Zavod za prostorno planiranje
d.d.
Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a
PROSTOR ZA OVJERU TIJELA NADLEŽNOG ZA DONOŠENJE PLANA
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE STRIZIVOJNA
Osijek, listopad 2006.
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Nositelj izrade plana:
Broj: 26/2002.
OSJEČKO BARANJSKA ŽUPANIJA
OPĆINA STRIZIVOJNA
Plan izradio:
ZAVOD ZA PROSTORNO
PLANIRANJE d.d.
Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a
Naziv prostornog
plana:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE STRIZIVOJNA
Direktor:
___________________________
Krunoslav Lipić dipl.ing.arh.
Koordinator plana:
Marta Paunović,dipl.ecc.
Stručni tim:
Marta Paunović,dipl.ecc.
Sandra Horvat,diplling.arh.
Vlado Sudar,dipl.ing.građ.
Stjepan Stakor,dipl.ing.kult.tehn.
Ivica Bugarić,dipl.ing.građ.
Mirko Strahinić,dipl.ing.stroj.
Ljubica Majcan-Korkutović,dipl.turizm.
Tehnička obrada:
Tehničari
Aleksandra Knežević,građ.teh.vis.
Asmir Bašić,građ.teh.vis.
Datum izrade:
Listopad, 2006. godine
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
2
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
SURADNJA I KONZULTACIJE U IZRADI PLANA
Suradnja u izradi plana :
1. HT-HRVATSKA POŠTA,d.d.-Područja
uprava Slavonija, Osijek
2. HT-HRVATSKE
TELEKOMUNIKACIJE,d.d.-Regija 4Istok, Osijek
3. HT-Mobile Hrvatska,d.o.o.-Sektor za
planiranje i razvoj, Zagreb
4. VIPnet,d.o.o.-Odjel izgradnje, Osijek
5. HEP-PLIN,d.o.o. Osijek
6. HEP-DISTRIBUCIJA,d.o.o. Zagreb-DP
''Elektroslavonija''- Služba za tehničke
poslove, Osijek
7. HEP-PRIJENOS,d.o.o.-Prijenosno
područje Osijek
8. HRVATSKE CESTE,d.o.o.-Odjel za
studije i projekte, Zagreb
9. Uprava za ceste Osječko-baranjske
županije, Osijek
10. Hrvatske željeznice-Komisija za pregled
tehničke dokumentacije, Zagreb
11. ''PLINACRO'',d.o.o., Zagreb
12. Zavod za prostorno uređenje Osječkobaranjske županije, Osijek
13. Ured državne uprave u Osječkobaranjskoj županiji-Služba za prostorno
uređenje, Osijek
14. Državna geodetska uprava-Područni
ured za katastar Osijek-Ispostava
Đakovo, Đakovo
15. Općina Strizivojna
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
3
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
SADRŽAJ
0. Opći dio
Broj: 26/2002.
Stranica
1-27
1. Naslovna stranica
1
2. Potpisni list
2
3. Suradnja i konzultacije
3
4. Sadržaj
4-12
5. Izvod iz sudskog registra
6. Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva
7. Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore
arhitekata i inženjera u graditeljstvu
8. Suglasnost i mišljenja propisana zakonima i propisima
13-15
16
17-18
19-27
I OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1
1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA
OPĆINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE
ŽUPANIJE I DRŽAVE
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1
1
1.1.1.1. Geografski i geoprometni položaj
1
1.1.1.2. Površina, stanovništvo, naseljenost
2
1.1.1.3. Naselja i građevinska područja
4
a) Naselja
4
b) Građevinska područja
5
1.1.1.4. Osnovne kategorije korištenja prostora
5
1.1.1.5. Prirodne osobine
6
a) Reljef
6
b) Klima
7
c) Hidrološke i hidrogeološke osobine
10
d) Pedološke i biovegetacijske osobine
12
e) Geološke i tektonske osobine
14
1.1.1.6. Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra
14
a) Zaštićeni dijelovi prirode
14
b) Kulturna dobra
15
1.1.1.7. Osobitosti krajobraza
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke
15
15
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
4
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa
Broj: 26/2002.
15
a) Poljoprivredne površine
15
b) Šumske površine
17
c) Lovišta i lovna divljač
18
d) Mineralne sirovine
19
1.1.2.2. Gospodarski potencijal
19
a) Gospodarska struktura
19
b) Proizvodne djelatnosti
20
c) Turizam
21
d) Eksploatacija mineralnih sirovina
22
1.1.2.3. Društvene djelatnosti
22
a) Uprava
22
b) Obrazovanje
22
c) Zdravstvo
25
d) Kultura
26
e) Vjerski objekti
26
1.1.2.4. Sport i rekreacija
26
1.1.2.5. Komunalne djelatnosti
27
1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav
28
a) Cestovni promet
28
b) Željeznički promet
28
c) Poštanski promet
29
d) Telekomunikacije
30
e) Radio i TV sustav veza
33
1.1.2.7. Energetski sustav
33
a) Cijevni transport nafte i plina
33
b) Elektroenergetika
34
1.1.2.8. Vodnogospodarski sustav
35
a) Vodoopskrba
35
b) Odvodnja otpadnih voda
36
c) Uređenje vodotoka i drugih voda
37
d) Melioracijska odvodnja
38
1.1.2.9. Postupanje s otpadom
38
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
5
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
1.1.2.10. Stanje okoliša
Broj: 26/2002.
39
a) Onečišćenje voda
39
b) Onečišćenje zraka
39
c) Onečišćenje tla
40
d) Opterećenje bukom
40
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata
prostornog uređenja šireg područja i ocjena
postojećih prostornih planova
1.1.3.1. Prostorni plan Osječko-baranjske županije
41
41
a) Stanovništvo
41
b) Naselja
41
c) Građevinska područja
42
d) Gospodarstvo
44
e) Društvene djelatnosti
45
f) Promet
46
g) Energetika
47
h) Vodnogospodarstvo
47
i) Poljoprivredno i šumsko zemljište
48
1.1.3.2. Ocjena postojećih prostornih planova
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja
razvoja u odnosu na demografske i
gospodarske podatke te prostorne
pokazatelje
50
50
1.1.4.1. Demografski potencijal
50
1.1.4.2. Naselja
50
1.1.4.3. Građevinska područja
50
1.1.4.4. Gospodarski potencijal
51
1.1.4.5. Promet
51
a) Cestovni i željeznički promet
51
b) Pošta, telekomunikacije i RTV sustav veza
51
1.1.4.6. Energetika
52
a) Plinoopskrba
52
b) Elektroenergetika
52
1.1.4.7. Vodnogospodarstvo
a) Vodoopskrba
53
53
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
6
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
b) Odvodnja otpadnih voda
53
c) Uređenje vodotoka
54
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
54
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG
ZNAČAJA
2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i
infrastrukturnih sustava
55
55
55
2.1.1.1. Razvoj naselja
55
2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih sustava
55
a) Cestovni i željeznički promet
55
b) Poštanski promet
56
c) Telekomunikacije
56
d) Cijevni transport nafte i plina
56
e) Elektroenergetika
56
f) Vodnogospodarstvo
56
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih
dijelova okoliša
2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG
ZNAČAJA
2.2.1. Demografski razvoj
57
57
58
58
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture
59
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i
komunalne infrastrukture
60
2.2.3.1. Naselja
60
2.2.3.2. Društvena infrastruktura
61
2.2.3.3. Prometna infrastruktura
62
a) Cestovni promet
62
b) Pošta i telekomunikacije
62
2.2.3.4. Energetska infrastruktura
62
a) Plinoopskrba
62
b) Elektroenergetika
62
2.2.3.5. Vodnogospodarstvo
a) Vodoopskrba
63
63
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
7
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
b) Odvodnja otpadnih voda
63
c) Uređenje vodotoka i voda
63
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
63
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i
kulturno-povijesnih cjelina
64
a) Krajobrazne i prirodne vrijednosti i posebnosti
64
b) Kulturna dobra
64
2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREÐENJA NASELJA NA
PODRUČJU OPĆINE
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
64
64
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja
65
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne
infrastrukture
65
3. PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU
OPĆINE U ODNOSU NA PROSTORNU I
GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE
3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA
NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu
površina
67
67
67
68
3.2.1.1. Struktura površina
69
3.2.1.2. Građevinska područja
69
3.2.1.3. Poljoprivredne površine
70
3.2.1.4. Šumske površine
72
3.3. NASELJA
3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
3.4.1. Gospodarske djelatnosti
72
73
73
3.4.1.1. Proizvodne i uslužne djelatnosti
73
3.4.1.2. Turizam
73
3.4.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina
74
3.4.2. Društvene djelatnosti
75
3.4.2.1. Uprava
75
3.4.2.2. Obrazovanje
76
3.4.2.3. Zdravstvo
76
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
8
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
3.4.2.4. Kultura
76
3.4.2.5. Vjerske institucije
77
3.5. ŠPORT I REKREACIJA
77
3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI
79
3.6.1. Groblja
3.7. UVJETI KORIŠTENJA, UREÐENJA I ZAŠTITE
PROSTORA
3.7.1. Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje
prostora za smještaj djelatnosti
3.7.2. Uvjeti za utvrđivanje i korištenje
građevinskog područja
3.7.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
poljoprivrednog zemljišta
3.7.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite šuma
3.7.5. Zaštićena i vrijedna područja
3.8. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav
79
80
80
81
81
81
82
85
85
3.8.1.1. Cestovni promet
85
3.8.1.2. Željeznički promet
86
3.8.1.3. Poštanski promet
86
3.8.1.4. Telekomunikacije
87
3.8.1.5. RTV sustav veza
87
3.8.2. Energetski sustav
87
3.8.2.1. Cijevni transport nafte i plina, plinoopskrba
87
3.8.2.2. Elektroenergetika
88
3.8.3. Vodnogospodarski sustav
90
3.8.3.1. Vodoopskrba
90
3.8.3.2. Odvodnja otpadnih voda
91
3.8.3.3. Uređenje vodotoka i voda
92
3.8.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
92
3.9. POSTUPANJE S OTPADOM
3.10. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
3.10.1. Mjere zaštite voda
3.10.2. Mjere zaštite tla
93
94
94
95
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
9
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
3.10.3. Mjere zaštite zraka od onečišćenja
95
3.10.4. Mjere zaštite od buke
96
3.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH
OPASNOSTI
3.11.1. Zone ugroženosti i sklanjanja stanovništva
96
96
II ODREDBE ZA PROVOÐENJE
1. UVJETI ZA ODREÐIVANJE NAMJENA POVRŠINA
NA PODRUČJU OPĆINE
1.1. NAMJENA POVRŠINA
1.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U
KORIŠTENJU
1.3. UVJETI KORIŠTENJA NA PODRUČJIMA S
POSEBNIM OGRANIČENJIMA U KORIŠTENJU
PROSTORA
2. UVJETI ZA UREÐENJE PROSTORA
2.1. GRAÐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I
ŽUPANIJU
2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
2.2.1. Namjena građevina u građevinskom području
naselja
2.2.2. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora
97
97
98
98
99
99
100
100
100
2.2.2.1. Građevne čestice
100
2.2.2.2. Način i uvjeti gradnje građevina
101
2.2.2.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica
104
2.2.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice
odnosno građevine na javnu prometnu
površinu i komunalnu infrastrukturu
104
2.2.3. Uvjeti gradnje stambenih građevina
105
2.2.3.1. Obiteljske stambene građevine
105
2.2.3.2. Višestambene građevine
106
2.2.4. Uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih
djelatnosti
2.2.5. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih
djelatnosti
2.2.5.1. Uvjeti gradnje građevina proizvodnih,
poslovnih i ugostiteljsko-turističkih
djelatnosti (u daljnjem tekstu : građevine
PPUT djelatnosti)
106
107
108
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
10
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
2.2.5.2. Uvjeti gradnje poljoprivrednih građevina
2.2.6. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih
građevina
2.2.7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina
2.2.8. Uvjeti gradnje komunalnih građevina
2.2.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na
javnim površinama
2.2.10. Uvjeti gradnje građevina mješovite namjene
Broj: 26/2002.
110
111
112
112
113
113
2.2.11. Uvjeti gradnje ostalih građevina
113
2.2.12. Uvjeti uređenja naselja
113
2.3. IZGRAÐENE STRUKTURE VAN NASELJA
2.3.1. Uvjeti gradnje u građevinskog područja
2.3.1.1. Stambene građevine van građevinskog
područja
2.3.1.2. Gospodarske građevine van građevinskog
područja
2.3.1.3. Rekreacijske građevine van građevinskog
područja
2.3.1.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju
mineralnih sirovina
2.3.1.5. Pomoćne građevine van građevinskog
područja
2.3.1.6. Komunalne građevine van građevinskog
područja
2.3.1.7. Prometne i ostale infrastrukturne građevine
2.3.1.8. Ostale građevine van građevinskog područja
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I
POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH
INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
5.1. PROMETNI SUSTAV
114
114
114
115
118
118
118
118
119
119
119
120
120
121
5.1.1. Cestovni i željeznički promet
121
5.1.2. Poštanski sustav
124
5.2. ELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA
124
5.3. ELEKTROENERGETSKA MREŽA
125
5.4. PLINOVODI
126
5.5. TOPLINSKA MREŽA
127
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
11
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
5.6. VODOOPSKRBA
127
5.7. ODVODNJA
127
5.8. VODOTOCI, VODE I MELIORACIJSKA ODVODNJA
128
6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH
VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA
128
6.1. VRIJEDNI DIJELOVI PRIRODE
128
6.2. KULTURNA DOBRA
129
7. POSTUPANJE S OTPADOM
8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA
NA OKOLIŠ
9. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I
ELEMENTARNIH NEPOGODA
129
130
131
9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI
131
9.2. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA
132
10. MJERE PROVEDBE PLANA
10.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA
10.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH
MJERA
10.3. REKONSTRUKCIJA GRAÐEVINA ČIJA JE
NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI
10.4. POSTUPANJE S GRAÐEVINAMA IZGRAÐENIM
SUPROTNO UVJETIMA UTVRÐENIM U PPUO
REDNI
BROJ
BROJ
KARTOGRAFSKOG
PRIKAZA
NAZIV KARTOGRAFSKOG PRIKAZA
132
132
132
133
133
MJERILO
1.
1.
KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
1:25.000
2.
1.A
POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE
1:25.000
3.
2.A
INFRASTRUKTURNI SUSTAVI
1:25.000
Energetski sustav
4.
2.B
INFRASTRUKTURNI SUSTAVI
1:25.000
Vodnogospodarski sustav
5.
6.
3.
4.
UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE
PROSTORA
GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA,
GOSPODARSKE ZONE I SAJMIŠTA
1:25.000
1. 5.000
Strizivojna
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
12
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
13
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
14
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
15
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
16
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
17
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
18
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA PROPISANA
ZAKONIMA I PROPISIMA
•
•
•
•
•
•
SUGLASNOST UREDA DRŽAVNE UPRAVE U OSJEČKO-BARANJSKOJ
ŽUPANIJI-Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstva i
imovinsko-pravne poslove-Ispostava Đakovo
Mišljenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva-Uprava
za poljoprivredno zemljište
Mišljenje Županijskog zavoda za prostorno uređenje u Osječko-baranjskoj
županiji
Mišljenje Ministarstva kulture-Uprava za zaštitu prirode
Mišljenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva
Prethodna suglasnost Ministarstva kulture-Uprava za zaštitu kulturne baštineKonzervatorski odjel u Osijeku
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
19
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
20
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
21
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
22
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
23
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
24
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
25
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
26
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
27
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
I OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1.1.
POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU
NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.1.1. Geografski i geoprometni položaj
Geografski položaj
Općina Strizivojna dio je šireg prostora istočnog dijela Republike Hrvatske, odnosno dio
njegove prirodno-geografske cjeline Istočne Hrvatske.
Kao dio sjeveroistočnog dijela prostora Istočne Hrvatske, odnosno prostora Osječkobaranjske županije, Općina Strizivojna zauzima jugoistočni dio prostora Županije, s udjelom
od 0,9%.
Općina Strizivojna tek svojom sjevernom granicom graniči s prostorom vlastite Županije
(Grad Đakovo), dok je na jugu (jugozapadu i jugoistoku) okružena prostorom Brodskoposavske županije, odnosno općinama Vrpolje, Velika Kopanica i Gundinci. Na istoku,
odnosno sjeveroistoku, općina Strizivojna je okružena područjem Vukovarsko-srijemske
županije, odnosno općinom Stari Mikanovci.
Geoprometni položaj
Prostorom Općine prolaze značajne željezničke i cestovne prometnice i to:
-
u okviru Vc paneuropskog prometnog koridora
•
•
-
trasa državne ceste D7 (GP Duboševica (gr. R.M.)-B. Manastir-Osijek-Đakovo-GP
Sl. Šamac gr. R. BiH),
trasa magistralne pomoćne željezničke pruge MP13 (Beli Manastir drž. granicaOsijek-Đakovo-Strizivojna-Vrpolje (MG2)-Slavonski Šamac drž. granica)
u okviru X paneuropskog prometnog koridora
•
trasa magistralne glavne željezničke pruge MG2-Sisak-Novska-Vinkovci-Tovarnik
drž. granica).
Na prostoru Općine nalazi se i spojna točka, kolodvor Strizivojna/Vrpolje, dva najznačajnija
željeznička prometna pravca istočne Hrvatske.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 1
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
1.1.1.2. Površina, stanovništvo, naseljenost
Površina
Prema podacima Državne geodetske uprave-Područnog ureda za katastar-Ispostava
Đakovo, ukupna površina Općine iznosi 3.626 ha ili 36,26 km².
Njen udio u površini Županije iznosi 0,9%.
Stanovništvo
Prema posljednjem popisu stanovništva 2001. godine, na području Općine je živjelo 2.759
stanovnika.
Tablica br. 1.
KRETANJE STANOVNIŠTVA OPĆINE I ŽUPANIJE
Broj stanovnika po popisnim
godinama
1981.
1991.
2001.
Osječko-baranjska županija
356.286
367.193
330.506
Općina Strizivojna
2.633
2.728
2.759
Udio Općine, %
0,7
0,7
0,8
Izvor podataka: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.
Područje
Indeksi
1991/1981.
103,0
103,6
-
2001/1991.
90,0
101,1
-
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 2
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Za razliku od Županije, stanovništvo Općine je u promatranom razdoblju bilježilo porast.
Kretanje stanovništva Općine u razdoblju 1991.-2001. godine imalo je obilježja emigracije
E1.
Tablica br. 2.
SASTAVNICE KRETANJA STANOVNIŠTVA OPĆINE
1991.-2001. GOD.
Broj
stanovnika
1991. g.
Prirodni
priraštaj
1991.2000. g.
Broj stanovnika
1991.g.+prirodni
priraštaj
Broj
stanovnika
2001. g.
2.728
184
2.912
2.759
Razlika po
popisnim
godinama
1991.2000. g.
31
Migracijski
saldo
Tip kretanja
-153
Emigracija E1
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku
Iz podataka je vidljivo da je odseljavanje stanovništva umanjilo efekte prirodnog povećanja.
Prema podacima Općine, popisom stanovništva 2001. godine nije obuhvaćeno 382
stanovnika, koji imaju prebivalište na području Općine, a nalaze se na privremenom radu u
drugim državama Europe.
Svo stanovništvo Općine živi u jednom naselju, Strizivojni. Nekada je postojalo naselje
Merolino, kojeg fizički više nema, a samo jedan stanovnik je još 2001. godine živio usred
istoimene šume, a danas je vjerojatno zbrinut na nekom drugom mjestu.
Temeljem popisnih podataka i podataka Općine moglo bi se reći da na području Općine živi
oko 3.150 stanovnika.
Dobna obilježja stanovnika Općine pokazuju da se ono prema podacima popisa stanovništva
2001. godine nalazilo na pragu starosti.
Tablica br. 3.
POKAZATELJI DOBNE STRUKTURE 2001. GOD.
Pokazatelj
- Udio mladih (do 19 god.)
- Udio starih (60 i više god.)
- Indeks starosti
Vrijednost
pokazatelja
(%)
33
18,4
55,8
Izvor podataka: Popis stanovništva 2001. god.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 3
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Stanovništvo Općine je 2001. godine živjelo u 776 kućanstava prosječne veličine 3,5
članova.
Naseljenost
Prosječna gustoća naseljenosti Općine je prema broju stanovnika 2001. godine iznosila 76,0
stan/km² , što je tek nešto manje u odnosu na prosjek Županije (79,7 stan/km²) u istoj godini.
1.1.1.3. Naselja i građevinska područja
a) Naselja
Općina Strizivojna sastoji se od jednog naselja–naselja Strizivojna, koje je ujedno i općinsko
središte, te izdvojenog područja Soljak koje djelomično funkcionira kao samostalno naselje, a
nalazi se dijelom u Općini Strizivojna, a dijelom u Gradu Đakovo.
Naselje Strizivojna prijelazno je–slabije urbanizirano naselje.
Naselje Strizivojna izrazito je linearno naselje koje se proteže uz županijsku cestu u duljini od
8.256 m (8,256 km).
Način gradnje naselja Strizivojna uglavnom je ruralnog tipa s pretežito slobodnostojećim
građevinama na građevnim česticama velike površine.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 4
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Po statistici i u Popisu stanovništva 2001. godine evidentirano je naselje Merolino
Sikirevačko koje je demografski odumrlo već davno prije, a ne postoje niti fizički izgrađene
strukture.
b) Građevinska područja
Prostornim planom (bivše) općine Đakovo-Izmjene i dopune (''Županijski glasnik'' Osječkobaranjske županije, br. 2/01.) utvrđeno je građevinsko područje naselja Strizivojna s
izdvojenim građevinskim područjem Soljak.
Tablica br. 4.
STRIZIVOJNA
SOLJAK (dio na području
općine Strizivojna)
Ukupno
POST. GUSTOĆA 2001.
(ST/HA)
IZGRAĐENI DIO (%)
POVRŠINA IZGRAĐ.
PODRUČJA (ha)
NASELJE
POVRŠINA
GRAĐEVINSKOG
PODRUČJA
(ha)
POSTOJEĆA GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
265,27
193,48
72,94
-
5,68
5,17
91,0
-
270,95
198,65
73,31
10,2
Izvor podataka: PP (bivše) općine Đakovo-Izmjene i dopune (''Županijski glasnik'', br. 2/01.)
U odnosu na ukupnu površinu Općine, postojeća građevinska područja naselja zauzimaju
7,4%.
Izgrađenost je definirana na osnovu kriterija propisanih Prostornim planom Osječko–
baranjske županije:
Izgrađene površine utvrđuju se na temelju zatečenog stanja u prostoru, a čine ih svi izgrađeni
i uređeni dijelovi naselja, vodne i negradive površine.
2
Neizgrađenim površinama smatraju se neizgrađene gradive površine veće od 5.000 m .
Za obiteljsko stanovanje u ruralnim naseljima izgrađeni dio građevinskog područja se utvrđuje
do max. dubine od 100,0 m od regulacijske linije.
Iznimno , izgrađenom parcelom smatraju se i parcele veće dubine ako se nalaze u bloku u
kojem, zbog veličine i oblika bloka, nije moguće formiranje novih građevinskih parcela.
1.1.1.4. Osnovne kategorije korištenja prostora
Prema podacima Državne geodetske uprave-Područnog ureda za katastar Osijek-Ispostava
Đakovo, struktura zemljišta po kategorijama korištenja je sljedeća:
-
ukupne poljoprivredne površine
šume
neplodno tlo
49,8%
42,1%
8,2%
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 5
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Iz podataka je vidljivo da su približno jednako zastupljeni poljoprivredno zemljište i šume.
Površina građevinskog zemljišta iznosi 7,4% ukupne površine Općine i ono nije katastarska
kategorija, već planerska. Unutar građevinskog zemljišta nalazi se i dio poljoprivrednog
zemljišta (vrtovi, voćnjaci i dr.).
a) Reljef
1.1.1.5. Prirodna obilježja
Reljefne osobine Općine Strizivojna dio su ukupnih prirodno geografskih osobina šireg
prostora Slavonske Posavine i južne Đakovštine. Općina Strizivojna je na dijelu gdje južni
dijelovi Đakovačkog ravnjaka prelaze u nizinsko područje.
Šire područje Slavonske Posavine je u svom sjevernom dijelu gorskog reljefa koji prema
jugu, odnosno rijeci Savi postupno preko prigorskog reljefa prelazi u nizinski.
Prigorska područja riječnim tokovima disecirana su u rebrast brežuljkast reljef. To su
karakteristična rubna posavska prigorja, koja su kao reljefno blago razvijeni prostori pogodna
za razvoj naselja i gospodarskih funkcija.
Nizinski prostor Posavine je sastavljen od mladih aluvijalnih nanosa koji prekrivaju starije
pleistocenske naplavine.
To je prostor akumulacijsko-tektonskog reljefa čije karakteristike su određene mlađim
tektonskim procesima i klimatskim promjenama u pleistocenu i imale su velikog utjecaja na
hidrografske odnose ovog prostora.
U morfološkom smislu u okviru nizine rijeke Save mogu se izdvojiti manje morfološke cjeline:
naplavna ravan ili poloj Save, fluvio-močvarna nizina, terasna nizina i glacis terasa.
Kako je područje općine Strizivojna udaljeno od rijeke Save, to je i nizinsko područje nešto
viših nadmorskih visina, te se s obzirom na izdvojene morfološke cjeline na ovom prostoru
mogu izdvojiti terasna nizina i glacis terasa.
Glacis terasa je područje na kontaktu s prigorskim prostorom. To je područje blago
povišenog prostora, gdje se nadmorske visine terena kreću od 100-120 m. U građi terase
prevladavaju klastični sedimenti.
Na glacis terasu se nastavlja uski pojas terasne nizine gdje se nadmorske visine terena
kreću od 90-100 m.
To je prostor pokriven relativno debelim naslagama lesa i sličnih sedimenata pleistocenske
starosti. To je prostor koji se proteže južno od Đakovačkog ravnjaka i pripada biđskoj nizini
koja je u jugoistočnom dijelu nešto niža i vlažnija, a zbog složenih prirodnih uvjeta oko BiđBosuta i njegovih pritoka Breznice, Kašnice i Jošave koji koncentrično pritječu niskoj biđskoj
zavali i tu se razlijevaju. Na tektonski nestabilnoj osnovi stvoren je i specifičan šumskomočvarni krajolik, koji se održava i pored melioracija.
U skladu s navedenim morfološkim oblicima, nadmorske visine su na sjeverozapadu Općine
više, a opadaju prema jugoistoku, a što se odražava i u prosječnoj nadmorskoj visini naselja
na prostoru Općine.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 6
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Tablica br. 5.
PROSJEČNE NADMORSKE VISINE NASELJA
Red. broj
1.
2.
Naselje
Merolino
Sikirevačko
Strizivojna
Prosječna
nadmorska visina
(m)
83
89
Izvor podataka: M. Korenčić: Naselja i stanovništvo SRH, 1857.-1971., Zagreb, 1979.
b) Klima
Klimatske osobine područja Općine Strizivojna dio su ukupnih klimatskih obilježja šireg
prostora Županije, ali i ukupnog prostora geografske cjeline Istočne Hrvatske.
Na cjelokupnom, širem, prostoru prevladava umjereno kontinentalna klima, koja se u skladu
s prostornim položajem javlja u cirkulacijskom pojasu umjerenih širina, gdje su promjene
vremena česte i intenzivne. Ovakav tip klime se prema Köppenovoj klasifikaciji označava
klimatskom formulom Cfwbx, što je oznaka za umjereno toplu, kišnu klimu, kakva vlada u
velikom dijelu umjerenih širina.1
Osnovne osobine ovog tipa klime su srednje mjesečne temperature više od 10°C, tijekom
više od četiri mjeseca godišnje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22°C, te
srednje temperature najhladnijeg mjeseca između -3°C i +18°C, te prosječna godišnja
količina oborine od 700-800 mm.
Za detaljniju analizu klimatskih osobina područja Općine Strizivojna poslužila su mjerenja
osnovnih klimatskih elemenata na meteorološkoj (klimatološkoj) postaji Đakovo, u razdoblju
od 1959.-1978. godine, koja je najbliža području Općine, te gotovo u identičnim prirodnim
uvjetima.
Srednja godišnja temperatura zraka u promatranom razdoblju iznosila je 10,8°C. U
godišnjem hodu temperature zraka razlikuje se jedan par ekstrema (jedan maksimum i jedan
minimum).
Srednje temperature zraka su u porastu do srpnja kada dostižu maksimum (20,7°C).
Najhladniji mjesec je, uglavnom, siječanj, iako su česta i odstupanja (prosinac 0,9°C).
Apsolutni maksimum temperature zraka zabilježen u promatranom razdoblju iznosio je
38,4°C, dok je apsolutni minimum temperature zraka u istom razdoblju iznosio -25,7°C.
Ukupna godišnja količina oborine zabilježena u ovom razdoblju iznosila je 725,9 mm. U
godišnjem hodu oborine razlikuju se dva para ekstrema. Glavni maksimum oborine se javlja
početkom ljeta, u lipnju sa 89,6 mm oborine, dok je sporedni krajem jeseni u, studenom sa
66,0 mm oborine.
1
Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina
Osijek, Zagreb, 1980.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 7
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Glavni minimum oborine javlja se sredinom jaseni, u listopadu s prosječnom količinom od
44,8 mm oborine, dok je sporedni minimum krajem zime ili početkom proljeća s prosječnom
količinom od 43,9 mm.
Tablica br. 6.
SREDNJE MJESEČNE I GODIŠNJE TEMPERATURE ZRAKA (°C) I KOLIČINE OBORINE
(mm) NA METEOROLOŠKOJ POSTAJI ĐAKOVO U RAZDOBLJU 1959.-1978. GOD.
ĐAKOVO
1959.-1978.
TEMPERATURA
ºC
OBORINA mm
MJESECI
VII
VIII
I
II
III
IV
V
VI
1,2
1,9
6,2
11,4
15,9
19,3
20,7
48,2
43,9
44,5
62,1
64,2
89,6
80,8
IX
X
XI
XII
20,1
16,3
66,0
55,4
GOD.
11,1
6,3
0,9
10,8
44,8
66,0
60,4
725,9
Izvor podataka: Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika
područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980.
Maksimalne dnevne količine oborine pokazuju vrlo veliku varijabilnost oborine. Apsolutno
najveća količina oborina u toku jednog dana zabilježena u razdoblju 1959.-1978. iznosila je
87,0 mm (rujan).
Prema godišnjoj ruži vjetra za postaju Đakovo u razdoblju od 1969.-1978. godine uočava se
predominantnost zračnih strujanja iz NW kvadranta tijekom cijele godine s vjerojatnošću od
330%. Pojavljivanje zračnih strujanja iz ostalih smjerova znatno je manje, pa tako nakon
strujanja iz NW smjera slijede strujanja jednakog udjela iz N i SW smjera, te SE i NE smjera.
Broj dana s jakim vjetrom godišnje iznosi u prosjeku oko 4 dana, a broj dana s olujnim
vjetrom u prosjeku godišnje iznosi 0,4 dana. Međutim, zabilježena je i pojava da se broj dana
s jakim vjetrom povećava, dok se za broj dana s olujnim vjetrom može konstatirati da ima i
godina kad se pojava vjetra takvog intenziteta ni ne registrira.
Tablica br. 7.
SREDNJI BROJ DANA S JAKIM I OLUJNIM
VJETROM U ĐAKOVU U RAZDOBLJU DO 1959.-1978. GOD.
BROJ DANA S
JAKIM VJETROM
≥ 6 bofora
BROJ DANA S
OLUJNIM
VJETROM
≥ 8 bofora
MJESECI
VII
VIII
I
II
III
IV
V
VI
-
0,3
0,3
0,6
0,4
0,8
0,8
-
-
0,3
-
0,1
0,2
-
IX
X
XI
XII
GOD.
0,3
0,1
0,1
0,2
0,1
4,0
0,1
-
-
-
-
0,4
Izvor podataka: Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika
područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 8
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Meteorološke pojave magle i mraza vezane su za hladniji, dio godine i važne su za odvijanje
pojedinih djelatnosti u prostoru, osobito poljoprivrede. Međutim, pojave mraza su vrlo štetne
za poljoprivredu osobito ako se pojave u vegetacijskom razdoblju.
Srednji broj dana s maglom u promatranom razdoblju na meteorološkoj postaji Đakovo
iznosio je 47,6 dana, dok je srednji broj dana s mrazom u istom razdoblju iznosio 35,6 dana.
Prvi mraz se može javiti već u rujnu, iako rijetko, dok se pojava zadnjeg mraza vezuje za
travanj.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 9
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Tablica br. 8.
SREDNJI BROJ DANA S MAGLOM I MRAZOM
U ĐAKOVU U RAZDOBLJU 1959.-1978. GOD.
BROJ DANA
S MAGLOM
MRAZOM
I
VII
0,2
0
II
VIII
1,7
0
III
IX
3,8
0,1
IV
X
7,1
3,0
V
XI
8,0
5,5
VI
XII
8,8
7,8
GOD.
47,6
35,6
Izvor podataka: Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika
područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980.
MJESECI
BROJ DANA
S MAGLOM
MRAZOM
7,9
6,1
4,6
6,4
3,2
5,9
1,2
0,9
0,6
0
0,5
0
MJESECI
c) Hidrološke i hidrogeološke osobine
Hidrološke osobine
Cjelokupni prostor Općine Strizivojna u hidrološkom smislu dio je šireg prostora sljeva rijeke
Save koja mu daje osnovna obilježja.
Obzirom na malu površinu i položaj, prostor Općine nema nikakav utjecaj na hidrološke
osobine i režimske karakteristike ove rijeke.
Ukupna dužina Save iznosi 950 km, a sljev koji je u horizontalnom prikazu vrlo nesimetričan i
nekoncentriran jako utječe na formiranje hidroloških veličina, posebno maksimalnih protoka.
To se posebno očituje u odnosu dužina vodotoka i veličina gravitirajućih površina s lijeve i
desne strane.
Sava ima tipično kišno-snježni režim koji karakterizira glavni maksimum u ožujku, a
sekundarni u prosincu. Glavni se minimum, jako izražen, javlja u kolovozu, a sekundarni, vrlo
slabo izražen, u siječnju. Veličine mjesečnih koeficijenata varijacije Cv, za Savu u
Slavonskom Brodu, kreću se, izražene pokretnim prosjecima, između 0,37 (za veljaču) i 0,57
(za rujan), dok su koeficijenti asimetrije između 0,13 (za veljaču) i 1,90 (za kolovoz). Ovo
govori o specifičnosti protoka i znatnim odstupanjima od prosječnih veličina.
Tablica br. 9.
SREDNJA GODIŠNJA PROTOKA, POVRŠINA SLJEVA,
SPECIFIČNI DOTOK I GODIŠNJA OBORINA
PARAMETAR
Površina sljeva
F (km²)
God. oborina
H (mm)
Srednja protoka
Q (m³/s)
Godišnja količina
6
(m³x10 )
Specifični dotok
q (l/s/km²)
Sl. Kobaš
P R
Sl. Brod
O
F I L
Sl. Šamac
Županja
49.031
50.858
62.288
62.891
1.195
1.180
1.140
1.140
1.012
1.031
1.194
1.198
31.876
32.065
20,6
20,3
37.683
19,2
19,1
Izvor podataka: - Arso Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje; Zagreb, 1977.
- Slavonija i Baranja, Regionalni prostorni Plan; Zagreb, 1969.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 10
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Hidrološke osobine područja Općine Strizivojna jako ovise o atmosferskim prilikama i
padavinama. Prema raspoloživim podacima (period obrade 1935.-1984. godina) oscilacije
oborina su jako velike i kreću se u rasponu od 365 mm do 1.158 mm. Dakako da količina
otjecanja direktno ovisi o količini oborina. Glavno prihranjivanje manjih vodotoka čine oborine
pa je i režim ovisan o njima. Maksimum otjecanja javlja se u lipnju.
Nastavno se daju podaci kišomjernih postaja koje su na području Općine ili u njezinoj blizini:
-
Vođinci:
Semeljci:
Đakovo:
Strizivojna:
Gradište:
prosječne padavine 695,91 mm.
prosječne padavine 708,06 mm.
prosječne padavine 723,76 mm.
prosječne padavine 704,95 mm.
prosječne padavine 720,57 mm.
- min. 365 mm (1971.
- min. 434 mm (1971.
- min. 446 mm (1971.
- min. 417 mm (1935.
- min. 384 mm (1971.
god.)
god.)
god.)
god.)
god.)
- max. 1062 mm (1955. god.)
- max. 1056 mm (1941. god.)
- max. 1054 mm (1956. god.)
- max. 1158 mm (1955. god.)
- max. 1133 mm (1955. god.)
Glavni recipijenti područja i njegove pritoke-melioracijski kanali na području općine
Strizivojna, kao što je već naznačeno, su jako ovisni o atmosferskim prilikama, tako da u
sušnom razdoblju imaju minimalnu protoku ili su njihovi profili bez vode. Voda se zadržava
jedino u akumulacijama (van općine), ali i u njima dolazi do smanjenja razine vode.
Hidrogeološke osobine
U geografsko regionalnoj podjeli Hrvatske Osječko-baranjska županija smještena je u
Istočnoj Hrvatskoj, u subregiji poznatoj kao Istočnohrvatska ravnica čiju sjevernu granicu
definira kopnena granica prema Mađarskoj, južnu vododjelnice gorskih masiva Papuka i
Krndije te pribrežja Dilja i Ðakovačko-vinkovačke grede dok je na istoku omeđena tokom
Dunava.
Glavninu prostora istočne Hrvatske čine mlađe naslage koje pokrivaju stare blokove u većim
dubinama. Spuštanje blokova podloge uvjetovalo je okupljanje mreže tekućica, a izdizanje
pojedinih dijelova prouzrokovalo je njihova skretanja.
Na prostoru Osječko-Baranjske županije, u dijelu na kojem je i Općina Strizivojna, može se
izdvojiti nekoliko hidrogeoloških cjelina.
Po vertikali razlikuju se dvije zone. Prvu zonu čine naslage s vodama čije fizičko-kemijske
osobine odgovaraju normama za opskrbu vodom, a drugu naslage čija temperatura prelazi
20ºC, a mineralizacija im je veća od 2.000 mg/l.
Unutar prve zone mogu se izdvojiti tri velike hidrogeološke cjeline i to:
-
brežuljkasto i brdovito područje izgrađeno od stijena starijih od tercijara,
brežuljkasto i brdovito područje izgrađeno od stijena tercijarne i kvartarne starosti,
ravničarsko područje izgrađeno od stijena gornjeg pliocena i kvartara.
Hidrogeološku cjelinu "brežuljkasto i brdovito područje sa stijenama starijim od tercijara"
izgrađuju eruptivne i metamorfne stijene, paleozojske starosti, te sedimentne stijene,
mezozojske starosti. Stijene starije od tercijara izgrađuju pretežito temeljna gorja, primjerice:
Papuk, Krndiju, Psunj, Požešku goru itd. U tim sredinama vodne su prilike ograničene na
izvore malih kapaciteta. Karakteristično je da su dubine do vode u podzemlju redovito
neodređene. Pored toga ne postoje prirodni uvjeti za kaptiranje većih količina vode, osim u
stijenama karbonatnog sustava. Stijene su primarno nepropusne, a sekundarna poroznost
vezana je samo na plitku raspucalu zonu, tako da u ovoj jedinici nema značajnijih rezervi
podzemne vode. Postoje izvori čija izdašnost uglavnom ne prelazi 0,1 l/s. Veće kapacitete
daju izvori u raspucalim vapnencima. Prihranjivanje podzemnih voda događa se isključivo
infiltracijom oborinskih voda kroz raspucale površinske stijene.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 11
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Hidrogeološka cjelina "brežuljkasto i brdovito područje izgrađeno od stijena tercijarne i
kvartarne starosti" prostire se u međurječju Save i Drave a hidromorfološki je izražena na
pojedinim prigorjima u padinskim pejzažima (Psunja, Požeške gore, Dilj gore itd.), ali
obuhvaća i relativno izdignute zaravnjene prostore u prapornim naslagama. Hidrogeološki
ima veće značenje jer su vodne prilike znatno pogodnije. Različitost litološkog sastava tla i
tektonski položaj pojedinih stijena određuju veličinu i važnost vodnog lica.
Područje izgrađuju pretežito klastične naslage tercijarne i kvartarne starosti, koje se odlikuju
primarnim porozitetom, te karbonatne stijene u kojima je razvijena sekundarna poroznost.
Zbog česte izmjene propusnih i nepropusnih slojeva, te zbog nagiba tercijarnih naslaga, ne
postoje uvjeti za formiranje cjelovitih vodonosnih horizonata sa slobodnim vodnim licem.
Slobodni vodonosni horizonti u smjeru nagiba naslaga prelaze u subarteške i arteške
vodonosne horizonte. Dubine do vode najčešće kolebaju od 20 do 80 m, a najveći kapacitet
kreće se od 7 l/s. Međutim u neposrednoj blizini dužih tekućica mogu se naći crpilišta voda
izdašnosti od 10 l/s, te na dubinama manjim od 20 m. Broj vodonosnih slojeva povećava se u
pravilu od zapada prema istoku, i to od 5 kod Ðakova na 7 kod Borova, ali zbog manjih
debljina kapacitet im je ograničen na svega nekoliko litara u sekundi. Prihranjivanje
podzemnih voda događa se isključivo infiltracijom padavina. Izdašnost izvora u stijenama s
primarnom poroznošću je ispod 0,5 l/s, a u raspucalim karbonatnim stijenama kapacitet se
kreće od 1 do 10 l/s
Hidrogeološka cjelina "ravničarsko područje izgrađeno od stijena gornjeg pliocena i kvartara"
proteže se uz rijeku Savu i druge vodotoke koji pripadaju slivu Save. Izgrađena je od starijih i
mlađih nanosa spomenutih vodotoka.
Hidrogeološka građa prostora Općine Strizivojna nije detaljno istražena. Porozni i raspucani
tortonski vapnenac je saturiran vodom pa kao takav predstavlja prostor daljnjih
hidrogeoloških istraživanja.
d) Pedološke i biovegetacijske osobine
Pedološke osobine područja Općine Strizivojna dio su pedoloških obilježja šireg područja,
kako Županije, tako i istočnog dijela RH.
Različite pedološke jedinice su nastale pod utjecajem reljefa, te specifičnih vodnih prilika u
određenim klimatskim uvjetima, koji su utjecali na postanak i zastupljenost, te
rasprostranjenost pojedinih vrsta tala.
Pedološke jedinice rasprostranjene na području Općine Strizivojna izdvojene su na temelju
Pedološke karte 1:200.000 (A. Škorić i suradnici : Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977.
god.), te prema Namjenskoj pedološkoj karti Republike Hrvatske 1:300.000, izrađene u
Zavodu za pedologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1996. godine.
Od ukupno 58 pedoloških jedinica izdvojenih na području Slavonije i Baranje (prema A.
Škorić i suradnici), na području Općine Strizivojna zastupljene su ukupno 4 različite
pedološke jedinice koje su navedene u sljedećoj tablici:
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 12
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Tablica br. 10.
PEDOLOŠKE JEDINICE I NJIHOVE KARAKTERISTIKE ZA PODRUČJE
OPĆINE STRIZIVOJNA
Red.
broj
40
43
51
53
les
0-2
Nadmorska
visina
85-95
les
0-3
90-95
oranice
šume
holocenske
gline i ilovače
zamočvareni
les
0-2
85-90
šume
travnjaci
oranice
Posavina,
Podravina
- najveći dio Općine
holocenske
gline
0-2
80-85
pašnjaci
šume
Bazen Karašice
- mali dio na S
Općine
Matični
supstrat
Naziv kartografske jedinice
LESIVIRANO SEMIGLEJNO
I EUTRIČNO SMEĐE
SEMIGLEJNO TLO-pretežno
antropogenizirana tla
PSEUDOGLEJNO
SEMIGLEJNO I EUTRIČNO
SMEĐE SEMIGLEJNO TLOpretežno antropogenizirana
tla
MOČVARNO AMFIGLEJNO
I MOČVARNO
HIPOGLEJNO-dijelom
nepotpuno hidromeliorirano
tlo
MOČVARNO AMFIGLEJNO,
vertično
Nagib
Način
upotrebe
oranice
šume
Rasprostranjenost
Donja Posavina i
Donja Podravina
- mali dio na SE
Općine
Povučje i Pobosučje
- mali dio naNW
Općine
Izvor podataka: A. Škorić i suradnici-Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977. god.
Među navedenim pedološkim jedinicama zastupljene su pojedine vrste iz grupe automorfnih i
hidromorfnih tala. Među automorfnim tlima izdvajaju se lesivirana semiglejna i eutrično
smeđa semiglejna tla te pseudoglejna semiglejna i eutrična smeđa semiglejna tla (br. 43),
koja čine prijelaz u nizinska hidromorfna tla. U grupu hidromorfnih tala pripadaju močvarna
amfiglejna i hipoglejna tla (br. 51) koja su zasebna kartografska jedinica u Posavini, gdje su
izdvojena na težim holocenskim sedimentima i gdje prevladavaju amfiglejna tla nad
hipoglejnim, kao i u slučaju svih močvarno-glejnih tala u koja se ubraja i močvarno amfiglejno
vertično tlo (br. 53).
Pedološke jedinice na području Općine Strizivojna izdvojene su i prema Namjenskoj
pedološkoj karti RH 1:300.000 (Zavod za pedologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu), gdje
od ukupno 65 pedoloških jedinica na ukupnom prostoru RH, te 26 pedoloških jedinica
zastupljenih na prostoru Osječko-baranjske županije, na području Općine Strizivojna
izdvojene su 4 jedinice.
Tablica br. 11.
POPIS SISTEMATSKIH JEDINICA TALA NAMJENSKE PEDOLOŠKE
KARTE 1:300.000 ZASTUPLJENIH NA PODRUČJU OPĆINE STRIZIVOJNA
Broj kartirane
jedinice
Sistemska jedinica tala
9
RENDZINA NA LAPORU
42
LESIVIRANO NA RASTRESITIM
SEDIMENTIMA
LESIVIRANO NA VAPNENCU I
DOLOMITU
44
Način
korištenja
oranice i
voćnjaci
šume i
oranice
šume
oranice i
travnjaci
procjena
pogodnosti za
(*
obradu
P-2
N-1
N-1
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 13
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
48
Broj: 26/2002.
šume
travnjaci i
N-1
oranice
Izvor podataka: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju-Namjenska
pedološka karta 1:300.000, Zagreb, 1996. god.
*) P-2
N-1
RIGOLANO NA LAPORU
umjereno ograničeno obradiva tla
privremeno nepogodna za obradu
Ovako definirane pedološke jedinice prikazane su u složenim pedološkim kombinacijama
(kartiranim jedinicama), sastavljene od više jedinica, dok je procjena pogodnosti za obradu
izvršena na temelju dominantne jedinice.
Vegetacijski pokrov na području Općine Strizivojna je nastao pod utjecajem prirodnih uvjeta,
reljefa i klime, koji je međutim pod utjecajem antropogenih činitelja reduciran i izmijenjen.
