close

Enter

Log in using OpenID

1 Sluzbeni dokument - bar code

embedDownload
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE (u daljnjem tekstu: Vlada), zastupana po doc. dr. sc. Ţeljku
Jovanoviću, dr.med., mr.oec, ministru znanosti, obrazovanja i sporta i
SINDIKAT HRVATSKIH UĈITELJA (u daljnjem tekstu: Sindikat), zastupan po predsjednici, Sanja
Šprem, dipl. uĉiteljica zakljuĉili su_30.travnja 2014.___ godine u Zagrebu
KOLEKTIVNI UGOVOR
ZA ZAPOSLENIKE U OSNOVNOŠKOLSKIM USTANOVAMA
I. OPĆE ODREDBE
Ĉlanak 1.
Strane Kolektivnog ugovora
(1) Ovaj Ugovor zakljuĉuju Vlada Republike Hrvatske i Sindikat potpisnik.
(2) Ovaj Ugovor obvezuje sve osobe koje su ga sklopile te sve osobe koje naknadno pristupe
Kolektivnom ugovoru.
(3) Strane koje su zakljuĉile ovaj Ugovor moraju se brinuti za izvršenje i poštivanje odredbi ovog
Ugovora.
(4) Ovaj Ugovor obvezuje i primjenjuje se u ustanovama u kojima se obavlja osnovnoškolska
djelatnost (u daljnjem tekstu: Škola), pri ĉemu financijska sredstva za ugovorena prava i obveze
osigurava Drţavni proraĉun Republike Hrvatske, odnosno proraĉun jedinice lokalne i podruĉne
(regionalne) samouprave, na naĉin utvrĊen Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi (»Narodne novine« br. 87/08., 86/09., 92/10. i 105/10. – ispr., 90/11, 16/12, 86/12 i 94/13).
Ĉlanak 2.
Načela primjene Kolektivnog ugovora
(1) Ugovorne strane suglasne su zalagati se i rukovoditi:
– naĉelom primjene u dobroj vjeri,
– naĉelom promicanja socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja,
– naĉelom mirnog rješavanja sporova.
(2) Polazeći od konvencije 87. i 98. MeĊunarodne organizacije rada, potpisnici su suglasni da će
uvaţavati općedruštvenu vaţnost sindikata i sindikalnog rada zbog:
– veće vjerodostojnosti socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja;
– većeg stupnja društvene stabilnosti, odgovornosti i kompetentnosti socijalnih partnera;
– razvijanja naĉela uzajamnosti i odgovornosti zaposlenika za unapreĊenje prava iz radnog odnosa;
– većeg ukljuĉivanja svih zaposlenika u odluĉivanje o uvjetima svoga rada i ţivota i
– jaĉanja demokratske kulture i svijesti o zajedniĉkoj odgovornosti za opće dobro.
(3) Radi poticanja i zaštite slobodnog i neometanog sindikalnog organiziranja i djelovanja, potpisnici
će se zajedniĉki zauzimati za ostvarivanje povoljnog normativnog okvira u skladu s meĊunarodnim
standardima i komparativnim iskustvima.
Ĉlanak 3.
Sadržaj Ugovora
(1) Ovim Ugovorom utvrĊuju se prava i obveze potpisnika ovog Ugovora.
(2) Ovim Ugovorom utvrĊuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada zaposlenika Škola.
(3) Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se neposredno i obvezno, osim ako su nekim drugim
propisom, kolektivnim ugovorom ili općim aktom pojedina pitanja za zaposlenika povoljnije riješena.
Ĉlanak 4.
Vremensko važenje i otkaz Ugovora
(1) Ovaj Ugovor sklapa se na odreĊeno vrijeme do 12. prosinca 2016. godine. NOVO
(2) Ovaj Ugovor mogu otkazati obje strane u sluĉaju bitno promijenjenih gospodarskih okolnosti, s
otkaznim rokom od 3 mjeseca.
(3) Prije otkazivanja ovog Ugovora, strana koja ga otkazuje, obvezna je drugoj strani predloţiti
izmjene i dopune ovog Ugovora.
(4) Postupak sklapanja novog ugovora poĉet će pisanim zahtjevom za poĉetak pregovora jedne od
strana ovog Ugovora najkasnije tri mjeseca prije isteka roka na koji je ovaj Ugovor sklopljen.
Ĉlanak 5.
Pravno važenje
Nakon isteka roka na koji je sklopljen ovaj Ugovor, u njemu sadrţana pravna pravila kojima se
ureĊuje sklapanje, sadrţaj, prava, obveze te prestanak radnog odnosa i dalje se primjenjuju 3 mjeseca,
kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu. NOVO
Ĉlanak 6.
Izmjene ili dopune Ugovora
(1) Svaka ugovorna strana moţe predloţiti izmjene i dopune ovog Ugovora. Ovlaštenje za podnošenje
prijedloga za izmjenu i dopunu ovog Ugovora u ime Sindikata potpisnika ima predsjednik tog
Sindikata.
(2) Ugovorna strana, koja ţeli izmjenu ili dopunu ovog Ugovora, mora drugoj strani podnijeti
obrazloţeni zahtjev u pisanom obliku.
(3) Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu ili dopunu ovog Ugovora mora se pisano oĉitovati u
roku od 15 dana od dana primitka prijedloga te mora pristupiti pregovorima o predloţenoj izmjeni ili
dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.
(4) Ako strana kojoj je podnesen prijedlog ne postupi u skladu sa stavkom 3. ovog ĉlanka, smatrat će
se da su ispunjeni uvjeti za štrajk uz prethodno provoĊenje postupka mirenja.
Ĉlanak 7.
Objava Ugovora
Vlada Republike Hrvatske obvezuje se ovaj Ugovor uputiti na objavu u »Narodne novine«, najkasnije
7 dana od dana potpisivanja ovog Ugovora.
Ĉlanak 8.
Traženje mišljenja sindikata
Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (u daljnjem tekstu:
Ministarstvo) obvezuju se, prije izrade nacrta i prijedloga zakona i drugih propisa i akata koji utjeĉu na
radno-pravni, socijalni, profesionalni i materijalni poloţaj zaposlenika u Školi i djelatnosti, zatraţiti
prijedloge i mišljenje najmanje reprezentativnog sindikata, koji je potpisnik ovog Ugovora. NOVO
II. RADNA MJESTA SLUŢBENIKA I NAMJEŠTENIKA
Ĉlanak 9.
(1) U školi rade:
ravnatelji,
uĉitelji,
struĉni suradnici,
odgajatelji u uĉeniĉkom domu/Školi,
tajnici,
voditelji raĉunovodstva,
raĉunovodstveni ili administrativni referenti, pomoćni sluţbenici,
ekonomi,
medicinske sestre-zdravstveni tehniĉari u ustanovi za djecu s teškoćama u razvoju,
fizioterapeuti,
suradnici u odgoju u uĉeniĉkom domu/Školi-noćni pazitelji,
kuharice,
spremaĉice,
domari – kućni majstori – loţaĉi – vozaĉi-portiri,
suradnici u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu,
ostali zaposlenici.
(2) Poslovi zaposlenika na ostalim radnim mjestima iz stavka 1. ovog ĉlanka obavljaju se sukladno
općim aktima Škole i drugim propisima. NOVO
Odredbe GKU-a koje su se odnosile na opis poslova ostalih zaposlenika u školi nisu više
predmet reguliranja novog GKU-a nego posebnog Pravilnika kojeg je donio Ministar.
III. PLAĆE I NAKNADE
OSNOVNA PLAĆA I UVEĆANJE PLAĆE
Ĉlanak 10. (redefiniran)
Sporazum o dodacima na plaću
Ugovorne strane zajedniĉki utvrĊuju da Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim sluţbama od
13. svibnja 2009. godine te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega
nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25.
studenoga 2006. godine sadrţajno predstavljaju sastavni dio ovog Ugovora i vaţeći su dokumenti koji
se primjenjuju na naĉin i u rokovima odreĊenim tim istim dokumentima.
Odredbe GKU-a koje su se odnosile na pravo na postotno uvećanje vrijednosti koeficijenta složenosti
poslova od 4,8 i 10 % ( kolokvijalno rečeno bonus ) nisu više ugovorene na isti način , zbog
donesenog Zakona o uskrati ovih prava. Slično pravo ugovoreno je u članku 36. Novog GKU-a.
Čl.19. i čl.21. starog GKU-a koji su se definirali pojam osnovne plaće i odsutnosti tajnosti plaća su
definirani odredbama TKU-a .
Ĉlanak 11.
Uvećanje plaće (usklaĎeno sa odredbama TKU-a)
(1) Osnovna plaća zaposlenika uvećat će se:
– za rad noću 40%
– za prekovremeni rad 50%
– za rad subotom 25%
– za rad nedjeljom 35%
– za smjenski rad 10%
– za dvokratni rad 10%.
(2) Osnovna plaća zaposlenika uvećat će se za 8% ako zaposlenik ima znanstveni stupanj magistra
znanosti, odnosno za 15% ako zaposlenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti.
(3) Smjena (smjenski rad) je svakodnevni rad zaposlenika prema utvrĊenom radnom vremenu
poslodavca koji zaposlenik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena) i poslijepodnevnom dijelu dana
(druga smjena) tijekom radnog tjedna.
(4) Rad u smjenama je rad zaposlenika koji mijenja smjene ili naizmjeniĉno obavlja poslove u prvoj i
drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca.
(5) Rad u smjeni je i rad zaposlenika koji naizmjeniĉno ili najmanje dva radna dana u tjednu obavlja
poslove u prvoj i drugoj smjeni.
(6) Kod odreĊivanja u kojoj smjeni zaposlenik radi, a ukoliko ne radi toĉno u okvirima smjena kako su
odreĊene u stavku 3. ovog ĉlanka ili u radu prelazi iz vremena prijepodnevne u poslijepodnevnu
smjenu, smjena će se odrediti prema onoj smjeni u kojoj je zaposlenik proveo preteţiti dio radnog
vremena, raĉunajući samo radno vrijeme provedeno u školi odreĊenog dana.
(7) Naknada za rad u smjenama iz stavka 3., 4. i 5. ovog ĉlanka isplaćuje se za obavljanje poslova u
drugoj smjeni i to kao postotno uvećanje dnevne zarade toga dana.
(8) Dvokratni rad je rad zaposlenika koji poslove obavlja tijekom dvije smjene u jednom danu s
prekidom duljim od 90 minuta.
(9) Osnovom za ostvarivanje prava na uvećanje plaće za dvokratni rad ne smatra se sudjelovanje u
radu uĉiteljskih i razrednih vijeća, sjednica struĉnih aktiva, odrţavanje roditeljskih sastanaka i
informativnih razgovora s roditeljima.
(10) Uvećanje plaće za dvokratni rad iz stavka 8. i 9. ovog ĉlanka isplaćuje se kao postotno uvećanje
dnevne zarade za radni dan u kojem je zaposlenik radio dvokratno.
(11) Za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrĊenih zakonom i rad na dan Uskrsa, zaposlenik ima
pravo na plaću uvećanu za 150%.
