
Pozitivno je da se ta praksa razvija i među općinama na području regionalne ekonomske zajednice. Tako
je njih 15 (93,75%) izjavilo da iniciraju ovakav tip sastanaka sa učešćem ključnih poslovnih subjekata.
Većina tih kontakata uz podršku općine ostvaruje se sa drugim poslovnim subjektima na lokalnom terenu
(56,25%), zatim između poslovnih subjekata različitih općina (37,5%), na nivou Regije (31,25%) i povezivanje sa inostranim poslovnim subjektima (37,5%).
9
9
8
6
6
7
5
6
Na nivou općine
5
Između općina
4
Na nivou regije
Na međunarodnom nivou
3
2
1
0
1
Grafik 4.15. Rasprostranjenost saradnje između općina i regija
Odgovori
Općine
Broj općina
Saradnja na nivou
općine
Bugojno, Doboj Jug, Gornji Vakuf, Kakanj, Maglaj,
Tešanj, Usora, Zavidovići, Žepče
9
Saradnja između
općina
Bugojno, Busovača, Doboj Jug, Kakanj, Teslić,
Zavidovići
6
Saradnja na nivou
regije
Doboj Jug, Kakanj, Usora, Vitez, Zenica
5
Saradnja na
međunarodnom nivou
Donji Vakuf, Gornji Vakuf, Travnik, Usora, Vitez,
Zavidovići
6
Tabela 4.14. Nivoi odvijanja saradnje ključnih biznisa
4.3.5. Strateško upravljanje na lokalnom nivou
Priprema strategije ekonomskog razvoja na lokalnom nivou treba da definiše sve konkurentske prednosti
lokalnog područja i da obezbijedi ključne smjernice za dugoročni razvoj. Donošenje i implementacija strategije treba biti dinamičan proces, koji uključuje u sve njene faze pripreme i realizacije sve ključne aktere
na lokalnom području. Strategija mora imati svoj kontinuitet i zadani pravac djelovanja. Vođenje strateškog
104
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
procesa treba gledati i sa aspekta liderstva, odnosno za njeno izvršenje mora postojati liderska uloga, najčešće lokalne vlasti u njenoj implementaciji. Implementacija strategije treba da ima sistemski pristup, što znači da svi pojedinačni elementi uključeni u strategiju trebaju činiti jedinstvenu cjelinu, uz adekvatan sistem
za realizaciju. Dakle, nije dovoljna samo strategija kao dokument, potrebno je uspostaviti i mehanizme
njene implementacije koji će uključiti sve relevantne aktere koji svojim sposobnostima, kompetencijama i
resursima mogu doprinijeti cjelovitoj realizaciji strateških orijentacija.
Postojanje strateških i akcionih planova razvoja
10
Da
U fazi su izrade
3
U fazi su
nadogradnje/revizija
2
Ne postoje
1
Grafik 4.16. Postojanje strateških i akcionih planova razvoja
Odgovori
Općina
Broj općina
Da
Bugojno, Busovača, Donji Vakuf, Maglaj, Tešanj,
Travnik, Usora, Zavidovići, Zenica, Žepče
10
U fazi su izrade
Doboj Jug, Novi Travnik, Teslić
3
U fazi su nadogradnje
Kakanj, Vitez
2
Ne postoje
Gornji Vakuf
1
Tabela 4.15. Postojanje strateških i akcionih planova razvoja
Većina općina (njih 10, odnosno 62,5%) ima već razvijene strateške i akcione planove razvoja, dok su kod
ostalih u fazi izrade odnosno u fazi nadogradnje (njih 5, odnosno 31,25%). Jedino općina Gornji Vakuf još
uvijek nije razvila svoju lokalnu razvojnu strategiju, odnosno proces strateškog planiranja u toj općini još
uvijek nije započeo.
105
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Iskustva u provoenju strategije razvoja
1; 4%
2; 7%
7; 25%
1
3; 11%
2
3
4
5
4; 14%
6
7
6; 21%
5; 18%
Grafik 4.17. Iskustva u realizaciji strategije razvoja
Iskustva u realizaciji strategije općina koje imaju razvijene strategije (za 10 općina) ekonomskog razvoja, pri
ocjenjivanju na skali od 1 (strategija je pomogla da se ubrza ekonomski rast) do 7 (strategija nije imala efekata
na ekonomski rast), pokazuje srednju ocjenu od 2,75; što znači da rezultati realizacije strateških orijentacija imaju srednju značajnost i da bi iste trebalo poboljšati kako bi se postigli kvalitetniji efekti u dugoročnom periodu
(posebno u općinama Tešanj, Travnik, Donji Vakuf i Zavidovići). Ipak treba takođe naglasiti da su dvije općine
(Zenica, Žepče) izjavile da su im lokalne razvojne strategije pomogle da ubrzaju ekonomski rast.
Doprinos strategije razvoja
0
Drugo
9
Bolja promocija razvoja
Privlačenje novih investicija
6
Razvoj novih djelatnosti
6
Bolje upravljanje resursima općine
10
Grafik 4.18. Doprinos strategije razvoja ekonomskoj poziciji
Odgovori
Općina
Broj općina
Pomogla je da bolje
upravljamo resursima općine
Bugojno, Donji Vakuf, Kakanj, Maglaj,
Travnik, Usora, Vitez, Zavidovići,
Zenica, Žepče
10
Pomogla je da razvijemo
nove djelatnosti na području
općine
Kakanj,Maglaj,Vitez, Zavidovići,
Zenica, Žepče
6
Pomogla je u privlačenju
novih investicija
Kakanj,Maglaj,Vitez, Zavidovići,
Zenica, Žepče
6
Pomogla je da bolje
promovišemo razvoj općine
Bugojno, Busovača, Kakanj, Maglaj,
Tešanj, Travnik, Zavidovići, Zenica,
Žepče
9
Drugo
Tabela 4.16. Doprinos strategije razvoja sveukupnom ekonomskom razvoju općine
106
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Većina općina očekuje od realizacije lokalnih razvojnih strategija u bućnosti da će im omogućiti ubrzanje
ekonomskog rasta, bolje upravljanje svim dostupnim resursima, razvoj novih poslovnih djelatnosti, privlačenje domaćih i inostranih investicija i investitora, unapređenje promocije potencijala za razvoj i drugo.
Koristi od usvajanja i provoenja strategije razvoja
16
15
15
15
14
12
Ubrzanjeekonomskog
ekonomskograsta
rasta
Ubrzanje
Bolje
upravljanje
resursima
Bolje upravljanje resursima
11
12
10
Razvojnovih
novihdjelatnosti
djelatnosti
Razvoj
Privlačenje
novih
investicija
Privlačenje novih investicija
10
8
Unapređenjepromocije
promocijei razvoja
i razvoja
Unapređenje
Osnova
dogovor
oko
razvojnih
mjera
dogovor
oko
Osnova za
dogovor
okorazvojnih
razvojnihmjera
mjera
6
4
Drugo
Drugo
1
2
0
Grafik 4.19. Koristi od usvajanja i provođenja strategije razvoja
Odgovori
Općina
Broj općina
Ubrzanje ekonomskog rasta
Bugojno, Busovača, Doboj Jug, Donji Vakuf,
Gornji Vakuf, Kakanj, Maglaj, Novi Travnik, Teslić,
Tešanj, Travnik, Usora, Vitez, Zavidovići, Žepče
15
Bolje upravljanje resursima
Bugojno, Busovača, Doboj Jug, Donji Vakuf,
Gornji Vakuf, Kakanj, Maglaj, Novi Travnik, Teslić,
Tešanj, Travnik, Usora, Vitez, Zavidovići, Žepče
15
Razvijanje novih djelatnosti
Bugojno, Busovača, Doboj Jug, Donji
Vakuf, Gornji Vakuf, Kakanj, Novi Travnik,
Teslić,Usora,Vitez, Zavidovići, Žepče
12
Privlačenje novih investicija
Bugojno, Busovača, Doboj Jug, Donji Vakuf,
Gornji Vakuf, Kakanj, Maglaj, Novi Travnik, Teslić,
Tešanj, Travnik, Usora, Vitez, Zavidovići, Žepče
15
Unapređenje promocije razvoja
Bugojno, Busovača, Doboj Jug,Gornji Vakuf,
Kakanj, Maglaj, Novi Travnik, Teslić, Usora, Vitez,
Žepče
11
Osnovu za dogovaranje
razvojnih mjera sa Kantonom
Drugo
Bugojno, Busovača, Doboj Jug,Gornji Vakuf,
Kakanj, Novi Travnik, Teslić, Usora, Vitez,
Zavidovići
Doboj Jug
10
1
Tabela 4.17. Koristi od usvajanja i provođenja strategije razvoja
4.3.6. Usluge za podršku LER-u
Kao što je iz prethodnog dijela analize vidljivo, općine prema Zakonu o lokalnoj samoupravi izdaju rješenja, odluke, zaključke i druge akte u upravnom postupku poduzetnicima odnosno malim i srednjim predu-
107
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
zećima. Najveći broj općina pruža informacije poduzetnicima i malim i srednjim preduzećima o mogućnostima finansiranja, o potencijalnim ulagačima te pružaju različite poslovne usluge.
1
9
15
13
Poslovne usluge
Informacije o finansiranju biznisa
Informacije za potencijalne ulagače
Drugo
Grafik 4.20. Usluge za podršku lokalnom ekonomskom razvoju
Odgovori
Općina
Broj općina
Poslovne usluge
Bugojno, Doboj Jug, Kakanj, Maglaj, Travnik, Usora,
Zavidovići, Zenica Žepče
9
Informacije o
finansiranju
biznisa
Busovača, Doboj Jug, Donji Vakuf, Gornji Vakuf, Kakanj,
Maglaj,Teslić, Tešanj, Usora, Vitez, Zavidovići, Zenica Žepče
13
Busovača, Doboj Jug, Donji Vakuf, Gornji Vakuf, Kakanj,
Zenica, Novi Travnik, Teslić,Usora,Vitez, Zavidovići, Žepče
15
Zenica
1
Informacije za
potencijalne
ulagače
Drugo
Tabela 18: Usluge za podršku LER-u
Može se identifikovati da su planirana budžetska sredstva općina za potrebe lokalnog ekonomskog razvoja
iz godine u godinu sve značajnija. Tako je, u ukupnom omjeru gledano, porast izdvajanja iz budžeta općina
za potrebe LER-a u 2006. (2006./2005.) za oko 18,6%, a onda u 2007. (2007./2005.) za oko 6%, s tim da
se radi o podacima za prvo polugodište 2007. godine, te se očekuje značajno povećanje investicija. Najveći
porast budžetskih sredstava namijenjen za LER je ostvaren u 2007. godini.
108
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Izdvojena sredstva iz budžeta za LER
4.141.627
4.395.000
2005
2006
P2007
4.912.868
Grafik 4.21. Izdvajanje sredstava iz budžeta za LER
Dominantan iznos budžetskih sredstava utrošen je u 2006. godini za potrebe obnove odnosno izgradnje
neophodne infrastrukture, najvećim dijelom za potrebe stanovništva te za potrebe poslovnih subjekata, što
je i očekivano, dok je najmanje sredstava utrošeno za promociju, razvoj poslovnih inkubatora i poslovne
usluge.
Namjena sredstava utrošenih u 2006g
Infrastruktura
Poslovne usluge
Promocija
1
Inkubatori
Industrijske&poslovne zone
Drugo (poljoprivreda,
dokumentacija, podrška)
0
1.000.000
2.000.000
3.000.000
4.000.000
5.000.000
Grafik 4.22. Namjena sredstava utrošenih u 2006. godini
Odgovori
Infrastruktura
Poslovne usluge
Promocija
Inkubatori
Industrijske/poslovne
zone
Drugo
Općina
Broj općina
Busovača, Donji Vakuf, Doboj Jug, Teslić,Travnik, Usora,
Vitez, Zavidovići, Žepče
Doboj Jug
Busovača, Doboj Jug, Vitez, Zavidovići, Žepče
Zenica, Zavidovići, Žepče
1
5
3
Doboj Jug, Usora, Vitez, Zavidovići
4
Teslić, Travnik, Usora, Zavidovići, Žepče
5
9
Tabela 4.19. Namjena sredstava utrošenih za LER u 2006. godini
109
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
4.3.7.
Indikatori mjerenja uspješnosti LER-a
U cilju praćenja promjena u lokalnom ekonomskom razvoju postoji čitav niz različitih mjernih instrumenata i indikatora koji obezbjeđuju produktivno i efektivno upravljanje tim informacijama za donošenje
odgovarajućih odluka. Neki od indikatora za praćenje su:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
Ukupan bruto domaći proizvod (BDP);
BDP po stanovniku;
Vrijednost ostvarenih investicija i po strukturi djelatnosti i investicija u opremu;
Vrijednost investicija po stanovniku;
Broj zaposlenih i nezaposlenih;
Broj novoosnovanih poslovnih subjekata i broj ugašenih poslovnih subjekata;
Broj MSP po stanovniku;
Potrošnja energenata (električne energije, nafte, gasa i drugo);
Broj obrazovnih institucija i usmjerenja;
Broj djece u osnovnim, srednjim i visokoškolskim institucijama;
Broj inovacija i registrovanih patenata;
Stanje i povećanje putne infrastrukture (putevi, željezničke pruge, aerodromi i slično).
Indikatori za mjerenje LER-a
Broj obrazovnih institucija i usmjerenja
3
Broj ugašenih poslovnih subjekata
7
13
Broj novoosnovanih poslovnih
subjekata
Broj nezaposlenih
6
13
Broj zaposlenih
10
Broj investicija po granama i ukupno
4
Broj stanovnika
0
2
4
6
8
10
12
14
Grafik 4.23. Indikatori za mjerenje LER-a
110
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Odgovori
Općina
Broj općina
Broj stanovnika
Doboj Jug, Novi Travnik, Tešanj, Usora
4
Nove poslovne ukupno i po
granama
Busovača, Doboj Jug, Maglaj, Novi Travnik, Teslić,
Travnik, Usora, Vitez, Zavidovići, Žepče
10
Broj zaposlenih
Busovača, Doboj Jug, Donji Vakuf, Gornji Vakuf,
Kakanj, Maglaj, Novi Travnik, Teslić, Travnik,
Usora, Vitez, Zavidovići, Žepče
13
Broj nezaposlenih
Busoavača, Kakanj, Gornji Vakuf, Travnik, Usora,
Vitez
6
Broj novoosnovanih
poslovnih subjekata
Busovača, Doboj Jug, Donji Vakuf, Kakanj, Maglaj,
Novi Travnik, Teslić, Tešanj, Travnik, Usora, Vitez,
Zavidovići, Žepče
13
Doboj Jug, Donji Vakuf, Kakanj, Maglaj, Vitez,
Travnik, Zavidovići
7
Kakanj, Travnik, Usora
3
Broj ugašenih poslovnih
subjekata
Broj obrazovnih institucija i
usmjerenja
Tabela 4.20. Korištenje indikatora za mjerenje LER-a po općinama
Iz istraživanja je vidljivo da većina općina ima nedostatak kvalitetnih informacija iz raspoloživih izvora koje
bi mogli koristiti za praćenje promjena pod uticajem LER procesa u općini. Prema rezultatima istraživanja
(ankete) može se zaključiti da u većini općina ne funkcioniše sistem za evidentiranje, pohranjivanje, obradu i analizu relevantnih podataka potrebnih za sagledavanje stanja LER-a. Slabosti se ogledaju i u manjku
raspoloživog kadra i u nedostatku materijalno-tehničkih uslova (nepostojanje i nedostatak umreženosti računarske opreme, odgovarajuće baze podataka i slično). Poseban problem predstavlja nedovoljna spoznaja
o značenju pojedinih indikatora i mogućnostima njihovog praćenja i analiziranja. Poseban nedostatak je u
činjenici da statistički uredi na području Federacije BiH ne obrađuju statističke podatke na lokalnom nivou
već samo na nivou Kantona, što dodatno otežava pristup informacijama i njihovo korištenje.
Evidencija o broju i strukturi VSS i VKV
osoba
7
9
Ne
Da
Grafik 4.24. Evidencija o obrazovnoj strukturi
111
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Odgovori
Općina
Broj općina
Da
Busovača,Donji Vakuf, Gornji Vakuf, Kakanj, Maglaj,
Novi Travnik, Teslić, Tešanj, Vitez
9
Ne
Bugojno, Doboj Jug, Travnik, Usora, Zavidovići,
Zenica, Žepče
7
Tabela 4.21. Postojanje evidencije o broju i strukturi VSS i VKV osoba
Rezultati našeg istraživanja ukazuju na nužnost i punu opravdanost realizacije Projekta kreiranja i implementacije MEP-baze podataka u općinama regije Centralna BiH. Naime, REZ Agencija je, u svrhu lakšeg
prikupljanja i upravljanja socio-ekonomskim indikatorima, razvila novo analitičko sredstvo – MEP bazu.
Proces kreiranja MEP-baze trajao je skoro cijelu godinu, što je najprije uključivalo definisanje svih pokazatelja, zatim njihovo usklađivanje sa potrebama praćenja podataka Agencije za statistiku BiH, te metodologije Evropske unije, kako bi kreirani softver (MEP-baza) imao što veću i korisniju primjenu. Nakon
toga se pristupilo izgradnji samog softvera, što je značilo višemjesečnu interaktivnu saradnju između REZ
Agencije, softverske kuće i eksperta za razvoj softverskih aplikacija. Nakon završetka kreiranja softvera
za MEP-bazu, te izvršenog testiranja, organizovana je i prezentacija MEP-baze na sastanku Koordinaciong
savjetodavnog odbora u novembru 2006. godine. Socioekonomski indikatori, sadržani u MEP-bazi, podijeljeni su u sedam sektora, sa jednim zasebnim osmim dijelom, koji se odnosi na preduzeća.
Indikatori su identificirani na osnovu dosadašnjeg iskustva REZ Agencije pri izradi Socioekonomske anlize
i Regionalne razvojne strategije regije Centralna BiH, te kao takvi predstavljaju osnovu za dalje analize
koje su neophodne i predstavljaju inicijalne aktivnosti bilo kojeg projekta ili investicije. Socioekonomskih
indikatora ima ukupno 47 i razvrstani su u posebne cjeline, sektore, i to:
1. geografija,
2. prirodna bogatstva,
3. stanovništvo,
4. ljudski resursi,
5. infrastruktura,
6. ekonomija i
7. ekonomski indikatori.
Osmu, posebnu cjelinu predstavlja dio koji se odnosi na poslovne subjekte, a u kojem se unosi lična karta
(company profile) svakog pojedinačnog preduzeća u općini, sa karakterističnim podacima koji će omogućiti lakše povezivanje preduzeća ne samo u regiji Centralna BiH i državi BiH, nego i povezivanje domaćih
preduzeća sa inostranstvom.
Načelenici općina regije Centralna BiH su u aprilu 2007. godine usvojili uvođenje sistema za praćenje
socioekonomskih indikataora primjenom MEP-baze, te potpisali protokol o implementaciji. Nakon toga
izvršena je obuka administratora MEP-baze koji će u općinama raditi na tome. Nakon obuke, uposlenici
REZ Agencije su posjetili svaku općinu i izvršili dodatnu obuku administratora i ostalog osoblja koje će
raditi na unosenju podataka u MEP-bazu. U toku je unos podataka od strane administratora, koji ne ide
istim intenzitetom u svim općinama, ali se očekuje da će se izvršiti do predviđenog roka. MEP-baza će biti
osnov za izradu ažurirane socioekonomske analize. Uvođenje MEP-baze, koja djeluje na internet platformi,
omogućit će da podaci o ključnim socioekonomskim indikatorima budu dostupni u svakom momentu.
112
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Postojanje evidencije o tradicionalnim zanimanjima
11
5
Ne
Da
Grafik 4.25. Postojanje evidencije o tradicionalnim zanimanjima
Općina
Donji Vakuf
Maglaj
Tradicionalna zanimanja
Drvoprerada (bačvarstvo)
Obućar, pekar, građevinarstvo, tekstilna struka, saobraćaj, zanatstvo,
ugostiteljstvo i trgovina
Časovničari, zlatari, krojači, obućari, stolari i pekari
Gornji Vakuf
Ne postoji evidencija
Kakanj
Busovača
Usora
Bugojno
Novi Travnik
Travnik
Zenica
Zavidovići
Žepče
Vitez
Teslić
Tešanj
Ne postoji evidencija
Kovač, tesar, pekar, tapetar, proizvođač
Ne postoji evidencija
Ne postoji evidencija
Ne postoji evidencija
Ne postoji evidencija
Ne postoji evidencija
Ne postoji evidencija
Drvna, metalna i građevinska zanimanja
Ne postoji evidencija
Ne postoji evidencija
Ne postoji evidencija
Doboj Jug
Tabela 4.22. Postojanje evidencije o tradicionalnim zanimanjima
Kod većine općina ne postoji evidencija o tradicionalnim djelatnostima (11 općina ili 68,75%). Postojanje tradicionalnih djelatnosti odgovara geografskoj lokaciji, prijeratnoj industrijskoj strukturi, obrazovnoj
strukturi stanovnika, blizini tržišta i slično. Kontekst postojanja tradicionalnih djelatnosti ukazuje na postojanje potrebe i zapravo izgrađene potrebe tržišta, što predstavlja jedan od faktora konkurentnosti lokalne
sredine i regije.
113
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
4.3.8. Zahtjevi poslovnog sektora prema općini
Najčešći oblici zahtjeva poslovnog sektora prema općini su iz djelokruga nadležnosti općina, i to:
-
-
lokacijski zahtjevi, smanjenje taksa;
brže odobravanje rješenja i zahtjevi za pomoć u novčanim sredstvima;
lokacijske i građevinske pogodnosti, jednostavnije procedure za dozvole;
izdavanje odobrenja za građenje, rješavanje napajanja elektro i infrastrukture (problem priključka na
put M17);
kvalitetna i brza usluga pri izdavanju dozvola i ovjere dokumenata;
pojednostavljenje procedura, obezbjeđivanje lokacija novom gradnjom, uticaj na inspekcijske organe,
povećanje kontrole, smanjenje općinskih administrativnih i komunalnih taksi, organizovanje sastanaka
sa nadležnim ministarstvima kao i saradnja sa BSC Zenica;
izgradnja infrastrukture, smanjenje komunalnih taksi te zahtjevi za dodjelu građevinskog zemljišta;
izdavanje lokacije za objekte, infrastrukturu;
izdavanje odobrenja za otvaranje trgovinskih i ugostiteljskih objekata;
zahtjevi za odjavu ili osnivanje ugostiteljske radnje za ovjeru trgovačke/ugostiteljske/obrtničke knjige;
za urbanističku saglasnost; građevinske dozvole i upotrebne dozvole kao i isticanje firme;
zahtjevi za izdavanje raznih uvjerenja, upotrebne dozvole, informisanje oko osnivanja poslovne djelatnosti, mogućnosti za kreditiranje.
Većina općina je takođe izjavila da su mogli u potpunosti udovoljiti zahtjevima u oblasti upravnog postupka, odnosno u postupcima izdavanja rješenja fizičkim licima za obavljanje neke od samostalnih djelatnosti i
drugih radnji prema upravnom postupku, odobravanje lokacija za gradnju objekata, izdavanje urbanističkih
saglasnosti, građevinske i upotrebne dozvole te isticanje firme i slično. Ukupna ocjena na skali od 1 do 7
(1 – u potpunosti; 7 – nismo mogli udovoljiti zahtjevima) je 2,67, što dovoljno govori u prilog činjenici da
gotovo sve lokalne administracije imaju znatno poboljšanu kvalitetu usluga.
4.4. Iniciranje i osnivanje industrijskih/poslovnih zona kao oblika infrastrukturne podrške razvoja
poduzetništva
4.4.1. Postojanje planova za korištenje raspoloživih resursa
Postojanje planova za korištenje zemljišta može biti faktor ubrzanja ekonomskog rasta u kontekstu racionalnog upravljanja raspoloživim zemljišnim potencijalima, sa specifičnim namjenama za razvoj poslovnog
sektora na lokalnom nivou.
114
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Postojanje planova korištenja opinskog zemljišta
8
7
Planovi ne postoje
Planovi su u fazi razvijanja
Postoje planovi
1
Grafik 4.26. Postojanje planova korištenja općinskog zemljišta
Odgovori
Općine
Broj općina
Postoje planovi
Doboj Jug, Gornji Vakuf, Novi Travnik, Teslić, Tešanj, Vitez,
Zavidovići, Žepče
8
Planovi su u fazi
razvijanja
Busovača, Donji Vakuf, Kakanj, Maglaj, Travnik, Usora,
Zenica
7
Planovi ne postoje
Bugojno
1
Tabela 4.23. Postojanje planova korištenja općinskog zemljišta
Određeni broj općina ima poteškoća u korištenju zemljišta i drugih resursa zbog nepostojanja prostornog
odnosno urbanističkog plana. Određeni broj općina je to uspješno riješio sa realizacijom aktivnosti na izradi
prostorno-planske dokumentacije korištenja i namjene zemljišta i drugih resursa na nivou općine u kontekstu ekonomskog razvoja. Pozitivna je činjenica da kod polovine općina (njih 8) postoje planovi, dok se kod
većine ostalih općina već radi na definisanju tih planova (7 općina). Jedino općina Bugojno nema razvijen
plan korištenja općinskog zemljišta za izgradnju industrijskih/poslovnih zona.
Najveći broj općina (11 općina) smatra da može efikasno i u kratkom roku (do 30 dana) riješiti sve potrebne
aktivnosti na izdavanju potrebnih dozvola za izgradnju objekata, ukoliko je uz zahtjev dostavljena uredna
i kompletna dokumentacija. Svega pet općina smatra da je za rješavanje zahtjeva po upravnom postupku
potrebno od 30 do 60 dana.
115
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Vrijeme potrebno za izdavanje dozvola za izgradnju
objekta
11
<30
5
30-60
60-120
0
120-240
0
>240
0
Grafik 4.27. Vrijeme potrebno za izdavanje dozvola za izgradnju objekata
4.4.2. Dosadašnje aktivnosti lokalne administracije na razvoju poduzetničke infrastrukture
U razvoju preduzetničke infrastrukture u općinama, najveći udjel prema dosadašnjim preduzetim aktivnostima imaju slijedeći uspostavljeni oblici poduzetničke infrastrukture, i to:
- Deset općina je pokrenulo aktivnosti oko uspostave industrijske/poslovne zone, dok je šest općina
pokrenulo projekte uspostave poslovnih zona. Te općine su preduzele aktivnosti na iniciranju i formiranju industrijskih/poslovnih zona tako što su pripremile (ili je priprema u toku) prostorno-planske
dokumentacije kao preduslov za formiranje i funkcioniranje industrijske/poslovne zone;
- Pet općina je pokrenulo poslovne inkubatore;
- Općina Doboj Jug ima uspostavljen garancijski fond;
- Općina Teslić ima uspostavljen kreditni fond;
- Podršku novoformiranim poduzećima pružaju općine Busovača, Doboj Jug i Zenica.
Industrijska zona
10
Poslovna zona
6
Poslovni inkubator
5
Garancijski fond
1
Kreditni fond
1
3
0
Podrška novoformiranim
preduzećima
Drugo
Grafik 4.28. Dosadašnje aktivnosti općina na razvoju poduzetničke infrastrukture
116
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Odgovori
Općine
Broj općina
Industrijske/poslovne
zone
Busovača, Doboj Jug, Gornji Vakuf, Kakanj, Teslić,
Travnik, Usora, Vitez, Zavidovići, Zenica
10
Poslovne zone
Kakanj, Travnik, Usora, Vitez, Zenica, Žepče
6
Poslovni inkubator
Travnik, Usora, Zavidovići, Zenica, Žepče
5
Garancijski fond
Doboj Jug
1
Kreditni fond
Teslić
1
Podrška novoosnovanim
preduzećima
Busovača, Doboj Jug, Zenica
3
Drugo
Tabela 4.24. Aktivnosti općina na upostavi poduzetničke infrastrukture
Gotovo polovina općina ima registrovane zahtjeve od strane preduzetnika i predstavnika poslovnog sektora
(6 općina ili 37,5%), kod sedam općina (43,75%) ne postoji formalna evidencija tih zahtjeva, dok je kod tri
općine (18,75%) postupak izrade formalne evidencije u toku.
Odgovori
Da, postoji odgovarajuća
evidencija o zahtjevima
poslovnih subjekata
Općine
Doboj Jug, Maglaj, Tešanj,
Usora, Zenica, Žepče
Ne postoji formalna evidencija
Proces izrade formalne
evidencije je u toku
Broj općina
6
Bugojno, Busovača, Donji Vakuf, Gornji
Vakuf, Novi Travnik, Teslić, Vitez
7
Kakanj, Travnik, Zavidovići
3
Tabela 4.25. Evidencija zahtjeva privatnog sektora za uspostavom poduzetničke infrastrukture
3; 19%
6; 38%
Postoji evidencija
Ne postoji evidencija
Proces izrade evidencije je
u toku
7; 43%
Grafik 4.29. Evidencija zahtjeva za uspostavom poduzetničke infrastrukture
Za razvoj preduzetničke infrastrukture određeni broj općina je već preduzeo određena istraživanja, odnosno
7 općina je već uradilo istraživanje, u osam općina istraživanje nije još uvijek urađeno, dok je samo kod
jedne općine istraživanje za razvoj poduzetničke infrastrukture u toku.
117
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
1; 6%
7; 44%
Da
Ne
Istraživanje je u toku
8; 50%
Grafik 4.30. Istraživanje za razvoj poduzetničke infrastrukture
Odgovori
Da
Ne
Općine
Broj općina
Kakanj, Maglaj, Novi Travnik,
7
Tešanj, Usora, Zenica, Žepče
Bugojno, Busovača, Doboj Jug, Donji Vakuf, Gornji
Vakuf, Teslić, Vitez, Zavidovići,
Istraživanje je u toku Travnik
8
1
Tabela 4.26. Istraživanje za razvoj poduzetničke infrastrukture
Više od polovine općina je već preduzelo aktivnosti na istraživanju industrijskih odnosno poslovnih zona,
tako da je kod ukupno 10 općina istraživanje obavljeno, kod četiri općine taj proces nije urađen, dok je kod
dvije općine proces istraživanja u toku.
2; 13%
Da
Ne
Istraživanje je u toku
4; 25%
10; 62%
Grafik 4.31. Istraživanje za razvoj industrijskih/poslovnih zona
118
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Odgovori
Da
Ne
Istraživanje je u toku
Općine
Doboj Jug, Kakanj, Maglaj, Novi Travnik, Teslić,
Tešanj, Travnik, Usora, Zenica, Žepče
Bugojno, Busovača, Gornji Vakuf, Vitez
Donji Vakuf, Zavidovići
Broj općina
10
4
2
Tabela 4.27. Istraživanje za razvoj industrijskih/poslovnih zona
Naprimjer, općina Žepče je za razvoj industrijskih zona već napravila razgovore sa potencijalnim ulagačima, locirane su zone i započeta je proceduralna aktivnost oko pripreme zone. Općina Doboj Jug je definisala zone, izgradnja infrastrukture je u toku, što uključuje izgradnju pristupnog puta putem djelomične
rekonstrukcije, izgradnja nove trafo-stanice je u toku kao i priprema telekomunikacijske infrastrukture i
odvodnje otpadnih voda. Općina Zenica trenutno radi na reviziji regulacionih planova i analizi potencijalnih lokacija za pripremu industrijskih/poslovnih zona.
Evidentan je značajan porast izdvajanja iz budžetskih sredstava općina u svrhu razvijanja poduzetničke
infrastrukture, tako da je naprimjer, za te namjene općina Vitez izdvojila u posljednje tri godine oko 2,5
miliona KM, općina Novi Travnik oko 0,5 miliona KM, općina Žepče 300.000 KM, općina Maglaj 260.000
KM, općina Tešanj 200.000 KM, općina Zavidovići 170.000 KM i drugo.
Općine u okviru pružanja podrške poslovnom sektoru evidentirale su većim dijelom podršku do pedeset
poslovnih subjekata godišnje (njih 10 odnosno 62,5%), dvije općine su evidentirale poršku za 100 poslovnih subjekata godišnje, dok je općina Tešanj registrovala preko 100 poslovnih subjekata kojima je općina
pružila neki vid podrške.
Odgovori
Do 50
Od 51 do 100
Od 101 do 200
Od 201 do 300
Od 301 do 500
Od 501 do 750
Od 751 do 1.000
Bez odgovora
Općine
Broj općina
Busovača, Doboj Jug, Gornji Vakuf, Maglaj, Novi
Travnik, Teslić, Travnik, Usora, Zavidovići, Žepče
10
Vitez, Zenica
2
Tešanj
1
3
Bugojno, Kakanj, Donji Vakuf
Tabela 4.28. Broj podržanih MSP od strane lokalne uprave
4.5. Iniciranje domaćih i stranih ulaganja u identificiranim industrijskim/poslovnim zonama
Promocija potencijala za domaća odnosno strana ulaganja značajna je komponenta u procesima lokalnog
ekonomskog razvoja. Promocija se može organizovati preko različitih oblika predstavljanja i prezentacije lokalnih potencijala, zatim putem vizualne prezentacije. Postoje i drugi načini promocije, kao što su
štampani ili elektronski promotivni materijal, poslovne konferencije, B2B (popularni naziv od business to
business, odnosno bilateralni kontakti poslovnog sektora) javni nastupi i drugo.
119
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Od ukupnog broja općina, sedam (43,75%) je izvršilo procjenu potencijala za mogućnosti domaćih i stranih
ulaganja, dok je kod dodatnih 3 (18,75%) taj proces u toku. Kod 6 općina formalna procjena za ulaganja
još uvijek nije urađena.
Identifikacija potencijala za investiranje
3; 19%
7; 43%
Da
Ne
Istraživanje je u toku
6; 38%
Grafik 4.32. Identifikacija potencijala za investiranje
Odgovori
Općine
Broj općina
Da
Busovača, Maglaj, Novi Travnik, Usora, Zavidovići,
Zenica, Žepče
7
Ne
Bugojno, Donji Vakuf, Gornji Vakuf, Teslić, Tešanj,
Vitez
6
Doboj Jug, Kakanj, Travnik
3
Istraživanje je u toku
Tabela 4.29. Pregled stanja za domaća i strana ulaganja
Kod općina kod kojih je proces procjene potencijala završen ili je još uvijek u toku, mogu se uočiti slijedeće
aktivnosti promocije na privlačenju domaćih i inostranih investitora u industrijsku/poslovnu zonu, kao na
primjer:
-
-
120
Općina Zavidovići je putem medija vršila prezentaciju potencijala, zatim preko kantonalnog ministarstva za privredu, preko kontakata sa dijasporom, putem prezentacije domaćim firmama, objavom
konkursa i javnih poziva putem weba te posjete sajmovima;
Općina Maglaj to radi putem pripreme i distribucije propagandnih materijala, brošura, kataloga, CD
materijala, velikih panoa te javnim oglašavanjem;
Općina Busovača takođe vrši javno oglašavanje putem elektronskih medija, kao na primjer javno oglašavanje putem TV-a, radija, javnim nastupima, informisanjem na poslovnim sastancima i slično;
Općina Zenica je do sada promovisala zone, ubrzala je procedure za dobijanje dozvola, smanjila je
takse za zemljišta i obezbijedila odgodu plaćanja, unaprijedila infrastrukturu i drugo.
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Nain vršenja ocjene efekata
0
Postoji formalni sistem
evidencije
Ne postoji formalni sistem
evidencije
11
Formalni sistem evidencije
je u pripremi
5
Grafik 4.33. Postojanje formalnog sistema praćenja efekata promocije
Odgovori
Općine
Broj općina
-
0
Ne postoji sistem za
evidentiranje
Bugojno, Donji Vakuf, Gornji Vakuf, Kakanj, Novi
Travnik, Teslić, Tešanj, Travnik, Usora, Vitez,
Žepče
11
Formalni sistem
evidencije je u pripremi
Busovača, Doboj Jug, Maglaj, Zavidovići, Zenica
5
Postoji formalni sistem
evidencije
Tabela 4.30. Postojanje formalnog sistema za evalvaciju efekata promocije
Kao što se može zaključiti iz gornjeg dijagrama i tabele, nijedna općina nema razvijen formalni sistem
evidencije, kod pet općina je formalni sistem evidencije u pripremi, i najčešće se radi o postojećoj ili novoformiranoj bazi podataka, čime bi se na sistematski način mogli dobiti kvalitetni pokazatelji uspješnosti
realizacije aktivnosti promocije, a sa druge strane, omogućili bi kreiranje potrebnih modifikacija za poboljšanje procesa.
4.6. Mehanizmi podrške za razvoj poduzetništva i biznisa
Zahvaljujući prije svega REZ Agenciji, zatim drugim organizacijama i institucijama koje podržavaju razvoj
poduzetništva kao i međunarodnim organizacijama koje su u nekim slučajevima pomogle ove procese,
određeni broj općina je već razvio različite vidove podrške nastanku i razvoju poduzetništva i malih i srednjih preduzeća. Na prvom mjestu su razvijene poslovno-savjetodavne usluge, a zatim slijede uspostavljenih
8 centara za poduzetništva kao i 8 poslovnih foruma, neformalnih organizacijskih oblika ključnih aktera za
upravljanje ekonomskim razvojem na lokalnom nivou.
121
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Oblici podrške za razvoj poduzetništva
Centri za poduzetništvo
8
Poslovni forumi
8
Kreditno garancijske sheme
4
Poslovni inkubatori
5
11
Poslovno savjetodavne
usluge
4
Drugo
Grafik 4.34. Oblici podrške za razvoj poduzetništva
Odgovori
Općine
Centri za poduzetništvo
Tešanj, Usora, Vitez, Zavidovići, Zenica
Kakanj, Maglaj, Tešanj, Travnik, Usora,
Vitez, Zavidovići, Žepče
Kakanj, Tešanj, Usora, Zenica
Poslovni forum
Kreditno/garancijske sheme
Poslovni inkubatori
Poslovno – savjetodavne usluge
Drugo
Tešanj, Travnik, Zavidovići, Zenica, Žepče
Busovača, Doboj Jug, Kakanj, Maglaj, Novi
Travnik, Teslić, Tešanj, Usora, Zavidovići,
Zenica, Žepče
Busovača – Udruga poslodavaca općine
Busovača
Doboj Jug – Udruženje privrednika i
poljoprivrednika i zadruga
Zenica – Asocijacija poduzetnika, zadruge i
drugo
Žepče – Udruga poduzetnika
Broj općina
8
8
4
5
11
4
Tabela 4.31. Oblici podrške za razvoj poduzetništva
U općinama u kojima postoje neki od gore navedenih oblika podržavajućih instrumenata podrške, razvijeni
su i načini informisanja i distribucije informacija ključnim akterima lokalnog ekonomskog razvoja o ovim
oblicima poduzetničke infrastrukture zainteresovanih za tu vrstu usluga. Većina općina (njih 13, odnosno
81,25%) distribuira informacije o podržavajućim oblicima infrastrukture.
122
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Odgovori
Općine
Broj općina
Da
Bugojno, Busovača, Doboj Jug, Kakanj, Maglaj,
Novi Travnik, Teslić, Tešanj, Travnik, Usora,
Zavidovići, Zenica, Žepče
13
Ne
Donji Vakuf, Gornji Vakuf, Vitez
3
Tabela 4.32. Distribucija informacija o oblicima podrške
Naprimjer Općina Doboj Jug distribuira bilten, ima web site, koristi direktne dopise i kontakte te izdaje
službeni glasnik općine, Općina Maglaj se oglašava putem medija, proglasima, oglasne ploče, zajedničkih
sastanaka, direktnom dostavom na adresu, Općina Kakanj vrši promociju samo putem medija, dok Općina
Zenica ključne informacije prenose putem projekata, weba, štampe, TV i radio emisija i javne tribine.
3; 19%
Da
Ne
13; 81%
Grafik 4.35. Oblici promocije potencijala za investiranje
Općine su takođe iskazale određene probleme i stavove u vezi sa nemogućnošću pružanja određenih dodatnih usluga za poslovni sektor i preduzetništvo. Ti problemi se većim dijelom odnose na ograničenja u
tehničkim kapacitetima (6) i ograničenja u ljudskim kapacitetima (6), zatim zbog nedovoljne spoznaje o
njihovim potrebama i problemima (4), i zbog nepostojanja takvih zahtjeva poslovnog sektora (5).
Nedostaci opina u pružanju usluga biznisima
6
6
5
4
4
Ograničenja u tehničkim
kapacitetima
Ograničenje u ljudskom
kapacitetu
Nedovoljna spoznaja,
znanje i ključne vještine
Nisu postojali zahtjevi za
tom vrstom usluga
Drugo
Grafik 4.36. Nedostaci općina u pružanju usluga biznisima
123
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Odgovori
Općine
Broj općina
Ograničenje u tehničkim
kapacitetima
Bugojno, Gornji Vakuf, Kakanj, Maglaj,
Usora, Vitez
6
Ograničenje u ljudskom
kapacitetu
Bugojno, Busovača, Gornji Vakuf, Kakanj,
Novi Travnik,
Vitez
6
Bugojno, Gornji Vakuf, Kakanj, Novi Travnik
4
Bugojno, Busovača, Donji Vakuf, Tešanj,
Travnik
5
Doboj Jug – općina skoro formirana, mala
teritorija
Teslić – Nemogućnost obezbijeđenja sredstava
u budžetu za razvojne timove i projekte
Tešanj – ovi servisi postoje u BSC Ze – Do
kantona kao i u REZ Agenciji
Zavidovići – Finansijska ograničenja
4
Nedovoljna spoznaja, znanja
i ključne vještine za tu vrstu
usluga
Nisu postojali zahtjevi za tom
vrstom usluga
Drugo
Tabela 4.33. Nedostajuće vještine u pružanju pojedinih oblika podrške privatnom sektoru
Značajno je istaći da su uglavnom sve općine (njih 15 odnosno 93,75%) učestvovale ili još uvijek učestvuju
u kreiranju mehanizama podrške razvoju poslovnog sektora i preduzetništva na lokalnom nivou.
Postojanje mehanizama podrške
1; 6%
Da
Ne
15; 94%
Grafik 4.37. Postojanje mehanizama podrške
Odgovori
Općine
Broj općina
Da
Bugojno, Busovača, Doboj Jug, Gornji Vakuf,
Kakanj, Maglaj, Novi Travnik, Teslić, Tešanj,
Travnik, Usora, Vitez, Zavidovići, Zenica, Žepče
15
Ne
Donji Vakuf
1
Tabela 4.34. Postojanje mehanizama podrške
124
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Najznačajniji oblici podrške koje je općina uspostavila ili je pak učestvovala u njegovom uspostavljanju
su:
- Podrška poljoprivrednoj proizvodnji, učešće u formiranju REZ Agencije, saradnja sa BSC Zenica,
podrška udruženju poljoprivrednika i privrednika;
- Učešće u otvaranju biznis centra, stimulaciji za privredu, prostorno i regionalno planiranje industrijskih/poslovnih zona;
- Učešće u osnivanju agencije LER-a, sniženje naknada, podrška biznis inkubatoru, kreiranje industrijskih/poslovnih zona i stvaranje povoljnije klime za poduzetništvo;
- Učešće u podršci u oblasti poljoprivrede, saradnja sa biznis centrom u Zenici i REZ Agencijom, uz
podršku udruženjima;
- Učešće u smanjenju iznosa administativnih taksi i komunalnih taksi, promocija poslovnih zona kao i
promocija pozitivnih praksi i primjera razvoja poduzetništva;
- Podrška unapređenju infrastrukture u industrijskoj zoni;
- Podrška za poljoprivrednike i udruženje poduzetnika;
- Podrška u formiranju i radu udruge poslodavaca;
- Uspostavljen je referat za LER, uspostavljena je i Komisija za planiranje razvoja, te obezbijeđenje
učešća u projektima podržanih od međunarodnih organizacija.
Uspješni primjeri u promociji razvoja sa ključnim faktorima koji su doprinijeli uspjehu ili neuspjehu su:
-
Općina Zavidovići:
Uspjeh općine je u prekidanju trenda odlaska privrednika na druga područja kao i investitora, a
neuspjeh je neblagovremena realizacija određenih regulacionih planova zbog nedostatka finansijskih
sredstava za uređenje parcela;
-
Općina Doboj Jug:
Kontinuirana podrška udruženju poljoprivrednika rezultirala je osnivanjem zadruge, plastenička
proizvodnja je u usponu, a razvijaju se i pčelarstvo i voćarstvo;
-
Općina Busovača:
Uspjeh općine je kreiranje promo materijala za gospodarstvo i web stranica općine;
-
Općina Bugojno:
Uspješna implementacija Akcionog plana strategije lokalnog razvoja, izrada plana implementacije
Strategije lokalnog razvoja za 2007 godinu, priprema plana aktivnosti ažuriranja Strategije i njene
implementacije, izrada LEAP-a, započeta izrada omladinske politike na nivou općine;
-
Općina Usora:
Općina je podržala adaptaciju bivše vojarne za pokretanje proizvodnje te daje podršku udruzi poduzetnika;
-
Općina Travnik:
Općina je uspostavila kartoteku privrednih subjekata, te dostavlja informacije o javnim pozivima i
sajmovima i ima stalnu saradnju sa NVO- udruženje privrednika;
125
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
-
Općina Zenica:
Kao dobri primjeri: Poslovna zona Zenica 1 i Pečuj, inkubator, uspostavljena ZEDA- lokalna Agencija za ekonomski razvoj općine Zenica, REZ Agencija, podrška i saradnja pri formiranju i razvoju
Univerziteta u Zenici. Nedostaci: još uvijek ne uspijevamo okupiti poduzetnike za kolektivni nastup
na ZEPS-u i drugim sajmovima, potrebno je da profunkcioniše u punom kapacitetu asocijacija privrednika i poslodavaca općine Zenica.
Na osnovu gore prezentiranih rezultata istraživanja, izdvojili smo zaključke koji su prezentirani u zadnjem
dijelu Studije (11. Zaključci sa preporukama, tačka 15.), tako da ih na ovom mjestu nećemo ponavljati.
4.7. Ocjena odnosa kantona prema ekonomskom razvoju u regiji Centralna BiH
Ključna uloga kantona u ekonomskom razvoju sadržana je, prije svega, u kreiranju zakonskih okvira za
funkcioniranje ekonomskog sistema koji je u nadležnosti ove upravne jedinice, ali isto tako i kreiranje
povoljnog poslovnog ambijenta. Budžeti kantona sadrže i pozicije namijenjene za programe koji potiču
ekonomski razvoj, zapošljavanje i omogućavanje novih investicija. Vlade kantona imaju u svojim nadležnostima mogućnosti dodjeljivanja koncesija za mineralne sirovine, vode i druge raspoložive prirodne
resurse koji se mogu staviti u korištenje radi pokretanja novih poslovnih mogućnosti.
Ne treba takođe zaboraviti da su kantoni nadležni i za definisanje ekonomskih politika; pripremu i donošenje razvojnih strategija na nivou kantona te nadleženosti i sposobnosti za njihovu realizaciju kroz različite
programe. Kantoni takođe različitim podsticajnim mjerama koje su u skladu sa razvojnim strategijama
mogu značajno unaprijediti ekonomski razvoj.
U tom smislu, u okviru našeg istraživanja i ocjene ambijenta za razvoj poduzetništva u regiji CBiH pokušali
smo detaljnije sagledati ulogu Zeničko-dobojskog i Srednjobosanskog kantona. Dio rezultata naših istraživanja prezentiraćemo u nastavku.
4.7.1. Identifikacija mjera podrške kantona ekonomskom razvoju
Prema izvršenom istraživanju, u Srednjobosanskom kantonu su prisutni slijedeći oblici podrške/podsticaja
ekonomskom razvoju:
-
Poticaji poduzetništva mladih, poduzetnika početnika i poduzetništva žena te podrška razvoju tradicionalnih obrta u kantonu;
Organizacija manifestacija značajnih za kanton, kao što su sajmovi, izložbe, simpoziji, izdavanje i
otkup stručnih publikacija;
Podrška u osnivanju, opstanku i rastu subjekata malog i srednjeg poduzetništva, kao i podrška projektima koje finansiraju općine ili kanton;
Podrška uvođenju i certifikaciji sistema kvaliteta prema međunarodnim standardima;
Izvođenje drugih projekata i programa značajnih za kanton.
U Zeničko-dobojskom kantonu (skraćeno Ze-Do kanton) provode se slijedeće mjere podrške ekonomskom
razvoju:
126
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
-
subvencioniranje troškova uvođenja međunarodnih standarda;
regresiranje kamata na kredite namijenjene proizvodnim investicijama;
podrška proizvodnji hrane (muzne krave i sadni materijal);
subvencioniranje investicija u obrtnim djelatnostima.
Prilikom kreiranja programa obrazovanja koji odgovaraju potrebama ekonomskog razvoja, Ze-Do kanton
ima značajnu ulogu, dok je kod Srednjobosanskog kantona situacija drugačija, jer ovaj kanton gotovo da i
nema mogućnost uticaja na pomenuti obrazovni program.
4.7.2. Razvoj proaktivnog pristupa kantona prema ekonomskom razvoju
Kada je u pitanju saradnja između kantona, Srednjobosanski kanton ima dobru saradnju sa Ze–Do kantonom i Sarajevskim kantonom na području ekonomskog razvoj, dok Ze–Do kanton ne ostvaruje saradnju sa
drugim kantonima. Ipak, kada je riječ o saradnji kantona sa općinskim nivoom vlasti, ta saradnja je dobra i
odvija se kroz pojedinačne projekte, kao što su na primjer:
•
•
•
•
Projekti obnove koje realiziraju općine a podržani su od kantona;
Izdavanje saglasnosti o koncesijama;
Participacija kantona prilikom izrade studija razvoja općina;
Kapitalna ulaganja kantona u obnovu i izgradnju infrstrukture (na primjer, Ze-Do kanton je do sada za
ove namjene iz budžeta izdvojio oko 25.000.000 KM).
Proces razvoja strategije i akcionih planova razvoja u Srednjobosanskom kantonu su u toku, dok su ti procesi u Ze-Do kantonu u pripremi. Očekivanja Srednjobosanskog kantona od realizacije strategije su:
-
ubrzanje ekonomskog rasta,
bolje upravljanje resursima,
razvijanje novih djelatnosti,
privlačenje novih investicija,
unapređenje promocije razvoja,
osnova za dogovaranje razvojnih mjera sa kantonom/entitetom.
Strategije razvoja poduzetništva još uvijek nisu urađene na nivou kantona, ali slične strategije su urađene u
svim općinama Ze-Do kantona (strategije razvoja općina). Iz Budžetskih sredstava, Srednjobosanski kanton
je za 2007. godinu izdvojio 1.400.000 KM za potrebe podrške ekonomskom razvoju (podaci za 2005. i 2006.
godinu nisu dostupni), dok je za iste namjene Ze–Do kanton prosječno u posljednje tri godine izdvajao po
30.000.000 KM za kapitalne izdatke i direktne podsticaje. Dakle, u Srednjobosanskom kantonu se izdvojena
budžetska sredstva koriste uglavnom za direktne podsticaje za razvoj malih i srednjih preduzeća, poljoprivrede i slično. U Ze–Do kantonu se izdvojena budžetska sredstva koriste za slijedeće namjene: za izgradnju i
obnovu infrastrukture 25.000.000 KM; za promociju 100.000 KM i za različite forme podsticaja i subvencija
2.000 000 KM.
Mjerenje progresa u ekonomskom razvoju Ze–Do kanton radi uz pomoć slijedećih indikatora: nove investicije ukupno i po granama; broj zaposlenih; broj nezaposlenih; broj novoosnovanih poslovnih subjekata;
broj ugašenih poslovnih subjekata; broj obrazovnih institucija i usmjerenja; izgradnja novih proizvodnih
127
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
objekata iskazom kroz površine – dok Srednjobosanski kanton ne koristi formalni sistem mjerenja progresa
uz pomoć ekonomskih indikatora.
4.7.3. Iniciranje i osnivanje industrijskih/poslovnih zona
Prema dosadašnjim pokazateljima, Ze–Do kanton je ostvario značajan uspjeh podrškom u realizaciji projekta uspostave industrijskih/poslovnih zona u Zenici i Žepču; podrškom pri uređenju poslovne zone Zenica
1; podrškom uspostavi poslovnih inkubatora u Žepču i Zenici; te formiranjem kreditnog fonda iz sredstava
privatizacije i konačno podrškom novoformiranim poduzećima kroz razvijeni sistem subvencija. Srednjobosanski kanton je do sada uspio podržati razvoj industrijskih/poslovnih zona podrškom izradi studije industrijskih/ poslovnih zona općina regije Centralna BiH, kao i pri uspostavi jednog poslovnog inkubatora.
Postoji prostor za unapređenje kapaciteta u okviru Ministarstva za privredu Ze-Do kantona. U Srednjobosanskom kantonu postoji dovoljan broj zaposlenih (34 inspektora i 30 pomoćnika odnosno saradnika), ali
je pitanje njihovog angažmana na projektima ekonomskog razvoja još uvijek otvoreno. Takođe je izražen
nedostatak u smislu nedovoljnih materijalno-tehničkih uslova za rad.
Kantoni su iz budžetskih sredstava za potrebe razvoja industrijskih/poslovnih zona izdvojili određena sredstva, i to Srednjobosanski kanton 15.000 KM za izradu studije industrijskih/ poslovnih zona, a Ze – Do kanton za iste namjene oko 200.000 KM u 2005. i 2006. godini. Navedeni kantoni nemaju razvijene kriterije za
dodjelu sredstava za podršku razvoja industrijskih/poslovnih zona. Nadležno Ministarstvo Ze–Do kantona
je iz raspoloživih budžetskih sredstava podržalo sa 100.000 KM uspostavu jedne industrijske/poslovne
zone, i to zonu Zenica 1, u svrhu uređenja prostora i rekonstrukcije infrastrukture.
Stav Kantona je da se općine svakako trebaju znatno detaljnije uputiti u važnost razvoja poduzetničke infrastrukture na lokalnom području, a posebno kada je riječ o kapacitetima kao što su industrijske/poslovne
zone. U tome kantoni mogu pružiti i značajnu podršku općinama, kao što je različito posredovanje između
investitora i zona, izrada planova i studija, sufinansiranje izgradnje infrastrukture, organizovanje edukacije
za nadležnu općinsku i kantonalnu administraciju, posredovanje u angažmanu drugih institucija, organizovanje studijskih posjeta drugim zonama u okruženju koje imaju kvalitetne rezultate i slično.
Kantoni još uvijek nisu razvili kriterije za privlačenje investitora u industrijske/poslovne zone, ali su isti u
toku pripreme.
Vizija modela Kantona za razvoj koncepta industrijskih/poslovnih zona je da su svi raspoloživi modeli u
opciji, pri čemu će određeni model biti primjenjen u skladu sa specifičnostima pojedine zone. Jedan od
prijedloga je i da se prilikom razvijanja koncepcije o industrijskim i poslovnim zonama ide na model da se
50% lokacija proda, a preostalih 50% iznajmljuje.
Posebno je zapažanje Ze–Do kantona koji smatra da ima odličnu geografsku poziciju u odnosu na pozicioniranje ključnih saobraćajnica, jer se primjerice kanton prostire na oko 90% uz planirani Koridor Vc, te uz
ključni željeznički saobraćaj pokrivenošću sa oko 95%.
128
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5. POTENCIJALNE IDUSTRIJSKE/POSLOVNE ZONE NA PODRUČJU
REGIJE CENTRALNA BOSNA I HERCEGOVINA
5.1. Identifikacija potencijalnih industrijskih/poslovnih zona regije Centralna BiH
Pored istraživanja i analize lokalnog ambijenta za razvoj potencijalnih industrijskih/ poslovnih zona, odnosno, odnosa općine prema LER-u i razvijenosti njenih kapaciteta za lokalni ekonomski razvoj, izvršeno
je i istraživanje i analiza konkretnih prijedloga potencijalnih industrijskih/poslovnih zona svake od općina
CBIH.
Cilj ovog dijela istraživanja bio je utvrditi prijedloge potencijalnih industrijskih/ poslovnih zona svih 16
općina CBIH koji će, nakon kasnije analize, predstavljati i prijedloge industrijskih/poslovnih zona regije
CBIH. Istraživanjem su se nastojali prikupiti prijedlozi industrijskih/poslovnih zona općina, te ocijeniti
nivo pogodnosti i pripremljenosti tih prijedloga.
I ovim dijelom istraživanja obuhvaćena je svaka od 16 općina koje pripadaju regiji Centralna BiH. Za prikupljanje podataka korišten je anketni upitnik strukturiran po sljedećim kategorijama:
-
osnovni podaci o industrijskoj/poslovnoj zoni;
kratak istorijat potencijalne industrijske/poslovne zone;
sadašnja poslovna aktivnost;
inicijative za uspostavljanje industrijske/poslovne zone i
ocjena podrške lokalnih vlasti razvoju industrijske/poslovne zone.
Svaka od navedenih kategorija sadržavala je set pitanja iz anketnog upitnika39. Prikupljeni su podaci i informacije pojedinačno po svim gore navedenim kriterijima za potencijalne industrijske/poslovne zone koji su
poslužili za dalju analizu. Neki od osnovnih podataka koje smo cijenili posebno značajnim za identifikaciju
potencijalnih industrijskih/ poslovnih zona po pojedinim općinama CBIH u jedinstvenom formatu – prezentirani su u nastavku. Redosljed prezentiranja je usklađen sa rangom općina.
39 Anketni upitnici se nalaze u Prilogu.
129
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.1. Općina Zenica
5.1.1.1 Industrijsko/poslovna zona Zenica 1
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procijenjena vrijednost zemljišta u zoni
po m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno.
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
8.2
8.4
130
Brown/Smea
Poslovna zona Zenica 1
Zmaja od Bosne b.b., 72000 Zenica
Gosp. Suvad Dizdarevi, tel: 032 449 410, fax: 032 449
415, e-mail: [email protected], web:
www.zenica.ba i www.zeda.ba
3 km
0 km (industrijski kolosjek u zoni)
80 km Sarajevo
2 km
0 km (u gradu)
Dobro
Ravan
Ne
Stabilno
33,64 ha
30
Objekti se mogu ekonomino renovirati
Prema potrebama investitora
20 KM
Ne
Ne
Da
Industriska zona
Da (na lokalitetu nije dozvoljenja proizvodnja hrane)
Proizvodno-poslovni objekti
Ne
Elektrina energija
Da
Gas
Da
Voda (za pie, tehn.)
Da
Odvod otpadnih voda
Da
Mogunost odlaganja vrstog
Da
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Da
Transportna infrastruktura unutar
Da
zone
Pravni status predožene IZ
82% javno/opinsko; 18% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Opina
x Ko je interesent
Ko pokree inicijativu za uspost. IZ
Opina
Da
x Da li je bilo zahtjeva za invest.
Sadržaj zahtjeva za investiranje
Kupovina zemljišta i objekata
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.5
8.6
9
Postojanje finansijskih ponuda za
Da
investiranje u IZ
Zainteresirana preduzea za Slovenako preduzee (proizvodnja bicikala i livnica aluminija); 15
ulazak u IZ
domaih i ino-preduzea (prerada metala i drveta)
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
U pripremi je projekat rekonstrukcije infrastrukture u zoni (odvajanje od el. energetskog sistema Mital
Steal-a; izgradnja nove ptt, vodo i plinske mreže, rasvjeta unutar zone, i dr.). Postoje inicijative o
formiranju preduzea koje bi upravljalo zonom. Planirana je promocija zone i firmi koji su unutar zone,
oznaavanje zone u kartama, putevima i dr. U zoni se nalazi Zeniki biznis inkubator. Trenutni
upravitelji razmatraju mogunost izgradnje i iznajmljivanja objekata kao alternativu kupovini.
131
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.1.2 Industrijsko/poslovna zona Nemila (agro-biznis zona)
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procijenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno.
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
8.2
8.3
132
Ostalo: Agro-biznis centar
Nemila
Opina Zenica
Gosp. Muhsin Ibrahimagi, direktor Agencije za
ekonomski razvoj Zenica - ZEDA d.o.o, tel: 032 449 410,
fax: 032 449 415, e-mail: [email protected],
web:www.zeda.ba
0 km ( uz put M-17)
2 km
98km Sarajevo
18 km
18 km
Odlino
Ravan
Ne
Stabilno
2,2 ha
15
Objekti se mogu ekonomino renovirati
Nema procjene
Nema procjene
Da, 2,2 ha
Da
Da
Industriska zona
Industrijska
zona
Da (zbog blizine puta M17, naselja i potoka)
Proizvodno-poslovni objekti
Ne
Elektrina energija
Da
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Da
Odvod otpadnih voda
Da
Mogunost odlaganja vrstog
Da
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Da
Transportna infrastruktura unutar
Da
zone
Pravni status predožene IZ
100% javno/opinsko
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Privatni sektor (Best product Zenica, Poljoprivredna zadruga
x Ko je interesent
Nemila i pojedinani poljopr. proizvoai)
Ko pokree inicijativu za
Opina
uspostavljanje IZ
Zainteresirana preduzea za ulazak u
Best product Zenica, Poljoprivredna zadruga Nemila i
IZ
pojedinani poljoprivredni proizvoai
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
9
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Na osnovu analize lokacije, opinsko vjee Zenica donjelo je odluku o formiranju ove agro-biznis zone.
