dioničko društvo za ugostiteljstvo i turizam POREČ GODIŠNJE IZVJEŠĆE za 2010. godinu dioničko društvo za ugostiteljstvo i turizam POREČ GODIŠNJE IZVJEŠĆE za 2010. godinu Sadrţaj Izvješće Nadzornog odbora ...................................................................................3 Izvješće Uprave dioniĉarima Društva ....................................................................4 Pregled najznaĉajnijih pokazatelja ........................................................................6 Predstavljanje Društva ..........................................................................................7 Poslovanje Društva u 2010. godini ......................................................................12 Ekologija i odrţivi razvoj ......................................................................................24 Oĉekivani razvoj Društva u budućnosti ...............................................................25 Rizici poslovanja..................................................................................................26 Izjava o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja ...........................................27 Nadzorni odbor ....................................................................................................28 Menadţment Društva ..........................................................................................29 Izvješće neovisnog revizora ................................................................................30 PLAVA LAGUNA | 2 IZVJEŠĆE NADZORNOG ODBORA O OBAVLJENOM NADZORU VOĐENJA POSLOVA DRUŠTVA, O REZULTATIMA ISPITIVANJA GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠĆA, IZVJEŠĆA O STANJU U DRUŠTVU I PRIJEDLOGA ODLUKE O UPOTREBI DOBITI PLAVE LAGUNE d.d. ZA 2010. GODINU Nadzorni odbor Društva je tijekom poslovne 2010. godine odrţao 10 sjednica, dok je komisija za reviziju ustrojena od strane Nadzornog odbora sjednice odrţavala tjedno. Temeljem ĉlanka 300. b stavak 1. i 2. Zakona o trgovaĉkim društvima, Uprava dioniĉkog društva Plava laguna d.d. podnijela je Nadzornom odboru na ispitivanje godišnja financijska izvješća, izvješće o stanju Društva, kao i prijedlog odluke o upotrebi dobiti. Nadzorni odbor je sukladno svojim ovlastima iz ĉlanka 300. c stavak 2. Zakona o trgovaĉkim društvima, u nazoĉnosti Uprave i predstavnika revizorske tvrtke PricewaterhouseCoopers d.o.o. iz Zagreba, preispitao dostavljena mu godišnja financijska izvješća za 2010. godinu, izvješće Uprave o stanju Društva kao i prijedlog odluke o upotrebi dobiti, te o rezultatima tih ispitivanja dostavlja Skupštini Društva na daljnju proceduru ovo izvješće. Izvršena ispitivanja nedvojbeno ukazuju da je Uprava Društva tijekom 2010. godine sukladno svojim zakonskim obvezama redovito putem pisanih i usmenih izvješća izvještavala Nadzorni odbor o poslovnoj politici i o drugim naĉelnim pitanjima budućeg voĊenja poslova, o rentabilnosti poslovanja i rentabilnosti uporabe vlastitog kapitala, o tijeku poslova, prihodima i rashodima i stanju Društva, a poglavito o poslovima znaĉajnim za rentabilnost poslovanja i likvidnost, te o drugim pitanjima koja je Nadzorni odbor smatrao znaĉajnim. Rezultati našeg ispitivanja kao i mišljenje ovlaštenog revizora o realnosti i objektivnosti podataka iskazanih u financijskim izvješćima za 2010. godinu pokazuju da Društvo djeluje sukladno pozitivnim zakonskim propisima, općim aktima Društva i odlukama Glavne skupštine. Financijska izvješća za 2010. godinu za koje je odgovorna Uprava sastavljena su sukladno odredbama Zakona o raĉunovodstvu i drugim relevantnim propisima, te ista realno odraţavaju stanje u poslovnim knjigama i ispravno pokazuju imovinsko i poslovno stanje Društva. Podrţavamo prijedlog Uprave o uporabi dobiti. Smatramo da je prijedlog u skladu s poslovnom politikom Društva i prihvaćenim smjernicama i planovima razvoja. Podrţavamo u potpunosti i izvješće revizora koje takoĊer potvrĊuje da financijska izvješća Društva za 2010. godinu prikazuju u svim aspektima realno i objektivno financijsko stanje Društva. Nadzorni odbor daje potpunu suglasnost na predoĉena financijska izvješća za 2010. godinu i na izvješće o stanju Društva, te utvrĊivanje istih, odnosno njihovo donošenje prepušta Glavnoj skupštini Društva. PREDSJEDNIK Oscar Eduardo Hasbun Martinez PLAVA LAGUNA | 3 IZVJEŠĆE UPRAVE DIONIĈARIMA DRUŠTVA Poštovani dioniĉari, Zadovoljstvo mi je nastaviti tradicionalno obraćanje Vama dioniĉarima u pozitivnom duhu i izvijestiti Vas o uspješnim poslovnim rezultatima Plave lagune za 2010. godinu. Oni su ishod dugogodišnjeg modela funkcioniranja poslovnog sustava gdje je kljuĉna performansa oĉuvanje stabilnosti. Globalno okruţenje tijekom 2010. godine ukazalo je na znakove oporavka, a posebice je to bilo evidentno u sferi putovanja, gdje su pokazatelji Svjetske turistiĉke organizacije osobito ohrabrujući uzimajući ih u kontekst daljnjeg uzlaznog trenda. Tako je prema objavljenim podacima spomenute organizacije broj meĊunarodnih dolazaka porastao za 6,7% u 2010. godini i time dosegao razinu od 935 mil dolazaka. Navedeno predstavlja nominalni rast od 58 mil u odnosu na 2009. ĉime je ĉak premašena rekordna 2008. godina za 22 mil dolazaka. Pri tome intenzitet oporavka razliĉit je po regijama, a zemlje u razvoju sa prosjeĉnom stopom od 8% pokazale su propulzivniji porast. Europa je s druge strane, uslijed ekonomskih teškoća u koje su zapale vodeće turistiĉke zemlje u euro-zoni, te prekida zraĉnog prometa uzrokovanog vulkanskom prašinom realizirala rast od svega 3%. Kvantitativna obiljeţja turistiĉke aktivnosti u Republici Hrvatskoj pokazuju da dijelimo sudbinu regije kojoj pripadamo s evidentiranih 3,25% rasta mjereno brojem ukupnih dolazaka i dosegnutom razinom od 10,6 mil. Nadalje, ostvarena noćenja, kao slijedeći fiziĉki parametar prometa, pokazuju sliĉan trend sa apsolutnom veliĉinom od 56,4 mil noćenja te povećanjem od 2,6%. MeĊutim, uloga turizma svake nacionalne ekonomije, pored fiziĉke sfere, znaĉajno se povećava uvaţavajući njegove efekte na monetarnu sferu privrede. Turizam svojom aktivnošću povezuje i osnaţuje mnoge grane i djelatnosti te ga se stoga s razlogom naziva generatorom gospodarskog rasta, ali i razvoja. Za te su kvalifikacije svakako zasluţni njegovi financijski aspekti izraţeni u tekućem raĉunu platne bilance, gdje prihodi od putovanja u 2010. godini iznose 6,2 mlrd € i pridonose gotovo potpunom pokriću robnog deficita zemlje. Doduše, valja konstatirati da unatoĉ povećanju broja dolazaka i noćenja, spomenuta kategorija prihoda biljeţi daljnje smanjenje za 2%, nakon prošlogodišnjeg drastiĉnog pada od ĉak 14,6% što samo potvrĊuje pojavu na globalnoj razini o vremenskom jazu izmeĊu fiziĉkih i financijskih pokazatelja oporavka. Istovremeno domaće gospodarstvo u cjelini u 2010. godini, nakon oštrog pada ekonomske aktivnosti u prvom dijelu godine, prelazi u fazu stagnacije što rezultira prosjeĉnom stopom pada BDP-a za 1,2% prema podacima Hrvatske narodne banke. S druge strane nastavljen je trend rasta inozemne