(12) Dodaci iz ovog ĉlanka meĊusobno se ne iskljuĉuju, osim kumuliranja uvećanja plaće s osnova
dvokratnog rada i smjenskog rada u istom danu.
Jubilarne nagrade (definirano odredbama TKU-a)
POSEBNI UVJETI RADA
Ĉlanak 12.
Posebni uvjeti rada (novougovoreni članak )
(1) Posebni uvjeti rada su:
-
rad uĉitelja u kombiniranom razrednom odjelu od I.-IV. razreda,
rad uĉitelja u kombiniranom razrednom odjelu od V.-VIII. razreda,
rad uĉitelja u kombiniranom razrednom odjelu s uĉenicima s lakšim teškoćama u razvoju po
posebnom nastavnom planu i programu,
-
rad uĉitelja i struĉnih suradnika s uĉenicima s teškoćama u razvoju po posebnom nastavnom
planu i programu,
rad uĉitelja s uĉenicima s teškoćama u razvoju po prilagoĊenom nastavnom programu,
rad uĉitelja i struĉnog suradnika s uĉenicima koji su iz zdravstvenih ili drugih razloga
smješteni u ustanove zdravstva ili ustanove socijalne skrbi, a kojima je organizirana nastava
prema redovitim ili posebnim uvjetima,
rad svih zaposlenika u Školi za koju je utvrĊen status škole s oteţanim uvjetima rada,
rad svih zaposlenika koji rade u školama do kojih, jer nemaju drugih mogućnosti, u osobnoj
organizaciji moraju prijeći najmanje 100 kilometara u oba smjera u jednom danu,
rad uĉitelja predmetne nastave, koji tijekom jednog dana realizira nastavu u tri ili više
matiĉnih ili podruĉnih škola.
(2) Za posebne uvjete rada utvrĊuje se dodatak na plaću.
Dodatak na plaću za rad u posebnim uvjetima ( novougovoreni članak)
Ĉlanak 13.
(1) Za rad u posebnim uvjetima osnovna se plaća uvećava:
1. uĉitelju razredne nastave tijekom nastavne godine za rad u kombiniranom odjelu razredne
nastave:
-
s dva razreda u kojem je do osam uĉenika za 5%
-
s dva razreda u kojem je devet i više uĉenika za 10%
-
s tri razreda u kojem je do sedam uĉenika za 10%
-
s tri razreda u kojem je osam i više uĉenika za 15%
-
u kombiniranom odjelu razredne i predmetne nastave s ĉetiri i više razreda u kojem je
do šest uĉenika za 15%
-
u kombiniranom odjelu razredne i predmetne nastave s ĉetiri i više razreda sa 7 i više
uĉenika za 20%
2. uĉitelju iz stavka 1. toĉke 1. ovoga ĉlanka uvećava se osnovna za plaća 5%, ako je u
kombinirani razredni odjel integriran uĉenik s lakšim teškoćama u razvoju po posebnom
nastavnom planu i programu,
3. uĉitelju predmetne nastave koji izvodi nastavu s uĉenicima u kombiniranim razrednim
odjelima iz stavka 1. toĉke 1. ovoga ĉlanka, uvećava se plaća po odrţanom nastavnom satu
sukladno odredbama iz toĉke 1. i 2. ovoga stavka.
(2) Uĉitelju koji u redovitom razrednom odjelu radi s uĉenicima po prilagoĊenom programu uvećava
se plaća za svaki prilagoĊen program i to po odrţanom nastavnom satu za 7%.
(3) Uĉitelju i struĉnom suradniku koji radi u razrednom ili predmetnom odjelu redovne škole pri
zdravstveno-rehabilitacijskoj ustanovi, uvećava se plaća za 10% temeljem ukupne koliĉine tjednog
radnog vremena provedenog u tom radu tijekom nastavne godine.
(4) Uĉitelju i struĉnom suradniku koji radi u posebnom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj
skupini s uĉenicima s većim teškoćama u razvoju po posebnom nastavnom planu i programu, plaća se
uvećava temeljem ukupne koliĉine tjednog radnog vremena provedenog u tom radu za 12%.
(5) Zaposlenicima Škole s oteţanim uvjetima rada osnovna plaća se uvećava za 10%, u sluĉaju da ne
koriste druga prava iz posebnih zakona vezano uz posebne statuse temeljem geografskih, gospodarskih
i drugih osobitosti.
(6) Zaposlenici koji rade u školama do kojih, jer nemaju drugih mogućnosti, u osobnoj organizaciji
moraju prijeći najmanje 100 kilometara u oba smjera u jednom danu, ostvaruju pravo na uvećanje
osnovice na plaću zaposlenih u javnim sluţbama od 5%.
(7) Uĉitelju predmetne nastave, koji tijekom jednog dana realizira nastavu u tri ili više matiĉnih ili
podruĉnih škola, ostvaruje pravo na uvećanje osnovne plaće od 5 % i to kao postotno povećanje
dnevne zarade tog dana.
(8) Ako zaposlenik ostvaruje pravo na uvećanje osnovne plaće temeljem više prava utvrĊenih
stavcima od 1. do 7. ovog ĉlanka, isplaćuje mu se uvećanje osnovne plaće po najviše dvije
najpovoljnije osnove.
(9) Ako je drugim propisom ureĊeno pravo iz odredbe stavka 8. ovog ĉlanka zaposleniku se isplaćuje
povoljnija naknada.
Ĉlanak 14.
Osnovne škole kojima je utvrĊen status škole s oteţanim uvjetima rada i u kojima zaposlenici
ostvaruju pravo na postotno uvećanje plaće sukladno odredbama ĉlanka 12. stavka 1. alineje 8. i
ĉlanka 13. stavka 5. ovog Ugovora, su:
ZAGREBAĈKA ŢUPANIJA
OŠ Milana Langa – Bregana
1. PŠ Noršić Selo
2. PŠ Novo Selo
3. OŠ Kravarsko – Kravarsko
4. OŠ Pokupsko – Pokupsko
OŠ Rude – Rude
5. PŠ Manja Vas
SISAĈKO-MOSLAVAĈKA ŢUPANIJA
6. OŠ Dvor – Dvor
7. PŠ Rujevac
8. OŠ Gvozd – Gvozd
OŠ Jasenovac – Jasenovac
9. PŠ Puska
OŠ Sunja – Sunja
10. PŠ Letina
KARLOVAĈKA ŢUPANIJA
OŠ „Ivan Goran Kovaĉić“ Duga Resa
11. PŠ Grabrk
OŠ Ivane Brlić Maţuranić – Ogulin
12. PŠ Dreţnica
OŠ „Slava Raškaj“, Ozalj
13. PŠ Lović Prekriški
14. PŠ Vivodina
15. OŠ Cetingrad
OŠ Plaški – Plaški
16. PŠ Saborsko
OŠ Ţakanje – Ţakanje
17. PŠ Radatovići
18. PŠ Kašt
VARAŢDINSKA ŢUPANIJA
19. OŠ Andrije Kaĉića Miošića – Donja Voća
20. PŠ Gornja Voća
21. OŠ Ivana Rangera – Kamenica
22. PŠ Ţarovnica
PRIMORSKO-GORANSKA ŢUPANIJA
OŠ Frane Petrića – Cres
23. PŠ Valun
24. PŠ Martinšĉica
OŠ Maria Martinolića – Mali Lošinj
25. PŠ Punta Kriţa
26. PŠ Unije
27. PŠ Susak
28. PŠ Ilovik
29. OŠ Frana Krste Frankopana – Brod na Kupi
30. OŠ Ĉabar – Ĉabar
LIĈKO-SENJSKA ŢUPANIJA
31. OŠ Donji Lapac – Donji Lapac
OŠ Zrinskih i Frankopana – Otoĉac
32. PŠ Kuterevo
33. PŠ Lipovlje
34. PŠ Vrhovine
OŠ Silvija Strahimira Kranjĉevića – Senj
35. PŠ Krasno
36. PŠ Vratnik
37. PŠ Jablanac
38. PŠ Krivi put
OŠ Luke Perkovića – Brinje
39. PŠ Kriţpolje
40. PŠ Kriţ Kamenica
41. PŠ Jezerane
42. PŠ Stajnica
43. PŠ Lipice
44. PŠ Letinac
45. OŠ Anţ Frankopan – G. Kosinj
46. PŠ Rudinka
47. PŠ Vukelić Selo
48. PŠ Lipovo Polje
49. PŠ Krš Gradina
OŠ Antuna Gustava Matoša – Novalja
50. PŠ Lun
51. OŠ Lovinac – Lovinac
52. OŠ Kralja Tomislava – Udbina
53. PŠ Podlapaĉa
OŠ Plitviĉka Jezera, Plitviĉka Jezera
54. PŠ Vaganac
55. PŠ Smoljanac
OŠ dr. Franje TuĊmana – Korenica
56. PŠ Liĉko Petrovo Selo
OŠ „dr. Ante Starĉević“ Pazarište-Klanac
57. PŠ Kalinovaĉa
VIROVITIĈKO-PODRAVSKA ŢUPANIJA
58. OŠ Voćin – Voćin
59. PŠ Hum
60. PŠ Ćeralije
OŠ Petra Preradovića – Pitomaĉa
61. PŠ Kriţnica
POŢEŠKO-SLAVONSKA ŢUPANIJA
OŠ Stjepana Radića – Ĉaglin
62. PŠ Sovski Dol
ZADARSKA ŢUPANIJA
63. OŠ Nikole Tesle – Graĉac
64. PŠ Srb
OŠ Jurja Dalmatinca – Pag
65. PŠ Vlašići
66. PŠ Dinjiška
67. PŠ Povljana
OŠ Zadarski otoci – Zadar
68. PŠ Olib
69. PŠ Silba
70. PŠ Ist
71. PŠ Veli Iţ
OŠ Starigrad – Starigrad Paklenica
72. PŠ Krušĉica
73. OŠ „Petar Lorini“ Sali
74. PŠ Boţava
75. OŠ „Vladimir Nazor“ NeviĊane
OŠ Pakoštane – Pakoštane
76. PŠ Vrgada
77. OŠ „Ivan Goran Kovaĉić“ Lišane Ostroviĉke
78. OŠ „Petar Zoranić“ Stankovci
79. PŠ Banjevci
80. PŠ Crljenik
81. PŠ Radašinovci
81.a OŠ „Valentin Klarin“ Preko
81.b PŠ Ugljan
81.c PŠ Lukoran
81.d PŠ Sutomišćica
81.e PŠ Poljana
81.f PŠ Kali
81.g PŠ Kukljica
OSJEĈKO-BARANJSKA ŢUPANIJA
82. OŠ Drenje – Drenje
83. PŠ Kućanci
84. PŠ Braĉevci
85. PŠ Pridvorje
86. PŠ Slatinik Donji
87. PŠ Mandićevac
88. PŠ Paljevina
89. OŠ „Silvije Strahimir Kranjĉević“ – Levanjska Varoš
ŠIBENSKO-KNINSKA ŢUPANIJA
90. OŠ Kistanje – Kistanje
91. OŠ Jakova Gotovca – Unešić
92. PŠ Mirlović Zagora
SPLITSKO-DALMATINSKA ŢUPANIJA
92.a OŠ Gornja Poljica – Srijane
93. PŠ Dolac Donji
94. OŠ „Stjepan Radić“ – Tijarica
OŠ Vrgorac – Vrgorac
95. PŠ Mijaca
OŠ „Ivan Goran Kovaĉić“ Cista Velika
96. PŠ Dobranje
97. OŠ Arţano – Arţano
98. PŠ Svib
99. PŠ Svibić
OŠ „Ivan Leko“ Proloţac
100. PŠ Rićice
101. „OŠ Ante AnĊelinović“ Sućuraj
102. PŠ Bogomolje
103. OŠ Zagvozd – Zagvozd
104. PŠ Dobrinĉe
105. PŠ Krstatice
106. PŠ Rastovac
107. PŠ Slivno
108. PŠ Vrdoljaci
109. OŠ Studenci – Studenci
109.a OŠ Braće Radić – Braĉević
109.b PŠ Crivac
109.c PŠ Ramljane
109.d PŠ Ogorje Donje
109.e OŠ Primorski Dolac – Primorski Dolac
DUBROVAĈKO-NERETVANSKA ŢUPANIJA
110. OŠ „Braća Glumac“ Lastovo
OŠ Ston – Ston
111. PŠ Ponikve
112. PŠ Hodilje
113. OŠ Janjina – Janjina
114. PŠ Putnikovići
115. PŠ Ţuljana
116. OŠ Kuna – Kuna
117. PŠ Potomje
118. PŠ Oskorušno
OŠ Ivana Gundulića – Dubrovnik
119. PŠ Šipanska Luka
120. PŠ SuĊuraĊ
OŠ Antuna Masle – Orašac
121. PŠ Lopud
122. OŠ Trpanj – Trpanj
123. OŠ Otrići-Dubrave – Otrić-Seoci
124. OŠ Mljet – Babino Polje
125. PŠ GoveĊari
126. OŠ Primorje – Smokovljani
127. PŠ Topolo
ISTARSKA ŢUPANIJA
OŠ „Vazmoslav Grţalja“ – Buzet
128. PŠ Lanišće
129. OŠ – SEI Milana Šorga – Oprtalj – Portole
(Popis završen brojkom 129)
Ugovorne strane su suglasne da će u roku od 30 dana od dana sklapanja ovog Ugovora pristupiti
pregovorima oko utvrĊivanja kriterija i ureĊenja Popisa škola s oteţanim uvjetima rada iz ĉlanka 14.
