Dr.Sc.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
DR.SC.-01 Prijava teme doktorskog rada
Obrazac je napravljen pomoću sustava OBAD
Dr.Sc.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA
OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE
Titula, ime i prezime
doktoranda/doktorandice:
Tomislav Matić, Profesor filozofije i povijesti
Nositelj studija:
Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet
Naziv studija:
Medievistika
Matični broj
doktoranda/doktorandice:
7460
Odobravanje teme za
stjecanje doktorata znanosti:
(molimo zacrniti polje):
u okviru doktorskog studija
Ime i prezime majke i/ili oca:
Josip i Blaženka Matić
Datum i mjesto rođenja:
29.04.1984., Zagreb, Hrvatska
Adresa:
Orlečka 17, Zagreb, Hrvatska
Telefon/mobitel:
099/8555083
E-mail:
[email protected]
izvan doktorskog studija
na temelju znanstvenih
dostignuća
ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE
Obrazovanje
(kronološki od novijeg k starijem
datumu):
Radno iskustvo
(kronološki od novijeg k starijem
datumu):
1.Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Povijest i filozofija, Dodiplomski, Hrvatska
Od lipnja 2012. asistent na Studijskom odjelu povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta
Od siječnja do lipnja 2012. stručni suradnik na Studijskom odjelu povijesti Hrvatskog katoličkog
sveučilišta
Od travnja do prosinca 2011. administrator i novinar u Informativnoj katoličkoj agenciji
U veljači i ožujku 2010. profesor povijesti u etike u XV. gimnaziji
Od rujna do studenog 2009. anketar u Valicon d.o.o.
O rujna 2008. do siječnja 2009. asistent u nastavi u OŠ Bukovac
Od studenog 2007. do siječnja 2008. i od studenog 2006. do siječnja 2007. administrator u
Hrvatskom Caritasu
Prevođenje s engleskog jezika (po narudžbi)
Povremeni uredski poslovi (na zamjeni)
1/7
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
DR.SC.-01 Prijava teme doktorskog rada
Obrazac je napravljen pomoću sustava OBAD
Popis radova i aktivnih
sudjelovanja na znanstvenim
skupovima:
NASLOV PREDLOŽENE TEME
Hrvatski:
Ivan Vitez od Sredne - Prelat i humanist XV. stoljeća
Engleski:
John Vitez of Sredna - A 15th Century Prelate and Humanist
Naslov na jeziku na kojem će
se pisati rad (ako nije na
hrvatskom ili engleskom):
Područje/polje/grana:
Humanističke znanosti / Povijest / Hrvatska i svjetska srednjovijekovna povijest
PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I)
(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo)
Titula, ime i prezime:
Ustanova, država:
E-Pošta:
Prvi mentor:
prof.dr.sc. Borislav Grgin
Sveučilište u Zagrebu,
Filozofski fakultet, Hrvatska
[email protected]
Drugi mentor:
dr.sc. Nenad Ivić
Sveučilište u Zagrebu,
Filozofski fakultet, Hrvatska
[email protected]
KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina
Prvi mentor:
1. Implatations urbaines a la fin du Moyen Âge en Dalmatie, Croatie et Slavonie, L'homme et son
environnement dans le Sud-Est européen, Actes du Xe Congres de l'Association d études du
Sud-Est européen (AIESEE), Paris, 24-26 septembre 2009, Paris 2011, 187-198.
2. Krbavska i Modruška biskupija u kontekstu kasnosrednjovjekovne hrvatske povijesti, u:
Humanitas et litterae. Zbornik u čast Franje Šanjeka, Zagreb 2009, 319-330.
3. Modruš između kneževa Frankapana, Osmanlija i kraljevskih vlasti, 1458-1526, u: Modruški
zbornik 3, Modruš 2009, 41-51.
4. The Croatian Nobility and King Matthias Corvinus - Between Cooperation and Confrontation,
Transylvanian Review, Vol. XVIII, No. 3, 2009, 52-61.