Budući da je područje Općine u nizinskom području, to su na ovom području zastupljeni
predstavnici nizinskog tipa vegetacije. Ovaj tip vegetacije predstavljen je šumama mekih
listača, hrasta lužnjaka i velike žutilovke s rastavljenim šašem i žestiljem. Također se javlja i
zajednica hrasta lužnjaka i običnog graba. Ostali tip vegetacije čini niska livadna vegetacija,
dok su najpogodniji prostori pretvoreni u oranice koje se intenzivno obrađuju.
e) Geološke i tektonske osobine
Geološke osobine prostora rezultat su događanja tijekom starije, a posebice mlađe geološke
prošlosti. Poznato je da je formiranje i taloženje geoloških naslaga, njihov međusobni odnos,
raspored i kontinuitet u prostoru uvjetovan geološkim procesima, hidrološkim
karakteristikama, prilikama u sedimentacijskim bazenima i tektonskim aktivnostima.
Širi prostor Općine pripada južnom panonu, u strukturno tektonskom pogledu savskoj
potolini.
Površinske naslage su kvartarne-pleistocenske i holocenske starosti. Holocenske naslage
predstavljene su pijescima, prašinastim i glinovitim pijescima, šljuncima, organskim glinama i
muljevima, siltom.
U geotehničkom smislu površinske naslage na području Općine izgrađene su od glinovitih
slojeva srednje do visoke plastičnosti. Debljina pokrovnih naslaga je od 5-15 m. Ispod
glinovitog pokrivača slijede nekoherentni pjeskoviti slojevi promjenjive debljine (4-10 m) i
zbijenosti ovisno od postotnog udjela pjeskovite i prašinaste komponente. U podlozi su
debele naslage pjeskovitog šljunka koje sežu do dubine od 50 m.
Cjelokupni prostor Općine Strizivojna nalazi se unutar zone VII° seizmičnosti prema MCS
ljestvici (Mercalli, Concani Sieberg).
1.1.1.6. Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra
a) Zaštićeni dijelovi prirode
Na području Općine Strizivojna “Zakonom o zaštiti prirode” prirodna baština nije zaštićena
niti u jednoj kategoriji.
Prostorni plan Osječko-baranjske županije ističe vrijednost cjelokupnog područja općine, te
predlaže planersku zaštitu toga područja – vrijedni dijelovi prirode izvan zaštićenih područja
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 14
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
(grafički prilog 3.2.1-UREĐENJE ZEMLJIŠTA I ZAŠTITA POSEBNIH VRIJEDNOSTI I
OBILJEŽJA, Prostornog plana Osječko-baranjske županije).
b) Kulturna dobra
Prilikom pristupanja izradi PPUO od Ministarstva kulture – Uprave za zaštitu kulturne
baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku, temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih
dobara, zatraženo je utvrđivanje Konzervatorske podloge ili utvrđivanje sustava mjera zaštite
nepokretnih dobara na području Općine.
Sukladno podacima Konzervatorskog odjela u Osijeku, na području Općine Strizivojna nalazi
se:
•
registrirani arheološki lokalitet:
STRIZIVOJNA-''Šimenica'', antički arheološki lokalitet.
•
građevine od lokalnog značaja:
- Sakralna – Župna crvka Blažene Marije Djevice-kulturno dobro od lokalnog značenja
- Etnološka – kuće narodnog graditeljstva: Ulica Braće Radića br. 67, 130, 147, 156,
157, 237, 244, 280, 283, 295, 299, 301, 328, 338, 342, 345, 349, 357.
- Spomenici antifašizma – Skupna grobnica palih boraca NOR-a na mjesnom groblju
br. R-364.
Kulturna dobra od lokalnog značenja su ona dobra koja imaju određene spomeničke
karakteristike i manju spomeničku vrijednost, ali ne u toj mjeri da ih se može registrirati i
upisati u Listu kulturnih dobara na nivou Republike Hrvatske.
1.1.1.7. Osobitosti krajobraza
Krajolik, krajobraz, pejzaž (eng. landscape, franc. paysage, njem. landschaft), definira
prvenstveno prirodni ili od čovjekova djelovanja (ili potpuno) obrađenu i oblikovanu cjelinu
određenog predjela (ili prostora), koja se očituje svojstvenim fizionomsko oblikovanim
osobinama (lik određenog kraja).
U bio-ekološkom smislu (odnosi se uglavnom na prirodni krajobraz), odražava uz oblikovnu
komponentu (vanjsko lice) i unutarnji dinamični sustav raznolikih ekoloških odnosa i
međuutjecaja.
Krajobraz Općine Strizivojna odlikuje se krajolikom ravnice, odnosno poljodjelskim (agrarnim)
krajobrazom s izdvojenim kompleksima šuma.
Okrupnjavanje posjeda i masovna uporaba mehanizacije u minulim desetljećima, dovela je
do nestanka živica u agromelioracijskim zahvatima, pa krajobraz vizualno obilježava
otvorenost i cjelovitost.
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke
1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa
a) Poljoprivredne površine
Poljoprivredne površine kao vrijedan prirodni resurs su i prirodno bogatstvo određenog
prostora, a time su i od osobitog državnog interesa.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 15
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Poljoprivredne površine na području Općine Strizivojna zastupljene su s ukupno 1.800 ha,
što čini 54,4% ukupnog teritorija Općine, a što je niži udio od prosjeka za Županiju, koji iznosi
64%.
Obradive površine na području Općine zauzimaju 1.722 ha, a što je 52% ukupnog teritorija
Općine, a što je također niži udjel od županijskog, koji iznosi 58%. Obradive površine čine
čak 95,7% ukupnih poljoprivrednih površina Općine.
U strukturi obradivih površina najveći udio pripada oranicama, čak 95,6%, 1,2% čine
voćnjaci, 0,1% vinogradi, a 3,1% otpada na livade.
U okviru ostalih poljoprivrednih površina, 78 ha zauzimaju pašnjaci, što čini 4,4% ukupnih
poljoprivrednih površina.
Ukupne poljoprivredne površine Općine Strizivojna čine ukupno 0,7% ukupnih poljoprivrednih
površina Županije, dok udio obradivih površina iznosi, također, 0,7% ukupnih obradivih
površina Županije.
U okviru ostalih površina, na području Općine zastupljeno je ukupno 1.528 ha šuma (prema
evidenciji Katastra), a što je udio od 42,1% ukupnog prostora Općine.
Prethodno navedene kategorije zemljišta pripadaju u skupinu plodnih tala, dok određeni udio
u površini Općine pripada skupini neplodnog tla koje čini ukupno 298 ha, a što čini 8,2%
ukupnog područja Općine.
U sljedećoj tablici je prikazana struktura zemljišta po kategorijama korištenja, a prema
podacima Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Osijek-Ispostava
Đakovo.
Tablica br. 12.
STRUKTURA ZEMLJIŠTA PO KATEGORIJAMA
KORIŠTENJA NA PODRUČJU OPĆINE STRIZIVOJNA
UKUPNO
Udio u površini
(ha)
%
ORANICA
1.646
95,6
91,4
45,4
VOĆNJACI
21
1,2
1,2
0,6
VINOGRADI
2
0,1
0,1
0,1
LIVADE
53
3,1
2,9
1,5
UKUPNO OBRADIVE POVRŠINE
1.722
100,0
95,6
47,6
PAŠNJACI
78
4,4
2,1
RIBNJACI
UKUPNE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE
1.800
100,0
49,8
TRSTICI I BARE
ŠUME
1.528
42,1
NEPLODNO TLO
298
8,2
UKUPNA POVRŠINA OPĆINE
3.626
100,0
Izvor podataka: Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Osijek, Ispostava Đakovo
Struktura površina
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 16
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
b) Šumske površine
Šume i šumsko zemljište kao obnovljivi i zato trajni nacionalni resurs proglašeni su Ustavom
kao dobro od općeg interesa za Republiku Hrvatsku.
Pored ekonomskih koristi šume su značajne za zdravlje ljudi, a važan su čimbenik i regulator
hidroloških uvjeta. Šume su temelj razvitka turističkog i lovnog gospodarstva, a značajne su i
za razvoj drugih gospodarskih grana.
Šumom je pokriveno, odnosno šumsko zemljište zauzima, prema podacima iz katastra, oko
1.528 ha. Šume i šumsko zemljište imaju udjel (42,1% ) u ukupnim površinama Općine.
Prema podacima Hrvatskih šuma, Uprave šuma Vinkovci, šumom je pokriveno, odnosno
šume i šumsko zemljište zauzima 1.506,04 ha što je udjel od oko 77,1% u ukupnim
površinama Općine. Od toga je 1.419,05 ha obrasla površina.
Šume (šumsko zemljište) kojima upravljaju Hrvatske šume (podatak Hrvatskih šuma) su,
dakle, zastupljene na 1.506,04 ha i imaju udjel u ukupnim šumskim površinama Općine od
77,1%, dok su privatne šume razvijene na 57,7 ha (podatak Državne geodetske uprave,
Područnog ureda za katastar Osijek, Ispostave Đakovo) odnosno imaju udjel u ukupnim
šumskim površinama Općine od 22,9%.
U odnosu na pokrivenost područja šumama na razini Županije gdje udjel šuma iznosi 27,5%,
šume Općine imaju znatno veću zastupljenost, odnosno udjel što dovoljno govori o
prirodnom bogatstvu šuma ove Općine.
U odnosu na broj stanovnika Općine na 100 ha šumskih površina dolazi 183 stanovnika
(prema podacima Hrvatskih šuma, Uprave šuma Vinkovci), što je brojčano znatno ispod no
kvalitativno znatno iznad prosjeka Županije (289 stanovnika/100 ha) i Države. Ovo pak
ukazuje na bogatstvo šuma i šumskih površina.
Promatrajući prostorni raspored, šume su, u većim površinama, zastupljene na istočnom
dijelu Općine, Ostali dio Općine, ima sporadično, na cijelom prostoru, u vidu manjih otoka
utkanih u poljoprivrede površine samo manje šumske površine koje su uglavnom u privatnom
vlasništvu.
U strukturi šuma, pod upravom Hrvatskih šuma, gospodarske šume imaju udjel od 100%
(1.419,05 ha), a šume posebne namjene nisu prisutne.
Na području Općine Strizivojna nalazi se šumarija Strizivojna koja gospodari šumama
podijeljenim u gospodarske jedinice.
Tablica br. 13.
OSNOVNI PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE KOJIM GOSPODARE "HRVATSKE
ŠUME"
Ukupna površina
šuma i šumskog
zemljišta
(ha)
1.506,04
PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE - UKUPNO
Površina šuma
Postojeća drvna
(obrasla površina)
Godišnji prirast
zaliha
(ha)
(m³)
(m³)
1.419,05
312.612
9.362
Etat – drvna
zaliha za sječu
(m³/god.)
7.642
Izvor podataka: Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Vinkovci
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 17
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Tablica br. 14.
ŠUME OPĆINE PREMA KATEGORIJAMA, VLASNIŠTVU I GOSPODARENJU
ŠUMSKE POVRŠINE OPĆINE PREMA KATEGORIJAMA I VLASNIŠTVU
UKUPNO
LISTAČE
VLASNIŠTVO
ha
m³
ha
m³
PRIVATNO
J. PODUZEĆA
1.419,05
312.612
1.419,05
312.612
UKUPNO:
1.419,05
312.612
1.419,05
312.612
ČETINJAČE
ha
m³
-
Izvor podataka: Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Vinkovci
Tablica br. 15.
PODACI O ŠUMSKOM FONDU PO EVIDENCIJI UPRAVE ŠUMA VINKOVCI
Uprava
šuma
Vinkovci
Šumarija
2.
1.
Strizivojna
UKUPNO
R.
br.
Gospodarska
jedinica
3.
Površina
šuma
(ha)
Drvna
zaliha
(m³)
4.
1.419,05
1.419,05
5.
312.612
312.612
Godišnji
tečajni
prirast
(m³)
6.
9.362
9.362
Godišnji
sječivi
etat
(m³)
7.
7.642
7.642
NAPOMENA
8.
Izvor podataka: Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Vinkovci
Prema vegetacijskoj karti šuma Slavonije i Baranje* na prostoru Općine zastupljene su šume
hrasta lužnjaka sa žutilovkom (Genisto elatae-Quercetum roboris).
Šume Općine (radi se o šumama hrasta lužnjaka) nastale su uglavnom prirodnim putemoplodnim sječama. Izuzetak su šume k.o. Sikirevačko Merolino koje su nastale
pošumljavanjem bivšeg poljoprivrednog zemljišta. dobrog su zdravstvenog stanja i osim
pojedinačnih slučajeva nema izrazitog sušenja. Šume se odlikuju srednjom kakvoćom,
stablimičnim i grupimičnim rasporedom stabala s prizemnim rašćem, grmljem i drvećem.
Generalno, pogoršano zdravstveno stanje šuma je u uskoj vezi sa zagađenjima zraka,
niskom razinom podzemne vode i gljivičnim oboljenjima. Navedenim procesima dolazi do
pojedinačnog sušenja stabala, odnosno propadanja šuma i to u mjeri koja ne prijeti sušenjem
ili uništenjem šuma.
c) Lovišta i lovna divljač
Prostor Općine Strizivojna, po svojim prirodnim osobinama kvalitetan je za lov i lovno
gospodarstvo. U njemu su dijelovi jednog zajedničkog otvorenog lovišta te jednog državnog
lovišta. Državno lovište formirano na području Općine Strizivojna je:
-
državno vlastito otvoreno lovište br. XVI/9 "Merolino".
Vlastito otvoreno lovište br. XVI/9 "Merolino" ustanovljeno je na istočnom dijelu Općine.
Ukupna površina iznosi oko 8.302 ha od kojih je dio u Općini Strizivojna. Državno zemljište je
na 8.302 ha, a privatnog zemljišta nema. Šume i šumsko zemljište su na 8.207 ha, odnosno
njihov je udjel 99% u ukupnoj površini lovišta. Od divljači koja prirodno obitava ili se
prvenstveno uzgaja nalazi se: jelen obični, srna obična, divlja svinja, zec obični, fazan i trčka
skvržulja. Matični proljetni fond je slijedeći: jelen obični, 72 kom; srna obična, 84 kom; divlja
svinja, 84 kom, zec obični, 126 kom i fazan, 135 kom.
*
NAPOMENA: Arso Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje; Zagreb, 1977. god.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 18
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Zajedničko otvoreno lovište br. 19. na istoku graniči s državnim vlastitim otvorenim
lovištem br. XVI/9 "Merolino" i nalazi se zapadnije u odnosu na njega. Zauzima središnji i
zapadni dio Općine. Lovno gospodarska osnova za lovište je izrađena, te vrijedi od 01.
travnja 1996. do 31. ožujka 2006. godine. Reljef lovišta je ravničarski s nadmorskim visinama
oko 100 m. Površina unutar opisane granice lovišta iznosi 2.635 ha, a površina lovišta je
2.105 ha. Šumsko zemljište i šume zauzimaju 394 ha što je udjel od 18,7% u površini lovišta.
Poljoprivredno zemljište je na 1.544 ha s udjelom od 73,3%, a vode na 67 ha s udjelom od
3,2%.
Otvoreno lovište br. 19. prema uvjetima u kojima divljač obitava spada u panonsko lovište. U
okviru šumskog kompleksa ovog lovišta značajne su biljne zajednice šuma hrasta lužnjaka,
te šuma lužnjaka s velikom žutilovkom. Sloj grmlja vrlo je bujno razvijen
Vrste divljači koje obitavaju u lovištu su: srna obična, zec obični, fazan, trčka, divlja svinja,
jazavac, lisica i dr. Prema stanju iz 1995. godine u lovištu je zatečeno: 16 grla srne obične;
52 komada zeca običnog; 162 kljuna fazana; 30 kljunova trčke.
Gospodarski kapacitet je sljedeći: srna obična 40 grla; zec obični, 90 komada; fazan, 280
kljunova; trčka, 100 kljunova.
Lovno gospodarski kapacitet za srnu običnu je 50 grla, za zeca običnog je 113 komada, za
fazana je 606 kljunova i za trčku je 150 kljunova.
d) Mineralne sirovine
Područje Općine izgrađuju naslage lesa kvartarne starosti koje su osnovna sirovina industriji
opekarskih proizvoda.
1.1.2.2. Gospodarski potencijal
a) Gospodarska struktura
Prema podacima Općine iz 2005. godine u Strizivojni je registrirano 39 gospodarskih
subjekata s ukupno 591 zaposlenika. Gospodarske subjekte čine javne osobe s javnim
ovlastima, trgovačka društva i obrtnici.
Tablica br. 16.
STRUKTURA GOSPODARSTVA PREMA DJELATNOSTIMA
2005. GOD.
Djelatnost
(prema NKD-u)
A.
D.
F.
G.
H.
I.
Gospodarski subjekti
struktura
broj
%
10
25,6
11
28,2
3
7,7
5
12,8
7
17,9
3
7,8
39
100,0
Poljoprivreda
Prerađivačka industrija
Građevinarstvo
Trgovina
Ugostiteljstvo
Prijevoz
UKUPNO:
Izvor podataka: Općina Strizivojna
NKD = nacionalna klasifikacija djelatnosti
Zaposlenost
struktura
broj
%
61
10,4
429
72,7
15
2,4
15
2,4
19
3,2
52
8,9
591
100,0
U gospodarskoj strukturi dominira prerađivačka industrija s udjelom u ukupnoj zaposlenosti
od 72,7%. Stopa zaposlenosti ukupnog stanovništva (prema broju iz 2001. god.) iznosi
21,4%.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 19
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
U odnosu na broj zrelog stanovništva (20-59 god.), udio ukupne zaposlenosti je 44%.
b) Proizvodne djelatnosti
Proizvodne djelatnosti (prerađivačka industrija) su vodeće u gospodarskoj strukturi i nositelji
razvoja Općine. Najveće po broju zaposlenih je poduzeće ''HRAST'' sa 360 zaposlenih.
Tablica br. 17.
STRUKTURA PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE
Grana industrije
(prema NKD-u)
DD
DE
DJ
Drvoprerađivačka
Papirna
Metalna
Ukupno:
Gospodarski subjekti
Struktura
Broj
%
6
60,0
1
10,0
3
30,0
10
100,0
Broj
381
10
38
429
Zaposleni
Struktura
%
88,8
2,3
8,9
100,0
Izvor podataka: Općina Strizivojna
* NKD= Nacionalna klasifikacija djelatnosti
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 20
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
c) Turizam
Područje Općine Strizivojna dio je turističkog prostora Osječko-baranjske županije, odnosno
dio kontinentalnog turističkog prostora RH. Međutim, područje Općine Strizivojna je i dio
bivše općine Đakovo, koje je poznato turističko područje s dugom tradicijom (uglavnom,
zahvaljujući turističkom potencijalu grada Đakova), a koje je svoj razvoj temeljilo na
valorizaciji prirodnih potencijala prostora, kulturno-povijesnoj baštini, geoprometnom
položaju, izgrađenim turističko-ugostiteljskim sadržajima, kao i drugim posebnostima
područja.
Takav razvoj bio je prisutan do Domovinskog rata, kada dolazi do prekida svih aktivnosti
vezanih za turizam, a da bi se nakon rata one počele aktivirati sa početnih pozicija, ali i u
izmijenjenim uvjetima razvoja. U međuvremenu su se na planu turizma dogodile promjene u
turističkoj potražnji, izboru i vrednovanju destinacija i turističkih tokova.
Također je došlo do promjene teritorijalnog ustroja, te je sada Strizivojna zasebna općina,
općina ruralnih obilježja, u neposrednoj blizini grada Đakova kao jakog turističkog centra, ali i
općina smještena na povoljnom geoprometnom položaju u odnosu na auto-cestu ZagrebLipovac.
U takvim izmijenjenim uvjetima razvitka turizma u odnosu na prijeratno razdoblje, na
području Općine Strizivojna razvili su se isključivo ugostiteljski kapaciteti i svi su locirani u
općinskom središtu.
Tablica br. 18.
UGOSTITELJSKI KAPACITETI NA PODRUČJU
OPĆINE STRIZIVOJNA
Ugostiteljski objekt
Red.
broj
1.
2.
3.
4.
Lokacija
naselje
Strizivojna
Strizivojna
Strizivojna
Strizivojna
UKUPNO:
Broj
5
1
1
2
Vrsta
caffe-bar
slastičarnica
buffet
disco-klub i
caffe-bar
9
Kapacitet
Neto izgrađ.
Broj
površina
mjesta
(m²)
165
359
16
30
12
16
300
600
493
1.005
Izvor podataka: Općina Strizivojna-Upitnici za PPUO
Od ukupno 9 ugostiteljskih objekata, najviše ih pripada u skupinu caffe-bara, njih 5, što čini
55,6% od ukupnog broja, dok su 2 objekta disco-kluba, te po jedan objekt buffeta i
slastičarnice. Navedeni objekti su prvenstveno namijenjeni za zadovoljenje potreba za ovom
vrstom objekata pretežno domicilnog stanovništva, te dijela tranzitnih turista.
Svi objekti se nalaze u okviru građevinskog područja Strizivojna, te čine ukupno 1.005 m²
površine, od kojih je objekt od 16 m² najmanji, a najveći od 300 m². U navedenim objektima
je ukupno 493 sjedećih mjesta i to u rasponu od 12 do 150 mjesta po objektu.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 21
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Na području Općine Strizivojna postoje mogućnosti za razvoj lovnog turizma, a u okviru dva
lovišta, u ukupnoj površini od 4.500 ha (lovište lovačkog društva ''Fazan'' i privatno lovišta
''Grom'').
Kao potencijalni turistički motiv na prostoru Općine su i različite manifestacije koje se
održavaju na području Općine, te svojim sadržajem privlače i određeni broj posjetitelja
različitih interesa. Na području Općine Strizivojna godišnje se održi 5 različitih manifestacija
tijekom godine, a koje okupe ukupno oko nekoliko stotina posjetitelja, osim malonogometnog
turnira koji se održava oko dvadesetak dana i čija natjecanja posjete i između 20-30.000
posjetitelja. Ostale manifestacije su folklornog i kulturnog sadržaja (Kiparska kolonija), koje
na taj način doprinose očuvanju i prezentaciji kulturnog i tradicijskog nasljeđa svog područja,
kao turističke posebnosti područja.
d) Eksploatacija mineralnih sirovina
Do sada nije iskazan gospodarski interes za eksploataciju mineralnih sirovina, pa nema niti
eksploatacijskih polja.
1.1.2.3. Društvene djelatnosti
a) Uprava
Općina Strizivojna prostorno je definirana Zakonom o područjima županija, gradova i općina
u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 10/97.).
Sjedište Općine, odnosno općinskih predstavničkih i izvršnih tijela je u naselju Strizivojna.
b) Obrazovanje
Sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj sastoji se od:
•
•
•
•
predškolskog odgoja
osnovnog obrazovanja
srednjeg obrazovanja
visoke naobrazbe.
Predškolski odgoj u Republici Hrvatskoj obuhvaća odgoj, naobrazbu i skrb o djeci
predškolske dobi, a ostvaruje se programima odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite,
prehrane i socijalne skrbi za djecu od šest mjeseci do polaska u školu.
Osmogodišnje osnovno školovanje u Republici Hrvatskoj obvezno je i besplatno za svu djecu
u dobi od šeste do petnaeste godine.
Srednjoškolskim obrazovanjem se svakome pod jednakim uvjetima i prema njegovim
sposobnostima, nakon završetka osnovnog školovanja, omogućava stjecanje znanja i
sposobnosti za rad i nastavak školovanja.
Kvalitetna visoka naobrazba preduvjet je uspješnog društva. Stoga je jedan od glavnih
zadataka Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa briga o stvaranju intelektualne jezgre
koja provodi tu važnu zadaću uz pomoć hrvatskih sveučilišta, veleučilišta i visokih škola.
IZVOR: Ministarstvo znanosti, obrazovanja I športa
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 22
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Stanje obrazovanja, odnosno stanovništva Republike Hrvatske u pogledu obrazovanja,
prema podacima Državnog zavoda za statistiku je sljedeće:
-
završenu samo osnovnu školu ima 21,7% hrvatskog stanovništva starijeg od 15
godina,
nepotpunu osnovnu školu ima 15,7% stanovništva,
3,6% stanovništva nije školovano ili su podaci o školovanju nepoznati,
srednjoškolsko obrazovanje ima 47,1% stanovništva,
višu školu završilo je 4,1% stanovništva,
fakultet i umjetničku akademiju završilo je 7,8% stanovništva
Stanje obrazovanja na području Općine Strizivojna, prema podacima Državnog zavoda za
statistiku je sljedeće:
-
završenu samo osnovnu školu ima 30,5% stanovništva starijeg od 15 godina,
nepotpunu osnovnu školu ima 24,8% stanovništva,
8,7% stanovništva nije školovano ili su podaci o školovanju nepoznati,
srednjoškolsko obrazovanje ima 32,8% stanovništva,
višu školu završilo je 1,2% stanovništva,
fakultet i umjetničku akademiju završilo je 1,9% stanovništva
Na području Općine Strizivojna, s područja obrazovanja analizira se predškolski odgoj i
osnovno obrazovanje.
Predškolski odgoj
Predškolska djelatnost je uređena kao podsustav odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske
od 1997. godine (Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi, Narodne novine, broj 10/97).
Programi predškolskog odgoja i naobrazbe te skrbi o djeci predškolske dobi ustrojavaju se u
jasličnim i vrtićnim odgojnim skupinama u dječjem vrtiću bez obzira na osnivača, a mogu biti:
1. REDOVITI, CJELOVITI PROGRAMI (4, 5, 6, 7, 8, 9, 10-satni)
•
programi za djecu s teškoćama u razvoju
•
programi za darovitu djecu
•
programi za djecu pripadnike nacionalnih zajednica ili manjina
•
posebni redoviti programi
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
rano učenje stranih jezika (engleski, njemački, talijanski i francuski)
montessori programi
waldorfski programi
športski programi
dramsko - scenski programi
vjerski programi
likovni programi
glazbeni programi
eko - programi
zdravstveni programi
programi prometnog odgoja
programi s agazzi, regio, zimmerovim situacijskim pristupom u radu s djecom.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 23
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
2. PROGRAM PREDŠKOLE (za djecu u šestoj godini života koja nisu polaznici redovitog programa
predškolskog odgoja).
3. KRAĆI POROGRAMI (u trajanju od jedan do tri sata dnevno ili tjedno) - ustrojeni su za sva
područja djelatnosti s djecom predškolske dobi (likovni, glazbeni, dramski, plesni, folklorni, športski,
vjerski, rano usvajanje stranih jezika i drugi kraći programi).
4. PROGRAMI (ne dječji vrtići) PREDŠKOLSKOG ODGOJA PRI DRUGIM PRAVNIM OSOBAMA
•
pri osnovnim školama
•
pri zdravstvenim ustanovama za djecu s teškoćama u razvoju
•
pri socijalnim ustanovama za djecu s teškoćama u razvoju
•
kao igraonice u knjižnicama (najkvalitetniji rad po uzoru na rad u Knjižnici Medveščak 1 i 2 -
igraonica-igroteka)
•
kraći programi pri športskim ustanovama
•
kraći programi pri kulturnim ustanovama
•
kraći programi pri udrugama.
IZVOR: Ministarstvo znanosti, obrazovanja I športa
Na području Općine Strizivojna redoviti programi predškolskog odgoja uopće nisu
zastupljeni.
Programom predškole obuhvaćena su sva djeca općine u dobi od 6 godina.
Osnovno obrazovanje
Osnovno obrazovanje je obvezatno za svu djecu od 7 do 15 godina života. Traje osam
godina i podijeljeno je na dva dijela od po četiri godine. Prve četiri godine nastava je
razredna, tj. razred podučava razredni učitelj, a u druge četiri godine nastava je predmetna i
izvode je predmetni nastavnici. Jedinstveni program osnovnog obrazovanja odobrava
nadležno ministarstvo.
Za osobe starije od petnaest godina koje zbog raznih razloga nisu završile osnovnoškolsku
naobrazbu ustrojen je sustav osnovnog obrazovanja odraslih.
Svrha i ciljevi osnovnog školstva usmjereni su na kontinuirani razvoj učenika kao duhovnog,
tjelesnog, moralnog, intelektualnog i društvenog bića u skladu s njegovim sposobnostima i
sklonostima.
Postojeća mreža osnovnih škola omogućuje svoj djeci na području Republike Hrvatske
mogućnost redovitog osnovnog školovanja.
Mrežu osnovnih škola utvrđuje Odluka o mreži osnovnih škola na području Osječkobaranjske županije (Županijski glasnik 4/94, 8/96).
Na području Općine Strizivojna djeluje jedna matična i jedna područna osnovna škola.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 24
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Tablica br. 19.
Otvoreni
Športski tereni
Zatvoreni
Površina otvorenih
prostora (m2)
Površina zatvorenih
prostora (m2)
Broj učionica
broj učenika
(optimalan kapacitet)
Naselja koja škola
pokriva
Strizivojna
ukupno
broj učenika
Kategorija škole
Soljak
OSNOVNA
ŠKOLA
“I.B. Mažuranić”
SOLJAK bb
Matična
škola
OSNOVNA
ŠKOLA
“I.B. Mažuranić”
STRIZIVOJNA,
Braće Radića
166
Područna
škola
Sjedište škole/
naselje
ŠKOLSKE USTANOVE NA PODRUČJU OPĆINE STRIZIVOJNA
341
400
10
2216
11864
Sportska
dvorana
716 m²
Malonogometno,
košarkaško i
odbojkaško
igralište
5
20
1
220
2500
-
346
420
11
2436
Travnati nogometni
teren
14364
Građevna čestice osnovne škole u Strizivojni, sukladno kriterijima Državnog pedagoškog
standarda osnovnog školstva Republike Hrvatske (definira potrebu 40 m² građevne čestice
/učeniku) dovoljna je za smještaj 297 učenika u jednoj smjeni, ili 594 učenika u 2 smjene, a
postojeći maksimalni kapacitet s obzirom na broj učionica je 300 učenika u jednoj smjeni, ili
600 učenika u 2 smjene, te je postojeća građevna čestica površine za navedene kapacitete.
Građevna čestice osnovne škole u Soljaku, sukladno kriterijima Državnog pedagoškog
standarda osnovnog školstva Republike Hrvatske (definira potrebu 40 m² građevne čestice
/učeniku) dovoljna je za smještaj 62 učenika u jednoj smjeni, ili 124 učenika u 2 smjene, a
postojeći maksimalni kapacitet s obzirom na broj učionica je 30 učenika u jednoj smjeni, ili
60 učenika u 2 smjene.
c) Zdravstvo
Zdravstvena djelatnost obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini.
Zdravstvena djelatnost na primarnoj razini obuhvaća: djelatnost opće medicine, školsku
medicinu, higijensko-epidemiološku zaštitu, zubozdravstvenu zaštitu, hitnu medicinsku
pomoć, medicinu rada, primarnu zaštitu žena i djece i ljekarničku djelatnost.
Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini
zdravstvenu zaštitu i bolničku zdravstvenu zaštitu.
obuhvaća
specijalističko-konzilijarnu
Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini obuhvaća obavljanje najsloženijih oblika
zdravstvene zaštite iz specijalističkih djelatnosti, znanstveno-istraživački rad i izvođenje
nastave na fakultetima zdravstvenog usmjerenja.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 25
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Znanstveno-istraživački rad te dijelovi izvođenja nastave mogu se obavljati i u zdravstvenim
ustanovama na primarnoj i sekundarnoj razini.
Na području Općine Strizivojna djeluje ambulanta u naselju Strizivojna s jednim liječničkim
timom opće medicine i 1 liječničkim timom polivalentne stomatološke zdravstvene zaštite.
Isto tako u naselje Strizivojna djeluje veterinarska ambulanta.
Ljekarna, depo lijekova na području općine ne postoje.
d) Kultura
Pojam kultura znači:
opći proces civilizacije u smislu samouzdizanja i obrazovanja;
vjerovanje, praksu i način života koji razlikuje neku etničku skupinu ili neko društvo od
drugih, kao i društvene slojeve, podskupine mladih, profesije itd.;
djela i praksu intelektualne, osobito umjetničke aktivnosti (Williams, 1983).
Objekt kulture na području Općine Strizivojna zastupljeni su samo građevinom Hrvatskog
doma u sklopu općinske uprave u naselju Strizivojna (Braće Radića 172).
Gravitacijsko područje Hrvatskog doma je područje cijele općine, a namijenjen je za
održavanje folklornih i dr. priredbi, smotri, godišnjih skupova, školskih, svatovskih i dr.
svečanosti.
Dvorana zasada nije opremljena ozvučenjem i rasvjetom potrebnom za održavanje prostorno
manje zahtjevnih kazališnih predstava.
e) Vjerski objekti
Na području Općine, prema podacima popisa stanovništva 2001. godine, najzastupljenija je
katolička vjerska zajednica (98,6 % stanovništva općine).
Vjerski objekti na području općine zastupljeni su katoličkom Župnom crkvom svetog Martina
u naselju Strizivojna, Crkvom na groblju uz naselje Strizivojna, te kapelicom svetog Antuna u
Sikirevačkom Merolinu.
ŽUPA
ŽUPA SVETOG
MARTINA
VJERSKI OBJEKT
ŽUPNA CRKVA
CRKVA NA GROBLJU
KAPELICA SV. MARTINA
NASELJE
STRIZIVOJNA
STRIZIVOJNA
MEROLINO
SIKIREVAČKI
VJERSKA ZAJEDNICA
KATOLIČKA
1.1.2.4. Sport i rekreacija
Sport i rekreacija stanovnika Općine Strizivojna odvija se na nogometnom, malonogometnom
i košarkaškom terenu, te lovačkoj streljani 3000 m² otvorene površine u naselju Strizivojna.
Red.
broj
1
NASELJE
STRIZIVOJNA
UKUPNO-OPĆINA:
BROJ JEDINICA SPORTSKIH OBJEKATA
VELIKI
NOGOMET
MALI NOGOMET
KOŠARKA
STRELJANA
3
1
1
1
3
1
1
1
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 26
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Objekti sporta i rekreacije analizirani su prema kriterijima definiranim Pravilnikom o
prostornim standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže
športskih objekata (NN 38/91.).
Navedeni pravilnik građevine sporta i rekreacije klasificira u jedinice koje su ovisne o vrsti
sportskog terena, njegovoj veličini, te opremljenosti pratećim i pomoćnim sadržajima:
IGRALIŠNOM JEDINICOM (nogomet, hokej na travi, ragbi i slično, mali nogomet, rukomet, košarka, odbojka)
smatra se igralište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije svlačionice s WC-om i praonicom.
Igrališta za mali nogomet, rukomet, košarku i odbojku imaju sljedeće kapacitete jedinica:
- mali nogomet
- rukomet
- košarka
- odbojka
2,0 jedinice
1,4 jedinice
1,0 jedinica
1,2 jedinice
Tjedni prosječni kapacitet igrališta za nogomet, hokej na travi, ragbi i sl. je 470 sati-korisnika, a igrališne jedinice
malog nogometa, rukometa, košarke i odbojke 450 sati-korisnika.
JEDINICOM STRELJANE smatra se jedno pucačko mjesto koje osim toga raspolaže s najmanje dva WC-a i
praonicom i dvije svlačionice za 3 korisnika po mjestu. Kod streljane s 10 i više mjesta kapacitet svlačionica može
biti manji za 25%.
Prosječni tjedni kapacitet pucačkog mjesta je kod zračne streljane 180 sati-korisnika, a kod ostalih streljana 80
sati-korisnika.
Analizom prostora prema navedenom pravilniku utvrđeno je da su jedinice sportskih objekata
raspoređene na sljedeći način:
Red.
broj
1
BROJ JEDINICA SPORTSKIH OBJEKATA
NASELJE
STRIZIVOJNA
UKUPNO-OPĆINA:
VELIKI
NOGOMET
MALI NOGOMET
KOŠARKA
STRELJANA
3
2
1
5
3
2
1
5
1.1.2.5. Komunalne djelatnosti
Na području općine nalazi se 1 groblje, u naselju Strizivojna.
U odnosu na površinu koje zauzima, groblje, pripada malim grobljima–površine do 5 ha,
sukladno Pravilniku o grobljima (NN 99/02).
Prema vrsti ukapanja , groblje pripada grobljima s klasičnim ukopom.
Uz groblje se nalazi novoizgrađena mrtvačnica.
Red
br.
Naselje u kojem je
groblje smješteno
Gravitacijsko
područje groblja
Katastarska
čestica
Površina
groblja (ha)
Popunjenost
groblja
1
STRIZIVOJNA
STRIZIVOJNA,
VRPOLJE
158/1, 157
2,16
92%
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 27
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav
a) Cestovni promet
Jedino naselje na području Općine ima izraženi longitudinalni oblik, razvijen uz trasu
postojeće županijske ceste Ž 4202. To je trasa paralelne ceste autoceste Zagreb-Lipovac.
Zapadnim dijelom Općine prolazi trasa državne ceste D7 u okviru značajnog europskog
koridora u smjeru sjever-jug. Na području Općine izvedena je zapadna zaobilaznica
Strizivojna u okviru koje je i denivelirani prijelaz preko magistralne glavne željezničke pruge
MG2.
Sam nadvožnjak nalazi se na području općine Vrpolje.
U sljedećoj tablici dan je prikaz razvrstanih cesta na području Općine Strizivojna:
Red.
broj
Oznaka
ceste
1.
D7
1.
Ž 4202
1.
L 44138
Opis dionice
DRŽAVNE CESTE
GP Duboševica (gr. R.M.)-B. Manastir-OsijekĐakovo-GP Slav. Šamac
ŽUPANIJSKE CESTE
D49-Lužani-Brodski Varoš-GarčinVrpolje/strizivojna-St. Mikanovci
LOKALNE CESTE
D7-Ž 4802 (Strizivojna)
Širina
kolnika
(m)
Duljina
(km)
Asfalt
(km)
Nasuti
kameni
materijal
/km/
7,0
2,1
2,1
-
6,0
8,3
8,3
-
7,0
1,2
1,2
-
Sve razvrstane ceste su modernizirane, zadovoljavajućih širina kolnika i širina uličnih profila.
Osnovni nedostatak je još uvijek nepotpuni standard održavanja županijskih i lokalnih cesta.
U naselju Strizivojna postoji i benzinska postaja tako da je opskrbljenost motornih vozila
gorivom dobra.
b) Željeznički promet
Novi geoprometni uvjeti nastali stvaranjem Republike Hrvatske utjecali su i na željezničke
prometne pravce. Tako je osim magistralne glavne željezničke pruge MG2 u posavskom
koridoru, magistralnom pomoćnom željezničkom prugom proglašen pravac B. ManastirOsijek-Đakovo-Slavonski Šamac u okviru podunavskog prometnog koridora. To je u skladu i
s organizacijom europskih prometnih koridora, u okviru koje je koridor Vc značajan za
povezivanje srednje Europe i južnog Jadrana.
Kako je željeznička pruga MP13 prije bila u nižoj kategoriji njene karakteristike ne odgovaraju
potrebama nove kategorije te je u tijeku njena rekonstrukcija. Rekonstrukcija podrazumijeva
korekcije tlocrtnih elemenata kao i povećanje nosivosti. Uz sve to potrebno je obnoviti i
signalno-sigurnosne i telekomunikacijske uređaje u skladu s novim potrebama.
Željeznička pruga MG2 (Savski Marof-Zagreb-Sisak-Novska-Vinkovci-Tovarnik) najznačajniji
je prometni koridor na području Općine. Pruga je osposobljena za brzine do 160 km/sat i
nosivost 225 kN/osovini. Pruga je elektrificirana jednofaznim izmjeničnim sustavom 25 kV
(50 Hz).
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 28
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Iz željezničkog kolodvora Strizivojna/Vrpolje magistralna željeznička pruga MP13 nastavlja
kao elektrificirani kolosjek u pravcu Slavonskog Šamca i susjedne Bosne i Hercegovine.
Odmah nakon izlaska iz kolodvora trasa navedene pruge ulazi u prostor općine Vrpolje.
c) Poštanski promet
HP-Hrvatska pošta d.d. (u daljnjem tekstu : Društvo) osnovano je radi funkcioniranja
poštanskog prometa i obavljanja djelatnosti pružanja poštanskih i drugih usluga utvrđenih
Statutom Društva, a u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o pošti.
Organizacijski dijelovi Društva su:
-
Uprava Društva
Područna uprava Društva
Poštanska središta Društva
Područna uprava
Na razini Slavonije i Baranje ustrojena je u Osijeku Područna uprava Slavonija kao jedna od
četiri područne uprave Društva.
Zadatak područne uprave Društva je obavljanje utvrđenih programa, procesa i radnih
procesa za poštanska središta na svom području i to:
-
Organizacija i realizacija poštanske tehnologije
Organizacija i realizacija kadrovskih poslova
Organizacija i realizacija investicija i održavanja
Organizacija i realizacija gospodarskih poslova
Poštansko središte
Zadatak poštanskog središta je pružanje poštanskih i drugih usluga u ime Društva.
Područja uprava Slavonija u svom sastavu ima 4 Poštanska središta:
-
PS Osijek
PS Vukovar
PS Požega
PS Slavonski Brod
Izvršna jedinica
Zbog racionalizacije upravljanja procesa rada, nadzora i kontrole procesa rada, kadrovskih
rješenja i održavanja na području Poštanskog središta mogu se osnovati jedna ili više
izvršnih jedinica, koje obuhvaćaju određeni broj poštanskih ureda ili programa, proces ili
radnih procesa. Na području Općine Strizivojna nema izvršne jedinice.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 29
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Poštanski ured
Poštanski uredi obavljaju sve poštanske usluge, poslove gotovinskog platnog prometa,
usluge ostalog novčanog prometa (poslove štednje i isplata po tekućim računima Hrvatske
poštanske banke i gotovo svih poslovnih banaka u RH, usluge uplata i isplata po ugovorima),
mjenjačke poslove, brzojavne usluge, telefonske usluge iz javnih govornica u poštama,
prodaju maraka i vrijednosnica, te prodaju određenog asortimana trgovačke robe (poštanske
opreme i pribora, knjiga, novina i drugo), kao i prodaju srećaka Hrvatske lutrije.
Na području obuhvata prostornog plana Općine Strizivojna postoji sljedeći PU s dostavnim
područjem:
-
31410 Strizivojna
U sljedećoj tablici prikazani su pokazatelji o poštanskoj mreži na području Općine:
Tablica br. 20.
POŠTANSKA MREŽA OPĆINE
POŠTANSKI URED
2.
31410 STRIZIVOJNA
PRIPADAJUĆE
NASELJE
3.
Strizivojna
Merolino
Sikirevačko
Soljak
UKUPNO OPĆINA:
BR. STANOV. OBUHVAĆENIH
DOSTAVOM TJEDNO
5x
3x
(2-3) x
4.
5.
6.
2.686
1
2.687
72
72
SVEGA
7.
2.759
Izvor podataka: - HP-Područna uprava Slavonija
- ZPO
Napomena: - Podaci o broju stanovnika su na temelju popisa stanovništva iz 2001. godine.
- Naselje Soljak nije iskazano u službenoj evidenciji prema Zakonu o području županija,
gradova i općina u Republici Hrvatskoj, te je njegovo stanovništvo pri popisu
stanovništva pripisano naselju Strizivojna.
- Naselje Merolino Sikirevačko je demografski odumrlo, a ne postoji ni kao fizička
struktura.
d) Telekomunikacije
Nepokretna mreža
Ustroj javnih telekomunikacija definiran je Zakonom o telekomunikacijama, Pravilnikom o
javnim telekomunikacijama u nepokretnoj mreži i Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u
pokretnoj mreži.
Dugoročne kontinuirane i redovite aktivnosti HT-a kojima se razvija i unapređuje javna
telekomunikacijska djelatnost sadržane su u Srednjoročnim i Dugoročnim planovima razvoja.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 30
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Nepokretna mreža u Osječko-baranjskoj županiji organizirana je unutar područja Županije
kao tri pristupna područja: PP Beli Manastir, PP Đakovo i PP Osijek koje se sastoji od PP
Retfala, Gornji Grad i Donji Grad. Općina Strizivojna pripada u PP Đakovo.
Pristupno područje obuhvaća pristupnu centralu s njenom pristupnom mrežom i pripadne
udaljene pretplatničke stupnjeve s njihovim pristupnim mrežama.
U svakom pristupnom području smještena je pripadajuća pristupna centrala na koju su
korisnici priključeni izravno, posredovanjem komutacijskih čvorova UPS-a ili UPM-a, a na
području Općine Strizivojna preko komutacijskog čvora (UPS). Na komutacijski čvor
pretplatnici se priključuju korisničkim vodovima, a komutacijski čvor omogućuje pružanje
traženih telekomunikacijskih usluga.
Pristupna mreža na području Općine Strizivojna obuhvaća područje mjesnog telefonskog
prometa i sastoji se od korisničkih uređaja i aparata, sustava prijenosa i jedne pristupne
centrale.
U pristupnoj mreži mogu postojati slijedeći vodovi:
•
•
korisnički – između pristupnih centrala i telefonskih aparata i uređaja,
spojni – između UPS i matičnih LC ( PC ).
Sve pristupne centrale vezane su spojnim vodovima na
decentraliziranoj pristupnoj mreži na tandem-tranzitne centrale.
tranzitne,
odnosno
u
Područje Osječko-baranjske županije telekomunikacijski je dobro razvijeno što se odnosi i na
područje Općine Strizivojna, koji se približio ciljanoj razini razvijenosti Srednje Europe.
Proces izgradnje traje i dalje, osobito u području mjesnih pristupnih mreža.
-
Komutacija
Stanje komutacija na području Općine Strizivojna prikazano je u priloženoj tablici br. 21. U
većini slučajeva naziv mjesne mreže odgovara i nazivu samog naselja. Većina komutacija
pokriva jednu mjesnu mrežu, što je slučaj i u Općini Strizivojna. Naziv prve mjesne mreže
odgovara uvijek nazivu komutacije.
Stanje izgrađenosti telekomunikacijske mreže prikazano je u sljedećoj tablici:
Tablica br. 21.
JAVNE TELEKOMUNIKACIJE
NA PODRUČJU OPĆINE
NAZIV MJESTA
Strizivojna
RANG
UPS
PODRUČJE
PREKRIVANJA
(MJESNE MREŽE)
Strizivojna
Izvor podataka: - HT- Hrvatske telekomunikacije d.d.; Regija 4-Istok
- ZPO
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 31
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
- Prijenos
Spojni putovi su veze između komunikacijskih čvorova. Razvojni program HT-a predvidio je
izbor optičke niti kao transmisijskog medija za izgradnju spojnih putova na svim razinama
mreže. U razdoblju 1991-1999. godine TK centar Osijek uspio je izgraditi u Osječkobaranjskoj županiji gustu mrežu optičkih spojnih putova povezujući pri tome sve magistralne i
pristupne centrale kao i udaljene pretplatničke stupnjeve i multipleksere.
U mreži javnih telekomunikacija upotrebljavaju se u načelu samo digitalni sustavi prijenosa,
SDH (sinkrone digitalne hijerarhije) i PDH (pleziokrone digitalne hijerarhije), s iznimkom
korisničkog pristupnog područja gdje će u dužem vremenskom razdoblju prevladavati
analogni sustavi s tendencijom da se točka digitalizacije što više približi onom korisniku gdje
je takav zahtjev ekonomski opravdan.
U javnoj telekomunikacijskoj mreži Općine Strizivojna upotrebljavaju se sljedeći prijenosni
mediji:
•
•
svjetlovodni kabeli,
bakreni kabeli.