ovog Ugovora.
Odredbe starog GKU-a koje su se odnosile na regres, božićnicu i dar Svetog Nikole su sada
regulirane odredbama TKU-a .
ZAŠTITA ZAPOSLENIKA
Ĉlanak 15.
Zaštita zaposlenika
(1) U sluĉaju kada tijekom radnog vijeka zaposlenika doĊe do smanjenja njegove radne sposobnosti
utvrĊene rješenjem nadleţnog tijela i jednog od sljedećih uvjeta:
– starosti – 5 godina pred starosnu mirovinu ili
– profesionalnog oboljenja ili
– povrede na radu,
poslodavac je duţan zaposleniku osigurati povoljniju normu i to bez smanjenja njegove plaće koju je
ostvario u vremenu prije nastupa spomenutih okolnosti.
(2) Povoljnija norma se utvrĊuje prema postotku utvrĊenom rješenjem nadleţnog tijela na naĉin da se
za nastavno osoblje, polovina (1/2) utvrĊenog smanjenja odnosi na neposredan rad, a druga polovina
(1/2) utvrĊenog smanjenja na ostala zaduţenja u okviru 40-satnog radnog tjedna. Za nenastavno
osoblje cjelokupan postotak utvrĊenog smanjenja radne sposobnosti odnosi se na strukturu poslova u
okviru 40-satnog radnog tjedna.
(3) Povoljniju normu iz stavka 2. ovog ĉlanka rješenjem utvrĊuje (osigurava) poslodavac.
OSTALA MATERIJALNA PRAVA
Ĉlanak 16.
Dnevnica i naknada troškova putovanja- ove odredbe su usklaĎene sa odredbama TKU-a, ali je
zadržano povoljnije pravo i specifičnost rada u OŠ u st.2.ovoga članka.
(1) Visina dnevnice isplaćuje se u visini kako je to ureĊeno za drţavna tijela.
(2) Ako je zaposlenik upućen na sluţbeno putovanje s uĉenicima Škole koje traje najmanje 8 sati ili
ako provodi izvanuĉioniĉnu nastavu sukladno propisanom nastavnom planu i programu u mjestu izvan
sjedišta Škole, bez obzira na osiguranu prehranu i smještaj, isplaćuje mu se iznos pune dnevnice.
(3) Zaposlenik ima pravo povrata izvanrednih i nepredviĊenih troškova nastalih višom silom (telefaks,
telefon, PTT troškovi, taksi i sl.), koji su u vezi s obavljanjem poslova realizacije putovanja.
Odredbe starog GKU-a koje su se odnosile na naknadu troškova prijevoza nisu više sastavni dio
GKU-a nego će se primjenjivati odredbe TKU-a.
Terenski dodatak je reguliran u TKU.
Prava po osnovi bolovanja i naknada u slučaju bolovanja kao i jubilarna nagrada su regulirane
odredbama TKU-a.
Ĉlanak 17.
Naknada za odvojeni život
(1) Zaposleniku pripada naknada za odvojeni ţivot od obitelji ako zbog mjesta stalnog rada, razliĉitog
od prebivališta njegove obitelji, ţivi odvojeno od obitelji.
(2) Pravo iz stavka 1. ovog ĉlanka nema zaposlenik koji ţivi odvojeno od obitelji:
– ako radi u mjestu rada razliĉitom od mjesta prebivališta njegove obitelji na temelju osobnog
zahtjeva,
– ako je putem javnog natjeĉaja primljen u radni odnos u mjesto rada razliĉito od mjesta prebivališta
njegove obitelji,
– ako radi u mjestu razliĉitom od mjesta prebivališta njegove obitelji na temelju obveze preuzete
ugovorom o školovanju,
– ako njegova obitelj odseli u drugo mjesto,
– ako u mjesecu nije radio niti jedan dan, neovisno o razlozima.
(3) Naknada za odvojeni ţivot se isplaćuje za pokriće povećanih troškova ţivota nastalih zbog
odvojenosti od obitelji, odnosno rada i mjesta boravka izvan mjesta stalnog prebivališta.
(4) Ako je zaposleniku osiguran odgovarajući smještaj ili cjelodnevna prehrana, visina naknade
umanjit će se 25%, a ako su mu osigurani i odgovarajući smještaj i prehrana, visina naknade umanjit
će se 50%.
(5) Naknada za odvojeni ţivot i terenski dodatak meĊusobno se iskljuĉuju.
(6) Naknada za odvojeni ţivot isplaćuje se u visini kako je utvrĊeno za drţavna tijela.
Ĉlanak 18.
Osiguranje zaposlenika u Školi
Poslodavac je duţan osigurati zaposlenike od posljedica nesretnog sluĉaja za vrijeme obavljanja rada
kao i u slobodnom vremenu tijekom 24 sata.
Ĉlanak 19.
Stambeno zbrinjavanje
Ugovorne strane su sporazumne da će sukladno pozitivnim propisima, a u okviru svojih prava i
obveza, razraditi mogućnosti sudjelovanja u zadovoljavanju stambenih potreba zaposlenika u školama.
IV. RADNO VRIJEME
Ĉlanak 20.
Stanka
(1) Odmor u toku rada (stanka) svakodnevno traje 30 minuta.
(2) Vrijeme odmora iz stavka 1. ovog ĉlanka ubraja se u radno vrijeme i ne moţe se odrediti u prva tri
sata nakon poĉetka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena, odnosno za
uĉitelja tijekom neposrednog odgojno-obrazovnog rada.
(3) Ako priroda posla ne omogućuje stanku tijekom rada, poslodavac će zaposleniku omogućiti da radi
dnevno toliko kraće, ili mu to vrijeme preraspodijeliti i omogućiti da ga koristi kao slobodne dane.
(4) Odmor iz stavka 1. ovog ĉlanka uĉitelj će u pravilu koristiti kao slobodne dane tijekom odmora
uĉenika (za vrijeme zimskog ili proljetnog odmora).
Ĉlanak 21.
Rad u nepunom radnom vremenu
(1) Zaposlenici koji rade u nepunom radnom vremenu ostvaruju ista prava kao i zaposlenici koji rade u
punom radnom vremenu u odreĊivanju prava na stanku, dnevni, tjedni i godišnji odmor.
(2) Zaposlenik koji radi u nepunom radnom vremenu ostvaruje pravo na plaću, mirovinski staţ,
naknadu za vrijeme bolovanja i naknadu za godišnji odmor razmjerno radnom vremenu na koje je
zasnovao radni odnos.
(3) Pri redovitom otkazu ugovora o radu radnik koji radi u nepunom radnom vremenu ostvaruje pravo
na otkazni rok i otpremninu kao i zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu.
(4) Prigodom donošenja odluke o rasporedu godišnjeg odmora za zaposlenika iz stavka 1. ovog ĉlanka
koji ima ugovore o radu u dvije ili više Škola, Škole moraju uskladiti rješenja o korištenju godišnjeg
odmora za zaposlenog na naĉin da ga zaposlenik koristi istovremeno u svakoj Školi, a ukoliko Škole
ne postignu sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora, Škole su duţne omogućiti
korištenje godišnjeg odmora prema zahtjevu zaposlenika.
(5) Za zaposlenika iz stavka 1. ovog ĉlanka koji radi u dvije ili više škola, poslodavci tih škola moraju
uskladiti rješenja o tjednim zaduţenjima i raspored sati na naĉin da zaposlenik moţe na vrijeme
obaviti poslove za koje je zaduţen.
(6) Naknadu za bolovanje zaposlenika koji ima ugovor o radu s nepunim radnim vremenom u dvije ili
više škola obraĉunava i isplaćuje svaka Škola, razmjerno radnom vremenu na koje je zaposlenik
zasnovao radni odnos.
(7) Zaposlenik iz stavka 1. ovog ĉlanka moţe izabrati Školu u kojoj ostvaruje pravo na osobni odbitak
prigodom obraĉuna plaće, odnosno u Školi po izboru zaposlenog.
(8) Neoporezive primitke putnih troškova, dnevnica, troškova noćenja na sluţbenom putovanju,
terenskog dodatka i ostale neoporezive primitke isplaćuje Škola u kojoj je zaposlenik iz stavka 1. ovog
ĉlanka ostvario to pravo.
Ĉlanak 22.
Prekovremeni rad ( definicija je u novom GKU redefinirana bez umanjenja prava)
(1) Prekovremeni rad je rad duţi od punog odnosno nepunog radnog vremena, a moţe iznositi najviše
do 8 sati tjedno.
(2) Poslodavac je duţan zaposleniku izdati pisani nalog za prekovremeni rad kojim se utvrĊuje vrijeme
njegovog trajanja.