Idejno, dio zone bi se pod povoljnim uslovima dao korisnicima, dio je rezervisan za inkubator, a jedan
dio predvien je za izložbeni salon. Potrebno je uraditi snimanje stanja objekata i infrastrukture i
procjenu ulaganja u sanaciju infrastrukture i objekata. Objekti su graevinski u prilino dobrom stanju.
Planira se raspisivanje javnog tendera za dodjelu parcela i objekata. U zoni se planira realizacija agrobiznis centra koji bi podržavao poljoprivredne proizvoae, u smislu institucionalne podrške, nastupa na
tržištu,nabavke repromaterijala,edukacije i sl.
133
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.1.3 Industrijsko/poslovna zona Drivuša
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procijenjena
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone
oznaeno.
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
8.2
134
Green/Zelena
Drivuša
Opina Zenica
Gosp. Muhsin Ibrahimagi, direktor Agencije za ekonomski
razvoj Zenica - ZEDA d.o.o, tel: 032 449 410, fax: 032 449
415, e-mail: [email protected], web:www.zeda.ba
8 km
0 km (kroz zonu prolazi željezniki kolosjek)
75 km Sarajevo
6 km
6 km
Dobro
Ravan
Ne
Nestabilno (evidentirano manje klizište)
15 ha
N/a
N/a
N/a
Nema procjene
Ne
N/a
Da
Industriska zona
Industrijska
zona (radna zona Drivuša)
Da (korito rijeke Bosne i naseljeno mjesto Drivuša)
Proizvodno poslovni objekti
N/a
Elektrina energija
Ne
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Djelimino
Odvod otpadnih voda
Ne
Mogunost odlaganja vrstog
Da
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Ne
Transportna infrastruktura unutar
Ne
zone
Pravni status predožene IZ
100% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Opina
x Ko je interesent
Ko pokree inicijativu za uspostavljanje
Opina
IZ
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
x
x
9
Da li je bilo zahtjeva za
investiranje u potencijalnu IZ
Ko je uputio zahtjev
Ne
N/a
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Atraktivna lokacija u blizini grada Zenice koja e izgradnjom gradske transverzale posebno dobiti na
znaaju. Zona nema putne i komunalne infrastrukture. Na lokaciji je registrovano manje klizište.
Zemljište u zoni je privatno, pa bi se u sluaju formiranja zone vršio otkup od vlasnika.
135
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.1.4 Industrijsko/poslovna zona Antena (stambeno-poslovno-rekreativna zona)
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procijenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno.
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
136
Stambeno-poslovno-rekreativma zona
Perin Han - Antena
Opina Zenica
Gosp. Muhsin Ibrahimagi, direktor Agencije za
ekonomski razvoj Zenica - ZEDA d.o.o, tel: 032 449 410,
fax: 032 449 415, e-mail: [email protected],
web:www.zeda.ba
0 km (uz magistralni put M17)
6 km
75 km Sarajevo
4 km
4 km
Dobro
Ravan
Da, djelimino
stabilno
13,7 ha
N/a
N/a
N/a
Nema procjene
Ne
N/a
Da
Stambeno-poslovno-rekreativna zona
Da (korito rijeke Bosne i put M17)
Proizvodno poslovni objekti, ali ne industrijskog karaktera
N/a
Elektrina energija
Ne
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Ne
Odvod otpadnih voda
Ne
Mogunost odlaganaj
Ne
nja vrstog
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Ne
Transportna infrastruktura unutar
Ne
zone
Pravni status predožene IZ
45% javno/opinsko; 55%privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Italijanska fabrika obue i Metro (šoping-centri) Njemaka.
x Ko je interesent
Da
x Da li je bilo zahtjeva za
investiranje u potencijalnu IZ
Italijanska fabrika obue i Metro - Njemaka
x Ko je uputio zahtjev
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.2
9
Sadržaj zahtjeva za investiranje
Izgradnja fabrike obue; izgradnja šoping-centra
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Stambeno-poslovno rekreativna zona Antena, prostire se izmeu magistralnog puta M-17 i rijeke Bosne.
Infrastrukturno neureena. Zona ima veoma dobru položajnu pogodnost, s obzirom da se itavom
dužinom proteže uz put M17 i da je od grada Zenice udaljena samo 4 km. Zona je namjenjena i lakim
industrijama, ali je u osnovi njena namjena stambeno-poslovno-rekreativna.
137
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.2
Općina Vitez
5.1.2.1 Industrijsko/poslovna zona Poslovni sistem Vitezit
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procijenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
8.2.
138
Brown/Smea
Poslovni sistem Vitezit
Vitezit
Gosp. Muhamed Rebihi, pomonik naelnika za
poduzetništvo i lokalni razvoj, tel: 030 711 299; fax: 030
713 939
Gosp. Pero epina, direktor Poslovnog sistema Vitezit
Tel: 030 711 893
1 km
16 km
70 km Sarajevo
3 km
16 km
Dobro
Ravan
Ne
Stabilno
220 ha
150
N/a
N/a
10,00 KM
Ne
Da
Da
Industriska zona /vojna industrija/
N/a
Proizvodno-poslovni objekti
N/a
Elektrina energija
Gas
Voda (za pie, tehn.)
Odvod otpadnih voda
Mogunost odlaganja vrstog
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Transportna infrastr.unutar zone
Pravni status predožene IZ
100% javno/državno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Opina i privatni sektor
x Ko je interesent
Da
x Da li je bilo zahtjeva za
investiranje u potencijalnu IZ
x Ko je uputio zahtjev
Privatne kompanije/sektor
Da
Ne
Da
Da
Da
Da
Da
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.3
9
Francuska firma – strateško partnerstvo; Unis Energetika –
otkup toplane
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Industrijska/poslovna zona Poslovnog sistema Vitezit bila je dio vojne industrije za prizvodnju
eksploziva, baruta, plastinih masa, itd. Prostire se na površini od preko 200 ha, sa znaajnim brojem
objekata, razliite veliine i namjene. Industrijska/poslovna zona opremljena je sa svom infrastrukturom
(ograena je ogradom u dužini od 17 km, unutrašnje saobraajnice, voda, struja, kanalizacija, tel. itd.).
Ova industrijska/poslovna zona predstavlja znaajan lokalitet za industrijski razvoj, ali do riješenja
pitanja sudbine državne imovine nije je mogue staviti u funkciju.
139
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.2.2 Industrijsko/poslovna zona Šantića polje
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procijenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
8.2
140
Green/Zelena
Šantia polje, Vitez
Šantia polje
Gosp. Muhamed Rebihi, pomonik naelnika za
poduzetništvo i lokalni razvoj, tel: 030 711 299; fax: 030
713 939
0 km (uz put)
12 km
65 km Sarajevo
5 km
12 km
Dobro
Ravan
Ne
Stabilno
30 ha
N/a
N/a
N/a
18 KM
Da, na 100 ha
N/a
Ne, ali postoji prostorni
U prostornom planu podruje rezervisano za proizvodne
djelatnosti
Postojanje urbanistikih ogranienja
Ne
Predviena namjena objekata
Proizvodno poslovni objekti
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
N/a
Infrastruktura
Elektrina energija
Da
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Ne
Odvod otpadnih voda
Da
nja vrstog
Mogunost odlaganaj
Da
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Da
Transportna infrastruktura unutar
Ne
zone
Pravni status predožene IZ
100% javno/opinsko
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Opina
x Ko je interesent
Ko pokree inicijativu za uspostavljanje
Opina
IZ
Ne
x Da li je bilo zahtjeva za
investiranje u potencijalnu IZ
N/a
x Ko je uputio zahtjev
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.4
8.5
8.6
9
Sadržaj zahtjeva za investiranje
N/a
Postojanje finansijskih ponuda za
N/a
investirane u IZ
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
N/a
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Industrijsko-poslovna zona Šantia polje smještena je uz magistralni put M-5. Lokalitet je u 100%
vlasništvu opine, a trenutno lokalitetom gazduje opinsko poljoprivredno dobro Vlaši. Opina je
prostornim planom rezervisala podruje za proizvodne djelatnosti. Nedostaju urbanistiki i regulacioni
planovi za ovo podruje, te projekti infrastrukturnog ureenja (putevi, voda, struja, kanalizacija, tel, itd).
Zona ima veoma dobru položajnu pogodnost.
141
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.2.3 Industrijsko/poslovna zona Počulica-Šljivčica
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena
Procijenjena vrijednost zemljišta u zoni po
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
8.2
142
Green/Zelena
Poulica-Šljivica, Vitez
Poulica - Šljivica
Gosp. Muhamed Rebihi, pomonik naelnika za
poduzetništvo i lokalni razvoj, tel: 030 711 299; fax: 030
713 939
0 km (uz put)
18 km
75 km Sarajevo
6 km
11 km
Dobro
Brdovit, nagnut teren
Ne
Stabilno
20 ha
8
Objekti u funkciji
N/a
9 KM
Da, na cca 100 ha
Da
Ne, ali postoji prostorni
U prostornom planu podruje oznaeno kao
industrijska/poslovna zona
Postojanje urbanistikih ogranienja
Ne
Predviena namjena objekata
Proizvodno-poslovni objekti
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
N/a
Infrastruktura
Elektrina energija
Da
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Ne, u
izgradnji
Odvod otpadnih voda
Ne
Mogunost odlaganja vrstog
Da
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Da
Transportna infrastruktura unutar
Ne
zone
Pravni status predožene IZ
100% javno/opinsko
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Opina
x Ko je interesent
Ko pokree inicijativu za uspostavljanje
Opina
IZ
Ne
x Da li je bilo zahtjeva za
investiranje u potencijalnu IZ
x Ko je uputio zahtjev
N/a
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.4
8.5
8.6
9
Sadržaj zahtjeva za investiranje
N/a
Postojanje finansijskih ponuda za
N/a
investirane u IZ
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
N/a
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Smještena je uz regionalni put 441 Vitez-Zenica. U zoni su smještene firme Stil d.o.o. Vitez, Tifa d.o.o.
Vitez, Best d.o.o. (trgovina), Mutal d.o.o. (proizvodnja boja i lakova), Fera Mont (obrada metala),
Kamenorezac i farma svinja. Slobodni prostor zone je u vlasništvu opine, a prostorom gazdije opinsko
pkmoljoprivredno dobro Vlaši. Ne postoje urbanistiki i regulacioni planovi ni projekti infrastrukturnog
ureenja zone.
143
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.2.4 Industrijsko/poslovna zona PC-96
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procijenjena
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
m2
Postojanje slobodnih parcela za
proširenje zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
8.2
8.3
144
Green/Zelena
Vitez
P-C-96, Vitez
Gosp. Muhamed Rebihi, pomonik naelnika za
poduzetništvo i lokalni razvoj, tel: 030 711 299; fax: 030
713 939
0 km (uz put)
15 km
70 km Sarajevo
3 km
20 km
Dobro
Ravan
Da, na jednom dijelu
Stabilno
90 ha
cca 20
Objekti u funkciji
N/a
18 KM
Ne
Da
Da
Industrijsko-poslovna zona
Ne
Proizvodno-poslovni objekti
N/a
Elektrina energija
Gas
Voda (za pie, tehn.)
Odvod otpadnih voda
Mogunost odlaganaj vrstog
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Transportna infrastruktura unutar
zone
Da
Ne
Da
Da
Da
Da
Da, 8 km
neasfaltiranog
servisnog puta
Pravni status predožene IZ
50% javno/opinsko; 50%privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Opina
x Ko je interesent
Da
x Da li je bilo zahtjeva za
investiranje u potencijalnu IZ
Privatna preduzea iz Viteza
x Ko je uputio zahtjev
Postojanje finansijskih ponuda za
Da, priložili programe investiranja sa podacima o visini
investirane u IZ
investicija
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
FIS Vitez, Economic, ECS, Kristal, Kesten, Ovnak, itd.
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
9
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Prostire se sa obje strane magistralnog puta M-5 u opini Vitez. Opina je usvojila prostorno plansku
dokumentaciju, i uredila infrastrukturu u jednom dijelu zone, te dodijelila kompanijama zemljište za
izgradnju poslovno uslužnih objekata. U toku je proširenje zone na nove parcele, te u tom smislu planira
se izuzimanje zemljišta od opinske poljoprivredne zadruge PD Vlaši, i pretvaranje istog u industrijskoposlovnu zonu. Ova zona ve je aktivna, u njoj se nalazi nekoliko velikih tržnih centara i proizvodnih
firmi (npr. FIS, Economic, Kesten i dr.), tako da je jako atraktivna, kako za proširenje preduzea koja su
ve u zoni, tako i za nova preduzea koja žele da svoje poslovanje lociraju u zonu.
145
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.3.
Općina Tešanj
5.1.3.1. Industrijsko/poslovna zona Ljeskovac-Rosulje
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
146
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
Green/Zelena
Tešanj
Rosulje b.b., Tešanj
Gosp. Nadir Medari, pomonik naelnika za katastar i
imovinsko pravne poslove,
tel: 032 650 547, Fax:032 650 220
3 km od M-4
12 km
80 km Tuzla
7 km
75 km
Dobro
Blago naget, padina sa nekoliko uzvišenja
Ne
Stabilno
Cca 40 ha
N/a
N/a
N/a
20 KM
Ne
N/a
Ne, postoji prostorni u kojem je lokacija poljoprivredno
zemljište, ali su u izradi izmjene prostornog plana
Poljoprivredno zemljište
Ne
N/a
N/a
Elektrina energija
Gas
Voda (za pie, tehn.)
Odvod otpadnih voda
Mogunost odlaganja
vrstog otpada
Telekomunikacijska
infrastruktura
Transportna infrastruktura
unutar zone
Pravni status predožene IZ
100% javno/opinsko
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Opina
x Ko je interesent
Ne, treba dovesti
napojni vod)
Ne
Da, uz lokaciju
Ne
Da
Ne
Ne
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
x
8.2
9
Ne
Da li je bilo zahtjeva za
investiranje u potencijalnu IZ
N/a
x Ko je uputio zahtjev
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Nema zainteresiranih preduzea za ulazak IZ
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Zona je udaljena 3 km od magistralnog puta M-4, na uzvišici, tako da je teren blago nagnut. Pristupni
put je uska lokalna cesta koja je dijelom asfaltirana, pa postoji dio makadamskog puta do zone. Zemljište
u prostornom planu oznaeno kao poljoprivredno, a u toku je izmjena prostornog plana. Nedostaje
infrastruktura. Predložena ind. zona je udaljena 3 km od prikljuka na budui autoput 5C. Pogodnost
predložene zone je to što je 100% u vlasništvu opine.
147
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.3.2. Industrijsko/poslovna zona Ljetinić
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procijenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
8.2
8.3
148
Green/Zelena
Tešanj
Ljetini b.b., Tešanj
Gosp. Nadir Medari, pomonik naelnika za katastar i
imovinsko pravne poslove,
tel: 032 650 547, Fax:032 650 220
0 km (magistralni put M-4 )
8 km
75 km Tuzla
9 km
80 km
Dobro
Ravan
Ne
Stabilno
Cca 30 ha
N/a
N/a
N/a
50 KM
Da
N/a
Ne, postoji prostorni plan
Predložena nije oznaena kao industrijska/poslovna zona u
prostornom planu
Postojanje urbanistikih ogranienja
Ne
Predviena namjena objekata
N/a
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
N/a
Infrastruktura
Elektrina energija
Da, treba poveati snagu
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Da
Odvod otpadnih voda
Ne
Mogunost odlaganja vrstog
Da
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Da
Transportna infrastruktura unutar
Ne
zone
Pravni status predožene IZ
10% javno/opinsko; 90% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Opina
x Ko je interesent
Ko pokree inicijativu za uspostavljanje
Opina i privatni sektor
IZ
Sadržaj zahtjeva za investiranje
N/a
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.4
8.6
9
Postojanje finansijskih ponuda za
N/a
investirane u IZ
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Nema zainteresiranih preduzea za ulazak IZ
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Nalazi se uz magistalni put M4. Dugaka je 1300 m a prosjena širina je 250 m. Duž zapadne strane
zone je lokalni nekategorisani makadamski put koji omuguava pristup na sve parcele. U zoni se nalaze
firme Kalim d.o.o. (limarska galanterija) i A-Bus d.o.o. Tešanj. Opina je pokrenula izmjenu prostornog
plana u kojem bi se predložena zona definisala kao industrijsko-poslovna. Trenutni stav opine je da se
za industrijsku/poslovnu zonu uradi prostorno-planska dokumentacija. Prikljuak na novi auto put 5C je
udaljen 5 km. Oko 90% zemljišta predložene industrijsko-poslovne zone je privatno, pa su
zainteresovani investitori upueni na privatne vlasnike.
149
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.3.3. Industrijsko/poslovna zona Mrkotić
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procijenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
8.2
8.3
150
Green/Zelena
Tešanj
Mrkoti b.b., Tešanj
Gosp. Nadir Medari, pomonik naelnika za katastar i
imovinsko pravne poslove,
tel: 032 650 547, Fax:032 650 220
0 km (magistralni put M-4 )
15 km
75 km Tuzla
9 km
80 km
Dobro
Ravan
Da
Stabilno
Cca 20 ha
N/a
N/a
N/a
40 KM
Ne
N/a
Ne, postoji prostorni plan, a u toku je izmjena
Nema urbanistikog plana za podruje
Ne
N/a
N/a
Elektrina energija
Da, ali treba dovesti
ind.vod i poveati
snagu
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Da
Odvod otpadnih voda
Ne
Mogunost odlaganja vrstog
Da
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Da
Transportna infrastruktura unutar zone
Ne
Pravni status predožene IZ
100% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Opina, radi nedostatka lokacija za biznis
x Ko je interesent
Sadržaj zahtjeva za investiranje
N/a
Postojanje finansijskih ponuda za
N/a
investirane u IZ
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.4
9
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Nema zainteresiranih preduzea za ulazak IZ
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Nalazi se uz magistalni put M4. Dugaka je 800 m, a prosjena širina je 300 m. Granica zone sa sjevera
je rijeka Usora, a sa istoka potoi, dok je sa zapada lokalni nekategorisani put, odvojak za stambeni dio.
U zoni se nalazi objekat firme Tešanjski dijamant i objekat farme pilia koja ne radi. Opina je
pokrenula izmjenu prostornog plana u kojem bi se predložena zona definisala kao industrijsko-poslovna,
a nakon usvajanja prostornog plana, u 2008. godini se oekuje usvajanje urbanistikog plana za
podruje. Postoji opasnost od poplava. Trenutnim prostornim planom zabranjena je gradnja. Prikljuak
na novi auto put 5C je udaljen 15 km. Pošto je zemljište u zoni 100% privatno vlasništvo, zainteresovani
investitori su upueni na vlasnike zemljišta, odnosno direktnu prodaju.
151
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.3.4. Industrijsko/poslovna zona Kraševo
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procijenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
152
Green/Zelena
Tešanj
Kraševo b.b., Tešanj
Naelnik opineGosp. Adem Huski, Gosp. Hamzalija
Hujkovi-pomonik za privredu; Gospoa Erna Abandžipomonik za urbanizam, prostorno planiranje, razvoj i
inspekcije.
tel: 032 650 547, Fax:032 650 220
e-mail: [email protected]
0 km (magistralni put M-4 )
5 km
70 km Tuzla
13 km
75 km
Dobro
Ravan
Ne
Stabilno
Cca 40 ha
N/a
N/a
N/a
50 KM, prosjena cjena. Cjena varira, zavisno da li je uz
put ili je u dubini zone, pa su cjene uz put znatno više.
Ne
N/a
Ne, postoji prostorni plan, a u toku je izmjena
Nema urbanistikog plana za podruje
Ne
N/a
N/a
Elektrina energija
Da
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Da
Odvod otpadnih voda
Ne
Mogunost odlaganaj
Da
nja vrstog
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Da
Transportna infrastruktura unutar
Ne
zone
Pravni status predožene IZ
100% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Opina, privetni sektor i vlasnici zemljišta
x Ko je interesent
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.2
9
Energo Prom d.o.o. – trgovinsko naftno preduzee i Eling
d.o.o – pokretne garaže i vrata.
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Locirana je sa obje strane magistalnog puta M4. S lijeve strane puta dugaka je 600 m a prosjena širina
je 400 m, dok je sa desne strane dugaka 500 m a široka 200 m. U zoni se nalazi VF Viza tržni centar,
Sendi d.o.o., Petrol Ofisi, Herman – garažna vrata, DC Tešanj u ijem je krugu i carinarnica Tešanj.
Opina je pokrenula izmjenu prostornog plana u kojem bi se predložena zona definisala kao
industrijsko-poslovna. Prostorno planiranje ind./posl. zone Kraševo zavisi od odabira konane trase
koridora autoputa 5C, koji prolazi kroz zonu. Trenutnim prostornim planom zabranjena je gradnja. Ne
postoje urbanistiki i regulacioni planovi, te projekti infrastrukturnog ureenja (struja, voda,
kanalizacija, itd). Pošto je zemljište u zoni 100% privatno vlasništvo, zainteresovani investitori su
upueni neposredno na vlasnike zemljišta. Veoma dobra položajna pogodnost.
153
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.3.5. Industrijsko/poslovna zona Miljanovac
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procijenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
8.2
8.3
154
Green/Zelena
Tešanj
Miljanovci b.b., Tešanj
Gosp. Nadir Medari, pomonik naelnika za katastar i
imovinsko pravne poslove,
tel: 032 650 547, Fax:032 650 220
3 km (magistralni put M-4 )
20 km
80 km Tuzla
13 km
85 km
Dobro
Ravan
Ne
Stabilno
cca 20 ha
N/a
N/a
N/a
30 KM
Da
N/a
Ne, postoji prostorni plan, a u toku je izmjena
Nema urbanistikog plana za podruje
Ne
N/a
N/a
Elektrina energija
Da, ali treba dovesti ind.vod
i poveati snagu
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Ne, sistem
vodosnabdjevanja u
izgradnji
Odvod otpadnih voda Ne, ali postoji projekat
nja vrstog otpada
Mogunost odlaganaj
Da
Telekomunikacijska infrastruktura
Da
Transportna infrastruktura unutar zone
Ne
Pravni status predožene IZ
100% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Opina
x Ko je interesent
N/a
Sadržaj zahtjeva za investiranje
Postojanje finansijskih ponuda za
investirane u IZ
N/a
N/a
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.4
9
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Nema zainteresiranih preduzea za ulazak IZ
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Nalazi se u naselju Miljanovac, koje je 3 km udaljeno od magistralnog puta M4. Dugaka je 500 m, a
prosjena širina je 400 m. Opasana je lokalnim putevima (Jelah-Miljanovci i Jelah-Omanjska) sa južne,
zapadne i sjeverne strane, a sa istoka je potoi Lužanjka. U zoni se nalazi pilana. Opina je pokrenula
izmjenu prostornog plana u kojem bi se predložena zona definisala kao industrijsko-poslovna. Nije
dozvoljana gradnja na jednom dijelu, a tamo gdje jeste u toku je stanogradnja. Nema potrebne
urbanistike i regulaciono-planske dokumentacije niti komunalne infrastrukture. Zemljište u zoni je
100% privatno vlasništvo. Pristupni put zoni prolazi kroz naselje.
155
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.4.
Općina Travnik
5.1.4.1. Industrijsko/poslovna zona Nova Bila
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata (Površina pod objektima)
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procijenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procjenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
156
Brown/Smea
Travnik
Nova Bila bb
G-a Elma Pružan, struni saradnik u Službi za privredu
opine Travnik, kontakt telefon: 030 511 277, fax: 030 511
825, e-mail: [email protected]
0 km (uz put M5)
35 km
105 km (Sarajevo)
7 km
35 km
dobro
Ravan
Da
Stabilno
14 ¸ha
9.640 m2
N/a
N/a
N/a
Da
Da
Da
U prijedlogu novog prostornog plana podruje je oznaeno
kao industrijska/poslovna zona
Postojanje urbanistikih ogranienja
Da, ekološka
Predviena namjena objekata
Proizvodno-poslovni objekti
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
N/a
Infrastruktura
Elektrina energija
Da
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Da, nedovoljni
kapaciteti, potrebno
poboljšati
Odvod otpadnih voda
Da, rijeka Lašva
Mogunost odlaganja
Da
vrstog otpada
Telekomunikacijska
Da
infrastruktura
Transportna infrastruktura
Da
unutar zone
Pravni status predožene IZ
10% javno; 90% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Opina, privatni sektor
x Ko je interesent
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.2
9
Ko pokree inicijativu za uspostavljanje
Opina, privatni sektor
IZ
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Opina je uradila odreene aktivnosti na uspostavljanju infrastrukture i planske dokumentacije. U
procesu usvajanja je novi prostorni plan kojim je definisana ova industrijsko-poslovna zona. U zoni
smještene kompanije: Palavra; GP Gradiz; Nobil; Vitales, otlo promet, Prahulje, pilana Nova Bila, i
druge. Zona se sastoji iz više dijelova, a podruje je optereeno (ugroženo) individualnim stambenim
objektima.
157
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.4.2. Industrijsko/poslovna zona Turbe
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
158
Procjena ulaganja u objekte
Procijenjena
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Brown/Smea
Turbe Travnik
Turbe bb
G-a Elma Pružan, struni saradnik u Službi za privredu
opine Travnik, kontakt telefon: 030 511 277, fax: 030 511
825, e-mail: [email protected]
0 km (uz put M5)
47 km
110 km (Sarajevo)
7 km
47 km
dobro
Ravan
Da, u nekim dijelovima
Stabilno
19,2 ha
10
Mogu se ekonomino renovirati, a dio je potrebno
ukloniti/porušiti
N/a
N/a
Da
Da
Da
U prijedlogu prostornog plana oznaeno je kao
industrijska/poslovna zona
Postojanje urbanistikih ogranienja
Da, ekološka
Predviena namjena objekata
Proizvodno – poslovni objekti
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
N/a
Infrastruktura
Elektrina energija
Da
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Da
Odvod otpadnih voda
Da, rijeka Lašva
Mogunost odlaganja
Da
vrstog otpada
Telekomunikacijska
Da
infrastruktura
Transportna infrastruktura
Da
unutar zone
Pravni status predožene IZ
20% javno; 80% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Opina, privatni sektor
x Ko je interesent
-
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.2
9
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Nalazi se na dvije lokacije, na ulazu u mjesto Turbe na lokalitetu stone pijace i u starom industrijskom
kompleksu gdje se nalazi Fabrika stolica Standard; Metalorad; Pilana Vukovi; Poljorad; Zeko;
Drvopromet; Drvo S; Prima inter; Trgoten; Igobanc; Ina; Agroprom poljoprivredna zadruga i druge. U
industrijskom dijelu zone vei dio fabrika nije u funkciji.
159
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.4.3. Industrijsko/poslovna zona Borac Travnik
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procijenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procjenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
8.4
160
Brown/Smea
Borac – Olip Travnik
Tvornika bb
G-a Elma Pružan, struni saradnik u Službi za privredu
opine Travnik, kontakt telefon: 030 511 277, fax: 030 511
825, e-mail: [email protected]
2 km
40 km
110 km (Sarajevo)
2 km
40 km
dobro
Ravan
Ne
Stabilno
17,9
N/a
Objekti u funkciji
N/a
N/a
Ne
Da
Da
Podruje je oznaeno kao industrijska/poslovna zona
Ne
Proizvodno – poslovni objekti
N/a
Elektrina energija
Gas
Voda (za pie, tehn.)
Odvod otpadnih voda
Mogunost odlaganja
vrstog otpada
Telekomunikacijska
infrastruktura
Transportna infrastruktura
unutar zone
Pravni status predožene IZ
0% javno; 100% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
x Ko je interesent
Sadržaj zahtjeva za investiranje
Da
Ne
Da
Da
Da
Da
Da
Proširenje kapaciteta Olip te malezijska kompanija
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.5
8.6
9
Postojanje finansijskih ponuda za
investiranje u IZ
N/a
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
N/a
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Predložena zona je u sastavu tekstilnog kombinata Borac Travnik te je veina kapaciteta ve iskorištena,
mada postoje i odreene parcele na kojima bi se moglo investirati u razvoj komplementarnih poslovnih
djelatnosti, te objekti koji bi se mogli rekonstruirati i poslovno iskoristiti.
161
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.4.4. Industrijsko/poslovna zona Dolac na Lašvi
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procijenjena
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
8.4
162
Green/Zelena
Dolac na Lašvi – Travnik
Dolac na Lašvi – Travnik
G-a Elma Pružan, struni saradnik u Službi za privredu
opine Travnik, kontakt telefon: 030 511 277, fax: 030 511
825, e-mail: [email protected]
0 km (uz put M5)
40 km
90 km (Sarajevo)
3 km
45 km
dobro
Ravan
Ne
Stabilno
14 ha
N/a
N/a
N/a
15 KM, prema odluci Opinskog Vijea
Da
N/a
Ne, u fazi je izrade
U prijedlogu novog prostornog plana podruje je oznaeno
kao industrijska/poslovna zona
Postojanje urbanistikih ogranienja
Bie definisano odlukom o provoenju urbanistikog i
regulacionog plana
Predviena namjena objekata
Proizvodno – poslovni i preraivaki objekti
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
N/a
Infrastruktura
Elektrina energija
Da
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Da
Odvod otpadnih voda
Da, rijeka Lašva
Mogunost odlaganja
Da
vrstog otpada
Telekomunikacijska
Da
infrastruktura
Transportna infrastruktura
Da, ali e se razvijati
unutar zone
Pravni status predožene IZ
100% javno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Investitori u oblasti proizvodnje hrane, obue,
x Ko je interesent
graevinarstva, mesne industrije
Sadržaj zahtjeva za investiranje
Dodjela zemljišta za izgradnju poslovnih objekata
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.5
8.6
9
Postojanje finansijskih ponuda za
Ne
investiranje u IZ
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
U zoni se trenutno nalaze poduzea Bajra; Kuduz; Pharmamed, Tvornica šibica Dolac i drugi. U zoni se
nalazi odreeni broj objekata individualnog stanovanja. Zona posjeduje dobru položajnu pogodnost, ali
nedostaju urbanistiki i regulacioni planovi, te projekte ureenja infrastrukture u zoni.
163
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.4.5. Industrijsko/poslovna zona Han Bila
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procijenjena
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
164
Poduzetnika zelena
Han Bila
Han Bila - Mehuri
G-a Elma Pružan, struni saradnik u Službi za privredu
opine Travnik, kontakt telefon: 030 511 277, fax: 030 511
825, e-mail: [email protected]
25 km
30 km
80 km (Sarajevo)
20 km
30 km
Regionalni put u izgradnji
Ravan
Da
Stabilno
6,7 ha
0
N/a
N/a
12 KM, prema odluci Opinskog Vijea
Da
N/a
Ne, u fazi je izrade
U novom prostornom planu podruje je oznaeno kao
industrijska/poslovna zona
Postojanje urbanistikih ogranienja
Bie definisano odlukom o provoenju urbanistikog i
regulacionog plana
Predviena namjena objekata
Proizvodno – poslovni i preraivaki objekti
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
N/a
Infrastruktura
Elektrina energija
Da, samo primarni
vod
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Ne
Odvod otpadnih voda
Da
Mogunost odlaganja
Da
vrstog otpada
Telekomunikacijska
Da
infrastruktura
Transportna infrastruktura
Ne
unutar zone
Pravni status predožene IZ
30% javno, 70% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Opina i privatni sektor
x Ko je interesent
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.2
9
Kasumovi doo; Perenda doo; ZZ Mehuri te individualni
zahtjevi pojedinaca
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Zona se nalazi uz put za naselje Han Bila; zona je isprekidana individualnim stambenim objektima.
Locirana je izmeu regionalnog puta i rijeke Lašve. Udaljena je 25 km od regionalnog puta, što
nepovoljno utie na njenu atraktivnost. Postoji opasnost od poplava.
165
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.4.6. Industrijsko/poslovna zona Vitovlje-Vlašić
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procijenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procjenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za
proširenje zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
166
Ostalo: Poljoprivredna
Vitovlje – Travnik
Vitovlje – Travnik
G-a Elma Pružan, struni saradnik u Službi za privredu
opine Travnik, kontakt telefon: 030 511 277, fax: 030 511
825, e-mail: [email protected]
0 km
60 km
120 km (Sarajevo)
20 km
60 km
dobro
Planinski, blago nagnut
Ne
Stabilno
2,0 ha
0
N/a
N/a
Da
N/a
Ne, u fazi je izrade
U prijedlogu prostornog plana podruje je oznaeno kao
industrijska/poslovna zona
Postojanje urbanistikih ogranienja
Da
Predviena namjena objekata
Proizvodni i poslovni objekti, prehrambena industrija,
poljoprivreda
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
N/a
Infrastruktura
Elektrina energija
Da, treba obezbijediti
dodatne kapacitete
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Da, potrebna sanacija
Odvod otpadnih voda
Ne
Mogunost odlaganja
Da
vrstog otpada
Telekomunikacijska
Ne
infrastruktura
Transportna infrastruktura
Ne
unutar zone
Pravni status predožene IZ
30% javno, 70% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
x Ko je interesent
Opina, privatni sektor
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.2
9
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Vlaši Milk doo; Fis Vitez, Tara Drina Sarajevo
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Planirano kao poljoprivredna zona – zona proizvodnje hrane.
167
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.4.7. Industrijsko/poslovna zona Mudrike-Vlašić
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procijenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
168
Ostalo: Poljoprivredna
Mudrike - Travnik
Mudrike – Travnik
G-a Elma Pružan, struni saradnik u Službi za privredu
opine Travnik, kontakt telefon: 030 511 277, fax: 030 511
825, e-mail: [email protected]
10 km (na putu Turbe – Skender Vakuf – Banja Luka)
60 km
110 km (Sarajevo)
20 km
60 km
dobro
Brdski teren, 900 m nadmorske visine
Ne
Stabilno
7,2 ha
0
N/a
N/a
9 KM, prema odluci Opinskog Vijea, a procijenjena
tržišna vrijednost je 30 KM
Da
N/a
Ne
U prijedlogu novog prostornog plana podruje je oznaeno
kao industrijska/poslovna zona
Postojanje urbanistikih ogranienja
Bie definisano odlukom o provoenju urbanistikog i
regulacionog plana
Predviena namjena objekata
Proizvodno – poslovni i preraivaki objekti
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
N/a
Infrastruktura
Elektrina energija
Da
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Da
Odvod otpadnih voda
Da
Mogunost odlaganja
Da
vrstog otpada
Telekomunikacijska
Da
infrastruktura
Transportna infrastruktura
Da
unutar zone
Pravni status predožene IZ
50% javno, 50% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Investitori
x Ko je interesent
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.2
9
Individualni investitori, ZZ Eko Vlaši, Veterinarski fakultet
Sarajevo – Institut za ouvanje autohtone ovce i goveda
(ovca pramenka; krava buša)
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Predložena lokacija se odnosi na poljoprivrednu zonu.
169
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.5. Općina Žepče
5.1.5.1. Industrijsko/poslovna zona Žepče
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procijenjena
Procjenjena vrij. zemljišta u zoni po m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
170
Green/Zelena
Žepe, na ulazu u grad sa lijeve strane
Žepe
Naelnik opine g. Mato Zovko, tel. 032-880-325
Rukovoditelj službe za gospodarstvo i civilnu zaštitu g.
Namik Malibegovi, tel: 032 880 325 lokal 109, e-mail:
[email protected]
0 km (uz regionalni put)
0 km (uz željezniku prugu)
100 km (Sarajevo)
1 km
40 km
Dobro
Ravan
Ne
Stabilno
11,2 ha
N/a
N/a
N/a
15-20 KM
Da
N/a
Ne (u toku je izrada novog prostornog plana opine, nakon
ega se planira raditi i urbanistiki plan)
U novom prijedlogu prostornog plana podruje oznaeno
kao industrijska/poslovna zona
Postojanje urbanistikih ogranienja
Ne
Predviena namjena objekata
Proizvodni objekti
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
N/a
Infrastruktura
Elektrina energija
Ne, potrebno izgraditi
Gas
Ne, potrebno izgraditi
Voda (za pie, tehn.)
Ne, potrebno izgraditi
Odvod otpadnih voda
Ne, potrebno izgraditi
Mogunost odlaganja
Da
vrstog otpada
Telekomunikacijska
Ne
infrastruktura
Transportna infrastruktura Ne
unutar zone
Pravni status predožene IZ
100% opinsko vlasništvo
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Opina Žepe, poduzetnici i strani investitori
x Ko je interesent
Strani ulagai i poduzetnici
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.2
8.3
9
Sadržaj zahtjeva za investiranje
Izgradnja proizvodnih objekata
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Firme CAR TRIM-Njemaka, Bositeks-tekstilna ind.
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Pogodna lokacija na ulazu u grad Žepe. Komunikacijski dobro povezana, blizina magistralnog puta
M17, trase novog autoputa na koridoru Vc, te željeznike pruge. Posebno pogodno za kompanije koje
trebaju više prostora za svoje proizvodne objekte.
171
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.5.2 Industrijsko/poslovna zona Ljeskovica
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procijenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
172
Poduzetnika zelena
Ljeskovica
Žepe, Ljeskovica
Naelnik opine g. Mato Zovko, tel. 032-880-325
Rukovoditelj službe za gospodarstvo i civilnu zaštitu g.
Namik Malibegovi, tel: 032 880 325 lokal 109, e-mail:
[email protected]
0 km (uz regionalni put Žepe – Zavidovii)
3 km (stanica Zavidovii)
100 km (Sarajevo)
8 km
45 km
Dobro
Ravan
Ne
Stabilno
6,55 ha
N/a
N/a
N/a
15-20 KM
Da, cca 10 ha
N/a
Ne (u toku je izrada novog prostornog plana opine, nakon
ega se planira raditi i urbanistiki plan)
U novom prijedlogu prostornog plana podruje oznaeno
kao industrijska/poslovna zona
Postojanje urbanistikih ogranienja
Ne
Predviena namjena objekata
Proizvodni objekti i uslužni objekti
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
N/a
Infrastruktura
Elektrina energija
Da, djelomino riješeno
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Ne, potrebno izgraditi
Odvod otpadnih voda
Ne, potrebno izgraditi
Mogunost odlaganja
Da, na gradsku deponiju
vrstog otpada
Telekomunikacijska
Da, djelomino
infrastruktura
Transportna
Ne
infrastruktura unutar
zone
Pravni status predožene IZ
100% privatno vlasništvo
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.1
8.2
9
x
Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
x Ko je interesent
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Da
Privatni sektor, poduzetnici
S.A.I.L.A Italija (drvoprerada), te proširenje postojeih
preduzea, Antilop, Porobi, Zovko, Jasmin M.
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Locirana je na regionalnom putu Žepe-Zavidovii, i prostire se sa obje strane puta. Nema prostornoplansku dokumentaciju i kvalitetnu infrastrukturu. Postoji i problem privatnog vlasništva zemljišta u
zoni. Otkup zemljišta zahtijeva ulaganja od strane opine.
173
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.5.3. Industrijsko/poslovna zona Begov Han
1
2
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procijenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procjenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
174
Poduzetnika zelena
Begov Han
Žepe, Begov Han
Naelnik opine g. Mato Zovko, tel. 032-880-325
Rukovoditelj službe za gospodarstvo i civilnu zaštitu g.
Namik Malibegovi, tel: 032 880 325 lokal 109, e-mail:
[email protected]
0,1 km (uz magistalni put)
0,02 km (uz željezniku prugu)
100 km (Sarajevo)
15 km
25 km
Dobro
Ravan
Ne
Stabilno (livada)
2,5 ha
N/a
N/a
N/a
20 KM
Ne
N/a
Da
Podruje oznaeno kao industrijska/poslovna zona
Ne
Proizvodni i poslovni objekti
N/a
Elektrina energija
Da, slab napon,
potrebno unaprijediti
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Da
Odvod otpadnih voda
Ne, potrebno izgraditi
Mogunost odlaganja
Da
vrstog otpada
Telekomunikacijska
Da
infrastruktura
Transportna infrastruktura Da, potreban asfalt
unutar zone
Pravni status predožene IZ
100% privatno vlasništvo
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.1
8.2
8.3
9
x
Da
Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
x Ko je interesent
Ko pokree inicijativu za uspostav. IZ
Opština, privatni sektor
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Velbos, Dinex, Trgoprom, Boss-Tatre, Bositex, Bosnia Bau.
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Lokacija je u mjestu Begov Han. Zona je od magistralnog puta M17 udaljena 100 m, odnosno od puta
M17 djeli je rijeka Bosna. U zoni postoje ve neke firme koje su kupile opinsko zemljište i na njemu
napravile proizvodno-poslovne objekte. Opina je donijela odluku o formiranju poslovne zone. Dio zone
je popunjen, ali ima još mjesta za zainteresirane firme.
175
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.5.4. Industrijsko/poslovna zona XP Žepče
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procijenjena
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
176
Poduzetnika smea
Žepe
Žepe
Naelnik opine g. Mato Zovko, tel. 032-880-325
Rukovoditelj službe za gospodarstvo i civilnu zaštitu g.
Namik Malibegovi, tel: 032 880 325 lokal 109, e-mail:
[email protected]
0 km (uz regionalni put)
1 km
100 km (Sarajevo)
5 km
40 km
Dobro
Blago nagnuto podruje
Ne
Stabilno
6,62 ha
N/a
N/a
N/a
15-20 KM
Ne
N/a
Da
Podruje oznaeno kao industrijska/poslovna zona
Ne
Proizvodni i poslovni objekti
N/a
Elektrina energija
Gas
Voda (za pie, tehn.)
Odvod otpadnih voda
Mogunost odlaganja vrstog
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Transportna infrastruktura unutar
zone
Pravni status predožene IZ
100% privatno vlasništvo
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Poduzetnici
x Ko je interesent
Da
Ne
Da
Da
Da
Da
Da
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.2
8.3
9
Ko pokree inicijativu za uspostavljanje
Opština, privatni sektor
IZ
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
XP poslovna zona je popunjena
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Povoljna lokacija na ulazu u grad Žepe. Položajnoj pogodnosti doprinose blizina magistralnog puta
M17, novog autoputa na Koridoru Vc, te željeznike pruge. Opina je donijela odluku o formiranju
industrijsko/poslovne zone XP, uradila potrebnu urbanistiko-plansku dokumentaciju, uredila
infrastrukturu, te prodala parcele zainteresiranim investitorima. Zona je popunjena, ali odreen broj
firmi koje su izgradile objekte nisu aktivne, te se jedan broj objekata prodaje ili iznajmljuje.
177
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.5.5. Industrijsko/poslovna zona Donja Golubinja
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena
Procijenjena vrijednost zemljišta u zoni po
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
178
Poduzetnika zelena
Donja Golubinja, Opina Žepe
Donja Golubinja, Žepe
Naelnik opine g. Mato Zovko, tel. 032-880-325
Rukovoditelj službe za gospodarstvo i civilnu zaštitu g.
Namik Malibegovi, tel: 032 880 325 lokal 109, e-mail:
[email protected]
0 km (uz magistralni put M17)
2 km
90 km (Sarajevo)
5 km
35 km
Dobro
Ravan
Ne
Stabilno
2,6 ha
N/a
N/a
N/a
15-20 KM
Da
N/a
Ne (u toku je izrada novog prostornog plana opine, nakon
ega se planira raditi i urbanistiki plan)
U novom prijedlogu prostornog plana podruje oznaeno
kao industrijska/poslovna zona
Postojanje urbanistikih ogranienja
Ne
Predviena namjena objekata
Proizvodno-poslovni objekti
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
N/a
Infrastruktura
Elektrina energija
Da, djelimino riješena,
potrebno unaprijediti
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Da, lokalni vodovod,
potrebno unaprijediti
Odvod otpadnih voda Ne, djelomino riješen
Mogunost odlaganja Da, gradska deponija
vrstog otpada
Telekomunikacijska
Da, djelomino riješena
infrastruktura
Transportna
infrastruktura unutar
Ne
zone
Pravni status predožene IZ
100% privatno vlasništvo
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Opina Žepe, poduzetnici
x Ko je interesent
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.2
9
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Firme Bositeks-tekstilna ind., MIMS Sarajevo, ago d.o.o.
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Pogodna lokacija, 5 km udaljena od grada Žepe. Zona se nalazi izmeu magistralnog puta M17 i rijeke
Bosne. U Zoni se ve nalaze firme Elmond, Nansi, Prograd, Banjo Trans, Hunes. Nedostaje potrebna
planska dokumentacija (izrada prostornog plana opine je u toku), kvalitetno napajanje el.energijom,
servisni put uz saobraajnicu M17, vodovodna i kanalizaciona mreža.
179
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.6. Općina Zavidovići
5.1.6.1. Industrijsko/poslovna zona Majdanska polja
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena
Procijenjena vrijednost zemljišta u zoni po
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
8.2
8.3
180
Green/Zelena
Zavidovii
Majdanska polja, Zavidovii
Gosp. Izet Baši, naelnik opine,
tel: 032 878 327, Fax:032 868 230
0,5 km
0 km (uz željeznicu)
50 km Tuzla; 120 km Sarajevo
1 km
50 km
Dobro
Ravan
Ne
Stabilno
14,4 ha
N/a
N/a
N/a
18 KM
Ne
N/a
Da,
Kao industrijsko/poslovna zona
Definisano urbanistikim planom
Proizvodno-poslovni objekti
N/a
Elektrina energija
Gas
Voda (za pie, tehn.)
Odvod otpadnih voda
Mogunost odlaganja vrstog
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Transportna infrastruktura unutar
zone
Pravni status predožene IZ
40% javno/opinsko; 60% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Opina i privatni sektor
x Ko je interesent
Ko pokree inicijativu za uspostavljanje
Opina i privatni sektor
IZ
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
N/a
Da
Ne
Da
Da
Da
Da
Da
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
9
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Granii sa industrijskom/poslovnom zonom firme Krivaja Zavidovii d.d. U zoni su locirane sljedee
firme: GP Porobi d.o.o., GP Erdi d.o.o., Prevoz putnika d.d. Zavidovii, Almy Zenica d.o.o. i firma za
prikupljanje sekundarnog otpada (koja još uvijek ne radi). Opina je usvojila regulacioni plan i objavila
konkurs za dodjelu opinskog zemljišta, a potom dodijelila dio zemljišta u zoni. Opina e nastaviti sa
objavljivanjem konkursa za dodjelu zemljišta unutra zone do njenog konanog popunjavanja.
181
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.6.2. Industrijsko/poslovna zona Ekonomija Batvice
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procijenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
8.2
182
Green/Zelena
Zavidovii
Ekonomija Batvice, Zavidovii
Gosp. Izet Baši, naelnik opine,
tel: 032 878 327, Fax:032 868 230
0 km (uz put Zavidovii – Maglaj)
2 km
50 km Tuzla; 120 km Sarajevo
2 km
50 km
Dobro
Ravan i blago nagnut
Ne
Stabilno
32,66 ha od ega 13,7 ha slobodno
13
Objekti u funkciji
N/a
10 KM
Ne
Da
Da,
Kao industrijsko/poslovna zona
Definisano urbanistikim planom
Proizvodno-poslovni objekti
N/a
Elektrina energija
Da, primarni vod
prolazi preko parcele,
potreban trafo
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Da
Odvod otpadnih voda
Da, prikljuak na
instalaciju u ve
postojeim objektima
Mogunost odlaganja vrstog otpada
Da
Telekomunikacijska infrastruktura
Da
Transportna infrastruktura unutar
Ne
zone
Pravni status predožene IZ
100% javno/opinsko
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Opina i privatni sektor
x Ko je interesent
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
E.C.H.O. POLISTIROLO SA-ITALIJA
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
9
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Smještena je uz regionalni put Zavidiovii-Maglaj, veliine je 32,66 ha od kojih je 13,7 ha slobodno.
Uraen je detaljan regulacioni plan, kojim je predviena izgradnja 6 proizvodno-skladišnih hala
dimenzija 60x20m, 1 proizvodna hala 45x20m i 1 proizvodna hala 35x25m. Uraen je program ureenja
ind./posl. zone (infrastruktura-unutrašnja transportna komunikacija, itd) sa procjenom koštanja od 1
milion KM. Italijanska firma ECHO POLISTIROLO SA dobila je lokaciju za izgradnju objekta
reciklaže plastike i tekstila. U zoni se ve nalaze firme DIAL d.o.o. Zavidovii, TTI d.o.o. Zavidovii
(Holandska firma-autoindustrija), As Jelah, i Sloga Muharemovi d.o.o. (otkup sirovina i otpada i
trgovina). Opina planira formalno-pravno uspostaviti zonu te imenovati menadžment koji e upravljati
istom.
183
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.6.3. Industrijsko/poslovna zona Krivaja
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
8.2
184
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procijenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
Smea/Brown
Krivaja Zavidovii
Radnika b.b. Zavidovii
Gosp. Izet Baši, naelnik opine,
tel: 032 878 327, Fax:032 868 230
Gosp. Jusuf artarevi, direktor Krivaje Zavidovii
Tel: 032 878 100; 032 878 102
0 km (uz put)
0 km (uz željeznicu)
50 km Tuzla; 120 km Sarajevo
0 km ( u centru)
50 km
Dobro
Ravan
Ne
Stabilno
40 ha
Cca 40
Veina objekata u funkciji, dok se ostali mogu ekonomino
renovirati
N/a
18 KM
Ne
Da
Da,
Kao industrijska/poslovna zona
Definisano urbanistikim planom
Proizvodno-poslovni objekti
Da, na državnom dijelu kapitala
Elektrina energija
Gas
Voda (za pie, tehn.)
Odvod otpadnih voda
Da
Ne
Da
Da, prikljuak
Da
Da
Mogunost odlaganja vrstog
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Da
Transportna infrastruktura unutar
Da
zone
Pravni status predožene IZ
70% javno/državno; 30 privatno (privatizovano)
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Opina i privatni sektor
x Ko je interesent
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
E.C.H.O. POLISTIROLO SA-ITALIJA
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
9
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Ovo je stara industrijska zona u kojoj je smještena drvna industrija Krivaja. Ueše državnog kapitala
iznosi 70%, dok je 30% privatizovano (privatizovana je metalna komponenta, montažne kue i
graevinarstvo). U zoni je ve dodjeljeno 2 ha novim privatnim investitorima, dok je 0,7 ha ostalo
slobodno za dodjelu. U zoni se nalazi poslovni inkubator. Opina je regulacionim planom podjelila
industrijsku/poslovnu zonu prema funkcionalnom modelu na cijeline koje bi mogle samostalno
funkcionirati i koje bi se kao takve mogle privatizirati, s tim da su putevi ostali izvan cjelina radi
unutrašnjeg saobraaja. Zona posjeduje svu infrastrukturu, (i industrijski željezniki kolosjek). Postupak
privatizacije je pripremljen. Ovo je zona velikog potencijala, s obzirom na potpunu infrastrukturnu
opremljenost.
185
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.7.
Općina Maglaj
5.1.7.1. Industrijsko/poslovna zona Liješnica
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procijenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
8.2
186
Green/Zelena
Liješnica Maglaj
Liješnica b.b.
Gospoa Jasna Hajrulahovi, Ferhat Bradari i Senada
Alibajraktarevi, tel: 032 603 380, fax: 032 609 551, email: [email protected]
0 km (uz put)
0,1 km
130 km (Sarajevo); 80 km (Tuzla)
3 km
57 km
Dobro
Ravan
Ne
Stabilno
16 ha
N/a
N/a
N/a
17 KM
Da, 10 ha
N/a
Da
Stambeni odjekti (potrebna izmjena)
Ne
Proizvodno poslovni objekti
Ne
Elektrina energija
Da
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Da
Odvod otpadnih voda
Da
Mogunost odlaganja vrstog
Da
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Da
Transportna infrastruktura unutar
Ne
zone
Pravni status predožene IZ
100% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Privatni sektor
x Ko je interesent
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Bonitex d.o.o. Maglaj, Primus d.o.o. Maglaj, Eko-sirovina
d.o.o. Maglaj
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
9
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Nalazi se istono od magistralnog puta M-17, uz lokalni put. Postoji regulacioni plan iz 2003. godine
koji na parceli predvia stambenu gradnju. Opinsko vjee je donjelo odluku o izmjeni regulacionog
plana i odluku o zabrani graenja na lokalitetu radi ouvanja prostora. Novi regulacioni plan treba da
definiše lokalitet kao poslovnu zonu. Vlasništvo nad zemljom u zoni je 100% privatno, ali postoji interes
vlasnika za prodajom zemljišta, što je opina utvrdila u kontaktima sa povjerenicima mjesne zajednice i
direktnim kontaktima sa nekim od vlasnika. Prikljuci na infrastrukturu su uz zonu.
187
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.7.2. Industrijsko/poslovna zona Kosova
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena
Procijenjena vrijednost zemljišta u zoni po
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
8.2
9
Poduzetnika zelena
Kosova Maglaj
Kosova b.b.
Gospoa Jasna Hajrulahovi, Ferhat Bradari i Senada
Alibajraktarevi, tel: 032 603 380, fax: 032 609 551, email: [email protected]
0 km (uz put M-17)
0,1 km
140 km (Sarajevo); 70 km (Tuzla)
15 km
70 km
Dobro
Ravan
Ne
Stabilno
6,7 ha
N/a
N/a
N/a
20 KM
Da, 10 ha
N/a
Da (postoji regulacioni plan)
Podruje individualnog stanovanja
Ne
Poslovno-stambeni objekti
Ne
Elektrina energija
Da
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Da
Odvod otpadnih voda
Da
Mogunost odlaganja vrstog
Da
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Da
Transportna infrastruktura unutar
Ne
zone
Pravni status predožene IZ
100% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Privatni sektor
x Ko je interesent
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Kosova d.o.o. Maglaj, Sejmenovi d.o.o. Maglaj, Top Dom
Ljubljana-Slovenija, N.H. Gong
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Lokacija kandidirana Zeniko-dobojskom kantonu kao poslovna zona.
188
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
189
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.7.3. Industrijsko/poslovna zona Misurići
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procijenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
190
Poduzetnika zelena
Misurii Maglaj
Misurii b.b.
Gospoa Jasna Hajrulahovi, Ferhat Bradari i Senada
Alibajraktarevi, tel: 032 603 380, fax: 032 609 551, email: [email protected]
0 km (uz put M-17)
0 km (uz željezniku prugu)
130 km (Sarajevo); 70 km (Tuzla)
0,5 km
56 km
Dobro
Ravan
Ne
Stabilno
3 ha
N/a
N/a
N/a
30 KM
Da, 0,5 ha
N/a
Da
Podruje nije oznaeno kao ind/poslovna zona
Da, ekološka
Nedifinisana, zabranjenja gradnja, podruje je u zoni
sanitarne zaštite izvora vode Maglaj. Pokrenut proces
izmjene regulacionog plana Misurii, prema rezultatima
elaborata o vodozaštitnim zonama vodoopskrbnog podruja
grada Maglaj.
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Ne
Infrastruktura
Elektrina energija
Da
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Da
Odvod otpadnih voda
Da
Mogunost odlaganja vrstog
Da
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Da
Transportna infrastruktura unutar
Da, postojea
zone
zavisi od
izmjene
reg.plana
Pravni status predožene IZ
30%javno/privatno, 70% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
x Ko je interesent
Privatni sektor
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.2
9
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
MIMS d.o.o., Top Dom Ljubljanja, Cro-Tec Rijeka
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Nalazi se izmeu magistralnog puta M-17 i željeznike pruge, u vodozaštitnoj zoni vodoopskrbnog
podruja grada Maglaja. Inicirana je izmjena regulacionog plana. Podruje predstavlja vodozaštitnu
zonu grada Maglaja, tako da je u toku izrada odgovarajue studije zaštite. Zona ima veoma dobru
položajnu pogodnost, ali je prostorno ograniena.
191
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.7.4. Industrijsko/poslovna zona Maglaj – Stadion
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procijenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
8.2
192
Poduzetnika smea
Maglaj
Ulica Srebrenikih žrtava rata b.b. Maglaj
Gospoa Jasna Hajrulahovi, Ferhat Bradari i Senada
Alibajraktarevi, tel: 032 603 380, fax: 032 609 551, email: [email protected]
0 km (uz put M-17)
0 km (uz željezniku prugu)
130 km (Sarajevo); 80 km (Tuzla)
0,5 km
57 km
Dobro
Ravan
Ne
Stabilno
1,2 ha
2
Objekte je potrebno porušiti
N/a
40-80 KM
Da, 0,3 ha
Da
Da
Podruje nije oznaeno kao ind/poslovna zona
Da, ekološka
Proizvodno-poslovni objekti
Ne
Elektrina energija
Da
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Da
Odvod otpadnih voda
Da
Mogunost odlaganja vrstog
Da
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Da
Transportna infrastruktura unutar
Da
zone
Pravni status predožene IZ
100%javno/opinsko,
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Privatni sektor
x Ko je interesent
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Džindo d.o.o.; Eko-Sirovina; Fin-Invest; Herceg d.o.o.
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
9
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Zona se nalazi na samom ulazu u urbani dio grada Maglaja. Opina kupila zemljište poetkom 2007.
godine. Sainjen regulacioni plan, koji nije definisao namjenu objekata, a to e biti prilagoeno
najpovoljnijim investitorima. Opina objavila javni poziv zainteresiranim investitorima. U zoni su dvije
firme, Eko Sirovina d.o.o. i Fin Invest d.o.o. koje imaju objekte koji su privremeni.
193
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.7.5. Industrijsko/poslovna zona Poljice
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procijenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
8.2
9
Poduzetnika zelena
Poljice Maglaj
Poljice b.b.
Gospoa Jasna Hajrulahovi, Ferhat Bradari i Senada
Alibajraktarevi, tel: 032 603 380, fax: 032 609 551, email: [email protected]
0 km (uz put M 17)
1 km
130 km (Sarajevo); 80 km (Tuzla)
2 km
57 km
Dobro
Ravan
Ne
Stabilno
8 ha
N/a
N/a
N/a
20 KM
Da, 2 ha
N/a
Da
Podruje oznaeno kao ind/poslovna zona
Ne
Proizvodno-poslovni objekti
Ne
Elektrina energija
Da
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Da
Odvod otpadnih voda
Da
Mogunost odlaganja vrstog
Da
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Da
Transportna infrastruktura unutar
Ne
zone
Pravni status predožene IZ
100% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Privatni sektor
x Ko je interesent
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Fenix Mag d.o.o., Hajdi d.o.o., GEO Put d.o.o.
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Zona je relativno male površine, tako da je selektirana u poduzetniku zonu.
194
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
195
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.7.6. Industrijsko/poslovna zona Moševac
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procijenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procjenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
8.2
9
Poduzetnika zelena
Moševac Maglaj
Moševac b.b.
Gospoa Jasna Hajrulahovi, Ferhat Bradari i Senada
Alibajraktarevi, tel: 032 603 380, fax: 032 609 551, email: [email protected]
0 km (uz put M 17)
5 km
135 km (Sarajevo); 75 km (Tuzla)
5 km
62 km
Dobro
Ravan
Ne
Stabilno
6,5 ha
N/a
N/a
N/a
17-20 KM
Da, 3 ha
N/a
Da
Podruje oznaeno kao ind/poslovna zona
Ne
Proizvodno-poslovni objekti
Ne
Elektrina energija
Da
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Da
Odvod otpadnih voda
Da
Mogunost odlaganja vrstog
Da
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Da
Transportna infrastruktura unutar
Ne
zone
Pravni status predožene IZ
100% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Privatni sektor i vlasnici zemljišta
x Ko je interesent
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Džino d.o.o., Husanovi d.o.o., HN Gong Maglaj
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Poslovna zona nalazi se izmeu magistralnog puta M-17 i rijeke Bosne, sa neporednim izlazom na
magistralni put.
196
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
197
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.7.7. Industrijsko/poslovna zona Novi Šeher
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena
Procijenjena vrijednost zemljišta u zoni po
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
198
Green/Zelena
Novi Šeher Maglaj
Novi Šeher b.b.
