close

Enter

Log in using OpenID

"Род и мобилност" - мр Анита Шимунџа, Гендер центар Владе РС

embedDownload
Gender centar - Centar za jednakost i ravnopravnost polova
Vlade Republike Srpske
Rod i mobilnost
Dosadašnja iskustva i naučene lekcije
Radionica za zaposlene u
Ministarstvu saobraćaja i
veza RS, 24.06.2011.
mr Anita Šimundža,
Gender centar Vlade RS
Uvod u radionicu
• Osnovna svrha radionice jeste upoznavanje zaposlenih
u Ministarstvu saobraćaja i veza Republike Srpske sa
osnovnim pojmovima i standardima za ravnopravnost
polova te primjerima dobre prakse i iskustvima u
integrisanju roda u oblast saobraćaja i veza
• Fokus radionice je rodni mejnstriming u oblasti
saobraćaja i veza, sa akcentom na istraživanje potreba
ženske ruralne populacije u Republici Srpskoj sa
aspekta saobraćajne infrastrukture
Faktori koji utiču na mobilnost
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Rod
Starosna dob
Prihodi
Obrazovanje
Fizička udaljenost
Invaliditet i dr.
Kako rod utiče na mobilnost?
Rod oblikuje društvene odnose i utiče na različite aspekte
svakodnevnog života
Rodna
podjela
tržišta rada
Pristup
resursima
Personalni
identitet
Dnevnu mobilnost oblikuje rod
Obrasci
aktivnosti u
vremenu i
prostoru
Pristup resursima
(kapital, znanje,
informacije,
vrijeme
Iskustvena
spoznaja
Rodne varijacije u:
• Izboru (potražnja za putovanjima, vrsta prevoza, destinacija i dr.)
• Ponašanju (svrha, udaljenost, vrijeme, trajanje, ruta i dr.)
• Percepcijama i iskustvima u vezi sa mobilnosti i pristupačnosti
Prema: Law, R. (1999) Beyond ‘women and transport’: towards new geographies of gender
and daily mobility. Progress in Human Geography 24 (4)
Zašto je rod važno pitanje
u oblasti saobraćaja?
• Planiranje puteva može da previdi potencijalne negativne
uticaje saobraćajne instrastrukture i usluga na mobilnost,
sigurnost i aktivnosti lokalnog stanovništva, posebno
žena, djevojčica, mladih i starijih.
• Participativno planiranje, koje uključuje lokalno
stanovništvo -posebno glas žena, mladih i djece omogućava da politike u oblasti saobraćaja odgovore na
potrebe različitih ciljnih grupa.
• Aktivnosti žena u zajednici mogu da utiču na održivost
infrastrukture i bolji kvalitet usluga.
• Kvalitetna putna i saobraćajna infrastruktura omogućava
bolji pristup zdravstvenim ustanovama, školama,
tržištima, administrativnim centrima, bankama i dr.
Rodne diferencijacije
u oblasti saobraćaja, prema ITF 2011.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Žene čine više putovanja, koja su kraća i nisu u vezi sa poslom
Muškarci više koriste automobil kao prevozno sredstvo te ga
u mnogo većem broju posjeduju
Žene više koriste javni prevoz i šetnju nego muškarci za
ekvivalentna putovanja
Žene koje voze su osjetljivije na druge korisnike ceste i pravila
Žene su daleko osjetljivije od muškaraca prema pitanjima
zaštite okoline
Žene su u manjem broju od muškaraca zaposlene u
poslovima u vezi sa transportom
Žene su mnogo manje zastupljene u upravljačkim i drugim
strukturama u oblasti saobraćaja
Važni koraci prema integrisanju roda
1. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima
(1948)
2. UN Konvencija o ukidanju svih oblika
diskriminacije žena (CEDAW, 1979)
3. Ženska agenda 21 (1992)
4. Femmes en mouvement, les transports au
féminin association, Francuska (1990-ih)
5. Svjetska banka (2000)
Primjeri dobre prakse - Francuska
•
•
Femmes en mouvement, les transports au féminin
association, u saradnji sa Sekretarijatom za prava
žena - video “Javni prevoz, posao za žene!“ – koji su
koristili Ministarstvo obrazovanja i Ministarstvo za
zapošljavanje za podizanje svijesti mladih žena o
poslovima u vezi transporta
Femmes en mouvement, les transports au féminin
association je svojom akcijom zatražila od
prevoznika i proizvođača opreme da zaposle više
žena kako bi se osiguralo da očekivanja žena, koje
čine većinu putnika, budu pravilno uzeta u obzir.
Trenutno, žene zauzimaju oko 25% mjesta
odlučivanja u tim preduzećima.
Primjer dobre prakse - Švedska
Godina
1998.
Vlada Švedske predložila uspostavljanje novog
savjetodavnog tijela Gender Equality Council
for Transport and IT
Predstavljanje žena i muškaraca u
skupštinskim odborima, izvršnim i
upravnim odborima
2001.
Vlada Švedske odlučila da ciljeve u vezi
ravnopravnosti polova ugradi u politiku u
oblasti transporta
Infrastruktura za dugoročno održivi
transportni sistem
2002.
Švedski institut za analize u oblasti transporta i
komunikacija dobio instrukciju od Vlade da
predloži srednjoročne ciljeve u okviru politike u
oblasti transporta u vezi sa ravnopravnosti
polova
- U godišnjem budžetu agencije SIKA dva
posebna zaduženja u vezi sa pitanjima
gendera
- Swedish Road Administration, The
National Rail Administration proveli
istraživanja o gender perspektivama
2006.
Nova politika u oblasti transporta uključila je
gender mainstreaming što je značilo da svi
drugi pomoćni ciljevi moraju biti posmatrani iz
gender perspektive
Analize i izvješatji o karakteristikama i
obrascima ponašanja u putovanjima
Kako početi sa integrisanjem roda?
1. Senzibilisati i upoznati osoblje sa konceptom
rodne ravnopravnosti te jačati njihove kapacitete
u ovom području
2. Razviti gender senzitivne politike u resornoj
oblasti
3. Uključiti žene i muškarce – korisnice/ke u
dizajniranje, implementaciju, monitoring i
evaluaciju programa
4. Promovisati učešće žena u svim aspektima
saobraćaja
Preporuke Međunarodnog
transportnog foruma (ITF), 2011.
1. Unaprijediti statistiku o interakciji roda i
saobraćaja
2. Osigurati učešće žena u planiranju i
procesima donošenja odluka
3. Unaprijediti pristup i kvalitet usluga i
prilagoditi saobraćajnu infrastrukturu
potrebama žena i muškaraca
4. Povećati zaposlenost žena u sektoru
saobraćaja
Ključni izvori
1. www.internationaltransportforum.org
2. http://www4.worldbank.org/afr/ssatp/Resou
rces/HTML/Gender-RG/index.html
3. www.europarl.europa.eu/.../tran20060912_
womentransportstudy.pdf
4. http://130.226.56.153/rispubl/NEI/NEI-DK5012.pdf
5. http://www.scotland.gov.uk/Resource/Doc/4
6746/0026936.pdf
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
258 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content