(3) Vrijednost prekovremenoga nastavnog sata uĉitelja obraĉunava se na naĉin da se vrijednost
odrţanog prekovremenog sata sukladno tjednom zaduţenju uveća za vrijednost struĉno-metodiĉke
pripreme, sve uvećano za 50% po osnovi ĉlanka 11. stavka 1. toĉke 2. ovog Ugovora.
(4) Uvećanje plaće za prekovremeni rad isplaćuje se mjeseĉno uz isplatu plaće za taj mjesec.
(5) Rad uĉitelja zaposlenog kod poslodavca, kada zamjenjuje odsutnog uĉitelja u neposrednom
odgojno-obrazovnom radu, ukoliko na te poslove nije redovno rasporeĊen, uz ispunjavanje uvjeta iz
stavka 1. ovog ĉlanka, smatra se prekovremenim radom. Poslodavac je duţan voditi evidenciju
zamjena za svakog zaposlenika.
ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA
Ĉlanak 23.
(1) Za zasnivanje radnog odnosa za sve poslove u Školi raspisuje se javni natjeĉaj.
(2) Javni natjeĉaj iz stavka 1. ovog ĉlanka objavljuje se na mreţnim stranicama i oglasnim ploĉama
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Škola.
(3) Poslodavac je u obvezi na isti naĉin i u istom roku obavijestiti sve kandidate o rezultatima
natjeĉaja.
(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog ĉlanka javni natjeĉaj nije potreban za sklapanje ugovora o
radu:
– na odreĊeno vrijeme, kada obavljanje posla ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju
natjeĉaja ili na drugi propisan naĉin, ali ne dulje od 60 dana;
– s osobom kojoj je ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehniĉkih ili
organizacijskih razloga i koji se nalazi u evidenciji ureda drţavne uprave odnosno Gradskog ureda,
- do punog radnog vremena, s osobom koja ima zasnovan radni odnos na neodreĊeno nepuno radno
vrijeme,
– sporazumom školskih ustanova (osnovnih škola odnosno osnovne i srednje škole) uz pristanak
zaposlenika, u kojima su radnici u radnom odnosu na neodreĊeno vrijeme radi zamjene mjesta rada
zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja,
– te u drugim sluĉajevima kada to nije potrebno prema zakonu.
(5) Kada se u Školi ukaţe potreba za popunjavanjem radnog mjesta, poslodavac je obvezan
zaposlenicima te Škole, a koji imaju ugovor o radu na neodreĊeno radno vrijeme i ispunjavaju uvjete
tog radnog mjesta, ponuditi prelazak na upraţnjeno radno mjesto (u matiĉnoj ili podruĉnoj školi),
izmjenom ugovora o radu bez raspisivanja javnog natjeĉaja.
Ĉlanak 24.
(1) U svrhu promicanja suodgovornog socijalnog partnerstva na podruĉju zapošljavanja i
rasporeĊivanja zaposlenika te racionalnog i uĉinkovitog rješavanja viškova i manjkova zaposlenika u
Školama, na razini drţave djeluje zajedniĉko Povjerenstvo za viškove i manjkove (u daljnjem tekstu:
Povjerenstvo) Ministarstva i sindikata potpisnika ovog Ugovora, a na razini ţupanija ili Grada Zagreba
formira se zajedniĉko ţupanijsko ili gradsko Povjerenstvo.
(2) Zajedniĉko Povjerenstvo na razini drţave saĉinjavaju dva predstavnika Ministarstva i dva
predstavnika sindikata potpisnika ovog Ugovora (u daljnjem tekstu: Sindikat).
(3) Zajedniĉko Povjerenstvo na razini ţupanije i Grada Zagreba saĉinjavaju dva predstavnika ureda
drţavne uprave u ţupaniji, odnosno Gradskog ureda i dva predstavnika sindikata potpisnika ovog
Ugovora u ţupaniji, odnosno u Gradu Zagrebu.
(4) Ĉlanove Povjerenstva ispred Ministarstva i Ureda drţavne uprave imenuje ministar nadleţan za
obrazovanje, a ispred Sindikata imenuje predsjednik Sindikata.
(5) Povjerenstvo na razini drţave donosi Poslovnik o radu te se isti Poslovnik primjenjuje na razini
ţupanija i Grada Zagreba
(6) Zajedniĉko Povjerenstvo na razini ţupanije i Grada Zagreba:
redovito prati stanje i evidentira broj i kretanje zaposlenika u osnovnoškolskim ustanovama,
obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika kojima je prestao ugovor o radu na
neodreĊeno puno radno vrijeme, odnosno ugovor o radu ne neodreĊeno vrijeme u dijelu
radnog vremena, zbog poslovno uvjetovanog otkaza, za podruĉje ţupanije, odnosno Grada
Zagreba,
obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na
neodreĊeno nepuno radno vrijeme,
obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji ţele zamijeniti mjesto rada,
predlaţe dodatna mjerila za iskazivanje viška zaposlenika, te mjere i aktivnosti glede njihova
zbrinjavanja u Školama,
donosi odluke o prednosti pri zapošljavanju zaposlenika iskazanih kao organizacijski višak za
ostvarivanje prava na prednost pri novom zapošljavanju, sukladno kriterijima za donošenje
odluke o prednosti pri zapošljavanju i odredbama Zakona o radu i ovog Ugovora, na koje se
obraća posebna pozornost;
upućuje zaposlenike s lista (evidencija), i to nakon odluĉivanja, prema propisanim kriterijima
iz stavka 7. ovog ĉlanka, putem obrasca Uputnice, u skladu s njihovom vrstom i razinom
obrazovanja, u Škole koje su prijavile potrebu za zaposlenikom;
briše iz evidencije zaposlenika koji je riješio svoj radnopravni status.
liste (evidencije) sa inicijalima zaposlenika, objavljuju se na mreţnim stranicama Ureda
drţavne uprave odnosno Gradskog ureda za obrazovanje i sport Grada Zagreba te se iste
dostavljaju i ministarstvu nadleţnom za obrazovanje i Sindikatu.
(7) Kriteriji za donošenje Odluke o prednosti pri zapošljavanju utvrĊuju se Pravilnikom koji donosi
Povjerenstvo na razni drţave, a isti su duţna primjenjivati povjerenstva na razini ţupanija i Grada
Zagreba.
Poslovnik o radu iz članka stavka 5., Pravilnik o kriterijima iz stavka 7. te Povjerenstvo na razini
države iz stavka 2. donijet će se u roku od 30 dana od dana imenovanja tog Povjerenstva.
Ĉlanak 25.
(1) Povjerenstva na razini ţupanija i Grada Zagreba su u obvezi meĊusobno suraĊivati i dostavljati
jedni drugima podatke koje se traţe za zaposlenike koji se nalaze na listama (evidencijama) tog
Povjerenstva.
(2) Škola je odmah po donošenju odluke o utvrĊivanju organizacijskog viška obvezna prijaviti
prestanak potrebe za zaposlenikom (djelomiĉno ili u cijelosti) koji ima ugovor o radu na neodreĊeno
vrijeme, a utvrĊen je organizacijskim viškom, radi uvrštavanja tog zaposlenika na listu (evidenciju)
zaposlenika. Listu (evidenciju) zajedno vodi ured drţavne uprave i Povjerenstvo.
(3) Škola je obvezna prijaviti zaposlenike koji imaju ugovor o radu na neodreĊeno radno vrijeme, a
ţele zamijeniti mjesto rada. Škola je obvezna prijaviti i svaku potrebu za zaposlenikom (djelomiĉno ili
u cijelosti) Povjerenstvu pri nadleţnom uredu drţavne uprave u ţupaniji odnosno pri Gradskom uredu
Grada Zagreba. Prijava se vrši na propisanim obrascima. Uz popunjeni propisani obrazac Škola je
duţna dostaviti i presliku odluke o utvrĊivanju zaposlenika organizacijskim viškom.
(4) Obrasce iz stavka 3. ovoga ĉlanka propisuje ministarstvo nadleţno za obrazovanje uz dostavu istih
Sindikatu potpisniku ovog Ugovora. Propisani obrasci se moraju obvezno dostaviti Školama do 15.
lipnja tekuće godine.
(5) Prijave prestanka potreba za zaposlenikom, kao i prijave potreba za zaposlenikom Škola je
obvezna za novu školsku godinu dostaviti Povjerenstvu najkasnije do 1. srpnja tekuće godine ili
najkasnije 3 dana tijekom nastavne godine nakon što je utvrdila potrebu ili prestanak potrebe za
zaposlenikom.
(6) Povjerenstvo je duţno u roku od osam (8) dna pisano se oĉitovati o istoj prijavi.
(7) Škola će popuniti upraţnjeno radno mjesto na naĉin propisan Zakonom o odgoju i obrazovanju u
osnovnoj i srednjoj školi i ovim Ugovorom tek nakon što ju je Povjerenstvo pisano obavijestilo da u
evidenciji nema osobe koja ispunjava uvjete potrebne za traţeno radno mjesto, odnosno nakon što se
Škola istom Povjerenstvu pisano oĉitovala da o razlozima zbog kojih nije primljena upućena osoba.
(8) Ţupanijsko ili gradsko Povjerenstvo će predmete koje nije u mogućnosti riješiti uputiti
zajedniĉkom Povjerenstvu na razini drţave. Isto je u obvezi, u roku od 15 dana, oĉitovati se o
predmetu.
(9) Ţupanijsko Povjerenstvo je duţno svaka tri mjeseca izvijestiti zajedniĉko Povjerenstvo za viškove
i manjkove o iskazanim potrebama i organizacijskim viškovima od strane osnovnoškolskih ustanova
na razini ţupanije te donesenim odlukama o prednosti pri zapošljavanju.
V. ODMORI I DOPUSTI
Ĉlanak 26.
Godišnji odmor
(1) Godišnji odmor zaposlenika u pravilu se podudara sa zimskim, proljetnim i ljetnim odmorom
uĉenika.
(2) Trajanje godišnjeg odmora zaposlenika u Školi utvrĊuje se na naĉin da se na 18 radnih dana dodaju
dani godišnjeg odmora prema sljedećim kriterijima:
a) prema uvjetima rada:
– rad na poslovima s posebnim uvjetima rada 2 dana
– rad u smjenama, dvokratni rad, redovni rad
subotom, nedjeljom, blagdanima i neradnim
danima odreĊenim zakonom 2 dana
– za poslove razrednika 1 dan
– za rad u više nastavnih predmeta 1 dan
– za rad s uĉenicima s teškoćama 2 dana
– za rad u dvije škole 1 dan
b) prema sloţenosti poslova:
– radna mjesta I. vrste zvanja 4 dana
– radna mjesta II. vrste zvanja 3 dana
– radna mjesta III. vrste zvanja 2 dana
– ostali poslovi 1 dan
c) prema duţini radnog staţa:
– od 5 do 10 godina radnog staţa 2 dana
– od 10 do 15 godina radnog staţa 3 dana
– od 15 do 20 godina radnog staţa 4 dana
– od 20 do 25 godina radnog staţa 5 dana
– od 25 do 30 godina radnog staţa 6 dana
– od 30 do 35 godina radnog staţa 7 dana
– 35 i više godina radnog staţa 8 dana
d) prema posebnim socijalnim uvjetima
– roditelju, posvojitelju ili staratelju s
jednim maloljetnim djetetom 2 dana
– roditelju, posvojitelju ili staratelju djeteta s
teškoćama u razvoju 3 dana
– roditelju, posvojitelju ili staratelju za svako
daljnje maloljetno dijete 1 dan
– osobi s invaliditetom 2 dana
– samohranom roditelju ili staratelju 1 dan
– sudioniku Domovinskog rata 1 dan
e) prema doprinosu na radu:
– ako ostvaruje izvrsne rezultate rada 3 dana
– ako je vrlo uspješan 2 dana
– ako je uspješan 1 dan.