Razvojni program HT-a predvidio je izgradnju uglavnom svjetlovodnih kabela i kao
prijenosnog medija. U razdoblje 1999-2004. godine TK centar Đakovo na području Općine
Strizivojna izgradio je mrežu pristupnih i spojnih vodova povezujući pri tome sve magistralne
i pristupne centrale kao i udaljene pretplatničke stupnjeve i multipleksere.
- Pristup
Pristupna mreža omogućava povezivanje korisničkih terminala uređaja na najbliže čvorove
javne telekomunikacijske mreže. Ukupan razvoj ovog segmenta HT-ove mreže temeljio se
do sada na korištenju simetrične bakrene parice kao prijenosnog medija. Izvjestan napredak
napravljen je prije dvadesetak godina zamjenom zračno-papirne izolacije žila parice
izolacijom od polietilena i PVC-a.
Intenzivnom izgradnjom pristupnih mreža u zadnjih nekoliko godina postignuti su zavidni
rezultati – gotovo u svim mjestima izgrađena je ili je pred završetkom kabelska mjesna
mreža. Time je dosegnut jedan od razvojnih ciljeva društva da svako domaćinstvo u
Hrvatskoj može imati pristup na javnu telekomunikacijsku mrežu.
Pokretna mreža
Sustavi javnih telekomunikacija u pokretnoj mreži su:
•
•
•
Analogne pokretne mreže,
Digitalne pokretne mreže,
Sustav za povezivanje osoba ( paging )
Mobilne mreže koriste svesmjerne veze u sustavu globalne pokretne mreže-GSM i UMTS za
povezivanje pokretnih i baznih (osnovnih) postaja. To su veze u visokofrekventnom području.
Bazne (osnovne) postaje su povezane s nadređenom centralom kabelskim sustavom veza.
Trenutno su u upotrebi telekomunikacijska mreža u sustavu globalne pokretne mreži-GSM i
to analogna mreža MOBITEL (099), te digitalne mreže CRONET (098) i VIP (091). Na
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 32
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
području Općine nema izgrađenih baznih (osnovnih) postaja, a pokrivenost prostora
signalom postiže se preko izgrađenih osnovnih postaja u susjednim općinama.
Implementacija javnih pokretnih mreža započela je s razvojem analogne telefonske mreže
MOBITEL, a njezinoj ekspanziji je još više pridonijela izgradnja hrvatskog dijela globalne
digitalne (GSM) mreže CRONET i VIPNET, a nositelji razvoja su za sada ''T-Mobilne
Hrvatske'' d.o.o. i ''VIPnet'' d.o.o.
e) Radio i TV sustav veza
Na području općine Strizivojna ne postoje izgrađeni objekti Radio i TV (u daljnjem tekstu
:RTV) sustava veza. Izgrađeni objekti Odašiljača i veza d.o.o. "Kapavac'' i ''Mandićevac'' su
na relativno maloj udaljenosti od granica Općine.
Ovi objekti u RTV sustavu veza pokrivaju među ostalim i cijelo području Općine Strizivojna.
1.1.2.7. Energetski sustav
a) Cijevni transport nafte i plina
Nafta
Preko područja Općine izgrađeni su:
-
međunarodni naftovod-JANAF,
magistralni naftovod Đeletovci-Ruščica (Sl. Brod).
Međunarodnim naftovodom se transportira nafta od tankerske luke u Omišlju na otoku Krku
do rafinerija u Srbiji.
Magistralnim naftovodom se transportira proizvedena nafta s nalazišta ''Đeletovci'' do
terminala ''Ruščica'' (Slavonski Brod).
Plin
Na području Općine izgrađeni su sustavi za transport plin i glavna priključna točka za
distribuciju prirodnog plina, a to su:
-
magistralni plinovod Slavonski Brod-Vinkovci,
MRS-Strizivojna,
Magistralni plinovod Strizirojna-Đakovo.
Magistralnim plinovodima se transportira prirodni plin na glavnim opskrbnim pravcima
države. Tlak plina u navedenim magistralnim plinovodima je do 5,0 MPa (50 bara).
Mjerno redukcijska postaja-MRS Strizivojna priključena je na magistralni plinovod Slavonski
Brod-Vinkovci, te je glavna opskrbna točka za više općina na koju se priključuju distribucijske
plinovodne mreže. Obzirom da se na MRS-Strizivojna priključuju međumjesni i mjesni lokalni
(distribucijski) plinovodi tlak plina se u MRS snižava na 1,2 MPa (12 bara) i na 0,3 MPa (3,0
bara).
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 33
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Plinoopskrba
Izgradnja lokalne (distribucijske) plinovodne mreže na području Općine Strizivojna je
započela s dvije razine plinovoda. To su:
-
međumjesni plinovod od MRS Strizivojna do RS Vrpolje,
mjesni plinovodi; - glavni distribucijski plinovod,
- mjesna plinovodna mreža.
Postojećim međumjesnim plinovodom u kojem će tlak prirodnog plina biti do 1,2 MPa (12,0
bara), plin se dovodi iz MRS-Strizivojna do distribucijskih plinovodnih mreža susjednih
općina, te redukcijske stanice-RS Vrpolje i dalje. Ovaj plinovod samo prolazi zapadnim
dijelom područja Općine i nema izravnog utjecaja na plinoopskrbu naselja Općine Strizivojna.
Mjesni plinovodi obuhvaćaju glavne distribucijske plinovode i plinovode mjesne plinovodne
mreže.
Glavnim distribucijskim plinovodima povezuju se mjesna mreža naselja Strizivojne i pojedinih
naselja izvan Općine Strizivojna, te pri tome prolaze glavnim opskrbnim pravcima u samim
naseljima. Tlak plina u ovim plinovodima je do 0,3 MPa (3,0 bara), a grade se unutar
građevinskog područja u zelenom pojasu ulica, a izvan naselja uz trasu prometnica.
Mjesna plinovodna mreža naselja Strizivojne dijelom je već izgrađena, a u nastavku graditi
će se u zelenom pojasu ulica jednostrano ili dvostrano što ovisi o izgrađenosti ulica, širine
ulica i interesa potrošača. Tlak plina u mjesnoj plinovodnoj mreži je 0,1-0,3 MPa (1,0-3,0
bara), te svaki potrošač (kućanstvo, javni sadržaji ili gospodarstvo) morati imati kućnu mjernu
redukcijsku postaju radi snižavanja tlaka plina na uporabnu visinu i mjerenja potrošača.
b) Elektroenergetika
Potrošnja električne energije
Opskrba električnom energijom potrošača na području Općine Strizivojna ostvaruje se
isključivo iz elektroenergetske mreže Republike Hrvatske, pošto na području ove Općine ne
postoje postrojenja za proizvodnju električne energije.
U sljedećoj tablici prikazana je procijenjena potrošnja električne energije u 2003. godini po
vrsti potrošača.
Tablica br. 22.
POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE
Red.
broj
1.
2.
3.
POTROŠAČ
Kućanstva
Gospodarstvo i javni sadržaji
Javna rasvjeta
UKUPNO:
POTROŠNJA
(kWh)
2.615.232
885.497
126.393
3.627.122
Izvor podataka: - HEP-Distribucija d.o.o; DP "Elektroslavonija" Osijek
- ZPO
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 34
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Prijenos električne energije
Prijenosna mreža na području Općine sadrži dva nadzemna dalekovoda na naponskoj razini
220 kV, a to su:
-
DV 220 kV Đakovo-Gradačac (BiH),
DV 220 kV Đakovo-Tuzla (BiH).
Ovi dalekovodi samo prolaze središnjim dijelom Općine Strizivojna i nemaju izravni utjecaj na
elektroopskrbu potrošača na području Općine.
Distribucija električne energije
Postojeća distribucijska mreža na području Općine sadrži građevine na distribucijskim
naponskim razinama od 10(20) kV i 0,4 kV, te javnu rasvjetu.
Na 10(20) kV naponskoj razini izgrađeni su nadzemni dalekovodi i manji dio podzemnih
kabelskih dalekovoda do svih TS 10/0,4 kV u naseljima.
Pokazatelji o izgrađenoj distribucijskoj elektroenergetskoj mreži prikazani su u sljedećoj
tablici:
Tablica br. 23.
DISTRIBUCIJSKI ELEKTROENERGETSKI SUSTAV
NAPONSKA
RAZINA
(kV)
10
VRSTA
OBJEKTA
TS
DV
KB
Energetski
trafo
10(20)/0,4
JEDINICA MJERE
IZNOS
kom
km
km
MVA
kom
11
10,5
0,5
1,81
11
Izvor podataka: - HEP-Distribucija d.o.o; DP "Elektroslavonija" Osijek
- ZPO
Niskonaponska 0,4 kV mreža izgrađena je skoro u cijelosti neizoliranim vodičima vođenim na
krovovima s krovnim stalcima. Jedan manji dio niskonaponske mreže izgrađen je SKS
vođenim na krovovima s krovnim stalcima.
Javna rasvjeta je izgrađena samo u nekim ulicama naselja.
1.1.2.8. Vodnogospodarski sustav
a) Vodoopskrba
Vodoopskrba stanovnika i ostalih korisnika vode na prostoru Općine Strizivojna nije riješena
u potpunosti i na zadovoljavajući način, iako vodoopskrbni sustavi postoje.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 35
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Naselje Strizivojna priključeno je i vodu dobiva iz grupnog vodoopskrbnog sustava grada
Đakova (dio naselja sjeverno od državne pruge Vinkovci-Zagreb). Izvorište (voda) ovog
sustava su podzemni vodonosni horizonti, zahvaćeni na četiri lokacije. Najznačajnije je
izvorište Trslana koje se sastoji od 7 eksploatacijskih zdenaca. Pomoćna crpilišta su:
''Pašin bunar'', ''Kod bazena'' i ''Šumarija'' od kojih samo crpilište Pašin bunar ima
perspektivu dok će ostala dva najvjerojatnije biti napuštena, odnosno zamijenjena novim
zdencima na lokaciji Trslana. Dubina bunara je do 70,0 m.
Vodovodna mreža navedenog, grupnog vodoopskrbnog sustava Đakovo, napaja vodom
grad Đakovo, te dijelove općina Satnica Đakovačka, Trnava i Strizivojna.
Magistralnim vodoopskrbnim vodom položenim uz prometnicu Đakovo-Strizivojna spojeno
je naselje Strizivojna na ovaj grupni vodoopskrbni sustav. Promjer dovodnog voda
(magistralnog) je Ø 160 mm
Dio naselja južno od pruge Vinkovci-Zagreb vodom se opskrbljuje iz sustava naselja
Vrpolje. Sustav Vrpolje bazira na zahvatu vode iz bušenog bunara kapaciteta oko 30 l/s, u
maksimumu. Trenutno se koristi oko 15 l/s pa razlika omogućava proširenje i nadogradnju
sustava. Budući je voda u sirovom stanju kvalitetom nepovoljna za opskrbu potrošača jer
ima povećanu količinu željeza i mangana prerađuje se. Nakon prerade voda odlazi u
rezervoar kapaciteta 2x100 m³, a iz njega visokotlačnim crpkama se tlači u mreži i njome
odlazi do potrošača.
Prema procjeni Đakovačkog vodovoda naselje Strizivojna ima oko 70% stanovništva
priključenih na sustav. Prema iznijetom podatku te broju stanovnika prema popisu
stanovništva iz 2001. godine ocjena je da je u naselju vodom iz javnog vodoopskrbnog
sustava opskrbljeno oko 1.930 stanovnika.
Zaštitne sanitarne zone crpilišta Vrpolje su definirane odgovarajućom odlukom no niti jedna
zona ne ulazi na prostor Općine Strizivojna.
Ukupna opskrbljenost vodom iz javnog sustava na razini općine, trenutno, iznosi 1.930
stanovnika, odnosno oko 70% a to je nešto ispod prosjeka republike Hrvatske.
Stanovnici koji nisu priključeni niti na jedan od postojećih vodoopskrbnih sustava vodom se
opskrbljuju uglavnom iz vlastitih izvorišta što uz neriješeno odvođenje sanitarnih i otpadnih
voda predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje.
b) Odvodnja otpadnih voda
Stanovnici Općine Strizivojna otpadne i sanitarne vode rješavaju pomoću septičkih, sabirnih
ili crnih jama. Ovime oni za sada nažalost ne predstavljaju izuzetak u županijskim
razmjerima. Postojeći način zbrinjavanja pruža velike mogućnosti zagađenja podzemnih
vodonosnih horizonata i manjih tekućica. Zagađenje podzemnih vodonosnika u uvjetima
djelomično neriješene vodoopskrbe može utjecati na zdravlje korisnika vode koji se ne
opskrbljuju iz javnog vodoopskrbnog sustava.
Oborinske vode prihvaćaju se otvorenim kanalima uz prometnice i odvode do najbližeg
vodotoka ili melioracijskog kanala.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 36
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
c) Uređenje vodotoka i drugih voda
Općina Strizivojna, prema teritorijalnim osnovama za upravljanje vodama-ustrojstvu vodnog
gospodarstva pripada, vodnom području sliva Save.
Odlukom Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju slivnih područja Općina (Strizivojna)
pripada Slivnom području "BIĐ-BOSUT".
Ukupna površina Biđ-Bosutskog polja je 3.642 km², od čega je u Republici Hrvatskoj 3.001
km². Neposrednom slivu rijeke Save, pripada 220 km² sliva od čega je u Republici Hrvatskoj
145 km². Sliv rijeke Bosut je na 2.776 km² od čega je u Republici Hrvatskoj 2.387 km² sliva.
Ostatak sliva od 436 km² Biđ-Bosutskog polja je u slivu Zapadnog Lateralnog kanala koji je
iskopan po obodu Dilj gore.
Površine Biđ-Bosutskog polja u Republici Hrvatskoj prostiru se na području Vukovarskosrijemske županije, Osječko-baranjske županije i Brodsko-posavske županije.
Glavni odvodni recipijent Biđ-Bosutskog polja je rijeka Sava, dok je glavni odvodnik Općine
Strizivojna državni vodotok-rijeka Biđ. Dužina vodotoka na području Općine je 6,135 km dok
je ukupna dužina vodotoka Biđ 56,705 km, od čega je prvih 26,295 km u kategoriji državni
vodotok. Vodotok utječe u rijeku Bosut u naselju Cerna u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Ukupna površina sliva ovog vodotoka je 87.270 ha.
Ostali recipijenti na području Općine Strizivojna su kanali osnove mreže: Jošava i Breznica
(kanali I reda, ukupne dužine 21,03 km) te kanali detaljne mreže : Svinjarevo, Mlaka i Vrapće
(kanali III reda, ukupne dužine 12,07 km) i melioracijski kanali IV reda, ukupne dužine 51,48
km. Svi navedeni kanali se vode kao lokalne vode.
Podaci o recipijentima i njihovim glavnim pritokama koji odvode palu oborinu s područja
općine, iskazano po katastarskim općinama, vidljivi su u tablici koja slijedi:
Vodotok ili
kanal
DUŽINA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA ….
(km)
u Općini
Strizivojna
Kanali I. reda
7,98
7,98
13,05
13,05
Kanali III. reda
3,85
3,85
6,13
6,13
2,09
2,09
Kanali IV. reda
DUŽINA (km)
ukupna
Jošava
Breznica
33,38
13,05
Svinjarevo
Mlaka
Vrapče
3,85
6,13
2,09
melioracijski
51,48
51,48
51,48
kanali IV reda
Izvor podataka: VGO za vodno područje sliva Save, Zagreb; VGI ''Biđ-Bosut'' Vinkovci
Na području općine nema jezera, ribnjaka ili akumulacija.
U Općini Strizivojna ili uz granicu Općine, vodne površine su samo vode u koritima
vodotoka (kanala) nakon oborina, te vode u ostalim melioracijskim kanalima nakon oborina
ili u dijelovima na kojima je otežano otjecanje zbog zamuljenja ili neodgovarajućih i
polomljenih propusta.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 37
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Prostor Općine nije ugrožen od poplava vanjskih voda. Pojedini dijelovi su ugroženi od
unutrašnjih voda i to u prostorima gdje nema iskopanih kanala koji bi oborinu koja je pala
primili i odveli do glavnih recipijenata. Postoje i prostori na kojima je teren uz odvodne
kanale viši od terena na poljoprivrednim i ostalim površinama pa voda ne može gravitacijom
oteći što uz glinovit materijal podloge uvjetuje duže zadržavanje vode.
Rekognosciranjem terena za brdski dio sliva rađenim za potrebe ''Vodoprivrednog rješenja
Biđ-Bosutskog polja'' utvrđeno je da procesi erozije nisu prisutni na prostoru Općine budući
je teren sa malim poprečnim padom. Lokalno su vidljivi tragovi linearne erozije na mjestima
utoka detaljnih melioracijskih kanala u recipijente ili vodotok Biđ.
Općina nije ugrožena bujičnim aktivnostima budući nema područja koji su sa većim padom.
Bujične aktivnosti moguće su na utocima melioracijskih kanala u svoje recipijente-kanale.
d) Melioracijska odvodnja
Odvodnja suvišnih voda je značajna i raširena tehnička mjera u dijelu područja u Republici
Hrvatskoj, čijem prostoru pripada i Općina Strizivojna. Sustav melioracijske odvodnje
omogućuje brže i pogodnije otjecanje površinskih i podzemnih voda i osigurava povoljnije
uvjete korištenja zemljišta te obavljanja gospodarskih i drugih djelatnosti.
Općina Strizivojna prostire se na području katastarskih općina: Strizivojna i Sikirevački
Merolino (dio k.o.).
Komasacija kao značajna tehnička mjera unapređenja stanja tala i uvjeta poljoprivredne
proizvodnje nije provedena niti u jednoj od katastarskih općina koje pripadaju Općini
Strizivojna u razdoblju posljednjih 60 godina.
No, budući je dio površina prije obrađivao PIK Đakovo, on je proveo grupiranje svojih
površina zamjenom ili otkupom. Time su stvoreni uvjeti za iskop i rekonstrukciju kanalske
mreže što je i učinjeno kako bi se površine mogle obrađivati u optimalnim agrotehničkim
rokovima. Na površinama rudina „Bebrina“ i „Jasinje“ izvršeno je uređenje za stabilnu
poljoprivrednu proizvodnju u suhom ratarenju izvedbom podzemne drenažne mreže. Na
ovako uređenim površinama osigurana je stabilna poljoprivredna i rentabilna proizvodnja
kada ima dovoljno oborina.
Današnje stanje sustava melioracijske odvodnje nije dobro budući se sustav zbog
nedostataka sredstava ne održava već duži niz godina.
Osim suviška vode (prekomjerno vlaženje) problem je i nedostatak vode u kritičnom
vegetacijskom razdoblju koji je uslijed klimatskih promjena u posljednjih dvadesetak godina
sve izraženiji. Naročito su ugrožene visoko akumulacijske kulture (sjemenske).
Kako bi se štete svele na minimalnu moguću mjeru potrebna je primjena suvremenih
tehnologija obrade tla i izgradnja melioracijskog sustava za navodnjavanje. Međutim, na
području Općine Strizivojna sustavi za navodnjavanje unatoč potrebama nisu prisutni.
1.1.2.9. Postupanje s otpadom
Naselje Strizivojna uključeno je u sustav organiziranog prikupljanja i odvoza komunalnog
otpada. Koncesijom je ovo pravo ustupljeno tvrtki ''Runolist'',d.o.o. iz susjednog Vrpolja.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 38
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Prikupljeni otpad se odvozi i odlaže na odlagalište koje nije na području Općine Strizivojna.
Godišnja količina prikupljenog otpada iznosi približno 288 t.
Krupni otpad se prikuplja i odvozi dva puta godišnje, mjesto odlaganja i ove vrste otpada je
odlagalište koje nije na području Općine.
Na području Općine nema razdvojenog prikupljanja sekundarnih sirovina (papir, staklo,
plastika, metali) ili opasnog otpada (baterije, akumulatori, stari lijekovi). Dio ovih tvari odlaže
se u kante pod komunalni otpad, a dio odlazi na još uvijek aktivna neuređena (''divlja'')
odlagališta.
Postojeća neuređena odlagališta s područja Općine višekratno su uređivana, ali iznova niču
nova. Najveće sanirano odlagalište nalazi se sjeverno od željezničke stanice i obuhvaćalo je
cca 2.000 m³ otpada. Prema trenutno dostupnim podacima sada na području Općine
egzistira 9 ''divljih'' odlagališta različite veličine: lokacija Klađe (kč.br. 46/1 k.o. Strizivojna)
veličine cca 1.000 m² uz kanal Breznicu, lokacija Duboko (kč.br. 484 k.o. Strizivojna) veličine
cca 500 m² uz prugu Strizivojna-Đakovo, lokacija Rit (kč.br. 672, k.o. Strizivojna) veličine cca
1.500 m² uz prugu Slavonski Brod-Vinkovci, lokacija Soljak (kč.br. 830/1 k.o. Strizivojna)
veličine cca 500 m², lokacija Trstenik sa tri pojedinačna lokaliteta (kč.br. 818, 835 i 840 k.o.
Strizivojna) ukupne veličine cca 4.000 m², lokacija Čapljenica (kč.br. 1208, k.o. Strizivojna),
veličine cca 1.000 m² u samom naselju Strizivojna, te lokacija Šišovka, veličine približno
3.000 m², a koja obuhvaća 4 katastarske čestice (kč.br. 2329/1, 2330/1, 2330/2 i 2330/3, k.o.
Strizivojna).
1.1.2.10. Stanje okoliša
a) Onečišćenje voda
Na vodnim površinama područja Općine Strizivojna ne vrši se ispitivanje kakvoće voda a
većih zagađivača na području Općine nema.
Ipak, površinske vode u kanalima izložene su utjecajima kemijskih preparata koji se koriste u
poljoprivredi a činjenica da su stanovnici uključeni u javni vodoopskrbni sustav, a bez
izgrađenog sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda ipak nešto govori o kvaliteti
najplićih vodonosnih slojeva u podzemlju. Naime, sada otpadne vode direktno i bez
pročišćavanja završavaju u kanalskoj mreži (njihovim prepumpavanjem ili gravitacijski) ili
podzemlju (procjeđivanjem).
b) Onečišćenje zraka
U Hrvatskoj su od 1990. godine smanjene emisije u zrak iz najvećih izvora zagađivanja zraka
(stacionarni i mobilni izvori), a posljedica je to opće gospodarske recesije i gospodarske
preobrazbe.
Između 1990. i 1995. godine, bruto potrošnja energije smanjila se za 22%, ali sada ponovno
raste. Slična su kretanja vidljiva i u emisijama glavnih zagađivanja: značajan je pad između
1990. i 1995. godine nakon čega slijedi polagani rast. Emisije u atmosferu su 1998. godini
bile znatno niže nego 1990. godine [43].
U usporedbi s drugim europskim zemljama Hrvatska je u 1996. godini imala relativno male
emisije po stanovniku [44]. Emisije SOx bile su 70% manje od prosjeka OECD-a, a
osamdesetak posto manje od prosjeka Slovenije, Poljske ili Mađarske. Emisije NOx i CO2 bile
su oko 70% niže od prosjeka OECD-a. Hrvatska je pretežni uvoznik SOx i NOx. Oko 90%
ukupnog taloženja sumpora i dušika dolazi iz inozemstva.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 39
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Najviše zagađenja izazivaju procesi izgaranja i promet. Iz procesa izgaranja (bez prometa)
dolazi 92% emisija SO2, 63% emisija CO2 i 35% emisija NOx, dok 63% emisija NOx, 25%
emisija CO2, 8% emisija SO2 i 97% olova dolazi iz prometa.
U ukupnoj emisiji SO2 u 1998. godini veliki su stacionarni izvori (pet termoenergetskih
postrojenja i tri rafinerije) činili 68%, a industrijski procesi 18%. Od ukupne emisije SO2, 67%
je posljedica izgaranja tekućeg naftnog goriva. Prosječni sadržaj sumpora u loživom ulju
proizvedenom u hrvatskim rafinerijama povećao se s 1,57% u 1997. godini, na 2,06% u
1998. godini, što utječe i na količinu emitiranog SO2 u atmosferu.
U razdoblju od 1990. do 1998. godine udio prometa u zagađenju zraka povećao se
prosječno za 20%, dok je udio zagađenja od procesa izgaranja smanjen prosječno za 11%.
Ovakav trend ukazuje na to da se i dalje najveći pritisak može očekivati iz sektora prijevoza.
Kakvoća se zraka prati u 41 gradu ili gradskom naselju, na ukupno 123 postaje. Na temelju
podataka o praćenju kakvoće zraka u razdoblju 1995.-1998. godine može se zaključiti
sljedeće:
A.
Prekomjerno zagađen zrak (III. kategorije) ima 15% naselja (gradova/gradskih naselja
ili njihovih dijelova),
B.
Umjereno zagađen zrak (II. kategorije) ima 60% naselja (gradova/gradskih naselja ili
njihovih dijelova),
C.
Čist ili neznatno zagađen zrak (I. kategorije) ima 25% naselja (gradova/gradskih
naselja ili njihovih dijelova),
D.
Prekomjerno ili umjereno zagađen zrak najčešće je posljedica emisije krutih čestica
(UTT i teških metala u njima) i NO2, iz mobilnih i/ili stacionarnih izvora na užem
području.
Izvor: NACIONALNA STRATEGIJA ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002. godina
Na području Općine Strizivojna nisu vršena mjerenja kakvoće zraka, ali trenutno na području
Općine nama aktivnosti koje bi ugrožavale stanovništvo u pogledu onečišćenja zraka, izuzev
prometa.
c) Onečišćenje tla
Brojni su čimbenici koji utječu na (pojavu) onečišćenje tla, no najčešće su to ljudske
aktivnosti kao što su poljoprivreda, razni vidovi gospodarstva, gospodarenje ili
nekontrolirano odlaganje otpada, neriješeno zbrinjavanje otpadnih voda i slično.
Na prostoru Općine onečišćenje tala je prisutno u gotovo svim navedenim segmentima.
Najuočljivije je ipak zagađivanje neodgovarajućom (prekomjernom) upotrebom gnojiva,
kemijskih preparata u poljoprivredi te osobito, neriješeno, na odgovarajući način,
zbrinjavanja otpada
d) Opterećenje bukom
Zakon o zaštiti od buke definira potrebu izrade karte buke na nivou Općine–grafičkog prikaza
osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj ljudi
rade i borave, ali takova mjerenja do sada nisu vršena.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 40
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog
uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova
1.1.3.1. Prostorni plan Osječko-baranjske županije
a) Stanovništvo
Prostornim planom Županije je izvršena procjena ukupnog broja stanovnika na razini
Županije, te ukupno za gradove i općine za 2005. godinu. Po jedinicama lokalne samouprave
nije vršena procjena.
b) Naselja
Prostorni plan Osječko-baranjske županije preuzima sustav središnjih naselja utvrđen
Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (kartografski prikaz 4.-SUSTAV
SREDIŠNJIH NASELJA), koji klasificira naselja na:
- makroregionalno (veliko razvojno) središte
- regionalno (srednje razvojno) središte
- manje regionalno (manje razvojno) središte
- manje regionalno (manje razvojno) središte slabije razvijenosti
- područno (malo razvojno)središte
- područno (manje razvojno)središte umanjenog značaja
- lokalno (inicijalno razvojno) središte
te definira kategorije detaljnije kategorije razine Lokalno (inicijalno razvojno) središte:
-.veće lokalno(inicijalno razvojno) središte
- lokalno (inicijalno razvojno) središte
- manje lokalno (inicijalno razvojno) središte.
Prema navedenoj klasifikaciji naselja naselje Strizivojna je:
- veće lokalno(inicijalno razvojno) središte.
Županijski plan propisuje osnovne ciljeve razvoja naselja:
-policentričan razvoj mreže naselja koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva
i razvoj seoskih naselja, a osobito općinskih središta koja trebaju postati nositelji razvoja
svojih općina, putem:
- osnaživanja mreže srednjih naselja
- osnaživanja naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja
- poticanja gospodarskog jačanja područnih i lokalnih središta
- očuvati naseljenost pograničnih I brdsko-planinskih područja, putem:
- racionaliziranja mreže naselja u brdsko-planinskim predjelima, te
osnaživanja mreže središnjih naselja u tim predjelima, kao i u pograničnom području
- ograničenja širenja naselja sekundarnog stanovanja, te usmjeravanja tog
oblika stanovanja u naselja stalnog stanovanja koja demografski odumiru
- revitalizirati ruralna naselja osobito na područjima demografske stagnacije i
depopulacije putem:
- poticanja usmjerenja u pravcu turističkog razvoja u ruralnim naseljima koja
se nalaze uz zaštićena i posebno vrijedna područja I značajne prometne koridore
- osnaživanja povezanosti poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s
razvojem gospodarstva u središnjim naseljima.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 41
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
c) Građevinska područja
Prostorni plan Osječko-baranjske županije propisuje uvjete određivanja građevinskih
područja i korištenja izgrađena i neizgrađena dijela područja:
Građevinska područja utvrđuju se PPUO. Postojeća građevinska područja moraju se u
postupku izrade uskladiti sa smjernicama i kriterijima u PPOBŽ.
Građevinska područja naselja uz državne I županijske ceste ne mogu se planirati na
međusobnoj udaljenosti manjoj od 500 m.
Ako se novo građevinsko područje (ne naselja) nalazi uz državnu I županijsku cestu i između
2 građevinska područja stalnih naselja, mora se između tog građevinskog područja i jednog
od građevinskih područja stalnih naselja osigurati koridor širine minimum 500,0 m.
Građevinsko područje naselja čine izgrađene površine i površine planirane za daljnji razvoj
naselja.
Izgrađene površine utvrđuju se na temelju zatečenog stanja u prostoru, a čine ih svi
izgrađeni i uređeni dijelovi naselja, vodne i negradive površine.
Neizgrađenim površinama smatraju se neizgrađene gradive površine veće od 5.000 m2 .
Za obiteljsko stanovanje u ruralnim naseljima izgrađeni dio građevinskog područja se
utvrđuje do max. dubine od 100,0 m od regulacijske linije.
Iznimno od stavka 1. ove točke, izgrađenom parcelom smatraju se i parcele veće dubine ako
se nalaze u bloku u kojem, zbog veličine i oblika bloka, nije moguće formiranje novih
građevinskih parcela.
U svim građevinskim područjima potrebno je odrediti:
-zabranu prenamjene šumskog zemljišta, osim za gradnju infrastrukturnih, športskorekreacijskih i sl. građevina,
-zabranu gradnje na poplavnim područjima osim za gradnju športsko-rekreacijskih,
ugostiteljsko-turističkih i infrastrukturnih građevina,
-zabranu gradnje na tektonskim rasjedima osim infrastrukturnih građevina,
zabranu gradnje na klizištima.
Potrebe za razvoj naselja utvrđuju se na temelju projekcije demografskog razvitka naselja u
planskom razdoblju PPUO, planiranog razvoja društvenih i gospodarskih djelatnosti, prometa
i infrastrukturnih sustava, te osobitosti urbane strukture, funkcionalne organizacije naselja i
prirodnih uvjeta okruženja.
Pri utvrđivanju prostornih potreba za planirano povećanje stanovništva, odnos planirane
površine i planiranog povećanja stanovništva (m2/st.) ne može biti veći od odnosa izgrađene
površine i postojećeg broja stanovnika.
Ukupna površina građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za najviše 25%
od zbroja površine izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje
stanovništva.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 42
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Ako je površina postojećeg građevinskog područja naselja veća od površine utvrđene prema
kriterijima iz PPOBŽ, u PPUO će se takve cjelovite površine izuzeti iz građevinskog područja
i mogu se odrediti kao rezervne površine za budući razvoj naselja.
U PPUO/G obvezno je dokazati da je građevinsko područje utvrđeno sukladno utvrđenim
smjernicama i kriterijima iz PPOBŽ.
Građevinska područja se moraju racionalno koristiti.
Potrebno je težiti da se gustoća stanovništva u gradu Osijeku ne smanjuje, a gustoću
stanovništva u ostalim naseljima potrebno je povećavati i težiti da ona bude veća od 30 st/ha
za gradska naselja i 15 st/ha za ostala naselja.
Neizgrađene dijelove građevinskog područja potrebno je opremiti komunalnom
infrastrukturom, a za novu gradnju prioritetno koristiti uređene dijelove građevinskog
područja.
Na neizgrađenom građevinskom zemljištu se ne može graditi ako do građevne čestice nije
riješen javni pristup u koridorima odgovarajućeg profila i minimalna razina komunalne
opremljenosti.
Izgradnja na neizgrađenom dijelu građevinskog područja u pravilu se provodi na temelju
UPU-a i DPU-a.
Prostornim planovima kojima se planira izgradnja i uređenje građevinskih područja i na drugi
način potrebno je planirati i osigurati prostorne uvjete za razvoj mreže društvenih djelatnosti,
prometa, infrastrukture te športske aktivnosti i rekreaciju stanovništva.
Posebnu pozornost treba posvetiti uređenju javnih površina, osobito pješačkih, biciklističkih,
zelenih, rekreacijskih površina, te sprječavanju barijera za invalidne osobe.
Potrebno je zaštititi, očuvati i revitalizirati osobite arhitektonske, ambijentalne i druge
vrijednosti urbane strukture naselja, te mjerama prostorne politike omogućiti stvaranje novih
vrijednosti.
Izvan građevinskih područja naselja moguće je utvrđivati građevinska područja za:
-
turističko-rekreacijske građevine i zone,
športsko-rekreacijske građevine i zone,
gospodarske zone,
pojedinačne gospodarske komplekse,
groblja, sajmišta i deponije otpada i slične komunalne građevine i komplekse,
zdravstvene građevine i komplekse,
vojne građevine i komplekse.
Građevinska područja iz prethodnog stavka utvrđuju se sukladno smjernicama i uvjetima
PPOBŽ.
Gospodarskom zonom smatra se područje veće od 5.000 m2 na kojem se planira formiranje
više građevinskih parcela za gospodarsku namjenu.
Pojedinačnim gospodarskim kompleksom smatra se parcela na kojoj su izgrađeni ili se
planira izgradnja međusobno funkcionalno povezanih gospodarskih sadržaja.
Građevinsko područje za turističko-rekreacijske i športsko-rekreacijske zone izvan naselja
može se utvrditi samo na područjima za koja je u PPUO utvrđeno da postoje prirodni uvjeti
za planiranu namjenu.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 43
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
U cilju vrednovanja turističkog prostora procjenjuje se potreba izrade programa razvoja
turizma za područje općina/gradova.
Građevinska područja za nove gospodarske zone izvan naselja mogu se utvrđivati uz
područna središta (Bizovac, Dalj, Semeljci, Tenja i Višnjevac) i lokalna središta u pravilu na
zemljištu nižih razreda, a izuzetno III i IV razreda, ako u blizini naselja nema drugog
zemljišta, te ako u naselju nema mogućnosti za utvrđivanje takve zone.
Iznimno, formiranje građevinskih područja za nove gospodarske zone uz ostala (ruralna)
naselja moguće je samo na temelju programa razvoja općine/grada.
Građevinsko područje za gospodarske zone izvan naselja dimenzioniraju se sa max. 35,0
m2/st.
Pod brojem stanovnika podrazumijeva se broj stanovnika gravitacijskog područja, koje se
utvrđuje u PPUO, a utvrđena površina gospodarske zone umanjuje se za površine postojećih
gospodarskih zona u gravitacijskom području.
Iznimno, moguće je planirati i veće površine na temelju programa razvoja Općine što je
potrebno posebno obrazložit i argumentirati.
Građevinsko područje za pojedinačne gospodarske komplekse izvan naselja moguće je
utvrđivati u sljedećim slučajevima:
-
ako je kompleks izgrađen prije stupanja na snagu PPOBŽ,
ako je izgradnja kompleksa vezana za eksploataciju mineralnih sirovina.
Iznimno, moguće je utvrditi građevinsko područje za gospodarski kompleks temeljen na
poljoprivrednoj proizvodnji, ako se gradi uz građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih
djelatnosti.
Građevinska područja za nova groblja i deponije utvrđuju se na temelju provedenih
prethodnih istraživanja pogodnosti lokacije, a do tada se prostor rezervira u PPUO kroz
namjenu površina s mogućim alternativnim lokacijama.
Građevinska područja za građevine i komplekse zdravstva izvan naselja moguće je utvrditi
na područjima za koja je PPUO utvrđeno da postoje specifični prirodni uvjeti (termalne vode,
specifični klimatski uvjeti ili druge osobitosti).
U PPUO obvezno je utvrditi način sanacije zatečene bespravne gradnje na području općine.
d) Gospodarstvo
Budući gospodarski razvoj Županije prvenstveno će počivati na korištenju prirodnih resursa,
ljudskom potencijalu te ulaganju kapitala.
Poljoprivreda je istaknuta kao najvažnija komparativna prednost te se u skladu s tim
prioritet daje razvoju prehrambene industrije, ali će se poticati razvoj i onih djelatnosti koje
imaju tradiciju, tržište i odgovarajući kadrovski potencijal.
Prostornim planom utvrđeni su uvjeti i mjere za smještaj gospodarskih djelatnosti u prostoru.
Izgradnja gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrede usmjerava se u komplekse
postojećih ratarskih pogona i farmi u građevinska područja naselja, izdvojenih
gospodarskih zona i pojedinačnih gospodarskih kompleksa, a omogućava se i izgradnja
izvan granica građevinskog područja. Pri tome se ograničava kapacitet građevina za uzgoj
stoke do max. 50 uvjetnih grla u naseljima, a zabranjuje se izgradnja građevina za uzgoj
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 44
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
stoke u gradovima. Prostorni položaj građevina za uzgoj stoke u izdvojenim gospodarskim
zonama, pojedinačnim gospodarskim kompleksima i izvan građevinskog područja utvrđuje
se u odnosu na blizinu naselja i blizinu kategoriziranih cesta.
Za izgradnju gospodarskih građevina u funkciji ratarstva, koje se grade izvan građevinskog
područja utvrđuju se smjernice vezane za kulturu i veličinu posjeda. Cilj ovih smjernica i
uvjeta je s jedne strane poticati okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i omogućiti
korištenje poljoprivrednog zemljišta za intenzivnu proizvodnju, a s druge spriječiti
neopravdanu izgradnju izvan granica građevinskog područja, te zaštititi vrijedno
poljoprivredno zemljište i krajobrazne osobitosti područja Županije.
Izgradnja građevina industrije, malog gospodarstva i poduzetništva usmjerava se prioritetno
u građevinska područja naselja u cilju veće iskorištenosti postojećih gospodarskih zona i
postojeće komunalne infrastrukture.
Prostornim planom omogućava se osnivanje novih gospodarskih zona, izdvojenih od
građevinskog područja naselja, koje je potrebno komunalno opremiti. Također se
omogućava izgradnja pojedinačnih gospodarskih kompleksa izvan naselja, ali isključivo
vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju i eksploataciju mineralnih sirovina, te u slučaju
postojećih građevina za koje se u PPUO ocijeni mogućnost legalizacije.
Izgradnja turističkih, sportskih i rekreacijskih sadržaja usmjerava se u naselja i lokalitete koji
su Prostornim planom određeni za ovu namjenu, a za koje je obvezno utvrđivanje
građevinskih područja.
Izvan građevinskih područja omogućava se izgradnja građevina seoskog turizma.
Njihova veličina kao i izgradnja stambenih zgrada izvan građevinskog područja uvjetuje se
izgradnjom gospodarskih sadržaja u funkciji poljoprivredne proizvodnje.
Uz javne kategorizirane ceste dozvoljava se izgradnja benzinskih postaja i uz njih sadržaja
tranzitnog turizma, trgovačkih, servisnih i drugih uslužnih sadržaja.
Za groblja izvan naselja potrebno je utvrditi građevinska područja
e) Društvene djelatnosti
Prostorni plan Osječko-baranjske županije definira potrebu oblikovanja mreže i prostora za
razvitak društvenih djelatnosti u sklopu planova užeg područja (PPUO/G, GUP, DPU), ali
propisuje obvezni minimum sadržaja društvenih djelatnosti u naselju, ovisno o sustavu
naselja definiranih PP Osječko-baranjske županije.
Za naselje Strizivojna, kao općinsko središte, obveza je prostorno smjestiti:
-
općinska izvršna tijela
osnovnu školu
dom kulture
zdravstvenu stanicu
ljekarnu
veterinarsku ambulantu
dječji vrtić
trgovački centar
sajmište
financijsko posredovanje
poštu.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 45
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
f)
Broj: 26/2002.
Promet
Cestovni i željeznički promet
U okviru Prostornog plana Osječko-baranjske županije definirani su osnovni prometni
koridori i smjernice uređenja prometnog sustava, temeljenim na postavkama Strategije i
Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske.
Županijskim prostornim planom definirani su sljedeći prometni koridori:
-
trasa magistralne glavne željezničke pruge MG2 (Savski Marof (dr. granica)-ZagrebNovska-Vinkovci-Tovarnik drž. Granica),
trasa magistralne pomoćne željezničke pruge MP13 (B. Manastir drž. Granica-OsijekĐakovo-Strizivojna/Vrpolje (MG2)-Slavonski Šamac drž. granica),
trasa državne ceste D7 (GP Duboševica (gr. R.M.)-B. Manastir-Osijek-Đakovo-GP Slav.
Šamac (gr. BiH).
Prostornim planom naznačena je potreba uređenja javne razvrstane cestovne mreže i to
korekcijom kritičnih elemenata trasa, povećanjem nosivosti te što prije postizanje punog
standarda održavanja.
Na trasama željezničkih pruga također je planirana obnova trase prvenstveno magistralne
pomoćne željezničke pruge, u cilju podizanja prometne usluge i sigurnosti prometovanja. Na
željezničkoj mreži planira se obnova signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja.
U programu obnove predviđeni su i postojeći kolodvori.
Poštanski promet
Prostornim planom Osječko-baranjske županije u poštanskoj djelatnosti ne planira se takva
izgradnja koja bi posebno obvezivala u PPUO, niti u drugim planovima razvoja na području
Općine Strizivojna.
Prostornim planom Županije definirana je buduća Poštanska mreža, ali je u međuvremenu
došlo do organizacijskog preustroja poštanske djelatnosti.
Telekomunikacije i RTV sustav veza
Program razvoja telekomunikacijske mreže temelji se na unapređenju već postignutog,
relativno visokog stupnja razvijenosti i pratit će dostignuća razvijenih država Zapada.
Treba osigurati kontinuitet dosadašnjih programa i mjera te i dalje primjenjivati i pratiti nove
tehnologije komuniciranja uz slijedeće smjernice:
- izgraditi preostalu mrežu baznih postaja kako bi se pokrivenost što više približila 100%
pokrivanju, a kod izgradnje primijeniti tehnologiju baznih postaja bez posada kako bi
zahtijevani prostor za instalaciju bio što manji (minimalno zahtjevan).
- kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najvišim
tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima te koristiti postojeće koridore, a stare
mreže zamjenjivati minikanalizacijom.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 46
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Prioriteti se odnose na priključenje još nepriključenih mjesta odnosno povećanje i
modernizaciju postojećih kapaciteta.
U prostornom planu Osječko-baranjske županije prikazan je stvarni plan razvoja
telekomunikacijske mreže.
Kod dogradnje i rekonstrukcije objekata RTV sustava veza, također je potrebno zahvate
izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima radi pokrivenosti svim
programima HRT-a i drugih postaja.
g) Energetika
Cijevni transport nafte i plina te plinoopskrba
U prostornom planu Osječko-baranjske županije, kao dokumentu prostornog uređenja šireg
područja, planirana je izgradnja naftovoda i plinovoda šireg društvenog značaja za koje je
potrebno osigurati koridore, te plinoopskrba naselja. Stoga za Općinu Strizivojna postoji
obveza osigurati koridore za ove kapitalne infrastrukturne građevine, te nastavak izgradnje
distribucijske plinovodne mreže.
Elektroenergetika
Plan razvoja elektroenergetske mreže temelji se na unapređenju već postignutog razvoja
elektroenergetske mreže na području Općine.
Obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja, a to je Strategija
prostornog uređenja RH te PP Osječko-baranjske županije, nalažu općenito
postojeće distribucijske mreže. Pri izgradnji distribucijske elektroenergetske
postoje konkretne obveze za Općinu Strizivojna osim postupnog prijelaza na
kabelsku mrežu unutar građevinskog područja.
i Program
dogradnju
mreže ne
10(20) kV
Prostornim planom Županije definirana je koncepcija razvoja elektroenergetske mreže cijele
Županije, dakle i za Općinu Strizivojna.
h) Vodnogospodarstvo
Prostorni plan Osječko-baranjske županije definirao je razvoj vodoopskrbnih sustava kroz
nekoliko faza i etapa. Prvenstveno, što je već prisutno, trebaju se razvijati lokalni i grupni
sustavi vodoopskrbe. Spajanjem ovih sustava i izgradnjom magistralnih vodova od novih
izvorišta vode stvorit će se jedinstveni sustav vodoopskrbe. Prostornim planom Županije
definiran je orijentacijski položaj vodova te načini spajanja naselja na sustav.
Planom je utvrđena i obveza formiranja zaštitnih sanitarnih zona oko izvorišta vode za piće.
Županijskim planom definirana je potreba izgradnje odvodnih sustava u naseljima, a radi
zaštite podzemnih i nadzemnih voda i izgradnja uređaja za čišćenje zagađenih voda.
Planom su utvrđeni principi odvodnje za pojedinačna naselja kao i sustavi i principi odvodnje
više naselja sa zajedničkim uređajima za čišćenje.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 47
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
i)
Broj: 26/2002.
Poljoprivredno i šumsko zemljište
Županijskim prostornim planom definirana su osobito vrijedna poljoprivredna tla na kojima
prvenstveno treba zadržati sadašnju namjenu odnosno koristiti ih za poljoprivrednu
proizvodnju. Pored ovih površina utvrđena su i vrijedna poljoprivredna tla koja se također
trebaju štititi od prenamjene, no uz određene uvjete mogu se koristiti i za druge namjene.
Razmještaj poljoprivredne proizvodnje trebao bi biti prema Prostornom planu Osječkobaranjske županije usklađen s racionalnim iskorištavanjem bioekološkog potencijala
proizvodnog prostora i tehnološkog potencijala proizvodne kulture s naglaskom na
proizvodnju zdrave hrane.
Županijskim planom utvrđene su šume i šumsko zemljište te potreba njihove zaštite od
prenamjene.
Cilj gospodarenja šumama i šumskim zemljištem je očuvanje ekosustava, izraženo kroz
općekorisne funkcije šuma, te osiguravanje potrajnosti prihoda kao i uzgoj što kvalitetnijih
sastojina koje će dati furnirske trupce i druge vrijedne drvne sortimente za potrebe drvne i
kemijske industrije.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 48
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 49
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
1.1.3.2. Ocjena postojećih prostornih planova
Prostorni plan (bivše) općine Đakovo)
Za područje Općine Strizivojna na snazi je Prostorni plan (bivše) općine Đakovo donesen
1984. godine (''Službeni vjesnik Općine Đakovo'', broj 3/84.).
Planska godina je bila 2000. Planske postavke počivaju na tadašnjem prostornoteritorijalnom i administrativnom ustrojstvu, te gospodarskim i društvenim projekcijama
tadašnjeg društveno-ekonomskog sustava. U razdoblju od donošenja Plana do danas
promijenila se zakonska regulativa u području prostornog uređenja, doneseni su novi zakoni
koji reguliraju vlasničke odnose nad zemljištem, komunalne djelatnosti, poljoprivredno
zemljište, zaštitu prirode i čovjekova okoliša, vode i drugo, te zakoni koji posredno utječu na
uređivanju prostora.