5. Tolerance in Practice - The Croats and the Morlachs on the Venetian Island of Rab Between
15th and 16th Centuries, u: Tolerance and Intolerance on the Triplex Confinium. Approaching the
"Other" on the Borderlands. Eastern Adriatic and beyond 1500-1800, ed. by Egidio Ivetic and
Drago Roksandić, Padova 2007, 163-170
Drugi mentor:
1. Napulj i druga imaginarna mjesta, Zagreb 2009.
2. “Iščašena čudovišta ili teorijsko uho”, Lingua Montenegrina 8 IV/2, 2011., str. 259-286.
3. “Pustolovina neodgovornog nosača” Quorum 128-129/2009, 2009., str. 149-170.
4. “Trideset godina kasnije: historiografska operacija Georgesa Dubyja”, u Georges Duby, Tri reda
2/7
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
DR.SC.-01 Prijava teme doktorskog rada
Obrazac je napravljen pomoću sustava OBAD
ili imaginarij feudalizma, prev. O. Škarić i N. Desnica, Zagreb 2007, str. 4-16.
5. “Michel de Montaigne”, u Michel de Montaigne, Eseji, Knjiga I, prev. V. Vinja, Zagreb 2007., str.
5-14.
OBRAZLOŽENJE TEME
Sažetak na hrvatskom jeziku:
(maksimalno 1000 znakova s
praznim mjestima)
Ivan Vitez jedan je od najznačajnijih ugarsko-hrvatskih političara XV. stoljeća, te je jedan od prvih
humanista na području Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, ako ne i prvi. Upravo je on odgovoran za
širenje tekovina humanističkog obrazovanja i običaja na području te države. Njegov ga je rad u
dvorskoj kancelariji, a kasnije i diplomatski kontakti s istaknutim europskim humanistima (kojih je u
njegovo doba izvan Italije bila šačica) približio humanističkom načinu razmišljanja, te ga potaknuo
na bavljenje znanošću i filozofijom, kao i na to da svoje štićenike šalje na školovanje u Italiju. Bio
je i iznimno vješt političar, pravi kingmaker, osobno umiješan u izbor čak trojice ugarskih, hrvatskih
i čeških kraljeva, a u Ugarsko-Hrvatskom je Kraljevstvu posjedovao moć s kojom se vrlo malo
pojedinaca moglo mjeriti. Svoju je politiku zasnivao na premisi da prosvijećeno plemstvo zaslužuje
sudjelovati u vlasti, što ga je dovelo u sukob s Matijašem Korvinom i dovelo do njegovog pada.
Sažetak na engleskom jeziku:
(maksimalno 1000 znakova s
praznim mjestima)
John Vitez was one of the most significant Hungarian-Croatian politicians in the 15th century, and
one of the first humanists in the Hungarian-Croatian Kingdom, perhaps even the very first one. It
was he who was responsible for the proliferation of humanistic education and customs within the
forementioned country. His work at the Royal Chancery and diplomatic contacts with notable
European humanists (which were, in his time, but a few outside of Italy) introduced him to the
humanistic thought, and incouraged him to study science and philosophy, and to send his
proteges to study in Italy. He was also an extremely accomplished politician, a true kingmaker,
personally involved in the elections of three consecutive kings of Hungary, Croatia and Bohemia,
and within the Hungarian-Croatian Kingdom he posessed a power matched by few. He based his
politics on the premise that the enlightened nobility deserves to take part in the government, which
brought him in conflict with Matthias Corvinus and caused his eventual downfall.
Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima)
Ivan Vitez je, prema mom mišljenju, do sada nepravedno zanemarivan u hrvatskoj historiografiji. Svega se nekoliko hrvatskih
povjesničara bavilo njegovim životom i djelom, a njegov je lik uglavnom prešutno prepušten mađarskoj historiografiji, iako je on rođen u
srednjovjekovnoj Slavoniji, iako je Vespasiano da Bisticci jasno zapisao da je bio “di natione Schiavo”, i iako je bio zagrebački kanonik i
trebao postati zagrebačkim biskupom. Smatram da je hrvatskoj historiografiji nužna barem jedna biografija, odnosno prozopografska
analiza tog velikog humanista, političara i diplomata. Posebno su njegove veze sa srednjovjekovnom Slavonijom, izričito Zagrebom,
vrijedne pažnje hrvatskih povjesničara. Iako njegov književni opus nije velik, a sastoji se od svega nekoliko pisama i govora, on ipak
predstavlja jedan od prvih, ako ne i prvi pokušaj humanističkog stvaralaštva u sjevernom ogranku hrvatskog prostora, a i znatno šire.