zaduţenosti nacionalne ekonomije sa dostignutom veliĉinom gotovo na razini ukupnog BDP-a (99,7%) te obimom koji premašuje vrijednost izvoza roba i usluga ĉak 2,6 puta. Osnovno obiljeţje poslovanja Društva u takvim uvjetima privreĊivanja predstavlja stabilnost kako u fiziĉkim tako i u financijskim performansama, te glede bilanĉnih struktura. Sagledavajući fiziĉki obujam poslovanja u ukupnosti, Plava laguna je u 2010. godini ostvarila 2.188.986 noćenja što ĉini pad od 2% u odnosu na 2009. godinu. Unatoĉ relativno lošim pokazateljima popunjenosti u hotelima i apartmanima u prvoj polovici godine uzrokovan rasporedom praznika, u mjesecima glavne sezone zabiljeţen je uzlazni trend što je onda determiniralo pad noćenja za svega 1% na godišnjoj razini za ĉvrste objekte u cjelini. Fiziĉki volumen u autokampovima ostvaren je na 3% niţoj razini na što je osobito utjecao bitan izostanak u dolascima gostiju sa nizozemskog trţišta, a koji ĉine znaĉajan udio od 23,2% u ukupnim noćenjima autokampova na godišnjem nivou. Vaţan ĉimbenik uspješnosti sezone u navedenom segmentu poslovanja predstavljaju vremenske karakteristike koje su naţalost imale nepovoljne uĉinke tijekom perioda glavne sezone te uzrokovale opadanje popunjenosti. Nastavno na navedeno bitnim valja istaknuti povećanje prosjeĉne neto cijene u hotelima i apartmanima za 2,5%, te u autokampovima za 3,4% što je uz prethodna fiziĉka kretanja dominantno determiniralo pozicioniranje poslovnog prihoda na razinu od 410,4 mil kuna odnosno rast od 1,4 mil kuna (index 100,3) u usporedbi sa prošlogodišnjim ostvarenjem. Poslovni rashodi ostvareni su u veliĉini od 353,4 mil kuna i biljeţe smanjenje od 0,6% ili nominalno 2,1 mil kuna u odnosu na prethodnu 2009. godinu. Spomenuto je rezultanta ušteda u materijalnim troškovima, a prije svega troškovima odrţavanja te nabavki sitnog inventara. Sve troškovne komponente koje su u većoj PLAVA LAGUNA | 4 mjeri odreĊene sustavom poslovnog odluĉivanja u Društvu permanentno se prate i optimalno podešavaju kretanju poslovnih rezultata u vidu noćenja i prihoda. UtvrĊene minimalne promjene u kategorijama poslovnog prihoda i poslovnih rashoda upućuju na stabilnost i zrelost core-businessa kompanije kao i dostignutu visoku razinu efikasnosti operativnih procesa. Navedeno se argumentira veliĉinom EBITDA od 155,9 mil kuna te EBITDA marginom od 38%, što Društvo smješta na vodeće pozicije u komparacijama unutar turistiĉkog sektora, ĉak i u sluĉaju zanemarivanja razliĉitosti u strukturi kapaciteta. Temeljem takvih kretanja, upotpunjeno sa bitno poboljšanim uĉinkom financijskih aktivnosti, Društvo je u 2010. godini generiralo dobit nakon oporezivanja u iznosu od 53,8 mil kuna što predstavlja porast od 8,1 mil kuna u odnosu na usporednu 2009. godinu. Bilanca Društva na kraju izvještajnog razdoblja iznosi 1,380 mlrd kuna i odraţava stabilnu i snaţnu strukturu, osobitu poţeljnu u aktualnom poslovnom okruţenju. Reĉeno se potvrĊuje veliĉinom i uĉešćem kapitala i rezervi u ukupnim izvorima uz potpuni izostanak financijskog duga. Financijska sigurnost dodatno se pojaĉava uvaţavajući horizontalne odnose izmeĊu razine novca i depozita na dan 31.12.2010. u iznosu od 112,2 mil kuna, te ukupnih obveza na strani izvora u veliĉini od 43,8 mil kuna. U razvojnom segmentu poslovanja tijekom izvještajne godine uspjehom smatramo stjecanje kategorije 4* za AC Bijela Uvala i Ulika, a pozitivan ishod oĉekuje se i za AC Zelena laguna, što je uĉinak investicijskih aktivnosti u pripadajuću infrastrukturu. Osobito uspješnim ocjenjujemo koncept unaprjeĊenja hotelskih oblika smještaja u cilju pozicioniranja iznad formalnih zahtjeva aktualne kategorije, što se pozitivno percipira na trţištu potraţnje i pruţa ţeljene ekonomske efekte. Gledajući kroz prizmu budućih prilika na globalnoj razini, perspektive pruţaju daljnje optimistiĉke prognoze Svjetske turistiĉke organizacije o rastu turistiĉkih dolazaka izmeĊu 4%-5%. S druge strane, domicilni makroekonomski uvjeti potiĉu stanovitu dozu zabrinutosti budući da se prema prognozama relevantnih institucija oĉekuje ubrzanje inflacije sa stopom od cca 3%. Unatoĉ većim potrebama za inozemnim financiranjem tijekom 2011. godine, povjerenje pruţaju projekcije Guvernera o prosjeĉnom kretanju teĉaja kune prema EUR na razini od 7,40. Uvaţavajući prethodno navedeno Društvo će i u narednoj godini kreirati adekvatne mehanizme i razvijati primjerene poslovne politike u cilju osiguranja daljnjeg stabilnog rasta i razvoja. Na tom će putu svekoliki doprinos i rad naših vrijednih radnika biti od neprocjenjive vaţnosti te im se ovom prilikom zahvaljujem na iznimnom trudu i vjerujem da će dostignuta razina meĊusobnog povjerenja i dijaloga biti kljuĉni ĉimbenik u daljnjim poslovnim uspjesima Društva. Naposljetku, ţelio bih izraziti zahvalnost svim našim klijentima i poslovnim partnerima na ukazanom povjerenju i lojalnosti, kao i svim dioniĉarima i ĉlanovima Nadzornog odbora Društva na vrijednoj suradnji i podršci. Direktor Društva Neven Staver PLAVA LAGUNA | 5 PREGLED NAJZNAĈAJNIJIH POKAZATELJA 2010. 2009. 2.188.986 2.226.542 419.997 416.701 Dobit prije oporezivanja u 000 kn 66.508 57.904 Dobit nakon oporezivanja u 000 kn 53.822 45.679 155.898 152.491 Vlasniĉki kapital u 000 kn 1.336.323 1.352.064 Ukupna aktiva u 000 kn 1.380.113 1.399.103 2,9 2,3 93,8 95,4 4,0 3,4 38,0 37,3 3,3 3,5 Ostvarena noćenja Ukupan prihod u 000 kn EBITDA (dobit iz posl. aktivnosti i amortizacija; u 000 kn) Koeficijent likvidnosti (kratkotr.imov. / kratkor.obveze) Financijska stabilnost u % (dug.imov. / kapit. i dug.obveze) Profitabilnost u % (neto dobit / vlastiti kapital) EBITDA margina u %( EBITDA / poslovni prihodi ) Zaduţenost u % (obveze / vlastiti kapital) PLAVA LAGUNA | 6 PREDSTAVLJANJE DRUŠTVA Povijesni razvoj Dioniĉko društvo Plava laguna osnovano je 1957. godine, kao poduzeće za ugostiteljstvo i turizam i jedno je od prvih nosilaca turistiĉke ponude u Hrvatskoj. Tijekom već više od pola stoljeća postojanja, Plava laguna je prošla kroz niz razvojnih faza i organizacijskih promjena. Plava laguna je svoj razvojni put zapoĉela na temeljima kampa osnovanog na poluotoku Molindrio od strane francuskog kluba ljubitelja prirode «Polynesia», kao “Plava laguna - Camp Hotel“, s kapacitetom za 800 osoba. Ovo je razdoblje postavljanja ciljeva i smjera razvoja Poduzeća, odreĊivanje intenziteta i dinamike ulaganja, te ispitivanja trţišta i formiranja turistiĉke ponude. I, što je vrlo bitno, kroz školovanje i praksu izgraĊivali su se kadrovi koji će biti nosioci razvoja Plave lagune. Na samom poĉetku, zbog nedostatka izvora financiranja, vrlo se skromno gradilo, a prva je investicija bila izgradnja bungalova na lokaciji današnjeg hotela Laguna Galijot, te potom izgradnja turistiĉkog naselja Bellevue. Velika se paţnja posvećivala takoĊer i razvoju sporta i sportske ponude, pa se zapoĉelo s izgradnjom prvih sportskih centara i tenis terena. Nedugo zatim, od 1966. pa sve do 1971. godine, zapoĉelo je razdoblje intenzivnih investicija u kojem je izgraĊena većina ĉvrstih smještajnih