Gospoa Jasna Hajrulahovi, Ferhat Bradari i Senada
Alibajraktarevi, tel: 032 603 380, fax: 032 609 551, email: [email protected]
0 km (uz regionalni put)
10 km
120 km (Sarajevo); 90 km (Tuzla)
10 km
50 km
Dobro
Ravan
Ne
Stabilno
14 ha
N/a
N/a
N/a
15 KM
Da, 10 ha
N/a
Da
Podruje nije oznaeno kao ind/poslovna zona
Ne
Proizvodno poslovni objekti
Ne
Elektrina energija
Gas
Voda (za pie, tehn.)
Odvod otpadnih voda
Mogunost odlaganja vrstog
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Transportna infrastruktura unutar
zone
Pravni status predožene IZ
100% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Privatni sektor i vlasnici zemljišta
x Ko je interesent
Da
Ne
Da
Da
Da
Da
Ne
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.2
9
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Natron Hayat d.d., Kuraja d.o.o., EEM d.o.o. Maglaj
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Poslovna zona nalazi se istono izmeu magistralnog puta M-17, na udaljenosti od oko 5 km. U blizini
je i budua trasa trasa autoputa na Koridoru Vc.
199
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.7.8 Industrijsko/poslovna zona Liješnica II
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procijenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
200
Poduzetnika zelena
Liješnica Maglaj
Liješnica b.b.
Gospoa Jasna Hajrulahovi, Ferhat Bradari i Senada
Alibajraktarevi, tel: 032 603 380, fax: 032 609 551, email: [email protected]
0 km (uz regionalni put)
0,1 km
130 km (Sarajevo); 80 km (Tuzla)
3,5 km
57 km
Dobro
Ravan
Ne
Stabilno
cca 8 ha
N/a
N/a
N/a
17 KM
Da, 3 ha
N/a
Da
Podruje oznaeno kao ind/poslovna zona
Ne
Površina rezervisana za proširenje Natron Hayat Maglaj
Ne
Elektrina energija
Da
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Da
Odvod otpadnih voda
Da
Mogunost odlaganja vrstog
Da
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Da
Transportna infrastruktura unutar
Ne
zone
Pravni status predožene IZ
100% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Privatni sektor i vlasnici zemljišta
x Ko je interesent
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.2
9
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Natron Hayat d.d,
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Poslovna zona nalazi se istono od magistralnog puta M-17 izmeu željeznike pruge i rijeke Bosne, u
kompleksu Natron Hayat d.d.. Teren je ravan i pogodan za gradnju. Lokalitet je rezervisan za širenje
Natron Hayat d.d. Maglaj.
201
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.7.9 Industrijsko/poslovna zona Jelovac-Tukovi
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena
Procijenjena vrijednost zemljišta u zoni po
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
202
Poduzetnika zelena
Jelovac-Tukovi Maglaj
Jelovac, Tukovi b.b.
Gospoa Jasna Hajrulahovi, Ferhat Bradari i Senada
Alibajraktarevi, tel: 032 603 380, fax: 032 609 551, email: [email protected]
0 km (uz regionalni put)
0,1 km
130 km (Sarajevo); 80 km (Tuzla)
1 km
55 km
Dobro
Ravan
Ne
Stabilno
2,5 ha
N/a
N/a
N/a
30 KM
Da, 1 ha
N/a
Da
Podruje oznaeno kao ind/poslovna zona
Ne
Proizvodno-poslovni objekti
Ne
Elektrina energija
Gas
Voda (za pie, tehn.)
Odvod otpadnih voda
Mogunost odlaganja vrstog
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Transportna infrastruktura unutar
zone
Pravni status predožene IZ
100% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Privatni sektor i vlasnici zemljišta
x Ko je interesent
Da
Ne
Da
Da
Da
Da
Ne
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.2
9
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Gabos Metal-investitor iz Francuske
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Poslovna zona nalazi se izmeu magistralnog puta M-17 i željeznike pruge u prigradskom naselju
Jelovac.
203
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.7.10 Industrijsko/poslovna zona Čakalovac
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procijenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
8.2
8.3
9
Poduzetnika zelena
akalovac, Maglaj
akalovac b.b.
Gospoa Jasna Hajrulahovi, Ferhat Bradari i Senada
Alibajraktarevi, tel: 032 603 380, fax: 032 609 551, email: [email protected]
0 km (uz regionalni put)
1 km
130 km (Sarajevo); 80 km (Tuzla)
0,5 km
56 km
Dobro
Ravan
Ne
Stabilno
1,7 ha
N/a
N/a
N/a
25 KM
Da, 0,5 ha
N/a
Da
Podruje oznaeno kao ind/poslovna zona
Ne
Proizvodno-poslovni objekti
Ne
Elektrina energija
Gas
Voda (za pie, tehn.)
Odvod otpadnih voda
Mogunost odlaganja vrstog
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Transportna infrastruktura unutar
zone
Pravni status predožene IZ
100% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Privatni sektor i vlasnici zemljišta
x Ko je interesent
Ko pokree inicijativu za uspostavljanje
Opina
IZ
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
FERAM – Italija; Art Iron d.o.o.
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Da
Ne
Da
Da
Da
Da
Ne
Poslovna zona nalazi se u prigradskom naselju Bijela Ploa, uz regionalni put Doboj-Zavidovii.
Udaljenost od centra grada je 0,5 km.
204
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
205
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.8.
Općina Kakanj
5.1.8.1. Industrijsko/poslovna zona Bare
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procijenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
Poduzetnika zelena
Kakanj
Bare
Gosp. Mensur Jašarspahi-Suri, naelnik opine, tel: 032
771 801, fax: 032 557 940, e-mail: [email protected]
Gospoa Mirha Kulovi, struni saradnik za obnovu i
razvoj, tel: 032 771 822, fax: 032 771 809, e-mail:
[email protected]
1 km
1 km
45 km (Sarajevo)
2 km
27 km
Makadamski put
Naget teren, ljevkast, naget prema centru
Ne
Stabilno
7,5 ha
0
N/a
N/a
12 KM
Da, cca 7,5 ha
N/a
Ne
N/a
N/a
N/a
N/a
Elektrina energija
Gas
Voda (za pie, tehn.)
7.13
8.
8.1
206
Da, primarni vod
udaljen 0,5 km
Ne
Da, primarni vod, 0,5 km od
rezervoara Hrasno
Ne
Da
Odvod otpadnih voda
Mogunost odlaganja
vrstog otpada
Telekomunikacijska
infrastruktura
Transportna infrastruktura
unutar zone
Pravni status predožene IZ
100 % javno/opinsko;
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
x Ko je interesent
Opina
Da, prikljuni vod
udaljen 0,5 km
Ne
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.6
9
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
N/a
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Zona smještena iznad urbanog centra grada. Pristup do zone je makadamskim putem. Teren u zoni
nagnut prema centru.
207
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.8.2. Industrijsko/poslovna zona PK Vrtlište
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
6
6.1
6.2
6.3
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procijenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
208
Poduzetnika zelena
Kakanj
Rudnik Mrkog Uglja Vrtlište (površinski kop)
Gosp. Mensur Jašarspahi-Suri, naelnik opine, tel: 032
771 801, fax: 032 557 940, e-mail: [email protected]
Gospoa Mirha Kulovi, struni saradnik za obnovu i
razvoj, tel: 032 771 822, fax: 032 771 809, e-mail:
[email protected]
0,3 km
1-2 km
45 km (Sarajevo)
2 km
27 km
zadovoljavajue (mali dio pristupnog puta potrebno
asfaltirati)
Ravan (plato)
Ne
Stabilno
10 ha
0
N/a
N/a
16 KM
Da, cca 30 ha
N/a
Ne
N/a
N/a
N/a
N/a
Elektrina energija
Gas
Voda (za pie, tehn.)
Odvod otpadnih voda
Mogunost odlaganja vrstog
otpada
Telekomunikacijska
infrastruktura
Transportna infrastruktura
unutar zone
Pravni status predožene IZ
100 % javno/opinsko;
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Opina
x Ko je interesent
Da, primarni vod
veoma blizu
Ne
Da, primarni vod
Da, primarni vod
Da
Da, primarni vod
Ne
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.2
9
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
N/a
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Smještena je na rekultivisanom dijelu zemljišta površinskog kopa Rudnika Mrkog uglja Kakanj. ini je
plato veliine 10 ha, sa moguim proširenjem na još 30 ha. Opina e u narednom periodu uknjižiti
zemljište, a planira donjeti odluku o namjeni, te odluku o podsticajima za budue investitore (odgoda
plaanja rente za period od 1,5 god., itd).
209
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.9.
Općina Bugojno
5.1.9.1. Industrijsko/poslovna zona Bugojno 1
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
8.2
210
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procijenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Brown/Smea
Bugojno 1 (bivši ind. kompleks Slavko Rodi)
Armije BiH br. 171
Gosp. Sead Karahoi, pomonik naelnika za privredu,
opu upravu i društvene djelatnosti; tel: 030 251 210, fax:
030 251 222, e mail: [email protected]
0,5 km
90 km (Zenica)
135 km (Sarajevo)
2,5 km
90 km
Dobro
Ravan
Ne
Stabilno
37 ha
54
Ošteeni objekti mogu se ekonomino renovirati, lokacije
porušenih objekata se mogu korisno iskoristiti
900.000,00 KM (Renoviranje krovova, instalacija i fasada)
Od 8 do 30 KM
Ne
Da
Da, stari reg. plan (zona oznaena kao vojna)
Vojna zona-Vojna industrija; Postoji novi katastarski
snimak
Postojanje urbanistikih ogranienja
Ne
Predviena namjena objekata
Industrijski objekti
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Dio objekata je pod hipotekom
Infrastruktura
Elektrina energija
Da
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Da
Odvod otpadnih voda
Da
Mogunost odlaganja vrstog
Da
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Da
Transportna infrastruktura unutar
Da
zone
Pravni status predožene IZ
12,5% javno; 87,5% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Preduzea koja se nalaze u krugu ind. kompleksa
x Ko je interesent
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Ve postojea preduzea u ind. zoni
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
9
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Locirana je u bivšem Unisovom industrijskom kompleksu Slavko Rodi. Industrijska/poslovna zona
posjeduje svu potrebnu infrastrukturu. Opina je izvršila geodetsko snimanje zone i napravila katastarski
plan. 87,5% je zone je privatizovano, dok je ostatak u procesu privatizacije. Dio ošteenih objekata
mogue je ekonomino popraviti, a lokacije porušenih objekata mogue je iskoristiti. U zoni trenutno
posluje 17 firmi. Dio firmi je kupio, privatizirao dijelove zone, a dio zakupljuje poslovni prostor. U zoni
postoji odreena ograniena ponuda proizvodnih hala koje firme ne koriste za svoju osnovnu djelatnost.
211
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.9.2 Industrijsko/poslovna zona Bugojno 2
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procijenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
212
Green/Zelena
Bugojno 2
aušlije i Udurlije
Gosp. Muhamed Jusi, šef odsjeka za urbanizam i graenje;
tel: 030 251 619, fax: 030 251 222, e mail:
[email protected]
0 km (uz put)
90 km (Zenica)
135 km (Sarajevo)
3 km
90 km
Dobro
Ravan
Da (postoji mogunosti zadržavanja površinskih voda)
Stabilno
120 ha
3
N/a
N/a
13 KM
Da, cca 20 ha
N/a
Da
Industrijska/poslovna zona
Ne
Proizvodno-poslovni objekti
N/a
Elektrina energija
Gas
Voda (za pie, tehn.)
Odvod otpadnih voda
Mogunost odlaganja vrstog
otpada
Telekomunikacijska
infrastruktura
Transportna infrastruktura unutar
zone
Pravni status predožene IZ
5% javno/opinsko; 95% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Opina
x Ko je interesent
Da, primarni vod
(nema trafoa)
Ne
Da, primarni vod
Ne
Da
Da
Ne
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.2
9
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
N/a
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Zonu praktino ini transportna baza autoprevoznog preduzea Špedicija, D Centar, i fabrike
namještaja. Zona posjeduje dobru lokacijsku pogodnost i veliinu, te ima sve produslove za razvoj.
213
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.10.
Općina Teslić
5.1.10.1. Industrijsko/poslovna zona Industrijski kompleks drvne industrije
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena
Procijenjena vrijednost zemljišta u zoni po
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
8.2
214
Brown/Smea
Tesli, bivši kompleks drvne industrije
Svetog Save
Stipo osi, rukovodilac službe za privredu i društvene
djelatnosti; tel: 053-411-506; Fax: 053-411-541; e-mail:
[email protected], www.teslic.rs.ba
1 km
25 km
85 km Banja Luka
0,5 km
100 km
Dobro
Ravan
Ne
Stabilno
26 ha
20 (zidani objekti)
Objekti su u funkciji
N/a
20 KM
Da, na novu industrijsku/poslovnu zonu koja se
nadovezuje, na oko 40 ha
Da
Da
Da
Ne, samo ekološka
Proizvodno-poslovni objekti
Postoje izvjesna potraživanja vezano za državni kapital u
firmi Borje
Infrastruktura
Elektrina energija
Da
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Da
Odvod otpadnih voda
Da
Mogunost odlaganja vrstog
Da
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Da
Transportna infrastruktura unutar
Da
zone
Pravni status predožene IZ
60% javno/državno; 40% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
N/a, Ind. zona ve uspostavljena
x Ko je interesent
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Balkan-Amerika-USA i Farex d.o.o. Jelah BiH
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
9
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Zonu ini kompleks mehanike i hemijske prerade drveta Teli, sa svom infrastrukturom. U zoni se
nalazi 20 zidanih objekata sa oko 18.000 m2 prostora. Objekti i infrastruktura su u ouvani i u dobrom
stanju. U zoni posluju prijeratne firme Borja a.d. Tesli, Destilacija a.d. Tesli i Zrak a..d. Tesli. Firma
Borje a.d ne radi, dok Destilacija a.d. Tesli radi sa 60% a Zrak a.d. Tesli sa 20% kapaciteta, te je na
nivou ove industrijske/poslovne zone ukupni stepen korištenja kapaciteta 35%. U zoni se trenutno
proizvodi drveni ugalj i siretna kiselina. Proces privatizacije državnog dijela kapitala u firma je u toku
i vodi ga Agencija za privatizaciju RS-a. Zona bi se trebala revitalizirati u okviru djelatnosti koju su
kompanije u njoj do sada obavljale.
215
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.10.2 Industrijsko/poslovna zona Ruževačka polja
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procijenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procjenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
216
Green/Zelena
Tesli
Donji Ruževii
Stipo osi, rukovodilac službe za privredu i društvene
djelatnosti; tel: 053-411-506; Fax: 053-411-541; e-mail:
[email protected], www.teslic.rs.ba
0 km (uz regionalni put)
25 km
85 km Banja Luka
1 km
100 km
Dobro
Ravan
Da, rijeka Sprea plavi dio industrijske zone
Stabilno
30 ha
1
Objekat u izgradnji
N/a
15 KM
Da, cca 30 ha
Da
Ne, u izradi je urbanistiki plan za industrijsku/poslovnu
zonu, potpisan ugovor sa projektantskom kuom Banja
Luka Projekt.
x Kako je podruje zone oznaeno U prostornom planu oznaeno kao industrijska/poslovna
zona, kao i u novom urbanistikom
Postojanje urbanistikih ogranienja
Ne, samo ekološka
Predviena namjena objekata
Proizvodno-poslovni objekti
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
N/A
Infrastruktura
Elektrina energija
Da, samo primarni vod
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Da, primarni vod
Odvod otpadnih voda
Ne
Mogunost odlaganja
Da
vrstog otpada
Telekomunikacijska
Da, primarni vod
infrastruktura
Transportna infrastruktura Ne
unutar zone
Pravni status predožene IZ
100% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Opina
x Ko je interesent
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.2
9
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
VF Komerc – Jami gotova hrana
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Industrijska/poslovna zona se nalazi uz sam regionalni put. Sa jedne strane ind. zone je put a sa druge
rijeka Usora, koja plavi dio zone. U zoni se gradi objekat VF Komerca – Jami-proizvodnja gotove hrane.
Urbanistiki plan zone je u izradi. Lokacija predstavlja prostorni potencijal. Vlasništvo nad zemljom je
100% privatno i opina u ovom momentu nema planova otkupa zemljišta, te u obzir dolazi samo
direktna prodaja parcela privatnih vlasnika potencijalnim investitorima. Na parceli postoji primarni vod
elektrine energije, vode, te telekomunikacija. Nedostaju kanalizaciona i unutarnja putna infrastruktura.
217
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.10.3. Industrijsko/poslovna zona Radno-Komunalna
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procijenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procjenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
8.2
218
Green/Zelena
Tesli
Kralja Petra I
Stipo osi, rukovodilac službe za privredu i društvene
djelatnosti; tel: 053-411-506; Fax: 053-411-541; e-mail:
[email protected], www.teslic.rs.ba
1 km
25 km
85 km Banja Luka
1 km
100 km
Dobro
Ravan
Ne
Stabilno
63 ha (od kojih je 40 ha slobodno)
Cca 10
Objekti u funkciji
N/a
10 KM
Ne
Da
Da
Industrijska/poslovna zona
Ne, samo ekološka
Proizvodno poslovni objekti
N/A
Elektrina energija
Da, samo primarni vod
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Da, primarni vod
Odvod otpadnih voda
Da, primarni vod
Mogunost odlaganja
Da
vrstog otpada
Telekomunikacijska
Da, primarni vod
infrastruktura
Transportna infrastruktura Da, samo 0,5 km
unutar zone
Pravni status predožene IZ
100% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Opina
x Ko je interesent
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Farex d.o.o. Jelah, Inoks... Italija
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
9
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Radno-komunalna industrijska/poslovna zona vrlo je blizu centra opine. U zoni se sljedee firme:
Mašinsko a.d Tesli, Dial d.o.o, Graditelj a.d. Tesli, Komunalno preduzee Tesli, skladište drveta
firme Destilacija. U zoni se takoe nalazi i 61 individualni stambni objekat, koji ne narušavaju
industrijsku/poslovnu zonu. Od 63 ha, koliko iznosi površina zone, 40 ha je slobodno. Vlasništvo u zoni
je 100 % privatno. Opina je ve pokrenula Program ureena industrijske/ poslovne zone i isti
kandidirala relevantnim institucijama RS-a za sufinansiranje, gdje opina uestvuje sa 22% vlastitih
sredstava. Program se sastoji od otkupa 15 ha privatnog zemljišta i njegovog infrastrukturnog ureenja.
Nakon ureenja i prodaje ovako ureenog zemljišta, opina planira isti program primijeniti i na ostatak
slobodnog zemljišta u ovoj industrijskoj/poslovnoj zoni.
219
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.10.4. Industrijsko/poslovna zona Žarkovačka polja
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena
Procijenjena vrijednost zemljišta u zoni po
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
220
Brown/Smea
Tesli
Žarkovina
Stipo osi, rukovodilac službe za privredu i društvene
djelatnosti; tel: 053-411-506; Fax: 053-411-541; e-mail:
[email protected], www.teslic.rs.ba
0 km (uz put)
25 km
85 km Banja Luka
2 km
100 km
Dobro
Ravan
Da, dio zone plavi rijeka Usora
Stabilno
40 ha, od kojih 20 ha slobodno
6 (zidani objekti, cca 6.000 m2 hala i poslovnog prostora)
5 objekata u funkciju, 1 se ne koristi
N/a
15 KM
Ne
Da
Da
Da
Ne, samo ekološka
Proizvodno-poslovni objekti
Ne
Elektrina energija
Da
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Da
Odvod otpadnih voda
Da
Mogunost odlaganja
Da
vrstog otpada
Telekomunikacijska
Da
infrastruktura
Transportna
Da, prilikom gradnje
infrastruktura unutar
novih objekata potrebno
zone
dograditi
Pravni status predožene IZ
10% javno/državno; 90% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Opina
x Ko je interesent
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.2
9
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Fareks d.o.o. Jelah, itd.
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Industrijska/poslovna zona sa svom potrebnom infrastrukturom, uz put. ini je 20 ha slobodnog
zemljišta za nove poslovne objekte. Zemljište je 90% privatno vlasništvo. U zoni su sljedee firme:
Devi-tekstil, Fabrika obue Tesli (ne radi), TKO-Tvornica kompresorske opreme, Lignakon – drvna
industrija. Zona ima problem sa poplavama.
221
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
1.1.11. Općina Novi Travnik
5.1.11.1. Industrijsko/poslovna zona Mašinsko metalurški kombinat Bratstvo
1
2.
3
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
4
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
222
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena
Procijenjena vrijednost zemljišta u zoni po
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
Brown/Smea
Mašinsko-metalurški kombinat Bratstvo
N. Travnik
Gosp. Blagun Lovrenovi, pomonik naelnika i struni
savjetnik za privredu tel: 030 793 100, Fax: 030 795 095, email: [email protected], web: opinatravnik.com
0 km (na putu M-16,4)
40 km
90 km (Sarajevo)
2 km
40 km
Dobro
Ravan
Ne
Stabilno
50 ha
25
Dio objekata u funkciji, dio se može ekonomino
renovirati, dio je porušen.
N/a
12,75 KM
Da. cca 10 ha
Da
Da
Podruje oznaeno kao ind. zona.
Da, u okviru reg. plana
Proizvodno-poslovni objekti
Da, hipoteka i tužbe po obavezama
Elektrina energija
Gas
Voda (za pie, tehn.)
Odvod otpadnih voda
Mogunost odlaganaj
nja vrstog
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Transportna infrastruktura unutar
zone
Pravni status predožene IZ
40% javno; 60 privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
N/a
x Ko je interesent
Da,
Ne
Da
Da
Da
Da
Da
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.2
9
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Toyota (nije realizovano); Njemaka firma
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Industrijska/poslovna zona Mašinsko metalurški kombinat Bratstvo, smještena u pomenutom
industrijskom kompleksu. Sva infrastruktura je dostupna. Proces privatizacije nije u potpunosti završen,
tako da neriješeni imovinsko pravni odnosi otežavaju dolazak novih investitora. Dio objekata je
devastiran, dio se može ekonomino renovirati, dok se dio koristi. U zoni je aktivno nekoliko preduzea
u oblasti prerade metala, auto industrije, i hidraulike. Ukupni kapaciteti zone se koriste oko 20%, dok
neke firme u zoni koriste svoje kapacitete i do 80%. Zona ima dobru položajnu pogodnost i nalazi se uz
magistralni putni pravac M 16-4 Novi Travnik-Bugojno (preko Rostova).
223
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.11.2. Industrijsko/poslovna zona Neobarje
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procijenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
224
Green/Zelena
Neobarje (Stojkovii) Novi Travnik
Neobarje (Stojkovii) Novi Travnik
Gosp. Blagun Lovrenovi, pomonik naelnika i struni
savjetnik za privredu tel: 030 793 100, Fax: 030 795 095, email: [email protected], web: opinatravnik.com
0 km (na putu M-16,4)
40 km
90 km (Sarajevo)
4 km
40 km
Dobro
Ravan
Da
Stabilno
55 ha
N/a
N/a
N/a
8,5 KM
Da. cca 5,5 ha
N/a
Da
Podruje oznaeno kao ind. zona.
Da, u okviru reg. plana i ekološka
Proizvodno-poslovni objekti
N/a
Elektrina energija
Gas
Voda (za pie, tehn.)
Odvod otpadnih voda
Mogunost odlaganja vrstog
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Transportna infrastruktura unutar
zone
Pravni status predožene IZ
60% javno; 40 privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Opina
x Ko je interesent
Da, potrebno
proširiti
kapacitete
Ne
Da
Ne, planirana
Da
Da
Ne, planirana
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.2
9
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Poslovna tajna (proizvodna i uslužna domaa i strana
preduzea)
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Ima položajne pogodnosti jer je uz magistralni put M-16.4. Opina je uradila svu projektnu
dokumentaciju za infrastrukturno opremanje zone (projekte elektro i ptt mreže, puteva, kanalizacije,
rasvjete, urbanistiki i reg. plan, projekt zaštite od poplava, itd) te pripremila nacrt odluke za preuzimalje
graavinskog zemljišta (što e u potpunosti riješiti imovinsko-pravne odnose u zoni, otkupom privatnog
zemljišta). Opina planira iz vlastitih izvora obezbijediti dio sredstava, tražiti podršku kantonalnih i
federalnih vlasti za realizaciju projekata infrastrukturnog ureenja zone. Na ovaj nain opina je ispunila
sve preduslove za uspostavljanje industrijsko poslovne zone na ovom lokalitetu. Opina je aplicirala
javnom preduzeu Sliv rijeke Save za finansiranje projekta zaštite od poplava ovog lokaliteta.
225
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.11.3. Turistička zona Katastarska općina Sebešić Novi Travnik
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procijenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
226
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
Turistika
Novi Travnik
Sebeši (Novi Travnik)
Gosp. Blagun Lovrenovi, pomonik naelnika i struni
savjetnik za privredu tel: 030 793 100, Fax: 030 795 095, email: [email protected], web: opinatravnik.com
0 km (na putu Sebeši-Fojnica)
70 km
60 km (Sarajevo)
30 km
70 km
loše
Brdsko planinski
Ne
Stabilno
4.000 ha
N/a
N/a
N/a
10 KM
N/a
N/a
Prostorni plan postoji, regulacioni je u procesu javne
rasprave
Podruje oznaeno kao turistika zona
Da, u okviru reg. plana i zakonskih regulativa
Turistiki objekti
N/a
Elektrina energija
Da, potrebno proširiti
kapacitete
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Da
Odvod otpadnih voda
Da, planirana
Mogunost odlaganja
Da
vrstog otpada
Telekomunikacijska
Da, potrebno
infrastruktura
poveati
Transportna infrastruktura
Ne, planirana
unutar zone
Pravni status predožene IZ
90% javno; 10 privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Opina
x Ko je interesent
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.2
9
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Poslovna tajna
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Turistika zona nalazi se u katastarskoj opini Sebeši. Prostorni plan definisao podruje kao turistiku
zonu, a u javnoj raspravi je i regulacioni plan. Potrebno unaprijediti putnu komunikaciju, jer je stanje
putne komunikacije loše. Opina radi promociju turistikog potencijala ovog lokaliteta i planira uraditi
studiju izvodljivosti za ovo podruje. Potrebno je riješiti i pitanje infrastrukture (voda, kanalizacija, itd.)
227
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.12. Općina Donji Vakuf
5.1.12.1. Industrijsko/poslovna zona Donji Vakuf
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procijenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procjenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
8.2
228
Brown/Smea
DIP Janj holding Donji Vakuf
770 Slavne brdske brigade b.b.
Gosp. Muhamed Sijamija, pomonik naelnika za privredu
i finansije, tel: 030 205 500, fax: 030 205 239, e-mail:
[email protected]
0 km (na putu)
60 km
136 km (Sarajevo)
0,5 km
60 km
Dobro
Ravan
Ne
Stabilno
Cca 140 ha
50
Objekti su u funkciji
N/a
30 KM
Ne
Da
Ne (stari urb. plan istekao, novi u fazi izrade, usvajanje se
oekuje za 3 godine)
Urb. plan ne postoji, u novom urb. planu podruje e biti
oznaeno kao ind. zona.
Postojanje urbanistikih ogranienja
Ne
Predviena namjena objekata
Proizvodno-poslovni objekti
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
N/a
Infrastruktura
Elektrina energija
Da,
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Da
Odvod otpadnih voda
Da
Mogunost odlaganja vrstog
Da
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Da
Transportna infrastruktura unutar
Da
zone
jalvno;99%
99%privatno
privatno
Pravni status predožene IZ
1%javno;
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
N/a
x Ko je interesent
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
N/a
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
9
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Industrijska/poslovna zona Donji Vakuf obuhvata prostore bivšeg kompleksa drve industrije Janj,
Tvornice gipsa i gipsanih ploa, te jednog dijela slobodnog opinskog zemljišta. Sva preduzea DIP Janj
Holdinga, kao i tvornica gipsa i gipsanih ploa, privatizirana od strane PIF-ova i putem male
privatizacije. Objekti su u funkciji, a kapaciteti se koriste oko 15 do 20 %. Raspoloživi prostor se koristi
oko 20-30%. U zoni nisu do kraja riješeni vlasniki odnosi. Sva potrebna infrastruktura dostupna.
229
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.13.
Općina Gornji Vakuf/Uskoplje
5.1.13.1. Industrijsko/poslovna zona Batuški lug
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procijenjena
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
8.2
230
Brown/Smea
Gornji Vakuf Uskoplje
Batuški lug b.b.
Gosp. Marinko Krajina, naelnik opine, tel: 030 494 108,
fax: 030 494 101, e-mail: [email protected]
0,2 km
60 km (Jablanica)
110 km (Mostar)
1 km
100 km
Dobro
Ravan, sa malim nagibom
Da
Stabilno
48,1 ha
6
Mogu se ekonomino renovirati
N/a
7 KM
Da
Da
Da, a u izradi je i novi urbanistiki plan
Industrijska/poslovna zona
Ne
Proizvodno-poslovni objekti
Ne
Elektrina energija
Gas
Voda (za pie, tehn.)
Odvod otpadnih voda
Mogunost odlaganja vrstog
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Transportna infrastruktura unutar
zone
Pravni status predožene IZ
50% javno; 50% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Opina i privatni sektor
x Ko je interesent
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
N/a
Da
Ne
Da
Da
Da
Da
Da, dio nije
asvaltiran
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
9
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Smještana je na lokalitetu na kojem su bile smještene fabrike Yassa (sportska konfekcija) i Unis (auto
ležajevi). Fabrika Unis ne radi, a vodi se kao imovina Rudnika uglja Graanica koje je javno preduzee.
Industrijska/poslovna zona opremljena je sa svom infrastrukturom. Opina je u proteklom periodu radila
na obnovi infrastrukture. Zona je 50% izgraena. U zoni se nalaze firme Roze Wood, Saraj Komerc
(proizvodnja opruga), Vis Konfekcija, Komerc Tri, Vranica Trans. Ima mogunost širenja, a uz zonu ima
i opinskog zemljišta. Postoji opasnost od poplava.
231
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.13.2. Industrijsko/poslovna zona Kamenica
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procijenjena
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
8.6
232
Brown/Smea
Gornji Vakuf Uskoplje - Kamenica
Trnovaka b.b.
Gosp. Marinko Krajina, naelnik opine, tel: 030 494 108,
fax: 030 494 101, e-mail: [email protected]
0 km (uz put M-16,2)
60 km (Jablanica)
110 km (Mostar)
0,5 km
100 km
Dobro
Ravan, sa malim nagibom
Da, djelimino desno od magistrale uz rijeku Vrbas
Stabilno
23 ha
10
Objekti u funkciji
N/a
14 KM
Ne
Da
Da, a u izradi je i novi urbanistiki plan
Industrijska/poslovna zona
Ne
Proizvodno-poslovni objekti
Ne
Elektrina energija
Gas
Voda (za pie, tehn.)
Odvod otpadnih voda
Mogunost odlaganja vrstog
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Transportna infrastruktura unutar
zone
Pravni status predožene IZ
100% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
N/a
x Ko je interesent
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
N/a
Da
Ne
Da
Da
Da
Da
Da
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
9
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Nalazi se sa obje strene magistralnog puta M-16,2. Sa desne strene puta uz rijeku Vrbas postoji opasnost
od poplava. U zoni se nalaze firme Borac, Unis, TOM, Kozara (graevinska firma), iro promet i Palo.
Industrijska/poslovna zona je u 100% privatnom vlasništvu. Zona je opremljena sa svom potrebnom
infrastrukturom. Više od 50% zone se koristi.
233
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.14. Općina Doboj Jug
5.1.14.1. Industrijsko/poslovna zona Mravići
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
7.9
7.10
7.11
7.12
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena
Procijenjena vrijednost zemljišta u zoni po
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.13
Pravni status predožene IZ
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
234
Green/Zelena
Mravii, Doboj Jug
Mravii b.b.
Gosp. Mustafa Kovaevi, pomonik naelnika i gosp. Edin
Hadži, viši struni saradnik, tel 032 692 546, fax: 032 691
245, e-mail: [email protected]
0,1 km
0,2 km
150 km (Sarajevo)
3 km
70 km
Dobro
Ravan
Ne
Stabilno
13 ha
N/a
N/a
N/a
30 KM
Da, 2 ha
N/a
Da
Industrijska/poslovna zona
Da, ekološka
Proizvodno-poslovni objekti
Ne
Elektrina energija
Da, ali treba pojaati
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Da, ali treba poveati
kapacitet
Odvod otpadnih voda Ne, u toku je rješavanje
pitanja otpadnih voda
Mogunost odlaganja Da
vrstog otpada
Telekomunikacijska
Da, potrebno pojaati
infrastruktura
Transportna
Da
infrastruktura unutar
zone
100% privatno
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.
8.1
8.2
9
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Privatni sektor
x Ko je interesent
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
N/a
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Industrijsko poslovna zona nalazi se u neposrednoj blizini magistralnog puta M-17. Opina je u zoni
sagradila most preko rijeke Bosne i asfaltni put. U toku je rješavanje pitanja otpadnih voda/kanalizacije.
Potrebno je poveati kapacitet vodovodne mreže, snagu elektro napajanja i unaprijediti
telekomunikacijsku infrastrukturu.
235
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.14.2. Industrijsko/poslovna zona Matuzići
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procijenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
236
Green/Zelena
Matuzii, Doboj Jug
21 mart b.b. Doboj Jug.
Gosp. Mustafa Kovaevi, pomonik naelnika i gosp.
Edin Hadži, viši struni saradnik, tel 032 692 546, fax:
032 691 245, e-mail: [email protected]
0,1 km
3 km
150 km (Sarajevo)
0,5 km
70 km
Dobro
Ravan
Da
Stabilno
50 ha
N/a
N/a
N/a
30 KM
Ne
N/a
Da
Industrijska/poslovna zona
Da, ekološka i spratnost (prizemlje + 4 sprata)
Proizvodno-poslovni objekti
Ne
Elektrina energija
Da, ali treba pojaati
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Da
Odvod otpadnih voda
Da
Mogunost odlaganja
Da
vrstog otpada
Telekomunikacijska
Da, potrebno pojaati
infrastruktura
Transportna infrastruktura Da, postoji odluka o
unutar zone
putnim pravcima
Pravni status predožene IZ
5% javno/opinsko; 95% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Privatni sektor i opina
x Ko je interesent
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.2
9
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Tredtex, DU Jelah, Wordstar, AMH Tešanj i dr.
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Industrijsko poslovna zona nalazi se u Matuziima. Opina je do sada uradila vodovodnu mrežu, odvod
otpadnih voda, ptt mrežu i put. Potrebno je izvršiti zaštitu od poplava izgradnjom vodozaštitnog nasipa,
izgradnju saobraajnice prikljuka na autoput 5C. Takoe je potrebno pojaati elektro i ptt mrežu,
nastaviti sa izgradnjom unutrašnje mreže puteva. Zona ima odlinu položajnu pogodnost, blizina
magistralnog puta M-17, kao i trase budueg autoputa 5C.
237
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.15. Općina Busovača
5.1.15.1. Industrijsko/poslovna zona Kasarna Draga
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procijenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procjenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
8.2
238
Brown/Smea
Kasarna Draga
Donje polje b.b. Busovaa
Gosp. Nikica Petrovi, naelnik opine; tel: 030 732 152,
fax: 030 733 038
0 km (na putu R-422)
25 km
70 km (Sarajevo)
2 km
25 km
Dobro
Nagnut teren
Ne
Stabilno
15 ha
10 (skladišta u zemlji i vajski objeketi)
Objekti se mogu koristiti
N/a
3 KM
Ne
Ne
Ne, u izradi je novi urbanistiki plan
N/a
Ne
Ne
N/a (opina u zonu planira smjesti neku od javnih
ustanova)
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
N/a
Infrastruktura
Elektrina energija
Da
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Da
Odvod otpadnih voda
Da
Mogunost odlaganja vrstog
Da
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Da
Transportna infrastruktura unutar
Da
zone
Pravni status predožene IZ
100 % javno/državno;
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Opina
x Ko je interesent
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
N/a
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
9
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Smea ind. zona Kasarna Draga smještena je u kasarni, za koju je opinska administracija tražila povrat
2005. Kasarna ima 10 objekata, od kojih je dio u podzemlju. Kasarna se nalazi na nagnutom terenu. U
kasarni se nalaze pripadnici vojske BiH, te je pitanje dodjele objekata i zemljišta opini još uvjek
neizvjesno. Opina planira dio objekata iskoristiti za smještaj nekih opinskih institucija. Dio zemljišta
planiran je za industrijsku/poslovnu zonu, a dio za poljoprivredno zemljište.
239
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.15.2. Industrijsko/poslovna zona Tvornica Medijapan ploča – T.M.P.
1
2.
3
4
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
8.6
240
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena
Procijenjena vrijednost zemljišta u zoni po
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Brown/Smea
Tvornica medijapan ploa – T.M.P.
Kaonik b.b., Busovaa
Gosp. Ilko Pai v.d. direktor
0 km (na putu M-5)
20 km
70 km (Sarajevo)
5 km
20 km
Dobro
Ravan
Ne
Stabilno
11 ha
6
Mogu se ekonomino renovirati (djelimino)
N/a
18 KM
Da, 6 ha
Da
Ne, u izradi je novi urbanistiki plan
Da
Industrijska-poslovna
zona
Ne, samo ekološka
Proizvodni objekti
Ind. zona – T.M.P. je pod hipotekom (Gospodarska i PBS
Banka, poreska uprava)
Infrastruktura
Elektrina energija
Da
Gas
Ne
Voda (za pie, tehn.)
Da
Odvod otpadnih voda
Da
Mogunost odlaganja vrstog
Da
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Da
Transportna infrastruktura unutar
Da
zone
Pravni status predožene IZ
100 % privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Opina
x Ko je interesent
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
N/a
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
9
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Smea zona Tvornica medijapan ploa – T.M.P. privatizirana je od strane malih dioniara. Posjeduje
svu infrastrukturu i locirana je uz magistralni put M-5. Proizvodnja je stala 2002. godine. Preduzee je
pod hipotekom, tako da poreska uprava prodaje dijelove opreme, a u narednom periodu se oekuje
prodaja proizvodnih hala. Objekti, zemlja i infrastruktura predstavljaju potencijal za ekonomski razvoj.
Postoji mogunost alternativnog korištenja objekata i prostora.
241
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.16. Općina Usora
5.1.16.1 Industrijsko/poslovna zona Tešanjka-Žabljak
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procijenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
242
Green/Zelena
Tešanjka - Žabljak
Opina Usora
Gosp. Anto Boni, šef službe za finansije i privredu,
tel 032 893 479, fax: 032 893 514,
e-mail: [email protected]
0,1 km
13 km
120 Tuzla
6 km
90 km
Dobro
Ravan
Djelomino
Stabilno (šljunkovito-pjeskasto)
5 ha
N/a
N/a
N/a
20 KM
Da, 5 ha
N/a
Da
Industrijska zona
Ne
Nije specificirana
N/a
Elektrina energija
Gas
Voda (za pie, tehn.)
Odvod otpadnih voda
Mogunost odlaganja vrstog
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Transportna infrastruktura unutar
zone
Pravni status predožene IZ
66% javno/opinsko; 34% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Lokalni poduzetnici
x Ko je interesent
Da
Ne
Da
Ne
Da
Da
Ne
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.2
9
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Lokalni poduzetnici
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Opina je u zonu dovela elektrinu energiju i izgradila pristupni put. Potrebno je riješiti imovinskopravne odnose, zemljište privesti namjeni, te riješiti problem odvoda površinskih voda i kanalizacije.
Pitanje regulacije korita rijeke Usore bitno je za ovu zonu u smislu zaštite od poplava.
243
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.16.2 Industrijsko/poslovna zona Srednja Omanjska
1
2.
3
4
Tip zone
Lokacija/Firma
Adresa
Kontakt osoba
5
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
6
6.1
6.2
6.3
Putna komunikacija
Udaljenost od regionalnog puta
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Stanje putne komunikacije
Karakteristike terena
Topografija terena
Postoji li opasnost od poplava
Karakteristike tla
Veliina i infrastruktura zone
Površina zone
Broj objekata
Prijedlog intervencija na objektima
Procjena ulaganja u objekte
Procjenjena vrijednost zemljišta u zoni po
Procijenjena
m2
Postojanje slobodnih parcela za proširenje
zone u sluaju potrebe
Postojanje graavinskih dozvola za
objekte u IZ
x Postojanje urbanistikih planova
za podruje zone
x Kako je podruje zone oznaeno
Postojanje urbanistikih ogranienja
Predviena namjena objekata
Tereti na imovinu (npr. hipoteka i sl.)
Infrastruktura
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
7.11
7.12
7.13
8.
8.1
244
Green/Zelena
Srednja Omanjska
Opina Usora
Gosp. Anto Boni, šef službe za finansije i privredu,
tel 032 893 479, fax: 032 893 514,
e-mail: [email protected]
2,5 km
15 km
120 Tuzla
3 km
90 km
Dobro
Ravan
Djelimino
Stabilno (šljunkovito – pjeskasto)
5 ha
N/a
N/a
N/a
10 KM
Da, 3 ha
Da
Ne
Ne postoji urbanistiki plan
Ne postoji urbanistiki plan
Ne postoji urbanistiki plan
N/a
Elektrina energija
Gas
Voda (za pie, tehn.)
Odvod otpadnih voda
Da
Ne
Da
Ne, u
izgradnji
Da
Mogunost odlaganja vrstog
otpada
Telekomunikacijska infrastruktura
Da
Transportna infrastruktura unutar
Ne
zone
Pravni status predožene IZ
20% javno/opinsko; 80% privatno
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da
x Postojanje interesa za
uspostavljanje IZ
Lokalni poduzetnici, Mann Hummel-Njemaka
x Ko je interesent
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.2
9
Zainteresirana preduzea za ulazak u IZ
Lokalni poduzetnici, Mann Hummel-Njemaka
Komentar o pogodnosti predložene potencijalne IZ
Opina je definisala lokalitet i u zonu dovela elektrinu energiju i izgradila odvod površinskih voda i
kanalizaciju. Potrebno je trasirati unutrašnje saobraajnice, završiti nasipanje odreenih dijelova, te
izgraditi kolektor otpadnih voda i unutrašnje puteve. Opina je planirala odreena sredstva za pomenute
radove.
245
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
5.1.17. Rezime
Prema navedenom, na području 16 općina regije Centralna BiH kandidovano je ukupno 58 industrijskih/
poslovnih, poduzetničkih i ostalih zona. Pregled kandidovanih i selektiranih industrijskih/poslovnih zona
po općinama i vrsti, dat je u nastavku:
RB
OPĆINA
UKUPNO
Smeđe
Zelene
Zenica
Vitez
Tešanj
Travnik
Žepče
Zavidovići
Maglaj
Kakanj
Bugojno
Teslić
Novi Travnik
Donji Vakuf
Gornji Vakuf/Uskoplje
Doboj Jug
Busovača
Usora
4
4
5
7
5
3
10
2
2
4
3
1
2
2
2
2
1
1
1
3
5
1
1
2
2
UKUPNO:
58
Poduzetničke
zelene
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
3
1
1
2
1
1
2
Ostale
smeđe
2
1
3
1
7
2
1
1
2
1
2
1
2
2
2
15
21
15
2
5
Tabela 5.1. Pregled kandidovanih zona općina regije CBiH
Broj kandidovanih zona
Zenica
Vitez
Tešanj
Travnik
Žepče
Zavidovići
Maglaj
Kakanj
Bugojno
Teslić
Novi Travnik
Donji Vakuf
Gornji Vakuf/Uskoplje
Doboj Jug
Busovača
Usora
0
2
4
6
8
10
Grafik 5.1. Pregled općina CBiH po broju kandidovanih zona
Jednu lokaciju za potencijalnu industrijsku/poslovnu zonu kandidovala je općina Donji Vakuf. Po dvije
lokacije kandidovale su općine : Gornji Vakuf/Uskoplje, Bugojno, Kakanj, Usora, Doboj Jug i Busovača.
246
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Po tri lokacije kandidovale su općine Novi Travnik i Zavidovići. Po četri lokacije kandidovale su općine:
Vitez, Zenica, Teslić. Po pet lokacija kandidovale su općine Žepče i Tešanj, dok je općina Travnik kandidovala sedam, a općina Maglaj čak deset lokacija. Od toga kandidovano je 21 zelena, 15 smeđih, 17 poduzetničkih, 3 poljoprivredne, jedna turistička i jedna poslovno-stambeno-rekreativna.
Ukupna površina kandidovanih industrijskih/poslovnih i poduzetničkih zona iznosi 1.582,7 hektara, dok
je površina za moguće proširenje 410 hektara. Površina kandidovanih zelenih industrijskih/poslovnih zona
iznosi 737,90 ha, a dostupne parcele za proširenje su 278 hektara. Površina kandidovanih smeđih industrijskih/poslovnih zona iznosi 754,84 ha, a površina slobonih parcela za proširenje je 56 ha. Površine kandidovanih poduzetničkih zona iznose 90 ha, a imaju mogućnost proširenja za 76 ha. Površina kandidovanih
Vrsta Industrijske/poslovne
zone (IZ)
Broj
zelena
smeđa
poduzetnička
poljoprivredna
turistička
Poslovno stambeno rekreativna
21
15
17
3
1
1
Ukupno
58
Površina
Sum IZ u
ha
Površina za
proširenje u
ha
Prosječna
udaljenost od reg.
puta u km
737,90
754,84
90
11,40
4.000
13,70
278
56
76
2
0
0
0,8
0,5
1,7
3,3
0
0
Prosječna
udaljenost
od željezn. u
km
16
36
4
41
70
6
5607,84
412,00
1,05
28,83
poljoprivrenih zona iznosi 11,4 ha a mogućnost proširenja ovih zona je 2 ha. Površina kandidovanih turističkih zona je 4.000 ha, dok je površina poslovno stambeno rekreativnih zona 13,7 ha.
Tabela 5.2. Pregled površina kandidovanih industrijskih/poslovnih/poduzetničkih zona
Na osnovu prezentiranih podataka o površinama kandidovanih industrijskih/poslovnih i poduzetničkih
zona u općinama Centralne BiH možemo zaključiti da je ukupna površina kandidovanih zona iznosi samo
1.582,7 ha, što smatramo apsolutno ograničenom, malom i nedovoljnom površinom za potrebe dugoročnog
razvoja privrede regije Centralna BiH. U tom smislu bilo bi nužno inicirati kod općina regije Centralne BiH
razmatranje prijedloga dodatnih i većih lokacija na kojima bi se realizovale poslovne/industrijske zone.
Drugi problem je relativno mala površina predloženih zona. Prosječna površina kandidovanih zona iznosi
tek 29,86 ha što je jako malo i nedovoljno za realizaciju ozbiljnijih poslovnih poduhvata, odnosno smiještanje poslovnih kapaciteta ozbiljnih investitora. Tako npr. općina Maglaj kandidovala je deset zona, od kojih
osam ima površinu manju od 10 ha, tako da smo ih kategorisali u poduzetničke zone40.
Prosječna udaljenost predloženih industrijskih/poslovnih zona od regionalnog puta je 1,05 KM, a pojedinačne prosječne udaljenosti za pojedine kategorije zona date su u prethodnoj tabeli. Prosječna udaljenost
predloženih industrijskih/poslovnih zona od željeznice je 28,83 km.
40 Ovdje ćemo samo napomenuti da poslovno-industrijska zona u izgradnji Dugopolje kod Splita ima površinu od oko 550 ha, a poslovno-industrijska zona Šibenik ima površinu od 500 ha
247
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Topografija terena
Vrsta IZ
ravan
brdski
blago nagnut
Total
Broj
%
Broj
%
Broj
%
Broj
%
zelena
smeđa
18
14
31,0%
24,1%
1
0
1,7%
,0%
2
1
3,4%
1,7%
21
15
36,2%
25,9%
poduzetnička
15
25,9%
1
1,7%
1
1,7%
17
29,3%
poljoprivredna
1
1,7%
2
3,4%
0
,0%
3
5,2%
turistička
0
,0%
1
1,7%
0
,0%
1
1,7%
Poslovno stambeno
rekreativna
1
1,7%
0
,0%
0
,0%
1
1,7%
Total
48
84,5%
5
8,6%
4
6,9%
58
100,0%
Tabela 5.3. Topografija terena kandidovanih industrijskih/poduzetničkih zona
100
Percent
80
60
40
20
0
ravan
brdski
blago naget
Topografija terena
Grafik 5.2. Topografija terena kandidovanih industrijskih/poduzetničkih zona
Topografija terena u predloženim industrijskim zonama je u 82,8% slučajeva ravna. U 8,6 % teren je brdovit, a u 6,9% slučajeva teren je blago nagnut. Kod gotovo svih zona teren je ravan, uz nekoliko izuzetaka
gdje se radi o brdovitom ili blago nagnutom terenu. Ovo posljednje je prisutnije kod zelenih zona i u područjima općina koje se i same nalaze na brdovitom terenu.
Opasnost od poplava
djelimično
postoji
ne postoji
postoji
Broj
red %
Broj
red %
Broj
red %
Vrsta IZ
%
6
28,6%
1
4,8%
14
66,7%
21
36,2%
smeđa
3
20,0%
2
13,3%
10
66,7%
15
25,9%
poduzetnička
1
5,9%
2
11,8%
14
82,4%
17
29,4%
poljoprivredna
3
100,0%
3
5,1%
turistička
1
100,0%
1
1,7%
1
1,7%
58
100,0%
10
17,2%
1
100,0%
6
10,3%
42
Tabela 5.4. Pregled opasnosti od poplava u kandidovanim zonama
248
Broj
zelena
Poslovno-stambenorekreativna
Total
Total
72,4%
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Opasnost od poplava je evidentirana u samo deset zona ili 17,2 % predloženih (vidi tabelu iznad), i to u tri
smeđe industrijske/poslovne zone (Batuški lug-Gornji Vakuf/ Uskoplje, Nova Bila-Travnik i Žarkovačka
polja-Teslić), šest zelenih (Bugojno 2 – Bugojno, Mravići i Matuzići-Doboj Jug, Mrkotić-Tešanj, Neobarje-Novi Travnik, Ruževačka polja-Teslić) i jednoj poduzetničkoj. Djelimična opasnost od poplava postoji
u šest predloženih zona (P-C 96-Vitez, Kamenica-G.Vakuf-Uskoplje, Turbe-Travnik, Srednja Omanjska i
Tešanjka-Usora i Antena – Zenica). U ostalim zonama opasnost od poplava ne postoji.
Površine predloženih lokacija industrijskih/poslovnih zona su različite i variraju od 1,2 do 240 ha (isključujući površinu turističke zone Sebešić – 4.000 ha) sa različitim mogućnostima proširenja. U ovom smislu bi
bilo potrebno definisati i minimalne zahtjeve koje jedna industrijska/poslovna zona treba da ispunjava.
Predložene zone uglavnom se nalaze u blizini regionalnih puteva, a stanje putne komunikacije ocijenjeno
je dobrim. Međutim, pojedine predložene zone imaju problema sa komunikacijama. Ovdje se radi, uglavnom, o manje razvijenim općinama. Putevi koji vode do predloženih lokacija imaju svoja ograničenja, tako
da mogu biti prepreka razvoju industrijskih/poslovnih zona (industrjska zona Bare-Kakanj – makadamski
put), Ljeskovac-Rosulje-Tešanj – uski lokalni put, djelimično asfaltiran, sa usponom koji predstavlja problem komunikacije posebno u zimskim uslovima; i dr.).
Razvoj projekta izgradnje autoputa na Koridoru Vc zasigurno će doprinijeti razvoju, kako industrijskih/
poslovnih zona, tako i ukupnom ekonomskom razvoju općina koje se nalaze blizu ili koje gravitiraju navedenom autoputu. Udaljenost od željeznice takođe predstavlja problem, posebno za općine koje se nalaze
u zapadnim dijelovima CBIH (SBK). Predložene lokacije su relativno blizu općinskih centara, a neke se
nalaze i u samim centrima. Udaljenost od grada Zenice, kao najznačajnijeg regionalnog tržišta je različita i
uglavnom korespondira udaljenosti pojedinih općina od središta CBIH.
Smeđe industrijske/poslovne zone (ukupno 15) su, uglavnom, u urbanističkim planovima općina upisane
kao industrijske/poslovne zone, a objekti u istim imaju potrebne građavinske dozvole. Kod nekih je postupak uplanjenja u toku, dok manji broj njih tek treba biti urbanistički planiran. Do zastoja u ovom procesu
došlo je, kod manje razvijenih općina, prije svega, usljed nedostatka finansijskih sredstava da se ovaj posao okonča, ali i zbog nedostatka odgovarajućih prostornih planova «višeg nivoa» (kantona i/ili entiteta).
Ipak, iskustvo ukazuje da ovo može predstavljati potencijalni problem u praksi, s obzirom da je poznato da
kod pojedinih bivših državnih preduzeća još uvijek nije riješeno pitanje vlasništva na zemljištu na kojem
su objekti izgrađeni, odnosno pitanje restitucije još uvijek nije riješeno. Evidentan je različit kvalitet građevinske dokumentacije i ažurnosti općinskih evidencija po ovom pitanju. Prilikom istraživanja zapazili
smo da za pojedine komplekse koji su predloženi kao lokacije potencijalnih industrijskih/poslovnih zona
ne postoji nikakva ili postoji neuredna dokumentacija, a neki od njih (posebno oni koji su pripadali bivšim
vojnim objektima ili preduzećima vojne namjenske industrije), nisu uopće niti ucrtani na prostornim i/ili
urbanističkim dokumentima.
Generalno se može zaključiti da je infrastuktura u smeđim zonama dostupna (osim gasa koji je dostupan
samo u industrijskog zoni Zenica 1). To podrazumjeva postojanje elektro, vodovodne, kanalizacione, komunalne (odlaganje otpada), telekomunikacijske i unutrašnje transportne infrastrukture. U većini smeđih
zona evidentirano je prisustvo kompanija koje su ili vlasnici industrijske/poslovne zone ili nekog njenog
dijela ili su iznajmili prostor za obavljanje svoje poslovne djelatnosti. Na ovaj način se koristi u prosjeku
tek oko 20 do 35% industrijskih/poslovnih zona CBiH, dok je ostali dio industrijskih/poslovnih zona prazan
i kao takav predstavlja potencijal za razvoj.
249
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Koliki se procenat
u smeđim zonama
koristi
0% ( ne koristi se)
< 10%
11-20%
21-30%
31-40%
41-50%
> 50%
Broj IZ
1
1
2
2
2
4
4
Tabela 5.5. Pregled korištenja kapaciteta u kandidovanim zonama
S obzirom da su smeđe zone nastale od bivših državnih preduzeća i da proces privatizacije još uvijek nije
okončan, možemo konstatovati da predložene smeđe industrijske/poslovne zone imaju različitu strukturu
vlasništva, počev od 100% državnih, preko mješovitog državnog i privatnog vlasništava, do 100% privatnih. Imovina dvije smeđe industrijske/poslovne zone je pod hipotekom (TMP Busovača i Vitezit Vitez),
kod pet zona dio imovine je pod hipotekom (Bugojno 1-Bugojno, Industrijski drvni kompleks-Teslić, Kasarna Draga-Busovača, Krivaja Zavidovići i MMK Bratstvo-Novi Travnik). Kod ostalih nije evidentirana
hipoteka, ali nesporno da ista, u većini slučajeva, postoji – posebno prema komercijalnim i razvojnim bankama po uzetim kreditima za realizaciju investicija. Interes za uspostavljanje i investiranje u industrijske/
poslovne zone, uglavnom, postoji. Općine su te koje su zainteresirane za uspostavljanje zona, a privatni
sektor za investiranje u iste.
Br.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
Naziv IZ
Batuški Lug
Borac
Bugojno 1
Industrijsko drvni
kompleks
IZ Donji Vakuf
Kamenica
Kasarna Draga
Krivaja
MMK Bratstvo
Nova Bila
TMP-Tvornica
medijapan ploča
Turbe
Vitezit
Zenica 1
Žarkovačka polja
Prosječna struktura
vlasništva smeđih IZ
Vrsta zone
% javnog
vlasništva
%
privatnog
vlasništva
50
100
87
smeđa
smeđa
smeđa
50
smeđa
60
40
smeđa
smeđa
smeđa
smeđa
smeđa
smeđa
1
99
100
13
100
70
100
10
smeđa
smeđa
smeđa
smeđa
smeđa
30
90
100
20
100
82
10
80
41,07
58,93
18
90
Tabela 5.6. Pregled strukture vlasništva kandidovanih smeđih zona
Predložene lokacije uglavnom nemaju značajnijih urbanističkih ograničenja. Ovo je posebno karakteristično za smeđe zone. S druge strane, pojedine zelene zone imaju određena urbanistička ograničenja o kojima
250
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
treba voditi računa prilikom investiranja, daljeg razvoja tog područja i promocije industrijskih/poslovnih
zona kao pogodnih lokacija za razvoj pojedinih poslovnih djelatnosti.
Sve smeđe industrijske/poslovne zone imaju osigurano snabdijevanje osnovnom infrastrukturom kao što
je električna energija, voda (za piće i tehnološka), odvod otpadnih i oborinskih voda. Navedene instalacije, zbog dugotrajnog nekorištenja i neodržavanja, u prilično su lošem i zapuštenom stanju, tako da će biti
potrebno dodatno investiranje u njihovu rekonstrukciju. Kod zelenih zona stanje u segmentu snabdijevanja
električnom energijom i vodom je nešto lošije, ali se ono kontinuirano poboljšava. Više od polovine predloženih zelenih zona ima riješeno ovo pitanje.
Predložene lokacije nemaju mogućnost priključka gasa. Izuzetak je industrijska/poslovna zona Zenica 1,
koja jedina ima obezbijeđeno snabdijevanje gasom. Predložene lokacije, uglavnom, imaju mogućnost odlaganja čvrstog otpada, dok će njegovo dalje zbrinjavanje biti uslovljeno poštovanjem standarda zaštite
životne sredine. Sve predložene lokacije imaju razvijenu telekomunikacijsku infrastrukturu i pokrivenost
GSM mrežom. Smeđe zone, u pravilu, nemaju razvijenu tzv. dodatnu poslovnu infrastrukturu (računovodstvene, administrativne i druge stručne službe), koncentrisanu na jednom mjestu u zoni, s mogućnošću
njenog korištenja uz niže troškove.
Transportna komunikacija unutar smeđih zona je razvijena, ali je u pojedinim slučajevima treba sanirati
i rekonstruisati. Kod zelenih zona, ona je uglavnom nerazvijena, tako da će kod onih koje imaju najbolje
uslove za razvoj trebati rješavati ovo značajno pitanje. Problem smeđih zona, u pravilu, predstavljaju zapušteni, devastirani ili uništeni objekti starih državnih preduzeća u kojima je nekada realizovana specifična
poslovna djelatnost, odnosno proizvodili se specifični proizvodi. Ovi objekti, posebno oni sa visokim nivoom devastacije, ne mogu se, bez većih troškova, prilagoditi standardima savremene organizacije procesa
proizvodnje pa trebaju biti uklonjeni, što iziskuje značajna finansijska sredstva. Takođe i infrastruktura koja
je građena za takvu poslovnu djelatnost (toplane i druga elektro-energetska postrojenja, i drugo), danas se,
uglavnom, ne može staviti u funkciju – što zbog nemogućnosti parcijalnog i reduciranog korištenja, što
zbog troškovne neracionalnosti i tehnološke zastarjelosti. U tom smislu zelene zone postaju atraktivnije za
nova investiranja.
Tokom istraživanja je zapaženo da anketirani, u većini slučajeva, ne raspolažu pouzdanim informacijama
o broju, vrsti i strukturi objekata, a da ne govorimo o ostalim tehničkim karakteristikama (površini, periodu
izgrađenosti, nivou devastiranosti, njihovoj procijenjenoj vrijednosti, kao i procjeni vrijednosti eventualnih
ulaganja za njihovo obnavljanje). Naravno, jasno je da će navedeno biti predmetom kasnijih analiza od
strane potencijalnih investitora.
Anketirani, u pravilu, nisu najbolje upoznati sa poslovnim aktivnostima koje se realizuju unutar postojećih industrijskih/poslovnih zona. Situacija je najjasnija za preduzeća koja nisu u funkciji, dok za ona koja
su aktivna nema dovoljno podataka, a posebno u slučaju kada se na jednoj lokaciji nalazi više preduzeća.
Obično nedostaju podaci o sadašnjim poslovni aktivnostima, broju zaposlenih po kvalifikacijama, prosječnoj starosti zaposlenih, postojećim tržištima prodaje, izvozu, stepenu korištenja kapaciteta.