U primjeni Plana ukazala se potreba izmjena infrastrukture, odredaba za provođenje radi
usklađenja s važećim zakonskim propisima te građevinskih područja naselja, ponajprije radi
osiguranja prostora za gospodarske djelatnosti. Zbog ovih potreba Plan je izmijenjen i
dopunjen te donesen 2001. godine (''Županijski glasnik Osječko-baranjske županije'', broj
2/2001.). Ovim izmjenama obuhvaćeno je građevinsko područje naselja Strizivojna.
Ovaj Prostorni plan se za područje Općine Strizivojna primjenjuje u dijelovima koji nisu u
suprotnosti s Prostornim planom Osječko-baranjske županije, a do donošenja PPUO
Strizivojna.
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na
demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
1.1.4.1. Demografski potencijal
Stanovništvo Općine kao demografski potencijal za daljnji razvoj, ima povoljne karakteristike.
Ovo se nalazi u fazi starenja, ali kontingent mladog stanovništva (udio 33%) je relativno visok
i može osigurati prirodnu reprodukciju i u budućnosti.
1.1.4.2. Naselja
Općina Strizivojna ima samo jedno naselje (istoimeno), koje je i općinsko središte.
Demografska obilježja su povoljna, a pretežita gospodarska djelatnost je prerađivačka
industrija (72,7% ukupne zaposlenosti).
1.1.4.3. Građevinska područja
Postojeće građevinsko područje Strizivojne definirano je u PP (bivše) općine ĐakovoIzmjene i dopune 2001. god., prema zatečenim potrebama razvoja u ono vrijeme.
S obzirom da su potrebe stanovništva, te pratećih sadržaja stanovanja izmijenjene, potrebno
je revidirati postojeću granicu građevinskog područja Strizivojne u skladu s planiranim brojem
stanovnika za plansko razdoblje Plana, te osigurati prostor za povećani razvoj gospodarskih
djelatnosti, te za sadržaje sporta i rekreacije.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 50
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
1.1.4.4. Gospodarski potencijal
Općina Strizivojna spada u gospodarski razvijenije jedinice lokalne samouprave na području
Županije. Gospodarski potencijal predstavljaju prirodni resursi-poljoprivredne površine i
gospodarske šume, te izgrađeni potencijali. Gospodarska struktura je veoma povoljna, a
prostori za lociranje djelatnosti već i sada postoje, samo ih treba urediti i komunalno opremiti.
Svoj dostignuti stupanj gospodarskog razvoja Općina je postigla dobrim dijelom zahvaljujući
povoljnom geoprometnom položaju.
1.1.4.5. Promet
a) Cestovni i željeznički promet
Prostorom Općine prolaze prometni koridori europskog značaja, što otvara mogućnost
kvalitetnog pristupa na europski prometni sustav. To je značajan element budućeg
gospodarskog razvoja, koji bi položaj značajnog željezničkog čvorišta (kolodvora)
Strizivojna/Vrpolje i blizinu postojeće autoceste Zagreb-Lipovac (A3) i buduće autoceste
Budimpešta-Ploče (A5) morao što prije iskoristiti kao generatora razvoja.
Postojeći koridori iako donose pozitivne prometne vrijednosti istovremeno predstavljaju i
prostorna ograničenja, koja ograničavajuće djeluju na mogućnosti korištenja prostora uz njih.
Osim toga trase željezničkih pruga su i prostorna barijera koju mreža cesta i puteva presijeca
s određenim ograničenjima. To se prvenstveno odnosi na mrežu pristupnih poljskih i šumskih
puteva.
b) Pošta, telekomunikacije i RTV sustav veza
Poštanski promet
Kvaliteta ukupnih poštanskih usluga iskazuje se kroz pokazatelje kvalitete prijama poštanskih
pošiljaka, brzine i sigurnosti prijenosa pošiljaka, te kvalitete dostave i isporuke pošiljaka.
Kvalitetna organizacija prijama poštanskih pošiljaka treba omogućiti korisnicima što veću
pristupačnost u korištenju poštom, smanjiti vrijeme čekanja korisnika pred šalterima te
ubrzati i pojednostaviti manipulaciju prijama pošiljaka.
Prema podacima o prosječnom broju km2 koji otpada na jedan poštanski ured i prosječnom
broju stanovnika koji dolazi na jedan poštanski ured područje Poštanskog središta Osijek po
gustoći poštanskih ureda u prosjeku je Republike Hrvatske. Na području Općine Strizivojna
stanje je nešto povoljnije obzirom na broj naselja i na broj stanovnika u Općini, te pet dana
dostave pošiljki tijekom tjedan.
S obzirom na instaliranu terminalnu opremu na šalterima, kvaliteta prijama poštanskih
pošiljaka je znatno poboljšana u odnosu na ranije godine a posebno se to odnosi na
novčarsko poslovanje gdje se ugradnjom suvremene opreme i priključenjem na informatički
sustav poslovanje potpuno osuvremenilo.
Prijevoz poštanskih pošiljaka obavlja se vlastitim prijevoznim sredstvima HP, a samo u
iznimnim slučajevima koriste se vozila drugih prijevoznika.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 51
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Telekomunikacije
Ocjena stanja telekomunikacija na području Općine pokazuje visoku razvijenost. Kapaciteti
spojnih svjetlovoda komutacijskih čvorova s nadređenim TKC, kapaciteti izgrađenih
komutacija i njihova mogućnost dogradnje daju velike mogućnosti za razvoj.
Izgrađena mjesna telekomunikacijska mreža zadovoljava sadašnje potrebe, te priključenje
određenog broja novih korisnika. Međutim, u perspektivi predstoji izgradnja suvremene
kabelske mjesne mreže u skladu sa stvarnim potrebama.
Analiza mogućnosti razvoja telekomunikacija prikazuju da ugradnjom suvremene tehnologije
postoje velike mogućnosti u opsegu, kvaliteti, asortimanu i brzini usluga.
RTV sustav veza
Izgrađeni objekti ''Odašiljača i veza'' d.o.o. izvan granica Općine, a to su ''Kapavac'' i
''Mandićevac'' koji su relativno blizu granice Općine i pokrivaju cijelo područje Općine (i šire)
svim programima HRT-a, kao i drugih postaja.
Mogućnost montaže satelitskih antena na svaku zgradu omogućava znatno veći izbor TV
programa.
1.1.4.6. Energetika
a) Plinoopskrba
Pri ocjeni stanja treba prvenstveno napomenuti da na području Općine nema nalazišta
ugljikovodika niti su PPŽ-om predviđena istraživanja.
Izgrađeni naftovodi samo prolaze područjem Općine.
Izgrađeni magistralni plinovod Slavonski Brod-Vinkovci na koji je priključena MRS-Strizivojna
daje velike mogućnosti plinoopskrbe za Općinu Strizivojna i za okolne općine. Izgrađeni
magistralni plinovod Strizivojna-Đakovo samo prolazi područjem Općine i služi za
plinoopskrbu potrošača čija je glavna opskrbna točka MRS-Đakovo.
Izgrađena distribucijska plinovodna mreža već sada omogućava velikom broju potrošača
korištenje prirodnog plina, a dogradnjom se ti uvjeti mogu i poboljšati.
b) Elektroenergetika
Postojeći vodovi prijenosne elektroenergetske mreže na području Općine Strizivojna samo
prolaze središnjim dijelom Općine i nemaju izravnog utjecaja na elektroopskrbu potrošača
Općine Strizivojna. Međutim ovi 220 kV dalekovodi važni za Republiku Hrvatsku, te planirani
110 kV dalekovod Županijskog značaja ograničavaju namjenu prostora unutar zaštitnih
koridora dalekovoda. Stoga se za korištenje prostora unutar zaštitnih koridora ovih
dalekovoda treba dobiti suglasnost HEP-a.
Procjenjuje se da stanje postojeće distribucijske elektroenergetske mreže na području
Općine u cjelini zadovoljava sadašnje potrebe. Međutim zbog procesa urbanizacije, razvoja i
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 52
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
osuvremenjavanja potrebna je dogradnja na 10(20) kV i 0,4 kV distribucijskim razinama.
Dinamiku razvoja uvjetovati će dinamika općeg razvoja, dakle potrebe za električnom
energijom, te financijske mogućnosti.
Na 10(20) kV naponskoj razini stanje je na granici zadovoljenja sadašnjih potreba.
Razvoj je ograničen nedostatnim donosom električne energije na 10 kV naponskoj razini u
Općini Strizivojna budući je Općina Strizivojna daleko od pojnih trafostanica. Područje
Općine opskrbljuje se električnom energijom iz dvije pojne točke: TS 35/10 kV Đakovo 1 i TS
35/10 kV Donji Andrijevci. Unatoč nedavnoj rekonstrukciji dalekovoda DV 10(20) kV-TS
35/10 kV Đakovo 1-Strizivojna, zbog velike duljine dalekovoda mogućnost iznošenja
električne energije zadovoljavajuće kvalitete na 10 kV naponskoj razini nije dostatna za
budući razvoj Strizivojne. Postojeći DV 10 kV iz TS 35/10 kV Donji Andrijevci za sada još nije
rekonstruiran, te je njegova prijenosna moć nedostatna za potrebe Općine Strizivojna
električnom energijom.
Problem zalihnosti u napajanju električnom energijom Općine Strizivojna u potpunosti će se
riješiti prelaskom na 20 kV naponsku razinu, a dinamika prelaska pratit će dinamiku izgradnje
koridora Vc i pripadajuće elektroenergetske mreže (npr. izgradnja TS 110/10/20 kV Đakovo
3).
Niskonaponska 0,4 kV mreža je uglavnom starijeg datuma izgradnje (1963. godine), vođena
po krovovima na krovnim stalcima (uglavnom s golim vodičima), te je potrebna postupna
potpuna rekonstrukcija u osmišljenu suvremenu elektroenergetsku mrežu.
Javna rasvjeta nije izgrađena u svim ulicama naselja Općine, te se planovima razvoja treba
predvidjeti njena izgradnja.
1.1.4.7. Vodnogospodarstvo
Stanje vodnog gospodarstva je takvo da nije niti jedno njegovo područje u potpunosti i na
zadovoljavajući način riješeno.
a) Vodoopskrba
Strizivojna općinski centar je priključen na vodoopskrbne sustave „Vrpolje“ i „Đakovo“. Ipak
unatoč ovome dio se stanovnika (oko 30% stanovnika naselja Strizivojna) koji nisu priključeni
na Javni vodoopskrbni sustav opskrbljuje na neodgovarajući način-zahvatom vode iz bunara.
Postoje ograničenja u količini vode izvorišta sustava Vrpolje te pored toga transportni vodovi
sustava Đakovo, na pojedinim dijelovima, imaju neodgovarajući profil za potrebe svih naselja
sustava. Navedeno onemogućava zadovoljavanje potreba pa je rješenje bolje povezivanje
postojećih lokalnih mreža i sustava u veće sustave za što postoje realne mogućnosti kao i
izvedba barem još jednog bunara na crpilištu Vrpolje.
b) Odvodnja otpadnih voda
Općina Strizivojna nema riješeno pitanje odvodnje otpadnih sanitarnih i oborinskih voda.
Naselje nema izgrađen sustav pa se otpadne vode prikupljaju putem septičkih, sabirnih ili
tzv. crnih jama. Za Općinu je izrađeno Idejno rješenje odvodnje naselja.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 53
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
c) Uređenje vodotoka
Prostor Općine Strizivojna nije ugrožen od poplavnih voda. Procesi erozije su slabog
intenziteta. Na nekim dionicama kanala i vodotoka ima tragova linearne erozije. Prostor nije
ugrožen bujičnom aktivnošću.
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Izgrađena mreža kanala te sustav odvodnje dobra su osnova za daljnje poboljšanje
produktivnosti tala Općine. Međutim nedostatak vode u ljetnim danima na ovim prostorima
ograničava proizvodnju. Poljoprivredna tla imaju potrebu za hidrotehničkim uređivanjem
nakon čega bi bila pogodnija za poljoprivrednu proizvodnju.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 54
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA
2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava
2.1.1.1. Razvoj naselja
Na području Županije odvija se proces urbanizacije karakterističan za cijelu Hrvatsku, koji je
praćen pojačanim rastom i urbanizacijom jednog dijela općinskih središta i prigradskih
naselja, te smanjivanjem broja stanovnika u velikom broju seoskih naselja. Imajući u vidu
navedene procese, kao osnovni ciljevi razvoja naselja utvrđuju se:
•
Policentrični razvoj mreže naselja koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva i
razvoj seoskih naselja, a osobito općinskih središta koja trebaju postati nositelji razvoja
svojih općina.
U tom cilju potrebno je:
-
•
osnažiti mrežu srednjih naselja,
osnažiti naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja,
poticati gospodarsko jačanje područnih i lokalnih središta.
Revitalizirati ruralna naselja osobito na područjima demografske stagnacije i
depopulacije
U tom cilju potrebno je:
-
u ruralnim naseljima koja se nalaze uz zaštićena i posebno vrijedna područja i
značajne prometne koridore poticati usmjerenje u pravcu turističkog razvoja,
povećati razinu infrastrukturne opremljenosti i prometne dostupnosti ruralnih
naselja,
osnažiti povezanost poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s razvojem
gospodarstva u središnjim naseljima.
2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih sustava
a) Cestovni i željeznički promet
Na području Općine ciljevi razvoja krupne infrastrukture su rekonstrukcija i obnova sljedećih
prometnica:
-
trasa magistralne glavne željezničke pruge MG2,
trasa magistralne pomoćne željezničke pruge MP13,
trasa državne ceste D7,
trasa županijske ceste Ž 4202.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 55
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
b) Poštanski promet
Na području Općine Strizivojna u poštanskoj djelatnosti postoji izgrađena građevina od
županijskog značaja, to je poštanski uredi (PU), ali se planovima razvoja ne predviđaju nove
građevine županijskog značaja.
c) Telekomunikacije
Razvoj telekomunikacija, kako na području cijele Županije, tako i na području Općine
Strizivojna određen je razvojnim planovima telekomunikacija koji će zadovoljiti sve potrebe
korisnika i za početak 21. stoljeća.
U mobilnoj mreži cilj je izgradnja dovoljno baznih postaja (GSM) za pokrivenost cijelog
područja Općine, uključujući i sustave novih generacija.
d) Cijevni transport nafte i plina
Ciljevi razvoja županijskog značaja identični su s ciljevima od državnog značaja, koji je
usklađen sa Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske.
Za područje Općine Strizivojna to znači izgradnju novog međunarodnog naftovoda i
magistralnog plinovoda, te je potrebno osigurati propisane zaštitne koridore za njihovu
izgradnju.
e) Elektroenergetika
Elektroenergetski sustav Županije se sastoji od proizvodnje, prijenosa i distribucije električne
energije. U skladu sa ciljevima, smjernicama i pravcima razvoja energetskog sustava
Republike Hrvatske utvrđenim u Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike
Hrvatske, te Prostornom planu Osječko-baranjske županije ciljevi razvoja elektroenergetskog
sustava u Županiji su sljedeći:
-
povećati proizvodnju električne energije,
osigurati potrebne količine električne energije,
dograditi prijenosnu mrežu,
razvijati distribucijsku mrežu i omogućiti kvalitetnu opskrbu krajnjih potrošača,
uskladiti razvoj elektroenergetskog sustava s razvojem naselja i gospodarstva.
Zadovoljavanje potrebe za energijom u buduće treba dopunjavati i korištenjem alternativnih
izvora energije na temelju prirodnih resursa. Pošto korištenje alternativnih izvora energije
može doprinijeti značajnim uštedama cilj razvoja je:
-
podsticanje na korištenje alternativnih energetskih izvora gdje god za to postoji
ekonomski interes, a na području Općine Strizivojna postoji interes za izgradnju male
elektrane na drvni otpad.
f) Vodnogospodarstvo
Ciljevi razvoja u oblasti vodnogospodarstva su identični ciljevima regionalnog, državnog i
međunarodnog značenja.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 56
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Posebnosti se izdvajaju u segmentu vodoopskrbe i odvodnje otpadnih, sanitarnih i oborinskih
voda.
Ciljevi razvoja županijskog značenja u oblasti vodoopskrbe su:
-
ravnomjerni razvoj sustava i kvalitetna opskrba svih stanovnika Županije i
-
dugoročno osiguranje dovoljnih količina kvalitetne vode za stanovništvo, gospodarstvo i
ostale korisnike vode
Strateški je interes Županije zaštita rezervi podzemne vode. Radi toga je nužno i potrebno
zaštititi prostor gdje su utvrđene i dokazane količine vode podobne za vodoopskrbu, a ostali
prostor istražiti do tog stupnja da se mogu nedvojbeno utvrditi, a zatim i zaštititi resursi vode
dovoljnih količina i podobne kvalitete.
Radi sigurnosti u opskrbi, a i radi dovođenja mogućih nedostajućih količina vode, nužno je
spajanje vodoopskrbnih sustava sa susjednim općinama i županijama.
Za kvalitetno postavljanje i rješavanje odvodnje prioritetni cilj je izrada nedostajuće projektne
dokumentacije kojim bi bila obuhvaćena naselja Županije.
Sustav odvodnje prioritetno treba razvijati u naseljima koja mogu ugroziti resurse vode, a
nakon toga u općinskim središtima i ostalim većim naseljima te naseljima s važnim izvorima
zagađenja i svim ostalim naseljima.
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora
Od Strateških ciljeva koji se odnose na zaštitu resursa, za prostor Osječko-baranjske
županije pa tako i za prostor Općine Strizivojna mogu se izdvojiti sljedeći:
-
očuvanje cjelovitosti kompleksa poljoprivrednog zemljišta i šuma,
sprječavanje (ograničavanje) pretvaranja poljoprivrednog tla u građevinsko zemljište,
osiguranje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda mjerama zaštite od onečišćenja,
identifikacija i očuvanje krajobraznih značajki s posebnom pažnjom na oblikovanje
mješovitih struktura,
zaštita i očuvanje prirodne strukture i vrijednosti prostora uz vodene površine.
Potrebno je u tom kontekstu, naglasiti nužnost veće zaštite šuma, poljoprivrednog zemljišta,
te očuvanje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda.
Šume imaju višefunkcionalno značenje. Uz sirovinsku funkciju (gospodarsku), šume imaju
još i socijalnu i ekološku funkciju, odnosno zaštitu, estetsku i rekreacijsku u potencijalnim
turističkim područjima u blizini većih gradova. Površine šuma je potrebno povećati na
mogućem šumskom zemljištu i degradiranim šumama. Treba jačati ekološku komponentu
održivog gospodarenja šumama i pošumljavati nove površine.
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša
Područja očuvane biosfere i posebnih vrijednosti prostora osobito su važna za prirodni i
kulturni identitet, te očuvanje okoliša. U prostoru treba očuvati poljoprivredno i šumsko
zemljište, zaustaviti neprekinuto građenje uz prometnice, osigurati kvalitetu nadzemnih voda
i zaštititi podzemne vode, te očuvati krajobrazne značajke s regionalnim obilježjima. Objekte
koji se nalaze unutar zaštićenih dijelova prostora i u suprotnosti su s odredbama njegove
zaštite treba prenamijeniti ili ukloniti. U zaštiti okoliša treba posebnu pozornost usmjeriti na
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 57
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
zaštitu tla, šuma, vode i ambijentalnih cjelina. Zaštitu treba usmjeriti na: izbor tehnologija sa
što manjim nepovoljnim utjecajem na okoliš, modernizaciju infrastrukture-osobito prometa,
modernizaciju i izgradnju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, izgradnju sustava
zbrinjavanja otpada, zaštitu prirode i kulturnih dobara, zaštitu od zagađenja i zauzimanja
poljoprivrednog zemljišta drugim funkcijama i zaštitu voda.
Ugrožavanje okoliša ''divljim'' odlaganjem komunalnog i ostalog otpada je veliki problem
čijem rješavanju treba prići organizirano i stručno. Problem zbrinjavanja otpada je još
složeniji zbog obnove ratom razorenih naselja. Prioritetna je zadaća pristupiti izradi Studije
zbrinjavanja opasnog otpada Županije, a na razini gradova i općina potrebno je uspostaviti
mrežu lokacija prikupljališta i odlagališta komunalnog otpada.
2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA
2.2.1. Demografski razvoj
Na temelju čimbenika koji su do sada utjecali na demografski razvoj (demografski i
gospodarski), očekuje se da će on i u planskom razdoblju biti dinamički pozitivan.
Procjenjuje se da će u Općini Strizivojna 2015. godine živjeti 3.500 stanovnika, što će biti za
oko 27% više, pri čemu se računa da će se povremeno odsutno stanovništvo (na radu u
inozemstvu) u većem broju vratiti.
Cjelokupno stanovništvo Općine će živjeti u naselju Strizivojna.
Iz procijenjene dobne strukture, izračunati su specifični kontingenti stanovništva za planiranje
određenih kapaciteta društvenih djelatnosti.
Kontingenti:
I
ODGOJ I OBRAZOVANJE
1. dječji vrtić
166 djece
2. osnovna škola
II
I-IV razred
V-VIII razred
138 učenika
158 učenika
MREŽA SPORTSKIH OBJEKATA
-
7-10 god.
11-14 god.
15-18 god.
19-24 god.
25-34 god.
35-44 god.
45-59 god.
60 i više god.
243 korisnika
258 korisnika
213 korisnika
273 korisnika
486 korisnika
514 korisnika
474 korisnika
654 korisnika
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 58
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Kućanstva
Pod pretpostavkom da će prosječna veličina kućanstava iznositi3,5 članova, stanovništvo bi
2015. godine živjelo u 1.000 kućanstava.
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture
Smjernice razvoja Županije temelje se na komparativnim prednostima-geostrateškom i
geoprometnom položaju, velikim površinama visokokvalitetnog poljoprivrednog zemljišta i
vrijednog šumskog zemljišta. Prirodni resursi određuju poljoprivredu i šumarstvo te na njima
temeljenu prateću industriju za odrednicu razvoja.
Program obnove gospodarstva usmjerava gospodarstvo na uspostavljanje nove strukture
vlasništva i odnosa privređivanja, uvažavajući komparativne prednosti.
Obnova proizvodnih kapaciteta u Županiji ne predviđa rekonstrukciju prijašnjeg stanja već
svođenje kapaciteta na optimalnu razinu iskorištenja. Posebno značajan segment
oživljavanja gospodarstva Županije je poduzetništvo kojem treba pokloniti posebnu
pozornost. Preduvjet razvoju gospodarstva je planiranje površina i lokacija za gospodarske
funkcije na temelju poznatih programa, modernizacija prometnog sustava te obnova i
izgradnja prateće infrastrukture.
Uvažavajući smjernice razvoja Županije, postavljeni su ciljevi u odabiru prostorno razvojne
strukture Općine Strizivojna.
Prostorna struktura Općine određuje se namjenom i načinom korištenja prostora,
prvenstveno njegovih prirodnih potencijala, te razvojem naselja i infrastrukturnih sustava.
Osnovni cilj u formiranju prostorne strukture jeste:
•
racionalno korištenje prirodnih potencijala i razvijanjem stvorenih struktura na način
održivog razvoja, odnosno razvoja usklađenog s mogućnostima, ograničenjima i
obvezama zaštite prostora.
U planiranju razvoja prostorne strukture Općine polazi se od sljedećih opredjeljenja:
•
•
•
•
•
očuvanje osobito vrijednog i vrijednog poljoprivrednog zemljišta ograničavanjem širenja
građevinskih područja i grupiranjem infrastrukture u jedinstvene koridore,
zadržavanje i očuvanje kompleksa šumskih površina,
dimenzioniranje građevinskih područja sukladno kriterijima iz PPOBŽ i realnim
potrebama razvoja,
osiguranje prostora (utvrđivanje građevinskih područja) za lociranje gospodarskih
kapaciteta iz oblasti proizvodnje, usluga i turizma,
ograničavanje disperzne izgradnja izvan građevinskih područja racionalnijim korištenjem
građevinskog zemljišta.
Razvoj gospodarstva primarno će biti vezan uz resursne osnove Općine, geoprometni
položaj, izgradnju novih proizvodnih kapaciteta, te tradicionalne djelatnosti u poljoprivredi.
Opći cilj prostorno-gospodarskog razvoja Općine u planskom razdoblju je optimalno i
racionalno koristiti prostor u proizvodne i lokacijske svrhe na principima održivog razvoja.
Konkretni ciljevi na toj osnovi su:
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 59
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
•
Broj: 26/2002.
Postići bolje korištenje prirodnih resursa
Poljoprivredno zemljište kao prirodni resurs potrebno je sačuvati i unaprijediti za
osnovno korištenje. To se treba postići agrotehnološkim mjerama kao što je
navodnjavanje, odvodnja, te zaštitom od zagađivanja. Radi postizanja racionalnije
proizvodnje potrebno je okrupnjavati seljačke posjede budući će oni biti temelj
poljoprivredne proizvodnje. Koristiti svo raspoloživo zemljište, a prema kvaliteti za
odgovarajuću proizvodnju, znači uskladiti zahtjeve korištenja s održivim načinom
korištenja.
•
Razvijati malo i srednje poduzetništvo
Za razvoj poduzetništva prioritetno je potrebno urediti i komunalno opremiti
gospodarske zone, te na taj način stvoriti prostorne uvjete za lociranje novih
prerađivački i uslužnih kapaciteta, budući postojeća poslovna zona ne zadovoljava
interese.
•
Gospodarsku strukturu upotpuniti proizvodnim djelatnostima
U strukturi gospodarstva poticati razvoj proizvodnih djelatnosti i to one grane koje
koriste prvenstveno komparativne prednosti kao što su prirodni resursi.
•
Poticati razvoj obiteljskih gospodarstava
Kako je Općina i poljoprivredna po raspoloživim resursima, cilj je obnova
poljoprivrednih gospodarstava u funkciji proizvodnje i primarne prerade te seoskog
turizma, a u skladu s europskim standardima.
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne
infrastrukture
2.2.3.1. Naselja
Osnovni ciljevi razvoja ruralnih naselja na području Republike Hrvatske, pa tako i Općine
Strizivojna, definirani i u Nacionalnom planu djelovanja za okoliš su:
1.
Očuvanje i razvoj regionalnih identiteta i regionalnih značajaka
2.
Ekonomski, prostorno uravnotežen i održivi razvoj sela sa zaštitom okoliša kao jednom
od osnovnih postavaka
3.
Kvalitetne životne uvjete za cjelokupno seosko stanovništvo.
Održivi razvoj ruralnih područja valja usmjeriti na podizanje životnoga standarda te na
uzimanje u obzir posebnost prostorno razvojnih težnji s zaštitom okoliša odnosno:
•
Zadovoljiti kvalitetne estetske, kulturne i ekološke funkcije sela, koje se temelje na
zaštiti prirodnih i kulturnih potencijala područja s očuvanjem tipoloških značajaka
identiteta sela i integralnom zaštitom stambenog naslijeđa, i to kroz očuvanje
raznolikosti okoliša, preoblikovanje i kvalitetan razvoj sela, poboljšavanje kakvoće
životnoga standarda sela, obnovu i iskorištavanje postojećega stambenog fonda kroz
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 60
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
očuvanje stare izgradnje te ugrađivanje elemenata stare izgradnje u novogradnju,
obnavljanje i sanaciju manje kvalitetnih i degradiranih dijelova ruralnoga područja,
zaštitu objekata i područja glede očuvanja kulturnog naslijeđa, prilagodbu novogradnje
postojećem identitetu sela, usmjeravanje izgradnje na područja gdje je komunalna
infrastruktura već riješena ili najbolje riješena.
•
Omogućiti regionalne interese i težnje tako da ruralni prostor ostane naseljen.
•
Prostorno optimalizirati infrastrukturni sustav kako bi se sve vrste djelatnosti na
državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini učinile dostupnim.
•
Povećati prometnu (i energetsku) djelotvornost smanjivanjem potreba za dnevnom
migracijom.
2.2.3.2. Društvena infrastruktura
Razvoj društvene infrastrukture ovisan je o postojećem političko-teritorijalnom ustroju koji
definira razmještaj upravnih I sl. funkcija naselja, utvrđenoj mreži društvene infrastrukture na
nivou županije/države (Odluka o mreži osnovnih škola na području Osječko-baranjske
županije, Županijski glasnik 4/94; Mreža zdravstvene djelatnosti), propisanim minimumima
putem prostornih planova (Prostorni plan Osječko-baranjske županije), te konkretnim
potrebama proizašlim iz razvojnog usmjerenja naselja.
S obzirom na postojeće stanje u pogledu društvenih djelatnosti, potrebno je planski
predvidjeti osnovne ciljeve razvoja:
-
razvoj društvene infrastrukture uskladiti sa funkcijom naselja Strizivojna, te razvojem i
razmještajem stanovništva,
-
osigurati minimalne uvjete polivalentne stomatološke zdravstvene
zdravstvene njege u kući, a sukladno Mreži zdravstvenih djelatnosti.
-
u oblasti osnovnog obrazovanja organiziranje matične osnovne škole u općinskom
središtu, te izgradnja sportskih dvorana
-
u oblasti predškolskog odgoja formiranje dječjeg vrtića s jaslicama (ciljevi
obuhvaćenosti djece predškolskim odgojem na nivou države su 60%)
-
u djelatnosti kulture:
- razvijanje mreže kulturnih sadržaja
- kulturne ustanove i kulturne industrije pripremiti i prilagoditi strukturalnim
promjenama uzrokovanim novim informacijskim i komunikacijskim
tehnologijama
- osigurati kontinuitet predstavljanja predajne baštine
- valorizirati i uključiti predajom usvojeno blago u jedinstven turistički proizvod
- prihvatiti i dalje razvijati multikulturalizam i interkulturnu komunikaciju
- poticanje individualnog stvaralaštva.
zaštite
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 61
i
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
2.2.3.3. Prometna infrastruktura
a) Cestovni promet
Na nivou Općine ciljevi razvoja cestovnog prometnog sustava su sljedeći:
-
uređenje i modernizacija kolnika nerazvrstanih javnih cesta koje su u funkciji pristupa
izgrađenim zonama naselja,
uređenje uličnih profila postojećih ulica u naselju izgradnjom svih potrebnih prometnih
površina, obnovom i odvodnog sustava oborinskih voda, te hortikulturnim uređenjem
zelenih površina,
uređenje autobusnih stajališta, te po potrebi izgradnja novih,
uređenje parkirališnih površina u centru naselja, te uz sve sadržaje javnog značaja.
b) Pošta i telekomunikacije
Ciljevi prostornog uređenja od općinskog značaja u poštanskoj djelatnosti obuhvaćaju
sljedeće:
-
uvrštavanje u plan razvoja HP investicijsko održavanje poslovnih prostora PU u skladu s
budućim potrebama.
Telekomunikacije
Županijski plan razvoja telekomunikacija posredno, ali i izravno utječe na ciljeve od
općinskog značaja.
Osnovni cilj je postupna dogradnja kapaciteta telekomunikacija, te izgradnja novih kabelskih
mjesnih telefonskih mreža kako bi se svim stanovnicima pružale sve suvremene raspoložive
telekomunikacijske usluge uključujući i kabelsku televiziju, te usluge novih davatelja usluga
(operatora).
U mobilnim komunikacijama cilj je izgradnja baznih (osnovnih) postaja (GSM), te baznih
postaja novih generacija i novih operatora.
2.2.3.4. Energetska infrastruktura
a) Plinoopskrba
Ciljevi razvoja općinskog značaja sadrže ciljeve razvoja županijskog značaja uz naglasak na
razvoj plinoopskrbnog sustava na području Općine.
Ciljevi razvoja plinoopskrbnog sustava su izgradnja distribucijskog plinoopskrbnog sustava
kojim će se omogućiti korištenje plina svim korisnicima.
b) Elektroenergetika
Ciljevi razvoja elektroenergetske mreže općinskog značaja identični su ciljevima županijskog
značaja, u dijelu koji se odnosi na razvoj distribucijske mreže i zadovoljavanje potreba
potrošača. Sukladno utvrđenim ciljevima potrebno je dograditi postojeći distribucijski
elektroenergetski sustav.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 62
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Pri dogradnji i rekonstrukcijama distribucijskog elektroenergetskog sustava postupno
zamjenjivati 10(20) kV nadzemne vodove kabelskim i to prvenstveno unutar građevinskog
područja i kontaktnim zonama s građevinskim područjem, a gdje je potrebno i izvan
građevinskog područja.
2.2.3.5. Vodnogospodarstvo
a) Vodoopskrba
Osnovni cilj razvoja vodoopskrbe je opskrba svakog stanovnika, kao i svih drugih korisnika
dovoljnim količinama kvalitetne vode. Na razini Županije cilj je izgradnja Jedinstvenog
regionalnog sustava vodoopskrbe.
Na razini Općine ciljevi su izgradnja i dogradnja lokalnih vodoopskrbnih kapaciteta do pune
izgrađenosti, funkcionalne zaokruženosti i ukupnog opsega korištenja. Prvenstveno se to
odnosi na rješavanje izvorišta vode te izgradnju vodovodne mreže i priključaka.
Nakon izgradnje ove prve faze razvoja treba težiti priključenju na sustav grupnog vodovoda
Đakovo a zatim i izgradnji jedinstvenog vodoopskrbnog sustava širenjem mreže prema
naseljima susjednih općina.
b) Odvodnja otpadnih voda
Istovremeno s razvojem vodoopskrbe poželjno je razvijati sustave za odvođenje sanitarnih,
otpadnih i oborinskih voda.
Među ciljevima zaštite voda od zagađivanja u planovima višeg reda su očuvanje kvalitete
voda koje su još čiste i zaustavljanje trenda pogoršanja kvalitete podzemnih i površinskih
voda.
Stoga je u ostvarivanju toga, na razini Općine, cilj izgradnja Javnog odvodnog sustava kao i
rješavanje pročišćavanja prikupljenih voda prije upuštanja u recipijent.
c) Uređenje vodotoka i voda
Osnovni cilj je uređenje svih voda do stupnja pogodnog za kvalitetno korištenje vodnih
površina.
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Ciljevi u ovoj oblasti su uređivanje mreže detaljne odvodnje do stupnja koji će omogućiti
pravodobnu odvodnju suvišnih voda s melioracijskih površina, te zatim održavanje
postignutog stupnja uređenosti kako bi se kulturama osigurao povoljan odnos vode i zraka.
Obzirom da je stabilna proizvodnja jedino moguća ukoliko se kulturama osigura dovoljna
količina vode u periodu kada je nema, a potrebna je, cilj je uspostava sustava za
navodnjavanje uz uključivanje što većeg broja poljoprivrednih površina u buduća
navodnjavana područja.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 63
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih
cjelina
a) Krajobrazne i prirodne vrijednosti i posebnosti
Prostornim planom Osječko-baranjske županije, cijelo područje Općine Strizivojna je
utvrđeno kao vrijedni dijelovi prirode (županije) i predviđeno za zaštitu planerskim mjerama
(izvan zakonske zaštite).
U tom cilju je potrebno:
-
istražiti i utvrditi mjere zaštite s ciljem očuvanja prirodnih značajki zaštićenih dijelova
prostora budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj baštini.
b) Kulturna dobra
Kulturna dobra od lokalnog značenja zaštititi na nivou Općine, a sukladno realnim
mogućnostima.
2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU
OPĆINE
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
Racionalno korištenje i zaštita prostora vezano je uz učinkovitu funkcionalnu organizaciju
naselja i veličinu prostora koji je obuhvaćen granicom građevinskog područja. Na temelju
sagledanog stanja u prostoru postojećih naselja, utvrđuju se sljedeći ciljevi:
•
Optimalno korištenje građevinskog područja
U tom cilju potrebno je:
•
•
-
postizanje većeg stupnja iskorištenosti građevinskog zemljišta unutar postojećeg
građevinskog područja i sprječavanje svakog daljnjeg neopravdanog širenja,
-
svođenje dimenzija građevinskog područja na veličinu primjerenu potrebama,
-
usmjeravanje izgradnje unutar postojećeg građevinskog područja u dijelove koji su
već opremljeni komunalnom infrastrukturom.
Očuvanje kulturnih dobara i vrijednih dijelova naselja
-
očuvanje i revitalizacija pojedinih građevina (etnoloških, sakralnih),
-
zaštita postojećih i stvaranje novih ambijentalnih vrijednosti.
Osiguranje zdravog okoliša
U tom cilju potrebno je:
-
utvrditi stanje okoliša u Strizivojni,
-
poduzeti mjere sanacije u ugroženim dijelovima naselja,
-
planirati i provoditi mjere zaštite u procesu izgradnje i uređenja Strizivojne.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 64
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja
Postojeće granice građevinskog područja naselja Općine potrebno je preispitati i korigirati
ovisno o predviđenim potrebama za širenje naselja, te potrebama Općine za smještajem
dodatnih gospodarskih, društvenih i športsko–rekreacijskih sadržaja.
Kod definiranja planiranih granica građevinskog područja za naselje Strizivojna potrebno je
uzeti u obzir osnovne smjernice propisane Prostornim planom Osječko-baranjske Županije,
Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, te Programom prostornog uređenja
Republike Hrvatske.
-
Ispitati mogućnost gradnje (prostorne rezerve) unutar postojećeg građevinskog
područja, a posebno nedovršenih dijelova, te u odnosu na kapacitete postojeće
infrastrukture.
Oblikovati građevinsko područje primjereno geomorfološkim značajkama kao naseljsku
cjelinu, odvojeno od druge takve cjeline.
Odrediti građevinska područja izvan koridora državne i regionalne infrastrukture,
vrijednog poljoprivrednog zemljišta i nestabilnih terena.
-
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture
Razvoj Strizivojne usmjerava se u pravcu unapređenja uvjeta života kvalitetnom unutrašnjom
organizacijom, osobito s gledišta razmještaja funkcija i pokrivenosti prostora potrebnom
komunalnom infrastrukturom. U skladu s navedenim, utvrđuju se osnovni ciljevi:
•
Razviti i urbanizirati općinsko središte Strizivojnu kao nositelja razvoja područja Općine
•
Osigurati prostorne uvjete za razvoj djelatnosti koje mogu unaprijediti razvoj
•
Poboljšati unutarnju organizaciju naselja
U tom cilju potrebno je:
•
-
planirati razvoj prvenstveno na neizgrađenim dijelovima građevinskog područja,
-
odgovarajućim prostornim razmještajem i mjerama zaštite izbjegavati konfliktne
situacije vezane uz odnos pojedinih sadržaja prema stanovanju (promet, gospodarski
sadržaji),
-
razvijati mrežu sadržaja društvenih djelatnosti u skladu s funkcijom Strizivojne i
razvojnim potrebama,
-
osigurati prostore za zelenilo, sport, rekreaciju i zajedničke potrebe.
Podići razinu komunalne opremljenosti
U tom cilju potrebno je:
-
rekonstruirati i modernizirati postojeće kolnike koji su u funkciji već izgrađenih zona,
-
izgraditi i organizirati površine za promet u mirovanju u skladu s potrebama,
-
izgraditi javni odvodni sustav Općine,
-
nastaviti izgradnju plinoopskrbnog sustava,
-
izgraditi suvremenu podzemnu kabelsku telekomunikacijsku mrežu u svim ulicama i
potreban broj baznih postaja (GSM),
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 65
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
-
u elektroopskrbi ciljevi su: rekonstrukcije i dogradnje distribucijske elektroenergetske
mreže na 10(20) kV i 0,4 kV naponskoj razini, radi zadovoljavanja propisanih
standarda o isporuci električne energije i osiguranju potrebnih količina električne
energije za razvoj,
-
kod javne rasvjete ulica cilj je dovršetak izgradnje javne rasvjete u svim ulicama
Strizivojne.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 66
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U
ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE
Prostorni razvoj Županije temelji se na prirodnim obilježjima prostora, mreži naselja i
infrastrukturnih sustava, utvrđenim prostornim mogućnostima, ograničenjima i ciljevima
budućeg razvoja, te očekivanom demografskom razvoju i utvrđenim osnovnim pravcima
gospodarskog razvoja.
Dominantnu ulogu u organizaciji prostora Županije čini osovina Beli Manastir-Osijek-Đakovo
koja izgradnjom međunarodne autoceste Budimpešta-Osijek-Ploče (Vc) dobiva još veće
značenje i predstavljat će temeljnu okosnicu razvitka Županije.
Općina Strizivojna se prostire jugoistočno od navedene osovine razvoja i na nju će se vezati
putem postojeće državne ceste D-7.
Gospodarska struktura Županije je određena korištenjem prirodnih resursa, korištenjem
postojećih kapaciteta te izgradnjom odgovarajućih novih za koje postoji opravdanje po
ekonomskim i tržišnim kriterijima. U prostorno-gospodarskom modelu značajno je usmjerenje
na formiranje gospodarskih zona u ili uz općinska središta ili veća naselja radi ravnomjernijeg
gospodarskog razvoja. Prostor Općine Strizivojna je dio prostora Županije namijenjen
poljoprivrednim djelatnostima i šumarstvu.
3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE
PROSTORA
Organizacija prostora Općine uvažava razvojna opredjeljenja Županije, što znači da
preuzima obveze iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije. To se prvenstveno odnosi
na infrastrukturne građevine od važnosti za Državu i Županiju, obveze zaštite prirodnih
vrijednosti, te ostale planske mjere zaštite.
Organizaciju prostora Općine Strizivojna prvenstveno određuju prirodna obilježja,
infrastruktura od državnog značenja i naselje Strizivojna. U prostoru Općine dominiraju
poljoprivredno zemljište i šume i zbog osobite vrijednosti ono se planira za gospodarsku
valorizaciju.
U Planu su definirane površine osnovne namjene (poljoprivredno i šumsko zemljište) koje su
strukturirane u odnosu na vrijednost i način korištenja.
Korištenje i namjena površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. ''Korištenje i
namjena površina''.
Građevinsko područje Strizivojne je prikazano na kartografskom prikazu u mjerilu 1:5.000, a
sadrži izgrađene i površine za izgradnju. Građevinsko područje je prikazano u okviru
utvrđenih granica, ono je višenamjensko i može se razrađivati planovima užih područja.
Infrastrukturni sustavi su prikazani na kartografskim prikazima br. 1.A, 2.A, i 2.B., u mjerilu
1:25.000 i prostor je prikazan linijski, a građevine simbolima.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 67
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina
Tablica br. 24.
ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA
Red.
broj
NAMJENA POVRŠINA
OZNAKA
(*)
1.
1.1.
Ukupno
Izgrađeni dio GP
1.4.
2.
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
3.
Građevinsko područje
naselja stalnog stanovanja
Ukupno
GP1
Građevinska područja naselja
povremenog stanovanja
Ukupno
314,14
GP2
-
Građevinsko područje gospodarske
zone van naselja
Građevinska područja turističkorekreacijskih i turističko-ugostiteljskih
zona
IZGRAĐENE STRUKTURE
VAN GRAĐEVINSKOG
PODRUČJA
Površine za iskorištavanje
energetskih sirovina
Površine za iskorištavanje
geotermalne vode
Ostale površine za
iskorištavanje mineralnih
sirovina
Rekreacijsko područje
Ukupno
GP3
Izgrađeni dio GP
Ukupno
-
GP4
-
Izgrađeni dio GP
Ukupno
E1
-
E2
-
E3
-
R
-
3.1.
3.2.
Vrijedno obradivo tlo
P2
3.3.
Ostala obradiva tla
P3
4.
4.1.
ŠUME ISKLJUČIVO OSNOVNE
NAMJENE
Gospodarske šume
Ukupno
4.2.
4.3.
P1
-
-
1.682,80
0,48
1.405,58
0,40
281,23
1.313,03
87,59
Ukupno
Š1
1.405,58
Zaštitne šume
Š2
-
Š3
-
7.
Šume posebne
namjene
OSTALO ŠUMSKO ZEMLJIŠTE
ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE
OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO,
ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE
VODNE POVRŠINE
7.1.
Vodotoci
7.2.
Jezera
7.3.
Akumulacije
7.4.
Retencije
6.
11,1
198,65
POLJOPRIVREDNO TLO
ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENEOBRADIVO
Osobito vrijedno obradivo tlo
5.
ha/stan
198,65
Izgrađeni dio GP
1.3.
stan/ha
GRAĐEVINSKA PODRUČJA
Izgrađeni dio GP
1.2.
UKUPNO
(ha)
314,14
Ukupno
ŠZ
185,74
0,05
Ukupno
OP
12,28
0,003
Ukupno
_____
-
-
-
_____
-
A
-
______
-
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 68
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
7.5.
Ribnjaci
8.
OSTALE POVRŠINE
8.1.
Posebna namjena
8.2.
Promet
8.3.
8.4.
Groblja
Deponija komunalnog
otpada
Broj: 26/2002.
R
Ukupno
____
N
____
9.
-
G
OK
OPĆINA UKUPNO
25,61
0,0007
3.626,00
1,03
25,61
-
Napomena: Površine navedene u tablici br. 24., utvrđene su mjerenjem na kartografskom prikazu
br. 1. ''Korištenje i namjena površini'' u Mj. 1:25.000 izuzev prometnica koje su
utvrđene na temelju orijentacijskih širina koridora.
Ukupna površina Općine utvrđena mjerenjem na kartografskom prikazu identična je
površini Općine dobivenoj iz Područnog ureda za Katastar.
3.2.1.1. Struktura površina
Iz prostornih pokazatelja za namjenu površina (mjerenjem na kartografskom prikazu br. 1.
Korištenje i namjena površina) planirana struktura površina po namjeni je sljedeća:
I
POVRŠINE ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE
1.
2.
Poljoprivredno tlo
46,5%
Šume i šumsko zemljište 43,9%
II UKUPNA GRAĐEVINSKA PODRUČJA
III OSTALE POVRŠINE
8,6%
1,0%
Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene je obradivo tlo strukturirano po vrijednosti na
temelju podataka katastra i obuhvaća tla od I do VIII bonitetnog razreda. Obuhvaćeno je
samo poljoprivredno tlo izvan naselja.
Ukupna građevinska područja obuhvaćaju građevinsko područje naselja Strizivojna.
Ostale površine su ostalo poljoprivredno tlo, šume, te tlo pod prometnicama.
3.2.1.2. Građevinska područja
Postojeće građevinsko područje naselja Strizivojna preispitano je, te utvrđeno planirano u
skladu s osnovnim smjernicama propisanim Prostornim planom Osječko-baranjske županije,
Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, te Programom prostornog uređenja
Republike Hrvatske (NN, br. 50/99.).
Granice građevinskih područja preispitane su u ovisnosti o specifičnostima naselja, te po
kriterijima Odredaba za provođenje Prostornog plana Osječko-baranjske županije koji
definira maksimalnu površinu građevinskih područja.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 69
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Maksimalna površina građevinskih područja ovisna je o postojećem broju stanovnika i
postojećoj površini izgrađenog područja naselja, te planiranom broju stanovnika za plansko
razdoblje, pri čemu odnos planirane površine i planiranog povećanja stanovništva (m²/st.) ne
može biti veći od odnosa izgrađene površine i postojećeg broja stanovnika, te ukupna
površina građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za najviše 25% od
zbroja površine izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje
stanovništva.
Na osnovu navedenih kriterija, te razvojnih specifičnosti naselja, utvrđene su planirane
granice građevinskog područja naselja stalnog stanovanja Strizivojna.