(3) Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne moţe iznositi manje od ĉetiri tjedna, niti više od 30 radnih
dana.
(4) Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora zaposleniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je
radio u redovnom radnom vremenu.
(5) Zaposleniku ĉija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno
zakonom predviĊenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini
prosjeĉne mjeseĉne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ukoliko je to za njega povoljnije.
Ĉlanak 27.
Plaćeni dopust (odredbe usklaĎene sa TKU-om bez umanjenja prava)
(1) Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust tijekom jedne kalendarske godine do najviše ukupno 10
radnih dana u sljedećim sluĉajevima:
– sklapanje braka – 5 radnih dana
– roĊenja djeteta – 5 radnih dana
– smrti supruţnika, djeteta, roditelja, posvojenika, posvojitelja, skrbnika, staratelja i unuka – 5 radnih
dana
– smrti brata ili sestre, djeda ili bake te roditelja supruţnika – 2 radna dana
– selidbe u istom mjestu stanovanja – 2 radna dana
– selidbe u drugo mjesto stanovanja – 4 radna dana
– teške bolesti roditelja ili djeteta izvan mjesta stanovanja – 3 radna dana
– nastupanja u kulturnim i športskim priredbama – 1 radni dan
– sudjelovanja na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. – 2
radna dana
– elementarne nepogode – 5 radnih dana
– za svako dobrovoljno darivanje krvi – 2 radna dana.
(2) Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni sluĉaj iz stavka 1. podstavka 3. Ovog
ĉlanka i za svako darivanje krvi, neovisno o broju radnih dana koje je tijekom iste godine iskoristio po
drugim osnovama.
(3) Ako sluĉaj iz stavka 1. ovog ĉlanka nastane dok je zaposlenik na godišnjem odmoru, na zahtjev
zaposlenika korištenje godišnjeg odmora se prekida te zaposlenik koristi plaćeni dopust.
Dani koji se uračunavaju u godišnji odmor, korištenje neiskorištenog godišnjeg odmora, raspored
godišnjeg odmora i odluka o korištenju godišnjeg odmora su regulirani odredbama TKU-a.
Ĉlanak 28.
Dopust za školovanje ( usklaĎeno s odredbama TKU-a)
(1) Zaposlenik ima pravo na neplaćeni dopust u tijeku jedne godine za potrebe vlastitog školovanja i
struĉnog usavršavanja i to:
– 5 dana za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi,
– 10 dana za polaganje ispita na struĉnim i sveuĉilišnim studijima, odnosno za polaganje pravosudnog
ispita i ispita,
– 5 dana za prisustvovanje struĉnim seminarima i savjetovanjima,
– 2 dana za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vještina (informatiĉko
školovanje, uĉenje stranih jezika i sl.).
(2) Školovanje i struĉno usavršavanje iz stavka 1. ovog ĉlanka treba biti u vezi s poslovima koje
zaposlenik obavlja ili njegovom profesijom ili djelatnošću poslodavca.
(3) Za školovanje na koje ga je uputio poslodavac zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust pod
uvjetima iz stavka 1. i 2. ovog ĉlanka.
(4) Ako je za obavljanje poslova radnog mjesta, kao uvjet propisan struĉni ispit, struĉno usavršavanje
ili osposobljavanje kao i stjecanje dopunskoga pedagoško-psihološkog obrazovanja odlukom
poslodavca, za pripremu i polaganje toga ispita zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust u ukupnom
trajanju od 10 radnih dana.
Ĉlanak 29.
Stručni ispit (usklaĎeno s odredbama TKU-a)
(1) Pripravnik polaţe struĉni ispit ako je to propisano zakonom ili drugim propisom.
(2) Pripravnik mora dobiti ispitni program i ispitnu literaturu.
(3) Za polaganje struĉnog ispita pripravnik iz stavka 1. ovog ĉlanka ima pravo na plaćeni dopust u
trajanju od najmanje:
– 5 radnih dana za radna mjesta III. vrste
– 7 radnih dana za radna mjesta II. vrste
– 10 radnih dana a radna mjesta I. vrste.
(4) Pripravnik ima pravo na plaćeni dopust i na dan kada polaţe pripravniĉki ispit, a ako putuje u
mjesto polaganja ispita još jedan dan te plaćene troškove puta što ukljuĉuje i trošak smještaja prema
potrebi.
VI. PRESTANAK UGOVORA O RADU
Ĉlanak 30.
Zabrana otkaza bez prethodne suglasnosti sindikalnog povjerenika odnosno sindikalnog povjerenika s
pravima i obvezama radničkog vijeća
(1) Bez prethodne suglasnosti sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog povjerenika s pravima i
obvezama radniĉkog vijeća, poslodavac ne moţe otkazati ugovor o radu niti dati otkaz s ponudom
izmijenjenog ugovora:
– zaposleniku nakon 25 godina radnog staţa kod istog poslodavca i 56 godina ţivota,
(umjesto 50 god., usklaĎeno sa ZOR-om)
– trudnici, odnosno ţeni koja doji dijete do 3 godine ţivota, NOVO
– roditelju, posvojitelju odnosno skrbniku djeteta do 7 godina,
– osobi iz ĉlanka 39. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 157/13),
– samohranom roditelju maloljetnog djeteta,
– roditelju s troje ili više djece do 15 godina, odnosno djece na redovnom školovanju,
– roditelju djeteta s teškoćama u razvoju.
(2) Ako se sindikalni povjerenik odnosno sindikalni povjerenik s pravima i obvezama radniĉkog
vijeća, u sluĉaju redovitog otkaza ugovora o radu u roku od 8 dana, odnosno u sluĉaju izvanrednog
otkaza ugovora o radu u roku od 5 dana, ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti, smatra se da je
suglasan s odlukom poslodavca.
Ĉlanak 31.
(1) Zaposleniku s najmanje 56 godina ţivota i 25 godina ( usklaĎeno sa ZOR-om ) radnog staţa kod
istog poslodavca, koji je utvrĊen kao organizacijski višak i ostvaruje prednost pri zapošljavanju,
poslodavac je duţan posredovati pri novom zapošljavanju u školi u vremenskom trajanju od 12
mjeseci. Za to vrijeme zaposleniku se ne moţe redovito otkazati ugovor o radu bez osobnog pristanka,
osim u sluĉaju skrivljenog ponašanja.
(2) U sluĉaju da zaposlenik iz stavka 1. ovog ĉlanka odbije ponudu poslodavca, a koja mora biti u
skladu s vaţećim propisima, koliĉinom rada iz ugovora o radu zaposlenika i mjesto rada mora biti
unutar iste ţupanije, odnosno Grada Zagreba, odnosno susjedne ţupanije na udaljenosti do 30 km od
mjesta prebivališta, redovito će mu se otkazati ugovor o radu i ne ostvaruje pravo na prednost pri
zapošljavanju iz ĉlanka 24. ovog Ugovora.
(3) Ukoliko je zaposlenik pristao prihvatiti ugovor s utvrĊenim manjim radnim vremenom od
njegovoga ugovorenog radnog vremena, poslodavac je duţan isplatiti razliku plaće, odnosno naknadu
plaće u visini plaće po ugovoru o radu i plaće koju zaposlenik dobiva za obavljanje nepunog radnog
vremena prihvaćenog u postupku posredovanja te druga, po ugovoru o radu, pripadajuća materijalna
prava. Navedenu razliku plaće i naknade plaće poslodavac je duţan isplaćivati sve do dana u kojemu
bi zaposleniku isteklo posredovanje da nije prihvatio ovaj ugovor odnosno do sklapanja drugog
ugovora o radu do punog radnog vremena.
(4) Zaposleniku s navršenih 65 godina ţivota i najmanje 15 godina mirovinskog staţa prestaje ugovor
o radu.
(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovog ĉlanka, uĉitelju odnosno struĉnom suradniku, ugovor o radu
prestaje istekom školske godine (31. kolovoza) u kojoj navršava 65 godina ţivota i najmanje 15
godina mirovinskog staţa.
Ĉlanak 32.
Otkazni rok i staž kod istog poslodavca
(1) Za vrijeme otkaznog roka zaposlenik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada 4 sata tjedno
radi traţenja novog zaposlenja.
(2) U sluĉaju redovitog otkaza sindikalni povjerenik, odnosno povjerenik s pravima i obvezama
radniĉkog vijeća, duţan je u roku od 8 dana, a u sluĉaju izvanrednog otkaza u roku od 5 dana, dostaviti
svoje oĉitovanje o namjeravanom otkazivanju poslodavcu.
(3) Kao staţ kod istog poslodavca raĉuna se neprekidni staţ u javnim sluţbama, bez obzira na
promjenu poslodavca.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga ĉlanka, kod izraĉuna otpremnine zaposlenika koji je tijekom rada u
javnoj sluţbi i prestanka radnog odnosa već ostvario pravo na otpremninu, u neprekinuti staţ neće biti
uraĉunato razdoblje za koje je otpremninu prethodno ostvario.
Ĉlanak 33.
(1) Zaposlenik u radnom odnosu na neodreĊeno puno radno vrijeme, s navršenih 60 godina ţivota ( do
sada 50, usklaĎeno sa pozitivnim zakonskim propisima) i 30 godina mirovinskog staţa, za ĉijim
radom iz poslovnih ili organizacijskih razloga prestaje potreba u Školi u dijelu radnog vremena, u
uvjetima prestanka potrebe za istim u razdoblju od 3 godine u cjelini radnog vremena i nemogućnosti
rasporeĊivanja u druge Škole u tom razdoblju, ostvaruje sva prava zaposlenika kojem je otkazan
ugovor o radu na puno radno vrijeme iz poslovno uvjetovanih razloga.
(2) Zaposleniku koji je u radnom odnosu na temelju ugovora o radu na neodreĊeno puno radno
vrijeme, iskazanom kao tehnološki višak, poslodavac kod koga iz gospodarskih, tehnoloških i
organizacijskih razloga prestaje potreba za zaposlenikom, osigurat će mogućnost prekvalifikacije ili
dokvalifikacije za srodno zanimanje prema iskazanim potrebama sustava osnovnoškolskog
obrazovanja i obvezama iz programa zbrinjavanja viška zaposlenika, pod uvjetom da zaposlenik na
isto pristaje.
Ĉlanak 34.
Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem zaposlenika
(1) Prije redovitog otkazivanja ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem zaposlenika,
poslodavac je duţan zaposlenika pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na
mogućnost otkaza, a na temelju dokumentirano utvrĊene povrede obveza iz radnog odnosa, osim ako
postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oĉekivati da poslodavac to uĉini.
(2) Pisano upozorenje na kršenje obveze zaposlenika iz radnog odnosa ĉuva se u osobnom dosjeu
zaposlenika tri godine od dana donošenja, nakon ĉega se briše.
Ĉlanak 35.
Otkazni rokovi i otpremnina
(1) Svakom zaposleniku kojem se otkazuje ugovor o radu, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje,
pripada otpremnina u skladu sa Zakonom o radu.
(2) Iznimno od odredbe prethodnog stavka ovog ĉlanka, zaposleniku s 30 i više godina staţa kod istog
poslodavca, isplaćuje se povlaštena otpremnina u visini najmanje 65% prosjeĉne mjeseĉne bruto plaće,
isplaćene zaposleniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada.
(3) Ako zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu nije isplaćivana plaća, već
naknada plaće prema posebnim propisima, ili mu je isplaćivana umanjivana plaća uz naknadu
preostalog dijela plaće prema posebnim propisima, za izraĉun pripadajuće otpremnine uzet će se plaća
koju bi zaposlenik ostvario da je radio u punom radnom vremenu.
(4) Otpremnina iz prethodnog stavka ovog ĉlanka isplaćuje se najkasnije 30 dana po prestanku radnog
odnosa.
(5) Kad otkazuje zaposlenik, otkazni rok iznosi najviše mjesec dana ako se zaposlenik i poslodavac
drukĉije ne dogovore, a kada otkazuje poslodavac otkazni rok se utvrĊuje sukladno Zakonu o radu.
(6) Odredbe ovog ĉlanka ne odnose se na ravnatelja škole.
VII. UMANJENJE RADNE OBVEZE UĈITELJA RAZREDNE I PREDMETNE NASTAVE
Ĉlanak 36. (novougovoreni članak bonusa)
(1) Ukupne tjedne obveze u neposrednome odgojno-obrazovnom radu s uĉenicima, za uĉitelje koji su
obavljali poslove u neposrednome odgojno-obrazovnom radu s uĉenicima više od 30 do 35 godina,
mogu biti umanjene za 1 sat tjedno i to za izvoĊenje dodatnog rada ili dopunske nastave ili
izvannastavnih aktivnosti.
(2) Ukupne tjedne obveze u neposrednome odgojno-obrazovnom radu s uĉenicima, za uĉitelje koji su
obavljali poslove u neposrednome odgojno-obrazovnom radu s uĉenicima više od 35 godina, mogu
biti umanjene za 2 sata tjedno neposrednog odgojno-obrazovnog rada.
(3) Pravo na umanjenje ne moţe ostvariti:
uĉitelj razredne nastave ako nastavu Glazbene kulture u njegovom razrednom odjelu izvodi
uĉitelj predmetne nastave
uĉitelj koji ne ostvaruje puno radno vrijeme u jednoj ili više škola
uĉitelj koji je jedan od dvaju ili više uĉitelja, odnosno jedini uĉitelj nastavnoga predmeta s
ugovorom o radu na puno radno vrijeme, a koji je zaduţen s minimumom sati redovite
nastave za ostvarivanje prava na puno radno vrijeme.
(4) Uĉitelja iz stavka 1. i 2. ovoga ĉlanka poslodavac ne moţe zaduţiti prekovremenim radom.
(5) Umjesto uĉitelja razredne nastave koji koristi pravo iz stavka 1. ovog ĉlanka dodati rad, dopunsku
nastavu ili izvannastavne aktivnosti izvodi drugi uĉitelji razredne nastave, a u sluĉaju da koristi pravo
iz stavka 2. ovog ĉlanka nastavu odgojnih podruĉja (Glazbena kultura, Likovna kultura i Tjelesna i
zdravstvena kultura) izvodi uĉitelj predmetne nastave, odnosno dodati rad, dopunsku nastavu ili
izvannastavne aktivnosti izvodi drugi uĉitelji razredne nastave.
(6) Uĉitelj koji puno radno vrijeme ostvaruje radom u više škola, pravo iz stavka 1. i 2. ovog ĉlanka
ostvaruje samo u jednoj školi.
VIII. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU
Ĉlanak 37.
Zaštita na radu
(1) Poslodavac je duţan primjenjivati propise s podruĉja zaštite na radu i osigurati nuţne uvjete za
zdravlje i sigurnost na radu ukljuĉujući mjere za spreĉavanje rizika na radu. U suprotnom zaposlenik
nije duţan obavljati posao ako mu neposredno prijeti opasnost za ţivot i zdravlje.
(2) Poslodavac je duţan procjenjivati opasnosti za ţivot i zdravlje zaposlenika te poduzeti sve mjere
nuţne za zaštitu ţivota te sigurnost i zdravlje zaposlenika, osposobljavati i organizirati provedbu
osposobljavanja zaposlenika za rad na siguran naĉin te skrbiti za potrebnu organizaciju i sredstva.
(3) Poslodavac je duţan informirati zaposlenike o zaštiti na radu, primjenjivati propise o korištenju
sredstava za rad i osobnih zaštitnih sredstava te provoditi ispitivanja istih, provoditi zaštitu od poţara
te evakuaciju i spašavanje, organizirati pruţanje prve pomoći i medicinske pomoći te provoditi mjere
zaštite nepušaĉa.
(4) U cilju prilagoĊavanja tehniĉkom napretku poslodavac je obvezan planirati tehnološki i
organizacijski razvoj radnog procesa i nastave na naĉin da opasne i štetne tehnologije uklone iz radnog
i nastavnog procesa zamjenjujući ih manje opasnim ili neopasnim.
(5) Pri uvoĊenju novih tehnologija poslodavac je obvezan informirati zaposlenike i njihove sindikalne
povjerenike o tehnološkim karakteristikama i mogućim utjecajima i posljedicama tih tehnologija na
zdravlje, sigurnost, ekološku i radnu sredinu.
(6) Poslodavac je duţan osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad za osjetljivu skupinu radnika u
skladu s posebnim propisima.
(7) Sindikalni povjerenik ima pravo podnositi prijedloge o zaštiti na radu na koje je poslodavac duţan
oĉitovati se u roku od 30 dana.
Ĉlanak 38.
Pisane upute o sigurnosti
(1) Poslodavac je duţan postaviti pisane upute o uvjetima i naĉinu korištenja prostora, prostorija,
sredstava za rad, opasnih radnih tvari i opreme i osigurati da su ista u svakom trenutku ispravna.
(2) Poslodavac je duţan najmanje svaka 3 mjeseca obavještavati povjerenika zaštite na radu odnosno
radniĉko vijeće odnosno sindikalnog povjerenika o opasnostima i štetnostima te mjerama koje je
poduzeo i koje će poduzeti radi unapreĊenja prevencije, profesionalnih rizika i njihovih štetnih
posljedica.
Ĉlanak 39.
Obveza poslodavca – sistematski pregledi
(1) Svi zaposlenici do 50 godina starosti svake 3 godine, a zaposleni iznad 50 godina starosti svake 2
godine imaju pravo na sistematski pregled u vrijednosti od 500 kuna, po cijenama zdravstvenih usluga
iz obveznog zdravstvenog osiguranja, organizirano putem ministarstva nadleţnog za zdravstvo, a koje
će se obavljati u zdravstvenim ustanovama iz mreţe javne zdravstvene sluţbe, u pravilu prema mjestu
rada.
(2) Za ţene obvezan sistematski lijeĉniĉki pregled podrazumijeva i ginekološki pregled, Papa test i
pregled dojki, a za muškarce i pregled prostate, u skladu s lijeĉniĉkim standardima, odnosno prema
popisu sadrţaja sistematskog pregleda Hrvatskog zavoda za obvezno zdravstveno osiguranje.
(3) Dinamiku obveznih sistematskih pregleda planira i kontrolira poslodavac, na naĉin da svake
godine prema abecednom redoslijedu poslodavac odredi 1/3 zaposlenika do 50 godina starosti
odnosno polovicu zaposlenika iznad 50 godina starosti radi odlaska na pregled u tekućoj godini.
(4) Primjena stavka 1., 2. i 3. ovog ĉlanka ne iskljuĉuje obveze poslodavca prema radnicima, koji
obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada sukladno posebnom propisu.
Ĉlanak 40.
(novougovoreni redefinirani članak koji se odnosi na odredbe zaštite na radu, usklaĎeno sa Zakonom
o zaštiti na radu)
(1) Glede provoĊenja zaštite na radu i prava povjerenika zaštite na radu poslodavci ( škole) i
zaposlenici duţni su se pridrţavati odredbi Zakona o zaštiti na radu, Pravilnika o zaštiti na radu
poslodavca (škole) i odredbi Temeljnog kolektivnog ugovora za sluţbenike i namještenike u javnim
sluţbama.
(2) Naknada za rad povjerenika za zaštitu na radu iznosi 4 radna sata tjedno uz naknadu plaće tijekom
svake kalendarske godine u tijeku trajanja mandate.
(3) Povjereniku zaštite na radu s punim radnim vremenom razmjerno se smanjuju redovne tjedne
radne obveze u neposredno odgojno obrazovnom radu za 2 sata i za 2 sata u ostalim poslovima.
(4) Povjereniku zaštite na radu s nepunim radnim vremenom razmjerno se povećava tjedno radno
vrijeme u neposredno odgojno obrazovnom radu za 2 sata i za 2 sata u ostalim poslovima.
(redefinirano pravo)
Ĉlanak 41.
Zaštita zaposlenika
(usklaĎeno sa Zakonom o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 157/13)
Zaposlenicima kojima je zbog povrede na radu nastale bez njihove krivnje ili profesionalne bolesti
došlo do smanjenja radne sposobnosti, kako je to navedeno u ĉlanku 39. Zakona o mirovinskom
osiguranju (Narodne novine, broj: 157/13), pripada pravo na razliku izmeĊu plaće koju bi primao na
radnom mjestu za koje ima sklopljen ugovor o radu i zbroja invalidske mirovine i plaće koju prima
temeljem Zakona o mirovinskom osiguranju.
IX. ZAŠTITA DOSTOJANSTVA ZAPOSLENIKA
Ĉlanak 42.
(1) Zaposlenik ima pravo na poštovanje osobe i zaštitu dostojanstva za vrijeme i u svezi obavljanja
poslova svog radnog mjesta.
(2) Osobnost i zaštita dostojanstva zaposlenika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja
poslodavca, nadreĊenih, suradnika i osoba s kojima zaposlenik redovito dolazi u doticaj u obavljanju
svojih poslova.
(3) U ostvarenju ovog prava, stranke ovog Ugovora obvezuju se promicati odnose u duhu tolerancije,
razumijevanja i uvaţavanja dostojanstva zaposlenika, te svako neţeljeno ponašanje i postupke kojima
se takvi odnosi narušavaju, opisati, prepoznati, sprijeĉiti i sankcionirati.
Ĉlanak 43.