objekata Plave lagune, te postavljeni temelji autokampu Zelena Laguna. U razdoblju koje slijedi, od 1971. do 1976. godine, izvršene su izrazite organizacijske promjene, odnosno integracijski zahvati. U prvom momentu izvršena je horizontalna integracija s manjim hotelsko-ugostiteljskim organizacijama u općini, te s hotelsko-turistiĉkim poduzećem iz Novigrada, a potom i integracija sa cijelim poljoprivrednim sektorom, trgovinom i ribarstvom u Poreĉu. Tako je zatvoren reprodukcijski lanac od proizvodnje robe do potrošaĉa-gosta, unutar istog poduzeća. U ovom razdoblju Plava laguna posluje kao Zajednica osnovnih organizacija udruţenog rada. S aspekta investicijskih ulaganja, bilo je to razdoblje širenja postojeće ponude i dogradnje postojećih objekata, a ujedno je zapoĉeta i izgradnja današnjeg autokampa Ulika. Znaĉajan korak razvitka u tom razdoblju je i poslovna ekspanzija izvan općinskih i regionalnih okvira koja je ostvarena putem izgradnje hotela “Laguna“ u Zagrebu. Poĉetkom 1976. godine i primjenom ZUR-a (Zakona o udruţenom radu), izvršena je organizacijska transformacija poduzeća u Sloţenu organizaciju udruţenog rada (SOUR), te su odreĊivanjem gospodarskih subjekata temeljem djelatnosti, osnovane ĉetiri radne organizacije: “Lagunaturist“ - radna organizacija za ugostiteljstvo i turizam “Laguna Union“ - radna organizacija za robni promet “Agrolaguna“ - radna organizacija za poljoprivrednu proizvodnju i preradu “Školjka“ - radna organizacija za ulov i preradu ribe Karakteristika je ovog razdoblja poĉetak gradnje marine Ĉervar Porat i marine Parentium, izgradnja autokampa Bijela Uvala, te mnogih izvanpansionskih objekata. S 1987. godinom i daljnjim integracijskim promjenama, veći se gospodarski sustavi u Poreĉu udruţuju u novi SOUR “Plava laguna“, te će naredne tri godine i dalje obavljati djelatnosti bivšeg SOUR-a. Na poĉetku 1990. godine, temeljem Zakona o poduzećima, dolazi do razdruţivanja SOUR-a i stvaranja novih samostalnih poduzeća, jedan od kojih je i “Laguna Poreĉ“, poduzeće za ugostiteljstvo i turizam. PLAVA LAGUNA | 7 Nove promjene s poĉetkom 1991. godine potaknute su stupanjem na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, ĉime je zapoĉeo proces privatizacije u RH, te samim time i u “Laguni Poreĉ“. Tako je, na dan 03.09.1992. godine, temeljem Rješenja Agencije za restrukturiranje i razvoj i odlukom Osnivaĉke skupštine, "Laguna Poreĉ" pretvorena u dioniĉko društvo, a 26.01.1993. godine i sluţbeno registrirana kod Privrednog suda u Rijeci. Dinamiĉno okruţenje i potreba da mu se prilagodi naveli su “Laguna Poreĉ“ da 29.03.1993. osnuje društvo kćer “Laguna Invest“, poduzeće za tehniĉke i poslovne usluge d.o.o., ĉija je temeljna djelatnost bila obavljanje poslova u svezi privatizacije Društva. Pravno konstituiranje Plave lagune zaokruţuje se konaĉno u veljaĉi 1996. godine usklaĊenjem temeljnih akata Društva sa Zakonom o trgovaĉkim društvima, a ĉinom registriranja u sudski registar Trgovaĉkog suda u Rijeci kao Plava laguna, dioniĉko društvo za ugostiteljstvo i turizam, poduzeće ujedno vraća i svoje povijesno ime. Naredno je razdoblje obiljeţeno pozitivnim trendovima u poslovanju, kako s aspekta fiziĉkog obima tako i vrijednosnih rezultata, te intenzivnim investicijskim aktivnostima, usmjerenim prvenstveno na podizanje razine kvalitete smještajnih kapaciteta. Plava laguna je, kao dioniĉko društvo imala priliĉno diverzificiranu vlasniĉku strukturu sve do 2000. godine, kada Grupacija Lukšić zapoĉinje proces preuzimanja kompanije, ĉijim okonĉanjem u 2001. godini, Društvo dobiva većinskog vlasnika sa 80,34% udjela u redovnim dionicama. Tijekom 2001. godine izvršene su i akvizicije nekoliko društava kapitala, bilo da je povećan udio u odreĊenom društvu ili stjecanjem udjela u pojedinom društvu po prvi puta. Tako je Plava laguna d.d. stekla 89,40% dionica društva Hoteli Croatia d.d. Cavtat, te 90,48% dionica društva Adriatic d.d. Poreĉ. Obzirom na visinu udjela u temeljnom kapitalu, Adriatic d.d. je 01. listopada 2002. godine pripojen dioniĉkom društvu Plava laguna, koje je tako proširilo segment svoje ponude i na nautiĉki turizam. Tijekom 2003. godine, dokapitalizacijom društva Hoteli Croatia d.d. povećan je vlasniĉki udio Plave lagune d.d. na 92,28%. Znaĉajna investicijska aktivnost koja obiljeţava razdoblje od 2003. do danas, prvenstveno je usmjerena ka restrukturiranju dijela portfelja smještajnih objekata u kategoriju 4*, koja je slijedom navedenog, u 2010. godini pozicionirana na udio od 30,1% u ukupnim ĉvrstim kapacitetima Društva, odnosno 72,6% u ukupnom kapacitetu autokampova. Plava laguna je kompanija iza koje stoji već više od pola stoljeća uspješnog rada i razvoja, temeljenog na ekološkim principima i odrţivom razvoju, tijekom kojeg je konstantno zauzimala lidersko mjesto u hrvatskom turizmu, a permanentnim oplemenjivanjem svoje ukupne ponude i prilagoĊavanjem potrebama sve zahtjevnijeg turistiĉkog trţišta, postiţe zavidne fiziĉke i napose financijske rezultate. PLAVA LAGUNA | 8 Djelatnost Društva Osnovne djelatnosti Društva su: ugostiteljstvo turizam Pored osnovnih Društvo je registrirano i za obavljanje slijedećih djelatnosti: trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama trgovina na veliko i posredovanje u trgovini inţenjering, projektni menedţment i tehniĉke djelatnosti meĊunarodno otpremništvo meĊunarodni transport robe i putnika završni graĊevinski radovi instalacijski radovi i drugo PLAVA LAGUNA | 9 Vlasniĉka struktura i makroorganizacija U nastavku se navodi struktura vlasništva Društva na dan 31.12.2010. Vlasništvo nad redovnim dionicama Vlasnik Sutivan Investments Anstalt BROJ DIONICA % 438.899 80,34 Deutsche Bank Trust Company Americas 23.939 4,38 Societe general - Splitska banka d.d./Allianz/ 18.540 3,39 Trezorske dionice Ostale pravne i fiziĉke osobe UKUPNO 9.470 1,73 55.470 10,16 546.318 100,0 Tijekom 2010. godine Društvo nije stjecalo dodatan broj vlastitih dionica. Struktura vlasništva Društva na dan 31.12.2010. Ostale pravne i fiziĉke osobe 10,16% Trezorske dionice 1,73% Societe general - Splitska banka d.d./Allianz/ 3,39% Deutsche Bank Trust Company Americas 4,38% Sutivan Investments Anstalt 80,34% Vlasništvo nad povlaštenim dionicama Vlasnik BROJ DIONICA % Sutivan Investments Anstalt 105.000 100,0 UKUPNO 105.000 100,0 P L A V A L A G U N A | 10 PJ App Astra Makroorganizacija dioniĉkog društva PLAVA LAGUNA d.d. URED UPRAVE PRAVNA SLUŽBA SEKTOR ZA MARKETING SEKTOR ZA PRODAJU Odjel za alotmansku prodaju Odjel za inicijativu PC HOTELI I APARTMANI 4* PJ Laguna Albatros PJ Laguna Molindrio PJ Parentium PJ Laguna Galijot PJ Laguna Bellevue PJ Mediteran PJ Marina Parentium PJ Marina Ĉervar Porat SEKTOR ZA RAZVOJ Tehniĉki odjel Odjel informatike Referada za pripremu razvojnih projekata PC HOTELI I APARTMANI 3* PJ Plavi PJ Zorna PJ Laguna Gran Vista PJ Laguna Istra PJ Laguna Materada PJ Laguna Park PJ Ĉervar Porat SEKTOR ZA EKONOMIKU I FINANCIJE Odjel za budţet i analizu Odjel raĉunovodstva Odjel financija Odjel za ljudske resurse Odjel obraĉuna plaća, kadrovskih i općih poslova PC HOTELI I APARTMANI 2* PJ Delfin PJ App Astra SEKTOR ZA NABAVU I UPRAVLJANJE IMOVINOM Odjel za nabavu Odjel za upravljanje imovinom PC AUTOKAMPOVI PJ AC Zelena laguna PJ AC Bijela uvala PJ AC Ulika PJ AC Puntica SEKTOR ZA OPERACIJE Odjel za tehnologiju Odjel za zabavu i animaciju Referada za kontrolu Referada za ekologiju i sanitarni nadzor Referada za fiziĉku i tehniĉku zaštitu Referada za dekoraciju PC SPORT I POMOĆNE DJELATNOSTI PJ Laguna Sport PJ Hortikultura PJ Praonica i Skladište P L A V A L A G U N A | 11 POSLOVANJE DRUŠTVA U 2010. GODINI Turistiĉki promet Pregled smještajnih kapaciteta i ostvarenih noćenja NOĆENJA KAPACITETI OPIS INDEKS DANI POPUNJENJA 2010. 