Upravo je Vitez zaslužan za pokretanje reforme obrazovanja u Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu, što znači da je njegov utjecaj na kasniji
razvoj umjetnosti, znanosti, pa i društvenih običaja općenito, bio mnogo znatniji nego što se prije smatralo, a mogli bismo ga čak nazvati
tektonskim. I posebno je zanimljivo što je cijeli taj razvoj proistekao iz toga što se jednom čovjeku iznimna karaktera svidio humanistički
svjetonazor! Vitez nije bio niti kralj niti vojskovođa, a ipak je njegov značaj od tako neizmjerne važnosti za kasniju povijest Hrvatske,
Ugarske i ostalih zemalja krune sv. Stjepana da bi bila velika šteta da ga se omalovaži. Valja imati na umu da je Ugarsko-Hrvatsko
Kraljevstvo bilo dio srednjoeuopskog kruga država, te da su neki procesi tekli usporedno u njemu i u okolnim državama, poput Poljske;
primjera radi, poljski humanisti Nikola Lasocki i Grgur Sanočki bili su bliski prijatelji i suradnici Ivana Viteza.
Kao što sam gore spomenuo, u Hrvatskoj se Vitezom bavilo vrlo malo znanstvenika. Od hrvatskih povjesničara, Borislav Grgin se
najviše približio sastavljanju Vitezove biografije, budući da njegova knjiga Počeci rasapa sadrži sažet životopis nekolicine istaknutih
hrvatskih humanista, među njima i Ivana Viteza i njegovog nećaka, Jana Panonija. Olga Perić objavila je 1979. godine u Živoj antici
kratku analizu Vitezovih pisama, sačuvanih u zbirci jednog zagrebačkog kanonika iz sredine XV. stoljeća, koja je 1990. godine ponovno
objavljena, u obliku proširenom naknadnim otkrićima, u zborniku Dani Hvarskog kazališta/Hrvatski humanizam – Ianus Pannonius.
Istom je djelu Miroslav Kurelac priložio članak “Ivan Vitez od Sredne i Jan Panonije (Ivan Česmički) između anarhije i tiranije”. Isti
zbornik sadrži i druga djela koja letimično spominju Viteza, ili se bave nekim aspektima kasnosrednjovjekovne povijesti u kojima je Vitez
igrao ključnu ulogu, od kojih valja spomenuti članak Žarka Dadića “Znanstveni i kulturni krug Ivana Viteza u Mađarskoj u 15. stoljeću”.
3/7
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
DR.SC.-01 Prijava teme doktorskog rada
Obrazac je napravljen pomoću sustava OBAD
Godine 1981. u izdanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu objavljena je knjiga “Janus Pannonius – Poet and
Politician” Marianne Birnbaum, koja sadrži vrlo temeljit prikaz nekih segmenata Vitezovog života i političkih aktivnosti, ali je tema tog
djela Jan Panonije, a ne njegov slavni ujak. Kasnije je ista autorica na istom tragu objavila i knjigu The Orb and the Pen: Janus
Pannonius, Matthias Corvinus and the Buda Court (1996.), ali tema te knjige, opet, nije Ivan Vitez. Mađarska se historiografija, kako
sam već spomenuo, do sada više bavila Vitezom, a najnoviji pregled istraživanja na tu temu predstavlja zbornik međunarodne
konferencije održane u Firenzi 2007. godine, koji je izašao 2011. godine pod naslovom Italy and Hungary: Humanism and Art in the
Early Renaissance. Acts of an International Conference, Florence, Villa I Tatti, June 6-8, 2007. Valja naglasiti da ta zbirka tekstova u
Hrvatskoj ne samo da nije objavljena, nego uopće nije dostupna. Jedna ranija zbirka tekstova, također rezultat međunarodne
konferencije održane u Budimpešti, objavljena 1994. godine pod naslovom Matthias Corvinus and the Humanism in Central Europe,
dostupna je u hrvatskim knjižnicama, a sadrži kraće tekstove istaknutih mađarskih i međunarodnih autora, od kojih se neki dotiču
određenih aspekata Vitezovog života i rada (primjerice, tekst Klare Pajorin „L'Educazione umanistica e Mattia Corvino“ i tekst Tibora