Zelene industrijske/poslovne zone kandidovane od strane općina CBIH broje 21 lokaciju. Topografija terena u zelenim zonama je uglavnom ravna. Od 21 predloženu zelenu industrijsku/poslovnu zonu, njih 18 je
na ravnom terenu, jedna je na brdskom terenu i dvije na blago nagnutom terenu. Karakteristično za zelene
zone je da je u njih sedam potrebna izrada regulacionog plana (Ljeskovac-Rosulje, Kraševo, Ljetinić, Miljanovac, Mrković-Tešanj, Počulica-Šljivčica, Šantića polje-Vitez,), dok su za njih tri urbanistički planovi
251
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
u fazi nadogradnje/izrade (IPZ Žepče-Žepče, Ruževačka polja-Teslić, Dolac na Lašvi-Travnik). Zemljište
zelenih zona obično je u privatnom vlasništvu pa su potrebna značajna finansijska sredstva za otkup privatnog zemljišta. Prosječna struktura vlasništva zelenih industrijskih/poslovnih zona je sljedeća: 36,67%
javno i 63,33% privatno. Kod smeđih zona je taj odnos nešto povoljniji i iznosi 41,07% javnog vlasništvo
i 58,93% privatno vlasništvo (razlog je nedovršen proces privatizacije). Kod poduzetničkih zona taj odnos
je nepovoljniji jer je prosječna struktura vlasništva 26,24% javno i 73,76% privatno. Treba istaći da je 6
zelenih, 3 smeđe i 3 poduzetničke zone u 100% javnom vlasništvu.
Br.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
Naziv IZ
Bugojno 2
Dolac na Lašvi
Drivuša
Ekonomija Batvice
IPZ Žepče
Kraševo
Liješnica
Ljeskovac-Rosulje
Ljetinić
Majdanska Polja
Matuzići
Miljanovac
Mravići
Mrković
Neobarje
Novi Šeher
P-C 96
Počulica-Šljivčica
Radno-komunalna IZ
Ruževačka polja
Šantića polje
Prosječna struktura
vlasništva zelenih IZ
Vrsta zone
% javnog
vlasništva
zelena
zelena
zelena
zelena
zelena
zelena
zelena
zelena
zelena
zelena
zelena
zelena
zelena
zelena
zelena
zelena
zelena
zelena
zelena
zelena
zelena
5
100
0
100
100
0
0
100
10
40
5
0
0
0
60
0
50
100
0
0
100
%
privatnog
vlasništva
95
0
100
0
0
100
100
0
90
60
95
100
100
100
40
100
50
0
100
100
0
36,67
63,33
Tabela 5.7. Pregled strukture vlasništva kandidovanih zelenih zona
252
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Br.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
Naziv IZ
Vrsta zone
Bare
Begov Han
Čakalovac
Donja Golubinja
Han Bila
Jelovac-Tukovi
Kosova
Liješnica II
Ljeskovica
Misutići
Moševac
PK Vrtlište
Poljice
Srednja Omanjska
Stadion-Južni dio
Tešanjka-Žabljak
XP Žepče
Prosječna struktura
vlasništva
poduzetničkih IZ
poduzetnička
poduzetnička
poduzetnička
poduzetnička
poduzetnička
poduzetnička
poduzetnička
poduzetnička
poduzetnička
poduzetnička
poduzetnička
poduzetnička
poduzetnička
poduzetnička
poduzetnička
poduzetnička
poduzetnička
100
0
0
0
30
0
0
0
0
30
0
100
0
20
100
66
0
%
privatnog
vlasništva
0
100
100
100
70
100
100
100
100
70
100
0
100
80
0
34
100
26,24
73,76
% javnog
vlasništva
Tabela 5.8. Pregled strukture vlasništva kandidovanih poduzetničkih zona
Br.
1
2
3
4
5
Naziv IZ
Vrsta zone
Sebešić
Antena-Stambenoposlovno-rekreativna
zona
Mudrike
Nemila-Agro Biznis zona
Vitovlje
turistička
Poslovnostambenorekreativna
poljoprivredna
poljoprivredna
poljoprivredna
90
%
privatnog
vlasništva
10
45
55
50
100
30
50
% javnog
vlasništva
70
Tabela 5.9. Pregled strukture vlasništva kandidovanih ostalih zona
U zelenim zonama je potrebno izgraditi i nedostajuću infrastrukturu. U najvećem broju slučajeva radi se o
blizini primarnih vodova koji graniče ili prolaze kroz zonu, tako da unutarnja distribucijska mreža industrijske/poslovne zone ne postoji i treba je izgraditi. U tabli ispod dat je prikaz dostupnosti osnovne infrastrukture u predloženim industrijskim/ poslovnim zonama u CBiH.
253
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Postojanje urbanističkih planova za IZ
Vrsta IZ
Vrsta industrijske/poslovne zone
Da
Ne
Total
u fazi izrade/
nadogradnje
zelena
Broj
% u okviru Vrsta IZ
11
52,4%
7
33,3%
3
14,3%
21
100,0%
smeđa
Broj
% u okviru Vrsta IZ
9
60,0%
1
6,7%
5
33,3%
15
100,0%
poduzetnička
Broj
% u okviru Vrsta IZ
11
64,7%
3
17,6%
3
17,6%
17
100,0%
poljoprivredna
Broj
% u okviru Vrsta IZ
1
33,3%
0
,0%
2
66,7%
3
100,0%
turistička
Broj
% u okviru Vrsta IZ
0
,0%
0
,0%
1
100,0%
1
100,0%
1
0
0
1
% u okviru Vrsta IZ
100,0%
,0%
,0%
100,0%
Broj
% u okviru Vrsta IZ
33
56,9%
11
19,0%
14
24,1%
58
100,0%
Poslovno-stambenorekreativna
Total
Broj
Tabela 5.10 Pregled postojanja urbanističkih planova po vrstama zona
Evidentiran je i interes za investiranje privatnog sektora u predložene zelene industrijske/poslovne zone.
Niti jedna zelena industrijska/poslovna zona nema osnovan menadžment zone koji bi se bavio upravljanjem
i promocijom zone.
Generalno, inicijativu za uspostavljanje industrijskih/poslovnih zona, uglavnom, pokreće općina. Gotovo svi anketirani ističu da postoji interes za uspostavljanjem industrijskih/ poslovnih zona na navedenim
područjima i da je zainteresovan «privatni sektor». Međutim, malo je preciznih odgovora na pitanje da se
navedu kompanije koje su izrazile konkretan interes, odnosno na pitanje «da li ima evidentiranih pismenih
zahtjeva u tom smislu», «šta je sadržaj tih zahtjeva», «da li je bilo finansijskih ponuda u tim zahtjevima».
Ko pokreće inicijativu za uspostavljanje industrijske/poslovne zone ?
Općina i privatni
Drugo
Općina
Privatni sektor
sektor
(N/a; stara IZ, itd)
Broj
% reda
Broj
% reda
Broj
% reda
Broj
% reda
Vrsta IZ
zelena
smeđa
14
4
66,7%
26,7%
0
0
,0%
,0%
7
8
33,3%
53,3%
0
3
,0%
20,0%
poduzetnička
14
82,4%
0
,0%
3
17,6%
0
,0%
poljoprivredna
3
100,0%
0
,0%
0
,0%
0
,0%
turistička
Poslovnostambenorekreativna
Total
1
100,0%
0
,0%
0
,0%
0
,0%
1
100,0%
0
,0%
0
,0%
0
,0%
37
63,8%
0
,0%
18
31,0%
3
5,2%
Tabela 5.11. Ko pokreće inicijativu za uspostavljanje industrijske/poslovne zone
Nijedna od postojećih ili preporučenih industrijskih/poslovnih zona nema svoj menadžment. U 11 predloženih zona ili 19% menadžement zone je u formiranju. Stiče se dojam da je razvoj predloženih lokaliteta
254
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
industrijskih/poslovnih zona, uglavnom, prepušten slučaju, da nema dovoljno planiranja njihovog razvoja,
te da se kod smeđih zona njihov razvoj prepušta, uglavnom, ili menadžmentu bivših državnih firmi ili preduzećima koja se već nalaze u tim zonama.
Da
Broj
Vrsta IZ
Da li je formiran menadžment zone ?
U fazi je formiranja
%
Broj
%
Broj
Ne
%
zelena
smeđa
0
0
,0%
,0%
2
1
9,5%
6,7%
19
14
90,5%
93,3%
poduzetnička
0
,0%
8
47,1%
9
52,9%
poljoprivredna
0
,0%
0
,0%
3
100,0%
turistička
Poslovnostambenorekreativna
Total
0
,0%
0
,0%
1
100,0%
0
,0%
0
,0%
1
100,0%
0
,0%
11
19,0%
47
81,0%
Tabela 5.12. Postojanje menadžmenta zone
Prosječna cijena zemljišta predloženih potencijalnih industrijskih/poslovnih poslovnih zona je 19,57 KM/
m2. Cjene se kreću u rasponu od 3 KM/m2 (Kasarna Draga – Busovača) do 60 KM/m2 (Stadion-južni dio
– Maglaj). Prosječna cijena predloženih zelenih zona je 20,55 KM/m2, smeđih 17,07 KM/m2, a poduzetničkih 21,18 KM/ m2.
U skladu sa prikupljenim podacima i informacijama biće definisan i akcioni plan industrijskih/poslovnih
zona, ali i date odgovarajuće preporuke u završnom dijelu Studije.
Na kraju, važno je napomenuti da će značajan uticaj na ocjenu konkurentnosti i predlaganje pojedinih industrijskih/poslovnih zona imati i ocjena faktora konkurentnosti općina u kojima se nalaze predložene zone,
o čemu će u nastavku Studije biti više govora.
255
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
6. EVALVACIJA I RANGIRANJE OPĆINA I IDENTIFIKOVANIH INDUSTRIJSKIH/POSLOVNIH ZONA
6.1. Model konkurentnosti općina
U skladu sa projektnim zadatkom i od strane Naručioca Studije prihvaćenom metodologijom koju je za
potrebe istraživanja industrijskih/poslovnih zona u BiH razvio naučno-ekspertni tim Ekonomskog instituta
Sarajevo, izvršena je evalvacija i rangiranje općina i identifikovanih industrijskih/poslovnih zona regije
Centralna BiH.
Model konkurentnosti općina zasnovan je na Porterovom modelu dijamanta kao savremenom naučno-teoretskom pristupu ovoj problematici.41 Ovim modelom težište se stavlja na analizu lokacijskih konkurentskih prednosti kojim se mijenja postojeća paradigma komparativnih prednosti lokacije za pokretanje i
razvoj biznisa u posmatranje lokacije u širem kontekstu konkurentskih prednosti. U cilju boljeg razumijevanja navedenog koncepta, u nastavku će biti izvršena njegova kratka prezentacija i isti će biti stavljen u
kontekst sadržaja ove Studije, odnosno razmatranja modela konkurentnosti općina CBIH.
Tako prema Porteru, komparativne prednosti pod utjecajem nižih troškova faktora proizvodnje (radna snaga, sirovine, kapital ili infrastruktura, veličina i dr.) još uvijek postoje, ali više ne daju realnu konkurentsku
prednost za većinu industrija niti taj koncept može podržavati visoke plate. Globalizacija omogućuje preduzećima da pronađu konkurentske prednosti traženjem resursa kao što su sirovine, kapital, pa čak i generička
naučna dostignuća globalno, te da rašire pojedine aktivnosti i na druge kontinente, kako bi iskoristili prednosti jeftine radne snage i kapitala. Preduzeće je primorano da se tako ponaša kako bi ostvarilo operativnu
efektivnost. Ukoliko preduzeće zanemari ovu činjenicu, to će ga voditi ka konkurentskom nedostatku; no
ako se samo zadrži na tome i dalje neće biti konkurentno.
Konkurentska prednost lokacija ne dolazi od dostupnosti recimo samo jeftine radne snage ili sirovina, nego
i od izvanredne produktivnosti u korištenju ulaznih faktora. Ovo je potpuno drugačiji pristup od tradicionalnog, koji se zasnivao na tome da je ocjena lokacijskih pogodnosti za pokretanje i rast određenog biznisa
nužno uslovljena jeftinom radnom snagom ili dostupnošću sirovina, odnosno prirodnih resursa.
Trajne prednosti lokacije dolaze od obezbjeđenja okruženja u kojem preduzeća mogu produktivnije funkcionisati i kontinuirano inovirati i unapređivati načine putem kojih se takmiče na znatno prefinjenijim
nivoima, stvarajući time sopstvene uslove za povećanje produktivnosti. Inovacije ne podrazumijevaju inovacije samo u tehnologiji, nego se one odnose i na promjene u načinu primjene marketinga, načinima pozicioniranja proizvoda na tržištu te na, recimo, pružanje usluga. Najdinamičnije i najinovativnije kompanije
na takvim lokacijama mogu nadjačati svoju konkurenciju, čak i one najjače pozicionirane koji uživaju
faktore niskih troškova ili sa primjenom ekonomije obima i starih pristupa poslovanju. Na konkurentskoj
produktivnosti preduzeća šire svoje aktivnosti globalno kako bi došla do resursa i pristupila tržištima, no
konkurentska prednost nastaje, ustvari, od procesa inovacija i rasta produktivnosti koja je čvrsto vezana za
osnovnu bazu preduzeća, i to za svaku proizvodnu liniju.
Mjesto gdje se nalaze vlasnici ili sjedište kompanije je manje značajno u odnosu na mjesto gdje se nalaze
osnovne aktivnosti za svaki strateški dio biznisa.
41 Porter, E. Michel, On Competition, Harvard Business Review Book, 1998.
256
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Prema tome, danas je za lokalne uprave veoma interesantno spoznati zašto određena područja postižu
značajan uspjeh, dok su druga zaostala u svom ekonomskom razvoju. Za potpuno razumijevanje konceptualnog okvira konkuretnosti lokalnog ambijenta, uslova poslovanja i lokalnog ekonomskog razvoja sa
aspekta njegove upravljačke funkcije, potrebno je razmotriti koncept konkuretnosti razvijen po Porterovoj
metodologiji konkurentnosti. Pod konceptom konkurentnosti Porter podrazumjeva nivo produktivnosti u
određenoj zemlji, regiji, lokalnoj sredini ili kompaniji, zbog toga što je to osnovna determinanta kvalitete i
standarda življenja i poslovanja u dugoročnom periodu. Konkurentnost je kompleksno pitanje, pri čemu je
značajan broj klasičnih tumačenja bio nedovoljan i u suprotnosti sa tim principima. Konkurentnost danas ne
zavisi samo od jeftine i brojne radne snage ili od posjedovanja bogatih prirodnih resursa. Isto tako, konkurentnost zavisi od prakse upravljanja ekonomskim razvojem, na državnom, regionalnom i lokalnom nivou,
uključujući pri tome i odnos prema upravljanju ljudskim resursima. Dakle, ovdje se govori o proaktivnoj
ulozi aktera u upravljanju ekonomskim razvojem, jer taj proces ne smije biti stihijski.
6.1.1. Konkurentske prednosti lokacije
Konkurentske prednosti se definišu modelom koji se sastoji iz četiri osnovne determinante, i to:
1. Faktorski uslovi
2. Uslovi potražnje
3. Odnosne i podržavajuće industrije
4. Strategija, struktura i rivalitet industrija
Posebno su naznačena dva dodatna faktura koja utječu na uspješnost strukture ‘dijamanta’, a to su šanse i
uloga vlade.
Slika 6.1. Determinante prednosti regije/općine prema Porterovom modelu konkurentnosti 42
42 Porter, Model dijamanta, 1990., strana 127.
257
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Faktorski uslovi
Faktorski uslovi se formiraju iz različitih elemenata koji se mogu grupisati u nekoliko kategorija, i to; (1)
ljudski resursi, odnosno njihov broj, vještine i visina plata; (2) fizički resursi, uključujući tu i gustinu, kvalitet, dostupnost i troškove fizičkih resursa; (3) baza znanja – nivo znanstvenih, tehničkih i tržišnih znanja
koji nose proizvodi i usluge; (4) izvori kapitala, što podrazumijeva visinu kapitala dostupnog preko postojećih finansijskih institucija i kreditnih linija i (5) infrastruktura: vrsta, kvalitet i jedinični troškovi transporta,
isporuke pošte, zdravstvenih usluga i slično.
Sve gore pomenute faktore treba jednako uzeti u obzir kod vrednovanja konkurentske pozicije na lokalnom
nivou, no ovdje je potrebno napraviti i grupisanje ovih faktora u dvije hijerarhijske skupine. Prva grupa
faktora se odnosi na osnovne faktore, a druga na dodatne faktore. Osnovni faktori, u koje se mogu ubrojati
prirodni resursi, klima, lokacija, djelomično kvalifikovana radna snaga i kapital, bitni su uglavnom u ruralno i poljoprivredno baziranim sredinama i u onim sredinama gdje postoje skromni zahtjevi za tehnologijom
i stručnom radnom snagom. Suprotno ovom nivou, dodatni faktori, kao što su informaciona i komunikaciona infrastruktura, visoko obrazovano osoblje i istraživački centri na sofisticiranim područjima su danas
najznačajniji faktori konkurentskih prednosti. Posebno je ova druga kategorija faktora važna, jer se danas
susrećemo i sa pojmom ‘inteligentni grad’ koji uzima u obzir razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija i njihovu integraciju u ‘digitalnu demokratiju’, odnosno stvara potpunu otvorenost lokalne uprave/
administracije prema javnom i privatnom sektoru.
Sljedeća podjela se može napraviti na generalne faktore i specijalizirane faktore. Generalni faktori uključuju elemente kao što su mreža autoputeva ili pak dostupnost kapitala koji se može rasporediti na široki
spektar industrija. Specijalni faktori, pak, uključuju specijalizirano obučenu radnu snagu, specifična znanja
i druge faktore koji su značajni samo za određene industrije. U stvari, konkurentske prednosti mogu nastati
i iz postojanja nedostatka određenih faktora, koji onda utiču na okruženje da ih kreira, i tu se onda stvara
dodatna vrijednost konkurentskih prednosti.
Domaća potražnja
Sljedeća determinanta koja se odnosi na domaću potražnju pokazuje da je najznačajniji utjecaj koji se može
postići preko potražnje na konkurentske prednosti ustvari uticaj preko strukture i karakteristika potreba domaćeg tržišta. Porter (1990, pp. 87–92) predstavlja tri karakteristike strukture domaće potražnje. Prva je struktura
segmenta domaće potražnje, odnosno segment u kojem njegova veličina industrije može postići ekonomiju
obima (eng. Eeconomy of scale), odnosno gdje određeni segmenti na domaćem tržištu oblikuju tražnju i
prioritete. Izbirljivost domaćih kupaca kreira drugu karakteristiku domaće potražnje – pri čemu se stvaraju
konkurentske prednosti ukoliko su domaći kupci ‘svjetski’ zahtjevni kupci za njihove proizvode ili usluge.
Treća karakteristika odnosi se na predvidljive potrebe kupaca, koje podrazumijevaju da domaća potražnja
obezbjeđuje rano indiciranje potreba kupaca koje će se kasnije proširiti.
Ako sastav domaće potražnje ima odgovarajuće karakteristike, njegova veličina i struktura rasta može
učvrstiti konkurentske prednosti industrije. Prisutnost značajnog broja nezavisnih kupaca u odnosu na samo
jednog ili dva dominirajuća kupca kreira bolje okruženje za inovacije. Stopa rasta je takođe bitna zato što
ona utiče na firme da brže primijene nove tehnologije i da izgrade efikasne vlastite snage. Tako je moguće
predvidjeti strukturne promjene na tržištu u drugim zemljama, pri čemu se lokalna ponuda proizvoda ili
usluga brzo prilagođava i stiče prednosti u odnosu na inostrane konkurente. Isto se može primijeniti i na
rana zasićenja na tržištu, gdje se stvara pritisak za smanjenje cijena, uvođenje novih modela proizvoda,
unapređuju performanse proizvoda i omogućavaju druge koristi pri zamjeni starih proizvoda sa novim.
258
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Povezane i podržavajuće industrije
Odnosne i podržavajuće industrije kreiraju treću determinantu konkurentskih prednosti. Ovdje je potrebno
istaći važnost komplementarnog odnosa i povezanosti između industrija, prije svega putem stvaranja potražnje unutar kreiranog lanca vrijednosti dobavljača i kupaca.
Međunarodno konkurentni dobavljači kreiraju prednosti kod povezanih dobavljača preko efikasnog, ranog
i brzog pristupa najefektivnijim ulaznim faktorima. Što je još važnije, domaći dobavljači mogu pomoći
firmama da usvoje nove metode i da primijene nove tehnologije jednostavnim i brzim pristupom informacijama i novim inovacijama, pri čemu firme koje posluju u povezanim odnosima mogu to jednostavno iskoristiti. Najbolja situacija je kada su dobavljači međusobno konkurenti na globalnom tržištu. Prisustvo jakih
povezanih industrija, odnosno firmi koje koordiniraju i dijele aktivnosti kada imaju konkurentne odnosno
komplementarne proizvode, često vodi ka kreiranju novih konkurentskih industrija i stvaraju mogućnosti
za tok informacija i razmjenu informacija o upotrebljenim tehnologijama. U svakom slučaju, za lokalne
dobavljače i povezane industrije od značaja su i drugi elementi ‘dijamanta’.
Strategija i rivaliteti konkurencije
Četvrta determinanta konkurentskih prednosti na lokalnom nivou objašnjava strategiju odnosno rivalitet
preduzeća, koji zavise od toga kako su firme nastale, načina kako su organizovane i vođene, kao i od prirode domaće konkurencije. Niti jedan upravljački sistem nije u potpunosti odgovarajući, jer uspjeh nastaje u
industrijama gdje upravljačke prakse najbolje odgovaraju datom lokalnom okruženju. Tu postoje određene
razlike koje se prije svega odnose na snagu individualnih inicijativa, odnose između uposlenih i menadžmenta, osnovna obilježja autoriteta i spremnosti na poslovanje i izvan granica.
Samo ona preduzeća kod kojih su ciljevi i motivi u skladu sa njihovim izvorima konkurentskih prednosti
uspjet će na lokalnom, regionalnom i međunarodnom nivou. Obično ova preduzeća i industrije imaju status
prioriteta i u mogućnosti su zbog toga dobiti najtalentovanije ljude koji će postati privrženi tim preduzećima. Ciljevi preduzeća su određeni strukturom vlasništva, prirodom upravljanja, i nizom drugih faktora koji
se uglavnom odnose na karakteristike tržišta kapitala.
Jaka lokalna ekonomija obično ima nekoliko jakih domaćih rivala, koji se međusobno nadmeću u snižavanju troškova, unapređujući kvalitetu proizvoda odnosno usluga, te kreiraju nove proizvode i procese.
Domaći konkurenti se ne trebaju ograničiti samo na cijene, već se trebaju nadmetati i u drugim oblastima,
kao što je, naprimjer, tehnologija, čime se takođe mogu postići održive konkurentske prednosti. Broj konkurenata nije bitan koliko je bitno da se kreira efektivno nadmetanje, odnosno međusobna konkurencija.
Stvaranje novih biznisa takođe je bitno za unapređenje konkurentskih prednosti, čime se stvara prostor za
inovacije. Nova preduzeća obezbjeđuju nove proizvode ili usluge novim tržišnim segmentima i primjenjuju
nove pristupe koje konkurencija nije iskoristila ili nije fleksibilna da ih primijeni.
Pored gore navedene četiri osnovne determinante, i prilike odnosno šanse imaju značajnu ulogu u većini uspješnih industrija. Primjeri uspješnih prilika koje su uticale na stvaranje konkurentskih prednosti su
inovacije, glavna tehnološka unapređenja, zatim značajne promjene na svjetskim finansijskim tržištima ili
promjene deviznih tečaja i slično. Nastale prilike su važne zato što kreiraju diskontinuitete koji omogućuju
promjene u konkurentskoj poziciji. One mogu eliminisati prednosti prethodno uspostavljene od strane konkurenata i pomoći novim firmama da postignu konkurentske prednosti kao reakciju na nove i promijenjene
uslove. I konačno, uloga lokalne vlasti u stvaranju konkurentskih prednosti ima uticaj na nevedene četiri
determinante, bilo pozitivno ili pak negativno.
259
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
6.1.2. Dijamant kao lokalni sistem
Sva četiri elementa lokalno baziranih prednosti dijamanta zajedno čine dinamičan sistem mnogo značajnijim nego što to čine sami njegovi dijelovi. Efekti produktivnosti jednog dijela dijamanta zavise od stanja
drugih dijelova. Snažan lokalni rivalitet stimuliše rast produktivnosti – obezbijeđen iz toga što lokalni
kontekst podržava investicije (kontekst za strategiju i rivalitet) i to što lokalni kupci zahtijevaju kvalitetne
proizvode (uslovi potražnje). U suprotnom slučaju, rivalitet može postati destruktivan na način da se cijene
obaraju (rat cijena). Slično tome, unapređenje broja kvalitetnih i stručnih inženjera (faktorski uslovi) neće
povećati produktivnost ako preduzeće ne investira u istraživanje i razvoj i u procese unapređenja i ako adekvatna baza dobavljača ne podržava inovativno bazirane strategije. Ozbiljne slabosti u svakom od dijelova
dijamanta će ograničiti potencijal industrije za rast produktivnosti.
Uz odgovarajuće institucionalne i druge veze, ova četiri elementa lokacijskih prednosti snažno mogu ojačati. Energičan lokalni rivalitet doprinosi, na primjer, razvoju jedinstvenog seta specijaliziranih vještina i
tehnologija. Prisutnost određenog broja rivala ohrabruje lokalne institucije, kao što su univerziteti i ponuđači treninga i savjetovanja, da prilagode i podrže karakteristične potrebe vodeće industrije. Aktivni lokalni konkurenti takođe promovišu kreiranje i unapređenje industrije lokalnih dobavljača, koji onda imaju
spremno domaće tržište. Time se otvaraju i mogućnosti za procese kreiranja klastera i njihovo unapređenje.
Moć povratne sprege zavisi od snage lokalnih odnosa, otvorenosti za tok informacija i zajedničke reakcije
različitih poduzeća i institucija. Intenzitet lokalne konkurencije i klima za investiranje igraju posebno značajnu ulogu.
U ovome se nalazi i odgovor na naše česte zablude da će jeftina radna snaga i raspoložive sirovine biti
dovoljne za privlačenje, pokretanje i razvoj biznisa. Ovim je jasno da modeliranje konkurentskih prednosti općina i potencijalnih lokacija industrijskih/poslovnih zona predstavlja znatno složeniji posao, te da
zahtijeva stručan, sistematski i dugoročan pristup unapređenju i razvoju lokacijskih pogodnosti za biznis.
U ovom kontekstu i uloga općina ali i REZ Agencije u unapređenju lokalnog ambijenta za biznis postaje
znatno složenija i odgovornija.
6.2. Rangiranje općina
Imajući u vidu navedeno, te rezultate istraživanja poslovnog ambijenta općina koji su prezentirani u četvrtom dijelu Studije, u nastavku dajemo rang listu općina sa aspekta uslova za privlačenje, iniciranje i razvoj
biznisa u kontekstu formiranja industrijskih/poslovnih zona. Prvih 18 kriterija rangiranja (kolone 3-21 u
Tabeli koja je data na narednoj strani) predstavljaju rezultate ocjene raspoloživosti i kvaliteta faktora konkurentnosti po Likertovoj skali (od 1-najbolja ocjena do 7-najlošija ocjena) prikupljene anketiranjem, a date
od strane predstavnika općina (načelnika ili drugog ovlaštenog lica). Oni, u osnovi, predstavljaju percepciju
vlastite konkurentnosti i u sebi sadrže elemente subjektivnosti. Kasnijom analizom, ovako dobijenoj prosječnoj ocjeni konkurentnosti dodjeljen je ponder 15% u ukupnoj ocjeni konkurentnosti. U drugom dijelu
tabele prezentirani su rezultati ankete o razvijenosti infrastrukture za lokalni ekonomski razvoj (LER), sa
ponderima iskazanim u procentima i prikazanim na dnu tabele. I na kraju, izvršena je ocjena konkurentnosti po ranije pojašnjenom Porterovom modelu dijamanta. Ocjene i ponderi ovih kriterija dodijeljeni su od
strane ekspertnog tima koji je radio na izradi Studije. U nastavku prezentirani su sumarni podaci navedene
analize, odnosno rangiranja. Najveći rang imaju one sa najboljim ocjenama.
260
Tabela 6.1. Rangiranje općina CBiH prema elementima konkurentnosti
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
261
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Tabela 6.1. Rangiranje općina CBiH prema elementima konkurentnosti (nastavak)
Prema izvršenim analizama i rangiranju 16 općina CBIH sa aspekta konkurentnosti i njihovog odnosa prema lokalnom ekonomskom razvoju, vodeće su općine Zenica i Vitez, te Tešanj i Travnik. Nakon njih slijede Žepče, Zavidovići, Maglaj i Kakanj, te općine Bugojno, Teslić i Novi Travnik. U donjem dijelu tabele su
općine: Donji Vakuf i Gornji Vakuf/Uskoplje, dok su na dnu tabele općine: Doboj Jug, Busovača i Usora.
Na narednom grafiku mogu se bolje uočiti razlike između pojedinih općina po ostvarenim bodovima, odnosno osvojenom rangu.
262
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Zenica
Vitez
Tešanj
Trav nik
Žepe
Zav idov ii
Maglaj
Kakanj
Bugojno
Tesli
Nov i Trav nik
Donji Vakuf
Gornji Vakuf/Uskoplje
Doboj Jug
Busov aa
Usora
1,00
2,00
3,00
4,00
5,00
6,00
Grafik 6.1. Rang konkurentnosti općina CBIH
U razmatranju koncepta konkurentnosti općina do interesantnih zaključaka se može doći analizom rezultata
percepcije raspoloživosti i kvaliteta faktora konkurentnosti općina dobijenih neposrednim anketiranjem43, i
onih do kojih smo došli prezentiranim i objektiviziranim rezultatima naše analize i rangiranja.
43 Prezentirano u dijelu 4.1.2. Studije – Raspoloživost i kvalitet faktora konkurentnosti općina.
263
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Odgovori
Općine
Broj općina
Realna ocjena vlastite
konkurentnosti
(percepcija konkurentnosti općina ne
odstupa od konačne-objektivizirane
ocjene)
Tešanj
1
Precijenjenost vlastite
konkurentnosti
(percepcija konkurentnosti općina je
precijenjena u odnosu na konačneobjektivizirane ocjene)
Žepče, Doboj Jug, Usora, Novi
Travnik, Kakanj
umjerena
7
Potcijenjenost vlastite
konkurentnosti
(percepcija konkurentnosti općina je
potcijenjena u odnosu na konačneobjektivizirane ocjene)
izražena
Busovača, Maglaj
umjerena
Travnik, Zenica, Gornji Vakuf/
Uskoplje, Donji Vakuf, Teslić,
Zavidovići
8
izražena
Vitez, Bugojno
KAKANJ
NOVI TRAVNIK
USORA
DOBOJ JUG
ŽEPČE
MAGLAJ
BUSOVAČA
0
2
4
6
8
10
12
Grafik 6.2. Pregled općina koje su precijenile svoju konkurentsku poziciju
Na gornjem grafiku mogu se uočiti općine koje smatraju da je njihova konkurentnost jako visoka u odnosu
na analiziranih 18 faktora konkurentnosti, posebno općine sa većom razlikom pozicije u rangiranju kao što
su npr. Busovača i Maglaj o sebi imaju «bolje mišljenje» i smatraju da je njihova konkurentnost znatno
veća od one koja je ostvarena našim ocjenjivanjem. S druge strane su općine kod kojih je to odstupanje
znatno umjerenije i približava se općinama koje su realno procijenile svoju konkurentsku poziciju (npr.
Kakanj i Novi Travnik). Na osnovu ove kratke analize jasno je da općinama koje visoko cijene svoju kon-
264
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
kurentsku poziciju u CBIH predstoji još dosta posla da svoju objektivnu poziciju usklade ili dovedu na nivo
vlastite percepcije.
VITEZ
BUGOJNO
TRAVNIK
ZENICA
GORNJI VAKUF/USKOPLJE
DONJI VAKUF
TESLI
ZAVIDOVII
-10
-8
-6
-4
-2
0
Grafik 6.3. Pregled općina koje su potcijenile svoju konkurentsku poziciju
Na gornjem grafiku prezentirane su općine koje, s druge strane, o svojoj konkurentskoj poziciji imaju
znatno lošije mišljenje i smatraju da zauzimaju znatno lošiju poziciju od one koja im objektivno pripada.
Interesantno da u ovoj grupi prednjači općina koja je po našoj objektiviziranoj ocjeni zauzela visoko drugo
mjesto (Vitez), ali su tu i općine koje su u objektiviziranoj ocjeni rangirane prilično visoko (npr. Zenica
i Travnik). Prema tome, indikativno je da su se u ovoj grupi našle i općine koje se, po svim ekonomskim
pokazateljima, svrstavaju u ekonomski najrazvijenije općine u regiji CBIH. Zasigurno ove općine «nisu
svjesne» svojih konkurentskih prednosti, te imaju priliku da iste još kvalitetnije iskoriste. Takođe i općina
Bugojno znatno je potcijenila svoju konkurentsku poziciju u Regiji.
Kod ovog razmatranja posebno treba istaći općinu Tešanj koja je jedina realno ocijenila svoju konkurentnost,
odnosno procijenila svoju konkurentsku poziciju, što ne znači da ne treba i dalje raditi na njenom unapređenju.
Prema našoj ocjeni općina Tešanj je rangirana na visoko treće mjesto, iza općina Zenica i Vitez.
6.3. Rangiranje industrijskih/poslovnih zona po elementima konkurentnosti
Pretpostavka budućeg ekonomskog razvoja i na regionalnom, i na lokalnom nivou će biti bazirana na
paradigmi razvoja konkurentnosti pojedinačnih preduzeća, općine, regije i države. Lokalna vlast može u
okviru svojih nadležnosti potaknuti razvoj industrijskih/ poslovnih zona kao oblika razvoja poduzetničke
infrastrukture podsticanjem korištenja raspoloživih prostora za korištenje postojećih objekata i prostora
ili izgradnju potpuno novih. U okviru razvoja industrijskih/poslovnih zona potrebno je stvoriti faktorske
uslove koji uključuju između ostalog kvalitetnu radnu snagu, povoljno poslovno okruženje, pristupačne
finansijske izvore, kvalitetnu infrastrukturu i drugo.
265
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Potrebno je takođe da unutar industrijskih/poslovnih zona postoje ‘lideri’ u industriji, koji će jasno prepoznati odgovarajuću i jasno diferenciranu potražnju za specifičnim proizvodima ili uslugama. Na bazi jasno
identificirane tražnje i postojanja odgovarajućeg broja rivala u industriji moguće je razvijati podržavajuće
industrije koji će se okupiti oko ‘lidera’ i kreirati zajednički tržišni nastup. Razvoj podržavajućih industrija
podrazumijeva jačanje lanca vrijednosti pojedinog proizvoda ili usluga, proizvodnju dijelova i komponenti,
razvoj postrojenja, opreme i alata, dostup do sirovina i repromaterijala, pakovanja, ambalaže, transporta,
servisnih usluga, finansijskih usluga, stručnih i konsultantskih usluga.
Za razvoj industrijskih/poslovnih zona značajno je i to da unutar tih zona budu locirani i ključni segmenti poslovnih operacija, kao što su proizvodne jedinice, odjeli za istraživanje, razvoj, inovacije i drugo. Time će se
jačati lokalna baza, i potaknuti kreiranje što više specijaliziranih vještina kod dostupne radne snage. Potrebno
je omogućiti što više radnih mjesta, odnosno specijaliziranih radnih mjesta koja su dobro plaćena.
Dakle, ovdje se govori o uspješnom razvoju industrijskih/poslovnih zona koji treba da počiva na njihovoj
dugoročnoj orijentaciji, baziranoj na strateški upravljanom konceptu razvoja industrijskih/poslovnih lidera
lociranih u pojedinoj industrijskoj/poslovnoj zoni, sa jakom fizičkom i podržavajućom infrastrukturom,
specijaliziranom i dobro obučenom radnom snagom i kvalitetnom podržavajućom infrastukturom preko
drugih preduzeća koja se nalaze unutar zone.
Kako razvoj preduzeća unutar industrijske/poslovne zone podrazumijeva i interakciju sa drugim učesnicima u razvoju, kao što su obrazovne institucije (škole, fakulteti, specijalizirane trening institucije i slično),
značajan akcenat treba staviti na razvoj partnerstva privatnog i javnog sektora. Tek sa ostvarenom saradnjom na ovom nivou moguće je realizovati zajedničke projekte, koji će za cilj imati poticanje i razvoj konkurentnosti i preduzeća i lokacija.
I konačno, uspješan i dugoročni razvoj industrijskih/poslovnih zona baziran na jačanju konkurentnosti imat
će i svoju marketinšku komponentu, koja se prije svega ogleda na stvaranju pozitivnog image-a lokalne sredine i stvaranju pozitivnog ambijenta za nova i dodatna ulaganja, kako domaćih preduzeća, tako i pozitivan
uticaj na direktna i strana ulaganja u lokalnoj sredini.
Od 16 općina CBIH kandidovano je ukupno 58 potencijalnih industrijskih/poslovnih zona koje su ranije
prezentirane. Kandidovane industrijske/poslovne zone podijelili smo u pet grupa: (1) smeđe/brown industrijske/poslovne zone; (2) zelene/green industrijske/ poslovne zone; (3) poduzetničke zelene industrijske/
poslovne zone; (4) poduzetničke smeđe industrijske/poslovne zone i (5) turističke, poljoprivredne, stambeno-poslovno-rekreativne zone. Posljednju grupu čine zone posebne namjene koje nisu mogle biti klasifikovane u prethodne četiri kategorije i koje, zbog svojih specifičnosti, nisu komparirane sa drugim zonama.
Kriterij selektiranja industrijskih/poslovnih i poduzetničkih zona bila je njihova površina. Naime, sve zone
čija je površina bila manja od 10 ha klasifikovane su u poduzetničke (zelene ili smeđe) zone. U grupi «smeđe zone» kategorisano je ukupno 15 zona, u grupi «zelene zone» kategorisana je 21 zona, u grupi „poduzetničke zelene“ kategorisano je 15 zona, u grupi „poduzetničke smeđe“ dvije i u grupi „ostale“ svrstano
je pet zona.
Rangiranje navedenih potencijalnih industrijskih/poslovnih zona izvršeno je na identičnoj metodološkoj
osnovi kao i rangiranje općina – prema Likertovoj skali bodovanja (od 1-najbolja ocjena do 7-najlošija
ocjena). Elementi konkurentnosti potencijalnih industrijskih/poslovnih zona i ocjenjivanja prikupljeni su
anketiranjem u razgovoru sa od strane načelnika općine ovlaštenim licima. Pondere, u vidu procenata datih
266
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
na dnu naredne tabele, dodijelio je ekspertni tim koji je radio na izradi Studije, cijeneći značajnost svakog
od korištenih kriterija u ukupnoj ocjeni konkurentnosti potencijalne industrijske/poslovne zone.
U narednim tabelama prezentirana je rang-lista predloženih industrijskih/poslovnih zona čiji rang, odnosno
ukupan broj bodova, predstavlja samo jedan od kriterija ocjene njihove ukupne konkurentnosti. Drugi elemenat predstavlja ranije prezentirana ocjena konkurentnosti općina CBIH. Zbog toga, rang industrijskih/
poslovnih zona prezentiran u narednoj tabeli, s obzirom da predstavlja samo «među-korak» procesa ukupne
ocjene, odnosno konačnog rangiranja, neće biti predmetom naših daljih elaboracija.
267
Tabela 6.2. Rangiranje smeđih industrijskih/poslovnih zona općina regije CBiH prema elementima konkurentnosti
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
268
Tabela 6.2. Rangiranje smeđih industrijskih/poslovnih zona općina regije CBiH prema elementima konkurentnosti (nastavak)
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
269
270
Topografija terena
(Ravan=1; Blago
nagnut=3; Brdovito=7)
Tabela 6.3. Rangiranje zelenih industrijskih/poslovnih zona općina regije CBiH prema elementima konkurentnosti
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Tabela 6.3. Rangiranje zelenih industrijskih/poslovnih zona općina regije CBiH prema elementima konkurentnosti (nastavak)
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
271
272
Topografija terena
(Ravan=1; Blago
nagnut=3; Brdovito=7)
Tabela 6.4. Rangiranje poduzetničkih zelenih zona općina regije CBiH prema elementima konkurentnosti
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Tabela 6.4. Rangiranje poduzetničkih zelenih zona općina regije CBiH prema elementima konkurentnosti (nastavak)
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
273
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Topografija terena
(Ravan=1; Blago
nagnut=3; Brdovito=7)
274
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
7. IZBOR I PRIJEDLOG NAJADEKVATNIJIH PODRUČJA
I INDUSTRIJSKIH/POSLOVNIH ZONA
7.1. Konačna rang lista industrijskih/poslovnih zona
U skladu sa usvojenom metodologijom izrade Studije, gore navedeni rang potencijalnih industrijskih/poslovnih zona nije i konačan. Naime, razvoj predloženih industrijskih/ poslovnih zona u neposrednoj je
koorelaciji sa konkurentnošću i odnosom općine prema lokalnom ekonomskom razvoju (LER).
Konačni rang potencijalnih industrijskih/poslovnih zona CBIH dobijen je na osnovu ocjene konkurentnosti općine u kojoj se nalazi predložena industrijska/poslovna zona i konkurentnosti ili atraktivnosti same
industrijske/poslovne zone. Ovo iz razloga značajnog uticaja lokalne zajednice na razvoj pojedinih instrumenata lokalnog ekonomskog razvoja. S obzirom da industrijske/poslovne zone predstavljaju jedan od tih
instrumenata, konkurentnost i efikasnost lokalne zajednice u ovom segmentu može biti presudna za uspjeh
projekta njihovog razvoja.
U nastavku Studije prezentirani su rezultati rangiranja industrijskih/poslovnih zona sa navedenih aspekata,
s tim što je izvršeno i dodatno ponderisanje sa aspekta različitog uticaja konkurentnosti općina na razvoj i
atraktivnost potencijalnih industrijskih/poslovnih zona. Tako rang ocjene konkurentnosti općina učestvuje
sa 40% u konačnom rangu smeđih industrijskih/poslovnih zona, a kod zelenih taj uticaj je veći i iznosi
60%. Rezultati konačnog rangiranja industrijskih/poslovnih i poduzetničkih zona CBIH prezentirani su u
narednoj tabeli.
Sa aspekta ocjene konkurentnosti preporučujemo prvorangiranih sedam smeđih i jedanaest zelenih industrijskih/poslovnih zona za nastavak aktivnosti njihove institucionalne podrške.
Preporučene zone, pored faktora interne konkurentnosti, nalaze se u lokalnim sredinama koje pogoduju
razvoju poduzetništva, odnosno u sredinama koje imaju prepoznatljive lokacijske konkurentske prednosti. U lokalnim sredinama čije su zone niže rangirane od preporučenih potrebno je pristupiti intervencijama u cilju razvoja faktora konkurentnosti. Za zone koje su niže i nisko rangirane, kao i za one iz
grupe poduzetničkih, preporučujemo uspostavljanje (poduzetničkih) zona sa poslovnim inkubatorima
koji bi uz podršku kreditno-garantnih fondova i drugih instrumenata podrške poduzetništvu omogućili,
prije svega, razvoj lokalnog poduzetništva i poduzetnika. Dostizanjem određenog nivoa razvoja poduzetništva i poduzetnika na lokalnom nivou stvorili bi se i pogodni uslovi za njihov razvoj i prerastanje
u industrijske/poslovne zone.
Naravno, u zavisnosti od interesa potencijalnih investitora i lokalnih zajednica i niže rangirane industrijske/poslovne i poduzetničke zone mogu doživjeti svoj razvoj i ekspanziju.
275
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Tabela 7.1. Konačni rang smeđih industrijskih/poslovnih zona u općinama regije CBiH
Zenica 1
Vitezit
Borac
Krivaja
Turbe
Nova Bila
MMK Bratstvo
Bugojno 1
Industrijsko-drvni kompleks
TMP-Tvor.medijapan ploa
Žarkovaka polja
IZ Donji Vakuf
Batuški lug
Kamenica
Kasarna Draga
1,00
2,00
3,00
4,00
5,00
6,00
7,00
Grafik 7.1. Konačni rang konkurentnosti smeđih industrijskih/poslovnih zona CBIH
276
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Tabela 7.2. Konačni rang zelenih industrijskih/poslovnih zona u općinama regije CBiH
277
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
P-C 96
Šantia polje
Poulica-Šljivica
Dolac n/l
Drivuša
Ekonomija-Batvice
Kraševo
IPZ Žepe
Majdanska polja
Ljetinii
Ljeskovac-Rosulje
Miljanovac
Mrkoti
Novi šeher
Lješnica
Neobarje*
Radno-komunalna IZ
Bugojno 2
Ruževaka polja
Matuzii
Mravii
1,00
2,00
3,00
4,00
5,00
6,00
Grafik 7.2. Konačni rang konkurentnosti zelenih industrijskih/poslovnih zona CBIH
278
7,00
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Tabela 7.3. Konačni rang zelenih poduzetničkih i ostalih zona u općinama regije CBiH
279
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Ljeskovica
Begov Han
Poljice
Donja Golubinja
Lješnica II
PK Vrtlište
Han Bila
Moševac
Misurići
Kosova
Jelovac-Tukovi
Čakalovac
Bare
Tešanjaka-Žabljak
Srednja Omanjska
1,00
2,00
3,00
4,00
5,00
Grafik 7.3. Rang poduzetničkih zelenih zona CBIH
280
6,00
7,00
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8. PRIJEDLOG AKTIVNOSTI NA USPOSTAVLJANJU INDUSTRIJSKIH/
POSLOVNIH ZONA
8.1. Industrijske/poslovne zone i pravna regulativa gradnje privrednih objekata
Prostor danas predstavlja jedan od ključnih faktora privrednog razvoja svake zemlje. To je dobro koje je u
svakoj državi ograničeno i na odgovarajući način zaštićeno zakonom. I upravo zakonska zaštita igra značajnu ulogu u nastanku i razvoju industrijskih/poslovnih zona. Ako je ona kruta i neprilagodljiva, previše
kompleksna i djeluje poput kočnice, zone se formiraju usporeno i njihov razvoj ne prati zahtjeve i potrebe
sredine i privrede. Efekti industrijskih/poslovnih zona tada su znatno reducirani, a one same se teško i stihijski razvijaju.
Iznalaženje lokacija za biznis u BiH je povezano sa brojnim preprekama u poslovnom okruženju. Procedure
su jako složene, zahtijevaju puno vremena i visoke troškove. Zato se industrijske/poslovne zone moraju
posmatrati u kontekstu unapređenja poslovnog okruženja i prevazilaženja birokratskih barijera koje su u
prostornom planiranju i urbanističkom menadžemntu neprimjerene dinamičnoj tržišnoj ekonomiji.
Industrijske/poslovne zone omogućavaju da se investitori oslobode obaveza da traže različita urbanistička i
građevinska odobrenja i saglasnosti i mogu uzeti objekte u najam i odmah otpočeti rad ili investirati u gradnju
tipskih objekata, bez ikakvih gubitaka vremena i dodatnih troškova. Industrijske/poslovne zone u zemljama u
tranziciji i na Dalekom Istoku su doprinijele racionalnijem planiranju prostora i sprječavanju visoke koncentracije privrednih aktivnosti u urbanim područjima. S druge strane, otvorile su problem izgradnje infrastrukture van urbanih naselja, što zahtijeva preduzetnički pristup i partnerstvo javnog i privatnog sektora.
Studija o administrativnim barijerama za biznis u BiH, rađena 2001. godine, konstatira da u zemljama u
tranziciji izgradnja industrijskih zona zahtijeva velika ulaganja i stručnost, za koja vlade nemaju kapaciteta. Zato se preporučuje uključivanje privatnog sektora kroz direktan angažman ili davanje u koncesiju
zemljišta za gradnju zona i podrška priključenju na objekte infrastrukture. Za slučaj BiH daje se preporuka
da se privatni kapital uključi u poslove razvijanja industrijskih/poslovnih zona, kako zbog financijskih
ograničenja javnog sektora, tako i zbog efikasnijeg upravljanja zonama. Mnoge azijske zemlje su uvidjele
neefikasnost vlada u tom području, pa su otvorile prostor privatnim investitorima, posebno inozemnim, uz
jasnu regulativu njihovog djelovanja, što je dovelo do visokih pozitivnih efekata u razvoju zona. I u BiH bi
na osnovi okvirnog zakona trebalo regulirati djelovanje privatnih investitora u ovoj oblasti.44
U dijelu koji slijedi prezentiraju se osnovni pravni i imovinski aspekti procesa prostornog planiranja kojeg cijenimo posebno značajnim sa aspekta efikasnog uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona SMR.
Upoznavanje sa osnovnim kategorijama i propisima u oblasti prostornog planiranja, planovima i drugim
dokumentima u segmentu prostornog uređenja na nivou općina/opština, korištenju zemljišta radi građenja
i postupkom odobravanja građenja, predstavlja prvi korak ka razumijevanju toka procesa urbanističkog i
prostornog planiranja kao pretpostavke za uspostavljanje industrijskih/poslovnih zona SMR. Navedeno
može i treba doprinijeti iniciranju, ubrzavanju, pojednostavljenju i otklanjanju administrativnih i drugih
prepreka ovom značajnom procesu.
44 Administrativne barijere investiranju, FIAS, World Bank, Sarajevo, 2001., str. 97-99.
281
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Prostorno planiranje se bavi planiranjem prostornih cjelina (regije, područja, oblasti ili teritorija cijele države), sa ciljem stvaranja preduvjeta za plansko upravljanje, korištenje i zaštitu prostornih cjelina. Cilj
prostornog planiranja je racionalna organizacija i korištenje prostora od strane privrednih i društvenih
struktura, što uključuje mrežu naselja, privrednih objekata i objekata komunalne infrastrukture, koja nije u
koliziji sa zaštitom okoline. Prostorno planiranje se zasniva na načelima zaštite prostora, zaštite posebnih
vrijednosti, usaglašenosti interesa korisnika prostora, usaglašenosti planskih dokumenta svih nivoa vlasti
u Bosni i Hercegovini. Prostorno planiranje mora biti sastavni dio planiranja svih nivoa vlasti u Bosni i
Hercegovini i usklađeno sa posebnim propisima u oblasti prostornog planiranja, iz oblasti zaštite okoline,
kulturno-historijskog, graditeljskog i prirodnog naslijeđa, te zemljišta, zraka, šuma, voda, zdravlja, kao i
zaštite privrednih i infrastrukturnih objekata.
Dosadašnja praksa pokazuje da je najviše zastupljeno prostorno planiranje regija. Pod regijom se podrazumjeva prostor koji po svojim geografskim, privrednim i drugim osobinama predstavlja funkcionalnu
cjelinu. Regije se, prema svojoj namjeni, dijele na ekonomske, geografske, administrativne, gradske, homogene, heterogene i slično. Regije su pogodne za izradu prostornih planova posebne namjene, kao što su
područja pogodna za razvoj turizma, industrijske/poslovne zone izvan gradova i slično.
8.1.1. Propisi u oblasti prostornog planiranja
U Bosni i Hercegovini propisi u oblasti prostornog planiranja doneseni su na nivou Federacije Bosne i
Hercegovine, Republike Srpske i Distrikta Brčko. U Federaciji Bosne i Hercegovine propisi u oblasti prostornog planiranja i prostornog uređenja doneseni su na nivou Federacije i kantona. U Federaciji BiH
donesen je Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine
(«Službene novine Federacije BiH», broj 2/06). Na nivou kantona u Federaciji BiH doneseni su posebni
zakoni o prostornom uređenju, kojima je tretirano i prostorno planiranje. U Republici Srpskoj donesen je
Zakon o uređenju prostora («Službeni glasnik RS», br. 84/02 i 14/03), kojim je uređeno pitanje prostornog
planiranja. U Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine donesen je Zakon o prostornom uređenju («Službeni
glasnik BD BiH», br. 9/03, 23/03 i 15/04), kojim je uređeno pitanje prostornog planiranja.
Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine uređena
su pitanja planiranja korištenja zemljišta na nivou Federacije BiH, kroz izradu i donošenje planskih dokumenata i njihovo provođenje.
U skladu sa odredbama navedenog zakona planski dokumenti su:
1.
2.
3.
282
Prostorni plan:
• Prostorni plan Federacije Bosne i Hercegovine,
• prostorni plan kantona,
• prostorni plan područja posebnih obilježja,
• prostorni plan općine/opštine (osim za općine/opštine koje ulaze u sastav gradova Sarajevo i Mostar);
urbanistički plan;
detaljni planski dokumenti:
• regulacioni planovi,
• urbanistički projekti.
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Planski dokumenti od značaja za Federaciju, čije donošenje je obavezno, su:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Prostorni plan Federacije,
Prostorni plan kantona,
Urbanistički plan grada, za gradove Sarajevo i Mostar,
Prostorni plan općine/opštine, za općine/opštine na području gradova Sarajevo i Mostar,
Prostorni plan područja posebnih obilježja, za područja od značaja za Federaciju,
Urbanistički plan, za urbano područje općine/opštine u kojoj je smješteno sjedište kantona,
Regulacioni plan i urbanistički projekat, za područja za koja je takva obaveza utvrđena planom šireg
područja.
Sadržaj, način pripreme, izrade i donošenja utvrđuje se zakonom i propisom o jedinstvenoj metodologiji za
izradu planskih dokumenata.
Prostorni plan Federacije sadrži ciljeve i mjere prostornog razvoja u skladu sa planiranim privrednim,
društvenim i historijskim razvojem, te područja od značaja za Federaciju. Planom se definišu namjene
zemljišta i pojedinih područja, međusobna povezanost prostora kantona, potrebe infrastrukture (vodoprivredna, prometna, energetska, telekomunikacijska i druga), te druga infrastruktura od posebnog značaja
(zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje i sl.), kao
i mjere zaštite okoliša, način i obim iskorištavanja mineralnih sirovina i mjere zaštite od prirodnih i drugih
nepogoda.
Prostorni plan kantona i prostorni plan općine/opštine radi se u skladu sa Prostornim planom Federacije, a
sadrži osnovnu namjenu zemljišta (poljoprivreda, šumarstvo, građevinsko zemljište, vodne i druge površine), zone naselja i urbanih područja, raspored infrastrukturnih sadržaja, mjere zaštite okoliša, zaštitu graditeljskog i prirodnog naslijeđa, mjere zaštite, način i obim iskorištavanja mineralnih sirovina, te obaveze u
pogledu detaljnijeg planiranja uređenja manjih prostornih cjelina unutar kantona.
Prostorni plan područja posebnih obilježja Federacije, koja su utvrđena Prostornim planom Federacije,
utvrđuje se za područja izgradnje velikih hidroenergetskih građevina, slivnih područja hidroakumulacija za
potrebe regionalnog snabdijevanja vodom, koridore i građevine međunarodnog značaja, hidromelioracione
sisteme, posebno ugrožena područja, područja za potrebe održavanja međunarodnih sportskih manifestacija i područja koja imaju izrazit prirodni, graditeljski ili kulturno-historijski značaj.
Urbanistički plan donosi se na osnovu prostornog plana kantona, odnosno općine/opštine, a njime se razrađuje osnovno organiziranje prostora, korištenje i namjena zemljišta sa dinamikom njihovog uređenja,
namjena zemljišta za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, sporta, turizma i posebne namjene, zaštita graditeljskog i prirodnog naslijeđa, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, mjere zaštite stanovnika i materijalnih
dobara, saobraćajna, vodna, energetska i druga komunalna infrastruktura, te drugi elementi od značaja za
područje za koje se plan donosi. Takođe, urbanističkim planom se utvrđuje obaveza izrade detaljnih planova uređenja prostora za uža područja unutar prostornog obuhvata toga plana.
Detaljni planovi uređenja – regulacioni plan i urbanistički projekat, utvrđuju detaljnu namjenu zemljišta;
gustinu naseljenosti; koeficijent izgrađenosti; nivelacione podatke; regulacionu i građevinsku liniju; način
opremanja zemljišta komunalnom, saobraćajnom, telekomunikacijskom i drugom infrastrukturom; uvjete
za građenje i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru; mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara i
283
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
druge elemente od važnosti za područje za koje se plan donosi.
Izrada planskih dokumenata provodi se na način i po postupku propisanom zakonom i propisima donesenim
na osnovu zakona. Odluku o pristupanju izradi i donošenju planskog dokumenta donosi zakonodavno tijelo
Federacije ili kantona, a za općinu općinsko vijeće. Nosioci pripreme za izradu planskog dokumenta su
nadležna ministarstva na nivou Federacije, odnosno kantona, a za općinu općinski načelnik. Nosioci izrade
planskog dokumenta su institucije za planiranje ili pravna lica registrovana za obavljanje tih poslova.
Nosioci izrade planskog dokumenta, u postupku donošenja, dužni su osigurati saradnju i usaglašavanje
stavova sa svim vlasnicima nekretnina, korisnicima prostora i relevantnim učesnicima u njegovoj izgradnji
i uređenju, a naročito s nadležnim organima svih nivoa vlasti, pravnim licima nadležnim za infrastrukturne sadržaje, odnosno u oblasti vodoprivrede, energetike, rudarstva, turizma, privrednom komorom i svim
drugim licima i organima na koje ih zakon obavezuje. U praksi se postupak donošenja planskog dokumenta
svodi na aktivnosti koje su propisane zakonom (objavljivanje u službenim novinama i dnevnim listovima,
izlaganje na uvid, u kome, u pravilu, učestvuje vrlo mali broj građana, odnosno pravnih lica, poštivanje
rokova propisanih zakonom i sl.). Primjedbe i prijedlozi, u postupku donošenja planskog dokumenta, pristignu od vrlo malog broja učesnika i, u najvećem broju slučajeva, uopšteni su, pa čak i od onih institucija
kojih se to najviše tiče (npr. iz oblasti saobraćaja, energetike, rudarstva, komora i sl.).
Zakonom o uređenju prostora, za područje Republike Srpske, uređena su pitanja planiranja prostora na
osnovu prirodnih, istorijskih, demografskih, ekonomskih, socijalnih, tehničkih i drugih uvjeta, kojima se
obezbjeđuje funkcionalna i racionalna organizacija i korištenje raspoloživog prostora.
Organizacija, korištenje i uređenje prostora obezbjeđuje se planovima, koji se dijele na:
1. Prostorne planove:
• Prostorni plan RS,
• prostorni plan područja,
• prostorni plan općine/opštine.
2. urbanističke planove,
3. regulacione planove i
4. urbanističke projekte.
Izrada i donošenje planova je obavezna i to:
• Prostorni plan republike, za područje entiteta,
• prostorni plan općine/opštine, za područje općine/opštine,
• urbanistički plan, za gradove, naselja gradskog karaktera i nova naselja,
• regulacioni plan i urbanistički projekat, za ostala područja u skladu sa prostornim planom opštine.
Postupak izrade i donošenja planova prostornog uređenja uređen je zakonom, a sadrži slična rješenja koja
su već tretirana u postupku izrade i donošenja planova prostornog uređenja za područje Federacije.
8.1.2. Planovi prostornog uređenja na nivou općine/opštine i kantona
U skladu sa Zakonom o prostornom planiranju na nivou kantona i općina predviđena je izrada i donošenje
prostornog plana za područje kantona i općina. Prostorni plan kantona sadrži osnovnu namjenu zemljišta
kako je to ranije navedeno.
284
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Naprimjer, Zakonom o prostornom uređenju Kantona Sarajevo predviđena je izrada i donošenje prostornog
plana za područje kantona, a za urbana područja kantona predviđena je obaveza donošenja urbanističkih planova za urbano područje Grada Sarajeva u koje je uključeno područje općina Ilidža i Vogošća. Za ostala urbana područja općina u sastavu Kantona Sarajevo predviđeno je donošenje posebnih urbanističkih planova.
Činjenica da postoji neusklađenost vrste planova prostornog uređenja tretiranih po zakonu na nivou Federacije sposebnim zakonima koji su doneseni na nivou kantona, ne predstavlja posebnu poteškoću u stvaranju
preduvjeta za realizaciju planirane gradnje – pod uvjetom da su planovi koji tretiraju područja kantona ili
općina doneseni. Prema podacima koji se odnose na izradu i donošenje planova prostornog uređenja evidentno je da u pojedinim općinama nije donesen prostorni, odnosno urbanistički plan. Ta činjenica ima uticaja na realizaciju gradnje po zahtjevima potencijalnih investitora. Naime, u zakonima u oblasti prostornog
uređenja na nivou Federacije BiH i kantona u njenom sastavu, Republike Srpske i Brčko Distrikta, sadržana
su slična rješenja u pogledu uvjeta za izdavanje urbanističke saglasnosti. U skladu sa odredbama propisa u
oblasti prostornog uređenja, kod navedenih nivoa vlasti, urbanistička saglasnost se donosi kada se utvrdi da
je građenje u skladu sa planom prostornog uređenja i propisanim uvjetima.