2009. 2010. 2009. 10 / 09 2010. 2009. LAGUNA ALBATROS 608 608 81.375 82.282 99 134 135 LAGUNA MOLINDRIO 482 482 83.596 76.620 109 173 159 VILA LAGUNA GALIJOT 174 174 30.241 30.006 101 174 172 VILLAGE LAGUNA GALIJOT 94 94 13.250 14.198 93 141 151 HOTEL LAGUNA PARK 202 202 36.850 40.483 91 182 200 1.560 1.560 245.312 243.589 101 157 156 PARENTIUM 666 666 127.782 125.335 102 192 188 MEDITERAN 645 677 102.026 99.756 102 158 147 PLAVI 392 392 61.096 52.386 117 156 134 ZORNA 412 412 46.256 44.285 104 112 108 LAGUNA GRAN VISTA 336 336 39.818 36.154 110 119 108 LAGUNA ISTRA 376 376 42.741 42.090 102 114 112 LAGUNA MATERADA 774 774 92.107 102.551 90 119 133 VILLAGE LAGUNA PARK 152 152 18.943 20.284 93 125 133 HOTELI 3* 3.753 3.785 530.769 522.841 102 141 138 DELFIN 1.478 1.478 182.487 188.870 97 124 128 HOTELI 2* 1.478 1.478 182.487 188.870 97 124 128 UKUPNO: HOTELI HOTELI 4* 6.791 6.823 958.568 955.300 100 141 140 APP LAGUNA GALIJOT 332 332 37.732 37.832 100 114 114 VILLE LAGUNA BELLEVUE 76 76 9.041 9.487 95 119 125 APP LAGUNA BELLEVUE 365 365 42.709 42.958 99 117 118 STUDIO APP LAGUNA BELLEVUE 246 246 37.047 38.827 95 151 158 1.019 1.019 126.529 129.104 98 124 127 VILLE LAGUNA PARK 80 80 7.980 9.890 81 100 124 APP LAGUNA PARK 168 168 19.124 21.925 87 114 131 APARTMANI 3* 248 248 27.104 31.815 85 109 128 APP ASTRA 504 504 46.195 49.979 92 92 99 APARTMANI 2* 504 504 46195 49979 92 92 99 UKUPNO: APARTMANI 1.771 1.771 199.828 210.898 95 113 119 UKUPNO: ĈVRSTI OBJEKTI 8.562 8.594 1.158.396 1.166.198 99 135 136 AC BIJELA UVALA (2009. = 3*) 6.000 6.000 469.202 496.567 94 78 83 AC ULIKA (2009. = 3*) 3.000 3.000 265.485 267.453 99 89 89 AUTOKAMPOVI 4* 9.000 - 734.687 - - 82 - AC ZELENA LAGUNA 2.700 2.700 234.057 237.753 98 87 88 AUTOKAMPOVI 3* APARTMANI 4* 2.700 11.700 234.057 1.001.773 23 87 86 AC PUNTICA 700 700 61.846 58.571 106 88 84 AUTOKAMPOVI 1* 700 700 61846 58571 106 88 84 UKUPNO: AUTOKAMPOVI 12.400 12.400 1.030.590 1.060.344 97 83 86 UKUPNO 20.962 20.994 2.188.986 2.226.542 98 104 106 Struktura kapaciteta u hotelima 2010. Struktura kapaciteta u apartmanima 2010. Struktura kapaciteta u kampovima 2010. 4000 1200 10000 3000 900 7500 2000 600 5000 1000 300 2500 0 0 0 hoteli **** hoteli *** hoteli ** apart. **** apart. *** apart. ** kamp. kamp. kamp. **** *** * P L A V A L A G U N A | 12 Noćenja prema vrstama smještaja Sagledavajući 2010. godinu s aspekta fiziĉkih pokazatelja poslovanja Društva, moţe se konstatirati tek blagi pad noćenja u odnosu na usporednu 2009. godinu. Naime, Društvo je u 2010. godini ostvarilo 2.188.986 noćenja, što na ukupnoj razini predstavlja pad od svega 2%, generiran prvenstveno lošijim fiziĉkim performansama u segmentu autokampova, koji su godinu zakljuĉili na 3% niţoj razini. Na ovaj je pad posebice utjecao izostanak noćenja gostiju sa nizozemskog trţišta, koji ĉine znaĉajan udio u ukupnim noćenjima autokampova na godišnjem nivou. Pored navedenog valja istaknuti da u ovom segmentu vrlo vaţan ĉimbenik predstavljaju vremenske prilike koje takoĊer nisu povoljno utjecale na uspješnost poslovanja tijekom perioda glavne sezone. S druge strane, u strukturi ĉvrstih objekata, koji biljeţe tek neznatan pad od 1% , hoteli su zakljuĉili godinu realiziravši prošlogodišnju razinu noćenja, dok istovremeno apartmani padaju za 5% , prvenstveno uslijed pada noćenja alotmanskih gostiju za 15%. Noćenja prema vrsti smještaja 2010. KAMPOVI 47% Noćenja prema vrsti smještaja 2009. HOTELI 44% HOTELI 43% KAMPOVI 48% APARTMANI 9% APARTMANI 9% Noćenja po emitivnim trţištima Osvrnemo li se na emitivna trţišta od znaĉaja za Plavu lagunu, uvijek su to ona zapadno-europska, ĉiji gosti iz Njemaĉke, Nizozemske, Austrije i Italije u 2010. godini ostvaruju ukupno 1.295.221 noćenja, i udio od 59% u ukupnoj strukturi noćenja. Usprkos tome, u usporedbi sa 2009. godinom ista ova trţišta biljeţe pad od 5% na nivou Društva, prvenstveno uslijed spomenutog izostanka nizozemskih gostiju, što je znaĉajka Hrvatske kao destinacije u cjelini, i to u svim segmentima smještaja, a posebice u segmentu autokampova gdje su zabiljeţili pad od 13%. Uzevši u obzir da njihova noćenja ĉine udio od ĉak 23% u ukupnim noćenjima kampova, taj se utjecaj bitno odrazio na Društvo u cjelini. S druge strane, rusko trţište koje je u posljednjih nekoliko godina imalo najveći trend rasta u smještajnim objektima Plave lagune, a u 2009. godini zabiljeţilo negativne rezultate, odnosno pad noćenja uslijed postojećih globalnih poremećaja, u 2010. godini ponovo biljeţi znaĉajan rast od 24%. Noćenja po emitivnim tržištima 2010. Njemaĉka Rusija Nizozemska Austrija Italija Slovenija Ĉeška Ostale zemlje Hrvatska 0 5 10 15 20 25 30 % P L A V A L A G U N A | 13 Noćenja po mjesecima Analizom kretanja noćenja kroz 2010. godinu po mjesecima, primjećuje se da je unatoĉ relativno lošim pokazateljima popunjenosti u hotelima i apartmanima u prvoj polovici godine, zapravo zabiljeţen uzlazni trend u mjesecima glavne sezone, što je u konaĉnici ublaţilo pad, te determiniralo noćenja ĉvrstih objekata na 1% niţoj razini u odnosu na 2009. godinu. Nasuprot ĉvrstim objektima koji su pozitivne razultate ostvarivali s ulaskom u glavnu sezonu, u autokampovima je vidljiv pad noćenja upravo u tom periodu kao izravna posljedica izostanka nizozemskih gostiju ali i nepovoljnih klimatskih uvjeta izrazito znaĉajnih u ovom segmentu smještaja, ĉime su u konaĉnici ostvarili pad noćenja od 3% na godišnjoj razini. Noćenja po mjesecima 2010 800.000 2009 600.000 400.000 200.000 0 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Noćenja po kanalima prodaje Unatoĉ tome što organizirani smještaj još uvijek prednjaĉi u strukturi ukupnih noćenja Društva, posebice u strukturi noćenja ĉvrstih objekata, njegova noćenja padaju za 3% kako na razini ĉvrstih objekata, tako i na razini Društva. Promatramo li organizirani smještaj odvojeno, posebno agencije, a posebno grupe, primjećuje se da je u 2010. godini broj noćenja agencijskih gostiju pao na razini ĉvrstih objekata za 6%, a na razini Društva za 5%. Istovremeno, u ĉvrstim je objektima izuzetan porast noćenja od 12% zabiljeţen u kanalu individualne prodaje, kao rezultat kontinuiranog napora Društva u intenziviranju angaţmana oko ovog trţišnog segmenta. U segmentu grupa takoĊer je zabiljeţen znaĉajan rast noćenja, koje na nivou Društva rastu za 8% u odnosu na 2009. godinu. U autokampovima se uobiĉajeno većina noćenja ostvaruje od individualnih dolazaka, no zbog općeg pada noćenja na razini godine, oba kanala prodaje biljeţe pad, i to agencije za 4%, a individualci za 2%. Noćenja po kanalima prodaje 2009. Noćenja po kanalima prodaje 2010. 