Klaniczaya „La corte di Mattia Corvino e il pensiero accademico“). Međutim, još od 1879., kada Vilmos Fraknói objavljuje Vitezovu
biografiju, o njemu nije objavljen ni jedan veći rad - a Fraknoijevo djelo danas možemo smatrati izvorom barem u jednakoj mjeri koliko i
literaturom. Pomnom pretragom internetskih kataloga uspio sam pronaći i djelo Die Bibliothek des Johannes Vitez Klare
Csapody-Gardony, objavljeno u Budimpešti 1981. godine. U Hrvatskoj to djelo nije dostupno. Također valja spomenuti da je 2008. u
Budimpešti održana izložba "A Star in the raven's shadow : János Vitéz and the beginnings of humanism in Hungary", uz koju je na
mađarskom i engleskom jeziku objavljen opsežan katalog.
Cilj i hipoteze istraživanja (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima)
Cilj moga istraživanja bio bi stvaranje cjelovite i pregledne prozopografske analize Ivana Viteza, s koncentracijom na nekoliko područja.
Namjeravam pokušati dokazati da su upravo Vitezovi diplomatski kontakti s ostalim europskim humanistima izazvali njegovo
prihvaćanje pravila humanističke korespondencije, a kasnije i humanističkog obrazovanja i načina života. To je pak posredno utjecalo
ne razvoj njegovih političkih zamisli, koje je što otvoreno, što potajno nastojao provesti. Njegovi kontakti s talijanskim humanistima
posebno su zanimljivi, jer svjedoče o protoku ideja između Italije i istočnijeg dijela Europe.
Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima)
Istraživanje ću započeti analizom izvora koji su objavljeni, ili barem dostupni u Hrvatskoj. Tu su Le Vite Vespasiana da Bisticcija, koje
sadrže vjerojatno najstarije životopise Ivana Viteza i ljudi iz njegovog kruga. Zatim, u Zagrebu je moguće doći i do Schwandtnerovog
izdanja zbirke Vitezovih pisama, objavljenog u XVIII. stoljeću., a u Mađarskoj je 1980. objavljena novija zbirka u izdanju Ivana
Boronkaija (. Također je dostupna prepiska između Viteza i Piccolominija (tada pape Pija II.) glede protuturskog pohoda, koju je još u
XIX. stoljeću objavio Vilmos Franknoi. To su djela koja se neposredno tiču samog Viteza. Dostupno je još vrlo mnogo izvora koji ga se
dotiču neizravno, među kojima su Rerum Hungaricarum Decades Antonija Bonfinija, anegdote o Matijašu Korvinu Galeotta Marzija
(inače dobrog prijatelja Vitezovog nećaka Jana Panonija), pisma Lodovica Carbonea i Bartolomea Fonzija, i Piccolominijevi
Commentarii i druga djela. To su sve djela talijanskih humanista koji su Viteza poznavali ili osobno, ili preko poznanika. Bonfinijevo djelo
i Piccolominijeva pisma dostupna su u Hrvatskoj, dok ću ostala morati nabaviti u inozemstvu. Valjalo bi proučiti i kako je Vitez profiliran
u djelima ugarskih autora, pa tako namjeravam proučiti i Thuroczyjevu kroniku i ostala relevantna djela. Literatura vezana uz ove izvore
mnogobrojna je koliko je i raspršena. Nije mnogo poznato da je već krajem XIX. st. objavljena analiza Bisticcijevih životopisa trojice
ugarskih prelata (Reumont, 1874.), a postoje i brojni komentari na Fonzijeva i Piccolominijeva djela. Klara Csapody-Gardony objavila je
prilično temeljitu analizu do sada pronađenih primjeraka kodeksa iz Vitezove biblioteke, koja je također važna sastavnica Vitezovog
humanističkog svjetonazora. Janos Bak, Tibor Klaniczay i Klara Pajorin objavili su djela koja se, neizbježno, dotiču i Viteza, a i djela
Marianne Birnbaum neizbježna su, samim time što sadrže opsežnu bibliografiju. Osim toga, nije mnogo poznato da je već krajem XIX.