1. Građevinsko područje naselja stalnog stanovanja Strizivojna
Građevinsko područje naselja Strizivojna izrazito je linearno građevinsko područje, utvrđeno
obodno oko postojeće izgradnje. Istočno od cjelovitog građevinskog područja naselja
utvrđena su 3 izdvojena građevinska područja naselja Strizivojna.
Ukupna površina građevinskog područja naselja Strizivojna iznosi 314,14 ha u kojem su
izgrađene površine zastupljene s 63,2%.
Na zapadnom dijelu građevinskog područja naselja Strizivojna planirane su 2 zone
gospodarske namjene i 1 zona uz željezničku prugu unutar kojih je dopuštena gradnja
isključivo gospodarskih i pratećih sadržaja.
Tablica br. 25.
NASELJE
CENTRALITET NASELJA
BROJ STAN. 2001.
POVRŠINA IZGRAĐ. PODRUČJA
(ha)
POVRŠINA IZGRAĐ. PODRUČJA /
BROJ STANOVNIKA 2001.(ha/st)
PLANIRANI BROJ STAN.
PORAST BROJA STAN.
POVRŠINA ZA PLANIRANO
POVEĆANJE BROJA STANOVNIKA
(ha)
UKUPNO - POVRŠINA IZGRAĐ.
PODRUČJA + POVRŠINA ZA
PLANIRANO POVEĆANJE BROJA
STAN. (ha)
UKUPNO + 25%
PLANIRANE POVRŠINE ZA RAZVOJ
ŠPORTA, REKREACIJE, TURIZMA,
GOSPODARSTVA (ha)
MAKSIMALNA DOPUŠTENA POV.
GRAĐ. PODR.
POVRŠINA PLANIRANOG GRAĐ.
PODRUČJA (ha)
POVRŠINA PL. GRAĐ.PODRUČJA /
MAX. DOPUŠTENA POVRŠINA
GRAĐ.PODR.
DOKAZ USKLAĐENOSTI S PPOBŽ
STRIZIVOJNA
veće lokalno
(inicijalno
razvojno)
središte
2758
198,65
0,07
3500
742
53,44
252,09
315,12
31,76
346,88
314,14
0,91
UKUPNO
2758
198,65
0,07
3500
742
53,44
252,09
315,12
31,76
346,88
314,14
0,91
3.2.1.3. Poljoprivredne površine
Poljoprivredne površine su vrijedan prirodni resurs, koji na području općine Strizivojna
zauzima i najveći dio prostora Općine (cca 55%), te je stoga opravdana potreba racionalnog i
ekonomičnog korištenja ovog prirodnog resursa.
U okviru ukupnih poljoprivrednih površina postoje zemljišta različite pogodnosti za obradu, a
što je u neposrednoj vezi s pedološkim osobinama tala, ali i drugim elementima valorizacije
(stjenovitost, nagib, dreniranost, skeletnost itd.), na temelju kojih se vrši vrednovanje
poljoprivrednog zemljišta za određenu namjenu, a što je bila osnova za valorizaciju
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 70
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
poljoprivrednog zemljišta kod izrade Namjenske pedološke karte Republike Hrvatske
1:300.000.2
Na osnovu i podataka iz Katastra o klasi i kulturi poljoprivrednog zemljišta, te i na temelju
Pravilnika o sadržaju prostornih planova3 izvršena je procjena pogodnosti tala za potrebe
Prostornog plana uređenja Općine Strizivojna, te se može konstatirati da se na području
Općine Strizivojna nalaze tla pogodna za poljoprivredno korištenje sljedećih kategorija:
-
osobito vrijedno obradivo tlo;
vrijedno obradivo tlo;
ostala obradiva tla.
Navedene kategorije i granice prostiranja svake od navedenih kategorija poljoprivrednog
zemljišta prikazane su na grafičkom prikazu ''Korištenje i namjena površina''.
Ucrtavanjem svake od navedenih kategorija tala, te mjerenjem ucrtanih površina pomoću
računara, utvrđeno je da se na području Općine Strizivojna osobito vrijedno obradivo tlo
prostire na površini od cca 281 ha, dok vrijedno obradivo tlo zauzima površinu od cca 1.285
ha, što iznosi 43,2% ukupnog teritorija Općine (7,8% osobito vrijedno obradivo tlo, 35,4%
vrijedno obradivo tlo).
Osobito vrijedno obradivo tlo zastupljeno je u manjim površinama na zapadu Općine, te u
okruženju naselja Strizivojna, većim dijelom sa sjeverne, a manjim dijelom s južne i istočne
strane.
Vrijedno obradivo tlo je kategorija poljoprivrednog zemljišta koja je najrasprostranjenija, te
zauzima područje Općine koje nije pod šumom i osobito vrijednim tlom.
Ostala obradiva tla su tek malim dijelom zastupljena na području Općine i to nekoliko
površina u južnom i istočnom dijelu Općine (uz šume Trstenik, Gušavac).
Najoptimalnija mjera zaštite poljoprivrednog zemljišta je njegovo korištenje u skladu s
izvršenom valorizacijom, odnosno u skladu s utvrđenim pogodnostima tla za pojedinu
namjenu.
Budući da prostor Općine Strizivojna ima tek nešto preko polovine svog teritorija, vrijednog
obradivog tla, to je izražena i potreba racionalnog korištenja ovog prirodnog resursa za
njegovu osnovnu namjenu-poljoprivredu. Stoga je potrebno na najmanju moguću mjeru
smanjiti korištenje kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe (širenje
naselja, gospodarstvo, infrastruktura), a kroz usklađivanje interesa svih korisnika u prostoru.
U tom smislu je potrebno očuvati cjelovite površine kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta za
trajnu namjenu, za poljoprivredu. Na taj način je takvo zemljište lakše privesti kompletnom
vodnogospodarskom uređenju, kao mjeri očuvanja i zaštite zemljišta za njegovu osnovnu
namjenu.
U cilju zaštite tla potrebno je djelovati u pravcu proizvodnje hrane i drugih poljoprivrednih
kultura kroz racionalizaciju korištenja kemijskih sredstava za povećanjem prinosa. U tom
2
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju-Namjenska pedološka karta 1:300.000,
Zagreb, 1996.
3
Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza obveznim pokazateljima i standardu elaborata prostornih
planova (NN, 106/98.)
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 71
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
smislu je potrebno djelovati i kroz poticanje i razvoj ekološke poljoprivrede i proizvodnje
zdrave hrane, na poljoprivrednom zemljištu gdje za to ima uvjeta.
3.2.1.4. Šumske površine
Šume su specifično prirodno bogatstvo koje danas sve više zahtijeva posebne uvjete
očuvanja, zaštite i razvoja.
Na prostoru Općine Strizivojna zastupljene su: gospodarske šume kojima gospodari Javno
poduzeće Hrvatske šume, te ostale manje šume i šumske površine u individualnom
vlasništvu.
Gospodarske šume prostiru se na površini od oko 1.419 ha. Na području Općine Strizivojna
nalazi se šumarija Strizivojna koja gospodari šumama podijeljenim u gospodarske jedinice.
Za gospodarske jedinice su izrađene osnove gospodarenja s trajanjem od 10 godina, a
nakon tog perioda se izrađuju nove. Osnovom gospodarenja određuje se količina drvne
zalihe (etat) koja se treba posjeći u toku trajanja šumskogospodarske osnove, zatim se
propisuju šumsko uzgojni radovi jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma. Stoga
se šume i šumsko zemljište Općine Strizivojna moraju koristiti prema (izrađenim) šumskim
osnovama te osobito Zakonom o šumama. Svim radovima moraju se osigurati i omogućiti:
postojanost ekosustava, održavanje i poboljšanje općekorisnih funkcija šuma te napredno i
potrajno gospodarenje te korištenje šuma i šumskog zemljišta na način i u takovoj mjeri da
se održava njihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i
potencijal. Obnova šuma vršiti će se oplodnim sječama uz uzgoj stabilnih mješovitih šuma.
U gospodarenju šumama nužno je u ovisnosti o obujmu sječe, obavljati obnovu šuma
pošumljavanjem, osobito kod onih sjeća kod kojih nije osigurana prirodna obnova šuma, te
provesti mjere uzgoja i zaštite (čišćenje i prorjeđivanje). Dugoročni plan unapređenja stanja
šuma u sebi uključuje uzgoj mješovitih sastojina koje su otpornije na kalamite izazvane
abiotskim ili biotskim faktorima. Uz ove mjere nužna je izgradnja šumskih prometnica kako bi
svaki dio šume u svim uvjetima bio dostupan, odnosno treba povećati otvorenost šuma.
Racionalnim gospodarenjem prostora mora se ograničiti smanjenje šumskih površina kao i
zahvati kojima se narušavaju prirodni uvjeti u staništima. Ne smije se dozvoliti širenje
poljoprivrednih površina na račun šumskih, dapače nužno je pošumljavanje svog zemljišta
koje nije pogodno za druge namjene.
U svim studijama i elaboratima o utjecaju građevina na okoliš posebnu pozornost treba
posvetiti mogućem negativnom utjecaju na šume i šumsko zemljište te u istima predvidjeti
potrebne mjere za smanjenje ili eliminiranje tih utjecaja.
Kod hidromelioracijskih zahvata kojima se korigira vodozračni režim obvezno treba šumama i
šumskom zemljištu osigurati bolje ili barem nepromijenjene uvjete.
Zaštita šuma treba obuhvatiti praćenje zdravstvenog stanja, kretanje nivoa podzemnih voda,
preventivne mjere zaštite od požara te represivne mjere.
3.3. NASELJA
Postojeću mrežu naselja općine čini samo jedno naselje–Strizivojna koje je ujedno i općinsko
središte, odnosno veće lokalno (inicijalno razvojno) središte.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 72
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
3.4.1. Gospodarske djelatnosti
3.4.1.1. Proizvodne i uslužne djelatnosti
Gospodarstvo Općine će se razvijati u sljedećim pravcima:
-
primarna poljoprivredna proizvodnja (ratarstvo, stočarstvo i drugi tržišno opravdani
oblici),
obiteljska poljoprivredna gospodarstva s preradom i seoskim turizmom,
metalska i drvnoprerađivačka industrija,
nove proizvodne i uslužne djelatnosti kroz oblik malog i srednjeg poduzetništva.
Prostorni uvjeti za smještaj novih kapaciteta i djelatnosti su stvoreni ovim Planom u
gospodarskim zonama unutar naselja Strizivojna.
Razvoj gospodarstva pogodovat će dobra prometna povezanost (cestom i željeznicom) sa
tržištima prodaje i nabave.
Ovim Planom se omogućuje pod određenim uvjetima lociranje gospodarskih djelatnosti u
područja stanovanja u naselju, te izvan građevinskog područja.
3.4.1.2. Turizam
Općina Strizivojna kao dio kontinentalnog turističkog prostora Osječko-baranjske županije i
Republike Hrvatske, posjeduje određene preduvjete da u budućem gospodarskom razvoju, a
time i turističkom, adekvatno valorizira svoje potencijale te postigne značajniji razvoj turizma
od sadašnjeg razvoja.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 73
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Za budući razvoj turizma na području Općine ali i ukupnog prostora Županije utjecat će uvjeti
i pogodnosti koji su sadržani u strateškim dokumentima prostornog4 i turističkog5 razvitka na
državnoj razini, a koji se odnose na kontinentalni prostor i razvoj turizma u njemu. Ovim
dokumentima se ističe očuvan i visokovrijedan prostor kao strateški resurs hrvatskog turizma
čija vrijednost će dugoročno rasti. Navedeni dokumenti se zalažu za ravnomjerniji turistički
razvoj svih potencijala, kao i njihovo racionalno korištenje.
U tako definiranim uvjetima, budući turistički razvoj će se bazirati na temelju ponude i
atraktivnosti resursa, bilo prirodnih ili kulturno-povijesnih, a u okviru ukupnog gospodarskog
razvoja Općine i Županije.
Raspoloživi prirodni uvjeti prostora, pretežno nizinski prostor, te šumska i lovna područja,
kao i tranzitni položaj u odnosu na prostor Županije i auto-ceste Zagreb-Lipovac, kao i
ruralna obilježja prostora Općine utjecat će na daljnji razvoj turizma na prostoru Općine.
U okviru Prostornog plana Osječko-baranjske županije6 izdvojena su područja turističke
namjene od važnosti za Županiju, s aspekta korištenja i namjene prostora. Međutim, na
području Općine Strizivojna nema turističkih područja županijskog značenja, ali ne isključuje
turističke potencijale lokalnog značenja.
U narednom planskom razdoblju, u odnosu na planirani gospodarski razvoj, te postojeću i
planiranu prometnu infrastrukturu, moguće je očekivati intenziviranje tranzitnog turizma, što
bi omogućilo planiranje potrebnih sadržaja za takav oblik turizma (ugostiteljstvo, servisi,
trgovački prostori itd.).
Područje Općine Strizivojna je i sadašnje ali i buduće lovno područje (lovačko društvo
''Fazan'' na 2.100 ha i privatno lovište ''Grm'' na 2.300 ha), s mogućnosti razvoja lovnog
turizma, ali uz očuvanje prirodnih potencijala lovišta, ali i divljači u njima.
Općina Strizivojna kao ruralni prostor ima potencijala za razvoj ruralnog turizma, a kroz
poticanje seljačkog obiteljskog gospodarstva da se kao dopunskom djelatnošću uključe u
turizam kroz pružanje usluga smještaja, ishrane (poticanje ekološki proizvedene hrane),
organiziranja odmora, rekreacije, lova, sudjelovanja u poljoprivrednim radovima na seljačkom
gospodarstvu, ali i prezentirajući svoje običaje, tradicijsku i kulturnu baštinu kroz
organiziranje različitih manifestacija. Razvijanje takvih aktivnosti pozitivno će se odraziti na
očuvanje i razvoj seljačkih gospodarstava, ali i ukupnog ruralnog prostora, a što će u
konačnici dovesti i do poticanja turističkog i ukupnog gospodarskog razvoja usklađenog sa
strateškim dokumentima razvoja i Županije i Države.
3.4.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina
Prostornim planom Općine nije predviđena eksploatacija mineralnih sirovina s područja
Općine. Otvaranje istražnih polja (a potom i eksploatacijskih) moguće je prema odredbama iz
PPŽ Osječko-baranjske.
4
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja-Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske,
1997.
5
Razvoj strategije hrvatskog turizma, NN 113/93.
6
Zavod za prostorno uređenje : Prostorni plan Osječko-baranjske županije, Osijek, 2002.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 74
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
3.4.2. Društvene djelatnosti
U planu razvoja objekata i funkcija društvenih djelatnosti pošlo se od stanja, obveza koje
proizlaze iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije, potreba, mogućnosti i ograničenja
Općine u svezi planiranja pojedinih funkcija koje proizlaze iz njene nadležnosti.
PPOBŽ propisuje određene obveze kod smještaja društvenih djelatnosti, a ovisno o sustavu
središnjih naselja:
Općinsko središte
Strizivojna
DRUŠTVENE DJELATNOSTI
Uprava, sudstvo
Obrazovanje
Kultura
Zdravstvo
Ostalo
-
općinska izvršna tijela
osnovna škola
dječji vrtić
dom kulture
zdravstvena stanica
ljekarna
veterinarska ambulanta
-
financijsko posredovanje
pošta
3.4.2.1. Uprava
Postojeći razmještaj upravnih funkcija na području Općine Strizivojna u potpunosti se
zadržava, što znači da naselje Strizivojna zadržava općinske upravne funkcije.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 75
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
3.4.2.2. Obrazovanje
1. Osnovno obrazovanje
Postojeća mreža osnovnih škola utvrđena je Odlukom o mreži osnovnih škola na području
Osječko-baranjske županije, te prema navedenoj odluci i funkcionira školstvo na području
Općine.
Postojeći kapaciteti matične škole u naselju Strizivojna i područnog odjela u Soljaku dovoljni
su za planirani broj korisnika, te se zadržava postojeća mreža.
2. Predškolski odgoj
Predškolska djelatnost je uređena kao podsustav odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske
od 1997. godine (Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi, Narodne novine, broj 10/97).
Ukupna obuhvatnost djece predškolske dobi u redovitim programima (petosatnim i
desetosatnim programima) iznosi oko 35% djece predškolske dobi, što ne zadovoljava
potrebe roditelja za smještajem djece u dječje vrtiće. Obuhvatnost djece kraćim programima
je oko 25%, što također ne zadovoljava. Ali treba istaknuti da su sva djeca u Republici
Hrvatskoj u godini dana prije polaska u školu (školska godina 2003./04.) obuhvaćena
programima predškolskog odgoja (100%) u redovitim vrtićnim programima i u programima
predškole.
Novim podzakonskim aktima planira se do 2005. godine povećati obuhvat djece predškolske
dobi u različitim programima predškolskog odgoja na 60 posto, što je i dugoročni cilj , te bi
stoga u naselju Strizivojna trebalo stvoriti prostorno mogućnosti za organiziranje vrtića u
naselju Strizivojna
3.4.2.3. Zdravstvo
Zdravstvena zaštita na području Općine Strizivojna organizirana je na nivou primarne
zdravstvene zaštite s 1 liječničkim timom opće/ obiteljske medicine i 1 liječničkim timom
polivalentne stomatološke zdravstvene zaštite.
Na području općine djeluje i 1 te veterinarska ambulanta.
MREŽA ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI definira obvezu smještaja:
- 1 liječničkog tima opće/ obiteljske medicine na razini primarne zdravstvene zaštite
- 1 liječničkog tima polivalentne stomatološke zdravstvene zaštite na razini primarne
zdravstvene zaštite
-1 medicinske sestre na razini zdravstvene njege u kući.
Postojeći broj liječničkih timova opće/obiteljske i polivalentne stomatološke
zdravstvene zaštite na razini primarne zdravstvene zaštite trenutno funkcionira u propisanom
opsegu, ali je potrebno organizirati zdravstvenu njegu u kući s jednom medicinskom sestrom.
Isto tako u naselju Strizivojna, a sukladno sustavu središnjih naselja i funkcija koje bi trebala
sadržavati, potrebno je organizirati ljekarnu .
3.4.2.4. Kultura
Objekti kulture na području Općine Strizivojna zastupljeni su samo građevinom Hrvatskog
doma u sklopu Općinske uprave u naselju Strizivojna (Braće Radića 172.).
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 76
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Planom se ne obvezuje planiranje novih građevina, iako je preporuka otvaranje novih
sadržaja s područja kulture i umjetnosti.
Svaka dodatna aktivnost Općine u pogledu kulture, bilo u vidu manifestacije ili stalne
djelatnosti povećava psihološki standard stanovništva Općine, te je i vid promocije naselja i
prirodne baštine, tako da je poželjno jednu granu budućeg turističkog razvoja Općine temeljiti
na kulturnom nasljeđu.
3.4.2.5. Vjerske institucije
Postojeće vjerske zajednice, pokrivenost područja župama, te postojeće građevine vjerskih
institucija povijesno su nastale kao odraz potreba stanovništva Općine, te nema opravdanih
razloga za utvrđivanjem drugačijeg sustava ili razmještaja.
Ukoliko se budu gradile nove vjerske građevine na području općine, potrebno je držati se
uvjeta gradnje koje se propisuju Odredbama za provođenje Plana, a posebnu pažnju
potrebno je posvetiti otvorenim prostorima, odnosno mjestima zadržavanja stanovništva kod
svakodnevnih ceremonija.
3.5. ŠPORT I REKREACIJA
Planirana mreža športskih objekata i objekata fizičke kulture nastala je na temelju izračunatih
potreba za takvim vrstama objekata, a u skladu s očekivanim brojem stanovništva do kraja
planskog razdoblja, za koje se Plan izrađuje (demografska prognoza), odnosno određenih
dobnih skupina stanovništva, te na temelju zadanih koeficijenata iz Pravilnika o prostornim
standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže športskih
objekata (NN 38/91.).
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 77
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Tablica br. 26.
MREŽA ŠPORTSKIH OBJEKATA NA PODRUČJU OPĆINE STRIZIVOJNA
1. DVORANSKOM JEDINICOM smatra se dvorana veličine 15x27 m koja raspolaže s
odgovarajućim prostorom za uskladištenjem opreme, dvije svlačionice kapaciteta 30 korisnika s WCom i praonicom koje se mogu koristiti iz obje svlačionice.
Tjedni prosječni kapacitet dvoranske jedinice je 1500 sati-korisnika, računajući na dvoransku jedinicu
izgrađenu uz organizaciju odgoja i obrazovanja.
2. IGRALIŠNOM JEDINICOM (nogomet, hokej na travi, ragbi i slično, mali nogomet, rukomet,
košarka, odbojka) smatra se igralište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije svlačionice s
WC-om i praonicom.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 78
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Igrališta za mali nogomet, rukomet, košarku i odbojku imaju sljedeće kapacitete jedinica:
- mali nogomet
- rukomet
- košarka
- odbojka
2,0 jedinice
1,4 jedinice
1,0 jedinica
1,2 jedinice
Tjedni prosječni kapacitet igrališta za nogomet, hokej na travi, ragbi i sl. je 470 sati-korisnika, a
igrališne jedinice malog nogometa, rukometa, košarke i odbojke 450 sati-korisnika.
3. BOĆALIŠNOM JEDINICOM smatra se normalna joga za boćanje koja raspolaže sa svlačionicom
za barem 10 korisnika.
Prosječni tjedni kapacitet iznosi 225 sati-korisnika.
4. JEDINICOM KUGLANE smatra se jedna kuglačka staza koja raspolaže svlačionicama s WC-om i
praonicom za 8 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati dvije svlačionice. Kod 6 i više staznih
kuglana kapacitet može biti manji za 25%.
Prosječni tjedni kapacitet jedne staze iznosi 220 sati-korisnika.
5. JEDINICOM STRELJANE smatra se jedno pucačko mjesto koje osim toga raspolaže s najmanje
dva WC-a i praonicom i dvije svlačionice za 3 korisnika po mjestu. Kod streljane s 10 i više mjesta
kapacitet svlačionica može biti manji za 25%.
Prosječni tjedni kapacitet pucačkog mjesta je kod zračne streljane 180 sati-korisnika, a kod ostalih
streljana 80 sati-korisnika.
6. JEDINICOM OSTALIH OTVORENIH I ZATVORENIH SADRŽAJA smatra se sadržaj normalnih
veličina kojeg mogu istodobno koristiti po 10 korisnika i koji ima svlačionice i odgovarajuće sanitarije
za najmanje 20 korisnika.
Prosječni tjedni kapacitet jedinica ostalih sadržaja kod otvorenih objekata je 350 sati-korisnika, a kod
zatvorenih 6540 sati-korisnika.
Iz tablice je vidljivo da su na području Općine neki sportski tereni prekapacitirani u odnosu na
pravilnikom propisane potrebe (streljane, nogomet), neki zastupljeni, ali u nedovoljnoj mjeri
(mali sportovi), dok ostali sportovi uopće nisu zastupljeni.
Poseban problem je potpuni nedostatak zatvorenih sportskih terena, bilo na nivou Općine ili
osnovne škole.
Potrebno je u planskom razdoblju nadopuniti sportske sadržaje terenima koji nedostaju
(sukladno priloženoj tablici).
Osim navedenih planiranih sadržaja za stanovništvo starije od 7 godina, potrebno je osigurati
u svim naseljima igrališta za djecu mlađu od 7 godina minimalne površine 40 m² u svim
naseljima s obzirom na broj stanovnika u svakom pojedinom naselju.
3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI
3.6.1. Groblja
Dimenzioniranje groblja vrši se za stogodišnje plansko razdoblje, ovisno o stopi mortaliteta,
planiranom broju stanovnika, te rotacijskom turnusu grobnog mjesta (20 godina)-metoda
Hansa Schenkela.
Postojeće groblje unutar građevinskog područja naselja Strizivojna gravitacijski obuhvaća
područje Općine Strizivojna, te naselje Vrpolje.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 79
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
S obzirom da popunjenost groblja iznosi 92% površine groblja, planira se proširenje na
susjednu građevnu česticu unutar građevinskog područja naselja (kč.br. 154), površine 1,33
ha, tako da bi ukupna površina groblja iznosila 3,50 ha, od čega je 1,49 ha nepopunjeno
područje.
Navedena planirana površina groblja veća je od minimalno potrebne površine groblja za
plansko razdoblje (3.500 stanovnika Općine+2.300 stanovnika naselja Vrpolje)x4 m²=2,32
ha).
3.7. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA
Korištenje, uređenje i zaštita prostora su u Prostornom planu definirani u kartografskim
prikazima i Odredbama za provođenje.
Osnovu za utvrđivanje uvjeta korištenja čine planirana namjena prostora, važeća zakonska
regulativa kojom se utvrđuju mogućnosti i ograničenja za korištenje prostora, smjernice i
mjere utvrđene u Prostornom planu Osječko-baranjske županije, te ciljevi prostornog
uređenja utvrđeni Prostornim planom.
3.7.1. Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje prostora za smještaj
djelatnosti
U Prostornom planu je detaljno razgraničen prostor prema planiranim pretežitim, odnosno
osnovnim namjenama (građevinsko područje, poljoprivredna namjena, šume, infrastrukturni
koridori i dr.), a na temelju odredaba Prostornog plana odnosno prema podacima nadležnih
ustanova s javnim ovlastima, studija, projekata te druge dokumentacije.
U skladu s ''Uredbom o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku'', utvrđene
su građevine na području Općine koje su od važnosti za Državu, a također su utvrđene
građevine od važnosti za Županiju.
Za infrastrukturne građevine od važnosti za Državu i Županiju utvrđuju se uvjeti uređivanja
prostora na sljedeći način:
-
za postojeće građevine stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta prema
posebnim propisima pri čemu se mora osigurati prostor za rekonstrukciju i eventualno
proširenje,
-
za planirane građevine osiguranom širinom koridora, te uvjetima korištenja utvrđenih
koridora.
Prostornim planom su utvrđeni uvjeti i mjere za smještaj gospodarskih djelatnosti u prostoru.
Izgradnja gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrede usmjerava se u građevinska
područja naselja i izvan granica građevinskog područja. Pri tome se ograničava kapacitet
građevina za uzgoj stoke do max. 50 uvjetnih grla u naseljima. Prostorni položaj građevina
za uzgoj stoke izvan građevinskog područja utvrđen je u odnosu na blizinu naselja i blizinu
kategoriziranih cesta.
Za izgradnju gospodarskih građevina u funkciji ratarstva, koje se grade izvan građevinskog
područja utvrđeni su kriteriji vezani za kulturu i veličinu posjeda. Cilj ovih kriterija i uvjeta je s
jedne strane poticati okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i omogućiti korištenje
poljoprivrednog zemljišta za intenzivnu obradu, a s druge strane spriječiti neopravdanu
izgradnju izvan granica građevinskog područja, te zaštititi vrijedno poljoprivredno zemljište i
krajobrazne osobitosti područja Općine.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 80
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Izgradnja proizvodnih i uslužnih građevina usmjerava se u građevinska područja naselja i
planiranu izdvojenu gospodarsku zonu proizvodno-poslovne namjene.
Izgradnja sportskih i rekreacijskih sadržaja usmjerava se u naselja.
Izvan građevinskih područja omogućava se izgradnja građevina seoskog turizma. Njihova
veličina kao i izgradnja stambenih građevina izvan građevinskog područja uvjetuje se
izgradnjom gospodarskih sadržaja u funkciji poljoprivredne proizvodnje.
Uz javne kategorizirane ceste se dozvoljava izgradnja benzinskih postaja i uz njih sadržaja
tranzitnog turizma, trgovačkih, servisnih i drugih uslužnih sadržaja.
Izgradnja sadržaja u funkciji društvenih djelatnosti usmjerava se u naselje, a prostor se
organizira u sklopu planova užih područja.
3.7.2. Uvjeti za utvrđivanje i korištenje građevinskog područja
U cilju racionalnog korištenja građevinskih područja i zaštite poljoprivrednog tla od
prenamjene, izgrađivanje se usmjerava u neizgrađene i prvenstveno komunalno opremljene
dijelove naselja.
S obzirom da u Strizivojni postoji neizgrađeno, komunalno neopremljeno područje do kojeg
nije riješen odgovarajući pristup, gradnja u takvim područjima se uvjetuje: rješenjem javnog
pristupa u koridorima odgovarajućih profila i minimalna razina komunalne opremljenosti.
Planirano građevinsko područje Strizivojne je utvrđeno sukladno razvojnim potrebama i
kriterijima iz PPOBŽ.
3.7.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite poljoprivrednog zemljišta
Ovim Planom ističe se potreba racionalnog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem što
uključuje i njegovu zaštitu od nepotrebne i nekontrolirane prenamjene.
Zauzimanje novih površina za širenje građevinskih površina moguće je u slučajevima kada je
to opravdano iz gospodarskih, demografskih i drugih razloga.
Građevine koje se mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu izvan građevinskih područja,
moraju se locirati i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu proizvodnju.
Uvjeti za gradnju pojedinih vrsta građevina su utvrđeni u Odredbama za provođenje.
3.7.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite šuma
Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu provodi se u skladu sa
Šumskogospodarskom osnovom na načelu potrajnosti u obnovljivom resursu. Načelo
potrajnosti gospodarenja šumama podrazumijeva upravljanje i uporabu šuma i šumskog
zemljišta tako da se u šumi održava biološka raznolikost, posebnost obnavljanja, vitalnost i
potencijal.
Temeljni zadatak u gospodarenju šumama je uzgajanje na način koji će omogućiti
maksimalnu proizvodnju, stabilnost, a time i samoobnovljivost. Gospodarenje obuhvaća i
iskorištavanje šuma i šumskog zemljišta, te izgradnju i održavanje šumskih prometnica.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 81
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Uvjeti izgradnje građevina u šumama određeni su posebnim propisima, a odnose se na
građevine u funkciji gospodarenja šumama (lovački domovi, lugarnice, šumske prometnice).
Šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namjenu samo prema odredbama Zakona o
šumama.
U pogledu zaštite Zakon o šumama određuje da su pravne osobe, koje gospodare šumom
dužne poduzimati mjere radi zaštite od požara i drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti
i štetočina.
Sustavna zaštita šuma i šumskog zemljišta pretpostavlja kontinuirano praćenje i kartiranje
stanja šuma. Kod regulacijskih zahvata vodnog režima treba voditi računa do promjene
razine podzemne vode negativno utječu na zdravstveno stanje šuma. U svrhu očuvanja i
unapređenja šumskog fonda u privatnim šumama poželjno je korištenje postojećih osnova
gospodarenja državnim šumama za okolne privatne šume.
3.7.5. Zaštićena i vrijedna područja
U sljedećoj tablici je navedeno vrijedno prirodno područje predloženo za zaštitu prema
PPOBŽ, te registrirani antički arheološki lokalitet ''Šimenica''.
Tablica br. 27.
VRIJEDNI DIJELOVI PRIRODE
Red.
broj
1.
1.1.
OPĆINA STRIZIVOJNA
VRIJEDNI DIJELOVI PRIRODE
PREDLOŽENO ZA ZAŠTITU
(izvan zakona po PPOBŽ)
OZNAKA
UKUPNO
(ha)
% OD
POVRŠINE
OPĆINE
VP
3.626
(cijelo područje
Općine)
100,0
12,41
0,3
KULTURNA DOBRA
ARHEOLOŠKI LOKALITET
''ŠIMENICA''-antički arheološki
AL
lokalitet
Izvor podataka: Prostorni plan Osječko-baranjske županije
Ministarstvo kulture-Konzervatorski odjel Osijek
2.
2.1.
Mjere zaštite kulturnih dobara
Sakralna arhitektura
Pojedinačne građevine spomeničkih obilježja, sakralni spomenici (crkve, kapelice,
poklonci i raspela), kultiviram krajolici, kao i pripadajuće građevine moraju biti na stručno
prihvatljiv i vrstan način uključeni u budući razvitak općine i županije.
Zaštita kulturno-povijesnih vrijednosti podrazumijeva slijedeće:
a)
b)
c)
Očuvanje i zaštita kultiviranog krajolika kao temeljne vrijednosti prostora;
Zadržavanje povijesnih trasa putova (starih cesta, pješačkih staza, šumskih
prosjeka, poljskih puteva često popraćenih raspelima i pokloncima);
Očuvanje povijesne slike, volumena i gabarita, obrisa naselja, naslijeđenih
vrijednosti i krajolika;
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 82
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
d)
e)
Broj: 26/2002.
Očuvanje zaselaka i izdvojenih sklopova poput pustara u njihovu okruženju, s
povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeđenom parcelacijom;
Očuvanje i obnovu tradicijskog graditeljstva, ali i svih dragih povijesnih
građevina koje posjeduju svojstvo kulturnog dobra kao nositelja prepoznatljivih
prostora.
U Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN/99) u članku 17. otvorena mogućnost po
kojoj predstavničko tijelo lokalne uprave može ovakve spomenike proglasiti kulturnim
dobrima lokalnog značenja, a način njihove zaštite utvrđuje se uz prethodnu suglasnost
nadležnog tijela, u ovom slučaju Konzervatorskog odjela u Osijeku. Lokalna uprava dužna je
takvim slučajevima osigurati uvjete za provedbu odluke i održavanje kulturnih dobara od
lokalnog značenja.
Građevine narodnog graditeljstva
Na području općine ima nekoliko stambenih objekata koji održavaju povijesnu sliku naselja,
a oni su kao evidentirani navedeni u prijedlogu ovog Konzervatorskog odjela.
U ravničarskom mjestu Strizivojna u ravnom toku se pruža ušorena ulica Stjepana Radića.
Kuće u njoj se najčešće nalaze na uličnoj regulacijskoj liniji što mjestu daje uredan izgled
koji je karakterističan za Slavoniju od vremena austrijske uprave, od polovice 18. st. Kućišta
su pravilnih pravokutnih oblika, prilično ujednačenih širina.
Evidentirane kuće, koje imaju oblik pravokutnika, ulici su okrenute svojom širom stranom.
To su tkz. kuće na front koje najčešće zauzimaju čitavu širinu kućišta. Neke od evidentiranih
kuća sa zabatnim pročeljem okrenute ulici, malobrojne su i datiramo ih, kao i gore
navedene, od početka do tridesetih godina 20. st.
Kuće na front građene su pod snažnim utjecajem gradske arhitekture, sa velikim kolnim
ulazima, amforima i bogato su dekorirane ukrasnim profilacijama.
Predlažemo općini da zaštiti («NN», Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobra, br.69/99
51.17) navedene objekte, kao dobra od lokalnog značaja, kako bi se sačuvala ova
tradicijska graditeljska baština, a planerima da poštuju postojeću sliku naselja i nova
rješenja uklopi u povijesni ambijent kako ne bi došlo do degradacije definirane slike naselja.
Tada bi obaveza lokalne zajednice bila da kulturnom dobru od lokalnog značaja način
zaštite utvrdi uz prethodnu suglasnost ovog Konzervatorskog odjela te osigura uvjete i
sredstva potrebne za provedbu svoje odluke.
Također je moguće proglasiti zaštićenim jedan ili više objekata tradicijske arhitekture,
otkupiti ga od vlasnika, adaptirati, prilagoditi potrebama svoje lokalne zajednice.
Objekt bi mogao služiti za održavanje društvenih zbivanja ili smještaj predmeta
svakodnevne upotrebe proizvoda domaćih obrta te alata, koji su se u prošlosti koristili
na teritoriju općine zajedno s okućnicom na tradicijski način (etno zbirka).
Predlažemo da to bude kuća u ulici Braće Radića, br.345. koja po vremenu nastanka,
tehnici izgradnje, očuvanim izvornim materijalima od kojih je građena i prostornom
organizacijom, predstavlja tipični objekt ruralne arhitekture druge polovice 18.19.stoljeća
u Slavoniji. U nastojanju da se oživi i uvaži prošlost te očuva bar njezin segment,
predlažemo lokalnoj zajednici i ovo kao jedno od mogućih rješenja odnosno mjera zaštite.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 83
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Posebnim konzervatorskom postupku osobito podliježu slijedeći zahvati na zaštićenim
građevinama, sklopovima predjelima i lokalitetima:
-
popravak i održavanje postojećih građevina,
nadogradnje,
pregradnje,
preoblikovanje i građevne prilagodbe(adaptacije),
rušenja i uklanjanja,
funkcionalne promjene postojećih građevina,
izvođenje radova na arheološkim lokalitetima.
U skladu s navedenim zakonima, za sve nabrojene zahvate na građevinama,
sklopovima, predjelima ( zonama) i lokalitetima, za koje se Prostornim planom treba
utvrditi obaveza zaštite, kod nadležne ustanove za zaštitu i spomenika (Ministarstvo
kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Osijeku, Kuhačeva
27) potrebno je ishoditi propisane suglasnosti:
a) posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole),
b) prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevinske dozvole),
c) prethodno odobrenje za «sve radnje koje bi mogle narušiti cjelovitost kulturnog
dobra, a
osobito: konzerviranje, restauriranje, premještanje kulturnog dobra i drugi slični
radovi, rad industrijskih i drugih postrojenja i radilišta, kao i rekonstrukcija, sanacija,
adaptacija kulturnog dobra kao i građenje na području na kojem se nalazi kulturno
dobro» (bez obzira da li je za namjeravane radove potrebna dozvola po Zakonu o
građenju ili ne),
d) nadzor u svim fazama radova, provodi nadležna Uprava za zaštitu kulturne baštine.
Zaštićena kulturna dobra, kod kojih su utvrđena spomenička svojstva i na koja se
obavezno primjenjuju sve spomeničke odredbe, smatraju se sve vrste spomenika, koji su
registriram ili preventivno zaštićeni te upisni u Listu kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Za svaku pojedinačnu povijesnu građevinu kod koje su utvrđen spomenička
svojstva kao najmanja granica zaštite utvrđuje se pripadna parcela ili njezin povijesni
vrijedni dio. Povijesne građevine obnavljaju se cjelovito zajedno s njihovim okolišem:
pristupom zgradi, vrtom, perivojem, voćnjakom, dvorištem i si. ako su povijesno
utemeljeni. Spomen biste, spomen obilježja, grobnice i drugi elementi javnih obilježja
ne mogu se uklanjati, premještati ili na njima bilo što raditi bez prethodnog odobrenja
ove Uprave.
Kulturna dobara od lokalnog značenja
Kulturna dobra od lokalnog značenja su ona dobra koja imaju određene spomeničke
karakteristike i manju spomeničku vrijednost, ali ne u toj mjeri da ih se može
registrirati i upisati u Listu kulturnih dobara na nivou Republike Hrvatske.
Arheološki Iokalitet
Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99) regulirana je između ostalog i
zaštita arheoloških nalazišta i nalaza te se stoga na registrirani lokalitet i na preostalo
područje Općine Strizivojna primjenjuju propisane odredbe iz ovog Zakona.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 84
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Registriranom arheološkom lokalitetu utvrđene su granice rasprostranjenosti katastarskim
česticama. Na tom se lokalitetu, svi zemljani radovi koji uključuju kopanje zemljišta dublje od
40 cm, moraju izvesti ručnim iskopom pod nadzorom i uputama arheologa uz prethodno
utvrđene posebne uvjete zaštite i odobrenje Konzervatorskog odjela u Osijeku, koji može
propisati i prethodno izvođenje zaštitnih arheoloških iskopavanja i istraživanja.
Sva izgradnja na navedenom lokalitetu uvjetovana je rezultatima arheoloških istraživanja, bez
obzira na prethodno izdane uvjete i odobrenje.
Također, ukoliko bi se na području Općine, prilikom izvođenja građevinskih ili bilo kojih drugih
zemljanih radova, naišlo na arheološko nalazište ili nalaze, radove je nužno prekinuti te o
navedenom bez odlaganja obavijestiti Konzervatorski odjel u Osijeku, kako bi se sukladno
odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara poduzele odgovarajuće mjere
osiguranja te zaštite nalazišta i nalaza.
Zaštićenim kulturnim dobrom se smatraju i sva kulturna dobra koja će se, nakon
donošenja PPUO, zaštititi sukladno posebnom zakonu.
Namjena i način uporabe kulturnog dobra te svi zahvati na kulturnom dobru, utvrđuju se i
provode sukladno posebnom propisu.
3.8. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav
3.8.1.1. Cestovni promet
U okviru Vc prometnog koridora planira se izgradnja autoceste koja je u odnosu na postojeću
trasu državne ceste D7 pomaknuta cca 5,0 km na zapad i ne prolazi prostorom Općine.
Izgradnjom autoceste postojeća trasa državne ceste D7 preuzela bi ulogu paralelne ceste
autocesti. Postojeću trasu planira se obnoviti (širina 7,0 m) uz rekonstrukciju kolnika u
pogledu nosivosti i poboljšanju prometno-tehničkih elemenata trase.
Druga po važnosti cesta je trasa županijske ceste Ž 4202 uz koju se razvilo jedino naselje na
području Općine. Navedena cesta je paralelna cesta izgrađenoj autocesti Zagreb-Lipovac
(A3) i predstavlja značajnu sekundarnu cestovnu longitudinalu posavskog prometnog
koridora. Trasu županijske ceste potrebno je obnoviti u skladu s njenom kategorijom i
značajem u mreži, te što prije postići puni standard održavanja.
U zoni građevinskog područja potrebno je izgraditi obostrane pješačke staze u uličnom
profilu kojim prolazi županijska cesta, kao i položaj autobusnih stajališta van kolnika.
U konačnom rješenju predviđeno je da ta trasa županijske ceste Ž 4202 na križanju gdje
skreće prema Vrpolju nastavi ravno, deniveliranim prijelazom (nadvožnjak) prijeđe
željezničku prugu Strizivojna/Vrpolje-Slavonski Šamac, prođe ispod nadvožnjaka državne
ceste D7 preko željezničke pruge Novska-Tovarnik i nakon toga se uključi na trasu državne
ceste D7.
Veći dio ovog rješenja nalazi se na području Općine Vrpolje.
Pristup dijelu građevinskog područja lociranog obostrano uz trasu državne ceste D7 od
postojećeg križanja (sjeverni ulaz u Strizivojnu) do njegovog kraja na dionici prema
Piškorevcima, nije moguć direktno s trase državne ceste. Glavni pristup toj zoni predviđen je
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 85
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
preko postojećeg križanja koje je potrebno urediti u puno četverokrako križanje i od njega
planirati paralelne ceste za pristup do pojedinih parcela.
Na mreži nerazvrstanih cesta u funkciji pristupa izgrađenim zonama potrebno je izgraditi,
obnoviti ili modernizirati kolnik u cilju podizanja nivoa komunalnog standarda.
Uz sve sadržaje javne i gospodarske namjene koji imaju potrebu za parkirališnim prostorom,
isti je potrebno izgraditi minimalno prema Normativima iz Odredbi za provođenje.
3.8.1.2. Željeznički promet
Kolodvor Strizivojna/Vrpolje nalazi se na području općine Strizivojna i predstavlja značajno
prometno čvorište jer se u njemu križaju željeznički pravci položeni u okviru dva paneuropska
prometna koridora.
-
X prometni koridor i magistralna glavna željeznička pruga MG2,
Vc prometni koridor i magistralna pomoćna željeznička pruga MP13.
Na magistralnoj glavnoj željezničkoj pruzi planira se obnova signalno-sigurnosnih i
telekomunikacijskih uređaja u skladu s najnovijim tehnološkim dostignućima na tom
području. Postojeću dvokolosječnu elektrificiranu prugu potrebno je održavati i rekonstruirati
kako bi se održala brzina prometovanja do 160 km/h.
Magistralna pomoćna pruga ima niz prometno-tehničkih ograničenja koja je potrebno
otkloniti. U tijeku je rekonstrukcija navedenog pravca u cilju poboljšanja horizontalnih
elemenata trase te obnova signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja. Na području
Općine trasa je u pravcu do pred ulaza u kolodvor Strizivojna/Vrpolje tako da se ne planiraju
značajnije korekcije trase.
Osim obnove i uređenja navedena dva željeznička pravca potrebno je urediti i željeznički
kolodvor Strizivojna/Vrpolje kako bi se ponudio viši nivo prometne usluge putnicima.
Potrebno je obnavljati i uređivati i križanja željezničke pruge i cesta ili puteva.
Planom je predviđeno da županijska cesta u Strizivojni u jednom od mogućih rješenja
denivelirano prijeđe željezničku prugu Strizivojna/Vrpolje-Slav. Šamac.
3.8.1.3. Poštanski promet
Planovi razvoja poštanske djelatnosti na temelju pokazatelja s pojedinih područja, te na
temelju financijskih mogućnosti ulaze u sastav planova HP-Zagreb.
U narednom planskom razdoblju, zbog ugrađene suvremene opreme u PU Strizivojna
planirani razvoj poštanske djelatnosti svesti će se na proširenje asortimana usluga, te u
skladu s potrebama investicijsko održavanje poslovnih prostora.
Planirani razvoj može eventualno obuhvatiti uređenje eksterijera radi boljeg i lakšeg pristupa,
dakle uređenje pločnika i određenog broja parkirališnih mjesta za potrebe dostave,
zaposlenih u PU i korisnika.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 86
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
3.8.1.4. Telekomunikacije
Nepokretna mreža
Plan razvoja telekomunikacijske mreže na području Općine Strizivojna obuhvaća sljedeće:
-
dogradnju kapaciteta komutacija (UPS) u skladu s porastom potreba,
izgradnja nove ili dogradnja postojeće mjesne mreže u skladu s potrebama,
izgradnja bazne postaje (GSM) s neophodnim kabelskim vodovima.
U narednom periodu razvoj telekomunikacija na području Općine bit će usklađen sa
zahtjevima tržišta. Uz osnovne usluge HT nudi i razvija niz dodatnih usluga u nepokretnoj
telefonskoj mreži te pruža IQ usluge-usluge inteligentne mreže koja je nadogradnja osnovne
telefonske mreže. Intenzivan je i razvoj ISDN i ADSL pristupa koji korisnicima omogućuje
brže uspostavljanje veze, veću pouzdanost te veće brzine prijenosa.
Pokretna mreža
''T-Mobile Hrvatske'' d.o.o. i ''VIPnet'' d.o.o., izgrađuju i upravljaju telekomunikacijskim
mrežama u više sustava pokretnih komunikacija. U razvoju postojećih javnih sustava
pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža
prema planiranom povećanju broja korisnika i uvođenje novih usluga i tehnologija.
Planira se uvođenje novih mreža i sustava pokretnih komunikacija sljedećih generacija
(UMTS i sustavi sljedećih generacija).
Kako bi se omogućilo kvalitetno pokrivanje signalom područja obuhvata Plana uređenja, uz
osiguranje dovoljnog kapaciteta i raspoloživosti usluga koje će se temeljiti na postojećim i
novim mrežama i sustavima pokretnih komunikacija, potrebno je u budućnosti omogućiti
izgradnju i postavljanje dodatnih baznih (osnovnih) postaja smještanjem antena na antenske
stupove i na krovne prihvate na postojećim građevinama.
Pri izgradnji novih baznih (osnovnih) postaja vlasnici pojedinih mreža moraju uskladiti
izgradnju radi zajedničkog korištenja baznih (osnovnih) postaja zbog racionalnog korištenja
prostora, te voditi računa o zaštiti okoliša prvenstveno zbog sigurnosti i zdravlja okolnog
stanovništva.
3.8.1.5. RTV sustav veza
Zbog ranije izgrađenih objekata RTV sustava veza "Kapavac" i ''Mandićevac'' relativno blizu
granice Općine, koji pokrivaju cijeli prostor Općine Strizivojna (i šire) u sljedećem planskom
razdoblju se ne planiraju graditi novi.