1.200.000 1.200.000 1.000.000 1.000.000 800.000 800.000 600.000 600.000 400.000 400.000 200.000 200.000 0 0 AGENCIJE INDIVIDUALCI GRUPE AGENCIJE INDIVIDUALCI GRUPE P L A V A L A G U N A | 14 RAĈUN DOBITI I GUBITKA Raĉun dobiti i gubitka u 000 kn OPIS INDEKS STRUKTURA % 2010. 2009. 10/09 2010. 2009. I PRIHODI OD PRODAJE 383.730 383.327 100 91,4 92,0 1. Smještaj 313.105 309.692 101 74,5 74,3 2. Hrana 56.985 56.771 100 13,6 13,6 3. Šankovi 12.479 14.007 89 3,0 3,4 4. Trgovaĉka roba 130 163 80 - - 5. Sport 1.167 1.282 91 0,3 0,3 6. Vez 6.942 7.117 98 1,7 1,7 7. Odobreni popusti i provizije -17.630 -16.793 105 -4,2 -4,0 8. Ostali prihodi 10.552 11.088 95 2,5 2,7 II PRIHODI TEMELJEM UPOTR. VLAST. PROIZ. 676 576 117 0,2 0,1 III OSTALI POSLOVNI PRIHODI 22.461 21.170 106 5,3 5,1 Prihodi od najma posl. prostora 21.574 20.009 108 5,1 4,8 1 1.161 - - 0,3 Prihodi od ukidanja dugoroĉnih rezerviranja Ostali poslovni prihodi 886 - - 0,2 - 3.549 3.944 90 0,8 1,0 410.416 409.017 100 97,7 98,2 IV OSTALI PRIHODI A) UKUPNO POSLOVNI PRIHODI (I do IV) V PROM. VRIJ. ZAL. NED. PROIZ. I G.P. - - - - - VI MATERIJALNI TROŠKOVI 112.548 116.874 96 31,8 32,5 VII TROŠKOVI OSOBLJA 103.752 103.357 100 29,3 28,8 VIII AMORTIZACIJA 98.921 99.001 100 28,0 27,6 IX VRIJED. USKLAĐ. DUGOT. IMOV. - - - - - X VRIJED. USKLAĐ. KRATK. IMOV. 567 325 174 0,2 0,1 XI REZERVIRANJA TROŠKOVA I RIZ. - 282 - - 0,1 XII OSTALI TROŠKOVI POSLOVANJA 36.947 34.736 106 10,5 9,7 XIII OSTALI RASHODI 704 952 74 0,2 0,3 B) UKUPNO POSLOVNI RASHODI (V do XIII) 353.439 355.527 99 100,0 99,1 56.977 53.490 107 - - 155.898 152.491 102 - - 9.581 7.684 125 2,3 1,8 50 3.270 2 - 0,9 9.531 4.414 216 - - UKUPNI PRIHODI 419.997 416.701 101 100,0 100,0 UKUPNI RASHODI 353.489 358.797 99 100,0 100,0 DOBIT IZ POSLOVNE AKTIVNOSTI (A-B) EBITDA C) UKUPNI PRIHODI OD FINANCIRANJA D) UKUPNI RASHODI OD FINANCIRANJA DOBIT IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI (C-D) G) DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 66.508 57.904 115 - - H) POREZ NA DOBIT 12.686 12.225 104 - - I) D O B I T NAKON OPOREZIVANJA 53.822 45.679 118 - - P L A V A L A G U N A | 15 Prihodi Struktura ukupnih prihoda u 000 kn POZICIJA Poslovni prihodi Prihodi od financiranja UKUPNI PRIHODI 2010. % 2009. % INDEKS 410.416 97,7 409.017 98,2 100 9.581 2,3 7.684 1,8 125 419.997 100,0 416.701 100,0 101 Osnovno obiljeţje poslovne aktivnosti Društva tijekom 2010. godine predstavlja stabilnost kako fiziĉkih tako i financijskih pokazatelja poslovanja. Društvo je zaokruţilo poslovnu godinu ostvarivši 410,4 mil kn poslovnih prihoda, što je pored ostvarenih fiziĉkih kretanja bitno determinirano povećanjem prosjeĉne neto cijene u ĉvrstim objektima za 2,5%, te u autokampovima za 3,3% a što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja rast od 1,4 mil kn ili 0,3%. Bitnim valja istaknuti povećanje razine poslovne uspješnosti iskazane rastom dobiti iz poslovne aktivnosti za 7%, odnosno za 3,5 mil kn, te rastom EBITDA za 2% odnosno u nominalnom iznosu za 3,4 mil kn, ĉime se pozicionirao na razinu od 155,9 mil kn. U strukturi prihoda od financijskih aktivnosti, ostvarenih u visini 9,6 mil kn, te porastom od 25% u usporedbi sa prošlogodišnjim ostvarenjem, vaţno je istaknuti znaĉaj evidentiranja pozitivnih teĉajnih razlika temeljem usklaĊenja kratkoroĉnih valutnih pozicija imovine, a preteţito deviznih depozita, proizašlih iz uzlaznog kretanja teĉaja EUR u periodu od sezonskih mjeseci prema koncu godine. U okviru financijskih pozicija ostvarene su takoĊer i stabilne razine kamatnih prihoda s osnove oroĉenja slobodnih novĉanih sredstava, preteţito u EUR, a što je na razini ostvarenja prethodne godine. U 2010. godini Društvo je ostvarilo i prihod od povezanog društva u iznosu 798 tis kn i to temeljem potraţivanja za dividendu u visini 403 tis kn, a sukladno odluci Glavne skupštine Podruţnice, te kamata u preostalom iznosu od 395 tis kn s osnove odobrenog kratkoroĉnog zajma. U kontekstu navedenih kretanja Društvo je u 2010. godini ostvarilo ukupnih prihoda u visini 420,0 mil kn, te zabiljeţilo porast od 3,3 mil kn u odnosu na prethodnu godinu. Struktura ukupnih prihoda 100 2010. 90 2009. 80 70 60 50 40 30 20 10 0 Poslovni prihodi Prihodi od financiranja P L A V A L A G U N A | 16 Rashodi Struktura ukupnih rashoda u 000 kn POZICIJA Poslovni rashodi Rashodi od financiranja UKUPNI RASHODI 2010. % 2009. % INDEKS 353.439 100,0 355.527 99,1 99 50 - 3.270 0,9 2 353.489 100,0 358.797 100,0 99 Ostvarenom poslovnom rezultatu Društva u 2010. godini, pridonijela je pored razvojnog usmjerenja i visoka razina efikasnosti operativnih procesa uz optimalno upravljanje najznaĉajnijim troškovnim kategorijama. Naime sve se troškovne komponente, koje su uglavnom odreĊene sustavom poslovnog odluĉivanja u Društvu, kontinuirano prate i optimalno podešavaju kretanju poslovnih rezultata. Poslovni rashodi ostvareni su u visini 353,4 mil kn te biljeţe pad od 0,6%, odnosno 2,1 mil kn, prvenstveno uslijed ostvarenih ušteda u domeni materijalnih troškova, a koje se uglavnom odnose na uštede ostvarene u okviru troškova odrţavanja te nabavci sitnog inventara. Rashodi od financiranja izrazito su manji u odnosu na usporednu 2009. godinu, prvenstveno uslijed ranije spomenutih znaĉajnih aktivnosti vezanih uz ostvarivanje pozitivnih teĉajnih razlika s osnove usklaĊenja kratkoroĉnih valutnih pozicija imovine, a preteţito deviznih depozita, a manjim dijelom i zbog primjene neto principa te saldiranja negativnih teĉajnih razlika u prihodovnu kategoriju. Svi navedeni ĉimbenici rezultirali su smanjenjem ukupnih rashoda Društva za 1,5%, odnosno nominalno za 5,3 mil kn. U konaĉnici, dobit nakon oporezivanja ostvarena je u visini 53,8 mil kn, što predstavlja porast od 8,1 mil kn ili 18% u odnosu na prethodnu 2009. godinu. Struktura ukupnih rashoda 100 2010. 90 2009. 