(1) Zabranjeno je uznemiravanje i spolno uznemiravanje zaposlenika.
(2) Uznemiravanje je svako ponašanje koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva
zaposlenika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, poniţavajuće ili uvredljivo okruţenje za
zaposlenika.
(3) Uznemiravanjem iz stavka 1. ovog ĉlanka smatra se i diskriminirajuće ponašanje kojim se
zaposlenik izravno ili neizravno stavlja u nepovoljniji poloţaj od drugog zaposlenika na temelju rase,
boje koţe, spola, spolnog opredjeljenja, braĉnog stanja, porodiĉnih obveza, dobi, jezika, vjere,
politiĉkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, roĊenja,
društvenog poloţaja, ĉlanstva ili neĉlanstva u politiĉkoj stranci, ĉlanstva ili neĉlanstva u sindikatu te
tjelesnih ili duševnih poteškoća.
(4) Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fiziĉko ponašanje spolne naravi koje ima
za cilj ili stvarno predstavlja povredu osobe dostojanstva zaposlenika, a koje uzrokuje strah ili
neprijateljsko, poniţavajuće ili uvredljivo okruţenje.
(5) Ponašanje kojim se narušava dostojanstvo osobe zaposlenika smatra se namjerno ili nehajno
ponašanje koje ukljuĉuje ogovaranje, širenje glasina ili kleveta o drugome, uvrede, prijetnje, psovke,
omalovaţavanje, namjerno uskraćivanje informacija potrebnih za rad i sl.
Ĉlanak 44.
Obveze poslodavca u zaštiti dostojanstva zaposlenika
(1) Poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset zaposlenika duţan je, uz suglasnost radniĉkog
vijeća ili sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radniĉkog vijeća, imenovati osobu ovlaštenu
od poslodavca za primanje i rješavanje prituţbi vezanih uz zaštitu dostojanstva (u daljnjem tekstu:
ovlaštena osoba).
(2) Ukoliko Sindikat ne dostavi ili odbije dati suglasnost poslodavac moţe imenovati samostalno
osobu ovlaštenu od poslodavca za zaprimanje i rješavanje prituţbi vezanih uz zaštitu dostojanstva.
(3) U svrhu stvaranja ozraĉja tolerancije, razumijevanja i uvaţavanja dostojanstva osobe zaposlenika,
poslodavac će voditi posebnu brigu o informiranju zaposlenih o zaštiti dostojanstva te o edukaciji
ovlaštenih osoba.
Ĉlanak 45.
Postupak zaštite dostojanstva
(1) Postupak zaštite dostojanstva zaposlenika pokreće se podnošenjem pisane prituţbe poslodavcu ili
ovlaštenoj osobi.
(2) U sluĉaju neţeljenog ponašanja iz ĉlanka 43. ovog Ugovora, zaposlenik se moţe obratiti
poslodavcu ili ovlaštenoj osobi.
(3) Poslodavac je duţan o svakoj prituţbi o povredi dostojanstva zaposlenika obavijestiti ovlaštenu
osobu.
(4) Ovlaštena osoba duţna je primati i rješavati prituţbe vezane uz zaštitu dostojanstva zaposlenika.
(5) Iznimno od stavka 3. ovog ĉlanka, poslodavac će primati i rješavati prituţbe vezane uz zaštitu
dostojanstva zaposlenika ako:
– je ovlaštena osoba odsutna,
– se radi o prituţbi same ovlaštene osobe,
– ako zaposlenik odreĊen za rješavanje prituţbi, prituţbu ne riješi u propisanom roku, ili ako to
ovlaštena osoba izriĉito zatraţi od poslodavca.
(6) Ovlaštena osoba je duţna, ovisno o naravi i teţini povrede, odmah, a najkasnije u roku od osam
dana od dostave prituţbe istu ispitati, o ĉemu se sastavlja zapisnik kojeg potpisuju zaposlenik i
ovlaštena osoba.
(7) U provoĊenju postupka, ovlaštena osoba mora poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom
sluĉaju, radi sprjeĉavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.
Ĉlanak 46.
Mjere u postupku zaštite dostojanstva
(1) Ako ovlaštena osoba utvrdi da postoji neţeljeno ponašanje iz ĉlanka 43. ovog Ugovora,
poslodavcu, ovisno o svakom pojedinom sluĉaju, predlaţe poduzimanje mjera kao što su:
– usmeno upozorenje zaposleniku za kojeg je utvrĊeno da je izvršio uznemiravanje,
– pisano upozorenje zaposleniku za kojeg je utvrĊeno da je izvršio uznemiravanje,
– promjene u organizaciji rada kako bi se izbjegla zajedniĉka fiziĉka prisutnost zaposlenika koji je
uznemiravan i zaposlenika za kojeg je utvrĊeno da je izvršio uznemiravanje.
(2) Ako poslodavac ne provede predloţene mjere za sprjeĉavanje uznemiravanja ili spolnog
uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo oĉito neprimjerene, zaposlenik ima pravo prekinuti rad
dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatraţio zaštitu pred
nadleţnim sudom.
X. PRAVA, OBVEZE I OVLASTI SINDIKATA I SINDIKALNIH POVJERENIKA I
PREDSTAVNIKA TE SINDIKALNIH POVJERENIKA S PRAVIMA I OBVEZAMA
RADNIĈKOG VIJEĆA
Ĉlanak 47.
Obavijest o izboru sindikalnog predstavnika
Sindikat je duţan obavijestiti poslodavca o izboru ili imenovanju sindikalnog povjerenika odnosno
sindikalnog predstavnika.
Ĉlanak 48.
Prava sindikalnih povjerenika i predstavnika
(1) Poslodavac je obvezan sindikalnom povjereniku, odnosno predstavniku omogućiti neophodan
pristup radnim mjestima u svrhu obnašanja njegove duţnosti, te radi omogućavanja uvida u podatke i
isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava radnika u vrijeme i na naĉin koji ne šteti radu
poslodavca.
(2) Poslodavac treba sindikalnom povjereniku, odnosno predstavniku osigurati informacije koje su
bitne za gospodarski poloţaj radnika kao što su prijedlozi odluka i pravilnika o radu kojima se
reguliraju prava i obveze iz radnog odnosa, prijedlozi poslovnih i razvojnih odluka koje utjeĉu na
gospodarski i socijalni poloţaj zaposlenika.
(3) Poslodavac je duţan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika, odnosno predstavnika po
mogućnosti odmah, ali najkasnije u roku od 3 dana.
(4) Poslodavac je duţan u pisanom obliku odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno
predstavnika najkasnije u roku od 5 dana.
(5) Sindikalni povjerenik odnosno predstavnik ne smije biti sprijeĉen ili ometan u obnašanju svoje
duţnosti ako djeluje u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
(6) Sindikalni povjerenik, odnosno predstavnik ima i druga prava odreĊena zakonom i kolektivnim
ugovorima.
(7) Sindikalni predstavnik duţan se pred poslodavcem predstaviti odgovarajućom punomoći ili
iskaznicom.
(8) Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalne duţnosti, te sluţbenog puta u svezi
te duţnosti smatra se ozljedom na radu kod poslodavca.
Ĉlanak 49.
Sindikalne aktivnosti i sastanci
(1) Poslodavac je duţan sindikalnom povjereniku, odnosno sindikalnom predstavniku kao i ĉlanovima
povjereništva omogućiti obavljanje sindikalnih aktivnosti u radno vrijeme na naĉin i u opsegu koji
ovisi o veliĉini i organizaciji rada Škole, a koje ne štete obavljanju sluţbe.
(2) Ĉlanovi sindikalnog povjereništva imaju pravo odrţati sindikalne sastanke u radno vrijeme Škole
vodeći raĉuna da se sastanci organiziraju u vrijeme i na naĉin koji ne šteti radu Škole.
(3) Svi ĉlanovi Sindikata imaju pravo jednom u šest mjeseci odrţati sindikalni skup u radno vrijeme
Škole, o ĉemu trebaju obavijestiti poslodavca, pazeći da se sastanak organizira na vrijeme i na naĉin
koji najmanje narušavaju redovno poslovanje Škole.
(4) Sindikalni povjerenik odnosno ĉlanovi sindikalnog povjereništva imaju pravo na plaćeni dopust za
sindikalne teĉajeve, seminare, kongrese i konferencije u trajanju od ukupno 10 dana godišnje.
Ĉlanak 50.
Uvjeti za rad Sindikata
(1) Poslodavac je duţan bez naknade osigurati za rad Sindikata najmanje sljedeće uvjete:
– prostoriju za rad sindikata u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za odrţavanje
sindikalnih sastanaka,
– pravo na korištenje telefona, telefaksa, fotokopirnog stroja i drugih tehniĉkih sredstava i opreme u
mjeri nuţnoj za ostvarivanje sindikalne aktivnosti,
– slobodu podjele tiska, sindikalnog izvješćivanja i oglašavanja na oglasnim ploĉama Sindikata za
redovne sindikalne aktivnosti, a u vrijeme štrajka odnosno provoĊenja drugih sredstava pritiska i na
drugim mjestima po odluci Sindikata,
– postavljanje oglasne ploĉe o svom trošku u zbornici Škole ili na drugom mjestu dostupnom
najvećem broju radnika,
– obraĉun sindikalne ĉlanarine i drugih obustava preko isplatnih lista prilikom obraĉuna plaća i
doznaĉivanja ĉlanarine na raĉun Sindikata, a na temelju pisane izjave ĉlana Sindikata.
(2) U sluĉaju spora o korištenju uvjeta za rad sindikata nuţnih za ostvarivanje sindikalnih aktivnosti,
spor će biti povjeren arbitraţi posredovanjem ministarstva nadleţnog za rad.
(3) Poslodavac će se suzdrţati od svakog ĉinjenja ili propuštanja ĉinjenja kojim bi pojedini sindikat u
školi bio doveden u povlašteni ili podreĊeni poloţaj.
Ĉlanak 51.
Zaštita sindikalnog povjerenika
(1) Sindikalnom povjereniku za vrijeme obnašanja sindikalne duţnosti te najkraće 6 mjeseci po isteku
duţnosti, a, u sluĉaju da po isteku 6 mjeseci traje školska godina u kojoj je istekla duţnost, najduţe do
kraja te školske godine, poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu, premjestiti na nepovoljnije mjesto
rada, premjestiti ga u sklopu matiĉne ili podruĉne škole, niti na bilo koji drugi naĉin staviti u
nepovoljniji poloţaj, bez suglasnosti Sindikata.
(2) Najveći broj sindikalnih povjerenika koji uţiva zaštitu iz ovog Ugovora odreĊuje se:
– prema broju ĉlanova sindikata – u sluĉaju kada je u Školi izabrano radniĉko vijeće,
– prema ukupnom broju zaposlenih u Školi – u sluĉaju kada radniĉko vijeće nije izabrano.
(3) Suglasnost za otkaz i suglasnost iz stavka 1. ovog ĉlanka daje predsjednik sindikata ĉiji je ĉlan
povjerenik ili osoba koju predsjednik ovlasti.
Ĉlanak 52.