Urbanistička saglasnost za izgradnju građevina na urbanim područjima se izdaje na osnovu regulacionog
plana i urbanističkog projekta na onim prostornim cjelinama za koje je utvrđena obaveza donošenja navedenih planova. Ako na prostornim cjelinama donošenje navedenih planova nije obavezno, urbanistička
saglasnost se donosi na osnovu urbanističkog, odnosno prostornog plana i plana parcelacije, te uvjeta utvrđenih u odluci o provođenju plana.
Uslovi za izdavanje urbanističke saglasnosti za izvođenje radova van urbanih područja različiti su za područje Federacije i Republike Srpske. Urbanistička saglasnost za vanurbana područja utvrđena prostornim
planom općine/opštine, na teritoriji Republike Srpske, može se izdati na osnovu prostornog plana i stručnog
mišljenja preduzeća i drugih pravnih lica koja ispunjavaju uvjete za izradu prostornih planova, odnosno
stručne komisije koju imenuje organ uprave nadležan za poslove urbanizma.
Urbanistička saglasnost za ruralna naselja i vanurbana područja, na teritoriji Federacije, odnosno Kantona
Sarajevo, donosi se na osnovu prostornog plana kantona, plana parcelacije i odluke o provođenju plana.
Ako plan prostornog uređenja propisan kao osnova za donošenje urbanističke saglasnosti nije donesen,
urbanistička saglasnost se izdaje na osnovu pozitivnog stručnog mišljenja nosioca izrade plana, odnosno
nadležnog zavoda za planiranje.
8.1.3. Korištenje zemljišta radi građenja
U Bosni i Hercegovini korištenje građevinskog i drugog zemljišta radi građenja uređeno je Zakonom o
građevinskom zemljištu, koji je donesen za područje Federacije i republike Srpske, Zakonom o vlasničkopravnim odnosima Federacije i RS, Zakonom o eksproprijaciji i propisima u oblasti prostornog uređenja i
građenja, za područje Federacije, RS, Brčko Distrikta i kantona u sastavu Federacije BiH.
Takođe, pitanje korištenja zemljišta, izgradnja i/ili korištenje objekata u oblasti energetike, saobraćaja, vodoprivrede, istraživanje i/ili korištenje mineralnih sirovina i sl., uređeno je zakonima o koncesijama. Pitanje
koncesija uređeno je zakonima, na nivou BiH, Federacije BiH, Republike Srpske i Distrikta Brčko. Takođe,
u Federaciji BiH doneseni su zakoni o koncesijama na nivou kantona. U periodu nakon 1995. godine intenzivno se vode aktivnosti na dodjeli koncesija u oblasti saobraćaja, vodoprivrede i energetike. Građevinsko
285
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
zemljište, prema važećim zakonima o koncesijama, nije identifikovano kao predmet koncesije, tako da se
ne može po tom osnovu niti dodjeljivati.
Zakon o građevinskom zemljištu («Službene novine FBiH», broj 25/03 i 16/04; «Službeni glasnik RS», br.
41/03 i 86/03) tretira pitanja uvjeta i načina sticanja prava na zemljištu u gradovima i naseljima gradskog
karaktera i drugim područjima predviđenim za izgradnju. Gradsko građevinsko zemljište može biti u državnom i privatnom vlasništvu. Gradskim građevinskim zemljištem u državnoj svojini može se raspolagati
samo na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o građevinskom zemljištu i propisima donesenim na
osnovu tog zakona. Na građevinskom zemljištu u privatnoj svojini mogu se sticati prava vlasništva i druga
prava utvrđena zakonom.
U urbanom području građenje se može odobriti samo na građevinskom zemljištu. Izvan granica urbanog
područja građenje se može odobriti, u skladu sa prostornim planom, za izgradnju građevina za potrebe
magistralne infrastrukture; za potrebe zdravstva, rekreacije i sporta; za stambene i privredne građevine; za
istraživanje, iskorištavanje i uređivanje prostora prirodnih dobara i komunalne i druge građevine (deponije,
groblja, spomen-obilježja i sl.).
U obuhvatu prostornog plana, u dijelu zone privredne gradnje, određuju se industrijske/ poslovne zone. Inače, planiranje prostora obuhvata plansko upravljanje, korištenje zemljišta i zaštitu prostora, koje se temelji
na istraživanjima, provjerama i ocjenama mogućih zahvata na prostoru, kroz izradu planskih dokumenata.
Planiranje se zasniva na načelima koja su u skladu sa planiranim ukupnim privrednim, društvenim i istorijskim razvojem, prema principima održivog razvoja, zaštite integralnih vrijednosti prostora, usaglašenosti
interesa korisnika prostora, kao i planskih dokumenata sa nivoa Bosne i Hercegovine, njenih entiteta i Distrikta Brčko, te nižih nivoa jedinica lokalne samouprave.
Dodjela neizgrađenog građevinskog zemljišta
Neizgrađeno gradsko građevinsko zemljište u državnoj svojini dodjeljuje općinsko vijeće putem konkursa,
fizičkim i pravnim licima, a neposrednom pogodbom za poptrebe komunalne infrastrukture. Uvjeti i način
dodjele gradskog građevinskog zemljišta uređuju se odlukom općinskog vijeća.
Ostalo građevinsko zemljište u privatnom vlasništvu je u prometu. Pravo vlasništva na zemljištu stiče se po
samom zakonu, na osnovu pravnog posla, odlukom nadležnog organa i nasljeđivanjem, upisom u javne knjige. Nosioci prava vlasništva su fizička i pravna lica. Strana fizička lica mogu biti nosioci prava vlasništva na
zemljištu i zgradi koje su stekli nasljeđivanjem, kao i državljani Bosne i Hercegovine, ako međunarodnim
ugovorom nije drukčije određeno. Strano fizičko i pravno lice koje obavlja djelatnost u Bosni i Hercegovini
može biti nosilac prava vlasništva na poslovnim zgradama, poslovnim prostorijama, stanovima i stambenim
zgradama, te na građevinskom zemljištu na kome su navedeni objekti izgrađeni ili će biti izgrađeni.
Strano fizičko lice koje je stalno nastanjeno u Bosni i Hercegovini može biti nosilac prava vlasništva na stanu i
stambenoj zgradi, kao i na građevinskom zemljištu na kome su navedeni objekti izgrađeni ili će biti izgrađeni.
Izuzetno, strana pravna i fizička lica mogu biti ograničena u sticanja prava vlasništva na nekretninama,
uslovom reciprociteta.
Prvenstveno pravo korištenja zemljišta
Novi Zakon o građevinskom zemljištu, koji je 2003. godine donio Visoki predstavnik za BiH, zadržao je
rješenja iz prethodno važećeg Zakona o građevinskom zemljištu, koja se odnose na pravo korištenja grad-
286
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
skog građevinskog zemljišta do privođenja zemljišta krajnjoj namjeni i ostvarivanje prvenstvenog prava
korištenja radi građenja. Novina, u odnosu na rješenja iz zakona koji je prestao da važi, odnosi se na mogućnost prenosa prava korištenja. Naime, Zakonom je predviđena mogućnost nosioca prava korištenja,
odnosno ranijeg vlasnika da ponudi općini neizgrađeno gradsko građevinsko zemljište na preuzimanje.
Ukoliko općinsko vijeće ne prihvati ponudu za preuzimanje, raniji vlasnik može prenijeti pravo korištenja
na treće lice, ali ne po nižoj cijeni od one koja je ponuđena općini.
U praktičnoj primjeni navedenih odredaba Zakona, u većini slučajeva, nosioci prava korištenja ostvaruju,
bez poteškoća, prvenstveno pravo korištenja pod uvjetom da raniji vlasnik ima pravo korištenja na zemljištu koje obuhvata više od polovine građevinske parcele i ako ukupna površina zemljišta koje je bilo u njegovom vlasništvu nije manja od površine građevinske parcele. U najvećem broju slučajeva nadležni organi
nisu vodili računa, prilikom izrade detaljnih planova prostornog uređenja, da površinu i oblik građevinske
parcele prilagode potrebama upisanih nosilaca prava korištenja.
Primjena instituta prenosa prava korištenja nije dala očekivane rezultate, iz razloga sporosti provođenja
upisa prava na zemljištu u zemljišnim knjigama. Poseban problem predstavlja rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na građevinskim parcelama na kojima pravo korištenja ostvaruje više lica.
Trajno pravo korištenja
Zakon o građevinskom zemljištu sadrži rješenje koje predstavlja novinu i značajan iskorak u odnosu na
rješenja iz zakona koji je prestao da važi. Naime, stupanjem na snagu novog Zakona, vlasnik zgrade ili
posebnog dijela zgrade stiče pravo vlasništva na zemljištu pod zgradom i na onoj površini zemljišta koja je
utvrđena za redovnu upotrebu. Takođe, odredbama istog zakona propisano je da nakon izgradnje građevine
na zemljištu, koje je dodijeljeno radi građenja, u skladu sa važećim zakonima, prestaje pravo korištenja radi
građenja, a stiče se pravo vlasništva.
Pravo vlasništva na zemljištu
Na ostalom zemljištu u privatnom vlasništvu, na kome je dozvoljena gradnja u skladu sa planovima prostornog uređenja, sticanje prava vlasništva i drugih prava na zemljištu ostvaruje se u skladu sa Zakonom o
vlasničko-pravnim odnosima i Zakonom o prometu nepokretnosti. Bilo kakve promjene prava na takvom
zemljištu izraz su slobodne volje ugovornih stana i slobode uređivanja obligacionih odnosa.
8.1.4. Odobrenje za građenje
Odobravanje građenja građevina i drugih zahvata u prostoru podrazumijeva postupak izdavanja urbanističke saglasnosti, odobrenja za građenje i postupak tehničkog prijema i izdavanja upotrebne dozvole. Navedeni postupci su uređeni zakonima na nivou Federacije i kantona, na području Federacije, zakonom, na
području Republike Srpske i posebnim zakonom za područje Brčko Distrikt BiH.
Iz razloga sličnosti rješenja u navedenim postupcima, u daljem nastavku će biti tretiran postupak odobravanja građenja na području Kantona Sarajevo.
Urbanistička saglasnost
Urbanistička saglasnost predstavlja upravni akt i donosi se kada se utvrdi da je građenje u skladu sa planom
prostornog uređenja i drugim uvjetima utvrđenim za taj prostor, u skladu sa zakonom, posebnim zakonima
i propisima donesenim na osnovu tih zakona. Rješenje o urbanističkoj saglasnosti sadrži podatke o namjeni,
287
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
položaju, funkciji i oblikovanju građevine; urbanističko-tehničke uvjete, obaveze u odnosu na susjede i
prava drugih lica, kao i druge uslove propisane zakonom.
U praktičnoj primjeni najveći problem u postupku ostvarivanja i zaštite prava investitora se odnose na:
•
•
•
•
•
sporost u rješavanju po podnesenom zahtjevu,
sporost u donošenju odluka po izjavljenoj žalbi,
sporost u donošenju odluka po pokrenutom upravnom sporu,
neadekvatnost rješenja sadržanih u planovima prostornog uređenja, njihovu zastarjelost i sporost u
postupku izrade i donošenja, odnosno izmjena,
nedovoljnu određenost prava u odnosu na susjede i prava drugih lica.
Konstatovani problemi u ostvarivanju prava građenja imaju za posljedicu da se, u posebnim slučajevima,
postupak pribavljanja urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje, na lokacijama sa jasno definiranim
uvjetima gradnje, može voditi duže od dvije, pa čak i pet godina. Naravno, nije mali broj slučajeva da se
postupak izdavanja urbanističke saglasnosti rješava u roku od 30, odnosno 60 dana.
Zakonom propisani rok za izdavanje urbanističke saglasnosti je 60 dana, a rok donošenja odluke po žalbi je 30
dana. Rješenja po podnesenom zahtjevu se u velikom broju slučajeva donose po isteku roka od šest mjeseci,
a po izjavljenoj žalbi po isteku roka od godinu dana. Sudski postupak po pokrenutom upravnom sporu je još
duži. Takođe, postupak izdavanja odobrenja za građenje podliježe istoj proceduri rješavanja po žalbi i po
upravnom sporu. U predmetima u kojima stranke ne podnose žalbe i ne pokreću upravne sporove pravomoćna
rješenja o urbanističkoj saglasnosti i odobrenju za građenje mogu se pribaviti u roku od 60 dana.
U pretežnom broju slučajeva detaljni planovi prostornog uređenja, koji su, u većem broju slučajeva, osnov
za izdavanje urbanističke saglasnosti doneseni su prije više od 10 godina, a ima i planova koji su doneseni
prije 20 godina. Za izmjene detaljnih planova potrebna su značajna finansijska sredstva, a ni jedan plan se
ne donese ili izmijeni u periodu karaćem od godinu dana. Pojedini planovi koji su doneseni prije 10, 15.
ili 20 godina, a u najvećem broju slučajeva radi se o prostornim obuhvatima koji su napadnuti bespravnom
gradnjom, predstavljaju smetnju za realizaciju bilo kog legalnog graditeljskog zahvata.
Obaveze u odnosu na susjede i prava drugih lica zakonom nisu precizirane, uz evidntnu sporost organa koji
rješavaju po žalbi i u upravnom sporu, te imaju za posljedicu sporost u rješavanju i ostvarivanju prava po
podnesenom zahtjevu. Iako je predmet postupka, primjera radi, zahtjev za izgradnju koji je u skladu sa planom prostornog uređenja, gdje postoje prostorne i druge mogućnosti, odnosno gdje se gradnjom ne ugrožavaju prava susjeda ili prava drugih lica, uz nerazumjevanje susjeda postupak može trajati znatno duže.
Odobrenje za građenje
Odobrenje za građenje takođe predstavlja upravni akt, kojim se utvrđuje da je građenje u skladu sa planom
prostornog uređenja, drugim uvjetima utvrđenim za taj prostor, uvjetima utvrđenim zakonom i propisima
donesenim na osnovu tog zakona i urbanističkom saglasnošću.
Postupak izdavanja odobrenja za građenje takođe, u pojedinim slučajevima može da traje izuzetno dugo, iz
razloga koji su navedeni u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti. Nije mali broj predmeta u kojima
nadležni organi odobrenje za građenje izdaju u roku od 30 dana. Postupku izdavanja odobrenja za građenje
prethodi, u većini slučajeva, postupak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na gradskom građevinskom
288
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
zemljištu, koji zbog svoje složenosti i razloga sporosti u rješavanju traje nepotrebno dugo.
Rješenja koja su sadržana u zakonima o prostornom uređenju, a koja se odnose na mogućnost promjene investitora, predstavljaju dobar primjer prilagođavanja nastalih odnosa između vlasnika zemljišta, koji nema
sredstava za finansiranje izgradnje građevine i novog investitora, koji je obezbjedio sredstva na izgradnju
planiranog objekta. Značajna ograničenja za primjenu navedenih zakonskih odredaba odnose se na građenje na gradskom građevinskom zemljištu zbog rješenja koja su preuzeta iz ranijeg Zakona o građevinskom
zemljištu, a koja su obrađena kroz primjenu odredaba o pravu korištenja radi građenja.
Na kraju možemo zaključiti i sljedeće:
•
Detaljniju elaboraciju primjene propisa u ovoj oblasti moguće je sačiniti na osnovu jasno definisanih
prostornih cjelina, koje po svom položaju, veličini, obliku i ostalim karakteristikama, predstavljaju potencijalnu lokaciju za realizaciju određenih investicionih projekata. U tom slučaju se tretira konkretan
prostorni obuhvat sa katastarskim i zemljišnoknjižnim podacima o zemljištu, podacima u odnosu na
plansku dokumentaciju koja je usvojena ili je postupak u toku, te drugim podacima koji su neophodni
za sveobuhvatnu analizu. Ovaj postupak i pristup analizi konkretnih lokacija industrijskih/poslovnih
zona u SMR treba biti predmetom razmatranja pri izradi pojedinačnih studija izvodljivosti svake konkretne zone.
•
Treba imati u vidu da, bez obzira na propise koji su u primjeni, bez obzira na planove prostornog uređenja
koji su doneseni ili u postupku izmjene, stvaranje uslova za realizaciju određenog investicionog projekta,
u najvećem broju slučajeva, uvjetovano je odnosom odgovornih lica onog nivoa vlasti koji je nadležan
za donošenje odgovarajućih odluka koje su neophodne za realizaciju investicionog projekta. Iskustva
u ovoj oblasti su različita. Na prostornim cjelinama gdje nije ispunjen ni jedan od uslova za realizaciju
određenog projekta, u vrlo kratkom periodu, nadležni organi provedu sve propisane procedure izrade i
donošenja prostornog plana i ispune druge neophodne uslove za realizaciju investicionog programa. Realizacija određenog investicionog programa na prostornim cjelinama sa usvojenim planovima prostornog
uređenja, u određenim slučajevima, zbog negativnog odnosa organa vlasti, može trajati izuzetno dugo.
•
Poseban problem predstavljaju kompleksi industrijskih/poslovnih zona koje su izgrađene prije 1992. godine, a koje su u značajnom dijelu devastirane i van funkcije. Za detaljniju analizu takve zone neophodno
je pribaviti katastarske i zemljišnoknjižne podatke, te podatke o statusu pravnog lica koje je nosilac prava
na tim nekretninama. Međutim, u pretežnom broju slučajeva radi se o kompleksima koji nisu upisani u
zemljišne knjige, gdje prava na zemljištu nisu upisana na pravno lice koje upravlja sa predmetnim nekretninama. Takođe, u većem broju slučajeva, nisu riješeni imovinsko-pravni odnosima između pravnih lica
koja su bila u raznim oblicima organizacione povezanosti, po tada važećim propsima.
•
Iskustva ukazuju da su se, u dosadašnjoj praksi, koristili i korite različiti pristupi stvaranja preduvjeta
za građenje u industrijskim zonama, kako kod onih koje su kao takve određene prije rata, tako i u onim
zonama koje su, u vrlo malom broju kantona u FBiH, proširene ili definisane kao nove. Prema u praksi
provjerenim iskustvima, najbolje rezultate postižu privatizirane firme koje imaju zemljište u vlasništvu
ili su nosioci prava na većim kompleksima zemljišta, koja su, prema važećim planovima, označena kao
industrijska/poslovna zona. Naime, takve firme najčešće pribave urbanističku saglasnost, kojom je, u
skladu sa zahtjevom npr. inostranog investitora, definisana vrsta i obim gradnje, određeno zemljište za
izgradnju objekta i određeni uvjeti za pribavljanje odobrenja za građenje. Ukoliko je zemljište u vla-
289
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
sništvu, domaći partner nudi inostranom investitoru ugovor kojim će se regulisati međusobni odnosi.
Uređenje međusobnih odnosa podrazumijeva da domaće pravno lice osniva novu firmu, u koju će unijeti zemljište na kome je planirana gradnja proizvodnog objekta i preuzima obaveze da u određenom
roku pribavi neophodnu dokumentaciju za početak gradnje. Inostrani investitor preuzima obavezu da,
uz odgovarajuće garancije, finansira projekat do izdavanja odobrenja za građenje, kada se zaključuje
ugovor o prenosu udjela. Takođe, u novoformiranoj firmi za određeni projekat, ovlaštenja za zastupanje i preduzimanje radnji u ime i za račun te firme imaju predstavnik domaćeg i inostranog partnera
zajedno. Na taj način inostrani partner kontroliše novoformiranu firmu od osnivanja do preuzimanja.
•
Ukoliko je domaće pravno lice nosilac prava na zemljištu koje se nalazi u industrijskoj/poslovnoj zoni, na
kome se mogu sticati prava u skladu sa Zakonom o građevinskom zemljištu, rješenja su dosta složenija.
Dosadašnja iskustva ukazuju da partneri, u tom slučaju, najčešće primjenjuju odnose po kojima je domaće pravno lice formalni investitor, koje sa inostranim pravnim licem zaključuje odgovarajuće ugovore
o zajedničkoj izgradnji i predugovore o kupoprodaji nakon pribavljanja upotrebne dozvole i uplanjenja
objekta, uz odgovarajuće garancije za uložena sredstva. Naravno, u ovoj varijanti dolazi do niza složenih
odnosa, daleko su veći rizici i rezerve na strani inostranog investitora za realizaciju takvog projekta.
•
Na osnovu svega navedenog smatra se da se najveći broj stranih investicija u industrijske/poslovne
zone realizuje kroz neposredne poslovne odnose domaćeg pravnog ili fizičkog lica sa inostranim investitorima. To je i razumljivo, jer domaće pravno i fizičko lice ima neposredan interes da se planirani
projekat realizuje. Za sada, neki domaći pokušaji, koji su išli za tim da je predstavnik odgovarajućeg
nivoa vlasti, ukoliko nije podložan korupciji, partner sa kojim se može realizovati poslovni odnos,
gotovo u pravilu su završeni kao neuspješni.
•
Pitanja koja se odnose na mogućnosti realizacije investicionog projekta (pa i ustupanja zemljišta u industrijskim zonama), po zahtjevu stranog investitora, kroz preuzimanje državnog zemljišta i/ili vojne
imovine, putem općine, kroz naknadu za jednu KM i sl. nisu tretirana našim propisima. Naime, općine
mogu raspolagati građevinskim zemljištem samo u skladu sa Zakonom o građevinskom zemljištu. To
znači da je neophodno da raspišu konkurs za dodjelu tog zemljišta i dodijele ga najpovoljnijem ponuđaču, odnosno onom licu koje ponudi najveću cijenu. Pitanje dodjele zemljišta putem koncesije nije u
nadležnosti općina i to je ranije pojašnjeno.
•
Dodjela zemljišta radi građenja putem najma na duži vremenski period kod nas, za sada, nije moguća.
Naše zakonodavstvo, osim privremenih objekata, ne poznaje dodjelu zemljišta u najam za izgradnju
trajnih objekata – iako se o tim pitanjima raspravlja kroz inicijative za izradu i donošenje novih propisa, kojima će biti uređena i ta pitanja. O tim pitanjima i modelima koji na osnovu toga mogu uslijediti
može se raspravljati tek nakon što zakoni koji uređuju tu oblast budu doneseni.
8.2. Prijedlog akcionog plana za svaku identifikovanu zonu
U nastavku Studije prezentiraće se akcioni plan za svaku identifikovanu industrijsku/ poslovnu zonu, s
tim što će se posebna pažnja fokusirati na 18 preporučenih industrijskih zona CBIH, i to sedam smeđih i
jedanaest zelenih. Redoslijed zona je dat prema ranije utvrđenom rangu. Na kraju se daje pregled aktivnosti
(akcioni plan) i za sve ostale identifikovane i od strane općina predložene industrijske/poslovne zone.
290
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.2.1. Preporučene smeđe industrijske/poslovne zone
1.Zenica 1 –Zenica: Na osnovu preinvesticijske studije, općinsko vjeće Zenica donijelo je odluku o formiranju ove industrijske/poslovne zone. Urađen je urbanistički plan, zatim je definisan način prodaje objekata
i zemljišta u zoni. U pripremi je projekat rekonstrukcije infrastrukture u zoni (odvajanje od el. energetskog
sistema Mital Steal-a; izgradnja nove ptt, vodo i plinske mreže, rasvjeta unutar zone, i dr.). Postoje inicijative o formiranju preduzeća koje bi upravljalo zonom. Planirana je promocija zone i firmi koji su unutar zone,
označavanje zone u kartama, putevima i dr. U zoni se nalazi Zenički biznis inkubator. U tom kontekstu
predlažemo sljedeće aktivnosti:
• nastavak započetih radova na unapređenju infrastrukture u zoni;
• uspostavljanja firme za upravljanje zonom;
• intenziviranje promotivnih aktivnosti u cilju privlačenja potencijalnih domaćih i inostranih investitora;
• izradu web stranice industrijske/poslovne zone, te ostalih promocijskih (printanih) materija;
• koordinaciju promocijskih aktivnosti sa FIPA-om, Vanjskotrgovinskog komorom BiH, ZE-DO kantonom i REZ Agencijom. U tom smislu neophodna je izrada marketing plana zone, sa očekivanim rezultatima u planskom periodu izraženim u visini očekivanih domaćih i stranih ulaganja u KM, brojem
novih radnih mjesta, te okvirnim budžetom.
2. Vitezit – Vitez: To je industrijska/poslovna zona Poslovnog sistema Vitezit. Izgrađena je od strane
bivše JNA, i bila je dio vojne industrije za prizvodnju eksploziva, baruta, plastičnih masa, itd. Prostire
se na površini od 240 ha, sa 150 objekata različite veličine i namjene. U toku je proces privatizacije koji
vodi agencija za privatizaciju. Firma je opterećana dugovanjima prema radnicima i ostalim dobavljačima.
Proces privatizacije traje dugo, a općina Vitez je značajno zainteresirana za njegovo ubrzanje, s obzirom
na ekonomsko-razvojni potencijal ove industrijske/poslovne zone. Industrijska/poslovna zona opremljena
je sa svom infrastrukturom (ograđena je ogradom u dužini od 17 km, ima unutrašnje saobraćajnice, vodu,
struju, kanalizaciju, tel. itd.).
Ova industrijska/poslovna zona predstavlja značajan lokalitet za industrijski razvoj, ali do rješenja pitanja
sudbine državne imovine nije je moguće staviti u funkciju. Općina je zainteresirana za što brže rješenje
statusa vlasništva ovog lokaliteta radi njegovog stavljanja u proizvodno-poslovnu funkciju. Država BiH,
odnosno resorno Ministarstvo, prema trenutnim planovima namjerava zadržati proizvodnju baruta i ekspoloziva, dok se hemijski dio planira ponuditi tržištu putem privatizacije. Državni dio preduzeća, proizvodnja
baruta i eksploziva, zadržat će 120-150 ha i proizvodne objekte, dok će za tržište putem privatizacije biti
ponuđeno 70-100 ha zemljišta i određen broj objekata. Prema riječima direktora Vitezita, ova podjela trebala bi biti operativna u drugoj polovini 2008. godine. U tom smislu predlažemo:
• izradu detaljne investicione studije dijela zone koja će se ponuditi tržištu, a uključivat će identifikaciju
površine zone, broj objekta sa površinama, procjenu koštanja, uslove za kupovinu/investiranje, kapacitet i stanje dostupne infrastrukture, itd;
• uspostavljanje tijela za upravljanje budućom industrijskom zonom;
• pripremu promotivnog materijala, te prezentaciju ove zona kao potencijala za investiranje u Regiji i
općini Vitez;
• da REZ Agencija u saradnji sa Kantonalnim ministarstvom i općinom preduzme neophodne promotivne aktivnosti na privlačenju domaćih i inostranih investitora;
• uključivanje FIPA-e u promotivne aktivnosti.
291
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
3. Borac-Travnik: Predložena zona u sastavu je tekstilnog kombinata „Borac“ Travnik te je većina kapaciteta već iskorištena. Prostire se na površini od 17,9 ha. U zoni se nalaze dvije veće firme Konfekcija Borac
Travnik i Fabrika obuće Olip. Područje zone je 100% privatizovano. S obzirom da je najveći procenat zone
iskorišten, naša preporuka bi se odnosila na:
• promociju zone kao osnove za daljni razvoj tekstilne industrije u općini Travnik i Regiji. Cilj promocije bio bi proširenje postojećih kapaciteta, ali i modernizacija i izgradnja novih, te privlačenje strateških
investitora iste ili komplementarne djelatnosti.
4. Krivaja d.d.-Zavidovići: Industrijska zona Krivaja Zavidovići, stara je industrijska/poslovna zona, u
kojoj državni kapital učestvuje sa 70%, a ostatak je privatizovan (privatizovana je metalna komponenta,
montažne kuće i građevinarstvo). Prostire se na površini od 40 ha, sa oko 40 objekata (proizvodnih hala i
drugih objekata). U zoni je već dodjeljeno 2 ha novim privatnim investitorima, dok je 0,7 ha ostalo slobodno za dodjelu. U industrijskoj/poslovnoj zoni Krivaja nalazi se poslovni inkubator. Općina je regulacionim
planom podijelila industrijsku/poslovnu zonu prema funkcionalnom modelu na cijeline koje bi mogle samostalno funkcionirati, i koje bi se kao takve mogle privatizirati, s tim da su putevi ostali izvan cjelina radi
unutrašnjeg saobraćaja. Zona posjeduje svu infrastrukturu, pa i industrijski željeznički kolosjek.
Postupak privatizacije je pripremljen, ali objavljivanje tendera zavisi od odluke da li će se u firmi Krivaja
Zavidovići pokrenuti stečaj, zbog velikih dugova prema radnicima. Odluka o pokretanju stačaja je suspendirana do daljnjeg. Određena imovina u državnom vlasništvu je pod hipotekom. Neovisno od toga da li će
firma otići pod stečaj ili biti privatizirana, ova zona ima veliki potencijal, s obzirom na potpunu infrastrukturnu opremljenost i dostupnost radne snage i potrebnih resursa. Prelažemo:
• izradu promotivnih materijala o zoni kao potencijalu za investiranje u Regiju;
• izradu detaljne investicione studije zone koja će se ponuditi tržištu, a uključivat će identifikaciju površine zone, broja objekta sa površinama, procjenu cijene koštanja, uslove za kupovinu/investiranje,
kapacitet i stanje dostupne infrastrukture, itd.;
• da REZ Agencija u saradnji sa Kantonalnim ministarstvom i općinom preduzme neophodne promotivne aktivnosti na privlačenju domaćih i stranih investitora;
• Predlažemo uključivanje FIPA-e u promotivne aktivnosti prema potencijalnim investitorima.
5. Turbe – Travnik: Nalazi se na dvije lokacije, na ulazu u mjesto Turbe na lokalitetu stočne pijace i u starom industrijskom kompleksu, gdje se nalaze Fabrika stolica „Standard“, Metalorad, Pilana Vuković; Poljorad; Zeko; Drvopromet; Drvo S; Prima inter; Trgoten; Igobanc; Ina; Agroprom poljoprivredna zadruga
i druge. Dio industrijske/poslovne zone uz rijeku Lašvu potrebno je zaštititi od poplava. U industrijskom
dijelu zone dio fabrika ne radi. Zona se prostire na površini od 19,2 ha, a u zoni se nalazi 10 objekta. Dio
objekata je devastiran, te neke treba porušiti, a druge je moguće ekonomično renovirati. Struktura vlasništva je u zoni je sljedeđa: 20% državno, a 80% privatno. Predlažemo:
• izraditi potrebnu projektnu dokumentaciju u cilju preduzimanja aktivnosti zaštite od poplava;
• izradu detaljne investicione studije zone koja će se ponuditi tržištu, a uključivat će identifikaciju površine zone, broja objekta sa površinama, procjenu cijene koštanja, uslove za kupovinu/investiranje,
kapacitet i stanje dostupne infrastrukture, itd.;
• uspostavu menadžmenta zone;
• izradu promotivnih materijala o zoni kao potencijalu za investiranje Regije;
• da REZ Agencija u saradnji sa Kantonalnim ministarstvom i općinom preduzme neophodne promocijske aktivnosti na privlačenju domaćih i inostanih investitora;
• Predlažemo uključivanje FIPA-e u promocijske aktivnosti.
292
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
6. Nova Bila-Travnik: Općina je uradila neke aktivnosti na uspostavljanju infrastrukture i planske dokumentacije. U procesu usvajanja je novi prostorni plan kojim je definisana ova industrijsko-poslovna zona.
U zoni su smještene kompanije: Palavra; GP Gradiz; Nobil; Vitalis, Đotlo promet, Prahulje, Pilana Nova
Bila, i druge. Zona se sastoji iz više dijelova te je područje opterećeno individualnim stambenim objektima.
Površina zone je 14 ha. Struktura vlasništva u zoni je sljedeća, 10% javno i 90% privatno. Zbog blizine
poslovne zone u Vitezu, ova zona ima značajan razvojni potencijal. Preporuke:
• definisati slobodne zemljišne parcele u zoni, i na njima zabraniti izgradnju individualnih stambenih
objekata jer je zona ovom izgradnjom prilično devastirana;
• uraditi urbanistički i regulacioni plan, te projekat regulacije rijeke Lašve;
• uraditi regulacioni plan zone;
• uraditi projekte infrastrukturnog opremanja novih lokacija u zoni;
• raditi na riješavanju vlasničkih odnosa na slobodnim parcelama u zoni;
• promovirati zonu.
7. MMK Bratstvo - Novi Travnik: Industrijska zona Mašinsko-metalurški kombinat Bratstvo smještena je
u pomenutom industrijskom kompleksu. Prostire se na površini od 50 ha, sa mogućnošću proširenja na oko
10 ha. U zoni se nalazi oko 25 objekta. Dio objekata je devastiran, dio se može ekonomično renovirati, dok
se dio koristi. Sva infrastruktura, osim gasa, je dostupna. Proces privatizacije nije u potpunosti završen,
tako da neriješeni imovinsko-pravni odnosi otežavaju dolazak novih investitora. U zoni je aktivno nekoliko
preduzeća u oblasti prerade metala, auto industrije i hidraulike. Ukupni kapaciteti zone se koriste oko 20%,
dok neke firme u zoni koriste svoje kapacitete i do 80%. Zona ima dobru položajnu pogodnost i nalazi se
uz magistralni put M 16-4. Struktura vlasništva u zoni je sljedeća: 40% državno i 60% privatno. Na dijelu
državnog kapitala je hipoteka i tužbe vezane za neizmirene obaveze. Predlažemo:
• izradu detaljne investicione studije dijela zone koja će se ponuditi tržištu, a uključivat će identifikaciju
površine zone, broja objekta sa površinama, procjenu cijene koštanja, uslove za kupovinu/investiranje,
kapacitet i stanje dostupne infrastrukture, itd.;
• uspostavljanje tijela za upravljanje budućom industrijskom zonom;
• pripremu promocijskih aktivnosti, materijala, te prezentaciju ove smeđe zona kao potencijala za investiranje u Regiji i općini Novi Travnik;
• da REZ Agencija u saradnji sa Kantonalnim ministarstvom i općinom preduzme neophodne promocijske aktivnosti na privlačenju domaćih i stanih investitora;
• uključivanje FIPA-e u promocijske aktivnosti.
8.2.2. Preporučene zelene industrijske/poslovne zone
1. P-C-96 – Vitez: Industrijsko poslovna zona P-C 96 je poslovna zona koja se prostire sa obje strane magistralnog puta M-5 u općini Vitez, površine 90 ha. Struktura vlasništva u zoni je 50% privatnog i 50%
javnog/općinskog. Općina je usvojila prostorno-plansku dokumentaciju i uredila infrastrukturu u jednom
dijelu zone, te dodjelila kompanijama zemljište za izgradnju poslovno-uslužnih objekata. U toku je proširenje zone na nove parcele, te se u tom smislu planira izuzimanje zemljišta od općinske poljoprivredne
zadruge PD Vlašić, i pretvaranje istog u industrijsko poslovnu zonu. Za to je potrebno uraditi prostornoplansku dokumentaciju, te projekte infrastrukturnog uređenja.
Ova zona već je aktivna i njoj se nalazi nekoliko velikih tržnih centara i proizvodnih firmi (npr. FIS Vitez,
Economic i dr.), tako da je jako atraktivna, kako za proširenje preduzeća koja su već u zoni, tako i za nova
preduzeća koja žele da svoje poslovanje lociraju u zonu. Pogodnost investiranja u zonu dodatno povećava
stimulacija općine Vitez, u smislu umanjenja davanja za građavinske dozvole za izgradnju proizvodno-po-
293
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
slovnih objekata. U zoni je već izgrađeno 8 km servisnog puta, ali put nije asfaltiran. Predlažemo:
• izradu prostorno planske dokumentacije;
• izradu projekata infrastrukturnog uređenja;
• rješavanje imovinsko-pravnih odnosa;
• zaštitu od poplava ugroženog dijela zone;
• formiranje menadžmenta industrijske/poslovne zone;
• izdvajanje iz budžeta sredstava za finansiranje menadžmenta industrijske zone;
• investiranje u izgradnju transportne infrastrukture unutar zone;
• promociju zone.
2. Šantića polje-Vitez: Industrijsko-poslovna zona Šantića polje smještena je uz magistralni put M-5 i veličine je 30 ha, sa mogućnošću proširenja na dodatnih 100 ha. Lokalitet je u 100% vlasništvu općine, a trenutno lokalitetom gazduje općinsko poljoprivredno dobro Vlašić. Općina je prostornim planom rezervisala
područje za proizvodne djelatnosti. Zona ima veoma dobru položajnu pogodnost. Preporučujemo:
• izradu studije izvodljivosti u cilju formiranja industrijske/poslovne zone;
• promijeniti namjenu zemljišta zone;
• izradu urbanističkih i regulacionih planova za zonu;
• izradu projekata infrastrukturnog uređenja zone;
• formiranje menadžmenta industrijske/poslovne zone;
• izgradnju infrastrukture unutar zone (voda za piće, tehnološka voda, odvod otpadnih voda, transportna
infrastruktura unutar zone);
• promociju zone kao lokacije pogodne za investiranje.
3. Počulica-Šljivčica – Vitez: Industrijsko-poslovna zona Počulica-Šljivčica smještena je uz regionalni
put 441 Vitez-Zenica i prostire se na površini od 20 ha, sa mogućnošću proširenja na još 100 ha. U zoni su
smještene firme Stil d.o.o. Vitez, Tifa d.o.o. Vitez, Best d.o.o. (trgovina), Mutal d.o.o. (proizvodnja boja
i lakova), Fera Mont (obrada metala), Kamenorezac i farma svinja. Slobodni prostor zone je u vlasništvu
općine, a prostorom gazduje općinsko Poljoprivredno dobro Vlašić. Topografija terena u zoni je brdskopadinska sa srednjim nagibom. Predlažemo:
• izradu studije izvodljivosti u cilju formiranja industrijske/poslovne zone;
• rješavanje imovinsko-pravnih odnosa sa vlasnicima (PD Vlašić);
• izradu urbanističkih i regulacionih planova zone;
• formiranje menadžmenta industrijske/poslovne zone;
• izradu projekata infrastrukturnog uređenja;
• izgradnju infrastrukture unutar zone (voda za piće, tehnološka voda, odvod otpadnih voda, transportna
infrastruktura unutar zone);
• promociju zone kao lokacije pogodne za investiranje.
4. Dolac na Lašvi – Travnik: Smještena je u mjestu Dolac na Lašvi, 3 km udaljena od grada Travnik.
Prostire se na površini od 14 ha. Zemljište zone je u 100 % općinskom vlasništvu, a cjena m2 prema odluci
općinskog vijeća je 15 km. Zona posjeduje dobru položajnu pogodnost. U zoni se nalazi određeni broj objekata individualnog stanovanja. U zoni se trenutno nalaze poduzeća Bajra, Kuduz, Pharmamed, Tvornica
šibica Dolac i drugi. Preporučujemo:
• donošenje prostorno-planske dokumentacije (prostornog, ubanističkog i regulacionog plana);
• izradu studije izvodljivosti o formiranju industrijske/poslovne zone;
• formiranje menadžmenta industrijske/poslovne zone;
294
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
•
•
•
izradu projekata infrastrukturnog uređenja;
izgradnju infrastrukture unutar zone (voda za piće, tehnološka voda, odvod otpadnih voda, transportna
infrastruktura unutar zone);
promociju zone kao lokacije pogodne za investiranje.
5. Drivuša – Zenica: Industrijsko-poslovna zona Drivuša locirana je mjestu Drivuša, 6 km udaljenom od grada Zenice. Površina zone je 15 ha. Zemljište u zoni je privatno, pa bi se u slučaju formiranja zone vršio otkup
od privatnih vlasnika. S obzirom da je Zenica prilično iscrpila postojeće veće površine za industrijski razvoj,
ova zona se doima prilično atraktivnom i trebalo bi je što je moguće prije aktivirati. Preporučujemo:
• izradu studije izvodljivosti o formiranju industrijske/poslovne zone;
• izradu projekata infrastrukturnog opremanja sa procjenom cijene koštanja;
• rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u zoni (otkup zemljišta);
• izgradnju pristupnog puta;
• saniranje postojećeg klizišta;
• izgradnju infrastrukture unutar zone (voda za piće, tehnološka voda, odvod otpadnih voda, transportna
infrastruktura unutar zone);
• promociju zone kao lokacije pogodne za investiranje.
6. Ekonomija Batvice – Zavidovići: Industrijsko-poslovna zona Ekonomija Batvice smještena je uz regionalni put Zavidiovići-Maglaj i veličine je 32,66 ha, od kojih je 13,7 ha slobodno. Urađen je detaljan
regulacioni plan, kojim je predviđena izgradnja 6 proizvodno-skladišnih hala dimenzija 60x20m, 1 proizvodna hala 45x20m i 1 proizvodna hala 35x25m. Urađen je program uređenja industrijske/poslovne zone
(infrastruktura, unutrašnja transportna komunikacija, itd) sa procjenom koštanja od 1 miliona KM. Općina
je tražila pomoć od ZE-DO kantona za realizaciju programa uređenja. Pripremljen je konkurs za dodjelu tri
lokacije. Italijanska firma ECHO POLISTIROLO SA dobila je lokaciju za izgradnju objekta reciklaže plastike i tekstila. U zoni se već nalaze firme DIAL d.o.o. Zavidovići, TTI d.o.o. Zavidovići (Holandska firmaautoindustrija), As Jelah, i Sloga Muharemović d.o.o. (otkup sirovina i otpada i trgovina). Predlažemo:
• realizirati program unutrašnjeg uređenja;
• uspostavljanje menadžmenta zone;
• promociju zone kao lokacije pogodne za investiranje.
7. Kraševo – Tešanj: Industrijska zona Kraševo nalazi se sa obje strane magistalnog puta M4. S lijeve
strane puta dugačka je 600 m a prosječna širina je 400 m, dok je sa desne strane dugačka 500 m a široka
200 m. Zona je površine 40 ha. Cjena zemljišta u zoni je 50KM/m2. U zoni se nalazi VF Viza tržni centar,
Sendi d.o.o., Petrol Ofisi, Herman – garažna vrata, DC Tešanj u čijem je krugu i carinarnica Tešanj. Općina
je pokrenula izmjenu prostornog plana u kojem bi se predložena zona definisala kao industrijsko-poslovna.
Prostorno planiranje ind./posl. zone Kraševo zavisi od odabira konačne trase autoputa na Koridoru Vc, koji
prolazi kroz zonu. Trenutnim prostornim planom zabranjena je gradnja. Pošto je zemljište u zoni 100%
privatno vlasništvo, zainteresovani investitori su upućeni na vlasnike zemljišta, odnosno direktnu prodaju.
Ukoliko se pojavi investitor kojem treba veća površina zemljišta, usitnjenost parcela može biti otežavajući
faktor zbog pregovora sa većim brojem vlasnika zemljišta. Odlična položajna pogodnost. Predlažemo:
• izradu studije izvodljivosti o formiranju industrijske/poslovne zone;
• izradu prostorno-planske dokumentacije;
• rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u zoni (eventualni otkup zemljišta);
• formiranje menadžmenta industrijske/poslovne zone;
• izradu projekata infrastrukturnog opremanja sa procjenom troškova;
295
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
•
•
izgradnju infrastrukture unutar zone (voda za piće, tehnološka voda, odvod otpadnih voda, transportna
infrastruktura unutar zone);
promociju zone kao lokacije pogodne za investiranje.
8. IPZ Žepče – Žepče: Locirana je na ulazu u grad Žepče i prostire se na površini od 11,2 ha. Zona je u
100% općinskom vlasništvu. Odlična položajna pogodnost (blizina magistralnog puta M17, novog autoputa na Koridoru Vc te željezničke pruge. Nakon završene planske dokumentacije, općina planira izvršiti
dodjelu zemljišta zainteresiranim investitorima. Preporučujemo:
• izradu studije izvodljivosti o formiranju industrijske/poslovne zone;
• izradu prostorno-planske dokumentacije;
• formiranje menadžmenta industrijske/poslovne zone;
• izradu projekata infrastrukturnog opremanja sa procjenom troškova;
• izgradnju infrastrukture unutar zone (voda za piće, tehnološka voda, odvod otpadnih voda, transportna
infrastruktura unutar zone);
• promociju zone kao lokacije pogodne za investiranje.
9. Majdanska polja – Zavidovići: Industrijsko-poslovna zona Majdanska polja Zavidovići graniči sa industrijskom zonom firme Krivaja Zavidovići d.d.. Površine je 14,4 ha. U zoni su locirene sljedeće firme: GP
Porobić d.o.o., GP Erdi d.o.o., Prevoz putnika d.d. Zavidovići, Almy Zenica d.o.o. i firma za prikupljanje
sekundarnog otpada (koja još uvijek ne radi). Općina je usvojila regulacioni plan i objavila konkurs za
dodjelu općinskog zemljišta, a potom dodjelila dio zemljišta u zoni. Općina će nastaviti sa objavljivanjem
konkursa za dodjelu zemljišta unutra zone do njenog konačnog popunjavanja. Predlažemo:
• izradu projektne dokumentacije za infrastrukturno opremanje zone;
• izgradnju infrastrukture unutar zone (voda za piće, tehnološka voda, odvod otpadnih voda, transportna
infrastruktura unutar zone);
• promociju zone kao lokacije pogodne za investiranje.
10. Ljetinić – Tešanj: Ind. zona Ljetinić nalazi se uz magistalni put M4. Dugačka je 1300 m a prosječna
širina je 250 m. Površina zone je 30 ha. Duž zapadne strane zone je lokalni nekategorisani makadamski put
koji omugućava pristup na sve parcele. U zoni se nalaze firme Kalim d.o.o. (limarska galanterija) i A-Bus
d.o.o. Tešanj. Općina je pokrenula izmjenu prostornog plana u kojem bi se predložena zona definisala kao
industrijsko-poslovna. Trenutni stav općine je da se za industrijsku/poslovnu zonu uradi prostorno-planska
dokumentacija. Priključak na novi auto put na Koridoru Vc je udaljen 5 km. 90% zemljišta preložene industrijsko poslovne zone je privatno, pa su zainteresovani investitori upućeni na privatne vlasnike. Ukoliko
se općina odluči za otkup zemljišta u zoni, prema sadašnjim cijenama investicija u zemljište iznosila bi
1.350.000 KM. Preporučujemo:
• izradu studije izvodljivosti o formiranju industrijske/poslovne zone;
• izradu prostorno-planske dokumentacije;
• rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u zoni (eventualni otkup zemljišta);
• formiranje menadžmenta industrijske/poslovne zone;
•
izradu projekata infrastrukturnog opremanja sa procjenom troškova;
• izgradnju infrastrukture unutar zone (voda za piće, tehnološka voda, odvod otpadnih voda, transportna
infrastruktura unutar zone);
• promociju zone kao lokacije pogodne za investiranje.
296
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
11. Ljeskovac-Rosulje – Tešanj: Zona je udaljena 3 km od magistralnog puta M-4, na uzvišici, tako da je
teren blago nagnut. Pristupni put je uska lokalna cesta koja je dijelom asfaltirana, pa postoji dio makadamskog puta do zone. Zemljište u prostornom planu označeno kao poljoprivredno, a u toku je izmjena prostornog plana. Potrebno je uraditi potrebnu dokumentaciju – urbanistički i regulacioni plan zone, projekat infrastrukturnog opremanja za elektro, vodo i kanalizacionu infrastrukturu, sa procjenom koštanja, te projekat
proširenja pritupnog puta do zone. Predložena ind. zona je udaljena 3 km od priključka na budući autoput
na Koridoru Vc. Pogodnost predložene zone je to što je 100% u vlasništvu općine. Preporučujemo:
• izradu studije izvodljivosti o formiranju industrijske/poslovne zone;
• izradu prostorno-planske dokumentacije;
• izradu projekata infrastrukturnog opremanja sa procjenom troškova;
• izradu projekta i proširenje pristupog puta;
• promjenu namjene zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko;
• izgradnju infrastrukture unutar zone (voda za piće, tehnološka voda, odvod otpadnih voda, transportna
infrastruktura unutar zone);
• promociju zone kao lokacije pogodne za investiranje.
Na kraju, navodimo da je dobar primjer sveobuhvatne pripreme i profesionalnog pristupa u realizaciji projekta razvoja industrijske/poslovne zone općina Novi Travnik. Ona je za zelenu industrijsko/poslovnu zonu
Neobar je donijela sve potrebne odluke, angažovala projektantske kuće za izradu projektne dokumentacije
i na taj način kvalitetno izvršila sve pripremne radnje za formiranje industrijske/poslovne zone. Za njeno
uspostavljanje potrebna sredstva će biti dijelom obezbjeđena iz budžeta općine, ali i drugih podsticajnih
izvora. Primjer ove općine može poslužiti i drugim općinama u regiji Centralna BiH kako se priprema
projektna dokumentacija za industrijsku/poslovnu zonu. Dio navedene dokumentacije, kao primjer dobre
prakse, dajemo u prilogu Studije. Primjeri dobre prakse mogu se sresti i kod razvoja industrijskih/poslovnih
zona u općinama Zenica, Zavidovići, Tešanj i Teslić.
U nastavku Studije dat je akcioni plan sa pregledom aktivnosti za svaku industrijsku/ poslovnu zelenu i
poduzetničku zonu kandidovanu od strane općina regije CBIH. U ovom kontekstu potrebno je još jednom
napomenuti da svaka lokalna zajednica općina nije pogodna za razvoj industrijske/poslovne zone i da ne
treba po svaku cijenu razvijati taj koncept. Industrijska/poslovna zona ima određene zahtjeve koje je potrebno zadovoljiti, odnosno uslove koje je potrebno ispuniti. Obično male lokalne zajednice nisu pogodne
za razvoj ovog koncepta jer, često, ne raspolažu ni minimalnim uslovima za njihov razvoj (površina zone,
dovoljan broj kvalifikovane radne snage, pristup, komunikacije i drugo)45.
Ponovno napominjemo da je neophodno da općine CBIH koje su kandidovale industrijske/ poslovne zone, a
koje su nisko rangirane, još jednom preispitaju realnost i opravdanost daljeg razvoja industrijskih/poslovnih
zona kao instrumenta ili mehanizma lokalnog ekonomskog razvoja i poduzetničke podrške. U tom kontekstu
potrebno je izvršiti analizu drugih instrumenata poduzetničke infrastrukture koji bi bili primjereniji dostignutom nivou lokalnog ekonomskog razvoja (poduzetničke, poslovne zone, poslovni inkubatori i slično). Razvoj
nižerangiranih industrijskih/poslovnih zona može biti aktueliziran tek po jačanju lokalnih konkurentskih prednosti općina, jačanju lokalnih poduzetnika i preduzeća i/ili dolaskom ili privlačenjem strateškog investitora.
45 Tako se u Austriji odustalo od investiranja u razvoj malih industrijskih zona koje su se razvijale u jako malim općinama/opštinama jer su se iste
pokazale neracionalnim. Usvojen je zakon kojim je definisana minimalna veličina industrijske ili poslovne zone pogodna za njen razvoj. Za potrebe
ove Studije tu veličinu definisali smo na nivou 10 ha (hektara), s obzirom da ozbiljni investitori u industrijskim zonama obično imaju pojedinačne
zahtjeve za površinama koji često nadmašuju 10 ha. Tako npr. kompanija Perutnina iz Ptuja (Slovenija) investira u razvoj svojih kapaciteta u BiH.
Za potrebe izgradnje samo jedne svoje tvornice u Brezi kupili su 20 ha zemljišta
297
Tabela 8.1. Akcioni plan za smeđe industrijske/poslovne zone
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
298
Tabela 8.2. Akcioni plan za zelene industrijske/poslovne zone
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
299
Tabela 8.3. Akcioni plan za poduzetničke i ostale zone
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
300
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8.3. Koncept razvoja industrijskih/poslovnih zona CBIH i privatizacija
Rezultati istraživanja ukazuju na različitu strukturu vlasništva u kandidovanim industrijskim zonama. S
obzirom da su smeđe zone, uglavnom, nastale od bivših državnih preduzeća, te na činjenicu da proces privatizacije još uvijek nije okončan, možemo konstatovati da predložene smeđe industrijske/poslovne zone
imaju različitu strukturu vlasništava, počev od 100% državnih, preko mješovitog državnog i privatnog
vlasništava, javnog, odnosno vlasništva općina, do 100% privatnih. Zemljište kandidovanih zelenih industrijskih/poslovnih zona obično je u privatnom vlasništvu, pa su potrebna značajna finansijska sredstva za
otkup privatnog zemljišta.
Ne ulazeći u detaljnu prezentaciju strukture vlasništva po pojedinim industrijskim zonama, što će biti
predmetom analize u okviru studija izvodljivosti, ovdje želimo naglastiti da projekat razvoja industrijskih/
poslovnih zona CBIH nije indiferentan prema vlasničkoj strukturi. Ovaj projekat kada su u pitanju stari
industrijski kapaciteti, s jedne strane, uzdiže se iznad pitanja ili problema vlasništva u područjima koja su
označena kao industrijske/poslovne zone i ovo pitanje će se rješavati u skladu sa procesima privatizacije
koji traju i još nisu završeni. Takođe, kada je u pitanju struktura vlasništva investitora u zoni, na privatne
investitore treba gledati kao na generatore razvoja i odnos općine, kantona, entiteta i države prema njima
treba biti susretljiv, a podrška stimulativna.
Koncept lokalnog ekonomskog razvoja, čiji značaj u ovoj Studiji želimo posebno naglasiti, pretpostavlja
podršku lokalne zajednice procesu angažovanja svih raspoloživih resursa u funkciji ekonomskog razvoja.
S tog aspekta, pitanje vlasništva postaje irelevantno, a općina iznalazi mogućnosti i instrumente podrške
privatnog sektora i saradnje sa njim. Općina ima cilj dinamičnog rasta zaposlenosti i povećanje životnog
standarda stanovništva, koji se može ostvariti jedino u saradnji sa privatnim sektorom, odnosno privatnim
kompanijama. Zbog toga će općina podržati, kako poduzetnike koji tek počinju sa vlastitim biznisom, preduzeća koja već realizuju svoju poslovnu djelatnost i koja su razvila svoji privatni biznis, tako i poduzetnike, odnosno investitoire koji su investirali u procesu privatizacije državnih preduzeća kupovinom njihovih
dionica/akcija ili kupovinom dijela državne imovine (objekti, oprema i sl.).
Ovdje treba naglasiti da je prilikom sličnog istraživanja na području sarajevske makroregije46 uočen određeni animozitet predstavnika pojedinih općina prema privatiziranim preduzećima i njihovim vlasnicima,
posebno prema onima koji nakon privatizacije nisu uspjeli pokrenuti poslovnu djelatnost u privatiziranim
preduzećima. Pogrešno je izgrađen stav da privatizirane firme nisu «više u nadležnosti» općine, te da općina «ne treba da rješava probleme privatnika». Pojedini odgovori su bili tipa: «mi ne znamo šta se tamo
dešava – to je privatizirano» ili «mi ne želimo s njima ništa da imamo, jer ne znamo ko stoji iza toga»
itd. Indikativno je da se gotovo identičan stav po ovom pitanju mogao sresti kako kod općina sarajevske
makroregije koje su u našem ocjenjivanju visoko, tako i kod onih koji su nisko ocijenjene i rangirane. U
ovom slučaju naša preporuka je bila da je neophodno hitno i organizovano pristupiti izmjeni ovih stavova i
istovremeno iznalaziti modele saradnje i podrške privatiziranim preduzećima i njihovim vlasnicima, a sve
u cilju aktiviranja takvih kapaciteta. Ignorisanjem i «isključivanjem» privatiziranih preduzeća iz konteksta
lokalnog ekonomskog razvoja propušta se i prilika da se isti stave u funkciju razvoja.
Takođe, treba napomenuti da u razgovoru sa općinskim zvaničnicima na području regije CBiH nisu primijećeni niti iskazivani slični stavovi, što naravno ohrabruje. Čak suprotno, općine su iskazivale pozitivan
46 Industrijske zone sarajevske makroregije, Ekonomski institut Sarajevo i SERDA Sarajevo, Sarajevo, 2006.
301
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
stav prema privatnim biznisima, a u planovima njihove podrške naglašena je potreba njihovog stimulisanja
kroz različite oblike olakšica.
Međutim, drugi aspekt je odnos privatnog i javnog vlasništva područja koja su kandidovana kao industrijska/poslovna zona. Naime, na području regije CBiH ta struktura je prilično nepovoljna. Tako, prosječna
struktura vlasništva kandidovanih smeđih industrijskih/ poslovnih zona je 58,93% u korist privatnog vlasništva; kod kandidovanih zelenih industrijskih/poslovnih je 66,33% u korist privatnog vlasništva, te kod
zelenih poduzetničkih zona 73,76%, takođe u korist privatnog vlasništva. Navedeno cijenimo da može
predstavljati ozbiljan problem i ograničenje koncepta tazvoja industrijskih/poslovnih zona regije CBiH.
Naime, da bi lokalna ili regionalna zajednica mogla efikasno upravljati ovim procesom potrebno je da, kao
javnim/općinskim vlasništvom, raspolaže zemljištem u zonama, posebno u slučaju davanja u zakup. Na
ovaj način, općine bi trebale prethodno rješavati pitanje vlasništva otkupom zemljišta od privatnika, što
značajno povećava troškove projekta, a u pojedinim slučajevima blokira i onemogućava njegov razvoj.
Ovo posebno u uslovima nemogućnosti postizanja prihvatljive cijene u otkupu, nedostatka budžetskih sredstava za te namjene, te složenosti rješavanja imovinsko-pravnih odnosa sa vlasnicima (neriješeno pitanje
nasljedstva i sl.).
Ovaj problem cijenimo posebno kritičnim pri realizaciji koncepta razvoja industrijskih/ poslovnih zona
regije CBiH, tako da njegovom rješavanju treba pristupiti sa dovoljno obzira, pažnje i stručnosti.
302
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
9. ULOGA REZ AGENCIJE, ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA I SREDNJOBOSANSKOG KANTONA, BIZNIS SERVIS CENTRA ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA, LOKALNE UPRAVE I LOKALNIH RAZVOJNIH
AGENCIJA U REALIZACIJI KONCEPTA RAZVOJA INDUSTRIJSKIH/
POSLOVNIH ZONA
9.1. Prijedlog modela saradnje javnog i privatnog sektora u realizaciji koncepta LER i razvoja industrijskih/poslovnih zona
U prethodnim dijelovima Studije objašnjen je kontekst kreiranja konkurentskih prednosti lokalnog okruženja u kojem se treba realizovati poduzetnička ekonomska aktivnost. Razlog za to je iniciranje i podrška
razvoja lokalnih biznisa, malih i srednjih poduzeća, te privlačenje direktnih investicija iz okruženja i iz
inostranstva. Radi se, dakle, o vrlo složenom, odgovornom i dugoročnom poslu. Pitanje koje se nameće je
potreba izgradnje modela koji će doprinijeti razvoju poduzetničkog ambijenta, odnosno razvoju industrijskih/poslovnih zona na nivou općina, odnosno regije Centralna BiH.
Uspješnost funkcioniranja lokalne uprave sa aspekta njene poduzetnosti i konkurentske pozicije danas zavisi od njene sposobnosti da se prilagodi izazovima koje donosi dinamična tržišna ekonomija prisutna
na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou. Danas se o konceptu razvoja konkurentnosti lokalne
uprave govori kao jednom od najznačajnijih aspekata razvojne filozofije za budućnost. Time se značajno
usmjerava pažnja na lokalni nivo kao osnovicu razvoja ekonomije, pri čemu se snažan akcenat stavlja na
lokalne kapacitete, stručnu radnu snagu, komunikacije, infrastrukturu, podržavajuće institucije te lokalnu
upravu osviještenu svoje proaktivne uloge u upravljanju procesima lokalnog ekonomskog razvoja.
Prema podacima Ureda za opću efikasnost lokalnih uprava (skraćeno GAP), danas u Bosni i Hercegovini od
ukupnog broja općina tek nešto oko 40% općina ima razvijenu strategiju ekonomskog razvoja, dok od tog
broja manje od 30% ima stvarnu implementaciju razvijene strategije lokalnog ekonomskog razvoja. Upravo
ta činjenica pokazuje koliko su na lokalnom nivou nedovoljno razvijeni svijest, a često i materijalni i ljudski
kapaciteti, koji će imati odlučujuću, dakle proaktivnu ulogu u upravljanju ekonomskim razvojem. Ovdje se,
dakle, govori o strateški upravljanom lokalnom ekonomskom razvoju koji se sve više prakticira kao način
za jačanje lokalnih ekonomskih i poduzetničkih kapaciteta u lokalnoj sredini, kako bi se unaprijedila klima
za investicije i povećala produktivnost i konkurentnost poduzeća, poduzetnika i zaposlenih radnika.