80 70 60 50 40 30 20 10 0 Poslovni rashodi Rashodi od financiranja P L A V A L A G U N A | 17 BILANCA Aktiva Struktura aktive bilance u 000 kn POZICIJA 31.12.2010. % 31.12.2009. % - - - - 1.255.211 90,9 1.291.861 92,3 324 - 450 - Materijalna imovina 1.052.314 76,2 1.088.772 77,8 Financijska imovina 202.573 14,7 202.639 14,5 - - - - 122.965 9,0 105.619 7,6 Zalihe 2.476 0,2 1.250 0,1 Potraţivanja 8.351 0,6 8.043 0,6 Financijska imovina 79.565 5,8 73.606 5,3 Novac na raĉunu i u blagajni 32.573 2,4 22.720 1,6 1.937 0,1 1.623 0,1 - - - - 1.380.113 100,0 1.399.103 100,0 POTRAŢ.ZA UPIS.A NEUPL.KAP. DUGOTRAJNA IMOVINA Nematerijalna imovina Potraţivanja KRATKOTRAJNA IMOVINA PLAĆENI TROŠ.BUD.RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA UKUPNA AKTIVA Struktura aktive 2010. Struktura aktive 2009. Dugotrajna imovina - 90,9% Dugotrajna imovina - 92,3% Kratkotrajna imovina - 9% Kratkotrajna imovina - 7,6% Plaćeni troš.bud.razd. i ned.napl.prihoda - 0,1% Plaćeni troš.bud.razd. i ned.napl.prihoda - 0,1% Ukupna bilanĉna vrijednost imovine Društva na dan 31.12.2010. iznosi 1,38 mlrd kuna, što u odnosu na isti dan prethodne godine predstavlja smanjenje vrijednosti od 1,4% ili apsolutno smanjenje od 19 mil kuna. U strukturi aktivnih bilanĉnih pozicija navedeni pad vrijednosti generiran je smanjenjem vrijednosti dugotrajne imovine (36,6 mil kuna) i to najvećim dijelom materijalne imovine uslijed većeg iznosa amortizacije u odnosu na kapitalna ulaganja u analiziranoj godini. S druge strane, kratkotrajna imovina biljeţi rast vrijednosti od 16% ili 17,3 mil kuna, i to prvenstveno na poziciji novca i financijske imovine, što je uĉinak efikasnosti sveukupnih poslovnih procesa i poslovnih politika Društva, unatoĉ ĉinjenici o isplati povećanog iznosa dividende 2010. u odnosu na 2009 godinu. Navedena kretanja dovode do jaĉanja udjela kratkotrajne imovine u roĉnoj strukturi aktivnih imovinskih pozicija premda već uobiĉajeno dominantno mjesto zauzima dugotrajna imovina sa udjelom od 90,9%. P L A V A L A G U N A | 18 Pasiva Struktura pasive bilance u 000 kn POZICIJA KAPITAL I REZERVE DUG.REZ.ZA RIZ.I TROŠKOVE DUGOROĈNE OBVEZE KRATKOROĈNE OBVEZE ODG.PLAĆ.TROŠ.I PRIH.BUD.RAZD. UKUPNO PASIVA Struktura pasive 2010. 31.12.2010. % 31.12.2009. % 1.336.323 96,8 1.352.064 96,7 1.500 0,1 1.500 0,1 - - - - 39.406 2,9 40.885 2,9 2.884 0,2 4.654 0,3 1.380.113 100,0 1.399.103 100,0 Struktura pasive 2009. Kapital i rezerve - 96,8% Kapital i rezerve - 96,7% Dugoroĉne rezerve - 0,1% Dugoroĉne rezerve - 0,1% Dugoroĉne obveze - 0% Dugoroĉne obveze - 0% Kratkoroĉne obveze - 2,9% Kratkoroĉne obveze - 2,9% Odg.plać.troš. i prih.bud.razd. - 0,2% Odg.plać.troš. i prih.bud.razd. - 0,3% U strukturi pasivnih bilanĉnih pozicija potrebno je naglasiti stabilan i visok udio vlasniĉkog kapitala i rezervi koji na dan 31.12.2010. iznosi 96,8 %, premda se njegova vrijednost u odnosu na usporedni dan prethodne godine smanjila za 15,7 mil kuna, odnosno 1%. Vrijednost vlasniĉkog kapitala i rezervi smanjena je uslijed isplate dijela zadrţane dobiti iz 2005. godine, kao redovna dividenda vlasnicima redovnih i povlaštenih dionica (26,1 mil kuna), a temeljem odluke Glavne skupštine Društva. S druge strane, na njegovo povećanje utjecalo je izdvajanje u zakonske rezerve 5% dobiti 2009. godine, sukladno Zakonu o trgovaĉkim društvima (2,3 mil kuna) i više ostvarena dobit u tekućoj godini u odnosu na prethodnu (8,1 mil kuna). Istovremeno se i kratkoroĉne obveze smanjuju temeljem manje stvorene obveze za plaćanje poreza na dobit u 2010. godini, te izostankom obveza za troškove otpremnina i obveza za ostale priĉuve. Odnos duga i vlastitog kapitala od 3,3% te udio istog u pasivi bilance od 3,2% uz potpuni izostanak kreditnog zaduţenja, ukazuje na financijsku stabilnost Plave lagune kao i na ogroman potencijal neophodan za daljnja investicijska ulaganja koja predstavljaju preduvjet budućeg rasta i razvoja. P L A V A L A G U N A | 19 Dugotrajna imovina Struktura dugotrajne imovine u 000 kn POZICIJA 2010. % 2009. % 324 - 450 - 1.052.314 83,8 1.088.772 84,3 202.573 16,2 202.639 15,7 - - - - 1.255.211 100,0 1.291.861 100,0 Nematerijalna imovina Materijalni imovina Financijska imovina Potraţivanja DUGOTRAJNA IMOVINA Struktura dugotrajne imovine (%) 90 2010. 80 2009. 70 60 50 40 30 20 10 0 Nematerijalna imovina Materijalni imovina Financijska imovina Potraţivanja Dugotrajna imovina kao dominantna imovinska pozicija na dan 31.12.2010. biljeţi pad vrijednosti od 3% ili apsolutno 36,6 mil kuna. Evidentirani pad vrijednosti dugotrajne imovine proizlazi najvećim dijelom iz smanjenja vrijednosti materijalne imovine (36,4 mil kuna), i to prvenstveno na poziciji graĊevinskih objekata uslijed većeg iznosa amortizacije u odnosu na kapitalna ulaganja u promatranoj godini. Financijska imovina je u okviru dugotrajne imovine zabiljeţila lagano smanjenje vrijednosti u iznosu od 66 tis kuna uslijed svoĊenja na fer vrijednost vrijednosnica raspoloţivih za prodaju sukladno zahtjevu MRS – a 39. Vrijednost nematerijalne imovine takoĊer pada uslijed veće otpisanosti imovine u odnosu na izvršena ulaganja. P L A V A L A G U N A | 20 Kratkotrajna imovina Struktura kratkotrajne imovine u 000 kn POZICIJA 2010. % 2009. % Zalihe 2.476 2,0 1.250 1,2 Potraţivanja 8.351 6,8 8.043 7,6 Financijska imovina 79.565 64,7 73.606 69,7 Novac na raĉunu i u blagajni 32.573 26,5 22.720 21,5 KRATKOTRAJNA IMOVINA 122.965 100,0 105.619 100,0 Struktura kratkotrajne imovine (%) 70 2010. 60 2009. 50 40 30 20 10 0 Zalihe Potraţivanja Financijska imovina Novac na raĉunu i u blagajni Bilanĉna vrijednost kratkotrajne imovine kao aktivne bilanĉne pozicije na dan 31.12.2010. biljeţi znaĉajan rast vrijednosti od 16% ili apsolutno17,3 mil kuna i iznosi 123 mil kuna. Navedeni rast generiran je povećanjem akumulirane štednje kompanije u vidu depozita i novca, temeljem stabilnog uzlaznog trenda financijskih pokazatelja uspješnosti te, s druge strane, manjeg odljeva temeljem investicijskih aktivnosti. U okviru pozicije zaliha prikazan je rast vrijednosti zaliha sirovina i materijala ( 1,2 mil kuna) uslijed uvoĊenja novog naĉina u praćenju dijela materijalnih troškova (dijela potrošnog materijala, te loţ ulja i plina) po realnom utrošku, za razliku od prijašnjeg praćenja troškova prema nabavi, i sukladno tome zaliha po prirodnoj vrsti troška. P L A V A L A G U N A | 21 ZAPOSLENOST OPIS 2010. % 2009. % INDEKS STALNI 623 68,2 639 67,2 97,5 SEZONCI 290 31,8 312 32,8 92,9 UKUPNO 913 100,0 951 100,0 96,0 Sukladno ostvarenom fiziĉkom obimu poslovanja, Plava laguna je u 2010. godini zabiljeţila pad ukupne zaposlenosti od 4% u odnosu na prethodnu godinu. Pad zaposlenosti u jednom je dijelu uzrokovan i daljnjim proširenjem outsourcing usluga ĉišćenja na veći broj smještajnih objekata. Kretanje broja stalnih i sezonskih radnika po isplaćenim satima u 2010. godini SEZONCI STALNI 1.200 1.000 800 600 400 200 0 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Slijedom promjena zakona o mirovinskom osiguranju i izmijenjenim uvjetima za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, krajem godine je zabiljeţen iznadprosjeĉan interes stalnih radnika za odlaskom u mirovinu, pa je broj stalno zaposlenih na dan 31.12.2010. smanjen za 5% u odnosu na prethodnu godinu. U cilju razvoja ljudskih resursa i odrţavanja postignute razine produktivnosti rada, u 2010. godini su u program upravljanja radnim uĉinkom ukljuĉeni pored sezonskih i stalni radnici profitnih centara, pa je na taj naĉin program zaţivio u cijelosti. Prosjeĉan broj zaposlenika po stupnju obrazovanja u 2010. godini SSS KV NKV NSS VSS ViSS VKV SPEC. I MAG. PKV 0 10 20 30 % 40 50 Nastavljena je suradnja s ugostiteljsko-turistiĉkim školama i programom stipendiranja uĉenika deficitarnih zanimanja kako bi se pravovremeno osigurao potreban kadar svih profila, a kroz zapošljavanje pripravnika za pomoćnike direktora hotela zapoĉeo je novi ciklus sukcesije rukovodećeg kadra profitnih jedinica kompanije. P L