st. objavljena analiza Bisticcijevih životopisa trojice ugarskih prelata (Reumont, 1874.), a postoje i brojni komentari na Fonzijeva i
Piccolominijeva djela. I Fraknoijevo djelo može poslužiti kao putokaz za daljnja iztraživanja građe. Dakle, nakon proučavanja navedenih
izvora i popratne literature, svojom obavezom smatram proučiti sve što su rečeni autori napisali na temu Ivana Viteza. Nimalo ne
sumnjam u to da će jedni izvori voditi do drugih, jer se to do sada pokazalo pravilom: Bisticci me doveo do Piccolominija, a epigrami
Jana Panonija do Cabonea. Jan Panonije kao historiografska tema također nudi moguće izvore podataka o Ivanu Vitezu, a u
dosadašnjoj je historiografiji, kako hrvatskoj tako i stranoj, znatno bolje obrađen. Zagrebački arhiv također sadrži dokumente koje vrijedi
istražiti, počevši od objavljenih zbirki (Codex Diplomaticus, Monumenta Spectantia i sl.), a nastavivši s pretraživanjem naobjavljene
građe. U idealnom slučaju, mogao bih istražiti i državne arhive u Budimpešti i Veneciji, što je moguće izvesti – već imam dosta iskustva
s Archivio di Stato u Veneciji. Pretraživanje arhiva u Beču i Rimu već je znatno teže izvedivo, ali je također moguće. U metodološkom
pogledu, nastojat ću upotrijebiti Viteza kao sinegdohu svijeta i društva u kojem je živio, te njegov karakter i životne prilike prikazati na
pozadini situacije kakva je tada vladala u Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu. Počevši od njegove pripadnosti staležu nižeg plemstva (što
također treba razjasniti), preko pristupanja kleru i obrazovanja karakterističnog za tadašnje klerike, pa do uspinjanja na visoke crkvene i
političke časti, otvara se cijeli niz društvenih fenomena koje život i djelo Ivana Viteza ilustriraju. U historiografiji nije rijetkost koristiti
4/7
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
DR.SC.-01 Prijava teme doktorskog rada
Obrazac je napravljen pomoću sustava OBAD
biografiju kao sredstvo prikazivanja šireg spektra društvenih pojava. Posebno me interesiraju onodobni zapisi talijanskih humanista u
vezi Ivana Viteza, na osnovi kojih se može izraditi prikaz međusobnih odnosa talijanskih i vantalijanskih humanista. Poseban naglasak
bih također stavio na veze Ivana Viteza sa Zagrebom i zagrebačkom biskupijom, iz koje je potjecao i nad kojom je neko vrijeme
posjedovao patronatsko pravo. Što se tiče metametodološke podloge, ne mogu reći da namjeravam rekonstruirati vijeme u kojem je
Vitez živio, budući da sama rekonstrukcija prošlosti nije moguća s obzirom na to da "prošlost" ne postoji kao objekt, nego samo kao
misaona kategorija. Ono što ću nastojati stvoriti je interpretacija vremena u kojem je Ivan Vitez živio u skladu s trenutnim shvaćanjem,
zasnovanom na sačuvanim i dostupnim izvorima.
Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima)
Ukoliko bude napisano, ovo bi djelo bilo prvi suvremeni prikaz života i djela Ivana Viteza u hrvatskoj historiografiji. Iz istraživačke
perspektive, u njemu bi trebali biti objedinjeni zapisi talijanskih humanista XV. stoljeća o Ivanu Vitezu i njegovom humanističkom krugu.