Sposobnost lokalne uprave da unaprijedi kvalitetu življenja, zatim njene podržavajuće i poduzetničke uloge
u kreiranju novih ekonomskih mogućnosti i borba protiv siromaštva zavisi od nje same, te od njenog razumijevanja procesa LER-a, kao i od njenog strateškog djelovanja u promjenjivoj i rastućoj konkurentskoj
tržišnoj ekonomiji.
Za tu je svrhu potrebno uz problemski pristup definisati poziciju i ulogu lokalne uprave, odnosno općine u
lokalnom ekonomskom razvoju. Potrebno je i identificirati ključne jake strane i slabosti lokalne uprave u
pravcu njenog ekonomskog razvoja i poduzetničke orijentacije sa aspekta poznavanja procesa, alociranih
ljudskih i materijalnih resursa, uključenosti u procese ekonomskog razvoja te njene liderske/poduzetničke
uloge u iniciranju i upravljanju promjenama ka stvaranju pozitivnog okruženja za razvoj i ulaganja.
Jedan od pogodnih modela saradnje javnog i privatnog sektora u realizaciji koncepta lokalnog i regionalnog
ekonomskog razvoja uz razvoj industrijskih/poslovnih zona je model lokalnog ekonomskog razvoja koji će
303
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
biti predstavljen u kontekstu razvoja industrijskih/ poslovnih zona regije Centralna BiH.
9.1.1. Zbog čega lokalni ekonomski razvoj?
Ovaj model u svijetu i Evropi nije nikakva novost. Njega danas prepoznaje, podržava i preporučuje Evropska unija kao uspješan model razvoja i rasta konkurentnosti na lokalnom i regionalnom nivou, ne samo u
zemljama Evropske unije već i u zemljama koje nastoje da postanu njene punopravne članice. Od brzine i
uspješnosti njegove praktične implementacije zavisiće i ekonomski napredak, kako lokalne zajednice, tako
i CBIH, ali i zemlje u cjelini. Bosna i Hercegovina i CBIH pa i općine u njenom sastavu ne mogu ostati van
tog procesa.
LER se, u stvari, razvio kao strateški pristup ranih 1970-ih godina kao odgovor kada su općinske vlasti
shvatile da su se biznisi i kapital kretali između lokacija u potrazi za konkurentskim prednostima. Sa aktivnim pregledom ekonomskih osnova, lokalne zajednice su razumjele važnosti svojih mogućnosti kao i
prepreka koje su imale, za rast, razvoj i investicije. Sa ovakvim novokreiranim razumijevanjem, lokalne
sredine su pokušale proširiti njihovu ekonomsku bazu i zapošljavanje uz osmišljavanje i implementaciju
strateških razvojnih programa i projekata kako bi se prepreke uklonile i unaprijedilo investiranje.
I na kraju, za otvaranje pristupa Bosni i Hercegovini fondovnima strukturalnog prilagođavanja Evropske
unije, kao prihvatljiva osnova za aplikacije na fondove podrške razvoju lokalnih i regionalnih zajednica,
svakako će biti model lokalnog ekonomskog razvoja.
9.1.2. Šta je lokalni ekonomski razvoj?
Svrha lokalnog ekonomskog razvoja je izgraditi ekonomske kapacitete lokalne zajednice, tj. općine kako bi
se unaprijedila njena budućnost i kvaliteta življenja za sve njene građane. Ono predstavlja proces u kojem
partneri iz javnog sektora, zatim poduzetnici i predstavnici biznisa, te nevladin sektor zajednički rade na
stvaranju povoljnijeg ambijenta za ekonomski rast i razvoj.
Jedno od načela lokalnog pa i regionalnog razvoja je da svaka lokalna sredina mora svoju sudbinu uzeti
u svoje ruke. Lokalnoj zajednici razvoj ne može donijeti vanjska podrška – prosvijetljena vlada koja je
svjesna problema. Rješenja su nužno endogena (unutrašnja), ostvarena sa ljudima i ostalim resursima koji
potiču iz same lokalne sredine. Istovremeno, naravno da lokalna zajednica traži dodatnu podršku i iskorištava sve mogućnosti koje su joj na raspolaganju, no ne treba računati s time da će pomoć riješiti njene
probleme.
Lokalna vlast može i mora odigrati odlučujuću ulogu u stvaranju i osposobljavanju poslovnog i poduzetničkog okruženja. Sa jasnom politikom na tom području i dobro struktuiranom i koordiniranom podrškom,
ona može olakšati dalji rast poduzetništva i povećati njegov doprinos sveukupnom razvoju ekonomije na
lokalnom nivou. S druge strane, sa stanovišta privatnog sektora i poduzetnika, vanjski izvori pomoći su
zasigurno korisni i vjerovatno potrebni većini poduzetnika, jer je uspješno osnivanje i pokretanje poduzetničkog poduhvata veoma složen, dugotrajan i težak proces.
Stoga bi primarna uloga lokalne vlasti odnosno općine bila u tri segmenta, i to:
• u segmentu razvojnih politika, istraživanja potreba poduzetnika i MSP i u izradi ekonomskog pregleda
te strategije razvoja sa posebnim akcentom na MSP i poduzetnike;
• u razvoju institucionalne podrške koja će omogućiti poduzetnicima i MSP da pristupe različitim izvo-
304
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
•
rima poslovne i savjetodavne podrške,
te učešćem u kreiranju i implementaciji različitih programa podrške usmjerenih prema MSP, poduzetnicima i drugim učesnicima u ekonomskom razvoju.
Kao rezultat ovako široko postavljene definicije uloge lokalne vlasti odnosno općine, kroz djelovanje Odjela za ekonomski razvoj47 oblikovala bi se poslovna okolina koja bi proizvela slijedeće efekte, i to:
-
-
-
-
poslovna kultura u lokalnoj sredini koja podupire MSP i poduzetništvo kroz sistem obrazovanja, djelovanje zajednice u poslovnoj sferi, sa efikasno uspostavljenom mrežom administrativne, pravne i
regulativne te poslovne podrške;
podsticaj neto prirastu novih malih jedinica (koji bi trebao nadrasti broj onih koji su se zatvorili), sa
posebnim naglaskom na kvaliteti tih poslovnih jedinica kao legitimnih preduzeća ili kao posljedice
prelaza iz sive ekonomije u službeno ekonomsko djelovanje;
snažan rast postojećih malih i srednjih preduzeća koji bi se trebao zasnivati na nastojanjima samih
poduzetnika, kao i na programima prestruktuiranja postojećih poslovnih subjekata u procesu privatizacije i davanje akcenta na internacionalizaciju poslovanja i povezivanja sa tržištima na regionalnom,
nacionalnom i međunarodnom nivou;
razvoj mreže koja će sadržavati razumijevanje poduzetništva kod nosilaca te politike koji određuju
i uređuju regulativnu okolinu, pružaju poslovne usluge MSP i poduzetnicima, zastupaju interese tog
dijela ekonomije i razvijaju posebne institucionalne mehanizme podrške (odnosno formiraju nove institucije za podršku).
Uspjeh općine danas zavisi od njene sposobnosti da se prilagodi dinamičnoj tržišnoj ekonomiji na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou. Strateški planiran LER sve više se prakticira kao način za
jačanje lokalnih ekonomskih kapaciteta u lokalnoj sredini, kako bi se unaprijedila klima za investicije i
povećala produktivnost i konkurentnost preduzeća, poduzetnika i zaposlenih radnika. Sposobnost općina
da unapređuju kvalitetu življenja, kreiranje novih ekonomskih mogućnosti i borba protiv siromaštva zavisi
od njih samih te od njihovog razumijevanja LER procesa, kao i od njihovog strateškog djelovanja u promjenjivoj i rastućoj konkurentskoj tržišnoj ekonomiji.
9.1.3. Kako se može izgraditi jaka lokalna ekonomija?
Svaka općina ima jedinstven set lokalnih uslova koji mogu ili ubrzati ili pak usporiti ekonomski rast i razvoj,
i ti uslovi određuju odgovarajuću prednost te općine i sposobnost da privuče, kreira ili zadrži investitore i
investicije. Općinske ekonomske, socijalne i fizičke osobine će voditi dizajniranje i pristup implementaciji
strategije lokalnog ekonomskog razvoja. Za izgradnju jake lokalne ekonomije najbolje prakse pokazuju da
svaka općina mora poduzeti aktivnosti saradnje kako bi razumjela prirodu i strukturu lokalne ekonomije, te
poduzeti analizu općinskih snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji. Time će se omogućiti definisanje ključnih
problema i mogućnosti koji stoje pred lokalnom ekonomijom.
Lokalna zajednica mora razviti svoje lokalne prednosti i izvore rasta – zajednica ne može zadržati postojeća
preduzeća, a još manje privući nove investicije, ako ne može ponuditi takve prednosti, koje jačaju konkurentnost preduzeća u toj zajednici (to se odnosi i na lokalni, regionalni, nacionalni ali isto tako i na međunarodni
47 O ovom će u nastavku biti više govora.
305
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
nivo). S druge strane, lokalna vlast odnosno općina bi trebala razviti usmjerenije i koncentrisane strategije
podsticanja investicija – tj. općina treba uzeti u obzir da preduzeća trebaju podrobnije strateške informacije.
Isto tako, mora se voditi računa o cjelovitoj strategiji ekonomskog razvoja na lokalnom nivou. Klasična
promotivna aktivnost, koja bi pokušala privući bilo koju kompaniju na investiranje u lokalnoj sredini ne
može zadovoljiti razvojne ciljeve: ne radi se o bilo kojem preduzeću, lokalna zajednica mora biti usmjerena
na određene djelatnosti, izabrane u njenom postojećem strateškom razvojnom konceptu, za njih mora detaljno poznavati organizaciju, djelovanje, tehnološke sposobnosti i strategiju pridobijanja resursa.
Istovremeno lokalna zajednica se mora usmjeriti prema razvoju alternativne strategije, koja naglašava i
potiče lokalne činioce rasta, čime će postati privlačniji investicijski i razvojni partner. Dakle nužno je usklađeno djelovanje lokalne zajednice u oba ranije izložena smjera.
Slika 9.1. Koncept razvoja razvojnih strategija lokalnih zajednica
9.1.4. Ko čini lokalni ekonomski razvoj?
Uspješne privatne kompanije i produktivna partnerstva privatnog i javnog sektora kreiraju bogatstvo u lokalnoj sredini. Privatne kompanije svakako zahtijevaju pozitivno poslovno okruženje kako bi mogle postići
adekvatne rezultate. Općinska vlast ima krucijalnu ulogu u kreiranju povoljnog okruženja za razvoj i uspjeh
lokalnih biznisa. Po svojoj prirodi lokalni ekonomski razvoj predstavlja partnerstvo između poslovnog sektora, interesa lokalne zajednice i općinske vlasti. LER se uglavnom strateški planira od strane lokalne vlasti,
u saradnji sa partnerima iz privatnog (poslovnog) i javnog sektora. No, i implementacija se izvodi od strane
javnog, privatnog i nevladinog sektora u skladu sa njihovim mogućnostima i snagama.
9.1.5. Zašto je potreban lokalni ekonomski razvoj?
Danas se lokalne ekonomije susreću sa još više izazova nego prije. Oni uključuju:
Međunarodni nivo
Sa globalizacijom se povećavaju i mogućnosti, ali isto tako i konkurencija za lokalna ulaganja i investicije. Ona stvara mogućnosti za lokalne biznise da razvijaju svoj potencijal i za nova tržišta, ali im kreira i
izazove što ih nosi međunarodna konkurencija koja će sigurno ući na lokalna tržišta. Multinacionalno poslovanje velikih međunarodnih kompanija i finansijskih i osiguravajućih kuća odvija se globalno i suština
je u pronalaženju lokalnih područja koja mogu ponuditi troškovno efektivne mogućnosti za ulaganja. Tehnološki rastuće industrije zahtijevaju visoko specijaliziranu radnu snagu, kao i podržavajuću tehnološku
infrastrukturu i povoljno poslovno okruženje. Lokalni uslovi određuju relativnu prednost lokalne sredine i
306
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
njenu sposobnost da privuče i zadrži investicije i investitore. Čak i mali gradovi i njihova ruralna okruženja
mogu razviti lokalne ekonomske mogućnosti, pa i kroz projekat razvoja industrijskih/poslovnih zona, na
nacionalnom ili na međunarodnom nivou kroz izgradnju njihovih lokalnih ekonomskih snaga.
Nacionalni / državni nivo
Na nacionalnom nivou, makro-ekonomske, poreske i monetarne reforme, telekomunikacije i standardi zaštite
okoline imaju direktan uticaj na lokalnu poslovnu klimu, bilo da im se povećavaju ili smanjuju potencijali za
lokalni ekonomski razvoj. U mnogim zemljama, naprimjer, državne funkcije vlasti su decentralizovane i time
su ovlasti odgovornosti općina povećane kako bi se privukle i zadržale investicije i privatni biznisi.
Regionalni nivo
Lokalne zajednice unutar i između pojedinih regija se često takmiče na privlačenju vanjskih investitora za
ulaganja u njihovu općinu. Bitno je naglasiti da tu postoje mogućnosti za općine da ostvare saradnju međusobno, unutar pa čak i izvan regija kako bi privukle investicije i ekonomski rast, naprimjer podržavajući
razvoj infrastrukture ili unapređenje stanja zašite okoline, što bi praktično demonstriralo širi regionalni
uticaj. U kontekstu razvoja industrijskih/poslovnih zona pitanje je koje će industrijske/poslovne zone biti
atraktivne sa aspekta investiranja i koje će lokalne sredine ponuditi povoljnije lokacijske uslove o kojima
smo ranije govorili. Zasigurno treba očekivati da industrijske/poslovne zone sa ambijentom koje u svom
okruženju stvaraju mogu biti faktorom saradnje, ali i poslovnih – integrativnih procesa lokalnih sredina
i zajednica u kojima egzistiraju. Za očekivati je da će se nedostatak stručne i kvalifikovane radne snage
jednog lokalnog područja nadoknađivati radnom snagom iz drugog lokalnog područja. Saradnja, pa i udruživanje općina na ovakvim osnovama može pojačati napore LER-a i posredovanje pri saradnji između
državnih i općinskih vlasti.
Općinski nivo
Biznisi, bilo da su veliki ili mali, uglavnom odabiru da se lociraju u urbanim područjima, zbog širine i
pristupa svim oblicima infrastrukture (npr. koristi od zajedničkih tržišta, infrastrukture, radne snage te
informacija o drugim firmama i slično). Ekonomske prednosti urbanih područja značajno zavise od kvaliteta općinskih vlasti te od politika koje utiču na dostupnost ili pak na nedostatak struje, transportnih veza,
telekomunikacija, građevinskog zemljišta i drugo. Faktori koji utiču na produktivnost u lokalnoj ekonomiji
uključuju dostupnost i kvalitetu prostora za življenje, usluga iz oblasti zdravstva i obrazovanja, mogućnosti
za dokvalifikacijom, treninzima i prekvalifikacijom, javnim transportom i slično.
9.1.6. Infrastruktura LER-a?
Pod LER infrastrukturom podrazumijevaju se dvije osnovne komponente, i to ‘hard’ fizička infrastruktura
koja uključuje ceste, željeznicu, vodu, sanitarne deponije, energiju i telekomunikacije, te ‘soft’ infrastruktura kao što su društvene, kulturne, obrazovne i druge institucije i kapaciteti koji mogu osnažiti kvalitetu
življenja i ohrabriti industrijski i ekonomski razvoj u općini.
Ovi infrastrukturni faktori predstavljaju značajne determinante relativne prednosti lokalne zajednice. Kvaliteta i obezbjeđenje ove infrastrukture kreiraju čvrste temelje uspješne lokalne ekonomije. Gradska središta
mogu ponuditi povećane mogućnosti kroz ekonomiju obima, kao rezultat dostupnosti fizičke infrastrukture
i kvalitetnih ljudskih resursa, kao i zbog usluga koje općina pruža biznisima te zbog veličine internog tržišta. Nekoordinirana i različita institucionalna okruženja onemogućuju ekonomski rast lokalne sredine. Da
bi se to uklonilo, potrebno je kreirati različite oblike LER agencija, konzorcija i mreže partnerstava koje
307
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
mogu uticati na otklanjanje tih prepreka. Ovi inovativni institucionalni okviri, koji predstavljaju interese
različitih općina i partnerskih organizacija u istoj gradskoj cjelini, mogu kreirati koristi ključnim učesnicima u svakoj općini – kao što su općinske službe, biznisi i nevladine organizacije i drugi. Ovi okviri mogu
poslužiti i za objedinjavanje napora više općina i time povećati rezultate LER-a i ojačati predstavljanje na
višim nivoima donošenja odluka. Ovakvi oblici saradnje mogu biti uspješni između općina koje imaju zajedničke interese po pitanju tržišta ili drugih sektora saradnje.
9.1.6.1. Institucionalni okvir za implementaciju – Odjel za lokalni ekonomski razvoj
Već iz do sada rečenog je vidljivo da je koncept lokalnog ekonomskog razvoja vrlo kompleksan. Zato je neophodno u početnoj razvojnoj fazi imati kvalitetno uspostavljen institucionalni mehanizam u formi Odjela
za lokalni ekonomski razvoj unutar općine koji će imati određene ovlasti i odgovornosti. Izgradnja drugih
mehanizama lokalnog ekonomskog razvoja će pratiti razvijanje pomenutog Odjela unutar općine i odvijaće
se po određenoj dinamici struktuiranoj u nekoliko faza.
Zadaci koji se nameću pred Odjel za ekonomski razvoj općine su slijedeći:
-
Učešće u pripremi strateškog razvojnog dokumenta općine, što uključuje slijedeće aktivnosti:
o istraživanje potreba poduzetnika, malih i srednjih preduzeća i drugih aktera u procesu ekonomskog razvoja;
o istraživanje pravne i druge regulative vezane za proces registracije privrednih i drugih subjekata i
drugih relevantnih informacija;
o izrada ekonomskog pregleda općine sa posebnih akcentom na razvojne i investicijske potencijale;
o asistencija pri izradi strateškog dokumenta općine i drugo.
-
Analiza postojećih fizičkih i drugih resursa u vlasništu općine i omogućavanje korištenja istih prema
utvrđenim uslovima;
Organizirani pristup u pružanju usluga malim i srednjim preduzećima, poduzetnicima, te pojedincima
koji namjeravaju početi sa biznisom te drugim relevantnim učesnicima u procesu ekonomskog razvoja,
što uključuje slijedeće:
o olakšan proces registrovanja novih privrednih subjekata, što uključuje olakšan pristup informacija
te ohrabrivanje potencijalnih novih biznisa;
o pružanje pomoći poduzetnicima u razvijanju i uobličavanju vlastite poslovne ideje;
o pružanje informacije o potencijalnim kreditnim izvorima i mogućnostima finansiranja poslovnog
poduhvata, uz pružanje pomoći za dobijanje povoljnih izvora finansiranja;
o pružanje informacija poduzetnicima o mogućim pristupima fizičkoj infrastrukturi (slobodni prostori, dostupni inkubatorski kapaciteti i slično);
o pružanje informacija poduzetnicima o dostupnim nefinansijskim oblicima podrška iz vanjskih
izvora (informacije o centrima za poduzetništvo, lokalnim poslovnim udruženjima, dostupnim sajamskim manifestacijama na lokalnom, regionalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou, obezbjeđenje kontaktnih informacija o privrednim i drugim komorama na regionalnom, nacionalnom
i međunarodnom nivou i slično);
o preduzimanje drugih mjera i akcija za stvaranje poduzetničke klime i izgrađivanje poduzetničke
kulture.
-
-
308
Organizovan pristup u pružanju usluga potencijalnim investitorima, što uključuje slijedeće:
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
o
o
o
o
o
pružanje informacija potencijalnim investitorima o zakonskoj regulativi za ulaganja (kao i o zakonskoj regulativi vezanoj za strana ulaganja u BiH);
pružanje informacija investitorima o dostupnim infrastrukturnim i fizičkim resursima dostupnim
na nivou općine, kao i prezentiranje razvojnih potencijala na nivou općine;
obezbjeđenje relevatnih informacija o načinu registriranja poslovne djelatnosti;
obezbjeđenje adekvatnih informacija o lokalnim kompanijama i potencijalno stvaranje zajedničkih ulaganja između ulagača i lokalnih kompanija (posebno za lokalne kompanije koje su još
uvijek u procesu privatizacije);
druge aktivnosti koje će doprinijeti stvaranju pozitivnog i prijateljskog okruženja za potencijalne
domaće i strane investicije.
-
Aktivnosti prezentiranja razvojnih potencijala općine, što uključuje slijedeće:
o izrada interaktivne web stranice općine koja će prezentirati potencijale i privući zainteresovane
investitore;
o izrada promotivnih materijala – brošura, letaka i drugih oblika informativnog materijala i distribucija istog preko relevatnih institucija kao što su komore, trgovačka predstavništva, akreditovani
ekonomski odjeli ambasada drugih zemalja u BiH i slično.
-
Izraditi fleksibilnu bazu podataka koja će sadržati sve relevantne informacije, a posebno interesantne
za potencijalne ulagače u općinu, te koja će sadržavati kontakt-informacije za lokalne MSP i poduzetnike o pronalaženju tržišnih kontakata sa drugim biznisima na lokalnom, regionalnom, nacionalnom i
međunarodnom nivou (komore, sajmovi, udruženja poduzetnika i drugo);
-
Učešće u projektnim aktivnostima sa drugim vladinim i nevladinim organizacijama te međunarodnim
organizacijama kako bi se unaprijedili mehanizmi podrške nastanku i razvoju MSP i poduzetništva
(projekti kao što je odjel “sve na jednom mjestu” i slični razvojni projekti);
-
Umrežavanje sa drugim relevantnim akterima u oblasti podrške nastanku i razvoju MSP i poduzetništva (saradnja sa komorama, poslovnim udruženjima, centrima i agencijama za poduzetništvo i drugim
na lokalnom, regionalnom i nacionalnom te međunarodnom nivou);
-
Zajedničko djelovanje sa drugim relevatnim akterima u procesu lobiranja i zagovaranja za promjene zakonskih i drugih propisa, kako bi se uticalo na poboljšavanje procesa i podrške MSP i poduzetništvu i drugo.
9.1.6.2. Klijenti Odjela za LER
Lokalni klijenti
Proces lokalnog ekonomskog razvoja podrazumjeva učešće različitih aktera te pružanje usluga kako unutrašnjim tako i vanjskim korisnicima. Fokus pružanja usluga Odjela će biti prema nosiocima lokalnog ekonomskog razvoja u lokalnoj zajednici, a to su prije svega postojeća mala i srednja preduzeća i poduzetnici.
Posebna pažnja će se usmjeriti na potencijalne nove biznise, kao i na obezbjeđenje relevantnih usluga za
rast postojećih privrednih subjekata.
Vanjski klijenti
Pored unutrašnjih, Odjel će pružati usluge i vanjskim korisnicima. U ovom slučaju radi se o potencijalnim
domaćim i stranim investitorima koji će trebati različite relevantne informacije sa lokalnog terena o mo-
309
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
gućnostima za ulaganje u lokalnu sredinu. Odjel dakle mora imati čvrstu saradnju i koordinaciju sa REZ
Agencijom, preko koje se uspostavljaju institucionalni mehanizmi za promociju lokalnih oblasti prema
potencijalnim domaćim i stranim investitorima.
Slika 9.2. Akteri koncepta lokalnog ekonomskog razvoja
9.2. Uloga i pozicija REZ Agencije u konceptu LER
REZ Agencija je regionalna razvojna agencija inicirana od strane Evropske Unije (EU), čija je misija da
podrži jačanje tradicionalnih sektora obogaćivanjem novim znanjima, iskustvima i tehnologijama; korištenjem prednosti svog geostrateškog položaja, Regija će razviti infrastrukturu za osiguravanje međupovezanosti, trgovine i razmjene know-how. Pri definisanju uloge i pozicije REZ Agencije u konceptu lokalnog,
pa i regionalnog ekonomskog razvoja, polazimo i od vizije CbiH: «CBiH će biti moderna regija sa konkurentnim proizvodnim okruženjem koje osigurava raskrsnicu za transfer roba, kapitala i znanja, i ima ugodan
ambijent za život, rad i odmor.».
U ovako definisanim vizijama CBIH i REZ Agencije poseban akcenat je stavljen na princip «održivog ekonomskog razvoja» kao pretpostavke kvalitetnijeg i perspektivnijeg života njenih građana. Ukoliko znamo da
nema kvalitetnog i jakog regionalnog ekonomskog razvoja bez jakog lokalnog razvoja, onda nije neobično
da se temelji pristupa regionalnom ekonomskom razvoju nalaze upravo u segmentu lokalnog ekonomskog
razvoja. Zbog toga je i naš pristup regionalnom ekonomskom razvoju zasnovan na konceptu LER. Istraživanje odnosa općina CBIH prema lokalnom ekonomskom razvoju, koje je provedeno za potrebe izrade ove
Studije, ukazalo je na to da se konceptu LER ne poklanja pažnja koju realno zaslužuje, te da su, posmatrano
u prosjeku svih općina CBIH, do sada ostvareni rezultati u ovom segmentu više nego skromni.
Kao što smo već ranije istakli, danas samo manji broj općina CBIH ima funkcionalne odjele/službe za
lokalni ekonomski razvoj, dok većina njih nemaju organizovane odjele ili službe za usmjeravanje, podsticaj i podršku lokalnog ekonomskog razvoja. Evidentan je nedostatak razvijenosti unutrašnjih kapaciteta
u općinama za poticanje razvoja poduzetničke infrastrukture i pružanje podrške lokalnom ekonomskom
310
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
razvoju. Takođe i forum za lokalni ekonomski razvoj postoji samo u određenom broju općina CBIH. Ipak,
kod općina koje imaju formirane ove forume, postoji uključenost privatnog sektora u rad ovih tijela, što
doprinosi stvaranju povjerenja između javnog i privatnog sektora. Načelnici općina i njihovi saradnici su
uključeni u rad ovih foruma i u značajnoj mjeri pomažu njihov rad. Još uvijek su nedovoljna budžetska
sredstva namijenjena za jačanje kapaciteta općinske administracije za lokalni ekonomski razvoj. Na osnovu
navedenog, jasno je da procesu lokalnog ekonomskog razvoja treba pristupiti sistemski i organizovano,
uspostavljanjem efikasnih mehanizama institucija i instrumenata podrške lokalnom, a time i regionalnom
ekonomskom razvoju. U tom kontekstu ćemo definisati poziciju i ulogu REZ Agencije.
Ulogu REZ Agencije u lokalnom i regionalnom ekonomskom razvoju treba biti inicirajuća, integrirajuća i
koordinirajuća, sa ciljem jačanja vertikalnih veza i odnosa lokalnog i regionalnog nivoa. REZ Agencija u
procesu lokalnog i regionalnog ekonomskog razvoja ima specifičnu ulogu koju, pored ostalog, a u kontekstu problematike koju razmatramo, prepoznajemo i u sljedećem:
•
•
•
•
•
•
•
inicira i koordinira regionalni ekonomski razvoj u saradnji sa lokalnim ekonomskim razvojem;
istražuje i identifikuje jake i slabe strane pojedinih lokalnih ekonomija, kako bi mogla omogućiti dalji
razvoj jakih i aktivnih, a istovremeno inicirati i podstaći razvoj slabih faktora konkurentnosti u lokalnim zajednicama;
ima vizionarsku i upravljačku ulogu na lokalnom nivou, koristi sinergiju različitih lokalnih sredina u
interesu cjelovitog razvoja CBIH;
ostvarenu sinergiju usmjerava u iniciranje i realizaciju zajedničkih projekata, u čijoj će realizaciji učestvovati više općina/opština, a koji će neposredno doprinijeti razvoju CBIH. Do sada to nije bio slučaj
jer nije bilo značajnijih zajedničkih regionalnih projekata ekonomskog kataktera. Takva saradnja je,
uglavnom, realizovana u segmentima realizacije projekata razvoja ili unapređenja regionalne infrastrukture;
kao jedan od integrirajućih oblika podrške i saradnje između pojedinih lokalnih zajednica u segmentu
podsticaja ekonomskog razvoja kandiduje i podržava projekat razvoja industrijskih/poslovnih zona;
koristi projekat razvoja industrijskih/poslovnih zona kao osnovu za razvoj drugih instrumenata i mehanizama razvoja poduzetničke infrastrukture kao što su: klasteri, tehnološko-inovativni centri, inkubatori i dr.;
vrši promociju lokalnog i regionalnog ekonomskog razvoja, instrumenata poduzetničke infrastrukture,
industrijskih/poslovnih zona i drugih faktora konkurentnosti lokalne zajednice i CBIH (posredstvom
web-portala i drugih pogodnih oblika promocije).
Neophodno je vršiti i animiranje asocijacija i udruženja, kao institucija na lokalnom nivou koje predstavljaju poduzetnike za podršku lokalnim i regionalnim razvojnim projektima. Proaktivna uloga REZ Agencije
treba biti usmjerena u pravcu iniciranja i «osvježavanja» saradnje, u cilju realizacije projekata na lokalnom
nivou, te uspostavljanja i razvoja saradnje i budućeg partnerstva privatnog i javnog sektora.
REZ može u formi regionalnog tijela koordinirati rad poslovnih savjetnika-konsultanata u smjeru jačanja
institucionalnih kapaciteta biznisa na lokalnom nivou. To mogu biti projekti poslovnog planiranja, marketinga, jačanja finansijskog upravljanja, tržišnih orijentacija i drugog.
Pored toga, REZ Agencija inicira i projekte koji idu prema općinama i usmjereni su ka jačanju njihovih
kapaciteta u oblastima strateškog planiranja, implementacije koncepta LER, definisanja prijedloga projekata, apliciranja za sredstva dostupa za finansiranje iz različitih izvora (lokalnih, regionalnih, entitetskih,
311
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
državnih, ali i bankarskih, te međunarodnih razvojnih i drugih fondova), kao i upravljanje projektima.
U nastavku je dat prijedlog modela saradnje javnog i privatnog sektora u realizaciji koncepta lokalnog ekonomskog razvoja, te pozicija REZ Agencije u tom procesu.
REZ kao razvojna agencija treba raditi kontinuirano na razvoju partnerstava između svih ključnih aktera
ekonomskog razvoja, podržavajući ujedno i lokalne uprave da razvijaju i realizuju projekte uspostave i
razvoja poduzetničke infrastukture, posebno kada je riječ o industrijskim i poduzetničkim zonama. REZ
Agencija ima razvijene kapacitete da radi na razvoju projekata koji bi lokalne uprave u partnerstvima aplicirale kod evropskih fondova i putem bilateralnih sporazuma sa vladama evropskih zemalja koje daju punu
podršku, pa i finansijsku, za realizovanje razvojnih projekata u Bosni i Hercegovini.
Okvir sadašnjeg i budućeg djelovanja REZ Agencija podrazumijeva proaktivnu ulogu i predstavlja praktično prepoznavanje potreba lokalnih sredina, preduzeća (novih ili rastućih i izvozno orijentisanih), njihovih
potreba za novim tehnologijama, inostranim investitorima, investicijama i dr. REZ Agencija svakako treba
da ima jasnu sliku potreba, te na osnovu toga je nužno definisati strategije i politike podrške MSP sektoru
na lokalnom nivou. U tom kontekstu REZ Agencija bi na osnovu dosadašnjih iskustava i budućih pravaca
razvoja trebala prepoznati prilike i konkurentske prednosti preduzeća na lokalnom nivou i istima nastaviti
pružiti potrebnu podršku kroz razne programe, kao što su razvoj industrijskih/poslovnih zona, klastera,
poslovnih zona, poduzetničkih zona i drugih instrumenata poduzetničke podrške.
312
Slika 9.2. Koncept lokalnog ekonomskog razvoja u regiji CBiH
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
313
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Upravo je REZ Agencija, ta koja inicira određene programe lokalnog ekonomskog razvoja, koji kroz svoju
implementaciju u općinama CBIH direktno doprinose ekonomskom razvoju Regije, a time i poboljšanju
njene konkurentosti. S tim u vezi, možemo reći da je REZ Agencija inicijator ekonomsko-razvojnih programa koji se implementiraju na lokalnom nivou, unapređuju razvoj i konkurentnost lokalnih zajednica, a
skupno imaju regionalni efekat. Ovo zbog toga što CBIH čine 16 općina, od čijeg razvoja i konkurentnosti
zavisi konkurentnost Regije kao cjeline. Inicirajuća uloga REZ Agencije u procesu LER-a treba biti u vezi
sa nivoom razumijevanja i kapacitetima lokalne vlasti, općina, glede LER i sa njenom ulogom u cjelokupnom procesu LER.
Koordinirajuća uloga REZ Agencije se ogleda u tome što je REZ Agencija zajednički predstavnik svih
općina i poslovnog sektora CBIH. Ona je u ulozi fer-posrednika i istovremeno radi za dobrobit svih njenih osnivača, poslovnog sektora i građana CBIH. Ova joj pozicija obezbjeđuje mogućnost koordiniranja
razvojnih programa na nivou Regije, njihovu promociju, utvrđivanje određenih dobrih poslovnih praksi i
njhovu implementaciju/primjenu na lokalnom nivou i u privatnom sektoru. Stoga REZ Agencija definitivno
obezbjeđuje sinergijske ekonomsko razvojne efekte.
Važan segment rada REZ Agencije svakako se odnosi na podršku poslovnom sektoru. Sadašnja podrška
ogleda se kroz uspostavljanje i podršku razvoja industrijskih/poslovnih zona (iniciranje studije), podršku
razvoju centara za razvoj biznisa, kreditnih i garancijskih shema, poslovnih inkubatora, iniciranje i koordinaciju klastera, promociju poslovnog sektora i privlačenje investicija i dr. Podrška poslovnom sektoru
veoma je važna, jer poslovni sektor kreira radna mjesta, kreira poslovnu djelatnost, prihode općinskim
budžetima, te kreira prihode lokalnog stanovništva. Podrška REZ Agencije javnom sektoru i općinama
u funkciji je uspostavljanja boljeg i stimulirajućeg okruženja za poslovanje, te podizanja konkurentnosti.
Velika je korelacija konkurentnosti poslovnog sektora i konkurentnosti Regije. Samo u slučaju kada je poslovni sektor konkurentan, konkurentna je i Regija. S tim u vezi, želimo ponovno naglasiti važnost podrške
REZ Agencije poslovnom sektoru.
U tom kontekstu REZ Agencija kao regionalna razvojna institucija treba, pored ostalog, da integriše i koordinira podršku prema MSP sektoru, u kontekstu sljedećih organizacionih subjekata:
•
•
•
•
•
•
Odjela za LER općina;
Foruma LER-a;
Centara za razvoj biznisa na lokalnom nivou sa integrisanim informacionim sistemom i bazom podataka;
udruženjima poduzetnika;
specijalizovanim institucijama za trening i savjetodavnim firmama koje nude specijalizirane usluge
podrške poduzetništvu, te
istraživačkih i obrazovnih institucija.
Slijedeći grafički prikaz bi mogao jasno identificirati potrebe podrške za poduzetnike, MSP i druge učesnike u ekonomskom razvoju.
314
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Slika 9.3. Identifikacija potreba podrške LER-ua
9.3. Prijedlog modela podrške finansiranju projekta razvoja industrijskih/poslovnih zona CBIH
Prilikom definisanja prijedloga modela podrške finansiranju projekta razvoja industrijskih/poslovnih zona
CBIH treba imati u vidu da na nivou BiH, još uvijek, ne postoji jedinstveni zakonski okvir koji bi uredio
oblast regionalnog ekonomskog razvoja, a time i osigurao pouzdanije izvore sredstava za finansiranje regionalnih, ali i lokalnih razvojnih projekata.
REZ je strategijom jačanja lokalnih zajednica do sada uspjela obezbijediti sredstva za svoje finansiranje i dio
sredstava za realizaciju projekata koje implementira. Ona je svjesna da su sredstva njenih osnivača ograničena
i nedovoljna za realizaciju razvojnih projekata. Ekonomska pozicija njenih članica nije zadovoljavajuća, što
neposredno i nepovoljno utiče na realizaciju razvojnih ciljeva. Zbog toga je REZ Agencija prinuđena da se
obrati Evropskoj Komisiji za finansijsku pomoć i podršku. Ovo se čini logičnim, s obzirom da je cilj REZ
Agencije (harmoniziran dinamički ekonomski razvoj regije Centralna BIH u cilju jačanja mehanizama za
priključenje Bosne i Hercegovine Evropskoj Uniji) komplementaran ciljevima Evropske Unije.
Iskustva razvijenih zemalja ukazuju na to da je dio osnovne infrastrukture industrijskih/poslovnih zona
finansiran od strane regionalnih vlada posredstvom regionalnih razvojnih agencija. U našem slučaju takve
vlade ne postoje, a finansiranje projekata regionalnog razvoja je sporadično i selektivno. Projekat razvoja
industrijskih/poslovnih zona je stručno zahtjevan i skup, tako da obično lokalne zajednice i u razvijenijim
zemljama od Bosne i Hercegovine ne mogu samostalno finansirati. Zbog toga je neophodna finansijska
podrška viših administrativnih jedinica (kantona, regije, entiteta ili države, ali i međunarodne zajednice).
9.3.1. Fond za podršku razvoju industrijskih/poslovnih zona regije CBIH
U tom smislu predlažemo osnivanje Fonda za podršku razvoju industrijskih/poslovnih zona CBIH u okviru REZ Agencije. Navedeni Fond bi u perspektivi mogao upravljati portfolijem projekata drugih oblika
intervencija i podrške lokalnom i regionalnom ekonomskom razvoju. S obzirom na očekivana ograničena
sredstva za podršku ovog projekta, lokalne zajednice se trebaju natjecati za pristup sredstvima koja podstiču razvoj industrijskih/poslovnih zona.
Fondom bi upravljala Uprava fonda, a zadatak Fonda bi bio uspostavljanje kriterija za podršku industrij-
315
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
skim zonama, definisanje programa podrške, selekcija i izbor industrijskih/poslovnih zona koje će podržati,
kao i monitoring realizacije projekata i utroška sredstava. Navedene poslove bi mogla realizovati privatna
firma, javno preduzeće ili specijalizirana kuća uz nadzor od strane navedene partnerske grupe, odnosno
tijela koje upravlja Fondom.
Kriteriji za odobravanje sredstava Fonda
Kod odobravanja sredstava iz regionalnog Fonda za razvoj industrijskih/poslovnih zona definisali bi se
odgovarajući kriteriji i osiguralo da kantoni koji unose sredstva u Fond aktivno učestvuju u odlukama o
usmjeravanju tih sredstava po unaprijed definisanim kriterijima. Neki od kriterija mogli bi se odnositi na
obavezu rješavanja imovinsko-pravnih odnosa u zoni, izradu investiciono-tehničke dokumentacije, općinsko učešće u finansiranju realizacije projekata, pismo namjere/predugovor zainteresovanih investitora za
ulazak u zonu i drugo. U ovom smislu tražila bi se i precizna projekcija troškova investiranja u zonu.
Fond za podršku razvoju industrijskih/poslovnih zona CBIH bi definisao kriterije korisnika sredstava Fonda48, odnosno minimalni sadržaj opremljenosti industrijske/poslovne zone, te zadovoljavanje drugih kriterija, kao što su:
• opremljenost saobraćajnom infrastrukturom (pristupni putevi i putevi unutar zone), komunalnom infrastrukturom, energetskom infrastrukturom i telefonskim priključcima;
• postojanje menadžmenta koji će se brinuti o izgradnji zone;
• donošenje odgovarajućeg urbanističkog i prostornog plana o uspostavljanju industrijske/poslovne zone
i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na tom području;
• studiju izvodljivosti izgradnje ili uspostavljanja industrijske/poslovne zone;
• odgovarajuću projektnu dokumentaciju sa građevinskim dozvolama i drugo.
Namjena sredstava Fonda
Sredstva Fonda bi se mogla odobravati za izradu projektne dokumentacije za zonu, izgradnju ili rekonstrukciju infrastrukture u zoni, ograđivanje zone, privođenje svrsi objekata u zoni ili rušenje i uklanjanje istih,
te za druge namjene. Fond bi mogao funkcionisati na bazi sufinansiranja s tim što bi općine, u zavisnosti
od svoje razvijenosti učestvovale sa 15% do 50% u realizaciji ovih projekata. Takođe, mogli bi se utvrditi
i odgovarajući prioriteti u finansiranju.
Ostali oblici podrške
Pored Fonda, posebni oblici podrške projektu razvoja industrijskih/poslovnih zona CBIH mogli bi biti:
• dodjeljivanje općinama zemljišta bivših vojnih objekata i propalih državnih preduzeća koja se nisu mogla
privatizirati na korištenje. Na navedenim lokacijama mogle bi se uspostaviti industrijske/poslovne zone;
• finansiranje troškova infrastrukturnog opremanja industrijskih/poslovnih zona iz općinskog, kantonalnog, entitetskog i državnog budžeta, te iz inostranih izvora, privatnog kapitala i sredstava banaka;
• odobravanje poreskih, drugih olakšica i pogodnosti od strane općina, kantona, entiteta i države za
preduzeća smještena u industrijskim zonama. U najmanje razvijenim općinama, a u cilju privlačenja
poduzetnika i preduzeća u industrijske/poslovne zone predlažemo ustupanje bez naknade zemljišta i
objekata u cilju pokretanja i/ili razvijanja poslovne djelatnosti;
• iniciranje uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona više regionalnih razvojnih agencija ili općina;
48 Instruktivan je primjer Vlade Republike Hrvatske koja posredstvom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva realizuje Projekat izgradnje
poduzetničkih zona u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2007. godinu, koji dostavljamo u Prilogu.
316
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
•
sufinansiranje bespovratnim sredstvima uspostavljanja poduzetničkih zona u najmanje razvijenim općinama CBIH (izrada projektne dokumentacije za zonu, izgradnja neophodne infrastrukture, privođenje namjeni zemljišta, osnivanje menadžmenta zone, i sl.).
Na osnovu navedenog, jasno je da REZ Agencija samostalno ne može finansirati, a time ni realizovati
ovako obiman i zahtjevan Projekat razvoja industrijskih/poslovnih zona CBIH. Predloženi Fond za podršku razvoju industrijskih/poslovnih zona CBIH može biti operativan samo uz podršku finansijera o kojima
smo već govorili. Zbog toga bi REZ Agencija trebala dinamiku realizacije ovog projekta uskladiti sa finansijskim mogućnostima, a istovremeno uložiti napor u procesu razvoja i jačanja koncepta lokalnog ekonomskog razvoja, čime bi se stvorili uslovi za jačanje konkurentskih prednosti lokalnih sredina u funkciji
razvoja lokalnog poduzetništva i privlačenja strateških investitora.
Prema tome, navedeni Fond bi trebao biti podržan i od viših nivoa vlasti (entiteti i država), čime bi se stekli
uslovi za apliciranje i privlačenje sredstava, kako iz razvojnih fondova Evropske Unije, tako i na bilateralnoj osnovi.
9.4. Neka pitanja procesa definisanja modela razvoja industrijskih/poslovnih zona
Projektu razvoja industrijskih/poslovnih zona u regiji CBiH treba pristupiti planski i organizovano. S obzirom na složenost tog projekta, zahtijeva se angažman više aktera na različitim organizacionim nivoima. U
tom smislu predlažemo sljedeće:
• Na nivou industrijskih/poslovnih zona potrebno je formirati menadžment industrijske/ poslovne zone
koji bi obavljao sve operativne poslove uspostavljanja i promocije kako same industrijske/poslovne
zone, tako i kompanija koje se u njoj nalaze;
• Na nivou općine potrebno je organizovati tim ili odjel za industrijske/poslovne zone koji bi organizaciono mogao biti pozicioniran u okviru općinske službe za razvoj. Ukoliko nema vlastitih kapaciteta,
općina bi mogla angažirati eksternu firmu koja bi bila zadužena za implementaciju projekta razvoja
industrijskih/poslovnih zona na nivou općine;
• Na nivou regije CBiH predložili smo osnivanje Fonda za podršku razvoju industrijskih/poslovnih zona.
U REZ Agenciji bi potrebno bilo formirati i partnersku grupu koja će raditi na formiranju industrijskih/
poslovnih zona. REZ Agencija bi, takođe, trebala imati projekt menadžera koji bi vršio koordinaciju
aktivnosti na razvoju industrijskih/poslovnih zona, ali i aktivnosti promocije industrijskih/ poslovnih
zona na nivou regije CbiH;
• Na nivou Kantona, u okviru Ministarstva privrede bilo bi određeno lice koje bi koordiniralo aktivnosti
razvoja industrijskih/poslovnih zona sa drugim akterima ovog procesa;
• Na nivou entiteta, u okviru nadležnih ministarstava, bila bi zadužena lica za koordinaciju projekta razvoja industrijskih/poslovnih zona na nivou entiteta;
• Na državnom nivou, u okviru nadležnog ministarstva postojao bi koordinator projekta razvoja industrijskih/poslovnih zona. Takođe, na državnom nivou, u Agenciji za promociju inostranih investicija
(FIPA), potrebno bi bilo da ima osoba zadužena za promociju industrijskih/poslovnih zona. Slične
aktivnosti mogle bi se realizovati i u okviru Vanjskotrgovinske komore BiH.
317
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Slika 9.4. Akteri koncepta razvoja industrijskih/poslovnih zona
U ovom kontekstu treba pohvaliti nedavno uspostavljenu državnu podršku investitorima za ulaganje u
BiH – s tim što bi se planom realizacije navedenih sredstava, ili planom povećanja fonda ovih sredstava za
naredni period, trebalo posebno stimulisati investiranje u industrijske/poslovne zone. Ista stimulativna podrška trebala bi biti dostupna i domaćim investitorima. Takođe, na entitetskom, kantonalnom i općinskom
nivou potrebno bi bilo razviti različite oblike podrške investiranju u industrijske/poslovne zone. Podaci o
tome trebali bi biti dostupni na jednom mjestu.
S obzirom na značaj pitanja organizacije i modela funkcionisanja industrijskih/poslovnih zona, u nastavku
ćemo pokušati dati naznake odgovora na neka od njih:
Da li prodati ili iznajmiti građevinsko zemljište u zoni?
Kod općina koje imaju ograničena budžetska sredstva za podršku uspostavljanju industrijskih/poslovnih
zona prihvatljiv bi bio fazni model finansiranja. Naime, u početnoj fazi na dijelu industrijske/poslovne
zone vršila bi se prodaja zemljišta, odnosno lokacija potencijalnim investitorima. Tako primljena sredstva
koristila bi se za izgradnju infrastrukture u drugim dijelovima zone koji bi se kasnije mogli iznajmljivati. 49
Općine koje imaju dovoljno budžetskih sredstava za ove namjene mogu odmah ići na izgradnju infrastrukture i iznajmljivanje. Koncept iznajmljivanja bi mogao biti prihvatljiv i za potencijalne investitore jer smanjuje početna ulaganja, ali i za općine jer ostaju vlasnik zemljišta kao jednog od svojih najvrjednih resursa.
Odluku o zakupu na zemljištu u vlasništvu općine donosilo bi općinsko vijeće po zakonskoj proceduri koja
podrazumijeva javno objavljivanje i licitaciju, kako bi se osigurala transparentnost cjelokupnog procesa te
zaštita javnog interesa izborom ponuđača koji će ponuditi najpovoljniju tržišnu cijenu zakupa.50
49 Kao što je to navedeno u dijelu 8.1.4. Studije, iznajmljivanje građevisnkog zemljišta za potrebe građenja biće moguće tek nakon usvajanja
zakona kojim će to biti omogućeno.
50 Važi isto što je istaknuto u prethodnoj fusnoti
318
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Takođe, kod industrijskih/poslovnih zona koje obuhvataju veće površine, mogao bi se definisati dio zone
za prodaju, te dio zone za iznajmljivanje. Ovim bi se prihvatio fleksibilan pristup, kako prema investitorima
koji žele postati vlasnici zemljišta, tako i prema onima koji nemaju takvih želja. I u jednom i u drugom
slučaju vršila bi se prethodna analiza efekata takvog pristupa. Iznajmljivanje bi se moglo realizovati na različite periode (npr. 20 do 30 godina) sa mogućnošću produženja, ali i raskida ugovora – ukoliko investitor
ne realizuje namjeravanu investiciju, ili dođe do problema u finkcionisanju kompanije (prestanak rada i
poslovanja i/ili stečaj).
Kriteriji za “ulazak” investitora u zonu
Svaki od investitora pismom namjere izražava svoj interes za ulazak u zonu. Uz pismo namjere dostavlja
business plan u kojem obrazlaže svoju poslovnu ideju i namjeru investiranja u zoni sa dinamičkim planom.
Ovo je posebno važno zbog mogućnosti praćenja realizacije njegove investicije u zoni. Da bi se osigurala
realnost biznis planova, menadžment zone propisuje njegov format i vrši ocjenu njegove realnosti, uz podršku specijalizovane-ekspertne institucije. Prije zaključenja ugovora sa investitorom, menadžment zone
investitoru prezentira statut (odnosno pravila ponašanja u zoni) čije se prihvatanje reguliše ugovorom. Na
ovaj način menadžment zone osigurava standarde rada i poslovanja investitora u zoni, vodeći računa o zajedničkim troškovima održavanja zone.
Promocija zone
Za svaku od predloženih industrijskih/poslovnih zona trebalo bi izraditi kvalitetnu web prezentaciju koja
bi uključivala kratki profil zone, sa pregledom investitoru potrebnih informacija (npr. cijene kupovine i/ili
najma zemljišta i/ili lokacija, cijene komunalnih i drugih usluga, građevinske rente i sl.), kartama, skicama,
fotografijama i drugo, kao i podacima o općini i posebno njenim resursima i raspoloživoj radnoj snazi po
broju i kvalifikacijama. Navedene prezentacije mogle bi se organizovati kod svih aktera procesa razvoja
industrijskih/poslovnih zona, uključujući investicijske sajmove, konferencije o mogućnostima investiranja
u Regiju i drugo. Uz to, potrebno bi bilo izraditi i odgovarajući štampani promotivni materijal. Praktično
svaki od aktera ovog procesa vršio bi promociju industrijskih/poslovnih zona. Zainteresovani investirori
ispunjavali bi zahtjev (upitnik) u kojem bi identificirali svoje potrebe.
Organizaciju, vođenje i upravljanje industrijskom zonom
Ovaj aspekt smatramo neophodnim s obzirom na složenost ovog projekta na koju smo ranije ukazali. Bez
organizovanog vođenja i upravljanja ovaj projekat se prepušta slučaju i svojom realizacijom ne može dati
očekivane efekte. Iskustva razvijenih zemalja i razvijenih industrijskih/poslovnih zona ukazuju da vođstvo
industrijske/poslovne zone mora postojati, jer se brzo gubi pregled nad događajima u zoni. Pravila ponašanja i oblikovanja zone moraju biti uspostavljena. U razvijenim zemljama upravljanjem industrijskom
zonom bavi se regionalna razvojna agencija (RAR) koja djeluje kao savjetodavna institucija.51 RAR obično
odlučuje koje se djelatnosti u zoni mogu odvijati i ima pregled nad prostorom i preduzećima u zoni. RAR,
takođe, savjetuje koje prostore i djelatnosti je razložno da budu zajednički/zajedničke i posredstvom svojih
Centara za razvoj biznisa preduzećima u zoni pruža odgovarajuću podršku i servis. S obzirom na ulogu,
poziciju i kapacitete REZ Agencije u našem slučaju preporučujemo da REZ Agencija ima, u saradnji sa općinom, upravljačku i koordinirajuću ulogu u njihovom razvoju, a da menadžment ili menadžer industrijske/
poslovne zone obavlja potrebne menadžerske poslove u industrijskoj/poslovnoj zoni.
51 Poduzetništvo za 21. stoljeće, Republika Slovenija, Ministarstvo za gospodarstvo, PCMG-Pospešavalni centar za malo gospodarstvo, Stability
Pact for South-Eastern Europe, GEA collage, Ljubljana, 2001. str.277.
319
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Menadžment zone mora prihvatiti viziju razvoja kako bi mogao voditi projekat razvoja industrijske/poslovne zone. Ta viziju razvoja je stvar države i regije pa regionalna razvojna agencija aktivno učestvuje u izboru
menadžmenta zone.52 Regionalna razvojna agencija izvodi projekte finansiranja zone, daje savjete preduzećima, pregovara sa vladom i lokalnim zajednicama, te priprema projekte što ih finansira Evropska Unija.
Menadžer zone vodi brigu o razvoju zone, o motivaciji potencijalnih ulagača, o jačanju saradnje među poslovnim zonama u regiji i izvan regije, o promociji preduzeća i zone, o povezivanju sa inostranstvom, kao
i o organizovanju ostalih aktivnosti koje utiču na konkurentnost i razvoj poslovne zone. Menadžer treba da
uoči potrebe preduzeća u zoni, da zna koja preduzeća u zoni uopće postoje, da poznaje djelatnost i programe tih preduzeća i da pomaže u prodaji tih programa.
Za finansiranje menadžmenta u zoni, u fazi njenog osnivanja, predlažemo da bude iz budžeta općine, s obzirom da lokalna zajednica ima i najveće efekte od razvoja industrijskih/poslovnih zona, uz podršku finansiranja od strane viših nivoa vlasti kao i fondova Evropske Unije i drugih fondova međunarodne zajednice.
Po formiranju zone i njenom naseljavanju, odnosno jačanju preduzeća u zoni, preduzeća na bazi sufinansiranja mogla bi preuzeti ulogu finansiranja menadžmenta zone. To finansiranje bi se moglo realizovati na
način što bi se troškovi komunalnih usluga u zoni uvećavali za određeni procenat dovoljan za finansiranje
menadžmenta zone. S tim da ne treba zaboraviti da upravljanje zonom nije komercijalna djelatnost, te da
cijene za usluge koje bi menadžment trebao kreirati za finansiranje zajedničkih funkcija u zoni trebaju biti
znatno niže od tržišnih, odnosno na nivou cijene koštanja. Naravno, drugi i širi aspekti koncepta upravljanja
i rukovođenja industrijskim zonama, odnosno zonama u konkretnim slučajevima, trebali bi biti predmetom
pojedinačnih studija izvodljivosti koje cijenimo izvanredno važnim za sagledavanje postojećeg stanja i
prijedlog daljih aktivnosti razvoja preporučenih industrijskih/poslovnih zona CBIH.
9.5. Plan aktivnosti u razvijanju i implementaciji strategija LER
I na kraju, za realizaciju koncepta lokalnog ekonomskog razvoja neophodno je razviti i odgovarajuću strategiju. Alternativni plan aktivnosti u lokalnom ekonomskom razvoju može objedinjavati pojedine, ranije
navedene, faze te imati za rezultat strategiju LER-a. I u jednoj i drugoj fazi predviđa se uspostavljanje
odgovarajućeg organizacionog oblika (tima ili odjela za LER) koji bi bio neposredno angažovan, kako na
izradi same strategije LER-a, tako i u svim fazama njene implementacije i revizije.
Plan aktivnosti razvijanja strategije lokalnog ekonomskog razvoja je ustvari proces koji u sebi sadrži pet
koraka ili faza, i dok su ti koraci ili faze objašnjeni kao zasebne cjeline, u realnosti to je prilično fleksibilan
proces i obično se jedna faza realizuje paralelno sa drugom u skladu sa lokalnim potrebama. Ukoliko su
uočeni problemi u toku pojedine faze, to ne mora biti rezultat te iste nego kao efekat ili posljedica aktivnosti iz prethodne faze. Prethodne faze će možda trebati preraditi ili ponoviti kako bi se ti problemi uklonili.
Takva strategija je ‘živući’ dokument kojeg treba mijenjati kako prilike to zahtijevaju.
52 U razvijenim zemljama upravljanje zonom u potunosti preuzima regionalna razvojna agencija sa svojim kadrovima.
320
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Faza
organizovanja
Revizija
Strategije
za LER
Lokalni
ekonomski
pregled
Implementacija
Strategije
za LER
Priprema
Strategije
za LER
Slika 9.5. Faze razvoja strategije LER-a
Faza 1: Organizovanje procesa LER-a
Kako bi se priprema strategije LER-a uspješno organizovala, potrebno je uspostaviti institucionalne dogovore i uključiti sve relevantne ključne aktere u pripremu, i to u ranoj fazi procesa planiranja. LER tim bi
trebao biti uspostavljen unutar općine ili u partnerskoj organizaciji i ovaj bi tim inicijalno trebao strateški
upravljati procesom LER-a. Uspješan lokalni ekonomski razvoj zahtijeva uključenje javnih (općinske vlasti), privatnih (poslovni subjekti) i nevladinih institucija/organizacija. Proces dakle započinje sa identificiranjem osoba, poduzetnika, biznisa, industrija, organizacija civilnog društva, profesionalnih organizacija,
think tank organizacija, trening institucija i drugih grupa koje čine ili utiču na lokalnu ekonomiju.
Vještine, iskustva i resursi koje ključni akteri mogu unijeti u sam proces će pojedinačno doprinijeti sveukupnom procesu strateškog planiranja i upravljanja LER-om. Uspostavljanje čvrstih i pouzdanih radnih
odnosa i organizacijske strukture unutar procesa strateškog planiranja i upravljanja LER-om vodit će ka
dugoročnim koristima iz javnog, privatnog i nevladinog partnerstva. Ovi radni odnosi mogu varirati od
relativno neformalnih radnih grupa, preko poluformalnih, slobodno reguliranih mreža pa sve do formalno
uspostavljenih i statutom definiranih tijela za funkcioniranje tih javno-privatnih partnerstava. Očuvanje i
održivost ovakvih partnerstava je često kritičan i izazovan faktor koji općenito određuje efektivnost LER
aktivnosti i uloženih napora.
Faza 2: Lokalni ekonomski pregled
Poznavanje karakteristika lokalne ekonomije je kritičan faktor, ako se uzme u obzir činjenica da ključni
akteri uključeni u proces treba da identificiraju i definiraju strategiju za LER koja je realistična, praktična i
koju je moguće postići. Kako bi se iznijeli ključni podaci o lokalnoj ekonomiji, efektivan lokalni ekonomski pregled će započeti sa preliminarnim pregledom postojećih ekonomskih veza i aktivnosti na nivou općine, te će se koristiti kvantitativne i kvalitativne informacije koje označavaju postojeće strukture i trendove u
poslovnom okruženju – proizvodnju, zapošljavanje, vještine, i druge podatke koji će pomoći u identifikaciji
strateških smjerova u lokalnoj ekonomiji.
Nekoliko metoda uključujući i SWOT analizu53, metoda upoređivanja regionalnih ekonomskih podataka
i indikatora (eng. Benchmarking) mogu se koristiti za identificiranje ključnih informacija o lokalnoj eko53 SWOT analiza je skraćenica za analizu snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji i predstavlja značajan pomoćni metod kod definisanja strategije LER-a
321
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
nomiji. Efektivan LER proces će uključiti i pregled i analizu doprinosa lokalnom ekonomskom razvoju
programa i projekata koji su u toku implementacije.
Nivo i širina podataka koji se trebaju prikupiti odredit će se njihovom dostupnošću, budžetom i samom
prirodom lokalne ekonomije. U situacijama kada su izvori informacija nedostupni, odnosno kada je za dolaženje do informacija potrebno uložiti puno vremena, materijalnih i finansijskih sredstava, može se koristiti
drugi pristup – a to je organizovanje sastanaka sa biznisima i drugim interesnim grupama, pomoću intervjua
i jednostavnih istraživanja.
Faza 3: Priprema strategije za LER
S obzirom na širinu djelovanja strategije za LER, potrebno je postići integrisan pristup procesu planiranja
i upravljanja strategijom LER-a. U osmišljavanju strategije općinski službenici kojima je delegirana ova
ovlast te glavni nositelji aktivnosti LER-a kao ključni akteri uključeni u sam proces trebat će balansirati
lokalni ekonomski razvoj sa drugim potrebama kao što su društvene potrebe i zaštita okoline. Tipična strategija za LER ima veći broj komponenti.
Faza 4: Implementacija strategije za LER
Bitnost akcijskih planova i implementacije za LER je u tome da oni obezbjeđuju specifične detalje o komponentama projekta – uključujući hijerarhiju zadataka, odgovorne strane, realističan vremenski okvir, potrebe za ljudskim i finansijskim resursima, izvorima finansiranja, o očekivanom uticaju, rezultatima, načinima za mjerenje performansi te sistema za ocjenu progresa za svaki projekat.