3.8.2. Energetski sustav
3.8.2.1. Cijevni transport nafte i plina, plinoopskrba
Nafta
Planovima razvoja cijevnog transporta nafte zacrtana je izgradnja sljedećeg međunarodnog
naftovoda koji će dijelom prolaziti i područjem Općine Strizivojna.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 87
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
-
Broj: 26/2002.
međunarodni naftovod Constanţa-Omišalj.
Ovaj međunarodni naftovod planira se izgraditi paralelno sa sjeverne strane s postojećim
naftovodom Đeletovci-Ruščica i naftovodom JANAF.
Plin
Planovima razvoja cijevnog transporta prirodnog plina zacrtana je izgradnja sljedećeg
magistralnog plinovoda koji će dijelom prolaziti područjem Općine Strizivojna:
-
magistralni plinovod Slavonski Brod-Opatovac-Ilok.
Ovaj magistralni plinovod planira se izgraditi paralelno sa sjeverne strane postojećeg
naftovoda Đeletovci-Ruščica.
Plinoopskrba
Distribucijski plinoopskrbni sustav na području Općine je dijelom izgrađen i to u naselju
Strizirojna. Nastavak izgradnje srednjetlačne plinovodne mreže s tlakom plina do 0,3 MPa
(3,0 bara) obuhvaćati će izgradnju glavnih distribucijskih plinovoda radi priključenja naselja
izvan granice Općine Strizivojna. To su:
-
glavni distribucijski plinovod prema naselju Piškorevci,
glavni distribucijski plinovod prema Soljaku (izdvojenom dijelu naselja Strizivojna).
Glavni distribucijski plinovodi se grade unutar građevinskog područja u zelenom pojasu ulica,
a izvan građevinskog područja u ili uz koridor prometnica.
Mjesna plinovodna mreža s tlakom plina 0,1-0,3 MPa (1-3 bara) dograđivati će se u naselju
Strizivojna izgradnjom plinovoda mjesne mreže na drugoj strani ulice u skladu s profilom
ulica, izgrađenosti ulice, i zahtjevima potrošača, te u ulicama gdje plinovodi još nisu
izgrađeni. Ovi plinovodi se u pravilu grade u zelenom pojasu ulica.
Zbog snižavanja visine tlaka plina, na uporabnu visinu i mjerenja potrošnje svaki potrošač će
morati izgraditi kućnu redukcijsku stanicu smještenu na građevinskoj čestici potrošača.
Najpovoljniji smještaj je na regulacijskom pravcu građevinske čestice (sastavni dio prednje
ograde) ili na fasadi građevine.
3.8.2.2. Elektroenergetika
Planirana elektroenergetska mreža Općine Strizivojna obuhvaćat će građevine za prijenos i
distribuciju električne energije, te proizvodnja u maloj termoelektrani-toplani.
Prijenos električne energije
Plan razvoja prijenosne mreže obuhvaća izgradnju jednog dalekovoda na 110 kV naponskoj
razini, a to je:
-
DV 110 kV Đakovo-Županja.
Ovaj dalekovod će samo prolaziti prostorom općine Strizivojna u/uz koridore postojećih 220
kV dalekovoda.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 88
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Proizvodnja električne energije
Razvoj gospodarstva na području Općine među ostalim obuhvaćati će i izgradnju male
termoelektrane-toplane u sklopu pilane ''Hrast',d.o.o. u naselju Strizivojna, a planirano gorivo
je ekološki prihvatljivi drvni ostatak od proizvodnje.
Parametri planirane minitermoelektrane za sada nisu potpuno definirani, međutim planirana
snaga će biti max. do 5,0 MW. Dio proizvedene električne energija će biti za potrebe pilane,
a dio bi se predavao u distribucijsku mrežu. Kod proizvodnje toplinske energije dio
proizvodnje će biti za potrebe pilane, a dio će se sustavom toplovoda ili vrelovoda prodavati
zainteresiranim korisnicima (grijanje zgrada ili plastenika).
Radi priključenja na distribucijsku mrežu biti će potrebno izgraditi kabelske (a po potrebi
izvan građevinskog područja i nadzemne) 10(20) kV dalekovode.
Distribucija električne energije
Plan razvoja distribucijske mreže obuhvaća izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju na 10(20)
kV i 0,4 kV distribucijskim naponskim razinama, a pratiti će proces urbanizacije i razvoj
gospodarstva.
Planom se određuje da se 10(20) kV dalekovodi unutar građevinskog područja i u kontaktnim
zonama s građevinskim područje, izgrađuju podzemnim dalekovodima u koridorima
prometnica. Izgradnjom podzemnih dalekovoda u infrastrukturnim koridorima omogućava se
racionalnije i efikasnije korištenje građevinskog zemljišta, što je prioritetna smjernica
Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske.
Osim toga, time će se dobiti na sigurnosti i kvaliteti opskrbe električnom energijom i smanjiti
troškovi održavanja.
Plan izgradnje građevina na 10(20) kV naponskoj razini obuhvaća izgradnju građevina izvan
područja Općine kojima se poboljšava elektroenergetske prilike i na području Općine
Strizivojna, te planirane građevine na području Općine kao što je predviđena nova TS
10(20)/0,4 kV s pripadajućim kabelskim dalekovodima u naselju Strizivojna. Pojava većih
potrošača zbog kojih bi trebalo izgraditi nove trafostanice 10(20)/0,4 kV i priključnih 10(20)
kV dalekovoda je sporadična i nepredvidiva, kako po iznosu tražene snage tako i optimalne
lokacije. Ako se takvi potrošači ipak pojave gradnja se omogućava u skladu s Odredbama za
provođenje ovog Plana.
Niskonaponska 0,4 kV mreža planira se unutar građevinskih područja, a mreža će se graditi
SKS vođenih po krovovima s krovnim stalcima ili po stupovima. Pri izgradnji niskonaponske
(NN) mreže na stupovima, stupove odmaknuti na sigurnu udaljenost od prometnica.
Međutim ne ograničava se izgradnja NN mreže i podzemnim kabelskim vodovima u cijelom
naselju ili na pojedinim dionicama.
Do potpune rekonstrukcije elektroenergetske mreže može se koristiti postojeća uz manje
rekonstrukcije i priključenje ponekog novog korisnika. Kod potreba za veće rekonstrukcije
pridržavati se planom predviđene izgradnje.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 89
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Javnu rasvjetu graditi podzemnim kabelskim vodovima i čelično cijevnim stupovima javne
rasvjete postavljenim u zeleni pojas ulica uz prometnice na propisanoj udaljenosti od
prometnica u svim ulicama gdje će se NN mreža voditi po krovnim stalcima ili gdje će se
graditi podzemnim kabelima. Za ulice u kojima će se NN mreža graditi na stupovima
rasvjetna tijela postavljati na iste stupove.
3.8.3. Vodnogospodarski sustav
U svakodnevnoj praksi obavljanja poslova kojima se ostvaruje upravljanje vodama djelatnost
vodnoga gospodarstva , pored ostalog rješava:
−
zaštitu od štetnog djelovanja voda (uređenje vodotoka i drugih voda uz zaštitu od štetnog
djelovanja voda što podrazumijeva: obranu od poplava i leda, zaštitu od erozija i bujica,
melioracijsku odvodnju),
−
korištenje voda (vodoopskrba, korištenje voda za melioracijsko navodnjavanje, korištenje
voda za plovidbu, korištenje voda za uzgoj riba, korištenje voda za plovidbu, korištenje
voda za sport, kupanje, rekreaciju i druge slične namjene),
−
zaštitu voda od onečišćenja.
3.8.3.1. Vodoopskrba
Voda već sada ima, a u budućnosti će imati još više, primaran značaj za opstanak
čovječanstva. Pri tome opskrba korisnika vode dovoljnim količinama kvalitetne vode ima
prioritetno mjesto.
Vodoopskrba općine (razvoj i izgradnja sustava) Strizivojna odvijat će se u nekoliko faza i
etapa.
U prvoj fazi razvijat će se lokalni i grupni sustavi što se u stvari već i događa. U naseljima
kroz koje je izgrađen vodoopskrbni vod (Strizivojna) treba nastaviti s izgradnjom mreže do
pune pokrivenosti svih potrošača. Paralelno treba raditi na izgradnji kućnih priključaka.
Također su značajni radovi na iznalaženju izvorišta vode i osiguravanju dostatnih količina
vode svim potrošačima. Na crpilištu Vrpolje treba se stoga aktivirati novi bunar.
Također je potrebno pojačati mogućnosti transportiranja vode iz sustava Đakovačkog
vodovoda gradnjom novog transportnog cjevovoda na pravcu prema Strizivojni.
Druga faza razvoja vodoopskrbe nastavlja na prvu a uključuje formiranje većih grupnih
sustava, dok je krajnji cilj formiranje Jedinstvenog vodoopskrbnog sustava na razini županija
i regija. Ovo bi se postiglo uključivanjem novih izvorišta veće izdašnosti, izgradnjom
magistralnih cjevovoda te ugradnjom kontrolno regulacijskih građevina i opreme. Druga faza
podrazumijeva izgradnju magistralnog voda na pravcu: Đakovo-Strizivojna-odnosno ĐakovoStrizivojna i dalje prema Vodoopskrbnom sustavu Istočne Slavonije, te Strizivojna-Stari
Mikanovci i dalje prema vodoopskrbnom sustavu Vukovarsko-Srijemske županije. Radi
racionalnosti izgradnje sustava nužno je odmah i u svim fazama razvoja lokalnih sustava
voditi računa o potrebama Jedinstvenog sustava, te male sustave treba formirati i graditi tako
da se mogu bez većih preinaka spojiti u Jedinstveni sustav.
Nužno je nastaviti s iznalaženjem i utvrđivanjem vodnih resursa Općine. Također je nužno
oko svih utvrđenih izvorišta formirati zone sanitarne zaštite kako bi se vode zaštitile od
slučajnih ili namjernih zagađivača.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 90
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
3.8.3.2. Odvodnja otpadnih voda
Zaštita voda od zagađivanja zahtijeva optimalan način eliminacije ili smanjivanja izvora
zagađenja na dozvoljene količine.
Kako su uobičajeno naselja te industrija vezana uz njih značajan izvor zagađivanja to je opći
interes organizirano prikupljanje i kontrolirano odvođenje, te prerada otpadnih voda prije
upuštanja u recipijent.
Odvodni sustav osim funkcije zaštite voda u velikoj mjeri poboljšava uvjete življenja
stanovništva i ostalih korisnika vode.
Budući da niti jedno naselje Općine Strizivojna do sada nema izgrađen sustav za odvođenje
otpadnih voda potrebno je uložiti veće napore, u odnosu na sredine gdje je sustav izgrađen
ili u izradi, kako bi se ovo važno pitanje riješilo.
Prema postavkama Županijskog Prostornog plana i Plana razvitka odvodnje i pročišćavanja
otpadnih voda na području Osječko-baranjske županije, u naselju Strizivojna trebalo bi se
razvijati individualno ili grupno rješenje sa septičkim jamama ili sličnim jednostavnim
uređajem. Ostalo naselje Općine (ako bude egzistiralo) je naselje s malim uređajem s
aeracijom ili malim uređajem bez aeracije (višekomorne jame s pješčanim filterima nakon
primarnog taloženja) ili, izuzetno, s trokomornim septičkim jamama.
Također prema postavkama Županijskog plana sustave treba graditi tako da izgradnja
uređaja za čišćenje i njegova eksploatacija budu ekonomski prihvatljivi. Kako su uređaji
većeg kapaciteta na koje je priključeno više naselja ekonomski prihvatljiviji od pojedinačnih to
se za naselje Strizivojna predviđa kao alternativno rješenje formiranje sustava odvodnje
kojim bi se vode odvele prema zajedničkom uređaju za pročišćavanje naselja Vrpolje i
Strizivojna.
U prvoj fazi izgradnje, prema postavkama Plana razvitka odvodnje i pročišćavanja otpadnih
voda na području Osječko-baranjske županije, trebalo bi se razvijati u naselju Merolino
Sikirevačko individualno ili grupno rješenje sa septičkim jamama ili sličnim jednostavnim
uređajima. Također, prema postavkama Županijskog Prostornog plana, naselje Merolino
Sikirevačko dolazi u grupu naselja u kojima su predviđeni mali uređaji s aeracijom
(prokapnici uz rotirajuće diskove, ozračene aerobne zemljane lagune i biljni uređaji).
Alternativno se predlaže formiranje grupnog odvodnog sustava za naselje Strizivojna i
Vrpolje i izgradnja zajedničkog uređaja za čišćenje otpadnih voda sa Vrpoljem.
Za Općinu je potrebno izraditi preostalu dokumentaciju kojom će se detaljnije definirati način
odvođenja te program etapnog rješavanja odvodnje uvažavajući pored ostalih i ekonomske
parametre te moguću dinamiku realizacije.
Industrija te ostali manji zagađivači s otpadnim vodama kvalitete industrijskih dužna je prema
Zakonu pročistiti svoje otpadne vode do nivoa kada se mogu upustiti u zajednički odvodni
sustav naselja bez opasnosti za sam sustav.
Čišćenje predtretmanom moguće je za industriju lociranu u mjestima koja imaju ili će u skoroj
budućnosti dobiti centralni uređaj za čišćenje otpadnih voda. Ostala industrijska postrojenja
koja nemaju mogućnosti čišćenja na zajedničkom uređaju trebaju izgraditi uređaje za
potpuno čišćenje.
Sustav odvodnje u naselju Strizivojna treba biti izgrađen u razdjelnom tipu odvodnje za
periferne dijelove, a u mješovitom tipu odvodnje za centar naselja. Oborinske vode trebaju se
rješavati, u zonama odvojene odvodnje, otvorenim kanalima uz prometnice.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 91
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
U kasnijoj fazi razvoja odvodnih sustava moguće je zatvaranje otvorenih oborinskih kanala
odnosno zamjena njihove uloge zatvorenim kanalskim vodovima za oborinske vode.
3.8.3.3. Uređenje vodotoka i voda
Stanje uređenosti vodotoka i voda na području Općine Strizivojna i šire je takvo da sustav, s
većim ili manjim problemima, funkcionira, no ne u optimalnim uvjetima. Gotovo svi kanali su
regulirani no problemi se javljaju kod njihovog održavanja.
Planom se dakle ne predviđa nikakva bitnija korekcija trase kanala, već samo zahvati na
njihovom optimalnom održavanju.
Vodotoci na području Općine Strizivojna nemaju energetski potencijal dovoljan za
proizvodnju električne energije pa se niti ne planiraju građevine za njezino pridobivanje.
Plovidba vodotocima Općine nije moguća.
Erozija je hidrogeološki proces koji prvenstveno ovisi o morfologiji terena: nagnutosti terena,
erodibilnosti geološke podloge te intenzitetu oborina. Erozija zemljišta i pojava bujičnih
tokova međusobno su povezane pojave. Erozija stalno djeluje na cijeloj površini sliva s
različitim intenzitetom, a pojava bujica direktna je posljedica erozije, jer su erozijom ugrožena
područja glavni izvor nanosa koji daje razornost bujicama. Erozijski procesi podložni su
promjenama ovisno o stanju tla i vegetacije te načinu iskorištavanja zemljišta na slivu.
Bujične poplave javljaju se povremeno, a glavni pokretač su oborine natprosječne visine i
intenziteta.
Niti jedan od ovih procesa nije prisutan u značajnijem obliku i veličini pa se niti ne predviđaju
mjere za njihovo sprječavanje.
Zakonom o vodama (NN, 107/95.) definiran je inundacijski pojas na vodotocima i drugim
ležištima voda u svrhu tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i drugih voda,
djelotvornog provođenja obrane od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja
voda. Razlikuje se uređeni i neuređeni inundacijski pojas s obzirom na postojanje
regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina.
U predmetnom pojasu po odredbama Zakona o vodama, zabranjeno je obavljati radnje
kojima se može pogoršati vodni režim i povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja
voda. Sve zemljišne čestice u utvrđenom uređenom i neuređenom inundacijskom pojasu, od
vanjske granice pojasa do korita vodotoka imaju svojstvo vodnog dobra.
Vodno dobro je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, koje ima njezinu osobitu zaštitu i
koristi se na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o vodama.
Na području Općine tek predstoji određivanje inundacijskog pojasa uz kanale: Jošava,
Breznica (kanali I reda). Planira se pojas širine 10 m za kanale I reda, računajući od gornjeg
ruba korita kanala.
3.8.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Melioracijski sustav u pravilu je dio ili podsustav većih vodno gospodarskih sustava. Pri
rješavanju melioracijske problematike potrebno je sagledati sve utjecaje koji su u svom
djelovanju ovisni jedan o drugom, a krajnji im je cilj povećanje produktivnosti tla. Dakle, teži
se sveobuhvatnom rješavanju pri čemu je osnovno uređenje glavnih odvodnih recipijenata.
Obzirom da stanje sustava melioracijske odvodnje radi nedovoljnog održavanja nije dovoljno
dobro, potrebno je kroz određeno razdoblje pojačanog održavanja dovesti sustav u normalno
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 92
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
stanje nakon čega je potrebno njegovo redovno održavanje. Također treba nastaviti s
rekonstrukcijom kanala koji su dijelom rekonstruirani i nastaviti s iskopom melioracijskih
kanala kojima će se omogućiti odvodnja te kvalitetnije korištenje površina za poljodjelsku
proizvodnju.
Iako su poljodjelske površine još uvijek povremeno ugrožene od suvišnih voda za stabilnu
poljodjelsku proizvodnju rješavanje problema viška vode nije dostatno već je potrebno i
nadoknaditi deficit vode u ljetnim mjesecima.
Problem navodnjavanja posebno je izražen u sušnim godinama kada su zbog nedostatka
vode u tlu, unatoč ulaganja urodi slabi. Naime, iako je raspored oborina u toku godine dobar,
odstupanja od prosječnih veličina su velika tako da sušnom mjesecu prethode i ostali sušni.
Veliki dio godišnjih oborina oteče, a mogao bi se vodno gospodarski iskoristiti izgradnjom
kompleksnih sustava kojima bi se korigirao i hod protoka koji nije povoljan. Stoga je
planirana izgradnja akumulacija (izvan područja Općine) značajna i kao izvorište voda za
natapanje.
Kako bi se utvrdili ostali načini i mogućnosti natapanja (izvorišta vode) i površine koje bi bile
podvrgnute ovom vidu poboljšanja uvjeta rasta kultura nužno je izraditi odgovarajuću
dokumentaciju (studiju natapanja te idejni projekt natapanja).
3.9. POSTUPANJE S OTPADOM
Postupanje s otpadom razumijeva skupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, uporabu,
zbrinjavanje otpada, uvoz, izvoz i provoz otpada, zatvaranje i saniranje građevina
namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površina te nadzor.
Prema odredbama Zakona o otpadu (NN, 151/2003.), otpad se po mjestu nastanka dijelu na:
komunalni, industrijski, ambalažni, građevni, električni i elektronički te otpadna vozila i
otpadne gume. Prema svojstvima otpad se dijeli na opasni, neopasni i inertni.
Država osigurava provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom.
Županija osigurava provođenje mjera postupanja s industrijskim, ambalažnim, građevnim,
električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama.
Općina osigurava provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom. Komunalni otpad
je otpad iz kućanstava, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad koji je po
svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, a koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama
i uslužnim djelatnostima.
Prilikom postupanja s komunalnim otpadom mora se iz njega izdvojiti opasni otpad.
Postupanje sa životinjskim lešinama mora biti u skladu s ''Pravilnikom o načinu postupanja
sa životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla, te o njihovom uništavanju'' (NN
119/03.), tj. sav otpad tog tipa mora biti ustupljen registriranom skupljaču životinjskog otpada.
Prostornim planom Osječko-baranjske županije planirano je formiranje sustava zbrinjavanja
otpada kroz tri faze:
1. faza
-
2. faza
-
Na teritoriji svake općine odrediti lokaciju komunalnog kontroliranog odlagališta,
uz trenutno zatvaranje ostalih nekontroliranih odlagališta, te njihovu sanaciju,
Napustiti i sanirati sva općinska odlagališta, te uspostaviti sustav koji je
temeljen na 6 velikih odlagališta (Osijek, Đakovo, Našice, Belišće, Donji
Miholjac i Beli Manastir),
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 93
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
3. faza
-
Uspostava sustava regionalnog deponiranja
odlagališta za cijelu Županiju (ili više županija).
Broj: 26/2002.
te
izgradnja
regionalnog
Osnovna koncepcija zbrinjavanja otpada na općinskoj razini slijedom navedenog obuhvaća
određivanje lokacije općinskog odlagališta komunalnog otpada, uspostavu reciklažnih
dvorišta unutar građevinskih područja naselja Strizivojna, te sanacija svih neuređenih
(''divljih'') odlagališta.
Prostornim planom Općine predlaže se lokacija ''Šiškovka'', južno od naselja Strizivojna za
lokaciju budućeg općinskog odlagališta komunalnog otpada. Riječ je o kč.br. 2329/2 (k.o.
Strizivojna)
Ovo zemljište može biti korišteno u sadašnje svrhe, u svrhu poljoprivrede i sl., ali na njemu
ne mogu biti izvedeni objekti ili zahvati koji bi onemogućili njegovo aktiviranje kao odlagališta
otpada.
Unutar građevinskog područja naselja Strizivojna planira se formiranje reciklažnog dvorišta
veličine 350-500 m². Reciklažno dvorište omogućava prihvat sekundarnih sirovina (metali,
papir, plastika, staklo, krupni otpad i sl.).
Biorazgradivi otpad treba, što je više moguće, izdvojiti iz komunalnog i rješavati ga lokalno,
po domaćinstvima.
Ostala neuređena (''divlja'') odlagališta se moraju hitno sanirati i odrediti im novu namjenu
(šumske površine, rekreacija i sl.).
Nastavak eventualno novih odlagališta se povremeno mora kontrolirati, i ista ukloniti.
3.10. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
3.10.1. Mjere zaštite voda
Kvaliteta vode vodotoka i kanala je pod utjecajem voda koje se nakon oborina slijevaju s
oraničnih površina na kojima se pak primjenjuju pesticidi, mineralna i organska gnojiva, kao i
ostale agrotehničke mjere, te otpadnih voda naselja, koja svoje otpadne vode, najčešće, bez
prethodne obrade upuštaju u vodotoke otpadnih i ostalih voda značajnijih pojedinačnih
zagađivača koji nemaju uređaje za prethodno čišćenje svojih zagađenih voda.
Generalno zaštita voda treba se provoditi uz uvažavanje principa:
-
Treba sačuvati vode koje su još čiste;
-
Treba sanirati ili ukloniti zagađenja uslijed kojih dolazi do ugrožavanja ili zagađivanja
vode za piće na postojećim izvorištima voda za opskrbu vodom;
-
Poljoprivrednu proizvodnju u zaštitnim sanitarnim zonama izvorišta vode za piće treba
prilagoditi uvjetima zaštite radi smanjenja prevelike količine nitrata u pitkoj vodi i to na
način da se uvede kontrola upotrebe količine i vrsta zaštitnih sredstava, što je ujedno
jedan od preduvjeta za orijentaciju na proizvodnju zdrave hrane (prioritetno unutar
zaštitnih zona vodocrpilišta);
-
Upotrebu pesticida, organskih i mineralnih gnojiva na svim ostalim poljoprivrednim
površinama treba racionalizirati na način da se uz najmanju upotrebu postignu traženi
učinci.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 94
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
-
Broj: 26/2002.
Treba spriječiti nastajanje zagađenja na malim vodotocima, gdje uslijed moguće
koncentracije zagađenja i ograničenog kapaciteta prijemnika, potrebne mjere zaštite
prelaze tehničke ili ekonomske mogućnosti.
Suglasno s ovim principom Planom se alternativno predlaže formiranje grupnog
odvodnog sustava za naselje Strizivojna i Vrpolje i izgradnja zajedničkog uređaja za
čišćenje otpadnih voda sa Vrpoljem.
-
Započeti s rješavanjem odvodnje u naselju Strizivojna
-
Treba uklanjati izvore zagađivanja voda, sprječavati i smanjivati zagađivanje na mjestu
njegova nastajanja;
-
Hitno (što je moguće prije) treba riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda
gospodarskih subjekata (identifikacija zagađivača, njihovo uklanjanje ili provođenje
zaštitnih mjera s naglaskom na dugoročno rješavanje problema izgradnjom uređaja za
prethodno čišćenje otpadnih voda i/ili uvođenjem "čiste" tehnologije u proizvodne
procese);
-
Gospodarski subjekti priključeni na sustav javne odvodnje obvezatno moraju, primjereno
tehnološkim procesima proizvodnje, kvalitetu otpadnih voda dovesti na razinu podobnu
za upuštanje u odvodni sustav. Ovo pak podrazumijeva izradu uređaja za prethodno
čišćenje otpadnih voda svugdje gdje izlazne otpadne vode ne odgovaraju traženoj
kvaliteti;
-
Kvalitetu površinskih i podzemnih voda treba stalno kontrolirati kao i kvalitetu efluenta
kojima se u vode unose zagađenja;
-
Treba ukloniti postojeća divlja odlagališta otpada i spriječiti nastajanje novih.
3.10.2. Mjere zaštite tla
Pojave oštećenja i onečišćenje tala su sve češće i učestalije, od strane brojnih činitelja u
prostoru. Najčešće su to ljudske aktivnosti (poljoprivreda, gospodarstvo, otpad itd.). U tom
smislu, potrebno je vršiti kontinuirano praćenje stanja tala, te prikupljanje informacija o stanju
tala, kako bi se u slučaju potrebe moglo djelovati i zaštititi od različitih vrsta onečišćenja.
Zaštitu tla od onečišćenja potrebno je provoditi u funkciji zaštite poljoprivrednog zemljišta i
proizvodnji zdrave hrane, te zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta.
Kroz izradu Prostornog plana nastojalo se, kroz racionalno korištenje poljoprivrednog
zemljišta, utjecati na zaštitu tla kroz smanjenje korištenja kvalitetnog poljoprivrednog
zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, posebno u građevinsko zemljište.
Zapuštene poljoprivredne površine potrebno je, uz određene intervencije, privesti
poljoprivrednoj namjeni.
Sanirati neuređena (''divlja'') odlagališta otpada.
Šumsko zemljište, koje nije obraslo, potrebno je pošumiti.
3.10.3. Mjere zaštite zraka od onečišćenja
Donošenjem Zakona o zaštiti zraka 1995. godine, Republika Hrvatska se opredijelila za
sustavni pristup rješavanju problema zaštite zraka. Općina u okviru samoupravnog
djelokruga uspostavlja područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka na svom području.
Predstavničko tijelo Općine određuje lokacije postaja u područnoj mreži i donosi program
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 95
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
mjerenja kakvoće zraka i osigurava uvjete njegove provedbe. Podaci kakvoće zraka iz
područne mreže su javni i objavljuju se jednom godišnje u službenom glasniku.
Utvrđuju se sljedeće prioritetne mjere za sprječavanje onečišćenja zraka:
-
moguće izvore onečišćavanja zraka treba ispravno locirati u prostoru u odnosu na
stambene i sl. zone uzimajući osobito u obzir smjer i intenzitet dominantnih vjetrova, te
udaljenost od naseljenih područja,
oko postojećih i planiranih izvora onečišćavanja zraka (farme, gospodarski kompleksi,
frekventni prometni pravci) potrebno je podizati zaštitno zelenilo
sanirati postojeća neuređena odlagališta otpada.
3.10.4. Mjere zaštite od buke
Područje Općine Strizivojna trenutno nije ugroženo bukom, ali se gospodarskim razvitkom i
razvitkom planiranih prometnih koridora stanje može narušiti.
Sukladno Zakonu o zaštiti od buke, Općina osigurava izradu karte buke – grafičkog prikaza
osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj ljudi
rade i borave, ali do sada nisu vršena mjerenja buke na prostoru općine.
Pri izradi planovima užeg područja (UPU, DPU) potrebno je odrediti predviđene razine buke,
koje ne smiju prijeći najviše zakonom predviđene razine.
3.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH OPASNOSTI
3.11.1.1. Zone ugroženosti i sklanjanje stanovništva
Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi
skloništa i drugi objekti za zaštitu (Narodne novine 2/91) razvrstava naselja prema stupnju
ugroženosti u 4 stupnja ugroženosti, ovisno o broju stanovnika naselja, određenim
funkcijama, te geopolitičkom položaju.
S obzirom da Općina Strizivojna nije izradila kartu ugroženosti naselja, PPUO-e se naselja
klasificiraju prema stupnju ugroženosti:
Prema navedenom pravilniku, naselje Strizivojna pripada 4. kategoriji ugroženosti, te se
zaštita stanovništva naselja Strizivojna vrši gradnjom zaklona.
Područje naselja Strizivojna potrebno je razdijeliti u jednu ili više zona u kojima se osigurava
zaštita stanovništva u zaklonima.
Sukladno navedenom pravilniku, skloništa se ne grade u neposrednoj blizini skladišta
zapaljivih materija, ispod zgrada viših od 10 etaža, u razini nižoj od podruma zgrade, te u
plavnim područjima.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica 96
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
II ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU
OPĆINE
1.1. NAMJENA POVRŠINA
(1.)
U Prostornom planu uređenja Općine Strizivojna (u daljnjem tekstu : PPUO) površine za
razvoj i uređenje prikazane su u kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina"
i određuju se za sljedeće namjene:
1.
Površine za razvoj i uređenje naselja stalnog stanovanja:
-
2.
građevinsko područje naselja stalnog stanovanja Strizivojna.
Površine za razvoj i uređenje van naselja stalnog stanovanja
a) Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene
-
osobito vrijedno obradivo tlo (P1),
-
vrijedno obradivo tlo (P2),
-
ostala obradiva tla (P3).
b) Šuma isključivo osnovne namjene
c)
gospodarska šuma (Š1).
Ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene (ŠZ)
d) Ostalo poljoprivredno tlo (OP)
e) Planirano odlagalište komunalnog otpada ''Šiškovica''.
(2.)
Površine određene u kartografskom prikazu 1. "Korištenje i namjena površina" detaljnije se
razgraničavaju na sljedeći način:
-
građevinsko područje (izgrađeni i neizgrađeni dio naselja Strizivojna) prikazano je u
kartografskom prikazu br. 4. na katastarskoj karti u mjerilu 1:5.000.
Detaljna namjena građevinskog područja utvrđuje se prostornim planovima užih
područja ili na temelju Odredbi za provođenje PPUO (u daljnjem tekstu : Odredbe),
(3.)
-
osobito vrijedno, vrijedno i ostalo obradivo poljoprivredno tlo detaljnije se određuje na
temelju podataka o bonitetnoj klasi poljoprivrednog zemljišta (pri čemu se I i II klasa
smatraju osobito vrijednim obradivim tlom, a III, IV i V vrijednim obradivim tlom),
-
šume gospodarske namjene i ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene
utvrđuju se na temelju podataka o šumskom zemljištu tijela Državne uprave
nadležnog za katastarske poslove i podataka Hrvatskih šuma,
-
ostalo poljoprivredno tlo, na temelju podataka o kulturi i bonitetnoj klasi. Dozvoljena je
promjena poljoprivrednog zemljišta u šume i šumsko zemljište,
-
prometne površine određuju se sukladno točki (3.) i (4.) ovih Odredbi,
-
planirano odlagalište komunalnog otpada se nalazi na k.č. br. 2329/2 k.o. Strizivojna.
Prometne, energetske i vodnogospodarske građevine određene su funkcijom i kategorijom i
prikazane na kartografskim prikazima br. 1., 1.A., 2.A. i 2.B.
Prostor za prometne i infrastrukturne građevine utvrđuje se na sljedeći način:
-
za postojeće građevine prostor je utvrđen stvarnom parcelom i pojasom primjene
posebnih uvjeta prema posebnim propisima. Sve postojeće građevine, bilo da se
zadržavaju ili uklanjaju, mogu se rekonstruirati pri čemu su moguće izmjene trase u
cilju poboljšanja funkcioniranja građevine,
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 97
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
-
Broj: 26/2002.
trase novih infrastrukturnih građevina su orijentacijske i moguće ih je mijenjati unutar
koridora čija ukupna širina iznosi:
• međunarodni naftovod Constanţa-Omišalj čija trasa je u istraživanju, ali pošto se
planira graditi paralelno s koridorom postojećeg-JANAF
100,0 m,
• magistralni plinovod Slavonski Brod-Opatovac-Ilok čija trasa je u istraživanju, ali
pošto se planira graditi paralelno s postojećim lokalnim međumjesnim plinovodom
(prijašnji produktovod)
100,0 m,
• lokalni-glavni distribucijski plinovod van građevinskog područje
100,0 m,
• za magistralni vodoopskrbni cjevovod
300,0 m,
• za glavni kolektor odvodnog sustava
300,0 m.
Širina koridora iz stavka 2. ove točke utvrđuje se simetrično u odnosu na os infrastrukturne
građevine, prikazane u kartografskom prikazu.
(4.)
Lokacija novih građevina prometa i infrastrukture koje su u PPUO prikazane simbolom su
orijentacijske, a detaljnije se utvrđuju na temelju projekta.
1.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU
(5.)
U PPUO utvrđuju se sljedeća područja posebnih ograničenja u korištenju:
-
područje vrijednog prirodnog predjela,
-
područje intenziteta potresa VII stupnja MCS ljestvice,
-
inundacijski pojas,
-
koridori za planirane infrastrukturne građevine,
-
šumsko zemljište u građevinskom području.
Područja posebnih ograničenja iz stavka 1., alineje 1. i 2., obuhvaćaju cijelo područje Općine
i navedena su na kartografskom prikazu br. 3. ''Uvjeti korištenja i zaštite prostora''.
(6.)
Područja posebnih ograničenja u korištenju detaljnije se utvrđuju na sljedeći način:
-
područje vrijednog prirodnog predjela granicom Općine.
-
granicu inundacijskog pojasa utvrđuje nadležno tijelo na prijedlog Hrvatskih voda,
-
šume i šumsko zemljište u građevinskom području na temelju podataka o kulturi tijela
Državne uprave nadležnog za katastarske poslove.
1.3. UVJETI KORIŠTENJA NA PODRUČJIMA S POSEBNIM
OGRANIČENJIMA U KORIŠTENJU PROSTORA
(7.)
Uvjeti gradnje u odnosu na intenzitet potresa utvrđuju se na temelju posebnih propisa.
(8.)
U koridorima planiranih prometnica i infrastrukture, čije širine su utvrđene u točki (3.) ovih
Odredbi ne mogu se do utvrđivanja točne trase i lokacije planirati i graditi stambene i
gospodarske građevine koje se sukladno Odredbama PPUO mogu graditi van građevinskih
područja.
Na prostoru određenom za koridore i lokacije prometnih i drugih infrastrukturnih građevina, a
koji preostane nakon izgradnje građevine, prestaje ograničenje iz stavka 1. ove točke.
(9.)
Zabranjuje se promjena namjene šuma i šumskog zemljišta u građevinskom području osim
za gradnju športsko-rekreacijskih, ugostiteljsko-turističkih i infrastrukturnih građevina.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 98
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA
2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU
(10.)
Na području Općine Strizivojna izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od
važnosti za Državu:
a)
Prometne građevine
•
Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima
-
•
b)
državna cesta D7
Željezničke građevine s pripadajućim objektima, postrojenjima i uređajima, osim
industrijskih kolosjeka
-
magistralna glavna željeznička pruga MG2,
-
magistralna pomoćna željeznička pruga MP13.
Energetske građevine
•
•
Elektroenergetske građevine
-
DV 220 kV Đakovo-Gradačac (BiH),
-
DV 220 kV Đakovo-Tuzla (BiH).
Građevine za transport nafte i plina s pripadajućim objektima, postrojenjima i
uređajima
Postojeće građevine:
-
međunarodni naftovod JANAF,
-
magistralni naftovod Đeletovci-Ruščica (Sl. Brod),
-
magistralni plinovod Slavonski Brod-Vinkovci,
-
MRS-Strizivojna,
-
magistralni plinovod Strizivojna-Đakovo.
Planirane građevine:
(11.)
-
međunarodni naftovod Constanţa-Omišalj,
-
magistralni plinovod Slavonski Brod-Opatovac-Ilok.
Na području Općine izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti za
Županiju:
a)
Prometne građevine
•
Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima
-
•
Poštanske građevine
-
•
županijska cesta Ž4202
poštanski ured u Strizivojni
Telekomunikacijske građevine
Postojeća građevina telekomunikacija je:
-
UPS Strizivojna.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 99
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Planirane građevine telekomunikacija su:
b)
nova bazna (osnovna) postaja-GSM u Strizivojni.
Energetske građevine
•
Elektroenergetske građevine
-
•
DV 110 kV Đakovo-Županja
Građevine za transport nafte i plina s pripadajućim objektima, postrojenjima i
uređajima
Postojeća građevina:
-
(12.)
Prostor za građevine od važnosti za Državu i Županiju osigurava se na sljedeći način:
-
(13.)
međumjesni plinovod od MRS-Strizivojna do RS Vrpolje.
za prometne i infrastrukturne građevine sukladno točki (3.) i (4.) ovih Odredbi.
Na kartografskim prikazima 1.A., 2.A. i 2.B., sve građevine iz točke (10.) i (11.) ovih Odredbi
označene su kao postojeće građevine i građevine koje su PPUO planirane za gradnju.
Sukladno tome, prostor za gradnju građevina od važnosti za Državu i Županiju osigurava se
prema točki (3.) i (4.) ovih Odredbi.
Iznimno, osim baznih postaja prikazanih na kartografskom prikazu br. 1.A., mogu se graditi i
druge, sukladno Odredbama ovog PPUO.
2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
2.2.1. Namjena građevina u građevinskom području naselja
(14.)
U građevinskom području naselja ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem i
uporabom neposredno ili posredno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi u naselju, odnosno
vrijednosti okoliša, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve
posljedice.
(15.)
U građevinskom području naselja stalnog stanovanja mogu se graditi stambene građevine,
građevine javnih i društvenih djelatnosti, građevine gospodarskih djelatnosti, športskorekreacijske građevine, građevine za komunalne djelatnosti, građevine za posebne namjene,
pomoćne i prometne građevine i građevine infrastrukture, građevine mješovite namjene te
ostale građevine u funkciji razvoja i uređenja naselja, a prema uvjetima utvrđenim u ovom
PPUO.
Građevine za posebne namjene su građevine za potrebe obrane.
Građevine mješovite namjene su građevine sa više funkcija odnosno za više djelatnosti.
(16.)
Detaljna namjena površina i građevina utvrđuje se u dokumentima uređenja užih područja, u
kojima se mogu utvrditi i drugačiji uvjeti gradnje od uvjeta utvrđenih u ovome PPUO, ako je
to njegovim odredbama dozvoljeno.
2.2.2. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora
(17.)
(18.)
Opći uvjeti gradnje primjenjuju se na sve građevne čestice i građevine u građevinskim
područjima i van njih.
2.2.2.1. Građevne čestice
Građevna čestica je zemljište koje omogućuje gradnju i korištenje čestice sukladno
Odredbama ovoga PPUO, koja ima direktan pristup s javne površine.
Građevna čestica ima direktan pristup ako je širina regulacijske linije min. 6.0 m ili na način
utvrđen planom užeg područja.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 100
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Javnom površinom iz stavka 1. ove točke smatra se ulični koridor širine utvrđene u točkama
(168.-171.) ovih Odredbi, koji je kao javna površina spojen na sustav uličnih koridora u
naselju i za koji su riješeni imovinsko –pravni odnosi.
Iznimno, čestica na kojoj su postojeće legalno izgrađene građevine može imati osiguran
pristup na drugi način (služnost prolaza preko druge čestice i sl.).
(19.)
Za građevine koje se postavljaju na javne površine (kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u
javnom prometu, tende, ljetni vrtovi, spomenici i drugi elementi urbane opreme i slično) ne
formiraju se građevne čestice nego se postavljaju na građevnu česticu javne površine.
(20.)
Za linearne infrastrukturne građevine (osim cesta) ne formiraju se građevne čestice nego se
iste vode po postojećim česticama osim za pojedinačne građevine na trasi, kada je zbog
funkcioniranja građevine potrebno formirati građevnu česticu.
(21.)
Cesta i druga javno-prometna površina može se graditi na više građevnih čestica.
(22.)
Građevna čestica infrastrukturne građevine koja je u funkciji prometa, veza, energetike,
vodoopskrbe, odvodnje, vodoprivrede, (trafostanice, mjerno-redukcijske stanice,
telekomunikacijski stupovi i sl.), može imati minimalnu površinu jednaku tlocrtnoj veličini
građevine i ne mora imati regulacijsku liniju. Ukoliko se ta vrsta građevina postavlja na javnu
površinu ili građevnu česticu neke druge građevine ne mora se formirati posebna građevna
čestica.
(23.)
Zajednička međa građevne čestice i javne površine je regulacijska linija, a dvorišne međe su
međe građevne čestice sa susjednim katastarskim česticama, koje nisu javne.
(24.)
Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos površine zemljišta pod svim
građevinama na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice.
Zemljište pod građevinom utvrđuje se sukladno posebnom propisu.
(25.)
(26.)
Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) je odnos građevinske (bruto) površine svih
građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
2.2.2.2. Način i uvjeti gradnje građevina
Način gradnje građevine određen je položajem građevine u odnosu na dvorišne međe
građevne čestice.
S obzirom na način gradnje sve građevine mogu biti: samostojeće, poluprislonjene i
prislonjene u odnosu na dvorišne međe građevne čestice.
(27.)
Samostojeće građevine su one koje se grade na udaljenosti min. 3,0 m od svih dvorišnih
međa.
Iznimno od stavka 1., samostojeće građevine mogu se jednom svojom stranom približiti
dvorišnoj međi i na manju udaljenost, ali ne manju od 1,0 m.
Poluprislonjene građevine se jednim pročeljem nalaze na dvorišnoj međi, a udaljenost
drugih pročelja građevine od ostalih dvorišnih međa je min. 3,0 m.
Prislonjene građevine se s dva pročelja nalaze na dvorišnoj međi , a udaljenost drugih
pročelja od dvorišne međe je min.3,0 m.
Smatra se da se pročelje nalazi na međi ako se više od 50% površine pročelja nalazi na
međi. Dio tog pročelja koji se ne nalazi na međi mora od nje biti udaljen min.1,0 m.
(28.)
Otvor na pročelju građevine koji se približava dvorišnoj međi pod kutem 45º ili manjim, mora
biti udaljen min. 3,0 m od dvorišne međe.
Otvorima iz prethodnog stavka ne smatraju se fiksna ustakljenja neprozirnim staklom,
veličine do 60x60 cm, dijelovi zida od neprozirnog materijala, te ventilacijski otvori promjera
do 15 cm, odnosno 15x20 cm ako su pravokutnog oblika. Takvi otvori moraju biti na
udaljenosti min. 1,0 m od međe.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 101
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
(29.)
Broj: 26/2002.
Udaljenost građevine od međe je udaljenost vertikalne projekcije svih nadzemnih dijelova
građevine na građevnu česticu, u točki koja je najbliža taj međi, pri čemu se ne uzimaju u
obzir dijelovi nadstrešnice, terase u prizemlju, strehe, krovišta i pristupne stepenice.
Udaljenost se uvijek mjeri okomito na među i to od vanjske završno obrađene plohe koja
zatvara građevinu.
(30.)
Udaljenost ležećih krovnih otvora od međe mjeri se od najbliže točke plohe krova, uz sam
rub otvora, a kod stojećih krovnih otvora od najbliže točke okvira ili drugog elementa koji
zatvara taj otvor.
Zadane udaljenosti ne odnose se na krovne prozore koji se izvode na krovnoj plohi manjeg
nagiba od 45°.
(31.)
Građevine mogu imati istake do 30,0 cm izvan građevne čestice na javnu površinu i to:
a)
u nadzemnim etažama: profilacije u žbuci i druge ukrasne elemente na pročelju te
jednu stubu na ulazu u građevinu, uz uvjet da ostane min.1,5 m slobodna širina
pješačke staze;
b)
u podzemnim etažama: temelje i zaštitu hidroizolacije.
(32.)
Streha građevine može biti konzolno istaknuta do 1,0 m od regulacijske linije na javnu
površinu, njena vertikalna projekcija mora biti udaljena min. 0,5 m od kolnika, a njena visina
na najnižem dijelu mora biti min. 3,0 m od javne površine.
(33.)
Građevine mogu imati pojedine istaknute dijelove izvan građevne čestice na javnu pješačku,
kolno-pješačku ili zelenu površinu i to:
a)
konzolno izvedene balkone, loggie, erkere i pojedinačne zatvorene dijelove građevine
pod uvjetom da svijetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne
bude manja od 3,0 m, da istak ne bude više od 1,5 m u javnu površinu. Maksimalna
bruto izgrađena površina istaknutih dijelova pojedine etaže ne smije biti veća od 5%
bruto izgrađene površine etaže. Vertikalna projekcija istaka mora biti udaljena min. 0,5
m od ruba kolnika;
b)
konzolno izvedene nadstrešnice i sl., i to u dijelu pročelja između gornjeg ruba otvora
prizemlja i donjeg ruba otvora etaže iznad prizemlja građevine pod uvjetom da svijetla
visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0 m i da
vertikalna projekcija istaka bude udaljena minimalno 0,5 m od ruba kolnika;
d)
pristupne stube do ulaza u prizemlje građevine, rampe i uređaji za pristup osobama s
invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti, pod uvjetom da se ne mogu
riješiti na vlastitoj građevnoj čestici, da preostala slobodna širina pješačke komunikacije
bude minimalno 2,25 m i da se oko njih izvede ograda visine 1,0 m;
e)
svjetlarnike za podrumske prozore maksimalno istaknute 1,0 m, pod uvjetom da budu
odozgo pokriveni staklenom opekom, drugim prozirnim materijalom ili metalnom
rešetkom u ravnini pješačke komunikacije;
f)
priključke na komunalnu infrastrukturu.
(34.)
Ako je postojeća građevina izgrađena na više katastarskih čestica ista se može
rekonstruirati u postojećim vanjskim gabaritima zgrade.
(35.)
Elementi kojima se određuje veličina građevine u ovome PPUO su: građevinska (bruto)
površina (m²), visina građevine (m) i etažna visina građevine (oznaka i broj etaža).
Visina građevine je ukupna visina građevine od najniže kote konačno zaravnatog terena na
pročelju s ulične strane do najviše točke građevine. Dimnjaci, antene, ventilacijski elementi i
drugi slični istaci unutar kojih se ne nalaze zatvorene prostorije ne uračunavaju se u visinu
građevine.
Etažna visina građevine je visina građevine izražena u broju etaža.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 102
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Etaže građevine su: podrum (Po), suteren (S), prizemlje (P), katovi i potkrovlje (Pk).
Galerije se smatraju etažom ako je njihova površina veća od 1/3 površine etaže.
Galerije se mogu izvesti u prizemlju i potkrovlju građevine.
(36.)
Podrumom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,0 m od
najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je s najmanje
jednom polovicom volumena ukopana u teren.
(37.)
Suterenom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,6 m od
najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je najmanje
jednom polovicom volumena ukopana u teren.
(38.)
Potkrovljem se smatra tavanski prostor sa stambenom, mješovitom ili gospodarskom
namjenom i svaki tavanski prostor s visinom nadozida većom od 50,0 cm.