Štoviše, dokazivanje postojanja humanističkog kruga i opisivanje njegovog funkcioniranja također bi predstavljalo određeni doprinos,
budući da je ono do sada pretpostavljano, ali ne i sustavno dokazano. Isto tako, arhivska građa o Vitezu na vidjelo može iznijeti
mnoštvo podataka ne samo o njemu, nego i o plemstvu njegova ranga i visokom kleru Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Međutim, najveći
bi doprinos bio ostvaren ukoliko uspijem u svojoj prvotnoj namjeri, koja se odnosi na dokazivanje ključne uloge Ivana Viteza u
transmisiji humanističkih zamisli u spomenutu državu, putem diplomatskih kontakata.
Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci)
Vespasiano da Bisticci: Le Vite, Firenca 1970.
Scriptores rerum Hungaricarum, veteres ac genuini ... / cura et studio Ioannis Georgii Schwandtneri, Beč 1746.
Joannis Vitez de Zredna, episcopi Varadiensis in Hungaria : in causa expeditions contra Turcas habitae item Aeneae Sylvii epistolae ad
eundem exaratae : 1453-1457 / edidit Guilelmus Fraknoi, Budimpešta 1878.
Johannes Vitez; Iván Boronkai: Opera quae supersunt, Akad. Kiadó, Budimpešta 1980.
Antonius de Bonfinis: Rerum Ungaricarum Decades, Leipzig 1936.
Johannes de Thurocz: Chronica Hungarorum, Budimpešta 1985.
Ludovico Carbone: Facezie di Lodovico Carbone ferrarese, n.p. 1900.
Bartolomeo Fonzio: Letters to Friends, n.p. 2011.
Vilmos Fraknói: Vitéz János esztergomi érsek élete, Kiadja a Szent-István-Társulat, Budimpešta 1879.
Klara Csapody-Gardony: Die Bibliothek des Johannes Vitez, Budimpešta 1984.
Marianna D. Birnbaum: Janus Pannonius, Poet and Politician, Zagreb 1981.
Marianna D. Birnbaum: The Orb and the Pen: Janus Pannonius, Matthias Corvinus and the Buda Court, Budapest 1996.
Tibor Klaniczay i Jozsef Jankovics, ur.: Matthias Corvinus and the Humanism in Central Europe, Budimpešta 1994.
Dani Hvarskog kazališta/Hrvatski humanizam – Ianus Pannonius, Split 1990.
Borislav Grgin: Počeci rasapa, Zagreb 2002.
Olga Perić: Zbirka pisama Ivana Viteza od Sredne u: Živa antika, Skopje 1979.
Italy and Hungary: Humanism and Art in the Early Renaissance. Acts of an International Conference, Florence, Villa I Tatti, June 6-8,
5/7
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
DR.SC.-01 Prijava teme doktorskog rada
Obrazac je napravljen pomoću sustava OBAD
2007, n.p. 2011.
Ferenc Földesi; Országos Széchényi Könyvtár: A Star in the raven's shadow : János Vitéz and the beginnings of
humanism in Hungary: Exhibition organised by the National Széchényi Library, 14th March - 15th June 2008., National
Széchényi Library, Budimpešta 2008.
Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama)
20 000
Predloženi izvori financiranja istraživanja
Nacionalno
financiranje
Naziv projekta
Voditelj projekta
Potpis
Međunarodno
financiranje
Naziv projekta
Voditelj projekta
Potpis
Ostale vrste
projekata
Naziv projekta
Voditelj projekta
Potpis
Samostalno
financiranje
20 000
Sjednica Etičkog povjerenstva
na kojoj je odobren prijedlog
istraživanja (navesti samo ako je
potrebno)
Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme
Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje.
Potpis _______________________________
prof.dr.sc. Borislav Grgin
Potpis _______________________________
dr.sc. Nenad Ivić
Potpis _______________________________
Tomislav Matić, Profesor filozofije i povijesti
IZJAVA
6/7
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
DR.SC.-01 Prijava teme doktorskog rada
Obrazac je napravljen pomoću sustava OBAD
Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu.
U Zagrebu, 18.12.2012.
Potpis _______________________________
Tomislav Matić, Profesor filozofije i povijesti
7/7

Download Report