Projekti koji se mogu implementirati u kratkom vremenskom roku te rezultiraju kao ‘rana pobjeda’ igraju
značajnu ulogu u stvaranju razvojnog impulsa i povjerenja kod ključnih aktera. Dakle, na samom početku
moraju postojati i projektne intervencije i realizacija bitnih strateških odluka na kratak rok, kako bi se pokazalo ključnim akterima značaj njihovog učešća u procesu te konkretni rezultati koji se na terenu mogu
postići. Drugi projekti mogu imati srednjoročni ili dugoročni period implementacije i samim tim i kreiraju
efekte u takvom vremenskom okviru. U svakom slučaju, projekti trebaju biti shvaćeni kao ključni od strane
pojedinaca ili grupa ključnih aktera i oni se za njih trebaju boriti u skladu sa interesima, resursima, privrženosti i stručnosti.
Razvijanje kvalitetnog sistema za monitoring i evaluaciju za integrisani LER strateški proces je veoma
značajan i omogućuje analizu i pregled u svim fazama procesa. Ono omogućuje i LER timu da korektno
kvantificira efekte, opravdaju troškove, odrede neophodne mjere za poboljšanja i prilagodbe u procesu, i da
razviju dobre prakse. Potrebno je i uspostaviti indikatore koji će mjeriti i proces i uticaj na ciljnu grupu.
Faza 5: Revizija strategije
Iako se strategija LER-a priprema na period od tri do osam godina, reviziju strategije bi trebalo raditi češće,
odnosno na godišnjem nivou, kako bi se omogućilo prilagođavanje u skladu sa promjenjivim lokalnim
uslovima. Nešto šira revizija strategije obično se radi u periodu od tri godine. Ova revizija trebalo bi da obuhvati dostupne resurse koji se koriste za implementaciju strategije i uključuje uspostavljene i dogovorene
indikatore za monitoring i evaluaciju lokalne ekonomije.
Revizija bi trebala obuhvatiti, tamo gdje je to moguće, ulazne i izlazne faktore, efekte i rezultate i uticaj,
kao i proces implementacije te nivo i obim učešća ključnih aktera. Zajedno sa revizijom strategije, trebalo
bi uspostaviti sisteme za praćenje (eng. monitoring) progresa svakog pojedinačnog projekta. Ovi sistemi će
322
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
omogućiti donositeljima odluka da prilagode strategije u skladu sa promjenjivim lokalnim uslovima.
9.5.1. “Dobre” prakse za uspjeh strategije
Dobra praksa u lokalnom ekonomskom razvoju zahtijeva ‘skrojen’ pristup u skladu sa lokalnim uslovima,
i u skladu sa tim su predloženi slijedeći principi:
-
Integrisani pristup koji uključuje društvene, okolišne, fizičke i ekonomske zahtjeve;
Pažljivo razvijena strategija izgrađena od strane svih relevantnih partnera i bazirana na zajednički
usvojenoj/participativnoj viziji;
Opseg projekata, odnosno kratkoročni, srednojoročni i dugoročni koji svi treba da kreiraju partnerstva
i izgrade povjerenje kod svih ključnih aktera uključenih u proces LER-a;
Utjecajni i efektivni lokalni lideri koji mogu kreirati privrženost, kredibilitet i sposobnost da ujedine
sve ključne aktere;
Jačanje kapaciteta menadžmenta i timova na terenu su krucijalna za implementaciju projekta;
Strategija za LER trebala bi da bude ‘vlasništvo’ lokalne uprave – općine sa pokazanom snažnom političkom voljom za njenu implementaciju;
Politička, finansijska i tehnička pomoć od drugih nivoa vlasti koja daje dodatnu vrijednost procesu
lokalnog ekonomskog razvoja;
Projekti i akcioni planovi trebaju se poduzeti samo onda kada je odgovoran menadžer ili rukovoditelj
identificiran i kada je isti privržen uspješnoj implementaciji LER-a.
Potrebno je još jednom naglasiti da su lokalni ekonomski razvoj i koncepcija razvoja konkurentnosti paradigma buduće uspješnosti lokalne uprave iz konteksta njene podržavajuće uloge u ekonomskom razvoju i
poduzetništvu, a posebno zbog trenutnog hijerarhijskog položaja u ukupnoj administrativnog strukturi Bosne i Hercegovine. S druge strane, uloga REZ Agencije u kontektsu razvoja partnerstava između ključnih
aktera, pa i općina koje su u njenom sastavu, od presudnog je značaja. REZ Agencija može i treba da ima
koordinirajuću i podržavajuću ulogu u tim procesima, te u procesima oko namicanja izvora finansiranja iz
EU i bilateralnih fondova za dugoročne razvojne projekte.
Lokalne uprave, dakle, uz podršku REZ Agencije treba da iskoriste sve lokalne prednosti, te da definišu
ključne razvojne programe za uspostavu pogodnog ambijenta za razvoj poduzetničke infrastrukture, razvoj
malih i srednjih poduzeća i zapošljavanje, za programe koji će dobiti neophodnu podršku općinskih/gradskih administracija kao i finansijsku potporu iz budžeta. Prema tome, uloga je lokalne vlasti da inicira i
pruži početnu finansijsku, materijalnu i svaku drugu podršku u razvoju poticajnog ambijenta, da obezbijedi
brzu i fleksibilnu uslugu kod pripreme razvoja poduzetničke infrastrukture, u ovom slučaju industrijskih/
poslovnih zona, od obezbijeđenja urbanističko-prostorne dokumentacije, otkupa zemljišta ili obezbjeđenje
dokumentacije za stavljanje na korištenje općinskog zemljišta za potrebe razvoja industrijskih/poslovnih
zona. Općine, dakle, treba da imaju aktivnu ulogu i treba da iniciraju aktivnosti oko uspostave industrijskih/poslovnih zona, te da poduzmu odgovarajuće korake u saradnji sa višim nivoima oko realizacije tih
programa i projekata.
323
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
10. POTENCIJALNI EFEKTI INDUSTRIJSKIH/POSLOVNIH ZONA NA
LOKALNI I RAZVOJ REGIJE CBIH
Efekte koncepta lokalnog ekonomskog razvoja i razvoja industrijskih/poslovnih zona CBIH teško je kvantificirati, s obzirom da nedostaju pouzdani podaci iz ove oblasti. Do sada nisu vršene analize niti istraživanja uticaja razvoja industrijskih/poslovnih zona na privredu BiH, pa ni regije CBIH. Time podaci koji su
prikupljeni u toku izrade ove Studije mogu poslužiti kao base line praćenja razvoja ovog koncepta. Upravo
i jedna od preporuka Studije svakako će biti uspostavljanje mehanizma za praćenje i evidentiranje parametara lokalnog ekonomskog razvoja, kako bi se u narednom periodu moglo pristupiti ocjeni i mjerenju
navedenih efekata.
Zemljište predstavlja vrijedan resurs za razvoj poduzetništva i ukupne ekonomije jedne zemlje. Da bi se
adekvatno iskoristilo ono treba biti «definisano», planirano, ali i adekvatno opremljeno i pripremljeno za
realizaciju poslovnih aktivnosti. Industrijske/poslovne zone u sredinama u kojima su uspostavljene pozitivno utiču na razvoj poduzetništva i poduzetničke klime, na oblikovanje poduzetničke svijesti, na privredni
rast, a time i na ukupan ekonomski i socijalni razvoj sredina u kojoj se nalaze.
Međutim, razvoj industrijskih/poslovnih zona ima i svoje negativne efekte koji se ogledaju, prije svega,
u rastu rizika od zagađenja čovjekove okoline jer one, pored buke stvaraju i određene količine otpada u
čvrstom, tečnom i gasovitom stanju kojeg je potrebno adekvatno tretirati i sanirati.54 U tom smislu konceptu razvoja industrijskih/poslovnih zona treba pristupiti sa pažnjom, te blagovremeno definisati, ne samo
kriterije za ulazak u zonu, već i izvršiti selekciju pogodnih djelatnosti i aktivnosti koje su u određenim
zonama mogu realizovati, uvažavajući sve aspekte i zahtjeve potrebe očuvanja i zaštite životne okoline.
Tek sa takvom osmišljenom politikom i pristupom koncept razvoja industrijskih/poslovnih zona može dati
rezultate koji se od njega očekuju.
Poslovne ili industrijske/poslovne zone svuda u svijetu predstavljaju značajan instrument podsticaja i razvoja poduzetništva i razvoja privrede – ne samo sredine u kojoj se nalaze, već i regije u cjelini. Međutim,
s obzirom da je razvoj poduzetništva složen i dugotrajan proces, industrijske/poslovne zone svoje efekte
mogu ostvariti tek razvojem drugih mehanizama i instrumenata razvoja poduzetništva.
Planirani pristup formiranju industrijskih/poslovnih zona omogućava:
•
•
•
•
•
•
•
stručni pristup, bržu pripremu i dovršenje dokumenata o prostoru o kojima je ranije bilo više govora;
pribavljanje povoljnijih, pa i dodatnih izvora finansiranja za provedbu poduzetničkih investicija;
podsticaj razvoju lokalnih, posebno start-up biznisa kojima je omogućeno da uz znatno niže troškove
započnu ili realizuju svoje poslovanje;
usmjeravanje razvoja regije i lokalne sredine u cilju kvalitetnog iskorištavanja njenih komparativnih i
konkurentskih prednosti;
zapošljavanje kroz otvaranje novih radnih mjesta;
usmjeren i kontrolisan prostorni razvoj;
sprečavanje ekoloških problema kroz efikasnu kontrolu nad mogućim zagađivačima ili ekološki spornim tehnologijama;
54 Prema konceptu prezentiranom u knjizi: Poduzetništvo za 21. stoljeće, Republika Slovenija, Ministarstvo za gospodarstvo, PCMG-Pospešavalni
centar za malo gospodarstvo, Stability Pact for South-Eastern Europe, GEA collage, Ljubljana, 2001.
324
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
•
•
•
•
•
•
ciljano razvijanje prioritetnih privrednih djelatnosti;
formiranje zajedničkih službi i servisa u zoni;
bolje korištenje prostora u zoni i postojeće infrastrukture, što smanjuje potrebu za novim ulaganjima i
omogućava zajednička ulaganja u infrastrukturu;
povezivanje preduzeća u zoni i bolje povezivanje prema vani, odnosno kreiranje zajedničkog nastupa
prema vani;
bolju promociju lokalne sredine i regije;
bolje povezivanje sa drugim zonama, područjima i regijama.
Efekti za državu i njene administrativne jedinice su brojni. Razvojem koncepta industrijskih/poslovnih
zona država podstiče razvoj pojedinih područja, odnosno regija za koje cijeni da su ekonomski nedovoljno
razvijeni. Pored prostora na kojem se realizuju poslovne aktivnosti, industrijske/poslovne zone predstavljaju i uspješan način rješavanja problema nezaposlenosti, što dovodi do niza pozitivnih socijalnih efekata.
To je prostor na kojem dolazi do okupljanja poduzetnika i koji uvijek dovodi do stvaranja sve većeg broja
radnih mjesta. Industrijske/poslovne zone svojom konkurentnošću predstavljaju uspješan instrument za
privlačenje stranih direktnih investicija i posebno strateških investitora. U procesu međusobnog natjecanja
u privlačenju stranih investicija industrijske/poslovne zone jačaju sopstvenu konkurentsku poziciju, snažeći
na taj način i privredu zemlje. Ne treba zaboraviti da inostrani investitori idu prema područjima i zonama
koje imaju i nude povoljnije uslove za ulaganje, odnosno biznis. Zbog toga je koncept razvoja industrijskih/
poslovnih zona komplementaran sa projektom ukupnog društveno-ekonomskog razvoja. U tom slučaju
država će, u namjeri da privuče inostrane investitore, odnosno ostvari efekte ovog razvojnog instrumenta,
nuditi sljedeće:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
osiguranje građevinskih i drugih dozvola i saglasnosti u ubrzanom upravnom postupku;
povoljniju cijenu infrastrukturno opremljenog zemljišta;
stratešku lokaciju;
subvencioniranje određenih troškova;
niske cijene komunalnih i drugih usluga;
organizaciju zajedničkih poslovnih funkcija kroz podjelu troškova;
organizovanu promociju zone i preduzeća u njoj;
pomoć u povezivanju preduzeća i iskorištavanje sinergetskih efekata;
kadrovski potencijal u blizini;
stručno upravljanje zonom, i drugo.
Efekti koje država može imati od industrijskih/poslovnih zona su sljedeći:
• ubrzan i usmjeren privredni razvoj na određenom području;
• otvaranje novih radnih mjesta;
• privlačenje investitora i priliv svježeg kapitala;
• veća konkurentnost preduzeća koja djeluju u zoni, što povoljno utiče na rast opće konkurentnosti, a
posebno konkurentnosti u izvozu i nastupu preduzeća iz zone na inostranom tržištu;
• podizanje konkurentske sposobnosti lokalne privrede i poduzetnika;
• racionalno korištenje prostora;
• kontrola nad zagađivanjem okoline;
• niži troškovi promocije lokalne privrede;
• lokalna, regionalna i međudržavna razmjena privrednih i poslovnih iskustava i znanja, i druge.
325
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
S obzirom na brojne efekte i koristi od industrijskih/poslovnih zona za državu i njene administrativne jedinice, pojedine velike države ovu problematiku regulišu i posebnim krovnim zakonima.
Regija predstavlja sponu ili posrednika između države i lokalne zajednice. Njime se nastoji izvršiti objedinjavanje lokalnih zajednica sa (pored ostalog) zajedničkim ekonomskim karakteristikama. Koncept regionalnog ekonomskog razvoja podržava Evropska unija i na njemu gradi i svoj pristup ekonomskom razvoju.
Efekti i koristi koje regija ima razvojem industrijskih/poslovnih zona mogu se prepoznati u tome što razvoj
koncepta industrijskih/poslovnih zona omogućava:
• ravnomjerniji privredni razvoj regije;
• oživljavanje demografski i privredno ugroženih područja;
• priliv državnih finansijskih i drugih inicijativa u regiju;
• pribavljanje različitih oblika podrške EU, iz programa regionalne saradnje i iz programa podsticaja
poduzetništva;
• priliv kapitala od strane različitih ulagača u regiju,
• djelotvorniju zaštitu okoline;
• učvršćivanje pozicije Regionalne razvojne agencije prema državi i lokalnoj zajednici.
Pored efekata za državu i regiju, industrijske/poslovne zone najveći efekat imaju na lokalnu zajednicu. Lokalne zajednice, takođe, prepoznaju brojne koristi od razvoja industrijskih/poslovnih zona i one se ogledaju prvenstveno u: otvaranju novih radnih mjesta, osmišljenom i organizovanom pristupu i oblikovanju namjenskog
prostora za razvoj privrednih djelatnosti, koncentraciji preduzeća i poduzetnika u zoni, prilivu i usmjeravanju
domaćeg i inostranog kapitala na lokalno područje, jačanju lokalne privrede, u korištenju lokalnih resursa,
podizanju standarda i kupovne moći lokalnog stanovništva, rastu izvornih prihoda općine po osnovu prikupljanja poreza, kontroli nad zagađivanjem životne sredine, razmjeni informacija na lokalnom nivou, rastu
radnih i stvaralačkih sposobnosti, ali i nivoa obrazovanja lokalnog stanovništva, u pristupu lokalne zajednice
do različitih oblika državne i međunarodne podrške, rastu proizvodnje i izvoza, transferu tehnologije, rastu
konkurentnosti lokalnih preduzeća i konkurentnosti lokalnih područja i lokalne zajednice, itd.
Prema tome, razvoj industrijskih/poslovnih zona ima neposredan efekat na razvoj lokalnih zajednica i zbog
toga predstavlja kvalitetan instrument razvoja poduzetništva, odnosno lokalnog ekonomskog razvoja. Navedeni i drugi efekti razvoja industrijskih/poslovnih zona jačaju interes i stimulišu lokalnu zajednicu da ima
i razvija industrijsku/poslovnu zonu.
I na kraju, da bi preduzeća i poduzetnici uopće koristili pogodnosti koje im nudi rad u industrijskim zonama,
oni moraju u tome prepoznati i svoje koristi. Razvoj poduzetništva u lokalnoj sredini započinje od prostora
koji često nisu uslovni i ne omogućavaju dalji razvoj i širenje; u tom slučaju poduzetnici su suočeni sa dilemom daljeg investiranja u lokalnoj zajednici i seljenja u druge lokalne zajednice koje im nude povoljnije
uslove. Lokalnoj zajednici je strateški interes zadržati poduzetnike na svom području i omogućiti im širenje
njihovog biznisa. Oni, dakle, trebaju ponuditi lokalitete i prostore koji su predviđeni i pripremljeni za razvoj
poduzetništva i omogućiti njihov dalji rast. Lokalna zajednica u tom slučaju može i treba ponuditi lokacije i
prostore koji se nedovoljno ili uopće ne koriste kako bi ih stavila u poslovnu funkciju. Efekti razvoja industrijskih/ poslovnih zona na preduzeća i poduzetnike su takođe brojni: olakšan pristup zemljištu i prostoru uz
jednostavnije procedure dodjeljivanja ili kupovine, obezbjeđenje potrebne dokumentacije i saglasnosti, mogućnost daljeg razvoja i širenja, niži ukupni troškovi poslovanja, dostupnost kadrova na lokalnom području i
posebno onih koji su zaposleni u zoni, bolji uslovi rada, dostupnost proizvoda, usluga i mogućnost saradnje
sa preduzećima koja se nalaze u istoj industrijskoj/poslovnoj zoni, niži troškovi promocije i održavanja infra-
326
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
strukture, mogućnost uspostavljanja saradnje sa drugim zonama, mogućnost stvaranja klastera, i druge.
Zbog navedenog, koncept razvoja industrijske/poslovne zone mora se temeljiti na dugoročnoj strategiji
lokalnog ekonomskog razvoja, sa uslovima poslovanja koji su stabilni i koji se neće mijenjati svakom
promjenom vlasti. Povjerenje u stabilnost uslova privređivanja u industrijskoj/poslovnoj zoni predstavlja
faktor njihove konkurentnosti i atraktivnosti koji omogućava njihov dinamičan razvoj.
Prema navedenom, brojni su efekti koje koncept razvoja industrijskih/poslovnih zona može imati na ekonomski i socijalni razvoj ne samo općine na čijem području se nalazi industrijska/poslovna ili poduzetnička
zona, već i na ukupan razvoj regije CBIH. Razvoj industrijskih/poslovnih zona, ukoliko se planski i stručno
organizuje i vodi, omogućava održivost ekonomskog razvoja na lokalnom i regionalnom nivou.
10.1. Sinergetski efekti i mogućnosti saradnje industrijskih zona Sarajevske makroregije i regije
CBiH u kontekstu ekonomskog razvoja
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH urađena
je prema istim principima i metodologiji kao i Studija izvodljivosti sa ciljem formiranja industrijskih zona
Sarajevske makroregije, te na taj način predstavljaju kvalitetnu osnovu za usporedbu istraživanjem dobijenih pokazatelja potencijala za razvoj industrijskih/poslovnih zona kao i indikatora postignute uspješnosti.
Na području regije Centralna BiH istraživanjem je obuhvaćeno 16 općina (15 koje pripadaju Zeničkodobojskom odnosno Srednjobosanskom kantonu, te jedna općina iz Republike Srpske) i ukupno 58 potencijalnih zona, dok je istraživanjem u Sarajevskoj makroregiji obuhvaćeno 32 općine, od kojih je njih
29 predložilo ukupno 60 potencijalnih zona. Ukupna površina predloženih zona u regiji Centralna BiH je
1.493 ha, dok je ukupna površina predloženih zona u Sarajevskoj makroregiji 918 ha.
Značajno je istaći da su sve općine na području CBiH iskazale važnost aspekta konkurentnosti za razvoj
njihovih lokalnih sredina, tako da je više općina već pokrenulo aktivnosti razvoja poduzetničke infrastrukture, što podrazumijeva poduzete pripremne mjere na uspostavljanju industrijskih odnosno poduzetničkih
zona, poslovnih inkubatora, tehnoloških parkova, garancijskog fonda i drugo. Jedan dio općina u sastavu
SMR još uvijek nije jasno prepoznalo važnost proaktivnog pristupa u upravljanju ekonomskim razvojem
na njihovom/lokalnom području, stoga i rezultati i efekti kod tih općina izostaju. Određen broj općina u
sastavu CBiH ima već formirane institucionalne mehanizme za podršku LER-u, kao na primjer formirana
ZEDA (Agencija za ekonomski razvoj općine Zenica), te se od istih očekuju značajni rezultati i efekti na
lokalni ekonomski razvoj. Menadžment lokalnih administracija CBiH ima izraženu svjesnost o potrebi
značajnog učešća u realizaciji projekata i aktivnosti usmjerenih na poticanje poduzetništva i ekonomskog
razvoja. Strategije ekonomskog razvoja kod značajnog broja općina u sastavu CBiH su urađene i predstavljaju osnovu za stvaranje uslova i unapređenje ekonomskog razvoja tih sredina.
Ipak, radi uspostavljanja saradnje i pri tome ostvarenja očekivanih sinergetskih efekata industrijskih/poslovnih zona, kod općina iz obje regije (CBiH i SMR) neophodno je poduzimati slijedeće korake za rješavanje gotovo istih problema i situacija koji se odnose na:
-
Ubrzati postupke pripreme potrebne dokumentacije te rješavanje imovinskih pitanja potencijalnog zemljišta za formiranje zona, posebno kada je riječ o efikasnosti lokalne administracije;
Formirati odgovarajuće fondove na regionalnom nivou za finansiranje projekata uspostave zona;
327
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
-
-
-
Razviti programe koji će potencijalnim investitorima omogućiti brz i fleksibilan postupak osnivanja
poduzeća (obezbjeđenje odgovarajuće lokacije i drugih neophodnih uslova za uspostavljanje poduzeća, pomoć oko pribavljanja različitih dozvola i druge dokumentacije, stimulacije za zapošljavanje
radnika sa lokalnog područja i slično);
Formirati radna tijela odnosno koordinacione grupe koje će upravljati procesima uspostave zona;
Kontinuirano vršiti odgovarajuću promociju potencijala lokalnih sredina za uspostavljanje zona i privlačenje investicija te raditi na razvijanju različitih promotivnih aktivnosti na svim nivoima;
Potrebno je razviti koordinaciju i saradnju različitih institucionalnih nivoa, od općinskog nivoa, preko
kantonalnog, regionalnog do entitetskog i državnog nivoa, sa ciljem jasnijeg, efikasnijeg i bržeg rješavanja određenih problema te privlačenja potencijalnih investitora, uz pružanje kvalitetnog servisa istima;
Osnažiti saradnju sa obrazovnim institucijama i uticati na kreiranje obrazovne politike za pojedina
područja od interesovanja za poslovni sektor, u saradnji sa relevantnim institucijama.
Stanje ponude infrastrukturnih kapaciteta zona u obje regije je veoma slično – kada je riječ o terenu, dostupnosti glavnih putnih komunikacija, sigurnosti od poplava te mogućnosti fizičke infrastrukture (osim gasa
koji je u CBiH dostupan jedino u zoni Zenica 1), tako da se može zaključiti da je potrebna infrastruktura
(struja, voda, odvodnja otpada, telekomunikacije i drugo) u zonama obje regije dostupna.
Dakle, zahvaljujući unutrašnjim kapacitetima, svjesnosti problema i potrebe bržeg djelovanja ključnih aktera u promociji i privlačenju investicija i razvoju poduzetničke infrastrukture, općine u sastavu CBiH su
napravile značajniji iskorak u ostvarivanju poboljšanih uslova za poslovanje privrednih subjekata i privlačenje novih investicija. Do sada su iz budžetskih izvora na području ove regije izdvojena značajna sredstva
za unapređenje uslova poslovanja razvojem neophodne infrastrukture. Ipak, učinjen je samo mali korak
naprijed i potrebno je kontinuirano angažovati sve dostupne materijalne i ljudske resurse u cilju razvoja
podržavajućeg ambijenta i klime za razvoj i investicije.
S obzirom na povezanost i upućenost jednih na druge, neophodno je uspostaviti saradnju između zona ili
grupa zona sa područja dvije regije u cilju korištenja sinergetskih efekata. Kao pogodan, ali i napredni oblik
saradnje zona dvije regije svakako je uspostavljanje klastera industrijskih/poslovnih zona. Ovaj koncept
moguće je realizovati tek u naprednijoj fazi razvoja zona u obje regije.
Drugi aspekt saradnje svakako je u zajedničkom nastupu prema višim organima vlasti, u cilju donošenja
odgovarajućih zakonskih rješenja u oblasti razvoja industrijskih/ poslovnih zona, ali i ukupnog koncepta regionalnog razvoja. Takođe, zajedničkim naporima mogu se kvalitetnije lobirati i animirati organi entitetske
i državne vlasti, ali i međunarodna zajednica, za izdvajanje sredstava za podršku regionalnim fondovima za
razvoj industrijskih/poslovnih zona.
Razmjena znanja i iskustava nameće se kao nužnost, jer nijedna od regija ne posjeduje dovoljno resursa za
samostalna istraživanja i modeliranje koncepta razvoja industrijskih/poslovnih zona. Razvojem saobraćajne infrastrukture, a posebno autoputa na Koridoru Vc, ostvariće se obostrana, ali i nužna migracija stručne
radne snage između dvije regije. Realizacija zajedničkih međuregionalnih projekata predstavlja osnovu
uspostavljanja tješnje saradnje između dvije regije.
I konačno, s obzirom na geografsku poziciju ove dvije regije, neophodno je da budući programi uključuju i
saradnju svih aktera iz obje regije kako bi se kreirali sinergijski efekti i poboljšala ukupna klima za razvoj
i investicije.
328
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
ZAKLJUČCI SA PREPORUKAMA
Iako su kroz sami sadržaj Studije, u obradi njenih pojedinih dijelova, iznijeti brojni zaključci i date odgovarajuće preporuke, na ovom mjestu ćemo nastojati da neke od njih, koje smatramo posebno značajnim,
ponovno istaknemo i sistematiziramo, uz napomenu da u ovom dijelu ni u kojem slučaju nisu obuhvaćeni
svi zaključci i sve preporuke koje smo u Studiji prezentirali. Ovdje prezentirani zaključci i preporuke navedeni su, ne po redosljedu svoje značajnosti, već prate logičan redoslijed sadržaja Studije.
Zaključci
1.
Problemi sa kojima se suočava CBIH, kao što su nezaposlenost, porast siromaštva, te zaostajanje u
ekonomskom razvoju posljedica su kako rata, tako i problema koje neminovno generiše proces tranzicije. Nekada veliki poslovni sistemi koji su predstavljali temelje ekonomskog razvoja CBIH i zapošljavali veliki broj radnika, danas su uglavnom devastirani i nemoćni da samostalno iznađu puteve svoje
revitalizacije. S druge strane, novonastali privatni sektor još nije dosegao obim poslovne aktivnosti
koji bi apsorbovao veći broj nezaposlenih, ublažio posljedice propasti velikih poslovnih sistema, te
otvorio perspektive novog, uravnoteženog, samoodrživog i dinamičnog razvoja.
2.
Tranzicija, kao globalni i opći društveni proces još uvijek se nije desila u svijesti ljudi koji čine organe
lokalne vlasti i menadžment propalih poslovnih sistema. Oni još uvijek nisu dovoljno spoznali svoju
ulogu aktivnih učesnika – inicijatora i kreatora procesa ekonomskog razvoja. Zbog toga razvojni potencijali CBIH kao što su ljudi, prirodni resursi, energija, te objekti, industrijske, saobraćajne i ostale
infrastrukture i dalje ostaju neiskorišteni ili se koriste u ograničenom ili minimalnom kapacitetu.
3.
Poseban problem predstavljaju kapaciteti bivših velikih poslovnih sistema koji vremenom sve više
propadaju. Novi/alternativni načini iskorištavanja tih potencijala i njihovo stavljanje u funkciju ekonomskog razvoja praćeni su problemima u čijem rješavanju je neophodno angažovanje kako javnog,
tako i privatnog sektora. Javni sektor treba biti aktivan u kreiranju stimulirajućeg ambijenta u kojem
će privatni sektor, kroz realizaciju vlastitih poslovnih interesa, doprinositi ostvarenju općih društvenih
i razvojnih ciljeva.
4.
Iskustva u Studiji analiziranih zemalja potvrdila su tezu da su se industrijske/poslovne zone pokazale
kao efikasan instrument privlačenja inostranih investicija.
5.
Domaći i inostrani investitori, u namjeri investiranja u pokretanje proizvodnje, suočeni su sa problemom nedefinisanih, neregulisanih i neuređenih lokacija. To daje lošu sliku o zemlji, lokalnoj i regionalnoj zajednici i stvara utisak da ista ne preduzima adekvatne mjere na stvaranju ambijenta pogodnog
za investiranje. Domaći investitori odustaju od ulaganja ili se izlažu enormnim troškovima razvoja lokacija sa kompletnom novom infrastrukturom, dok inostrani investitori poslovne šanse traže u drugim
zemljama.
6.
U načelu, izostanak industrijskih i regionalnih politika u BiH u proteklom periodu je učinio BiH daleko
manje atraktivnom lokacijom biznisa u odnosu na sve druge zemlje koje konkuriraju za priliv investicija u Jugoistočnoj Evropi i za izvozna tržišta.
7.
Industrijske/poslovne zone predstavljaju savremen koncept koji REZ Agencija prepoznaje kao jedan
329
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
od bitnih instrumenata podsticaja bržeg ekonomskog razvoja CBIH. One mogu ponuditi povoljnije
uslove sa aspekta prostora, objekata, industrijske/poslovne, saobraćajne i komunalne infrastrukture –
čime se kreira pozitivno poslovno okruženje koje stimulira osnivanje i rast malih i srednjih preduzeća,
te dolazak stranih investicija (kompanija).
8.
Projekat razvoja industrijskih/poslovnih zona unutar CBIH iniciran je od strane REZ Agencije, koja
je ovaj Projekat prepoznala kao mogućnost da se racionalnije iskoriste raspoloživi prostori i objekti u
općinama u Regiji, da se izgradnjom i funkcionisanjem industrijskih/poslovnih zona utiče na razvoj
poduzetništva, otvaranje novih radnih mjesta i podstiče dalji ekonomski razvoj na lokalnom i regionalnom nivou.
9.
Industrijske/poslovne zone treba posmatrati kao jedan od instrumenata u realizaciji novih industrijskih
politika koje promoviraju više važnih ekonomskih ciljeva. Ono što se ne može osigurati kao poželjna
poslovna okolina u ekonomiji uopće, često se postiže u okviru industrijskih/poslovnih zona, tako da
one postaju privlačne za lociranje proizvodnji koje znače ulazak u višu fazu konkurentnosti ili znače
veću efikasnost u okviru stadija konkurentnosti koji označava ekonomiju vođenu faktorima razvoja.
10. Regionalna i lokalna dimenzija razvoja sve se više uvažavaju u građenju konkurentnosti i lokaciji
pojedinih industrija na određenim prostorima. Industrijske/ poslovne zone po svojim regionalnim obilježjima podižu svoju efikasnost uključivanjem u regionalne mreže industrijskih/poslovnih zona, koje
mogu predstavljati dobru osnovu regionalnih klastera.
11. Industrijske/poslovne zone mogu igrati ulogu baznih klastera proizvodnje u određenim industrijama,
koji se mogu na načelima regionalne saradnje povezivati i koncipirati regionalne klastere.
12. Industrijske/poslovne zone svuda u svijetu predstavljaju značajan instrument podsticaja i razvoja poduzetništva i opšteg ekonomskog razvoja određene sredine. Neke zemlje ostvarile su izvanredne rezultate u njihovom razvoju, tako da su i njihova iskustva u kontekstu razvoja industrijskih/poslovnih zona
CBIH, posebno značajna i dragocjena (Italija, Irska, Malezija, ali i Slovenija i Hrvatska).
13. Nedostaje adekvatna promocija razvojnih i investicionih potencijala općina, kantona i regije CBiH.
14. Fondovi za podršku razvoju industrijskih/poslovnih zona i poduzetničke infrastrukture na području
regije CBiH gotovo da ne postojanje, a tamo gdje postoje oni su apsolutno nedovoljni za ozbiljniji
podsticaj njihovog razvoja.
15. Ne postoje stimulativne mjere države i entiteta projektu razvoja industrijskih/ poslovnih ili poduzetničkih zona, niti adekvatne mjere i aktivnosti privlačenja investitora u te zone.
16. Rezultati istraživanja odnosa općina prema lokalnom ekonomskom razvoju (LER) ukazuju na sljedeće
zaključke:
•
330
Sve općine koje se nalaze na području koje se označava regionalnom ekonomskom zajednicom
(REZ) izrazile su stav da je neophodno razvijati konkurentnost na lokalnom nivou, putem koje se
može očekivati ekonomski rast i razvoj ekonomije.
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
•
Općine ocjenu vlastite konkurentnosti baziraju na resursnim mogućnostima (prostorna raspoloživost, lokacija, infrastruktura, tradicija, stručan i kvalifikovan kadar i drugo), što je, u stvari, samo
dio komponenti neophodnih za razvoj.
•
Veoma je značajno da većina općina ima već pokrenute projekte u oblasti lokalnog ekonomskog
razvoja, najviše u oblasti pripremnih aktivnosti za uspostavu poslovnih zona, inkubatora, te savjetodavnih usluga i slično. Pozitivno je i to što općine počinju za te potrebe izdvajati i odgovarajuća
budžetska sredstva.
•
Rezultati djelovanja lokalnih administracija na području lokalnog ekonomskog razvoja već imaju
određene efekte, kroz realizaciju strateških orijentacija kod onih koje su usvojile svoje strateške
dokumente. Općine već pripremaju prostorno-plansku dokumentaciju za otvaranje industrijskih/
poslovnih zona. Neke su napravile iskorak u institucionalnoj podršci formiranjem zasebnog odjela
za upravljanje ekonomskim razvojem ili su pak podržale udruženja ili zadruge koji realizuju razvojne projekte u tim općinama.
•
Oblici promocije općina uglavnom se baziraju na poslovnim sastancima, kao posljedica direktnih
kontakata načelnika i njihovih saradnika sa potencijalnim poslovnim investitorima; dakle, postoji
nedovoljna organiziranost općina da na kvalitetan i strateški način upravljanju promocijom i privlačenjem investicija.
•
I dalje saradnja većine općina sa obrazovnim institucijama ima tek formalan i deklarativan karakter, ne postoji zakonski okvir koji reguliše saradnju lokalne uprave sa obrazovnim institucijama.
Ocjena je da općine, u stvari, gotovo nikako ne utiču niti učestvuju u kreiranju obrazovnih programa.
•
Stav većine općina je da, pored vođenja upravnog postupka, one trebaju podržavati ekonomski
razvoj. Međutim, načini kako će općine to postići su različito shvaćeni, odnosno ne postoji jedinstveno razumijevanje o ulozi koju općina treba imati u tim procesima.
•
Trenutno samo određeni broj općina ima uspostavljene odjele/službe za lokalni ekonomski razvoj,
i to su tek formirane službe odnosno odjeli, a kod određenog broja općina je postupak formiranja
u toku. Postoji još uvijek nedostatak razvijenosti unutrašnjih kapaciteta u općinama za poticanje
razvoja preduzetničke infrastrukture i pružanje podrške ekonomskom razvoju.
•
Uposlenici u službama za ekonomski razvoj su uglavnom tehničkih zanimanja, a zatim društvenih
zanimanja. Većina tih uposlenika ima u prosjeku 20-godišnje radno iskustvo. Postojeći uposlenici
u navedenim službama gotovo isključivo obavljaju poslove u oblasti upravnog postupka, inspekcijskog nadzora, ocjene uslovnosti poslovnih prostora, a da u isto vrijeme općine gotovo i da
nemaju službenike koji obavljaju poslove u oblasti LER-a.
•
Izdvajanja za razvoj kadrova u oblasti LER-a i ako postoje u nekim općinama su relativno mala,
što je nedovoljno za potrebno jačanje ljudskih kapaciteta u ovoj oblasti. Bez osposobljenih uposlenika općinske administracije ne može se očekivati uspješno upravljanje lokalnim razvojnim
procesima.
331
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
332
•
Većina općina ima uglavnom odgovarajući prostor za rad, računarsku opremu i programe, no ono
što nije zadovoljavajuće je nivo iskorištenosti postojeće opreme (računara), programske opreme
te koristi koje može donijeti umreženost/povezanost radnih mjesta. Time bi se mogla značajno
povećati produktivnost rada uposlenika općinske administracije po pitanju riješavanja konkretnih
problema poslovnih subjekata i građana.
•
Saradnja između općina postoji, ali ograničena je nedovoljnim resursima općina da pokrenu zajedničke projekte, te nedostatkom komunikacije oko ključnih problema koji usporavaju ekonomski
rast i razvoj lokalnih zajednica. Nedostaje kvalitetno povezivanje te umrežavanje između općina
na rješavanju zajedničkih problema.
•
Može se zaključiti da ključne osobe lokalne uprave – načelnici i njihovi saradnici izdavajaju značajno vrijeme za potrebe učešća u lokalnim razvojnim aktivnostima. Privrženost tim procesima
postoji, no isto tako kod nekih općina utrošeno vrijeme za te namjene nije efektivno iskorišteno,
zbog različitih razloga, tako da su i rezultati djelovanja skromni.
•
Drugi institucionalni oblik lokalnog ekonomskog razvoja je forum za LER koji postoji kod gotovo polovine općina. Kod određenog broja općina koje imaju razvijene ove forume, radi se o
neformalnim grupama koje čine prošireni kolegij načelnika, i koji imaju time ograničenu ulogu u
donošenju odluka o lokalnom ekonomskom razvoju. Ipak radom foruma upravljaju ključni ljudi u
općinama, što stvara i održava povjerenje između javnog i privatnog sektora te obećava uspješne
rezultate u budućnosti.
•
Skoro sve općine iniciraju kontakte između biznisa i pružaju podršku kod uspostave saradnje. Ta
saradnja se podržava uglavnom između biznisa na nivou općine ili između općina.
•
Većina općina ima razvijene lokalne razvojne strategije, no one još uvijek ne predstavljaju na
adekvatan način pregled konkurentskih prednosti, što uz nedostatak liderskih usmjerenja utiče na
stvaranje slabijih efekata od njihove realizacije. Određeni broj općina smatra ipak da su te strategije doprinijele ubrzanju ekonomskog rasta. Strategija se treba implementirati sa projektima koji
u potpunosti odgovaraju potrebama za LER općine.
•
Projekti ekonomskog razvoja odnose se na rekonstrukciji fizičke infrastrukture, zatim u manjem
obimu na razvoj poduzetničke infrastrukture (inkubatori, poslovne zone, garancijski i kreditni
fondovi i slično).
•
Značajno je to da su lokalne administracije uglavnom shvatile važnost postojanja poduzetničke
infrastrukture, no isto je tako bitno da one shvate i važnost njihove uloge u podržavanju uspostave
onih ključnih oblika koji odgovaraju njihovoj lokalnoj sredini. Njihova podržavajuća uloga je
esencijalna zbog toga što lokalne administracije imaju individualnu moć kreiranja ambijenta za
ulaganja, postojanje budžeta iz kojih mogu obezbijediti finansijske podsticaje, ljudske resurse i
slično.
•
Projekti lokalnog ekonomskog razvoja bi trebali da budu fokusirani na efekte u kratkoročnom,
srednjoročnom i dugoročnom periodu, kako bi svi učesnici iz privatnog, javnog i nevladinog sektora mogli pronaći interes za učešće u zajedničkim projektima.
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
•
Općine trenutno pružaju vrlo oskudne usluge poslovnom sektoru koji se uglavnom ograničava
na aktivnosti usko definisane djelokrugom poslova općinskih službi, odnosno vođenja upravnog
postupka. Tek manji broj općina ima razvijene i dodatne usluge.
•
Nedostaju usluge kao što su promocija lokalnih biznisa na regionalnom, državnom i internacionalnom nivou, pronalaženje potencijalnih ulagača, formiranje kreditno-garancijskog fonda, usluge
istraživanja tržišta i pripreme poslovnog plana (tamo gdje isti ne postoji), brzo i efikasno riješavanje zahtjeva preduzetnika i MSP, privlačenje stranih direktnih investicija, podrška početnicima
u biznisu kroz razne olakšice i slično.
•
Uglavnom se koriste lični kontakti za promociju potencijala za domaća i strana ulaganja, te nema
adekvatnog sistemskog pristupa u promociji.
•
Potrebno je iskoristiti spoznaje o postojanju tradicije u pojedinim područjima i u pojedinim industrijskim oblastima, te ih povezati sa drugim sličnim biznisima. U ovom kontekstu formiranje
klastera ima svoju punu opravdanost.
•
Ne postoji formalni sistem evidencije i uspješnosti promocije potencijala za domaća i strana ulaganja.
•
Načini i sistemi za praćenje uspješnosti ekonomskog razvoja na lokalnom nivou su u potpunosti
nerazvijeni i nedostaju jasno definisani indikatori razvoja na lokalnom nivou, razvijeni od strane
općina koje bi iste mogle pratiti. Dakle, ne postoji niti sistem niti razvijena metodologija praćenja
ovih indikatora. Zbog ovog nedostatka ne može se vršiti ni adekvatna korekcija niti unapređenje
postojećih razvojnih strategija.
•
Zbog nedostatka kvalitetnije saradnje, kod većine općina zahtjevi poslovnog sektora se odnose na
one usluge koje su definisane upravnim postupkom, a uglavnom se odnose na registraciju poslovnih subjekata samostalnih, trgovinskih, proizvodnih i uslužnih djelatnosti.
•
Određeni broj općina je već uradio istraživanja za razvoj preduzetničke infrastrukture i industrijskih/poslovnih zona, pa je kod ovih općina prisutan napredak u fazama razvijanja pojedinih oblika
pomenute infrastrukture, dok je kod drugih općina koje nisu napravile potrebna istraživanja osjetan nedostatak intervencija za razvoj ovih oblika preduzetničke infrastrukture.
17. Prema rezultatima anketiranja, 16 općina CBIH kandidirale su ukupno 58 potencijalnih zona (od kojih
36 industrijskih/poslovnih zona (15 smeđih i 21 zelenu); sedamnaest poduzetničkih (15 zelenih i 2
smeđe), te pet turističkih, poljoprivrednih, stambeno-poslovno-rekreativnih.
18. U svim općinama regije Centralna BiH postoje odgovarajuće lokacije i prostori pogodni za instaliranje
industrijskih/poslovnih ili poduzetničkih zona. Kao zajedničke karakteristike predloženih industrijskih/poslovnih i poduzetničkih zona možemo istaći sljedeće:
• Topografija terena kandidovanog za industrijske/poslovne zone uglavnom je povoljna;
• Opasnost od poplava izražena je u 10 kandidovanih zona, a djelimična u 6 kandidovanih zona;
• Lokacije se uglavnom nalaze u blizini regionalnih putnih pravaca, a stanje putne komunikacije
ocjenjeno je dobrim;
333
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
334
Udaljenost od željeznice predstavlja problem, posebno za općine koje se ne nalaze uz željeznički
koridor;
Izvanredan potencijal za cijelu Regiju predstavljaće izgradnja autoputa na Koridoru Vc jer se gotovo sve općine nalaze u užem pojasu uticaja ovog putnog pravca;
Predložene lokacije su relativno blizu općinskih centara, a neke se nalaze i u samim centrima;
Udaljenost od grada Zenice kao sjedišta Regije i kantona, te Travnika, kao sjedišta kantona je
različita, ali postoji solidna povezanost mrežom puteva;
Površine predloženih lokacija industrijskih/poslovnih zona su različite i variraju od 1,2 do 240 ha,
sa različitim mogućnostima proširenja. Prosječna površina industrijskih/poslovnih i poduzetničkih
zona iznosi 28,86 ha i nedovoljna je za realizaciju ozbiljnijih poslovnih poduhvata;
Za najveći broj objekata koji se nalaze na predloženim lokacijama industrijskih/ poslovnih zona potvrđeno je da imaju odgovarajuće građevinske dozvole. Ipak, iskustvo ukazuje da ovaj zaključak treba
prihvatiti sa rezervom, posebno kada su u pitanju kandidovane smeđe industrijske/poslovne zone;
Evidentan je različit kvalitet građevinske dokumentacije i ažurnosti općinskih evidencija po ovom
pitanju;
Rezultati istraživanja ukazuju da su predložene lokacije industrijskih/poslovnih zona, većinom,
kao takve, označene u urbanističkim i prostornim planovima općina. Kod nekih je taj postupak u
toku, dok manji broj njih tek treba biti urbanistički planiran;
Predložene lokacije uglavnom nemaju značajnijih urbanističkih ograničenja. Ovo je posebno karakteristično za smeđe zone. S druge strane, pojedine zelene zone iskazuju određena urbanistička
ograničenja;
Sve smeđe industrijske/poslovne zone imaju osigurano snabdijevanje osnovnom infrastrukturom
kao što je električna energija, voda (za piće i tehnološka), odvod otpadnih i oborinskih voda.
Navedene instalacije, zbog dugotrajnog nekorištenja i neodržavanja, u prilično su lošem i zapuštenom stanju, tehnološki prevaziđene, tako da je potrebno dodatno investiranje u njihovu rekonstrukciju;
Kod zelenih zona stanje u segmentu snabdijevanja električnom energijom i vodom je nešto lošije, ali se
ono kontinuirano poboljšava. Više od polovine predloženih zelenih zona ima riješeno ovo pitanje;
Mogućnost priključka gasa na predloženim lokacijama je privilegija samo poslovne zone Zenica 1;
Predložene lokacije, uglavnom, imaju mogućnost odlaganja čvrstog otpada, dok će njegovo dalje
zbrinjavanje biti uslovljeno poštovanjem standarda zaštite životne sredine;
Sve predložene lokacije imaju razvijenu telekomunikacijsku infrastrukturu i pokrivenost GSM
mrežom;
Smeđe zone, u pravilu, nemaju razvijenu tzv. dodatnu poslovnu infrastrukturu (računovodstvene,
administrativne i druge stručne službe) koncentrisane na jednom mjestu u zoni, sa mogućnošću
njihovog korištenja uz niže troškove;
Transportna komunikacija unutar smeđih zona je razvijena, ali je u pojedinim slučajevima treba
sanirati i rekonstruisati. Kod zelenih zona, ona je, uglavnom, nerazvijena, tako da će kod onih koje
imaju najbolje uslove za razvoj trebati rješavati ovo značajno pitanje;
Problem smeđih zona, u pravilu, predstavljaju zapušteni, devastirani ili uništeni objekti starih
državnih preduzeća, od kojih se oni sa visokim nivoom devastacije ne mogu, bez većih troškova,
prilagoditi standardima savremene organizacije procesa proizvodnje pa trebaju biti uklonjeni;
Anketirani, u većini slučajeva, ne raspolažu pouzdanim informacijama o broju, vrsti i strukturi
objekata, a da ne govorimo o ostalim tehničkim karakteristikama (površini, periodu izgrađenosti,
nivou devastiranosti, njihovoj procijenjenoj vrijednosti, kao i procjeni vrijednosti eventualnih ulaganja za njihovo obnavljanje). Naravno, jasno je da će navedeno biti predmetom kasnijih analiza
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
•
•
•
•
od strane potencijalnih investitora;
Anketirani, u pravilu, nisu najbolje upoznati sa poslovnim aktivnostima koje se realizuju unutar
postojećih industrijskih/poslovnih zona;
Inicijativu za uspostavljanje industrijskih/poslovnih zona, uglavnom, pokreće općina. Gotovo svi
anketirani ističu da postoji interes za uspostavljanjem industrijskih/poslovnih zona na navedenim
područjima i da je zainteresovan «privatni sektor». Međutim, malo je preciznih odgovora na pitanje da se navedu kompanije koje su izrazile konkretan interes, odnosno na pitanje «da li ima evidentiranih pismenih zahtjeva u tom smislu», «šta je sadržaj tih zahtjeva», «da li je bilo finansijskih
ponuda u tim zahtjevima»;
Nijedna od postojećih ili preporučenih industrijskih/poslovnih zona nema svoj menadžment, kod
11 zona menadžment zone je u fazi formiranja;
Prosječna cijena zemljišta predloženih potencijalnih industrijskih/poslovnih zona je 19,57 KM/m2
Prosječna cijena predloženih zelenih zona je 20,55 KM/m2, smeđih 17,07 KM/m2, a poduzetničkih 21,18 KM/ m2.
19. Ukupna površina kandidovanih zona iznosi samo 1.582,7 ha, što smatramo apsolutno nedovoljnim za
potrebe dugoročnog razvoja privrede regije Centralna BiH.
20. Drugi problem je relativno mala površina predloženih zona. Prosječna površina kandidovanih zona
iznosi tek 29,86 ha, što je jako malo i nedovoljno za realizaciju ozbiljnijih poslovnih poduhvata, odnosno smještanje poslovnih kapaciteta ozbiljnih investitora.
21. Prema izvršenim analizama i rangiranju 16 općina CBIH sa aspekta konkurentnosti i njihovog odnosa
prema lokalnom ekonomskom razvoju, vodeće su općine: Zenica i Vitez, te Tešanj i Travnik. Nakon
njih slijede: Žepče, Zavidovići, Maglaj i Kakanj, te općine: Bugojno, Teslić i Novi Travnik. U donjem
dijelu tabele su općine: Donji Vakuf i Gornji Vakuf/Uskoplje, dok su na dnu tabele općine: Doboj Jug,
Busovača i Usora.
22. Percepcija konkurentnosti iskazana od strane općina značajno se razlikuje od objektiviziranih ocjena
projektnog tima. Odstupanja su kako u pravcu precjenjivanja, tako i u pravcu podcjenjivanja vlastite
konkurentnosti. Indikativno je da slabije razvijene općine, uglavnom, precjenjuju (npr. Busovača, Usora, Doboj Jug), a razvijenije podcjenjuju vlastitu konkurentsku poziciju (npr. Vitez, Zenica, Travnik).
Samo kod jedne općine (Tešanj) ocjena vlastite konkurentnosti korespondira sa objektiviziranom ocjenom ekspertnog tima.
23. Sa aspekta konačne ocjene konkurentnosti preporučili smo prvorangiranih 7 (sedam) smeđih i prvorangiranih 11 (jedanaest) zelenih industrijskih/poslovnih zona za nastavak aktivnosti njihove institucionalne podrške. Preporučene zone, pored faktora njihove interne konkurentnosti, nalaze se u lokalnim
sredinama koje pogoduju razvoju poduzetništva, odnosno u sredinama koje imaju prepoznatljive lokacijske konkurentske prednosti.
24. U lokalnim sredinama čije su zone niže rangirane od preporučenih potrebno je pristupiti intervencijama u cilju razvoja faktora konkurentnosti. Za zone koje su niže i nisko rangirane, kao i za one iz grupe
poduzetničkih, preporučujemo uspostavljanje (poduzetničkih) zona sa poslovnim inkubatorima koji bi
uz podršku kreditno-garantnih fondova i drugih instrumenata podrške poduzetništvu omogućili, prije
svega, razvoj lokalnog poduzetništva i poduzetnika. Dostizanjem određenog nivoa razvoja poduzetniš-
335
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
tva i poduzetnika na lokalnom nivou stvorili bi se i pogodni uslovi za njihov razvoj i prerastanje u industrijske/poslovne zone. Naravno, u zavisnosti od interesa potencijalnih investitora i lokalnih zajednica
i niže rangirane industrijske/ poslovne i poduzetničke zone mogu doživjeti svoj razvoj i ekspanziju.
25. Osvrt na primjenu propisa u oblasti prostornog planiranja, kroz primjenu propisa koji se odnose na
ostvarivanje i zaštitu prava na građevinskom zemljištu, ukazuje na konfliktne situacije i sporost nadležnih organa u postupku izrade i donošenja planova prostornog uređenja i sporost u rješavanju po
podnesenim zahtjevima.
26. Prema dosadašnjim iskustvima, u ovoj oblasti, pojedinačni investicioni programi se mogu najefikasnije realizovati na zemljištu u privatnom vlasništvu, odnosno vlasništvu investitora. U najvećem broju
slučajeva kupoprodaja zemljišta, odnosno isplata kupoprodajne cijene je uvjetovana pribavljanjem
urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje, sa svim propisanim saglasnostima, na ime kupca, prema zahtjevima i potrebama određenog investicionog projekta. Vrlo je malo primjera u praksi dodjele
gradskog građevinskog zemljišta putem nadležnih organa općinskog ili kantonalnog nivoa vlasti, koji
su efikasno riješeni. Građevinsko zemljište u BiH, prema važećoj zakonskoj regulativi iz ove oblasti,
nije moguće aktiviratiputem koncesije.
27. Iskustva iz Hrvatske pokazuju da je na zemljištu koje je u privatnom vlasništvu vrlo teško organizovati
industrijsku/poslovnu zonu zbog problema sa neriješenim imovinsko-pravnim odnosima, te s praksom
uslovljavanja prodajne cijene od strane vlasnika zemljišta.
28. Jedan od ključnih kritičnih i rizičnih faktora za uspješnost realizacije projekta uspostave industrijske/
poslovne i poduzetničke zone jeste pitanje rješavanje imovinsko-pravnih, odnosno vlasničkih odnosa
u smislu uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona na zemljištu u privatnom vlasništvu. Taj proces je
opterećen kako visokim troškovima otkupa zemljišta, tako i problemima rješavanja imovinsko-pravnih
odnosa (nasljedstvo i drugo). Složen i dugorajan proces pregovora sa vlasnicima zemljišta, gotovo u
pravilu, obeshrabri investitora, što ima za rezultat odustajanje od investiranja. S obzirom na pretežnost
privatnog u strukturi vlasništva predloženih industrijskih/poslovnih i poduzetničkih zona u regiji CBiH,
ukazujemo na prilično visok rizik uspjeha u realizaciji projekta razvoja industrijskih/poslovnih zona.
29. Dodjela zemljišta radi građenja putem najma na duži vremenski period kod nas, za sada, nije moguća.
Naše zakonodavstvo, osim privremenih objekata, ne poznaje dodjelu zemljišta u najam za izgradnju
trajnih objekata – iako se o tim pitanjima raspravlja kroz inicijative za izradu i donošenje novih propisa, kojima će biti uređena i ta pitanja. O tim pitanjima i modelima koji na osnovu toga mogu uslijediti
može se raspravljati tek nakon što zakoni koji uređuju tu oblast budu doneseni. Prema navedenom,
model iznajmljivanja građevinskog zemljišta u industrijskim/ poduzetničkim zonama, za sada kod nas,
nije primjenljiv.
30. Nedostatak educirane radne snage i evidencija o potencijalima u radnoj snazi predstavlja dalji ozbiljan
otežavajući i kritičan faktor realizacije projekta razvoja industrijskih/poslovnih zona.
31. Evidentan je nedostatak fonda na državnom, entitetskom, regionalnom, kantonalnom ili općinskom
nivou za podršku razvoju industrijskih/poslovnih i poduzetničkih zona.
32. Primjetno je odsustvo adekvatne promocije razvojnih potencijala općina, regije i kantona.
336
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
33. Zapaža se da nedostaje menadžment upravljanja industrijskim/poslovnim zonama. Bez organizovanog
vođenja i upravljanja ovaj projekat se prepušta slučaju i stihijskim pristupom u njegovoj realizaciji ne
mogu se ostvariti očekivani efekti.
34. Na loklanom nivou nedostaje institucionalni oblik koji bi bio efikasan servis podrške kako uspostavljanju i razvoju industrijskih/poslovnih zona, tako i promociji i privlačenju potencijalnih domaćih i
inostranih investitora.
35. Nedostaju pravila ponašanja (statut ili pravilnik) zone kojim bi se propisala pravila ponašanja kako
kompanija koji se već nalaze u zoni, tako i onih koji u nju namjeravaju ući.
36. Općine u regiji CBiH nisu pripremljene za postupak uspostavljanja industrijskih/poslovnih ili poduzetnčkih zona jer nemaju dovoljno iskustva niti spoznaje o tome šta taj proces podrazumijeva i obuhvata. U razvijenim zemljama upravljanjem industrijskom zonom bavi se državna/regionalna razvojna
agencija (RAR) koja djeluje kao savjetodavna institucija.
37. Istraživanje odnosa općina CBIH prema lokalnom ekonomskom razvoju potvrđuje našu tezu da se
konceptu lokalnog ekonomskog razvoja ne poklanja pažnja koju realno zaslužuje, te da su do sada
ostvareni rezultati u ovom segmentu više nego skromni.
38. Industrijske/poslovne zone svuda u svijetu predstavljaju značajan instrument podsticaja i razvoja poduzetništva i razvoja privrede ne samo sredine u kojoj se nalaze, već i regije u cjelini. Razvojem
koncepta industrijskih/poslovnih zona država podstiče razvoj pojedinih područja, odnosno regija. One
predstavljaju i uspješan način rješavanja problema nezaposlenosti, što dovodi do niza pozitivnih socijalnih efekata.
39. Razvoj industrijskih/poslovnih zona ima neposredan efekat na razvoj lokalnih zajednica i zbog toga
predstavlja kvalitetan instrument razvoja poduzetništva, odnosno lokalnog ekonomskog razvoja
40. Razvoj industrijskih/poslovnih zona ima i svoje negativne efekte i rizike o kojima treba voditi računa
u realizaciji ovog Projekta.
41. Industrijske/poslovne zone svoje efekte mogu ostvariti tek razvojem drugih mehanizama i instrumenata razvoja poduzetništva.
42. REZ Agencija, zajedno sa svojim članicama, inicijator je ekonomsko-razvojnih programa koji se implementiraju na lokalnom nivou. Podrška REZ Agencije javnom sektoru i općinama u funkciji je uspostavljanja boljeg i stimulirajućeg okruženja za poslovnje, te podizanje konkurentnosti.
43. Kako industrijske/poslovne zone predstavljaju pogodno područje za osnivanje i pokretanje mnogih
privrednih i drugih kapaciteta, projekat izgradnje industrijskih/ poslovnih zona u regiji CBiH je sasvim
opravdan, pogotovo imajući u vidu sve pogodnosti koje pružaju industrijske/poslovne zone za firme
koje se nalaze unutar njih, i njihovu refleksiju i doprinos u razvoju privrede, s druge strane.
337
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Preporuke
1.
Sa aspekta Bosne i Hercegovine posebno je značajno korištenje, odnosno reaktiviranje infrastrukturnih kapaciteta nekadašnjih državnih preduzeća čije nekorištenje ubrzano uništava njihovu vrijednost.
Međutim, odluka o tome treba biti donesena na osnovu rezultata prethodne analize. U slučajevima gdje
je rekonstrukcija postojećih kapaciteta skuplja od izgradnje novih – preporučujemo da se prednost da
investiranju na potpuno novoj lokaciji.
2.
Industrijske/poslovne zone treba posmatrati kao jedan od instrumenata u realizaciji novih industrijskih
politika koje promoviraju više važnih ekonomskih ciljeva.
3.
Industrijske/poslovne zone po svojim regionalnim obilježjima podižu svoju efikasnost uključivanjem
u regionalne mreže industrijskih/poslovnih zona, koje mogu predstavljati dobru osnovu regionalnih
klastera. Inicijative o njihovom povezivanju treba usmjeriti u tom pravcu, a REZ Agencija, po svojoj
poziciji, imala bi logičnu ulogu koordinatora takvih aktivnosti.
4.
Regionalni menadžerski fokus ukazuje na potrebu da industrijske/poslovne zone budu što više specijalizirane i da tako postižu što veću konkurentnost i privlačnost za investitore.
5.
Zbog svojih višestrukih pozitivnih uticaja na razvoj i konkurentnost industrijske/ poslovne zone treba
da uživaju odgovarajuću podršku. Tu podršku trebalo bi posmatrati u kontekstu podrške razvoju klastera, jer se i industrijske/poslovne zone mogu smatrati klasterima u malom, pogotovu u slučajevima
specijaliziranih industrijskih/poslovnih zona.
6.
Potrebno je iskoristiti spoznaje o postojanju tradicije u pojedinim područjima i u pojedinim industrijskim oblastima, te ih povezati sa drugim sličnim biznisima. U ovom kontekstu formiranje klastera ima
svoju punu opravdanost.
7.
Kako su evidentne pogodnosti osnivanja i rada slobodnih zona i njihov pozitivni učinak na razvoj
privrednih kapaciteta, kao nastavak ovog Projekta, potrebno bi bilo pokrenuti zaseban istraživački
projekat testiranja uslova predloženih i drugih lokacija za osnivanje slobodnih zona u mjestima Regije
gdje za to postoje objektivni uslovi. Naravno, sa razvojem industrijskih/poslovnih zona ovaj aspekt će
posebno doći do izražaja.