A V A L A G U N A | 22 INVESTICIJE Plava laguna je sukladno opredjeljenju i usvojenoj poslovnoj politici i tijekom 2010. godine nastavila sa ulaganjima u dugotrajnu materijalnu imovinu s ciljem odrţanja postojeće te prvenstveno podizanja razine kvalitete svojih smještajnih kapaciteta i usluga. Ukupna vrijednost investicijskih ulaganja u 2010. godini iznosi 60,8 mil kn, a kao znaĉajnija mogu se izdvojiti: Rekonstrukcija kupaonica, dijela javnih i vanjskih prostora hotela Mediteran, UreĊenje dijela smještajnih jedinica i liftova hotela Delfin, Rekonstrukcija dijela kupaonica hotela L. Materada, UreĊenje i podizanje kvalitete autokampova sukladno zahtjevima za kategorizaciju, UreĊenje plaţa i hortikulturna ureĊenja. P L A V A L A G U N A | 23 EKOLOGIJA I ODRŢIVI RAZVOJ Osiguranje i oĉuvanje ekološke ravnoteţe u korištenju postojećih prirodnih resursa jedan je od posebnih ciljeva Društva. Društvo ulaţe velike napore u permanentno poboljšanje stanja okoliša kao komponente ukupne kvalitete turistiĉkog proizvoda kako bi se povećala njegova atraktivnost a time i konkurentnost te ekonomska efikasnost u cjelini. Aktivnosti oĉuvanja i unapreĊenja okoliša znaĉajna su komponenta ukupnih investicijskih ulaganja, a njihova ekonomska opravdanost oĉituje se u dugoroĉnoj koristi za Društvo. Osim kontinuiranog njegovanja, obogaćivanja i zaštite zelenih, cvjetnih i ostalih površina kojima upravlja, Društvo ulaţe velike napore i primjenjuje nove tehnologije nastojeći smanjiti zagaĊenje i koliĉinu otpada, a istovremeno ostvariti uštedu u gospodarenju prirodnim resursima. U tom smislu u Društvu se redovito obavljaju aktivnosti: Proĉišćavanje otpadnih voda te paţnja i strog nadzor prilikom uporabe kemikalija. Prikupljanje otpadnih ulja gdje se u najvećoj mjeri nastoji sprijeĉiti izlijevanja ulja i ostalih masnoća u more kontinuiranim i selektivnim prikupljanjem otpadnih ulja u odgovarajuće spremnike koje preuzimaju specijalizirane tvrtke. Štednja energije uz sve veću uporabu štedljivijih potrošaĉa u pogledu opreme i rasvjetnih tijela kao i upotreba ekološki prihvatljivije energije. Velika se paţnja posvećuje izobrazbi kadrova i informiranju gostiju o racionalnoj uporabi energije. Štednja pitke vode ugradnjom perlatora te uporabom dodatnih tehnologija pri polijevanju zelenih površina. TakoĊer, sami su gosti potaknuti na štednju putem raznih obavijesti i informacijama o vaţnosti oĉuvanja tog bitnog resursa. Selekcionirano prikupljanje korisnog otpada upotrebom kontejnera za selektivno prikupljanje sa ciljem ponovne uporabe i smanjenja koliĉine otpada. Briga o oĉuvanju obale i praćenje kvalitete mora te izvješćivanje o rezultatima analize, uz brojne oblike ekoloških poruka, predstavlja aktivnost Društva s ciljem informiranja gostiju o nastojanjima na podruĉju zaštite okoliša te istovremenom motiviranju na ekološki prihvatljivo ponašanje. Kakvoća mora i obale, informiranje javnosti te odgoj i obrazovanje na temu oĉuvanja okoliša, uz sigurnost i kvalitetu usluga relevantni su parametri za stjecanje i zadrţavanje prestiţne oznake „Plava zastava“ za plaţe i marine koje dodjeljuje Zaklada za odgoj i obrazovanje za okoliš, a deset „Plavih zastava“ svjedoĉi o zavidnim rezultatima koje Društvo postiţe na tom podruĉju. P L A V A L A G U N A | 24 OĈEKIVANI RAZVOJ DRUŠTVA U BUDUĆNOSTI Bilanĉna struktura visoke kvalitete pruţa jamstvo ambicioznim razvojnim planovima Društva koji će se novim snaţnijim ciklusom nastaviti upravo koncem 2011. godine. Dosadašnja razvojna strategija s aspekta kvalitativnih karakteristika aktive, usmjerena je na konsolidiranje hotelskog smještaja kategorije tri zvjezdice, a koji ĉine preko polovine ukupnog kapaciteta u hotelima, dodatno ih oplemenjujući posljednjih godina i time generirajući da materijalni aspekti ponude premašuju zahtjeve kategorije kojoj pripadaju. U periodu od 2000. do 2008. znaĉajna ulaganja realizirana su u temeljite rekonstrukcije hotelskih kapaciteta sa ciljem zadovoljavanja razine kvalitete ĉetiri zvjezdice ĉime je u ukupnosti njihovo uĉešće utvrĊeno na 23,0%. U strukturi ponude zadrţani su hotelski kapaciteti dvije zvjezdice gdje je proces bitnog unaprjeĊenja zapoĉeo 2008. i protezati će se do 2011. godine ureĊenjem smještajnih dijelova, zajedniĉkih prostora te vanjskog hortikulturnog ureĊenja, rezultat kojeg je pozicioniranje navedenog proizvoda u gornji dio ljestvice pripadajuće kategorije. U strukturi apartmanskih kapaciteta pored natpoloviĉnog udjela smještajnih jedinica ĉetiri zvjezdice izazov u iznalaţenju i razvijanju optimalnog proizvoda predstavljaju apartmani Ville Astra, kategorije dvije zvjezdice, sa 504 postelje. Kompleksnost u procesu izraĊivanja prijedloga oĉituje se u nuţnosti zadovoljavanja kriterija ekonomske isplativosti što je, sukladno dosadašnjim modelima upravljanja apartmanskim poslovanjem, vrlo ambiciozan zadatak. Društvo je tijekom posljednjih godina obavljalo sveobuhvatne pripreme za proces rekonstrukcije hotela Parentium, a koje su se sadrţajno odnosile na istraţivanje trţišta, marketinške analize i studije relevantnih meĊunarodnih specijalista turistiĉke branše, te konaĉno, u aktualnom momentu aktivnosti su intenzivirane na poslovima projektiranja. Hotel Parentium je u dugogodišnjoj tradiciji poslovanja Društva predstavljao simbol prestiţa i ugleda te je dostignuo razinu prepoznatljivosti svojstvenu brandu, što rasvjetljava znaĉajnu paţnju i obim resursa koji su ka tom projektu usmjereni. Idejna koncepcija temelji se na repozicioniranju smještajnog objekta na trţištu kao hotela koji pruţa atmosferu relaksacije i odmora u mirnom i tihom ambijentu upotpunjeno sa gastronomskim doţivljajima. Navedeno ima za cilj izvršiti diversificiranje u odnosu na postojeću ponudu Društva i destinacije u cjelini, uz oslanjanje i unaprjeĊivanje prednosti lokacije te ureĊenjem smještajnog segmenta ponude koji će prelaziti kriterije za stjecanje kategorije ĉetiri zvjezdice. Proces temeljite rekonstrukcije planira se zapoĉeti nakon završetka turistiĉke sezone 2011. Zakonom o turistiĉkom i ostalom graĊevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije koji je stupio na snagu 01. kolovoza 2010. godine, te pripadajućim Uredbama kojima se detaljnije ureĊuje njegovo postupanje (na snazi poĉetkom 2011. godine), stvorena je pravna regulativa koja Društvu pruţa nuţne elemente za primjereno i uravnoteţeno planiranje razvoja. Pored orijentacije na ''core business'' Društvo primjenjuje suvremeni pristup sa svrhom budućeg pozicioniranja pojedinih lokaliteta koji ĉine kompoziciju smještajnih oblika ponude i ostalih popratnih sadrţaja. Tako su tijekom 2008. godine zapoĉele aktivnosti na razvoju studije – Master plana turistiĉkog naselja Zelena Laguna, a koja je u aktualnom momentu u završnoj fazi. Studija se sadrţajno odnosi na analizu postojeće vanpansionske ponude te oblikovanje prijedloga za kvantitativno i kvalitativno poboljšanje iste, a u cilju unaprjeĊenja ukupne ponude lokaliteta. Nakon usvajanja dokumenta slijedi dinamiziranje provedbe projekata u srednjoroĉnom planu. Ekonomska