Potkrovlje mora zadovoljiti sve sljedeće uvjete:
-
nadozid iznad stropne konstrukcije donje etaže može biti max. 1,5 m, mjereno na
presjeku pročelja i donje linije krovne plohe. U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u
pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da se zadrži ista ravnina krovne
plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine pročelja,
-
prozori se mogu izvesti na zabatnom zidu, u kosini krova ili kao stojeći krovni prozori.
Vanjski rub bočnog zida (ili pregrade) stojećeg krovnog prozora mora biti na udaljenosti
min. 1,00 m od dvorišnih međa, a ukupna širina svih fasadnih ploha stojećih krovnih
prozora na pojedinom pročelju može biti max. 50% širine pročelja.
Stojećim prozorom ne smatra se prozor na uličnom pročelju.
Potkrovlje može biti samo jednoetažno, a moguća ga je izvesti s galerijom iz točke (40) ovih
Odredbi.
(39.)
Tavanom se smatra prostor ispod krovne konstrukcije, a iznad zadnje stropne konstrukcije
koji nema namjenu, ako je visina nadozida iznad stropne konstrukcije donje etaže max. 0,5
m.
U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom
da se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine
pročelja.
Tavan može imati otvore na zabatnom zidu ili u kosini krova, ali samo u svrhu ventiliranja i
minimalnog osvjetljenja.
Površina pojedinačnih otvora ne smije biti veća od 1 m², s tim da površina svih otvora ne
smije biti veća od 3 m²/100 m² površine tavana.
Na tavanu se ne smiju izvoditi balkoni i lođe. Pristup do tavana može biti ljestvama,
penjalicama, stubištem i sl.
Ovako izveden tavan ne smatra se etažom.
(40.)
Balkoni koji su dužom stranom paralelni s dvorišnom međom ili koji su položeni pod kutem
manjim od 45º u odnosu na dvorišnu među moraju od nje biti udaljeni min. 3,0 m.
(41.)
Bočna strana balkona, lođe, terase i otvorenih pristupnih stuba koja se nalazi na udaljenosti
manjoj od 1,0 m od dvorišne međe mora se zatvoriti neprozirnim materijalom u visini min.
1,80 m od gornje plohe poda.
(42.)
Ukoliko na zidu postojeće građevine izgrađene uz dvorišnu među ili na udaljenosti manjoj od
1,0 m, postoje legalno izgrađeni otvori, isti se moraju u slučaju izgradnje na susjednoj
građevnoj čestici zaštititi na način da se oko otvora izvede svjetlarnik. Svjetlarnik mora biti
širi od otvora za 0,10 m sa svake strane, ali ne uži od 1,0 m. Udaljenost nasuprotnog zida
svjetlarnika od prozora iznosi min. 2,0 m.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 103
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Ukoliko se radi o ventilacijskim otvorima isti se moraju zaštititi samo ako se nalaze na samoj
međi i to svjetlarnikom dimenzije 1,0x1,0 ili ventilacijskim kanalom spojenim na ventilacijski
otvor. Ventilacijski kanal mora izlaziti u vanjski prostor.
Moguća se i drugačija rješenja, uz suglasnost susjeda.
(43.)
Građevine treba oblikovati sukladno osobitostima lokacije, okolnog područja i krajolika u
kojem se građevina nalazi.
(44.)
Oborinska voda ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili građevinu.
(45.)
Maksimalne visine i etažne visine građevina kao i koeficijenti izgrađenosti (kig) utvrđene ovim
Odredbama mogu se mijenjati samo prostornim planovima užih područja.
(46.)
Sve građevine se moraju planirati, projektirati i graditi sukladno posebnom propisu o
sprječavanju arhitektonsko-urbanističkih barijera.
(47.)
2.2.2.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica
Na međama građevne čestice za gradnju građevina mogu se podizati ograde, ako
planovima užih područja nije drugačije određeno.
Uz regulacijsku liniju se izvode ulične ograde, a uz dvorišne međe dvorišne ograde.
Ulična ograda može biti visine max. 1,80 m, a dvorišne max. 2,0 m, ako planovima užih
područja nije drugačije određeno.
(48.)
(49.)
Oborinska voda s građevne čestice ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili
građevinu.
2.2.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice odnosno građevine
na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu
Ako se gradi kolni pristup od ceste do građevne čestice, on mora biti širine min. 3,0 m, ako
planovima užih područja nije drugačije riješeno.
Prilikom izgradnje kolnih pristupa preko javne površine ne smiju se ugrožavati postojeće
građevine na javnoj površini ili onemogućavati njihovo korištenje.
(50.)
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i
otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom
propisu.
Vatrogasni prilaz mora se osigurati s javne površine, preko vlastite građevne čestice ili preko
susjedne građevne čestice, ako je uknjiženo pravo prolaza.
(51.)
Ako na dijelu građevinskog područja postoji vodoopskrbna i kanalizacijska mreža, građevine
se obvezno moraju priključiti na mrežu.
(52.)
Na neizgrađenom dijelu građevinskog područja, koje je prikazano na kartografskom prikazu
građevinskog područja, ne može se graditi ako zemljište nije komunalno opremljeno na
minimalnoj razini.
Minimalna razina komunalne opremljenosti u građevinskom području Strizivojna je sljedeća:
-
kolnik izveden u kamenom materijalu (makadam) min. širine 4,0 m, ili potvrda da je
Općina preuzela obvezu izgradnje kolnika,
-
mogućnost priključka na elektroenergetsku mrežu,
-
mogućnost priključka na javni vodovod ili na vlastiti bunar.
Osiguranje minimalne razine komunalne opremljenosti prema prethodnom stavku nije
obvezno za građevine koje za svoju funkciju ne trebaju kolni prilaz, odnosno
elektroenergetski i vodovodni priključak.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 104
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
2.2.3. Uvjeti gradnje stambenih građevina
(53.)
2.2.3.1. Obiteljske stambene građevine
Obiteljska stambena građevina je građevina stalnog stanovanja s najviše 3 stana.
Obiteljskom stambenom građevinom iz prethodnog stavka smatra se i građevina mješovite
namjene s najviše 3 stana, čija je osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena
građevine utvrđuje se sukladno točki (117.) ovih Odredbi.
(54.)
Na jednoj građevnoj čestici obiteljskog stanovanja može se graditi samo jedna obiteljska
stambena građevina, građevine gospodarskih, javnih i društvenih djelatnosti te pomoćne
građevine, sukladno ovim Odredbama.
Iznimno, ako na građevnoj čestici ima više postojećih obiteljskih stambenih građevina,
moguća je njihova rekonstrukcija ili zamjenska gradnja pod uvjetom da se ne povećava
postojeći koeficijent izgrađenosti (kig), ako je veći od dozvoljenog, a zamjenske građevine se
moraju graditi sukladno ostalim uvjetima Odredbi PPUO. Etažna visina dvorišnih zamjenskih
građevina može se povećavati samo za podrum i potkrovlje s tim da ukupni broj etaža nakon
nadogradnje može biti najviše podrum, prizemlje, kat i potkrovlje.
Gospodarske građevine koje se mogu graditi na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja
utvrđene su u točki (82.) ovih Odredbi.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(55.)
U građevinskom području naselja utvrđuju se sljedeće najmanje veličine i najveći koeficijenti
izgrađenosti građevnih čestica za obiteljsku stambenu gradnju:
NAJMANJA VELIČINA I NAJVEČI KOEFICIJENT IZGRAĐENOSTI
GRAĐEVNIH ČESTICA ZA OBITELJSKE STAMBENE GRAĐEVINE
NAČIN GRADNJE
a) Samostojeći
b) Poluprislonjeni
c) Prislonjeni
(56.)
(57.)
NAJMANJA VELIČINA GRAĐEVNE
ČESTICE (m²)
Ostala naselja
300
250
200
NAJVEĆI KOEFICIJENT
IZGRAĐENOSTI
(kig)
0,3
0,4
0,5
Iznimno od točke (55.) ovih Odredbi, veličina građevne čestice i koeficijent izgrađenosti
mogu se utvrditi i drugačije u sljedećim slučajevima:
-
kod zamjene postojeće obiteljske građevine novom, (u slučaju da nisu ispunjeni uvjeti
za veličinu građevne čestice iz točke (55.) ovih Odredbi), nova se građevina može
graditi na postojećoj građevnoj čestici manje veličine, a koeficijent izgrađenosti može
biti veći, ali ne veći od postojećeg, ili
-
za uglovne građevne čestice čija površina je manja od 260,0 m², na kojima se gradi
građevina na prislonjeni način gradnje, koeficijent izgrađenosti (kig) može biti i veći, ali
ne veći od 0,75.
Obiteljske stambene građevine mogu se graditi do najviše 30,0 m dubine građevne čestice,
mjereno od regulacijske linije.
Iznimno, građevine se mogu graditi i na većoj dubini, ako je tako riješeno planovima užih
područja.
Uvjeti gradnje građevina
(58.)
Etažna visina obiteljske stambene građevine ne može biti veća od podruma ili suterena,
prizemlja, kata i potkrovlja.
Iznimno, prostornim planovima užih područja mogu se utvrditi i veće etažne visine, ali ne
veće od podruma ili suterena, prizemlja, 2 kata i potkrovlja.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 105
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
(59.)
(60.)
Broj: 26/2002.
Na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može
iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine
odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina
građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.
2.2.3.2. Višestambene građevine
Višestambena građevina je građevina s najmanje 4 stana.
Višestambenom građevinom smatra se i građevina mješovite namjene s min. 4 stana, čija je
osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena građevine utvrđuje se sukladno točki (117.)
ovih Odredbi.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(61.)
Na jednoj građevnoj čestici može se graditi samo jedna višestambena građevina i pomoćne
građevine u funkciji višestambene građevine.
(62.)
Minimalna površina građevne čestice za višestambenu gradnju je sljedeća:
(63.)
-
180,0 m² za građevne čestice na kojima je dozvoljen maksimalni koeficijent izgrađenosti
1,0,
-
450,0 m² u ostalim slučajevima.
Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) za višestambenu izgradnju iznosi najviše:
-
1,0 ako su pomoćni sadržaji u sklopu građevine i ako su najmanje dvije granice
građevne čestice istovremeno i regulacijske linije,
-
0,40 u ostalim slučajevima.
Uvjeti gradnje građevina
(64.)
Najveća etažna visina višestambene građevine je podrum/suteren i 4 nadzemnih etaža,
izuzev u slučaju iz točke (66.) ovih Odredbi.
(65.)
Na dijelu građevne čestice za višestambenu građevinu, u pojasu širine min. 15,0 m uz
dvorišne međe koje graniče s građevnom česticom na kojoj je izgrađena obiteljska
stambena građevina, utvrđuju se sljedeći uvjeti gradnje:
(66.)
-
max. etažna visina je podrum i 3 nadzemne etaže (uključujući i potkrovlje),
-
izgradnja višestambene građevine je dozvoljena do dubine od max. 30,0 m od
regulacijske linije,
-
na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije građevine na dvorišnoj međi može
iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine
odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max.
visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od
dvorišne međe.
Iznimno od točke (62.), (63.) , (64.) i (65.) ovih Odredbi u planovima užih područja moguće je
utvrditi i drugačije.
2.2.4. Uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti
(67.)
Građevine javnih i društvenih djelatnosti su građevine upravne, socijalne, zdravstvene,
predškolske, obrazovne, kulturne i vjerske i sl. građevine.
(68.)
Građevine javnih i društvenih djelatnosti mogu se graditi u svim građevinskim područjima
izuzev građevinskog područja naselja povremenog stanovanja, na zasebnim građevnim
česticama i kao zasebne građevine na građevnim česticama druge namjene, osim građevnih
četica prometa i infrastrukture.
(69.)
U sklopu građevnih čestica za gradnju proizvodnih građevina mogu se graditi građevine
javnih i društvenih djelatnosti isključivo za potrebe radnika koji rade na toj građevnoj čestici.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 106
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(70.)
Veličina građevne čestice građevina javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno
detaljnoj namjeni građevine, na način da se omogući njezino normalno korištenje i sukladno
posebnim propisima.
(71.)
Veličina građevne čestice za školu iznosi min. 30-40,0 m²/učeniku.
Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja ili kada postoji
mogućnost korištenja slobodnih površina u blizini i sl., veličina građevne čestice može biti i
manja, ali ne manja od 20,0 m²/učeniku.
Ako se škola nalazi na građevnoj čestici druge namjene (kao zasebna građevina ili u sklopu
građevine mješovite namjene), površina građevne čestice mora biti min. 20,0 m²/učeniku.
(72.)
Veličina građevne čestice za dječji vrtić iznosi min. 25,0 m²/djetetu.
Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja veličina građevne
čestice može biti i manja, ali neizgrađena površina građevne čestice mora biti min. 10,0
m²/djetetu.
Ako se vrtić nalazi na građevnoj čestici druge namjene (kao zasebna građevina ili u sklopu
građevine mješovite namjene), neizgrađena površina parcele mora biti min. 10,0 m²/djetetu.
(73.)
Najveći koeficijent izgrađenosti za zasebne građevne čestice javne i društvene namjene
utvrđuje se sukladno točki (63.) ovih Odredbi.
Iznimno, od stavka 1., ove točke koeficijent izgrađenosti građevne čestice javne i društvene
namjene može biti i veći ako se tako odredi prostornim planom užih područja.
(74.)
Kod gradnje dječjeg vrtića, jaslica ili osnovne škole preporuča se osigurati nesmetana
insolacija učionica i prostorija za boravak djece na način da se građevina gradi na dovoljnoj
udaljenosti od postojećih građevina.
Uvjeti gradnje građevina
(75.)
Maksimalna etažna visina građevine javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno točki
(64), (65.) i (66.) ovih Odredbi.
(76.)
Na građevnim česticama javne i društvene namjene, sukladno detaljnoj namjeni građevine,
potrebno je osigurati športske i rekreacijske površine i igrališta za korisnike prema
potrebama i posebnim propisima.
2.2.5. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih djelatnosti
(77.)
Građevine gospodarskih djelatnosti su proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turističke i
poljoprivredne građevine.
Građevine za proizvodne djelatnost su građevine za industrijske, zanatske i slične djelatnosti
u kojima se odvija proces proizvodnje.
Poslovne građevine su građevine za uslužne, trgovačke i komunalno servisne djelatnosti.
Ugostiteljsko-turističke građevine su građevine u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost,
sukladno posebnom propisu.
Poljoprivredne građevine su građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije,
te uzgoj poljoprivrednih kultura i životinja.
Vrsta gospodarske djelatnosti utvrđuje se sukladno Odluci o nacionalnoj klasifikaciji
djelatnosti. Komunalno servisnim djelatnostima smatraju se:
-
skupljanje i odvoz smeća,
skupljanje i pročišćavanje otpadnih voda,
priprema i distribucija pitke vode,
sanitarne i sl. djelatnosti,
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 107
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
- pogrebne usluge,
- ostale komunalno servisne djelatnosti.
(78.)
2.2.5.1. Uvjeti gradnje građevina proizvodnih, poslovnih i ugostiteljskoturističkih djelatnosti (u daljnjem tekstu : građevine PPUT
djelatnosti)
U građevinskom području Strizivojna mogu se graditi sljedeće građevine PPUT djelatnosti:
DETALJNA NAMJENA GRAĐEVINA PPUT DJELATNOSTI U
GRAĐEVINSKOM PODRUČJU
KAO PRATEĆA GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI GRAĐEVINE
DRUGE NAMJENE
NA ZASEBNOJ GRAĐEVNOJ
ČESTICI
GRAĐEVINSKO
PODRUČJE
NAMJENA OSNOVNE GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
ŠPORT I REKREACIJA
OBITELJSKO STANOVANJE
NASELJE
STALNOG
STANOVANJA
STRIZIVOJNA
-
sve PPUT djelatnosti
-
tihe i čiste djelatnosti,
-
ugostiteljsko-turističke,
-
sve vrste radionica za popravak
i servisiranje vozila ,
-
poslovne
-
sve vrste radionica za obradu
metala i drveta,
-
praonice vozila,
-
sve ugostiteljsko-turističke
djelatnosti
Na građevnim česticama za gradnju višestambene građevine, građevine javnih i društvenih
djelatnosti ne mogu se graditi zasebne građevine PPUT djelatnosti.
(79.)
S obzirom na mogući utjecaj na okoliš, PPUT djelatnosti su:
-
tihe i čiste djelatnosti;
djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš.
(80.)
Tihe i čiste PPUT djelatnosti su sve poslovne, proizvodne i ugostiteljsko turističke djelatnosti,
osim djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš.
(81.)
PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš su:
-
sve vrste radionica za popravak i servisiranje vozila,
sve vrste radionica za obradu drveta i metala,
praonice vozila,
ugostiteljski objekti tipa noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub,
ostale poslovne i proizvodne djelatnosti koje u vanjskom prostoru stvaraju buku veću od
55 dBA,
trgovine na veliko, osim onih u kojima se obavlja trgovina na veliko na osnovi uzoraka ili
na drugi sličan način,
djelatnosti koje su, sukladno posebnom propisu, razvrstane u I, II i III kategoriju
ugroženosti od požara,
djelatnosti koje zahtijevaju dnevni transport roba i sirovina veći od 1,5 t. Potrebe za
dnevnim transportom moraju se obrazložiti u dokumentaciji koja se prilaže uz zahtjev za
ishođenje potrebnih odobrenja za realizaciju zahvata,
klaonice,
mlinovi,
pilane,
komunalno servisne djelatnosti, izuzev administracije u radu s korisnicima,
skladišta preko 50 m2 bruto površine, koja se grade kao samostalne građevine ili u
sklopu građevine druge namjene,
građevine za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 108
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
(82.)
Broj: 26/2002.
Za gradnju građevina PPUT djelatnosti utvrđuju se sljedeći uvjeti:
LOKACIJA
NA GRAĐEVNOJ ČESTICI OBITELJSKE
STAMBENE GRAĐEVINE
DOZVOLJENA DJELATNOST
-
tihe i čiste djelatnosti,
sljedeće
djelatnosti
s
potencijalno
nepovoljnim
utjecajem na okoliš:
•
sve vrste radionica za
popravak i servisiranje
vozila
•
sve vrste radionica za
obradu metala i drveta
•
praonice vozila
•
ugostiteljski objekti tipa
noćni bar, noćni klub,
disko bar i disko klub
-
-
-
NA DIJELU ZASEBNE GRAĐEVNE
ČESTICE U POJASU ŠIRINE MIN. 20,0
m OD DVORIŠNE MEĐE KOJA GRANIČI
S IZGRAĐENOM GRAĐEVNOM
ČESTICOM STAMBENE, TE JAVNE I
DRUŠTVENE GRAĐEVINE
-
tihe i čiste djelatnosti,
sljedeće
djelatnosti
s
potencijalno
nepovoljnim
utjecajem na okoliš:
•
sve vrste radionica za
popravak i servisiranje
vozila,
•
sve vrste radionica za
obradu metala i drveta,
•
praonice vozila,
•
ugostiteljski objekti tipa
noćni bar, noćni klub,
disko bar i disko klub.
-
-
-
U OSTALIM SLUČAJEVIMA
-
građevine
djelatnosti
za
sve
PPUT
-
UVJETI KORIŠTENJA GRAĐEVNE
ČESTICE I UVJETI GRADNJE
GRAĐEVINA
max. bruto izgrađena površina
zasebne građevine PPUT djelatnosti
je 100,0 m²,
bruto izgrađena površina za sve
PPUT djelatnosti na građevnoj čestici
obiteljskog stanovanja ne može biti
veća od bruto izgrađene površine za
stanovanje.
max. etažna visina građevine je
podrum, prizemlje i potkrovlje,
max. visina građevine je 7,0 m,
na dubini većoj od 20,0 m od
regulacijske linije visina građevine na
dvorišnoj međi može iznositi na toj
međi max. 4,5 m od kote terena,
neposredno
uz
među.
Visina
građevine odnosno dijela građevine
može se povećavati udaljavanjem od
međe s tim da max. visina građevine
odnosno dijela građevine može
iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od
dvorišne međe.
građevine za PPUT djelatnosti s
potencijalno nepovoljnim utjecajem
na okoliš moraju biti udaljene min.
50,0 m od regulacijske linije, i min.
5,0 m od svih dvorišnih međa.
najveći
koeficijent
izgrađenosti
građevne čestice je 0,4,
max. visina građevine je 10,0 m,
na dubini većoj od 20,0 m od
regulacijske linije visina građevine na
dvorišnoj međi može iznositi na toj
međi max. 4,5 m od kote terena,
neposredno
uz
među.
Visina
građevine odnosno dijela građevine
može se povećavati udaljavanjem od
međe s tim da max. visina građevine
odnosno dijela građevine može
iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od
dvorišne međe.
građevine za PPUT djelatnosti s
potencijalno nepovoljnim utjecajem
na okoliš moraju biti udaljene min.
50,0 m od regulacijske linije i min.
5,0 m od svih dvorišnih međa,
sve
građevine
za
proizvodne
djelatnosti moraju biti udaljene min.
5,0 m od dvorišnih međa.
Iznimno, građevine koje se grade u
rubnim dijelovima naselja, mogu se
graditi na dvorišnoj međi, ako je ona
istovremeno i granica građevinskog
područja.
najveći koeficijent izgrađenosti 0,6,
max. etažna visina: podrum i 3
nadzemne etaže,
max. visina građevine je 13,5 m.
(83.)
Za gradnju građevina PPUT djelatnosti mogu se planom uređenja užih područja utvrditi i
drugačiji uvjeti od uvjeta utvrđenih u točki (82.) ovih Odredbi.
(84.)
Na građevnoj čestici građevina PPUT djelatnosti mogu se graditi sljedeće građevine:
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 109
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
-
Broj: 26/2002.
proizvodne, poslovne i turističko-ugostiteljske građevine,
prometne i infrastrukturne građevine,
športske i rekreacijske građevine za potrebe radnika,
jedna obiteljska stambena građevina.
Iznimno, ako za to postoji potreba i prostorne mogućnosti, osim građevina iz prethodnog
stavka mogu se graditi i građevine javnih i društvenih djelatnosti za potrebe radnika.
Bruto izgrađena površina za PPUT djelatnosti mora iznositi min. 50% ukupne bruto
izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici.
(85.)
(86.)
2.2.5.2. Uvjeti gradnje poljoprivrednih građevina
U građevinskom području naselja stalnog stanovanja Strizivojna, poljoprivredne građevine
mogu se graditi u sljedećim područjima naselja:
-
na građevnoj čestici obiteljske stambene gradnje - sve poljoprivredne građevine,
-
na zasebnoj građevnoj čestici - građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i
mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kulture.
Na neizgrađenoj građevnoj čestici ne mogu se graditi poljoprivredne građevine za uzgoj
životinja ako se istovremeno ne gradi stambena građevina.
Uvjeti i način korištenja građevne čestice
(87.)
Površina zasebne građevne čestice za gradnju poljoprivredne građevine ne može biti veća
od 0,5 ha, ako planom užeg područja nije drugačije određeno.
Iznimno, postojeće građevine čestice na kojima su postojeće poljoprivredne građevine mogu
biti i veće od utvrđenih u prethodnom stavku.
(88.)
Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za smještaj
poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije je max. 0,6.
Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za uzgoj poljoprivrednih
kultura je max. 0,3.
(89.)
Najmanja udaljenost poljoprivredne građevine za smještaj životinja od regulacijske linije na
građevnoj čestici obiteljskog stanovanja jednaka je:
-
za svinje:
četverostrukom broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30,0m,
-
za ostale životinje i perad:
broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30 m.
Zadane udaljenosti ne primjenjuju se na udaljenosti većoj od 80.0 m od regulacijske linije.
Najmanja udaljenost ostalih poljoprivrednih građevina od regulacijske linije je:
-
20,0 m za građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te uzgoj
poljoprivrednih kultura,
-
45,0 m za gnojišta, kompostišta, građevine za silažu, gnojišne jame te vodonepropusne
sabirne jame za potrebe poljoprivrednih građevina,
-
40,0 m za pčelinjake .
Kod uglovnih građevnih čestica udaljenost od regulacijske linije građevina iz stavka 1. i 2.
ove točke odnosi se na kraće regulacijske linije, a od duže regulacijske linije građevine
moraju biti udaljene min. 5,0 m.
(90.)
Najmanja udaljenost građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije koji se
grade na zasebnoj građevnoj čestici je min. 20,0 m od regulacijske linije.
(91.)
Najmanja udaljenost poljoprivrednih građevina od dvorišne međe je:
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 110
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
(92.)
Broj: 26/2002.
-
5,0 m za gnojišta, kompostišta i građevine u kojima se sprema sijeno ili slama ili su
izgrađene od drveta,
-
5,0 m za pčelinjake, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0 m ako su okrenuta u
suprotnom pravcu,
-
1,0 m za ostale poljoprivredne građevine.
Najmanja udaljenost pčelinjaka od postojećih građevina za uzgoj stoke je 10,0 m.
Najmanja udaljenost gnojišta, gnojišnih jama, te vodonepropusnih sabirnih jama od
postojećih građevina za snabdijevanje vodom (bunari, cisterne i sl.) je 20,0 m.
Uvjeti gradnje građevina
(93.)
U građevinskom području naselja stalnog stanovanja maksimalni kapacitet građevina za
uzgoj životinja može biti 50 uvjetnih grla. Uvjetna grla se utvrđuju sukladno točki (165.) ovih
Odredbi.
Ako Općina svojom Odlukom prema posebnom propisu utvrdi manji broj uvjetnih grla od
dozvoljenih u prethodnom stavku, primjenjivat će se Odluka.
(94.)
Maksimalna tlorisna površina građevine za uzgoj životinja ne može biti veća od potrebne za
iskazani kapacitet, što je potrebno obrazložiti u projektu.
(95.)
Maksimalna etažna visina poljoprivredne građevine može biti podrum, prizemlje i potkrovlje,
pod uvjetom da se potkrovlje koristi za skladištenje poljoprivrednih proizvoda i hrane za
životinje.
Maksimalna visina poljoprivredne građevine iznosi 7,0 m.
(96.)
Visina poljoprivredne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od
kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se
povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine
može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.
(97.)
Građevine za smještaj životinja ne mogu imati ventilacijske otvore okrenute prema dvorišnoj
međi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe.
2.2.6. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih građevina
(98.)
Športsko-rekreacijske građevine su različite vrste građevina namijenjenih športu i rekreaciji
kao što su športske dvorane, tereni, kupališta i sl.
(99.)
U ovome PPUO utvrđuje se mreža športskih građevina na području Općine, sukladno
posebnom propisu. Mrežu športskih građevina čine sljedeće postojeće i planirane športske
građevine:
MREŽA ŠPORTSKIH GRAĐEVINA
GRAĐEVINE
Dvorane
Zračne streljane
Streljane ostale
Kuglane
Nogomet
Mali nogomet, rukomet, odbojka,
košarka
Tenis
Boćanje
Ostali otvoreni tereni
BROJ POSTOJEĆIH
JEDINICA
BROJ PLANIRANIH
JEDINICA
1,8
1,6
5,0
1,8
3,0
3,0
4,2
1,7
1,0
1,0
UKUPNI BROJ
JEDINICA
1,8
1,6
5,0
1,8
3,0
7,2
1,7
1,0
1,0
Broj i vrsta građevina i otvorenih igrališta koje čine jedinicu utvrđeni su posebnim propisom.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 111
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Postojeće športske građevine potrebno je dopuniti sadržajima koji čine jedinicu športskih
građevina, sukladno posebnom propisu.
(100.)
Planiranu mrežu športskih građevina moguće je proširivati bez ograničenja.
(101.)
Športske građevine se grade u građevinskim područjima.
Broj jedinica u tablici iz prethodnog stavka predstavlja minimalni ukupni broj jedinica
(postojećih i planiranih).
(102.)
Za gradnju športsko-rekreacijskih građevina primjenjuju se odredbe za gradnju javnih i
društvenih građevina i posebni propisi.
(103.)
Otvorene športske terene potrebno je orijentirati u pravcu sjever-jug gdje god je to moguće.
Ako su od kolnika udaljeni manje od 10,0 m potrebno ih je ograditi ogradom visine min. 2,0
m.
(104.)
U Strizivojni je potrebno graditi dječja igrališta, sukladno potrebama stanovništva.
Razmještaj dječjih igrališta je potrebno uskladiti s prostornom organizacijom naselja i
osigurati odgovarajuću dostupnost u zavisnosti o dobnoj skupini djece za koju se igralište
gradi.
(105.)
2.2.7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina
Pomoćnim građevinama smatraju se garaže, drvarnice, spremnici i ljetne kuhinje, bazeni za
vlastite potrebe i sl. građevine koje su u funkciji stambene građevine na čijoj se čestici
nalaze.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(106.)
Pomoćna građevina može se graditi samo u dvorišnom dijelu građevne čestice, iza osnovne
građevine, gledano u odnosu na regulacijsku liniju.
Ukoliko građevna čestica ima regulacijske linije s više strana, pomoćna građevina se mora
graditi uz dvorišnu među, a od regulacijskih linija mora biti udaljena min. 3,0 m.
Iznimno, odredbe stavka 1. i 2. ne odnose se na gradnju garaža.
Uvjeti gradnje građevina
(107.)
Zbrojena bruto izgrađena površina prizemlja svih pomoćnih građevina može biti max. 50%
ukupne bruto izgrađene površine prizemlja osnovne građevine na čijoj se čestici nalazi.
(108.)
Najveća etažna visina pomoćne građevine može biti podrum i prizemlje.
(109.)
Visina pomoćne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote
terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se
povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine
može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.
2.2.8. Uvjeti gradnje komunalnih građevina
(110.)
Komunalne građevine su groblja, tržnice na malo i reciklažna dvorišta.
(111.)
U ovome PPUO planira se proširenje postojećeg groblja u građevinskom području naselja
Strizivojna.
Namjena građevina koje se mogu graditi na groblju te uvjeti gradnje i uređenja groblja
utvrđuju se posebnim propisom.
(112.)
Tržnice na malo grade se na zasebnim građevnim česticama uz koje je u neposrednoj blizini
obvezno izgraditi parkirališta za opskrbu i korisnike, sukladno uvjetima iz točke (174.) ovih
Odredbi.
Tržnice na malo mogu imati max. etažnu visinu Po+p+1+Pk,max. koeficijent izgrađenosti
može biti 1,0 ,a ostali uvjeti gradnje tržnica na malo utvrđuju se sukladno posebnom propisu.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 112
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
(113.)
Broj: 26/2002.
U građevinskom području naselja potrebno je izgraditi najmanje jedno reciklažno dvorište.
Reciklažno dvorište se gradi na zasebnoj građevnoj čestici, veličine min.350-500,0 m².
Reciklažno dvorište se mora ograditi te koristiti na način da se njegovim korištenjem ne
ugrožava ili onemogućava korištenje susjednih građevnih čestica.
(114.)
2.2.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim površinama
Građevine koje se grade na javnim površinama su kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u
javnom prometu, tende, ljetne terase, oglasni panoi, kontejneri za otpad (eko-otoci),
telefonske govornice, spomenici, fontane, ostala urbana oprema i sl.
Kiosci su građevine u kojima se prodaja robe na malo i ugostiteljske usluge obavljaju kroz
odgovarajući otvor na samom kiosku bez ulaza kupca u prodajni prostor.
Površina na koju se postavlja kiosk i pristup do pješačke površine moraju se izvesti od
tvrdog materijala.
(115.)
Građevine koje se grade na javnim površinama ne smiju ometati ili ugrožavati odvijanje
prometa, održavanje infrastrukture, površinsku odvodnju i dr.
Ako se građevine postavljaju uz ili na pješačku površinu, mora se osigurati kontinuirani
pješački prolaz širine min. 2,25 m.
2.2.10. Uvjeti gradnje građevina mješovite namjene
(116.)
Građevine mješovite namjene su građevine s više funkcija odnosno za više djelatnosti, pri
čemu niti jedna ne smije ograničavati ili onemogućavati korištenje građevine za potrebe
njezinih drugih funkcija ili djelatnosti.
(117.)
Građevine mješovite namjene grade se sukladno uvjetima utvrđenim u ovome PPUO za
osnovnu namjenu građevine.
Osnovna namjena građevine mješovite namjene određuje se prema funkciji ili djelatnosti
koja ima najveći udio u bruto izgrađenoj površini građevine. Ako je udio različitih funkcija i
djelatnosti jednak, prioritet imaju stanovanje odnosno javne i društvene djelatnosti .
(118.)
U višestambenim građevinama komunikacijski prostori za pristup stanovima moraju biti
potpuno odvojeni od prostora za pristup ostalim namjenama.
Iznimno od prethodnog stavka, prostori onih namjena koje se prema posebnim propisima
mogu obavljati u stambenim prostorima mogu imati pristup iz komunikacijskih prostora za
pristup stanovima.
(119.)
Gospodarske djelatnosti u građevini mješovite namjene, u kojoj je jedna od namjena
stanovanje i/ili javna i društvena namjena, može biti samo za tihe i čiste djelatnosti.
2.2.11. Uvjeti gradnje ostalih građevina
(120.)
Zasebna građevna čestica na kojoj se gradi garaža mora imati minimalnu površinu 3,0x5,0
m i minimalno 3,0 m dugu regulacijsku liniju, a najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice je 1,0.
2.2.12. Uvjeti uređenja naselja
(121.)
U javnom prostoru naselja moraju se zadržati sve građevine male sakralne arhitekture
(kapelice, poklonci, raspela) u izvornom obliku.
Iznimno, ako to zahtijeva rekonstrukcija prometnica, mogu se izmjestiti u neposrednu blizinu
postojeće lokacije.
(122.)
Uz obje strane ulica u naseljima, osobito glavnih, gdje god je to moguće treba podizati
tradicijske bjelogorične drvorede.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 113
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Postojeće površine parkova ne smiju se smanjivati, a u njima se dozvoljava gradnja
isključivo građevina prometa i infrastrukture te spomen obilježja, fontana i druge urbane
opreme.
2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA
(123.)
Van naselja stalnog stanovanja u ovome PPUO dozvoljava se gradnja na sljedećem
području:
-
područje Općine van građevinskog područja.
2.3.1. Uvjeti gradnje van građevinskog područja
(124.)
Van građevinskog područja mogu se graditi sljedeće građevine:
a) Na poljoprivrednom zemljištu I. i II. bonitetne klase
-
građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),
-
građevine za istraživanje energetskih mineralnih sirovina,
-
stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.
b) Na poljoprivrednom zemljištu ostalih bonitetnih klasa
-
građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),
-
rekreacijske građevine,
-
građevine za istraživanje mineralnih sirovina,
-
stambene i gospodarske građevine, i građevine za potrebe seoskog turizma, a
sve u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.
c) U šumama i na ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene
-
građevine infrastrukture, sukladno kartografskom prikazu br. 2.A.,
-
građevine za gospodarenje šumom.
d) Na ostalom poljoprivrednom tlu
(125.)
građevine koje se mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu, prema točkama a) i
b).
Katastarska čestica na kojoj se grade građevine van građevinskog područja mora imati
pristup s javne površine.
Pod javnom površinom iz stavka 1. ove točke podrazumijevaju se postojeće ceste i poljski
putovi širine min 3,0 m, ako zadovoljavaju potrebe vatrogasnog pristupa i prometne uvjete
utvrđene sukladno posebnom propisu i to u cijeloj dužini do priključka na javnu cestu.
(126.)
Oko gospodarskih i stambenih građevina koje se grade van građevinskog područja obvezna
je sadnja niskog i visokog zelenila, a ograđivanje građevne čestice je dozvoljeno isključivo
ogradom od pletiva s parapetom visine max. 30,0 cm ili živicom. Max. visina ograde je 1.8
m.
Ograditi se može i poljoprivredno zemljište sukladno uvjetima iz prethodnog stavka.
(127.)
2.3.1.1. Stambene građevine van građevinskog područja
Van građevinskog područja mogu se graditi samo stambene građevine obiteljskog načina
gradnje za vlastite potrebe, na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
Pod obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom podrazumijeva se poljoprivredni posjed min.
veličine utvrđene u točki (133.) ovih Odredbi, u sklopu kojeg se nalaze gospodarske
građevine za potrebe poljoprivredne djelatnosti, zajedno sa stambenom građevinom.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 114
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu dozvoljena je gradnja samo jedne obiteljske
stambene građevine.
Stambena građevina ne može se graditi van građevinskog područja ako prije toga nisu
izgrađene građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost, a može se graditi
istovremeno s gradnjom navedenih građevina.
(128.)
Udaljenost stambene građevine od građevinskog područja naselja stalnog stanovanja mora
biti min. 500,0 m, od razvrstane ceste min. 50,0 m.
(129.)
Bruto izgrađena površina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja
može biti max. 20% od površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. Iznimno, na
posjedima manjim od 5,0 ha bruto izgrađena površina stambene građevine ne može biti
veća od 200 m².
(130.)
Etažna visina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može bit max.
podrum ili suteren, prizemlje, kat i potkrovlje.
(131.)
2.3.1.2. Gospodarske građevine van građevinskog područja
Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti i seoskog turizma su:
-
poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj
poljoprivrednih kultura i životinja (stoke, peradi i krznaša),
-
ribnjaci,
-
gospodarske građevine za primarnu doradu i preradu u sklopu kompleksa za intenzivni
uzgoj životinja,
-
ugostiteljsko-turističke građevine za smještaj i prehranu u seoskom turizmu u sklopu
obiteljskog poljoprivrednog posjeda.
(132.)
Poljoprivredne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na poljoprivrednom tlu
isključivo osnovne namjene (P1), (P2) i (P3) i ostalom poljoprivrednom tlu, sukladno
posebnom propisu i ako su zadovoljeni uvjeti utvrđeni ovim Odredbama u pogledu
minimalne veličine posjeda, udaljenosti od građevinskog područja i javnih prometnica i
minimalnog broja uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van građevinskog područja.
(133.)
Minimalna veličina posjeda na kojem se mogu graditi poljoprivredne građevine van
građevinskog područja je sljedeća:
-
15,0 ha za građevine u funkciji intenzivne ratarske proizvodnje, ili
-
5,0 ha za građevine u funkciji uzgoja voća, ili
-
3,0 ha za građevine u funkciji uzgoja povrća, ili
-
1,0 ha za građevine u funkciji uzgoja vinove loze, ili
-
0,5 ha za građevine u funkciji uzgoja cvijeća i sadnica.
Posjedom iz stavka 1. ove točke smatra se zemljište koje je u površini od min. 60% u
vlasništvu investitora, a preostali dio može biti državno zemljište u zakupu. Ako posjed čini
više katastarskih čestica, na min. 80% površine posjeda katastarske čestice moraju biti
fizički povezane. Čestice se smatraju fizički povezane i ako ih dijele melioracijski kanali i
poljski putovi. Najmanje 50% posjeda treba biti na području Općine Strizivojna.
(134.)
Poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj
poljoprivrednih kultura su: skladišta, hladnjače, spremišta strojeva i alata, nadstrešnice,
staklenici, plastenici, kompostišta, sušionice, pakirnice svježih i sušenih proizvoda,
parkirališta, manipulacijske površine i sl.
Udaljenost poljoprivrednih građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije ne
može biti manja od 500,0 m od građevinskog područja, što se ne odnosi na poljoprivredne
građevine za uzgoj poljoprivrednih kultura (staklenici i plastenici).
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 115
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Udaljenost građevina iz stavka 1.ove točke je min. 3.0 m od svih granica parcele na kojoj se
građevine grade i min. 10,0 m od osi pristupne ceste ili puta.
Etažna visina poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije
te uzgoj poljoprivrednih kultura može biti max. P+1, a iznimno i veća, kada to zahtijeva
tehnološki proces.
(135.)
Broj uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van građevinskog područja mora biti veći od 50.
(136.)
Minimalna udaljenost građevine za smještaj životinja od ruba zemljišnog posjeda razvrstane
ceste:
MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINE ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA
OD RAZVRSTANE CESTE
Minimalna udaljenost od ruba zemljišnog posjeda razvrstane
Broj uvjetnih grla
ceste (u m)
Državne ceste
Županijske i lokalne ceste
do -100
100
100
> 100 do 400
150
100
> 400
200
150
Zadane udaljenosti iz prethodne tablice ne odnose se na prateće sadržaje .
(137.)
Udaljenost pratećih sadržaja, izuzev infrastrukture, od ruba zemljišnog posjeda razvrstane
ceste mora biti min. 50 m.
(138.)
Građevine za smještaj životinja moraju se udaljiti od građevinskog područja naselja stalnog
stanovanja na minimalnu udaljenost, zavisno o kapacitetu građevine.
Kapacitet građevine iskazuje se u uvjetnim grlima (Ug), a izračunava se na način da se broj
životinja u jednom turnusu pomnoži s koeficijentom k iz sljedeće tablice:
KOEFICIJENTI ZA IZRAČUN UVJETNIH GRLA
VRSTA STOKE
krave, steone junice
Bikovi
Volovi
junad 1-2 godine
junad 6-12 mjeseci
Telad
krmače+prasad
tovne svinje preko 6 mjeseci
mlade svinje 2 do 6 mjeseci
prasad do 2 mjeseca
teški konji
srednje teški konji
laki konji
Ždrebad
ovce, ovnovi, koze i jarci
janjad i jarad
konzumna perad
rasplodne nesilice
Nojevi
Kunići
k
1,00
1,50
1,20
0,7
0,5
0,25
0,30
0,25
0,13
0,02
1,20
1,00
0,80
0,75
0,10
0,05
0,002
0,0033
0,25
0,007
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 116
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Za sve ostale životinje koje nisu navedene u tablici broj uvjetnih grla utvrđuje se na način da
se broj grla u jednom turnusu pomnoži s prosječnom težinom životinje na kraju turnusa i
podijeli s 500.
(139.)
Minimalna udaljenost građevina za smještaj životinja od granica građevinskog područja
naselja iznosi:
MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINA ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA OD
GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA
Kapacitet građevine izražen u uvjetnim
grlima (Ug)
do 100
> 100-300
> 300-400
> 400-500
> 500
Udaljenost od granice građevinskog
područja naselja (m)
Ug x 2
0,5 (Ug –100)+200
0,5 (Ug –100)+250
0,5 (Ug –100)+300
min. 500,0
Udaljenost iz prethodnog stavka odnosi se i na gnojišta i lagune, a ne odnosi se na prateće
sadržaje.
(140.)
Na građevnoj čestici na kojoj se grade građevine za smještaj životinja mogu se graditi
prateći sadržaji: klaonica, hladnjača, skladišta, mješaonica stočne hrane, kompostište,
spremišta strojeva i alata, prostorije za boravak radnika, uredi, infrastruktura, garaže,
parkirališta, manipulativne površine, nadstrešnice i sl.), te jedna jednoobiteljska stambena
građevina.
Prateći sadržaji mogu biti samo u funkciji djelatnosti uzgoja životinja.
Prostori za boravak djelatnika mogu biti samo garderobno-sanitarni prostori, te prostorije za
dnevni odmor.
Uredske prostorije mogu biti samo 5% bruto građevinske površine dijela građevine za
smještaj životinja.
Prateći sadržaji iz stavka 1. ove točke mogu se graditi samo nakon izgradnje ili istovremeno
s izgradnjom osnovnih građevina.
Građevine za smještaj životinja moraju biti udaljene min. 5,0 m od svih međa građevne
čestice i najmanje 10,0 m od osi pristupne ceste ili puta, a od građevinskog područja naselja
stalnog stanovanja sukladno točki (139.) ovih Odredbi.
Najveća etažna visina građevina iz stavka 1.ove točke može biti P+1, a iznimno i veća kada
to zahtijeva tehnološki proces.
(141.)
Ribnjakom se smatraju bazeni i ostale vodne površine za uzgoj akvakulture.
Izgradnja novih ribnjaka izvan građevinskog područja moguća je samo na zemljištu
katastarskih kultura: močvara, trstik i neplodno tlo, u napuštenim koritima i rukavcima rijeka i
vodotoka te ostalom poljoprivrednom tlu (PO) i ostalom obradivom tlu(P3). Iznimno , ribnjak
se može graditi i na vrijednom obradivom tlu (P2), ako se nalazi u sklopu poljoprivrednog
gospodarstva iz čl.(133.) ovih Odredbi.
Minimalna površina ribnjaka za uzgoj mlađi, koji se gradi izvan građevinskog područja, je 3
ha, a za uzgoj konzumne ribe je 5 ha. Iznimno, ribnjaci koji se grade u sklopu
poljoprivrednog gospodarstva mogu biti manje površine.
Udaljenost ribnjaka od susjednih katastarskih čestica mora biti min 5 m.
Izgradnja ribnjaka ne smije štetno utjecati na vodni režim susjednog obradivog zemljišta.
Uz ribnjake je moguće graditi građevine za potrebe uzgoja ribe, bruto površine max. 12m² na
1 ha vodne površine ribnjaka i max. etažne visine P.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 117
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Građevinama za potrebe uzgoja ribe smatraju se: spremišta hrane, alata i opreme,
prostorije za boravak radnika, garaže i sl. Ove građevine moraju biti udaljene min 3 m od
svih međa katastarske čestice i 5 m od ruba ribnjaka i za njihovu gradnju ne primjenjuju se
odredbe o minimalnoj komunalnoj opremljenosti.
(142.)
Prateći sadržaji za primarnu doradu i preradu (klaonica, hladnjača, mješaonice stočne hrane
i sl.) mogu biti isključivo u funkciji osnovne proizvodnje i mogu se graditi pod uvjetom da
kapacitet građevine za uzgoj životinja iznosi min. 100 uvjetnih grla.
Maksimalni kapacitet prateće građevine za primarnu doradu i preradu mora odgovarati
maksimalnom kapacitetu osnovne proizvodnje, te se u projektu mora dokazati da su količine
sirovina za doradu i preradu sukladne kapacitetu farme.
(143.)
Gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma su građevine za pružanje ugostiteljskih
usluga u seljačkom domaćinstvu, utvrđene posebnim propisom, a mogu se graditi isključivo
ako je izgrađena ili se istovremeno gradi stambena građevina. Ove građevine ne mogu se
graditi na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase odnosno na osobito vrijednom
obradivom tlu (P1).
(144.)
Etažna visina gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma može biti max.
podrum/suteren, prizemlje, kat i potkrovlje, a njezina bruto izgrađena površina može iznositi
max. 20% bruto izgrađene površine zatvorenih gospodarskih građevina.
(145.)
2.3.1.3. Rekreacijske građevine van građevinskog područja
Rekreacijske građevine koje se grade van građevinskog područja su: trim staza, konjička
staza, kupalište, i sl., građevine u funkciji rekreacije.
Van građevinskog područja ne mogu se graditi zatvorene rekreacijske građevine.
Rekreacijske građevine ne mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase
odnosno na osobito vrijednom obradivom tlu (P1).
(146.)
2.3.1.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina
Na području Općine nisu utvrđena eksploatacijska i istražna polja mineralnih sirovina.
Nova istražna polja mogu se formirati na vrijednom obradivom tlu (P2), ostalom obradivom
tlu ( P3), gospodarskim šumama (Š1), ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne
namjene (ŠZ), ostalom poljoprivrednom tlu, a za energetske mineralne sirovine i na osobito
vrijednom obradivom tlu (P1).
(147.)
(148.)
U sklopu istražnog polja dozvoljena je gradnja građevina u funkciji istraživanja mineralnih
sirovina.