8.
Cilj razvoja CBIH ne treba biti kreiranje jeftinih radnih mjesta, već specijaliziranih radnih mjesta koja
obezbjeđuju visoku kvalitetu proizvodnje konkurentnih proizvoda i pružanja kvalitetnih usluga.
9.
Nezamjenljiva je uloga lokalnih vlasti koje moraju imati presudni uticaj u stvaranju povoljnijeg poslovnog okruženja, onog koji će ne samo promovirati, nego i stimulirati i olakšati osnivanje, rast i razvoj
malih i srednjih preduzeća, te inicirati, kreirati i koordinirati druge poduzetničke projekte i poduhvate.
Zbog toga se u konceptu integralnog, integrisanog i uravnoteženog ekonomskog razvoja preporučuje
proaktivna uloga lokalnih organa vlasti u procesu prepoznavanja potreba lokalnih područja i razvoja
strategija i projekata koji bi odgovorili na te potrebe.
10. S obzirom da lokalni učesnici još uvijek nisu prepoznali svoju ulogu inicijatora i kreatora lokalnog, ali
338
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
i regionalnog ekonomskog razvoja, to se edukacija, stručni i naučni pristup u ovoj oblasti čini ne samo
potrebnim, nego i neophodnim.
11. Na osnovu rezultata rangiranja industrijskih/poslovnih zona sa aspekta ocjene njihove konkurentnosti
preporučujemo prvorangiranih sedam smeđih i jedanaest zelenih industrijskih/poslovnih zona za nastavak aktivnosti aktivne institucionalne podrške.
12. U lokalnim sredinama čije su zone niže rangirane od preporučenih potrebno je pristupiti intervencijama u cilju razvoja faktora konkurentnosti.
13. Zone iz grupe poduzetničkih zona (zelenih i smeđih koje su manje od 10 ha) potrebno je podržati u
okviru programa podrške razvoju poduzetništva na nivou općina, kantona i Regije. U tom smislu, na
navedenim lokacijama preporučujemo razvoj koncepta poduzetničkih zona sa poslovnim inkubatorima
koji bi, uz podršku kreditno-garantnih fondova i drugih instrumenata podrške poduzetništvu, stimulisali i omogućili, prije svega, razvoj lokalnog poduzetništva i poduzetnika. U takvim zonama preporučujemo povoljne cijene ili besplatnu dodjelu zemljišta i objekata na korištenje, uz uslov pokretanja
i razvijanja poslovne djelatnosti. Dostizanjem određenog nivoa razvoja poduzetništva i poduzetnika
na lokalnom nivou, te njihovim eventualnim proširenjem, stvorili bi se i pogodni uslovi za razvoj industrijskih/poslovnih zona. Time bi se u navedenim poslovnim zonama mogla ostvariti kritična masa
poslovnih aktivnosti koja bi bila baza daljeg razvoja privrede i tog područja. U tom kontekstu naglašavamo vizionarsku i lidersku ulogu općine u konceptu lokalnog ekonomskog razvoja, uz napomenu da
se rezultati ovakvih aktivnosti mogu očekivati tek u srednjoročnom periodu.
14. S obzirom na malu ukupnu, ali i prosječnu površinu kandidovanih industrijskih/poslovnih i poduzetničkih zona, bilo bi nužno inicirati kod općina regije Centralne BiH razmatranje prijedloga dodatnih i
većih lokacija na kojima bi se realizovale poslovne/industrijske i poduzetničke zone.
15. Sa aspekta ocjene pozicije i konkurentnosti industrijskih/poslovnih zona preporučujemo sljedeće:
• Izradu studija izvodljivosti za svaku preporučenu industrijsku/poslovnu zonu;
• Formiranja menadžmenta zone koji će koordinirati aktivnosti između preduzeća unutar zone, ali i razvojem same zone. Baviti se promocijom kako zone tako i kompanija unutar zone. Menadžer inicira i
razvija programe razvoja zone;
• Za finansiranje menadžmenta u zoni, u fazi njenog osnivanja, predlažemo da se, u početku, vrši iz
budžeta općine, s obzirom da lokalna zajednica ima i najveće efekte od razvoja industrijskih/poslovnih
zona – uz podršku finansiranja od strane viših nivoa vlasti, EU, kao i drugih fondova međunarodne
zajednice. Po formiranju zone i njenom naseljavanju, odnosno jačanju preduzeća u zoni, preduzeća na
bazi sufinansiranja mogla bi preuzeti ulogu finansiranja menadžmenta zone. Jedan od načina njegovog
finansiranja, u razvijenoj fazi, mogao bi biti odgovarajući dodatak na cijenu zakupnine, odnosno, komunalnih usluga koje plaćaju firme u zoni, odnosno iz prihoda koji bi se, eventualno, ostvarili iznajmljivanjem zemljišta i objekata u zoni (naravno po usvajanju odgovarajućih zakona kojima bi to bilo
omogućeno);
• Vršiti promociju svih industrijskih/poslovnih zona u cilju popunjavanja kapaciteta smeđih i privlačenja potencijalnih i strateških investitora na lokacije zelenih industrijskih/poslovnih ili poduzetničkih zona. Uz to, neophodno je vršiti koordinaciju promotivnih aktivnosti na lokalnom,
kantonalnom, regionalnom, entitetskom i državnom nivou, a u saradnji sa nadležnim agencijama
i instritucijama;
339
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Posebnu pažnju posvetiti kvalitetnoj Web prezentaciji potencijalnih industrijskih/poslovnih zona
i potencijala za investiranje;
Potrebno je preispitati izgrađenost, opremljenost i stepen iskorištenja postojećih privrednih zona,
kako bi se spriječilo neopravdano zauzimanje novih površina;
Iz centralnih dijelova užih gradskih naselja treba sagledati mogućnosti za izmještanje postojećih
proizvodnih zona;
U postojeće industrijske/poslovne zone potrebno je privući nova preduzeća kako bi se njihovi
kapaciteti bolje iskoristili;
Preduzećima koja se već nalaze u industrijskim zonama, potrebno je pružiti podršku sa ciljem intenzivnijeg korištenju kapaciteta, modernizacije proizvodnje i podizanja kvalitete infrastrukturne
opremljenosti, uz poduzimanje mjera zaštite životne sredine;
Sagledati mogućnosti sufinansiranja ili podrške investitorima koji investiraju u zonu, a u kontekstu podrške novom zapošljavanju;
Kod određivanja lokacija potrebno je voditi računa o sadašnjem stanju prostora i predvidjeti u budućnosti potencijalne ekološke opasnosti. Priprema i realizacija novih zona mora sadržavati mjere
za sprečavanje i otklanjanje budućih štetnih posljedica po okoliš;
U novim zonama potrebno je izraditi cjelokupnu infrastrukturu, urediti zemljište i osigurati nesmetanu saobraćajnu povezanost na glavne saobraćajne koridore;
U prostornim planovima moraju se odrediti tip i veličina jedinice koja se može locirati u sklopu
mješovite namjene te one koje se mogu locirati samo u posebnoj, privrednoj ili drugoj zoni;
Kod razvijenih industrijskih/poslovnih zona sa izraženim konkurentskim prednostima preporučujemo da se inicira dalja i tješnja saradnja subjekata unutar zone, te da se, takođe, inicira i saradnja
između zona na području CBIH. Katalizator i inicijator te saradnje mogla bi biti REZ Agencija;
Planiranje razvoja industrijskih/poslovnih zona (npr. strukture djelatnosti i izvozne orijentacije
kompanija u zoni) treba biti usmjereno u pravcu stvaranja uslova za dobijanje statusa slobodne
zone;
Iniciranje klastera treba očekivati i podsticati da dolazi i iz samih industrijskih/ poslovnih zona na
određenom nivou njihovog razvoja.
16. Potrebno je poduzeti aktivnosti koje će dovesti do promjene stavova lokalnih organa vlasti prema
privatiziranim preduzećima i njihovim vlasnicima. Neophodno je iznalaziti modele saradnje i podrške
privatiziranim preduzećima i njihovim vlasnicima, a sve u cilju aktiviranja takvih kapaciteta i njihovog
stavljanja u funkciju razvoja.
17. Kao pogodan koncepcijski model saradnje javnog i privatnog sektora u realizaciji koncepta lokalnog i
regionalnog ekonomskog razvoja, a u okviru toga i razvoja industrijskih/poslovnih zona CBIH, preporučujemo model lokalnog ekonomskog razvoja (LER).
18. Od regionalnog nivoa potrebno je definisanje jasnog smjera razvoja i za te potrebe osiguranje finansijskih
i drugih sredstava, a od općina sticanje novih vještina i uključivanje u strateško planiranje razvoja.
19. U prvim godinama provedbe strategije razvoja na lokalnim nivoima moraju se izgraditi kapaciteti koji
će omogućiti jasno identificiranje potreba, usaglašavanje oko razvojnih prioriteta, te razvijanje ideja
i predlaganje takvih projekata koji opravdavaju investiranje javnih sredstava u pojedina područja. Izgradnja takvih kapaciteta ključna je i za buduće korištenje fondova Europske Unije (a posebno strukturnih fondova EU).
340
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
20. Realizacija startegija LER-a treba biti praćena odgovarajućim finansijskim sredstvima, o čemu treba
voditi računa prilikom izrade budžeta lokalnih zajednica i kantona.
21. Sveukupna odgovornost za upravljanje regionalnim razvojem treba ostati u okviru nadležnosti REZ
Agencije, unutar koje postoje već razvijeni kapaciteti za upravljanje regionalnim razvojem.
22. Na lokalnom nivou trebaju se razviti lokalni kapaciteti, odnosno kapaciteti unutar općina koji mogu ne
samo podržati nego i upravljati lokalnim ekonomskim razvojem, a u okviru toga i upravljati razvojem
industrijskih/poslovnih i poduzetničkim zonama, te vršiti promociju potencijala za investiranje i privlačenje domaćih i inostranih investicija.
23. Sa aspekta odnosa i uloge općina u konceptu lokalnog ekonomskog razvoja preporučujemo sljedeće:
•
•
•
•
•
•
•
•
Liderska uloga načelnika općine u procesu LER mora biti naglašena i esencijalna je za uspjeh
cjelokupnog koncepta LER-a;
Uspostavljanje institucionalnog mehanizma unutar lokalnih zajednica (općina) i na nivou regije
za kreiranje, koordinaciju i implementaciju procesa LER. Isto se odnosi na formiranje posebnog
Odjela za LER općina, Foruma za LER, te lokalnih timova koji će raditi na podršci razvoju industrijskih/poslovnih i poduzetničkih zona;
Neophodna je obuka i osposobljavanje kadrova koji će biti angažovani na poslovima LER-a;
Izbor kadrova koji će raditi na LER (kako po kvalifikacijama, iskustvu, stavovima prema LER-u,
tako i po životnoj dobi) predstavlja jedan od ključnih faktora uspjeha čitavog koncepta;
Formiranje partnerskih vijeća/grupa koje uključuju predstavnike iz javnog, privatnog i nevladinog
sektora u realizaciji projekata LER;
Uspostavljanje i/ili dalje razvijanje partnerskog odnosa sa ključnim biznisima na lokalnom, regionalnom, državnom i međunarodnom nivou (preporučujemo je kao aktivnost načelnika);
Kreiranje i implementacija projekata koji odgovaraju razvojnim mogućnostima i potrebama
LER-a;
Promjena pozicije javnog sektora prema poslovnom kroz realizaciju projekata od obostranog interesa i na način da se na lokalnu administraciju ne gleda «kao na nekoga ko samo ubire poreze».
Takođe i promjena stavova lokalne administracije prema privatnom sektoru u cilju eliminacije
eventualnih animoziteta.
24. Uloga REZ Agencije u lokalnom i regionalnom ekonomskom razvoju treba biti inicirajuća, integrirajuća i koordinirajuća, sa ciljem jačanja vertikalnih veza i odnosa lokalnog i regionalnog nivoa. Ona bi,
uz ono što je navedeno u dijelu 9. Studije, trebala:
•
•
•
•
da bude mehanizam srednjoročnog i dugoročnog ekonomskog razvoja CBIH (kroz kreiranje i
održavanje «memorije» o započetim, realizovanim i planiranim razvojnim aktivnostima i projektima);
raditi na razvoju stručnih sposobnosti i kapaciteta partnera u lokalnom ekonomskom razvoju;
inicirti, kreirati i koordinirati LER u općinama, između općina i na nivou CBIH;
realizovati sistemski i integrisani pristup održivom ekonomskom razvoju na lokalnom nivou kroz:
a. uspostavljanje sistema za mjerenje uspješnosti poduzetih aktivnosti LER-a utvrđivanjem indikatora lokalnog ekonomskog razvoja jedinstvenih na nivou CBIH. Ovaj sistem bi podrazumijevao kontinuirano praćenje stanja LER-a u svim općinama CBIH,
341
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
•
•
•
•
•
b. prikupljanje podataka o stanju, mogućnostima, potencijalima i potrebama LER,
c. analizu prikupljenih podataka,
d. prijedloge mjere intervencije/projekata,
e. koordinaciju proces realizacije planiranih intervencija/projekata,
f. praćenje realizacije poduzetih intervencija,
g. praćenje promjena i blagovremeno predlaganje korektivnih mjera;
razvijati saradnju sa poslovnim sektorom (ključnim biznisima u državi i inostranim investitorima),
te FIPA-om i Vanjskotrgovinskom komorom BiH;
podržavati određene projekte (industrijskih/poslovnih i poduzetničkih zona, te ostalih oblika poduzetničke infrastrukture, razvoj klastera, podrška razvoju inovacija i sl.), kao i razvoj identifikovanih sektora sa određenim konkurentskim prednostima;
uspostaviti mehanizme za praćenje i evidentiranje parametara lokalnog ekonomskog razvoja, kako
bi se u narednom periodu moglo pristupiti ocjeni i mjerenju njegovih efekata;
vršiti promociju najboljih praksi iz oblasti LER;
biti izvor poslovnih informacija za sve domaće i inostrane investitore za područje CBIH.
25. Neophodna je veća finansijska podrška REZ Agenciji u cilju realizacije gore navedenih aktivnosti.
26. Preporučujemo formiranje Partnerskog vijeće na regionalnom nivou, koje će okupiti predstavnike svih
pomenutih glavnih interesnih skupina, sa ciljem postizanja zajedničkog dogovora oko smjera razvojne
politike potrebne za ostvarivanje društvene i ekonomske kohezije svih lokalnih područja i njihovih
različitih potreba za razvojem.
27. Za uspješnu uspostavu partnerstava na svim nivoima potrebno je ispuniti uslove nekoliko ključnih
faktora. Prvo, da bi se uspostavila partnerstva te uspostavila zajednička pravila rada i zajedničke vrijednosti, što je veoma važno za uspješan rad partnerstva, biće potrebno određeno vrijeme i adekvatna
podrška. Drugo, članovi partnerstava trebaće usvajati nove vještine i znanja, što će zahtijevati dodatnu
tehničku pomoć i obuku.
28. S obzirom na početnu fazu razvoja industrijskih/poslovnih zona u BiH, slične programe podrške trebalo bi utemeljiti na konceptu javnog i privatnog partnerstva (PPP Public-Private-Partnership), u kome bi
se javnim novcem obavljale sve pripremne radnje za osnivanje zona, a zatim otvarao prostor za ulazak
privatnih investitora.
29. U perspektivi, kao pogodan oblik finansiranja razvoja industrijskih/poslovnih zona mogao bi biti koncept izdavanja komunalnih obveznica.
30. U cilju finansiranja Projekta razvoja industrijskih/poslovnih zona CBIH predlažemo formiranje/osnivanje Fonda za podršku razvoju industrijskih/poslovnih zona CBIH u okviru REZ Agencije. Navedeni
Fond bi u perspektivi mogao upravljati portfoliom projekata drugih oblika intervencija i podrške lokalnom i regionalnom ekonomskom razvoju. S obzirom na očekivana ograničena sredstva za podršku
ovog projekta, lokalne zajednice se trebaju natjecati za pristup sredstvima koja podstiču razvoj industrijskih/poslovnih zona.
31. Kako su ekonomske prilike nepovoljne, a rezultati poslovanja privrede BiH, pa i CBIH, prilično skromni, industrijske/poslovne zone moraju naći svoje mjesto u programima razvoja općina i Regije uop-
342
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
će. Naime, stvaranje uslova za razvoj poduzetništva u funkciji lokalnog ekonomskog razvoja, sasvim
sigurno, podrazumjeva planiranje i izgradnju industrijskih/poslovnih i poduzetničkih zona.
32. Kako industrijske/poslovne zone predstavljaju pogodno područje za osnivanje, pokretanje i razvoj
mnogih privrednih i drugih kapaciteta, projekat izgradnje industrijskih/poslovnih zona u CBIH je sasvim opravdan, pogotovo imajući u vidu sve pogodnosti koje pružaju industrijske/poslovne zone za
firme koje se u njima nalaze.
33. S obzirom da predstavljaju ključne, ali i rizične faktore uspješnosti projekta uspostavljanja i razvoja
industrijskih/poslovnih i poduzetničkih zona, potrebno je:
o posebnu pažnju posvetiti rješavanju pitanja imovinsko-pravnih odnosa (vlasništva) na predloženim lokacijama, i
o učiniti dostupnim informacije o broju i kvalifikacijama raspoložive radne snage, te otvoriti mogućnosti njihovog dodatnog obrazovanja i osposobljavanja.
34. Razvoj industrijskih/poslovnih zona ima i svoje negativne efekte koji se ogledaju, prije svega, u rastu
rizika od zagađenja čovjekove okoline - jer one, pored buke stvaraju i određene količine otpada u čvrstom
tečnom i gasovitom stanju kojeg je potrebno adekvatno tretirati i sanirati. U tom smislu, konceptu razvoja
industrijskih/poslovnih zona treba pristupiti sa pažnjom, te blagovremeno definisati ne samo kriterije za
ulazak u zonu, već i izvršiti selekciju pogodnih djelatnosti i aktivnosti koje su u određenim zonama mogu
realizovati, uvažavajući sve aspekte i zahtjeve potrebe očuvanja i zaštite životne okoline.
343
PRILOZI
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
347
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
348
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
349
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
350
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
351
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
352
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
353
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
354
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Projekat: «Studija opravdanosti uspostavljanja
industrijskih zona u opinama regije Centralna BiH“
Upitnik za procjenu odnosa opine/opštine
prema lokalnom ekonomskom razvoju
(LER)
Realizator Projekta
Ekonomski institut Sarajevo
355
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Osnovni podaci o opini / opštini
Opina / Opština
Adresa:
Telefon:
Fax:
E-mail:
Web stranica:
Kontakt osoba:
Preuzeti
dokumenti:
Intervju
obavio:
Datum
posjete:
Napomena:
356
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Broj
I
Komentar /
Napomena
Tema
Ocjena ambijenta za razvoj poduzetništva
Kako ocjenjujete znaaj konkurentnosti za razvoj vaše opine/opštine?
P1
Veoma bitna
1
2
3
4
5
6
7
Nebitna
Ocijenite raspoloživost i kvalitet navedenih faktora konkurentnosti u vašoj opini/opštini
(molimo zaokružite broj koji odgovara trenutnom stanju prema skali brojeva
od 1 do 7, gdje je 1 najvea, a 7 najmanja ocjena):
1. Ureenost prostora sa postojanjem prostornih i urbanistikih planova :
Prostor ureen,
planovi postoje
1
2
3
4
5
6
7
Prostor neureen,
planovi ne postoje
1
2
3
4
5
6
7
Jako loša
4
5
6
7
Neraspoloživo
2. Infrastruktura
Izvanredna
3. Raspoloživost graevinskog zemljišta
Raspoloživo
1
2
3
4. Pogodnost lokacija za postojee i potencijalne privredne djelatnosti
P1a
Odlina
1
2
3
4
5
6
7
Jako loša
5. Raspoloživost neiskorištenih proizvodnih i privrednih lokacija
Odlina
1
2
3
4
5
6
7
Jako loša
6. Specifini prirodni faktori koji mogu pokrenuti postojee i nove biznise
Postoje
1
2
3
4
5
6
7
Ne postoje
7. Postojanje tradicije odreenih industrija i djelatnosti koje pružaju priliku za dalji
razvoj
Postoje
1
2
3
4
5
6
7
Ne postoje
357
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
8. Raspoloživost strunog i kvalifikovanog kadra
Raspoloživ
1
2
3
4
5
6
7
Ne raspoloživ
2
3
4
5
6
7
Daleko
4
5
6
7
Ne postoji
9. Blizina velikih tržišta
Blizu
1
10. Izvozna orijentacija privrede opine
Naglašena
1
2
3
11. Strateško partnerstvo privrede i domaih i inostranih investitora
Naglašeno
1
2
3
4
5
6
7
Ne postoji
12. Kvalitet opinske/opštinske administracije i njeni servisi za biznis
Visok
1
2
3
4
5
6
7
Veoma nizak
6
7
Ne postoji
13. Prijateljsko poslovno okruženje na opini/opštini
Naglašeno
1
2
3
4
5
14. Mjere aktivne podrške zapošljavanju i investiranju na opini/opštini
Veoma izražene
1
2
3
4
5
6
7
Ne postoje
7
Ne postoje
15. Postojanje industrijskih / poslovnih zona i/ili parkova
Postoje
1
2
3
4
5
6
16. Strategija privrednog razvoja opštine/opine za srednjoroni period
Postoji
1
2
3
4
5
6
7
Ne postoji
17. Promocija privrednog razvoja od strane opštine/opine
Odlina
1
2
3
4
5
6
7
Ne postoji
18. Podrška privrednom razvoju opštine/opine od strane kantona ili entiteta (npr.
finansiranje novog zapošljavanja i sl.).
Odlina
358
1
2
3
4
5
6
7
Ne postoji
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Da li postoje projekti podrške ekonomskom razvoju (projekti
unaprijeenja poslovnog okruženja i slino)?
ˆ
ˆ
P2
Da
Ne
Ako je vaš odgovor Da, molimo navesti projekte:
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
Koje mjere podsticaja LER-a je, do sada, opina/opština poduzela?
___________________________________________________
P3
___________________________________________________
___________________________________________________
P4
Koje vrste usluga
pružate biznisima?
(molimo navesti)
P5
Koje usluge
smatrate da bi
trebalo pružiti/
obezbijediti
biznisima?
Koje oblike promotivnih aktivnosti koristite za promociju
opine/opštine u kontekstu privlaenja biznisa?
ˆ Prezentacije/Broj________________________________
ˆ Konferencije/Broj_______________________________
ˆ Poslovni sastanci/Broj____________________________
P6
ˆ Javni nastupi/Broj_______________________________
ˆ Posjete domaim i/ili inostranim trgovakim predstavništvima
i slino/Broj_____________________
ˆ Web prezentacija/Broj___________________________
ˆ Publikovani materijali/Broj________________________
ˆ Drugo (navesti_________________________________
Kakva je saradnja opine sa obrazovnim institucijama?
P7
ˆ Postoji saradnja
ˆ Saradnja se odvija samo u odreenim oblicima
ˆ Ne postoji saradnja
359
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Koliko opina/opština utie na kreiranje programa obrazovanja u smislu identificiranih
potreba LER-a?
P8
Znaajno
II
1
2
3
4
5
6
7
Identifikacija organizacionih i institucionalnih kapaciteta opine za LER
Koja je uloga vaše opine/opštine u lokalnom ekonomskom
razvoju (LER)?
___________________________________________________
P9
___________________________________________________
___________________________________________________
Da li je formiran poseban odjel za LER?
P10
(molimo priložiti organizacijsku shemu opine/opštine
ukljuujui i odjel za LER ukoliko je formiran)
ˆ Da,
ˆ Ne,
ˆ Postupak formiranja odjela za LER je u toku
Ukoliko je odgovor Da, kada je odjel za LER formiran?
P10a
___________________________________________________
Kakva je struktura osoba angažovanih na poslovima LER-a?
(molimo navesti slijedee podatke):
Osoba
Prva
P10b
Druga
Trea
etvrta
Peta
360
Nimalo
Struna
sprema
Kvalifikacija
Radno
iskustvo
Polna
struktura
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Koliko je opina/opština izdvojila za razvoj kadrova u segmentu LER?
P11
2005/KM
2006/KM
Plan 2007/KM
Koliko je dole navedenih aktivnosti opina/opština realizovala u
posljednje tri godine?
Aktivnosti
P11a
Broj
Seminari
Studijske posjete
Stipendije
Drugo (navesti)
Da li postoji plan razvoja kadrova za LER?
P11b
ˆ
Da
ˆ
Ne
Ako je vaš odgovor Da, molimo dostaviti plan.
Koje resurse posjeduje odjel za LER?
Resurs
Jedinica mjere
Kancelarijski prostor
m2
Raunarska oprema
kom
Software
kom
Pokazatelj
P11c
Postojanje raunarske
kom
mreže
Web prostor
Automobil
kom
Ostalo
III
Razvoj proaktivnog pristupa opine i njena liderska uloga u lokalnom
ekonomskom razvoju
Da li postoji saradnja sa drugim opinama/opštinama po pitanju LER-a?
Odlina saradnja
P12
1
2
3
4
5
6
7
Nema saradnje
Ako postoji saradnja, navedite sa kojim opinama/opštinama:
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
361
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Na koji se nain ta saradnja realizuje? (navedite)
___________________________________________________________________
P12a
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
P13
Koliko vremena prosjeno dnevno naelnik i njegovi saradnici
provode na poslovima podrške LER?
ˆ Do5% vremena
ˆ Od 06 do 10%
ˆ Od 11 do 25%
ˆ Od 26 do 50%
ˆ Drugo (navedite)
P14
Da li postoji opinski/opštinski forum/grupa za LER?
ˆ Da
ˆ Ne
Ukoliko je odgovor NE, molimo preite na pitanje broj 15
P14a
P14b
Da li je naelnik i njegovi saradnici ukljueni u rad foruma/grupe
za LER?
ˆ Da
ˆ Ne
ˆ Povremeno
Da li naelnik i njegovi saradnici iniciraju sastanke za LER?
ˆ Da
ˆ Ne
ˆ Povremeno
Ukoliko je dogovor NE, ko inicira sastanke foruma/grupe za LER i ko
je nadležan za organizaciju istih?
P14c
___________________________________________________
___________________________________________________
P14d
362
Koliko esto se organizuju sastanci foruma/grupe zaLER-a?
ˆ sedmino
ˆ mjeseno
ˆ kvartalno
ˆ godišnje
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Ko je ukljuen u rad foruma/grupe za LER?
P14e
ˆ
ˆ
ˆ
ˆ
ˆ
Naelnik
Osoblje iz opinskih/opštinski službi
Poslovni ljudi/predstavnici biznisa
Nevladine organizacije
Drugi (navesti)___________________________________
Da li je opina/opština inicirala ili realizovala neke od aktivnosti na
uspostavljanju saradnje izmeu kljunih biznisa?
ˆ Da
ˆ Ne
P15
I ako Da,
ˆ
ˆ
ˆ
ˆ
na kom nivou:
na nivou opine,
izmeu opina/opština,
na nivou regije
šire na meunarodnom nivou
Da li opina/opština ima razvijene strateške i akcione planove
razvoja (strategije razvoja i slino) ?
P16
ˆ
ˆ
ˆ
ˆ
Da
U fazi su izrade (prei na pitanje 16c)
U fazi su nadogradnje kroz reviziju
Ne postoje
Ukoliko postoji, molimo dostaviti planove
P16a
Ukoliko je odgovor na prethodno pitanje DA, kakva su vaša iskustva u provoenju
strategije razvoja?
Pomogla je da
ubrzamo
ekonomski rast
1
2
3
4
5
6
7
Nema ili nije imala
efekata na ekonomski
rast
363
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
P16b
U emu je poseban doprinos strategije razvoja?
ˆ Pomogla je da bolje upravljamo resursima opine/opštine
ˆ Pomogla je da razvijemo nove djelatnosti na podruju
opine/opštine
ˆ Pomogla je u privlaenju novih investicija
ˆ Pomogla je da bolje promovišemo razvoj opine/opštine
ˆ Drugo (navesti)
_____________________________________________
P16c
Koje koristi za opinu/opštinu oekujete od usvajanja i provoenja
strategije razvoja?
ˆ Ubrzanje ekonomskog rasta
ˆ Bolje upravljanje resursima
ˆ
ˆ
ˆ
ˆ
Razvojanje novih djelatnosti
Privlaenje novih investicija
Unapreenje promocije razvoja
Osnovu za dogovaranje razvojnih mjera sa
kantonom/entitetom
ˆ Drugo (navesti)
_____________________________________________
Koje su usluge za podršku LER trenutno dostupne na nivou
opine/opštine?
ˆ Poslovne usluge i usluge iz oblasti poduzetništva
P17
ˆ
ˆ
ˆ
ˆ
Informacija o finansiranju biznisa
Informacije za potencijalne ulagae
Drugo(navesti)___________________________________
_______________________________________________
Koliko sredstava iz budžeta izdvajate za podršku LER-u:
(navesti okvirni iznos u KM):
P18
2005.
364
2006.
Plan 2007.
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Navedite za koje namjene su utrošena tako izdvojena sredstva u 2006. godini?
Namjena
Iznos u KM
Infrastruktura
Poslovne usluge
P18a
Promocija
Inkubatori
Industrijske/poslovne zone
Drugo (navesti) ________________________________
Koje od navedenih indikatora opina/opština koristi za mjerenje
progresa u LER/konkurentnosti?
ˆ Broj stanovnika
P19
ˆ Nove investicije ukupno i po granama
ˆ Broj zaposlenih
ˆ Broj nezaposlenih
ˆ Broj novoosnovanih poslovnih subjekata
ˆ Broj ugašenih poslovnih subjekata
ˆ Broj obrazovnih institucija i usmjerenja
Posjedujete li informacije o broju i strukturi VSS i VKV osoba?
ˆ Da
ˆ Ne
Ako je odgovor Da, molimo navesti strukturu
Zaposleni
Kvalfikacija
P19a
Nezaposleni
Broj
Kvalifikacija
VSS
VSS
VŠS
VŠS
SSS
SSS
VKV
VKV
KV
KV
NK
NK
Broj
365
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Da li postoji evidencija o tradicionalnim zanimanjima (oblast i / ili
grana djelatnosti)?
P20
ˆ Da, postoji
ˆ Ne postoji
ˆ Ukoliko je odgovor da; molimo da navedete tradic.zanimanja:
_______________________________________________________
_______________________________________________________
_______________________________________________________
Navedite naješe oblike zahtjeva poslovnog sektora prema
opini/opštini: (molimo navesti ono što se odnosi na uobiajene
zahtjeve)
ˆ _____________________________________________
ˆ _____________________________________________
ˆ _____________________________________________
P21
ˆ _____________________________________________
ˆ _____________________________________________
ˆ _____________________________________________
ˆ _____________________________________________
Da li ste bili u mogunosti udovoljiti traženim zahtjevima?
Da, u potpunosti
P21a
1
2
3
4
5
6
Nismo mogli
udovoljiti
7
Koliko ima evidentiranih firmi/preduzea u vašoj opini/opštini:
Struktura/djelatnost
Proizvodno-zanatskih
Trgovakih
P22
Uslužnih
Dionikih/akcionarskih društava
Društava sa ogranienom odgovornošu
Ostalo
366
2004.
2005.
2006.
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Navedite koliki su u vašoj opini/opštini sljedei izdaci/troškovi?
Vrsta izdatka
Trošak/izdatak u KM
2
Naknada za korištenje graevinskog zemljišta (KM/m )
2
Naknada za ureenje zemljišta (KM/m )
3
Voda - KM/m
P23
Naknada za istaknutu firmu
Naknada za prikupljanje smea
Administrativna taksa za izdavanje rješenja za samostalnu
djelatnost
Troškovi komisije za procjenu minimalne tehnike
opremljenosti poslovnog prostora
Drugo (navesti)
IV
Iniciranje i osnivanje industrijskih i poslovnih zona kao oblika infrastrukturne
podrške razvoja poduzetništva
Da li opina/opština ima definisane planove korištenja
opinskog/opštinskog zemljišta i objekata pogodnih za razvoj biznisa
i investiranje?
P24
ˆ Postoje planovi
ˆ Planovi su u fazi razvijanja
ˆ Planovi ne postoje
Koliko vremena je potrebno za izdavanje potrebnih dozvola za
izgradnju objekta?
P25
ˆ Do 30 dana
ˆ Od 30 do 60 dana
ˆ Od 60 do 120 dana
ˆ Od 120 do 240 dana
ˆ Preko 240 dana
367
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Šta je opina/opština do sada uradila po pitanju razvoja poduzetnike infrastrukture?
Oblik infrastrukture
Kratka napomena
Industrijska zona
Poslovna zona
P26
Poslovni inkubator
Garancijski fond
Kreditni fond
Podrška novoformiranim poduzeima
Drugo (navesti)
Da li postoje evidentirani (registrirani) zahtjevi biznisa za
osnivanjem ovakvih oblika poduzetnike infrastrukture?
P26a
ˆ Da, postoji odgovarajua evidencija o zahtjevima
poslovnih subjekata
ˆ Ne postoji formalna evidencija
ˆ Proces izrade formalne evidencije je u toku
Da li ste poduzimali istraživanja za mogunosti
poduzetnike infrastrukture u vašoj opini/opštini?
razvoja
ˆ Da
ˆ Ne
ˆ Istraživanje je u toku
P26b
Ukoliko je odgovor Da, molimo navedite koje istraživanje je
poduzeto i sa kojom namjerom?
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
Da li ste istražili mogunosti za iniciranje i razvoj industrijskih i
poslovnih zona?
ˆ Da
P30c
368
ˆ Ne
ˆ Istraživanje je u toku
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Ukoliko je odgovor Da, molimo navedite šta je poduzeto na
poslovima iniciranja i razvoja industrijskih zona ?
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
P30d
Koje potencijalne lokacije/firme predlažete za formiranje
industrijskih zona?____________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
Koliko je sredstava opina/opština do sada investirala
navedene namjene i kakav je plan za ovu godinu?
2005.
P31
2006.
u
Plan 2007.
Iznos u KM
% od ukupnog
iznosa za razvoj
P32
Koliko je poduzetnikih poduhvata podržano?
(molimo zaokružiti približan broj podržanih biznisa)
ˆ > 50
ˆ 51 – 100
ˆ 101 – 200
ˆ 201 - 300
ˆ 301 – 500
ˆ 501 - 750
ˆ 751 - 1000
V
Iniciranje domaih i stranih ulaganja u identificiranim industrijskim i
poslovnim zonama
Da li je opina/opština izvršila identifikaciju potencijala za
investiranje?
P33
ˆ Da
ˆ Ne
ˆ Istraživanje je u toku
369
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Ako je odgovor na pitanje broj 33 Da, šta je opina/opština do
sada poduzela na promociji i privlaenju domaih i inostranih
investitora u industrijsku i poslovnu zonu?
P34
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
Na koji nain opina/opština vrši ocjenu efekata poduzetih
akcija promocije opštine sa aspekta investiranja (godišnji obim
investicija)?
P35
VI
ˆ Postoji formalni sistem evidencije
ˆ Ne postoji sistem za evidentiranje
ˆ Formalni sistem evidencije je u pripremi
Mehanizmi podrške za razvoj poduzetništva/biznisa
Prema vašim spoznajama koji od navedenih oblika podrške
razvoju poduzetništva/biznisa postoje na podruju vaše
opine/opštine?
P36
ˆ
ˆ
ˆ
ˆ
ˆ
ˆ
Centri za poduzetništvo (biznis centri)
Poslovni forumi
Kreditno-garancijske šeme
Poslovni inkubatori
Poslovno savjetodavne usluge i sl.
Drugo (navesti)
___________________________________________________
___________________________________________________
Da li vaša opina/opština distribuira informacije o gore
navedenim oblicima podrške poduzetnicima/biznisima?
ˆ Da
ˆ Ne
P36a
Ako Da, na koji nain:
___________________________________________________
___________________________________________________
370
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
P37
Da li vaša opina/ opština pruža neke od gore navedenih oblika
podrške?
ˆ Da
ˆ Ne
Ako Da, na koji nain:
___________________________________________________
___________________________________________________
P38
Po vašem mišljenju, zašto do sada vaša opina/opština nije
pružala neke od ovih servisa/preduzetnicima/biznisima?
ˆ Ogranienje u tehnikim kapacitetima
ˆ Ogranienje u ljudskom kapacitetu
ˆ Nedovoljna spoznaja, znanja i kljune vještine za tu
vrstu usluga
ˆ Nisu postojali zahtjevi za tom vrstom usluga
ˆ Drugo ___________________________________
Da li je opina/opština uestvovala u kreiranju nekih
mehanizama podrške?
ˆ Da
ˆ Ne
i ako Da, kojih?
P39
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
Navedite i kratko pojasnite primjere uspjeha ili neuspjeha u promoviranju razvoja sa
kljunim faktorima koji su doprinijeli uspjehu ili neuspjehu.
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
P40
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
371
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
___________________________________________________________________
Ostala zapažanja i napomene anketiranih:
372
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Projekat: «Studija opravdanosti uspostavljanja
industrijskih zona u opinama regije Centralna BiH“
Upitnik za procjenu potencijalne
industrijske / poslovne zone
Brown – Smea
Realizator Projekta:
Ekonomski institut Sarajevo
373
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Osnovni podaci o potencijalnoj zoni
Opina / Opština
Naziv preduzea
Adresa:
Telefon:
Fax:
E-mail:
Web stranica:
Kontakt osoba:
Preuzeti
dokumenti od
preduzea
Intervju obavio/la:
Datum posjete:
Napomena:
374
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Broj
I
Komentar /
Napomena
Tema
Osnovni podaci o industrijskoj/poslovnoj zoni
Lokacija i pristup industrijskoj/poslovnoj zoni
P1
Mjesto:
Adresa:
Putne komunikacije/pristup:
Udaljenost od regionalnog puta
Stanje putne komunikacije
P1a
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Topografija terena (kratak opis terena)?
___________________________________________________
P1b
___________________________________________________
___________________________________________________
Da li postoji opasnost od poplava?
P1c
___________________________________________________
Karakteristike tla?
P1d
___________________________________________________
P2
Površina industrijske/poslovne zone:
P3
Broj objekata:
P4
Ranija
namjena
Vrsta objekata
Površina
Sadašnje stanje
Zidani
375
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Montažni
Drveni
Drugo
Da li objekti imaju potrebne graevinske dozvole?
P5
ˆ
Da
ˆ
Ne
Prijedlog intervencija:
P5a
ˆ
Da li se mogu ekonomino renovirati
ˆ
Da li ih je potrebno porušiti
ˆ
Ukoliko su porušeni, da li bi se korisno mogli iskoristiti
dijelovi lokacije
Procjena potrebnih ulaganja u objekte?
(molimo opisati situaciju):
P5b
___________________________________________________
___________________________________________________
P6
Kolika je procijenjena
vrijednost zemljišta (po m2)?
Da li postoje slobodne parcele uz poslovnu zonu, na koje bi se
zona u sluaju potrebe mogla proširiti:
P7
___________________________________________________
___________________________________________________
Ako da, kolika je njihova površina: ______________________
Da li postoje urbanistiki planovi za to podruje?
P8
376
ˆ
Da
ˆ
Ne
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Da li je ovo podruje u urbanistikom planu oznaeno kao
industrijska zona?
P9
ˆ
Da
ˆ
Ne
Predviena namjena objekata u urbanistikom planu?
P10
___________________________________________________
___________________________________________________
Da li postoje odreena urbanistika ogranienja?
P11
___________________________________________________
___________________________________________________
Status vlasnike dokumentacije?
(da li su objekti uknjiženi?)
P12
___________________________________________________
___________________________________________________
Da li postoje tereti na imovini (na primjer hipoteka i slino)?
P13
___________________________________________________
___________________________________________________
Infrastrukura:
Elektrina energija:____________________________________
Gas:________________________________________________
Voda (za pie, tehnološka):______________________________
P14
Odvod otpadnih voda:__________________________________
Mogunost odlaganja vrstog otpada?
____________________________________________________
Telekomunikacijska infrastruktura:
377
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
____________________________________________________
Transportna komunikacija unutar zone:
____________________________________________________
____________________________________________________
Vlasnika struktura potencijalne industrijske / poslovne zone?
Javno vlasništvo
%
Privatno vlasništvo
%
Drugo
%
P15
Prespektive daljeg rješavanja pitanja državnog kapitala
potencijalne industrijske / poslovne zone?
___________________________________________________
___________________________________________________
P16
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
Broj
II
Tema
Kratak istorijat potencijalne industrijske / poslovne zone
Godina osnivanja preduzea?
P17
(molimo navesti godinu)
Pravni oblik registracije potencijalne industrijske / poslovne
zone?
P18
ˆ Dioniko / akcionarsko društvo
ˆ Društvo sa ogranienom odgovornošu
ˆ Drugo ______________________________________
378
Komentar /
Napomena
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Osnovna djelatnost preduzea?
___________________________________________________
P19
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
Podaci o prethodnom poslovanju (godina pune aktivnosti)?
Broj zaposlenih
Proizvodni asortiman
P20
Tržišta prodaje
Izvoz (na koje
lokacije)
Izvoz (u KM)
Kljuni partneri
Poslovna tradicija na teritoriji na kojoj se nalazi potencijalna
industrijska zona?
___________________________________________________
P21
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
III
Sadašnja poslovna aktivnost
Upravljaka struktura?
Javno vlasništvo
%
Privatno vlasništvo
%
Drugo
%
P22
379
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Sadašnji broj zaposlenih
Struna sprema
VSS
VS
SSS
VKV
KV
PK/NK
(molimo unesite broj)
____________________________________
____________________________________
P23
Kvalifikacija
(molimo unesite
kvalifikacije)
____________________________________
____________________________________
____________________________________
____________________________________
Prosjena starost
zaposlenih
380
P24
Kljuni asortiman
proizvoda?
P25
Postojea tržišta
prodaje?
P26
Nivo izvoza
(iznosi u KM)?
P27
Kljuni partneri?
2005.
2006.
Plan 2007
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
P28
Ukupan prihod (u
KM)?
P29
Stepen korištenja
kapaciteta (u %)?
2005.
2006.
Plan 2007.
2005.
2006.
Plan 2007.
Da li se ve u potencijalnoj industrijskoj/poslovnoj zoni nalaze neka
preduzea?
ˆ Da
ˆ Ne
P30
Ako je odgovor DA, navesti njihov status :
ˆ Zakup
ˆ Vlasništvo
ˆ Zajedniko ulaganje
Drugo _____________________________________
Koliki se procenat raspoloživog prostora u zoni na taj nain koristi?
(molimo zaokružite)
ˆ < 10%
P30a
ˆ 11 – 20%
ˆ 21 – 30%
ˆ 31 – 40%
ˆ 41 – 50%
ˆ > 50%
Koja je njihova poslovna djelatnost?
___________________________________________________
P30b
____________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
381
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Koliki je broj zaposlenih u firmama koje se nalaze unutar
potencijalne zone?
P30c
___________________________________________________
___________________________________________________
Da li postoji saradnja izmeu firmi unutar zone?
P30d
IV
ˆ
Da
ˆ
Ne
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da li postoji interes za uspostavljanje industrijske/poslovne
zone na osnovu postojeih resursa?
ˆ Da
ˆ Ne
P31
Ukoliko je odgovor DA, molimo obrazložiti (ko je interesent i
drugo)?
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
Ko pokree inicijativu za osnivanje industrijske/poslovne zone?
ˆ Opina / opština
P32
ˆ Privatni sektor
ˆ Drugo ______________________________________
Da li je formiran menadžment zone?
P33
382
ˆ
ˆ
ˆ
Da
U fazi je formiranja
Ne
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
V
Ocjena podrške lokalnih vlasti razvoju industrijske / poslovne zone
Što je do sada lokalna vlast uradila po pitanju aktiviranja
potencijalne industrijske / poslovne zone?
__________________________________________________
P34
__________________________________________________
__________________________________________________
__________________________________________________
Šta bi po tom pitanju trebalo uraditi?
___________________________________________________
P35
___________________________________________________
___________________________________________________
Da li je bilo odreenih inicijativa za revitalizaciju potencijalne
industrijske zone?
ˆ Da;
P36
ˆ Ne;
ˆ Postoje trenutno odreeni upiti
ˆ Drugo ______________________________________
Da li postoje planovi revitalizacije?
ˆ Da;
ˆ Ne;
ˆ Trenutno se planiraju odreene aktivnosti
P37
ˆ Drugo ______________________________________
Ukoliko postoje, molimo navedite ih?
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
383
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Da li je bilo zahtjeva za investiranje u potencijalne industrijske
zone?
ˆ Da;
P38
ˆ Ne;
ˆ Trenutno postoje odreeni zahtjevi
ˆ Drugo ______________________________________
Ko je uputio zahtjev?
___________________________________________________
P39
___________________________________________________
___________________________________________________
Koji je sadržaj zahtjeva?
___________________________________________________
P40
___________________________________________________
___________________________________________________
Da li je bilo finansijskih ponuda u tim zahtjevima?
(molimo dati kratak opis)
P41
___________________________________________________
_________________________________________________
Koja su preduzea potencijalno zainteresovana za ulazak u
industrijsku / poslovnu zonu?
___________________________________________________
P42
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
384
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Šta smatrate je potrebno uiniti na uspostavljanju ili unaprijeenju
industrijske/poslovne zone (navedite) ?
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
____________________________________________________________
_____________________________________________________________
43
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
Prostor za vaš komentar o predmetu istraživanja?
385
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Projekat: «Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih
zona u opinama regije Centralna BiH“
Upitnik za procjenu potencijalne
industrijske / poslovne zone
Green – Zelena
Realizator Projekta:
Ekonomski institut Sarajevo
386
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Osnovni podaci o potencijalnoj zoni
Opina / Opština
Naziv preduzea
Adresa:
Telefon:
Fax:
E-mail:
Web stranica:
Kontakt osoba:
Preuzeti
dokumenti od
preduzea
Intervju obavio/la:
Datum posjete:
Napomena:
387
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Broj
I
Tema
Osnovni podaci o industrijskoj/poslovnoj zoni
Lokacija i pristup industrijskoj/poslovnoj zoni
P1
Mjesto:
Adresa:
Putne komunikacije/pristup:
Udaljenost od regionalnog puta
Stanje putne komunikacije
P1a
Udaljenost od željeznice
Udaljenost od aerodroma
Udaljenost od centra opine
Udaljenost od grada Zenice
Topografija terena (kratak opis terena)?
___________________________________________________
P1b
___________________________________________________
___________________________________________________
Da li postoji opasnost od poplava?
P1c
___________________________________________________
Karakteristike tla?
P1d
___________________________________________________
388
P2
Površina industrijske/poslovne zone:
P3
Kolika je procijenjena vrijednost
zemljišta (po m2)?
Komentar /
Napomena
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Da li postoje slobodne parcele uz poslovnu zonu, na koje bi se
zona u sluaju potrebe mogla proširiti:
P4
___________________________________________________
___________________________________________________
Ako da, kolika je njihova površina: ______________________
Da li postoje urbanistiki planovi za to podruje?
P5
ˆ
Da
ˆ
Ne
Da li je ovo podruje u urbanistikom planu oznaeno kao
industrijska zona?
P6
ˆ
Da
ˆ
Ne
Predviena namjena objekata u urbanistikom planu?
P7
___________________________________________________
___________________________________________________
Da li postoje odreena urbanistika ogranienja?
P8
___________________________________________________
___________________________________________________
Infrastrukura:
Elektrina energija:____________________________________
Gas:________________________________________________
Voda (za pie, tehnološka):______________________________
P9
Odvod otpadnih voda:__________________________________
Mogunost odlaganja vrstog otpada?
____________________________________________________
Telekomunikacijska infrastruktura:
389
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
____________________________________________________
Transportna komunikacija unutar zone:
____________________________________________________
____________________________________________________
Vlasnika struktura potencijalne industrijske / poslovne zone?
Javno vlasništvo
%
Privatno vlasništvo
%
Drugo
%
P10
Prespektive daljeg rješavanja pitanja vlasništva potencijalne
industrijske / poslovne zone?
___________________________________________________
___________________________________________________
P11
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
Poslovna tradicija na teritoriji na kojoj se nalazi potencijalna
industrijska zona?
___________________________________________________
P12
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
390
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
II
Inicijative za uspostavljanje industrijske / poslovne zone
Da li postoji interes za uspostavljanje industrijske/poslovne zone
na osnovu postojeih resursa?
ˆ Da
ˆ Ne
P13
Ukoliko je odgovor DA, molimo obrazložiti (ko je interesent i
drugo)?
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
Ko pokree inicijativu za osnivanje industrijske/poslovne zone?
ˆ Opina / opština
P14
ˆ Privatni sektor
ˆ Drugo ______________________________________
Da li je formiran menadžment zone?
P15
III
ˆ
ˆ
ˆ
Da
U fazi je formiranja
Ne
Ocjena podrške lokalnih vlasti razvoju industrijske / poslovne zone
Što je do sada lokalna vlast uradila po pitanju aktiviranja
potencijalne industrijske / poslovne zone?
__________________________________________________
P16
__________________________________________________
__________________________________________________
__________________________________________________
391
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Šta bi po tom pitanju trebalo uraditi?
___________________________________________________
P17
___________________________________________________
___________________________________________________
Da li je bilo zahtjeva za investiranje u potencijalne industrijske
zone?
ˆ Da;
P18
ˆ Ne;
ˆ Trenutno postoje odreeni zahtjevi
ˆ Drugo ______________________________________
Ko je uputio zahtjev?
___________________________________________________
P19
___________________________________________________
___________________________________________________
Koji je sadržaj zahtjeva?
___________________________________________________
P20
___________________________________________________
___________________________________________________
Da li je bilo finansijskih ponuda u tim zahtjevima?
(molimo dati kratak opis)
P21
___________________________________________________
_________________________________________________
392
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Koja su preduzea potencijalno zainteresovana za ulazak u
industrijsku / poslovnu zonu?
P22
___________________________________________________
___________________________________________________
Šta smatrate je potrebno uiniti na uspostavljanju ili unaprijeenju
industrijske/poslovne zone (navedite) ?
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
____________________________________________________________
_____________________________________________________________
23
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
Prostor za vaš komentar o predmetu istraživanja?
393
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Projekat: «Studija opravdanosti uspostavljanja
industrijskih zona u opinama regije Centralna BiH“
Upitnik za procjenu odnosa kantona prema
ekonomskom razvoju
Realizator Projekta
Ekonomski institut Sarajevo
394
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Osnovni podaci o kantonu
Opina / Opština
Adresa:
Telefon:
Fax:
E-mail:
Web stranica:
Kontakt osoba:
Preuzeti
dokumenti:
Intervju
obavio:
Datum
posjete:
Napomena:
395
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Broj
I
Komentar /
Napomena
Tema
Identifikacija mjera podrške kantona ER
Koje mjere podsticaja ER-a je, do sada, kanton podržao?
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
P1
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
Koliko kanton utie na kreiranje programa obrazovanja u smislu identificiranih potreba
ER-a?
P2
Znaajno
II
1
2
3
4
5
6
7
Identifikacija uloge kantona u ER
Koja je uloga kantona u ekonomskom razvoju (ER)?
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
P3
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
396
Nimalo
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
III
Razvoj proaktivnog pristupa kantona ER
Da li postoji saradnja sa drugim kantonima po pitanju ER-a?
Odlina saradnja
P4
1
2
3
4
5
6
7
Nema saradnje
Ako postoji saradnja, navedite sa kojim kantonima:
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
Da li postoji saradnja sa opinama po pitanju ER-a?
Odlina saradnja
P5
1
2
3
4
5
6
7
Nema saradnje
Ako postoji saradnja, navedite sa kojim opinama:
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
Na koji se nain ta saradnja realizuje? (navedite)
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
P6
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
Da li kanton ima razvijene strateške i akcione planove razvoja
(strategije razvoja i slino) ?
ˆ Da
P7
ˆ U fazi su izrade (prei na pitanje 10)
ˆ U fazi su nadogradnje kroz reviziju
ˆ Ne postoje (prei na pitanje 10)
Ukoliko postoji, molimo dostaviti planove
397
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
P8
Ukoliko je odgovor na prethodno pitanje DA, kakva su vaša iskustva u provoenju
strategije razvoja?
Pomogla je da
ubrzamo
ekonomski rast
P9
1
2
3
4
5
6
7
Nema ili nije imala
efekata na ekonomski
rast
U emu je poseban doprinos strategije razvoja?
ˆ Pomogla je da bolje upravljamo resursima opine/opštine
ˆ Pomogla je da razvijemo nove djelatnosti na podruju
opine/opštine
ˆ Pomogla je u privlaenju novih investicija
ˆ Pomogla je da bolje promovišemo razvoj opine/opštine
ˆ Drugo (navesti)
_____________________________________________
P10
Koje koristi za kanton oekujete od usvajanja i provoenja strategije
razvoja?
ˆ Ubrzanje ekonomskog rasta
ˆ Bolje upravljanje resursima
ˆ
ˆ
ˆ
ˆ
Razvojanje novih djelatnosti
Privlaenje novih investicija
Unapreenje promocije razvoja
Osnovu za dogovaranje razvojnih mjera sa
kantonom/entitetom
ˆ Drugo (navesti)
_____________________________________________
Da li kanton ima strategiju razvoja poduzetništva ?
ˆ Da
ˆ U fazi su izrade
P11
ˆ Ne postoji
Ukoliko postoji, molimo dostaviti strategiju
398
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
P12
Ukoliko je odgovor na prethodno pitanje DA, kakva su vaša iskustva u provoenju
strategije razvoja poduzetništva u vašem kantonu?
Pomogla je da
ubrzamo
ekonomski rast
1
2
3
4
5
6
7
Nema ili nije imala
efekata na ekonomski
rast
Koliko sredstava iz budžeta izdvajate za podršku ER-u:
(navesti okvirni iznos u KM):
P13
2005.
2006.
Plan 2007.
Navedite za koje namjene su utrošena tako izdvojena sredstva u 2006. godini?
Namjena
Iznos u KM
Infrastruktura
Poslovne usluge
P14
Promocija
Inkubatori
Industrijske/poslovne zone
Drugo (navesti) ________________________________
Koje od navedenih indikatora kanton koristi za mjerenje progresa u
ER/konkurentnosti?
ˆ Broj stanovnika
P15
ˆ
ˆ
ˆ
ˆ
Nove investicije ukupno i po granama
Broj zaposlenih
Broj nezaposlenih
Broj novoosnovanih poslovnih subjekata
ˆ
ˆ
ˆ
ˆ
Broj ugašenih poslovnih subjekata
Broj obrazovnih institucija i usmjerenja
Drugo (navedite) ________________________________
______________________________________________
399
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
IV
Iniciranje i osnivanje industrijskih i poslovnih zona kao oblika infrastrukturne
podrške razvoja poduzetništva
Šta je kantona do sada uradio po pitanju razvoja poduzetnike infrastrukture?
Oblik infrastrukture
Kratka napomena
Industrijska zona
Poslovna zona
P16
Poslovni inkubator
Garancijski fond
Kreditni fond
Podrška novoformiranim poduzeima
Drugo (navesti)
Da li ste poduzimali istraživanja za mogunosti
poduzetnike infrastrukture u vašem kantonu?
razvoja
ˆ Da
ˆ Ne
ˆ Istraživanje je u toku
P17
Ukoliko je odgovor Da, molimo navedite koje istraživanje je
poduzeto i sa kojom namjerom?
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
Kakvi su kapaciteti kantonalnog
razvoja poduzetništva:
ministarstva
u
segmentu
___________________________________________________
P18
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
400
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Da li ste istražili mogunosti za iniciranje i razvoj industrijskih i
poslovnih zona?
ˆ Da
ˆ Ne
ˆ Istraživanje je u toku
P19
Ukoliko je odgovor Da, molimo navedite šta je poduzeto na
poslovima iniciranja i razvoja industrijskih zona ?
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
Da li je kanton do sada istraživao potrebe opina po osnovu
razvoja industrijskih zona?
ˆ Da
ˆ Ne
ˆ Istraživanje je u toku
P20
Navedite koje bi aktivnosti kanton u ovom segmentu trebao
poduzeti?
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
Koliko je sredstava
industrijskih zona?
kanton
2005.
P21
do
sada
2006.
investirao
u
razvoj
Plan 2007.
Iznos u KM
% od ukupnog
iznosa za razvoj
Da li postoje razvijeni kriteriji za dodjelu sredstava za podršku
razvoja industrijskih zona?
P22
ˆ Da
ˆ Ne
401
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Ukoliko je odgovor DA navedite te kriterije?
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
Koliko ste do sada industrijskih zona podržali?
ˆ Broj: ____________
ˆ Naziv: ______________________________________
ˆ Iznos: ______________________________________
ˆ Namjena: ___________________________________
P23
Dodatni prostor za odgovor:
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
Kakva su vaša iskustva efekata realizacije projekta podrške
industrijskih zona:
___________________________________________________
___________________________________________________
P24
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
Da li smatrate da bi nadležno kantonalno ministarstvo, pored
finansiranja, trebao da pruži i neku drugu podršku konceptu
razvoja industrijskih zona?
P25
402
ˆ Da
ˆ Ne
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Ukoliko je odgovor DA navedite te oblike podrške?
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
P26
Da li kanton ima kriterije po kojima privlai investitore u
industrijske zone (zahtjev za odreene vrste djelatnosti i sl.)?
ˆ Da
ˆ Ne
Ukoliko je odgovor Da, molimo navedite te kriterije ?
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
Vaša vizija modela razvoja industrijskih zona na podruju kantona (prodaja i/ili
izjamljivanje zemljišta, izgradnja objekata i drugo):
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
P27
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
403
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Navedite i kratko pojasnite primjere uspjeha ili neuspjeha u promoviranju razvoja sa
kljunim faktorima koji su doprinijeli uspjehu ili neuspjehu.
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
Ostala zapažanja i napomene anketiranih:
P28
404
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH
Spisak osnivaa REZ Agencije
Sjedište
Ulica 307. motorizovane
brigade 92, Bugojno
Naelnik opine Hasan Ajkuni
Opina Busovaa
16. kolovoz bb
Busovaa
Naelnik opine Nikica Petrovi
Opina Doboj Jug
Matuzii
Doboj Jug
Naelnik opine Izudin Alii
14. septembar bb
Donji Vakuf
Naelnik opine
Branilaca grada
Gornji Vakuf/Uskoplje
Naelnik opine Marinko Krajina
Opina Kakanj
Zgošanska bb
Kakanj
Naelnik opine Mensur Jašarspahi
Opina Maglaj
Viteška bb
Maglaj
Naelnik opine Mehmed Mustabaši
Opina Novi Travnik
Kralja Tvrtka bb
Novi Travnik
Naelnik opine Marko Vidak
Opina Tešanj
Maršala Tita bb
Tešanj
Naelnik opine Adem Huski
Konatur bb
Travnik
Naelnik opine Tahir Lendo
Opina Vitez
Stjepana Radia 1
Vitez
Naelnik opine Vlado Alilovi
Opina Usora
Sivša bb
Usora
Naelnik opine Anto iak
Opina Zavidovii
Safvet-bega Bašagia bb
Zavidovii
Naelnik opine Izet Baši
Opina Zenica
Trg Bosne i Hercegovine
Zenica
Naelnik opine Husejin Smajlovi
Opina Žepe
Stjepana Radia 1
Žepe
Naelnik opine Mato Zovko
Opština Tesli
Karaoreva bb
Tesli
Kuukovia 2
Zenica
Premijer Vlade Miralem Galijaševi
Stanina 43
Travnik
Premijer Vlade Salko Selman
Osnivai
Opina Bugojno
Opina Donji Vakuf
Opina Gornji Vakuf-Uskoplje
Opina Travnik
Zeniko-dobojski Kanton
Srednjobosanski kanton
Ime i prezime
Naelnik opštine Rade Pavlovi
405

IZVJEŠTAJ ZA Drenje-Ključ Brdovečki 2014218

CJENIK HITNE GRADSKE DOSTAVE PRAVNE

20110328_Osnovni cjenik

Turistička zona Torkul

ekonomična dostava u inozemstvo

IZVJEŠTAJ ZA Radna zona Stupnik 2014219

EKONOMIČNA DOSTAVA IZ INOZEMSTVA

IZVJEŠTAJ ZA Poduzetnička zona Grad Sjever

SVOG HEROJA! - Komunalni servis

IZVJEŠTAJ ZA Radna zona Rakitovec 2014218