paradigma temelj je svakog poslovnog odluĉivanja glede razvoja kompanije što će u konaĉnici osigurati generiranje nove vrijednosti u budućnosti. P L A V A L A G U N A | 25 RIZICI POSLOVANJA Plava laguna je u obavljanju svojih aktivnosti izloţena raznim financijskim rizicima: trţišnom riziku (koji ukljuĉuje valutni rizik, kamatni rizik novĉanog toka i fer vrijednosti kamatne stope te cjenovni rizik), zatim kreditnom riziku te riziku likvidnosti. Cjelokupno upravljanje rizicima, u cilju minimiziranja njihovog utjecaja na poslovanje, obavlja Uprava koristeći razne instrumente i oblikujući poslovne politike i procedure Društva. Valutni rizik je osobito izraţen u djelatnosti kojom se Društvo bavi s obzirom da se prodaja u dominantnom dijelu odvija na inozemnom trţištu, dok s druge strane Društvo posluje na domaćem trţištu pa su ulazne komponente odnosno cijene inputa i ostalih obligatornih davanja definirane u domaćoj valuti. Stoga, odnos teĉaja stranih u odnosu na domaću valutu moţe bitno utjecati na buduće poslovanje i novĉane tokove, odnosno uzrokovati znaĉajna odstupanja u odnosu na planirane veliĉine i ciljeve. Društvo nije izloţeno kamatnom riziku obzirom da nema kreditnog zaduţenja, a isti je u odreĊenoj mjeri prisutan na oblicima imovine, oroĉeni depoziti, kojima se generira prihod od kamata. Društvo posjeduje vlasniĉke vrijednosnice koje su klasificirane kao financijska imovina raspoloţiva za prodaju te je stoga izloţeno riziku promjene cijene vrijednosnica koje kotiraju na burzi. Plava laguna putem svoje poslovne politike, uvrijeţene za turistiĉki sektor u cjelini, smanjuje koncentraciju kreditnog rizika glede potraţivanja od kupaca obzirom da se preteţiti dio prodaje osigurava uz ugovaranje plaćanja unaprijed. U segmentu upravljanja imovine i zakupom iste ugovoreni iznos osigurava se putem instrumenata osiguranja plaćanja. Naplativost potraţivanja prati se putem tjednih izvještaja o pojedinaĉnim stanjima potraţivanja. Slobodna novĉana sredstva plasiraju se u oroĉene depozite u visoko kvalitetnim bankama u Hrvatskoj, ĉime se ograniĉava izloţenost kreditnom riziku prema pojedinoj financijskoj instituciji. Upravljanje rizikom likvidnosti podrazumijeva odrţavanje dostatne koliĉine novca, pravovremeno osiguravanje raspoloţivosti financijskih sredstava kroz ugovaranje kreditnih linija te sposobnost podmirenja svih obveza. Društvo putem dnevnih i tjednih izvještaja prati stanje svih oblika novĉanih sredstava i obveza te izraĊuje plan priljeva i odljeva na dnevnoj bazi sa obuhvatom od mjesec dana. P L A V A L A G U N A | 26 IZJAVA O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA Sukladno odredbama ĉlanka 272.p Zakona o trgovaĉkim društvima Uprava Društva izjavljuje da dobrovoljno primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja (u daljnjem tekstu Kodeks) kojeg su zajedno izradile Hrvatska agencija za nadzor financijskih institucija i Zagrebaĉka burza. Društvo jednom godišnje ispunjava Godišnji upitnik koji je sastavni dio Kodeksa za razdoblje na koje se odnose godišnji financijski izvještaji i dostavlja Zagrebaĉkoj burzi u svrhu objave. Isti odraţava stanje i praksu korporativnog upravljanja s obrazloţenjima odreĊenih odstupanja od preporuka sadrţanih u Kodeksu. Uprava i Nadzorni odbor ulaţu permanentne napore u cilju uspostavljanja adekvatnog i transparentnog sustava korporativnog upravljanja i duţnu paţnju pridaju efikasnom sustavu odgovornosti i upravljanju rizicima. Društvo tijekom 2010. godine nije u potpunosti primjenjivalo preporuke utvrĊene Kodeksom, a odstupanja se odnose na objavu detaljnih podataka o nagraĊivanju Uprave i Nadzornog odbora, odnosno izjave o politici nagraĊivanja. Nadalje, obzirom da je Nadzorni odbor Društva sastavljen od pet ĉlanova iz tog razloga nije ustrojilo komisije za nagraĊivanje i imenovanje te sam obavlja poslove iz njihovih nadleţnosti. Tijekom 2009. godine Društvo je zapoĉelo s javnom objavom tromjeseĉnih, polugodišnjih i godišnjih financijskih izvješća na vlastitim internetskim stranicama, a tijekom 2010. na spomenutom mediju javno je dostupna sva relevantna dokumentacija u svezi odrţavanja Glavne skupštine. Opis osnovnih obiljeţja upravljanja rizicima te podacima o imateljima dionica na da 31. prosinca 2010. godine sadrţani su u ovom Godišnjem izvješću. Pravila o imenovanju i opozivu ĉlanova Uprave sadrţana su u Statutu Društva. Ĉlanove Uprave imenuje Nadzorni odbor, pa se sukladno posljednjoj odluci Uprava sastoji od jednog ĉlana na vrijeme od 3 godine. Nadzorni odbor moţe opozvati svoju odluku o imenovanju kada za to postoji vaţan razlog sukladno zakonskim odredbama. Ovlasti Uprave utvrĊene su Statutom te ZTD-a, pa Društvo moţe stjecati vlastite dionice sukladno ĉlanku 233. ZTD-a, a na temelju ovlasti Glavne skupštine. Trenutno Upravi Društva nije dana ovlast za stjecanje vlastitih dionica. Dopuna i izmjena Statuta Društva regulirana je na naĉin propisan zakonom, a što je sadrţano u ĉlanku 61. Statuta. Uprava Društva vodi poslove samostalno i neograniĉeno, a pojedine poslove odreĊene u ĉlanku 38. Statuta (kao što su osnivanje poduzeća, kupnja i prodaja udjela u drugim društvima, kupnja i prodaja nekretnina iznad 1% vrijednosti temeljnog kapitala, uzimanje zajma preko 2% vrijednosti temeljnog kapitala i drugo) ovlaštena je obavljati samo uz suglasnost Nadzornog odbora. U skladu sa Statutom i odlukom Glavne skupštine Nadzorni odbor Društva ima pet ĉlanova koji izmeĊu sebe biraju predsjednika i njegovog zamjenika. Izbor ĉlanova obavlja se u skladu sa ZTD-a, Statutom i Poslovnikom o radu Glavne skupštine, a sve dok je to odreĊeno posebnim propisom, radnici putem Radniĉkog vijeća imaju pravo na imenovanje jednog ĉlana. Mandat ĉlanova Nadzornog odbora traje ĉetiri godine. Nadzorni odbor djeluje na sjednicama koje se odrţavaju jednom mjeseĉno, a na kojima raspravlja i odluĉuje o svim pitanjima iz svoje nadleţnosti propisane ZTD-a i Statutom Društva. Sukladno odredbama ĉlanka 250.a st.4. i ĉlanka 272.p st.1 ZTD-a. ova Izjava je poseban odjeljak i sastavni dio Godišnjeg izvješća o stanju Društva za 2010. godinu. Direktor Društva Neven Staver P L A V A L A G U N A | 27 Nadzorni odbor Oscar Eduardo Hasbun Martinez Predsjednik Patricio Tomas Balmaceda Tafra Zamjenik Đenio Radić Ĉlan Borislav Škegro Ĉlan Stipe Liović Ĉlan P L A V A L A G U N A | 28 Menadţment Društva UPRAVA Neven Staver Ĉlan Uprave POSLOVODSTVO mr. Loreto Radojković Direktor Sektora za operacije, PC Sport i pomoćne djelatnosti Darko Ivić Direktor Sektora za prodaju Damir Mendica Direktor Sektora za razvoj Ronald Korotaj Direktor korporativnih funkcija i pravnih poslova Sandra Elisa Touma Massu Direktorica Sektora za marketing Danira Ranĉić Direktorica Sektora za ekonomiku i financije Luciano Daris Direktor Sektora za nabavu i upravljanje imovinom Vladimir Zović Direktor PC Hoteli i apartmani 4* Vladimir Mofardin Direktor PC Hoteli i apartmani 3* Franko Beaković Direktor PC Hoteli i apartmani 2* Đulijano Ravnik Direktor PC Autokampovi P L A V A L A G U N A | 29
© Copyright 2024 Paperzz