2.3.1.5. Pomoćne građevine van građevinskog područja
Pomoćne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na građevnoj čestici na
kojoj je izgrađena stambena građevina koja se prema ovim Odredbama može graditi van
građevinskog područja.
Najveća etažna visina pomoćne građevine iz prethodnog stavka može biti podrum i
prizemlje.
2.3.1.6. Komunalne građevine van građevinskog područja
Odlagalište komunalnog otpada
(149.)
Lokacija odlagalište komunalnog otpada prikazana je na kartografskom prikazu br. 1.
"Korištenje i namjena površina".
Za predloženu lokaciju potrebno je provesti istraživanja u cilju utvrđivanja podobnosti
lokacije za planiranu namjenu.
Odlagalište komunalnog otpada mora se ograditi ogradom visine
min. 1,80 m.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 118
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Odlagalište se mora izgraditi i urediti sukladno posebnim propisima, primjenjujući mjere
zaštite voda, tla i zraka od onečišćenja, te mjere zaštite od požara.
Do odlagališta je potrebno osigurati pristupnu cestu koja mora biti izvedena minimalno s
nosivim slojem od kamenog materijala.
Nakon sanacije prostor odlagališta koristit će se za (rekreaciju, pošumljavanje).
(150.)
(151.)
2.3.1.7. Prometne i ostale infrastrukturne građevine
Prometne i ostale infrastrukturne građevine van građevinskog područja grade se sukladno
ovim Odredbama, izuzev onih odredbi koje se odnose isključivo na gradnju u građevinskom
području.
Van granica građevinskog područja mogu se graditi stajališta, benzinske postaje i druge
građevine u funkciji prometa.
Benzinske postaje mogu se graditi u pojasu dubine max. 150,0 m od osi postojeće javne
ceste, sukladno posebnom propisu.
Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice benzinske postaje može biti 0,5.
Na građevnoj čestici benzinske postaje mogu se graditi prateći sadržaji (prostorije za
boravak djelatnika, uredi, infrastruktura, parkirališta, manipulativne površine i sl.).
Kod postojećih cesta dodatni sadržaji koji se mogu graditi na građevnoj čestici benzinske
postaje su ugostiteljski, trgovački i servisni, a koeficijent izgrađenosti građevne čestice tim
sadržajima ne može biti veći od 0,25.
Ugostiteljski sadržaj za smještaj iz prethodnog stavka može biti isključivo tipa motel.
(152.)
Uz nove ceste mogu se graditi svi sadržaji predviđeni projektom ceste.
(153.)
2.3.1.8. Ostale građevine van granica građevinskog područja
Van granica građevinskog područja, na prostorima primjerenim za tu namjenu, mogu se
graditi manje vjerske građevine kao križevi, poklonci, kapelice i sl. te spomen obilježja,
najveće bruto površine do 30,0 m².
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
(154.)
Gospodarske djelatnosti u smislu ovog Plana su sljedeće:
-
poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo i ribarstvo,
industrija,
graditeljstvo,
trgovina,
ugostiteljstvo i turizam,
promet, telekomunikacije i skladištenje,
proizvodnja i opskrba strujom, plinom i vodom,
ostale usluge.
(155.)
U naselju stalnog stanovanja građevine gospodarskih djelatnosti mogu se graditi na
građevnoj čestici građevina drugih namjena i na zasebnoj građevnoj čestici.
(156.)
Građevine gospodarskih djelatnosti unutar građevinskog područja grade se sukladno
uvjetima gradnje u građevinskim područjima, utvrđenim ovim Odredbama.
(157.)
Površine van granica građevinskog područja naselja stalnog i ostalih građevinskih područja
namjenjuju se djelatnostima poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, seoskog turizma,
prometu, telekomunikacijama i opskrbi strujom, plinom i vodom, te odvodnji voda, sukladno
ovim Odredbama i posebnim propisima.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 119
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
(158.)
U ovome PPUO društvenim djelatnostima se smatraju sljedeće djelatnosti:
uprava,
socijalna zaštita,
zdravstvo,
predškolski odgoj,
obrazovanje,
kultura,
vjerske aktivnosti,
vatrogasni dom,
udruge i sl.
(159.)
Planirana mreža javnih i društvenih djelatnosti sadrži osnovne sadržaje koji moraju biti
zastupljeni u središnjim naseljima, a moguće ju je proširivati bez ograničenja.
U naselju Strizivojna moraju se za potrebe javnih i društvenih djelatnosti, osigurati prostori
za sljedeće sadržaje:
DRUŠTVENE DJELATNOSTI
Uprava
Obrazovanje
Kultura
Zdravstvo
Ostalo
-
Općinsko središte
Strizivojna
općinska izvršna tijela
osnovna škola
dječji vrtić
dom kulture
zdravstvena stanica
ljekarna
veterinarska ambulanta
financijsko posredovanje
pošta
Za vjerske građevine, udruge i sl. prostor će se osigurati sukladno potrebama.
(160.)
Za potrebe društvenih djelatnosti koristit će se postojeće građevine ili graditi nove u
građevinskom području Strizivojne, sukladno uvjetima utvrđenim u ovim Odredbama.
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA
PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
(161.)
Trase novih prometnih i infrastrukturnih građevina prikazane su u kartografskim prikazima
br. 1.A., 2.A. i 2.B., te u kartografskom prikazu građevinskih područja, a osnovni uvjeti
utvrđivanja koridora i površina definirani su u točki (3.) i (4.) ovih Odredbi.
(162.)
Prilikom gradnje novih infrastrukturnih vodova nižih razina, koji nisu prikazani na
kartografskim prikazima PPUO, potrebno je težiti njihovom objedinjavanju u infrastrukturne
koridore.
(163.)
Vodovi infrastrukture u pravilu se polažu u javne površine. Iznimno, mogu se polagati i na
ostalim površinama uz osigurani pristup.
Ostale površine iz prethodnog stavka su:
-
u građevinskom području – neizgrađene površine između regulacijske linije i
građevnog pravca,
-
van građevinskog područja – neizgrađeni površine.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 120
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
(164.)
Broj: 26/2002.
Postojeće prometne i infrastrukturne građevine, koje se u ovome PPUO uklanjaju ili
zamjenjuju novima, mogu se održavati i rekonstruirati na postojećoj trasi do izgradnje nove
mreže.
5.1. PROMETNI SUSTAV
5.1.1. Cestovni i željeznički promet
(165.)
Mreža postojećih razvrstanih javnih cesta utvrđena je u ovome PPUO, a kategorija
prometnica utvrđena je na temelju Odluke nadležnog Ministarstva.
Kategorija svih prometnica na području Općine može se mijenjati sukladno izmjenama
Odluke iz stavka 1. ove točke bez promjene ovoga PPUO. Od dana stupanja na snagu
Odluke, na tu prometnicu i okolni prostor primjenjuju se uvjeti gradnje utvrđeni ovim
Odredbama, sukladno novoj kategoriji prometnice.
(166.)
Ulični koridor u naselju je prostor između regulacijskih linija, koji je namijenjen gradnji
kolnika, parkirališta, kolno-pješačkih prilaza građevinskoj parceli, prometnih površina
pješačkog, biciklističkog i javnog prometa, te vođenja svih vrsta infrastrukturnih vodova,
uključujući i odvodni sustav oborinske odvodnje, uređenju zelenih površina, postavljanju
urbane opreme i sl.
(167.)
Svi ulični koridori u građevinskom području na koje postoji neposredan pristup s građevnih
čestica, ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju biti povezani u jedinstveni
prometni sustav.
(168.)
Za nove ulične koridore u građevinskim područjima naselja potrebno je osigurati širinu:
(169.)
-
25,0 m za ulični koridor kojim prolazi državna cesta,
-
20,0 m za ulični koridor kojim prolazi županijska cesta,
-
18,0 m za ulični koridor kojim prolazi lokalna cesta,
-
18,0 m za ulične koridore kojima prolaze ostale ceste čija je dužine preko 150,0 m.
U slučaju da se zbog postojećih građevina, prirodnih ili drugih specifičnih prostornih
ograničenja ne može osigurati preporučena širina uličnog koridora, za nove ulične koridore
čija je dužina preko 150,0 m mogu se utvrditi i manje širine, ali ne manje od sljedećih:
MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORAZA KOLNI PROMET, DUŽINE PREKO
150,0 m
KATEGORIJA CESTE
U ULIČNOM KORIDORU
Državna
Županijska
Lokalna cesta
Ostale ceste
(170.)
Minimalna širina uličnog koridora (m)
Otvoreni sustav oborinske
Zatvoreni sustav oborinske
odvodnje
odvodnje
20,0
18,0
18,0
14,0
18,0
14,0
16,0
12,0
Za nove ulične koridore čija dužina je manja od 150,0 m, širina uličnog koridora ne može biti
manja od:
MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORA
ZA KOLNI PROMET, DUŽINE MANJE OD 150,0 m
SMJER KOLNOG PROMETA
Dvosmjerni promet
Jednosmjerni promet
Minimalna širina uličnog koridora (m)
Otvoreni sustav oborinske
Zatvoreni sustav oborinske
odvodnje
odvodnje
12,0
10,0
10,0
8,0
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 121
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Ulice dužine manje od 150,0 m mogu biti i slijepe.
(171.)
Širine koridora iz točke (168.), (169.) i (170.) ovih Odredbi ne odnose se na postojeće ulične
koridore, koji se nalaze u izgrađenom području.
Izgrađeno područje iz prethodnog stavka je izgrađeno građevinsko područje označeno na
kartografskim prikazima građevinskih područja.
(172.)
Sve ceste namijenjene javnom prometu na području Općine moraju biti opremljene
horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, prema Hrvatskim normama.
(173.)
Sve prometne površine trebaju biti izvedene sukladno posebnom propisu o sprječavanju
stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, tako da na njima nema zapreke za kretanje niti
jedne kategorije stanovništva.
Nije dozvoljena gradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koje zatvaraju vidno
polje vozača i time ugrožavaju promet. Određivanje polja preglednosti utvrđuje se na temelju
posebnog propisa za javne ceste.
(174.)
U naselju Strizivojna mora se uz sve stambene građevine, građevine javne i društvene te
gospodarske namjene, izgraditi minimalni broj parkirališnih mjesta prema sljedećim
normativima:
MINIMALNI BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA
Namjena građevina
Jedinica
Broj parkirališnih
mjesta
Obiteljske stambene građevine
1 stan
1,00
Višestambene građevine
1 stan
1,20
Trgovački (maloprodaja)
25 m² bruto izgrađene površine
1,00
Robne kuće, trgovački centri
60 m² bruto izgrađene površine
1,00
Tržnice na malo
25 m² površine građevne čestice
1,00
2,00
Poslovne zgrade, uredi, agencije
100 m² bruto izgrađene površine
1,00
< 50 m² bruto izgrađene površine
Industrija i skladišta
100 m² bruto izgrađene površine
1,00
Servisi i obrt
100 m² bruto izgrađene površine
2,00
Ugostiteljstvo
15 m² bruto izgrađene površine
1,00
Osnovne škole i vrtići
1 učionica/grupa
2,00
Zdravstvene građevine
40 m² bruto izgrađene površine
2,00
Vjerske građevine
40 m2 bruto izgrađene površine
1,00
Građevine mješovite namjene
∑
parkirališnih
mjesta za sve
namjene u sklopu
građevine
Broj parkirališta za športsko-rekreacijske građevine utvrđuje se prema posebnom propisu.
(175.)
Na javnim parkiralištima i u javnim garažama potrebno je osigurati parkirališna mjesta za
invalide prema posebnom propisu.
(176.)
Sukladno namjeni građevine izgradnja parkirališta se mora riješiti na sljedeći način:
•
obiteljske stambene građevine
-
na vlastitoj građevnoj čestici,
u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije
građevne čestice,
•
višestambene građevine
-
na vlastitoj građevnoj čestici,
u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije
građevne čestice,
na parkiralištu udaljenom max. 100,0 m od
građevine,
-
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 122
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
•
Broj: 26/2002.
na vlastitoj građevnoj čestici,
u uličnom koridoru u širini regulacijske linije
građevne čestice,
na parkiralištu udaljenom do max. 100,0 m od
građevine,
poslovne građevine (trgovačke i
ugostiteljske i poslovne zgrade,
uredi, agencije, servisi i obrt)
-
•
robne kuće i trgovački centri
-
na vlastitoj građevnoj čestici,
•
proizvodne građevine i skladišta
-
na vlastitoj građevnoj čestici
u uličnom koridoru u širini regulacijske linije
građevne čestice,
•
javne i društvene , športskorekreacijske i vjerske građevine
-
na vlastitoj građevnoj čestici,
u uličnom koridoru u širini regulacijske linije
građevne čestice,
na parkiralištu udaljenom max. 200,0 m od
građevine,
-
•
građevine mješovite namjene
-
sukladno
načinu
rješavanja
parkirališta za osnovnu namjenu.
izgradnje
Pod parkiralištem podrazumijeva se i prostor u garaži.
(177.)
Pod pojmom "vlastita građevna čestica" iz točke (176.) ovih Odredbi podrazumijeva se
građevna čestica na kojoj je izgrađena osnovna građevina.
Pod pojmom "ulični koridor u širini regulacijske linije" podrazumijeva se neizgrađeni prostor
između regulacijske linije i kolnika na onoj strani ulice na kojoj se nalazi građevna čestica,
pod uvjetom da se u tom prostoru osigura pješački prolaz širine kao u ostalom dijelu ulice, a
najmanje 1,20 m.
Pod pojmom "parkiralište" podrazumijeva se vlastito ili javno parkiralište ili garaža koji su
planirani ili su izgrađeni za potrebe nove građevine ili prenamjenu postojeće.
Potvrdu da se javno parkiralište ili garaža može koristiti za potrebe građevine izdaje Općina.
(178.)
Način rješavanja izgradnje parkirališta utvrđen u točki (174.) ovih Odredbi obvezno se
primjenjuje i u slučaju prenamjene postojećih građevina, za dio građevine koji se
prenamjenjuje, te kod rekonstrukcije za dio građevine koji se rekonstruira, ako je zbog
prenamjene odnosno rekonstrukcije potreban veći broj parkirališnih mjesta od broja
potrebnog za postojeću namjenu.
(179.)
Širina pješačkih prometnica utvrđuje se sukladno broju korisnika, prostornim uvjetima i
ambijentalnim obilježjima, ali ne može biti manja od 1,20 m.
Pješačke prometnice se grade odvojeno od kolnika i po mogućnosti od kolnika odvojene
zelenim zaštitnim pojasom.
(180.)
U naselju Strizivojna je potrebno razvijati mrežu biciklističkog prometa.
Uvjeti gradnje biciklističkih staza utvrđeni su posebnim propisom.
(181.)
Nije moguć direktan prilaz sa trase državne ceste D7 građevinskim parcelama, obostrano, u
zoni građevinskog područja od postojećeg križanja na državnoj cesti D7 (sjeverni ulaz u
Strossmayerovu) do sjeverne granice građevinskog područja prema naselju Piškorevci.
Prilaz tom dijelu građevinskog područja moguć je samo preko postojećeg križanja koje se u
tu svrhu treba urediti kao puno četverokrako križanje.
Uz trasu postojeće ceste moguće je graditi paralelne ceste u funkciji pristupa navedenim
dijelovima građevinskog područja.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 123
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
(182.)
U ovome PPUO planira se obnova i rekonstrukcija magistralne glavne željezničke pruge
MG2C i magistralne pomoćne željezničke pruge MP13.
(183.)
Planira se obnova i uređenje kolodvora Strizivojna/Vrpolje u skladu s njegovim značajem u
željezničkoj mreži.
(184.)
Na križanju željezničke pruge i ceste ili puta obavezno je osigurati kolni prijelaz, sukladno
posebnom propisu.
5.1.2. Poštanski promet
(185.)
Razvoj poštanske djelatnosti koji se odnosi na modernizaciju poslovnog prostora usmjeren
je na građevinsko područje naselja, te se PPUO i detaljnim planovima uređenja moraju
osigurati prostorne pretpostavke za nesmetani razvoja.
Razvoj poštanske djelatnosti odnositi će se samo na adaptacije i održavanje poslovnih
prostora, te eventualno uređenje eksterijera (pristup, pločnik, parkirališna mjesta i sl.).
5.2. TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA
(186.)
Razvoj nepokretne telekomunikacijske mreže u ovome PPUO planira se proširenjem
kapaciteta komutacija, te daljnji razvoj mjesnih mreža.
(187.)
Magistralni telekomunikacijski vodovi, pristupni i spojni vod i komutacijski čvor u nepokretnoj
mreži, te bazne postaje u pokretnoj mreži označeni su na kartografskom prikazu br. 1.A..
"Pošta i telekomunikacije".
Mjesne mreže razvijat će se sukladno dinamici gospodarskog, društvenog i prostornog
razvitka Općine.
(188.)
Mjesna telekomunikacijska mreža u građevinskom području Strizivojna u pravilu se gradi u
zelenom pojasu ulica, a u ulicama s užim profilom polaže se ispod nogostupa sustavom
distribucijske telekomunikacijske kanalizacije i mrežnim kabelima. Po potrebi
telekomunikacijske vodove graditi s obje strane ulica.
(189.)
Za razvoj pokretne telekomunikacijske mreže potrebno je izgraditi baznu postaju s
pripadajućim antenskim stupom i neophodnim kabelskim vodovima u naselju Strizivojna.
Dozvoljena gustoća baznih postaja sa samostojećim antenskim stupovima je 1 antenski stup
po naselju. U naselju je dozvoljena izgradnja više baznih postaja, ali u tom slučaju, ostale ne
mogu imati samostojeći antenski stup.
Potrebna visina antenskih stupova je od 20-50 m.
(190.)
Bazne postaje, ako se budu gradile zbog porasta potreba koje se u ovom trenutku ne mogu
predvidjeti, moraju se graditi sukladno posebnim propisima o sigurnosti te zaštiti od
neionizirajućih zračenja.
Nije dozvoljena izgradnja baznih (osnovnih) postaja na sljedećim građevinama i područjima:
-
na školama i dječjim vrtićima,
na građevinama i područjima koja su zaštićena na temelju propisa o zaštiti kulturnih
dobara,
sa samostojećim antenskim stupovima na udaljenosti manjoj od 100,0 m od sakralne
građevine (crkve).
(191.)
Do lokacije baznih (osnovnih) postaja obvezno je osigurati kolni pristup.
(192.)
Prilikom planiranja mreže baznih (osnovnih) postaja obvezno je usklađivanje s istim ili
srodnim djelatnostima radi zajedničkog korištenja prostora i dijela građevina. Tu se
prvenstveno misli na zajedničko korištenje samostojećih antenskih stupova za više
operatora.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 124
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
5.3. ELEKTROENERGETSKA MREŽA
(193.)
Razvoj elektroenergetskog sustava
rekonstrukcijom sljedećih građevina.
a)
na
području
Općine
planira
se
gradnjom
i
Prijenos električne energije
- građevine od važnosti za Državu iz točke (10.) ovih Odredbi.
- građevine od važnosti za Županiju iz točke (11.) ovih Odredbi.
b)
Proizvodnja električne energije
- izgradnja male termoelektrane-toplane u skladu s propisima na građevinskoj
čestici pilane ''Hrast'',d.o.o. Strizivojna (građevinska čestica 1294/5),
- izgradnja KB 10(20) kV, a po potrebi i DV 10(20) kV izvan građevinskog područja
radi priključenja na distribucijsku mrežu.
d)
Distribucija električne energije
- izgradnja KB 10(20) kV mreže unutar građevinskog područja naselja kojima će se
međusobno povezati postojeće i planirane trafostanice 10(20)/0,4 kV,
- postupno demontiranje svih nadzemnih 10(20) kV dalekovoda
građevinskog područja naselja u skladu s dinamikom kabliranja,
unutar
- izgradnja KB 10(20) kV ili DV 10(20) kV uz prometnicu za napajanje iz pravca
Stari Mikanovci,
- izgradnja, rekonstrukcija i dogradnja niskonaponske 0,4 kV mreže.
Trasa planirane elektroenergetske građevine županijskog značaja označena je na
kartografskom prikazu br. 2.A. ''Energetski sustav''.
Ostale trafostanice i vodovi rekonstruirat će se i graditi sukladno gospodarskom razvoju i
procesu urbanizacije naselja na području Općine.
(194.)
Prilikom određivanja trase nadzemnih dalekovoda koji nisu naznačeni u kartografskom
prikazu moraju se poštivati sljedeći uvjeti:
-
(195.)
potrebno je voditi računa o bonitetu poljoprivrednog zemljišta te po mogućnosti koristiti
područja slabijih bonitetnih klasa,
prilikom prijelaza preko poljoprivrednog zemljišta trasu treba voditi na način da utjecaj
na poljoprivrednu proizvodnju bude što manji,
položaj stupova ne smije ograničavati funkcioniranje postojećih i potencijalnih sustava
za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta,
izbjegavati prolaz dalekovoda kroz šume i preko šumskog zemljišta,
trasu dalekovoda položiti na način da se u najvećoj mogućoj mjeri smanji mortalitet
ptica.
Postojeći nadzemni DV 10(20) kV koji se nalazi u građevinskom području naselja (ili: koji
prolazi kroz građevinsko područje i kontaktnu zonu naselja), mora se postupno zamijeniti
kabelskim.
Pri utvrđivanju trase kabelskog dalekovoda, novu trasu je obvezno uskladiti s urbanom
matricom naselja na način da u najmanjoj mogućoj mjeri ograničava korištenje zemljišta i
gradnju u naselju.
(196.)
Ne dozvoljava se otvaranje novih prosjeka kroz šume za gradnju 10(20) kV
elektroenergetske mreže, osim (ako ne postoje druge mogućnosti za planirani dalekovod uz
prometnicu za dodatno napajanje iz pravca Stari Mikanovci.
(197.)
Prostor unutar koridora i ispod nadzemnih dalekovoda može se koristiti za osnovnu namjenu
prikazanu na Kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina".
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 125
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Korištenje zemljišta i gradnja u koridorima elektroenergetskih građevina vrši se sukladno
posebnim propisima, uz suglasnost ustanove s javnim ovlastima nadležne za
elektroenergetiku.
(198.)
Distribucijski dalekovodi u građevinskom području moraju se izvoditi podzemnim kabelskim
vodovima.
U ovome PPUO se predviđa sukcesivna zamjena postojećih nadzemnih distribucijskih
vodova kabelskim vodovima.
(199.)
U građevinskom području naselja Strizivojna planira se razvoj niskonaponske 0,4 kV mreže.
Niskonaponska 0,4 kV mreža planira se unutar građevinskih područja graditi SKS vođenim
po krovovima s krovnim stalcima ili po stupovima. Pri izgradnji niskonaponske (NN) mreže
na stupovima, stupove odmaknuti na sigurnu udaljenost od prometnica. Međutim ne
ograničava se izgradnja NN mreže i podzemnim kabelskim vodovima u cijelom naselju ili na
pojedinim dionicama.
Do potpune rekonstrukcije elektroenergetske mreže može se koristiti postojeća uz manje
rekonstrukcije i priključenje ponekog novog korisnika. Kod potreba za veće rekonstrukcije
pridržavati se planom predviđene izgradnje.
(200.)
Na dijelovima naselja ili cijelom naselju gdje se niskonaponska mreža gradi sa SKS na
stupovima, rasvjetna tijela se mogu postaviti na iste stupove.
(201.)
Kabeli niskonaponske elektroenergetske mreže i javne rasvjete grade se u pravilu u uličnim
koridorima, u zelenom pojasu, a stupovi se moraju graditi na dovoljnoj sigurnosnoj
udaljenosti od kolnika, utvrđenoj posebnim propisom.
(202.)
Sve trafostanice (TS) moraju imati kolni pristup s javne površine. Ne dozvoljava se izgradnja
TS u uličnom profilu, osim u izuzetnim slučajevima za stupne trafostanice uz uvjet da se ne
smanjuje preglednost u prometu (prometnice i prilazi na prometnice s građevinskih čestica).
5.4. PLINOVODI
(203.)
Planirani plinovodi na području Općine su:
-
(204.)
građevine od važnosti za Državu iz točke (10.) ovih Odredbi,
građevine od važnosti za Županiju iz točke (11.) ovih Odredbi,
dogradnja lokalne (distribucijske) mreže:
• glavni distribucijski plinovodi,
• mjesna plinovodna mreža.
Trase postojećih i planiranog naftovoda, zatim postojećih i planiranog magistralnog
plinovoda i MRS Strizivojna, te distribucijska plinovodna mreža prikazane su na
kartografskom prikazu br. 2.A. ''Energetski sustav''.
Planirana građevina iz stavka 1., i koridor u kojem je moguće mijenjati trasu, a koje prolaze
građevinskim područjem, označene su u kartografskom prikazu br. 4., te iznosi 100,0 m.
Zaštitni koridor postojećih građevina iz stavka 1. iznosi 60,0 m (30,0 m na obje strane od
osi), a planiranih prema točki (3.) Odredbi.
(205.)
Međunarodni i magistralni naftovodi i plinovodi grade se sukladno posebnom propisu.
(206.)
Glavne distribucijske plinovode izvan građevinskog područja graditi uz prometnice (u ili uz
koridor). Tlak plina u ovim plinovodima je ~ 0,3 MPa (~ 3,0 bara).
(207.)
Kućne redukcijske stanice u građevinskim područjima ne dozvoljava se graditi u uličnom
profilu.
(208.)
Razvoj distribucijske plinoopskrbne mreže u građevinskom području potrebno je usklađivati
s razvojem područja na način da se zadovolje sve planirane potrebe za plinom svih
korisnika.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 126
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Planirani distribucijski plinovodi će biti srednjetlačni s tlakom plina 0,1-0,3 MPa (1,0-3,0
bara).
(209.)
Distribucijski plinovodi se u građevinskom području polažu u pravilu u javnim površinama, po
potrebi s obje strane ulice.
5.5. TOPLINSKA MREŽA
(210.)
Iz planirane male termoelektrane-toplane višak toplinske energije može se distribuirati
zainteresiranim korisnicima.
(211.)
Za distribuciju toplinske energije iz male termoelektrane-toplane potrebno je izgraditi
toplinsku mrežu (toplovode ili vrelovode).
Ako se toplinska mreža gradi unutar građevinskog područja za korisnike u naselju
(kućanstva, javni sadržaji, gospodarstvo), tada vodove toplinske mreže treba polagati u
javne (zelene) površine, a iznimno preko građevinskih čestica.
Ako se toplinska mreža gradi izvan građevinskog područja za gospodarstvo (staklenici,
plastenici i dr.), tada vodove toplinske mreže treba graditi uz postojeće infrastrukturne
građevine (prometnice, poljske putove, kanale i sl.).
5.6. VODOOPSKRBA
(212.)
Rješenje vodoopskrbe Općine planira se uspostavom cjelovitog sustava s napajanjem iz
izvorišta grupnog vodovoda Đakovo, sustava Vrpolje, te regionalnih sustava u kasnijoj fazi
razvoja vodoopskrbe.
(213.)
Vodoopskrbni vodovi se polažu u javnim površinama. U građevinskom području naselja
vodovi vodoopskrbne mreže u pravilu se polažu u zeleni pojas, na dubinu veću od dubine
smrzavanja. Ukoliko zelenog pojasa nema ili ga iz bilo kojeg razloga nije moguće koristiti za
polaganje vodoopskrbnog voda vodovi vodoopskrbe se polažu ispod pješačke ili biciklističke
staze.
(214.)
Ako se vodoopskrbni sustav rješava etapno, mora se dimenzionirati i izvoditi kao dio
cjelovitog rješenja.
(215.)
U svakoj točki vodoopskrbnog sustava moraju biti zadovoljeni protupožarni zahtjevi u
pogledu količine vode i raspoloživog tlaka, sukladno posebnom propisu.
5.7. ODVODNJA
(216.)
U ovome PPUO odvodnja otpadnih voda riješena je na sljedeći način:
Osnovno rješenje:
-
za naselje Strizivojna izgradnjom zasebnog sustava s malim uređajem s aeracijom.
Alternativno rješenje:
-
za naselje Strizivojna izgradnjom zajedničkog sustava odvodnje s naseljem Vrpolje.
(217.)
Trase vodova i položaj uređaja za pročišćavanje iz kartografskog prikaza br. 2.B.
"Vodnogospodarski sustav" su usmjeravajućeg značenja i moguće ih je mijenjati u tijeku
detaljne razrade.
(218.)
U naselju Strizivojna planirana je gradnja razdjelnog sustava.
Sanitarne i tehnološke otpadne vode odvodit će se ukopanim vodonepropusnim cijevnim
sustavom, a oborinske vode otvorenim cestovnim i melioracijskim kanalima. Postoji i
mogućnost kombinacije razdjelnog i mješovitog sustava odnosno gradnje zatvorenog
sustava oborinske odvodnje, ako se za to ukaže potreba.
(219.)
Sustavi odvodnje mogu se graditi etapno, a etape realizacije moraju biti usklađene s krajnjim
rješenjem.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 127
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
(220.)
Sve otpadne vode koje ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u odvodni sustav, moraju se
prije upuštanja pročistiti uređajem za prethodno čišćenje otpadnih voda.
(221.)
Sve otpadne vode koje svojim svojstvima ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u prijemnik ili
tlo moraju se prije ispuštanja pročistiti uređajem za pročišćavanje otpadnih voda.
(222.)
Do izgradnje javnog odvodnog sustava zbrinjavanje otpadnih voda može se vršiti putem
vodonepropusnih sabirnih jama, uz obvezno pražnjenje jama i konačno zbrinjavanje
otpadnih voda, sukladno posebnom propisu, odnosno vlastitim uređajem za pročišćavanje,
sukladno uvjetima nadležne ustanove.
Iznimno, za građevine s količinom sanitarne i ostale otpadne vode iznad 2,0 m³/dnevno ne
mogu se graditi vodonepropusne sabirne jame.
Vodovi odvodnog sustava se polažu u javnim površinama. U građevinskim područjima
naselja vodovi odvodnog sustava u pravilu se polažu u zeleni pojas, na dubinu veću od
dubine smrzavanja. Ukoliko zelenog pojasa nema ili ga iz bilo kojeg razloga nije moguće
koristiti za polaganje voda odvodnog sustava vodovi odvodnog sustava se polažu u
cestovnu površinu na način da revizijska okna ne budu na tragu kotača.
(223.)
Nakon izgradnje javnog odvodnog sustava u ulici, postojeće građevine u toj ulici moraju se
prilikom prvog sljedećeg zahvata na građevini priključiti na novi odvodni sustav, ako nemaju
vlastiti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.
(224.)
Općina je dužna donijeti Odluku o odvodnji otpadnih voda, sukladno posebnom propisu.
5.8. VODOTOCI, VODE I MELIORACIJSKA ODVODNJA
(225.)
Postojeći vodnogospodarski sustav potrebno je urediti i održavati u funkcionalnom stanju pri
čemu Općina mora posebnu pažnju posvetiti dijelu melioracijskog sustava iz svoje
nadležnosti.
(226.)
Osim radova iz prethodnog stavka dozvoljeni su i drugi vodnogospodarski zahvati s ciljem
unapređenja i poboljšanja vodnogospodarskog sustava.
(227.)
Radi očuvanja i održavanja zaštitnih hidro-melioracijskih i drugih građevina i održavanja
vodnog režima, područja uz nasipe i inundacijski pojas, moraju se koristiti sukladno
posebnom propisu.
Drenirane površine, kao visokovrijedne u hidromelioracijskom smislu, trebaju se izbjegavati
za bilo koju drugu namjenu osim poljoprivredne.
(228.)
U ovome PPUO površinama za navodnjavanje smatraju se sve poljoprivredne površine.
Navodnjavanje poljoprivrednih površina moguće je pod uvjetom da se prethodno utvrdi
odgovarajuća kvaliteta vode za navodnjavanje.
6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I
KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA
6.1. VRIJEDNI DIJELOVI PRIRODE
(229.)
Ovim PPUO-om utvrđeno je vrijedno prirodno područje, koje je prikazano na kartografskom
prikazu br. 3.
Vrijedno prirodno područje iz prethodnog stavka ne predlaže se za zaštitu po posebnom
propisu nego se štiti Odredbama ovog PPUO.
(230.)
Na području iz prethode točke nije dozvoljeno sljedeće:
-
uklanjanje živica i šumaraka,
-
gradnja baznih postaja (antenskih stupova), osim unutar građevinskih područja.
Na šumom obraslim područjima vrijednog prirodnog predjela predlaže se uravnotežiti
površinu sječa s ukupnom šumskom površinom, a sječu obavljati postupno.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 128
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
6.2. KULTURNA DOBRA
(231.)
Na području Općine Strizivojna su, sukladno posebnom zakonu, zaštićena sljedeća kulturna
dobra:
a) Registrirana
STRIZIVOJNA-''Šimenica'', antički arheološki lokalitet
(232.)
(233.)
Osim navedenih lokaliteta, na podruju Općine evidentirane su sljedeće građevine od
lokalnog značenja:
-
Sakralna-Župna crkva Blažene Marije Djevice-kulturno dobro od lokalnog značenja,
-
Etnološka-Kuće narodnog graditeljstva: Ulica Braće Radića, broj: 67, 130, 147, 156,
157, 237, 244, 280, 283, 295, 299, 301, 328, 338, 342, 345, 349, 357,
-
Spomenici antifašizma-Skupna grobnica palih boraca NOR-a na mjesnom groblju.
Zaštićena kulturna dobra su naznačena na Kartografskom prikazu br. 3. ''Uvjeti korištenja i
zaštite prostora''.
Zaštićena kulturna dobra detaljno se utvrđuju na temelju akata o zaštiti.
Zaštićenim kulturnim dobrom se smatraju i sva kulturna dobra koja će se, nakon donošenja
PPUO, zaštititi sukladno posebnom zakonu.
Namjena i način uporabe kulturnog dobra, te svi zahvati na kulturnom dobru, utvrđuju se i
provode sukladno posebnom propisu.
Registrirani arheološki lokalitet lociran je katastarskim česticama. Na tom se lokalitetu svi
zemljani radovi koji uključuju kopanje zemljišta dublje od 40 cm, moraju izvesti ručnim
iskopom pod nadzorom i uputama arheologa uz prethodno utvrđene posebne uvjete zaštite i
odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela, koji može propisati i prethodno izvođenje
zaštitnih arheoloških iskopavanja i istraživanja. Sva izgradnja na navedenim lokalitetima
uvjetovana je rezultatima arheoloških istraživanja, bez obzira na prethodno izdane uvjete i
odobrenje.
Ukoliko se na preostalom području Općine prilikom izvođenja zemljanih radova utvrdi
arheološko nalazište ili nalaz, osoba koja izvodi radove dužna je radove prekinuti bez
odlaganja i o tome obavijestiti nadležnu konzervatorsku službu.
Županija ili općina može, sukladno posebnom propisu, zaštititi kulturna dobra od lokalnog
značenja, uz suglasnost nadležnog tijela.
7. POSTUPANJE S OTPADOM
(234.)
Na cijelom području Općine planira se organizirano prikupljanje i odvoženje komunalnog
otpada.
(235.)
Za odlaganje komunalnog otpada na području Općine u ovome PPUO utvrđena je kao
potencijalna lokacija na kč.br. 2392/2 (k.o. Strizivojna).
Ostala odlagališta moraju se zatvoriti i sanirati.
Prostor odlagališta se nakon njihovog zatvaranja može koristiti sukladno odredbama koje se
odnose na korištenje prostora i gradnju van građevinskih područja.
(236.)
Lokacija odlagališta komunalnog otpada prikazana na Kartografskom prikazu br. 1.
"Korištenje i namjena prostora" smatra se orijentacijskom, a definitivno će se utvrditi nakon
provedenih istraživanja pogodnosti lokacije za odlaganje komunalnog otpada.
Nakon utvrđivanja konačne lokacije preostali prostor namijenjen za odlagalište može se
koristiti sukladno odredbama koje se odnose na korištenje prostora i gradnju van
građevinskih područja.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 129
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
(237.)
Količine otpada moraju se smanjiti na način reciklaže otpada (za što je potrebno osigurati
odgovarajuće prostore u naseljima), te korištenjem bio otpada za proizvodnju komposta u
okviru domaćinstava s okućnicom.
(238.)
Opasni otpad prikuplja se na mjestu nastanka, a zbrinjava sukladno posebnom propisu.
(239.)
Odlagalište komunalnog otpada gradit će se i održavati sukladno posebnom propisu.
8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
(240.)
Na području Općine utvrđene su sljedeća oštećena ili ugrožena područja:
-
divlja odlagališta otpada:
1. Klađe (kč.br. 46/1),
2. Duboko (kč.br. 484),
3. Rit (kč.br. 672),
4. Soljak (kč.br. 830/1),
5. Trstenik (kč.br. 818),
6. Trstenik (kč.br. 835),
7. Trstenik (kč.br. 840),
8. Čapljevica (kč.br. 1208),
9. Šiškovka (kč.br. 2329/1, 2330/1, 2330/2, 2330/3),
sve k.o. Strizivojna.
(241.)
Za sanaciju oštećenih ili ugroženih područja potrebno je provesti sljedeće mjere:
-
divlja odlagališta otpada moraju se sanirati.
(242.)
Potrebno je izraditi Program mjerenja kakvoće zraka i uspostaviti područnu mrežu za
praćenje kakvoće zraka, sukladno posebnom propisu.
(243.)
Za područje Općine potrebno je izraditi kartu buke, sukladno posebnom propisu.
U slučaju da se kartom buke utvrde područja buke većeg intenziteta od dozvoljenog
posebnim propisom, potrebno je provesti mjere zaštite od buke, sukladno uvjetima i
obilježjima područja (zelenilom, ogradama i sl.).
(244.)
Obvezna je izrada studije o utjecaju na okoliš po posebnom propisu i PPŽ-u.
Građevine i područja za koja je obvezna izrada studije o utjecaju na okoliš prikazani su
informativno na kartografskom prikazu br. 3. ''Uvjeti korištenja'' prema raspoloživim
podacima:
a)
po posebnom propisu:
- međunarodni naftovod Constanţa-Omišalj,
- magistralni plinovod Slavonski Brod-Opatovac.
b)
po Prostornom planu Osječko-baranjske županije:
- više istovrsnih zahvata (niz) koji se planiraju na malom prostoru i čije su veličine,
odnosno kapaciteti, iako pojedinačno manji, ukupno veći od propisanih posebnim
propisom.
Pod malim prostorom podrazumijevaju se gospodarske zone u naselju Strizivojna utvrđene
ovim PPUO i zahvati izvan građevinskog područja s izvorima zagađenja koji se nalaze na
međusobnoj udaljenosti manjoj od 250,0 m.
Unutar gospodarskih zona je obvezna izrada Studije za sve zahvate i u slučajevima kada su
po kapacitetu i/ili veličini manji od onih propisanih posebnim propisom, a temeljem posebnog
propisa podliježu izradi SUO, sukladno točki 163. PPOBŽ-a.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 130
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
Izvan građevinskih područja obvezna je izrada Studije u slučaju kada su veličine i/ili
kapaciteti zahvata koji su na međusobnoj udaljenosti manjoj od 250,0 m pojedinačno manji,
ali ukupno veći od onih propisanih posebnim propisom.
Pod udaljenosti se smatra međusobna udaljenost građevina u kojima se obavlja djelatnost
zbog koje je propisana obveza izrade studije.
(245.)
Ostale mjere zaštite okoliša provodit će se sukladno posebnim propisima te uvjetima i
mjerama utvrđenim u ovome PPUO i to:
a)
Zaštita tla
-
provođenjem PPUO sukladno kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjene
površina", odnosno gradnjom unutar utvrđenih građevinskih područja,
-
gradnjom van građevinskih područja i načinom vođenja infrastrukture, sukladno
ovim Odredbama,
-
zbrinjavanjem otpada na način utvrđen u poglavlju 7. "Postupanje s otpadom",
-
smanjivanjem uporabe pesticida, umjetnog gnojiva te ostalih preparata na
primjerenu razinu.
b)
Zaštita voda
-
mjerama zaštite vodonosnika i izvorišta i uvjetima odvodnje otpadnih voda,
utvrđenim ovim Odredbama,
-
smanjivanjem uporabe pesticida, umjetnog gnojiva i ostalih preparata, a u zonama
sanitarne zaštite i njihovim potpunim ukidanjem, ako je to utvrđeno Odlukom o
zonama sanitarne zaštite.
c)
Zaštita zraka i zaštita od buke
-
d)
uvjetima gradnje u građevinskom području naselja, uvjetima utvrđenim za gradnju
građevina gospodarske namjene (PPUT), te uvjetima gradnje poljoprivrednih
građevina za uzgoj životinja, sukladno ovim Odredbama.
Zaštita šuma
-
provođenjem PPUO sukladno kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena
površina",
-
gradnjom elektroenergetskih građevina sukladno ovim Odredbama.
e)
Zaštita životinja
-
planiranjem i provođenjem mjera zaštite prilikom gradnje novih dalekovoda
(zaštita ptica) na dionicama na kojima se takva potreba utvrdi u Studiji o utjecaju
na okoliš.
9. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I ELEMENTARNIH
NEPOGODA
9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI
(246.)
Za naselja stalnog stanovanja utvrđuje se sljedeći stupanj ugroženosti, sukladno posebnom
propisu:
(247.)
naselje Strizivojna-4. stupanj ugroženosti.
Zaštita stanovništva u naseljima stalnog stanovanja na području Općine rješava se na
sljedeći način:
-
u naselju Strizivojna-gradnjom zaklona.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 131
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
(248.)
Broj: 26/2002.
Zaklonom iz točke (247.) ovih Odredbi smatra se djelomično zatvoren prostor koji je
izgrađen ili prilagođen tako da svojim funkcionalnim rješenjem, konstrukcijom i oblikom daje
ograničenu zaštitu od ratnih djelovanja.
Zaklon se može graditi kao samostalni zaklon izvan građevina (rovovi i jame) i u
građevinama, u prikladnim prostorijama.
Zakloni izvan građevina moraju se izgraditi izvan dometa ruševina susjednih građevina.
Položaj zaklona izvan građevina treba odrediti na slobodnim površinama, izvan trasa
podzemnih instalacija.
9.2. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA
(249.)
Na području Općine Strizivojna utvrđen VIIº MCS.
Zaštita građevina od potresa provodi se projektiranjem i gradnjom građevina, sukladno
posebnim propisima.
(250.)
Položaj, projektiranje i gradnja svih građevina moraju se uskladiti s posebnim propisima o
zaštiti od požara i eksplozije.
(251.)
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina, kao i gašenja požara na građevinama,
građevine moraju imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu. Vatrogasni
pristup mora se osigurati s javne površine ili preko vlastite građevne čestice.
Iznimno, vatrogasni pristup se može osigurati i preko susjednih parcela uz uknjižbu prava
služnosti prolaza.
Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbne mreže mora se predvidjeti hidrantska mreža.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
10.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA
(252.)
Sukladno Zakonu i potrebama prostornog uređenja Općine Strizivojna, ovim PPUO utvrđuje
se obveza izrade sljedećih prostornih planova:
a)
Urbanistički plan uređenja:
-
b)
(253.)
dijela naselja Strizivojna.
Detaljni planovi uređenja
-
''Centar'' Strizivojna,
-
Gospodarska zona uz željezničku prugu u Strizivojni.
Područje za koje se utvrđuje obveza izrade UPU-a označeno je na kartografskom prikazu br.
3. ''Uvjeti korištenja i zaštite prostora''.
Granice obuhvata Urbanističkog plana uređenja i Detaljnih planova uređenja, naznačene su
na kartografskim prikazima br. 3. i 4.
(254.)
Do izrade UPU-a iz točke (252.) ovih Odredbi, način korištenja zemljišta i uvjeti gradnje
utvrđivat će se sukladno ovim Odredbama i važećem PUN-u Strizivojna.
Iznimno, na područjima obuhvata DPU gospodarske zone i ''Centar'', način korištenja
zemljišta i uvjeti gradnje utvrđivat će se isključivo na temelju tih planova.
10.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA
(255.)
U cilju poticanja razvoja Općine u planiranju uređenja prostora potrebno je prioritetno:
-
(256.)
u suradnji s nadležnom pravnom osobom s javnim ovlastima osigurati izradu planova
navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta.
U cilju zaštite prostora potrebno je prioritetno:
-
riješiti pitanje zbrinjavanja otpada, sukladno rješenju u uvjetima iz PPUO.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 132
Prostorni plan uređenja općine Strizivojna
Broj: 26/2002.
10.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA
PLANIRANOJ NAMJENI
(257.)
Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno namjeni planiranoj u
ovom PPUO, mogu se rekonstruirati u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada.
(258.)
Pod rekonstrukcijom u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada podrazumijevaju
se:
(259.)
-
sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine, u
postojećim gabaritima,
-
dogradnja sanitarnih prostorija (WC i kupaonica s predprostorom) uz postojeću
stambenu građevinu koja nema sanitarne prostorije, max. bruto izgrađene površine
10,0 m²,
-
dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica i garderoba s pretprostorom) uz
postojeću građevinu druge namjene (koja služi za rad i boravak ljudi i koja nema
sanitarne prostorije ), do max.10,0 m² bruto izgrađene površine za građevine do 100,m²
i do 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine,
-
preinake unutrašnjeg prostora, bez povećanja gabarita građevine,
-
izmjene ravnih krovova u kose bez mogućnosti nadogradnje nadozida, isključivo radi
sanacije ravnog krova, uz mogućnost korištenja potkrovlja sukladno osnovnoj namjeni
građevine odnosno namjeni utvrđenoj ovim PPUO,
-
adaptacija postojećeg tavanskog prostora u korisni prostor, u postojećim gabaritima, za
namjene sukladne osnovnoj namjeni građevine odnosno namjeni utvrđenoj ovim
PPUO,
-
ugradnja ili rekonstrukcija instalacija,
-
gradnja ili rekonstrukcija komunalnih priključaka,
-
uređenje građevne čestice postojeće građevine (sanacija i izgradnja ograda i potpornih
zidova i prometnih površina).
Građevinama ili dijelu građevina iz točke (257.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena,
sukladno namjeni površina utvrđenoj ovim PPUO.
10.4. POSTUPANJE S GRAĐEVINAMA IZGRAĐENIM SUPROTNO
UVJETIMA UTVRĐENIM U PPUO
(260.)
Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno uvjetima gradnje
utvrđenim u PPUO mogu se rekonstruirati sukladno točki (258.) ovih Odredbi, te dograđivati i
nadograđivati sukladno ovim Odredbama.
Prilikom rekonstrukcije, radovi na građevini iz prethodnog stavka moraju biti usklađeni s
uvjetima gradnje utvrđenim u ovom PPUO, ako je to moguće s obzirom na položaj
građevine.
Ako je postojeći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) veći od dozvoljenog, isti se
prilikom gradnje novih građevina na toj čestici može zadržati.
(261.)
Građevinama iz točke (260.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena sukladno Odredbama
ovoga PPUO.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 133

“Božić vrijeme mira i obiteljskoga zajedništva

prijava početka radova na uklanjanju građevine

Plan mreže dječjih vrtića

Prezrena remek-djela sovjetske avangarde

rezultate izbora za općinskog načelnika općine

REPUBLIKA HRVATSKA ZADARSKA ŽUPANIJA OPĆINA

odluka o raspisivanju natječaja - Općina Tar

Zapisnik, upravni odbor 05.02.2015.

Nova Ploščica - Općina Velika Trnovitica