Zamjena radničkog vijeća sindikalnim povjerenikom
(redefinirana prava)
(1) Ako u Školi nije utemeljeno radniĉko vijeće, sva njegova prava i obveze u skladu sa Zakonom o
radu preuzima jedan sindikalni povjerenik ili više sindikalnih povjerenika.
(2) Broj sindikalnih povjerenika s pravima iz stavka 1. ovog ĉlanka je kako slijedi:
– u Školi do 75 zaposlenika
– 1 povjerenik
– u Školi od 76 i više zaposlenika
– 3 povjerenika,
(3) Ukoliko tijekom trajanja mandata sindikalnog povjerenika doĊe do promjene broja zaposlenika za
više od 10%, strane potpisnice ovog Ugovora suglasne su preispitati broj povjerenika utvrĊenih
stavkom 2. ovog ĉlanka, ali na poĉetku sljedeće školske godine.
(4) Svaki povjerenik iz stavka 2. ovog ĉlanka ima pravo na 6 radnih sati tjedno uz naknadu plaće
tijekom svake kalendarske godine u trajanju mandata.
(5) Sindikalnom povjereniku koji je preuzeo prava i obveze radniĉkog vijeća s punim radnim
vremenom razmjerno se smanjuju redovne tjedne obveze u neposrednom odgojno obrazovnom radu za
3 sata, a za 3 sata u ostalim poslovima.
(6) Sindikalnom povjereniku koji je preuzeo prava i obveze radniĉkog vijeća s nepunim radnim
vremenom razmjerno se povećava tjedno radno vrijeme u neposrednom odgojno obrazovnom radu za
3 sata, a za 3 sata u ostalim poslovima.
(7) U Školi koja ima 76 i više zaposlenika odnosno 3 sindikalna povjerenika koji su preuzeli prava i
obveze radniĉkog vijeća, pravo iz stavka 5., odnosno 6. ima samo jedan sindikalni povjerenik. Ostali
povjerenici imaju pravo na umanjenje, odnosno uvećanje tjednog radnog vremena za 6 sati tjedno u
ostalim poslovima, uz naknadu plaće tijekom svake kalendarske godine u trajanju mandata.
(8) Sindikalni povjerenici koji su preuzeli prava i ovlasti radniĉkog vijeća mogu jedan drugome
ustupati radne sate.
(9) Sindikalni povjerenik koji je preuzeo prava i obveze radniĉkog vijeća u školama sa više od 75
zaposlenih i kojima su ostali povjerenici ustupili radne sate, imaju pravo na umanjenje ili uvećanje
tjednog radnog vremena u neposredno odgojno obrazovnom radu za 3 sata, a preostale sate u ostalim
poslovima.
(10) Ako sindikalni povjerenik koji je preuzeo prava i obveze radniĉkog vijeća obavlja i poslove
povjerenika za zaštitu na radu, ima pravo na umanjenje, odnosno uvećanje tjednog radnog vremena u
neposredno odgojno obrazovnom radu za 3 sata, a preostale sate u ostalim poslovima.
(11) Sindikalni povjerenik, koji nije preuzeo ovlasti radniĉkog vijeća, ima pravo na umanjenje,
odnosno uvećanje tjednog radnog vremena za dva sata rada tjedno uz naknadu plaće.
(12) Sindikalnom povjereniku iz stavka 11. ovog ĉlanka s nepunim radnim vremenom razmjerno se
povećava tjedno radno vrijeme u neposredno odgojno obrazovnom radu za 1 sat, a za 1 sat u ostalim
poslovima.
(13) Sindikalnom povjereniku iz stavka 11. ovog ĉlanka s punim radnim vremenom razmjerno se
umanjuje tjedno radno vrijeme u neposredno odgojno obrazovnom radu za 1 sat, a 1 sat u ostalim
poslovima.
Ĉlanak 53.
Predstavnik zaposlenika u školskom odboru
(1) U školskom odboru jedan ĉlan mora biti predstavnik zaposlenika.
(2) Predstavnika zaposlenika u školski odbor imenuje i opoziva radniĉko vijeće.
(3) Predstavnik zaposlenika u školskom odboru ima sva prava i obveze kao i svi ostali ĉlanovi
školskog odbora.
(4) Ako u Školi nije utemeljeno radniĉko vijeće, predstavnika se imenuje i opoziva sukladno
odredbama Zakona o radu.
Ĉlanak 54.
Stručno savjetovanje
(1) Kad sindikalni povjerenik zamjenjuje radniĉko vijeće ima pravo, uz prethodnu suglasnost
Sindikata, zatraţiti mišljenje struĉnjaka o poslovima iz svojega djelokruga.
(2) O naĉinu podmirivanja troškova nastalih primjenom stavka 1. ovog ĉlanka Sindikat i poslodavac
će se sporazumjeti.
Ĉlanak 55.
Povrat na rad
Poslodavac i ĉelnik sindikata, koji je prethodno bio u radnom odnosu kod poslodavca u javnim
sluţbama, nakon prestanka istog radnog odnosa i zasnivanja radnog odnosa u sindikatu, na njegov
zahtjev sklopit će pisani sporazum sukladno kojem će se ĉelniku sindikata po prestanku radnog odnosa
u sindikatu zajamĉiti sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koje je prethodno radio ili
poslova koji će u najvećoj mogućoj mjeri u pogledu stupnja naobrazbe i radnih vještina odgovarati
poslovima koje je radio.
Odredba koja se odnosila na zaposleničko vijeće i štrajk je brisana jer je definirana odredbama
ZOR-a.
XI. MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA
Ĉlanak 56.
Mirenje
Ako nastane kolektivni radni spor koji bi mogao dovesti do štrajka, provest će se postupak mirenja
prema Zakonu o radu, odnosno odredbama Pravilnika o naĉinu izbora miritelja i provoĊenju postupka
mirenja.
Ĉlanak 57.
Arbitražno rješavanje radnih sporova
(1) Ugovorne strane mogu dogovoriti da spor iznesu pred arbitraţu.
(2) Ako stranke dogovore arbitraţu, a ne dogovore drukĉiji sastav i postupak arbitraţe, primijenit će se
odredbe Zakona o radu koje reguliraju arbitraţu u sluĉaju poslova koji se ne smiju prekidati za vrijeme
štrajka.
XII. ŠTRAJK
Ĉlanak 58.
Suzdržavanje od štrajka i uvjeti za dopuštenje štrajka
(1) Za vrijeme vaţenja ovog Ugovora Sindikat neće štrajkati radi pitanja koja su ovim Ugovorom
ureĊena.
(2) Suzdrţavanja od štrajka iz stavka 1. ovog ĉlanka ne iskljuĉuje pravo na štrajk za sva druga
neriješena pitanja te za sluĉaj spora oko izmjene ili dopune ovog Ugovora.
(3) Sindikat ima pravo organizirati štrajk solidarnosti s drugim sindikatima uz najavu prema
odredbama ovog Ugovora.
Ĉlanak 59.
Donošenje odluke o štrajku
(1) Pri organiziranju i poduzimanju štrajka Sindikat mora voditi raĉuna o ostvarivanju Ustavom
zajamĉenih sloboda i prava drugih.
(2) Štrajkom se ne smiju ugroziti prava na ţivot, zdravlje i osobnu sigurnost.
(3) Za naĉin donošenja odluka o štrajku te za druga pitanja štrajka koja nisu riješena ovim Ugovorom
primijenit će se pravila Sindikata.
Ĉlanak 60.
Zabrana ometanja štrajka
Poslodavac ne smije sprjeĉavati ili ometati štrajk koji je organiziran u skladu sa zakonom i ovim
Ugovorom.
Ĉlanak 61.
Najava štrajka
(1) Štrajk se mora najaviti Vladi Republike Hrvatske i poslodavcu.
(2) U pismu kojim sindikat najavljuje štrajk moraju biti naznaĉeni razlozi štrajka, mjesto, dan i
vrijeme štrajka te podaci o štrajkaškom odboru i osobama koje rukovode štrajkom.
(3) Štrajk ne smije zapoĉeti prije završenog postupka mirenja.
Ĉlanak 62.
RukovoĎenje štrajkom
(1) Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor Sindikata.
(2) U Školi koja je ukljuĉena u štrajk mora se osnovati štrajkaški odbor ili imenovati osoba koja će
obavljati funkciju štrajkaškog odbora.
(3) Ĉlanovima štrajkaškog odbora ne moţe se naloţiti da rade za vrijeme štrajka.
Ĉlanak 63.
Štrajkaški odbor
(1) Štrajkaški odbor Sindikata prati odvija li se štrajk u redu i na zakonit naĉin, upozorava nadleţna
tijela na pokušaje spreĉavanja i ometanja štrajka, kontaktira s nadleţnim tijelima te obavlja druge
poslove.
(2) Štrajkaški odbor duţan je razmotriti svaku inicijativu za mirno rješenje spora koju mu uputi
poslodavac s kojim je u sporu te na nju odgovoriti u onom obliku u kojem mu je upućena.
Ĉlanak 64.
Poslovi koji se ne smiju prekidati
(1) Ugovorne strane usuglasile su sljedeće poslove koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka:
– poslovi odrţavanja i kontrole centralnog grijanja u školama i uĉeniĉkim domovima s vlastitom
kotlovnicom kada je grijanje u funkciji;
– poslovi smještaja i prehrane uĉenika u uĉeniĉkim domovima;
– poslovi prihvata i skrbi uĉenika u ustanovama za djecu s teškoćama u razvoju.
(2) Poslovi potrebni za opsluţivanje zaposlenika koji dobrovoljno ţele raditi, a nisu odreĊeni za
obavljanje poslova koji se ne smiju prekidati, ne mogu se proglasiti poslovima koji se ne smiju
prekidati.
(3) Broj zaposlenika iz stavka 1. ovog ĉlanka je: jedan zaposlenik na poslovima odrţavanja centralnog
grijanja u jednoj smjeni, tri zaposlenika na poslovima prehrane i jedan zaposlenik u kontroli smještaja
po smjeni te dva zaposlenika po kontroli prihvata i skrbi u ustanovama za djecu s teškoćama u razvoju
po smjeni.
Ĉlanak 65.
Prava sudionika štrajka
(1) Zbog sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno ovom Ugovoru, zaposlenici ne smiju biti
stavljeni u nepovoljniji poloţaj.
(2) Organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku sukladno ovom Ugovoru ne predstavlja povredu
ugovora o radu.
XIII. TUMAĈENJE UGOVORA
Ĉlanak 66.
Osnivanje i ovlasti povjerenstva za tumačenje
(1) Ugovorne strane osnivaju zajedniĉko povjerenstvo za tumaĉenje ovog Ugovora u koji potpisnici
ovog Ugovora imenuju po dva predstavnika i njihove zamjenike.
(2) Povjerenstvo za tumaĉenje ovog Ugovora:
– daje tumaĉenje odredaba ovog Ugovora,
– daje prijedloge ugovornim stranama za izmjenu spornih ĉlanaka Ugovora,
– prati izvršavanje ovog Ugovora i izvještava obje strane o provedbi i kršenju Ugovora.
(3) Strane potpisnice obvezuju se imenovati ĉlanove povjerenstva iz stavka 1. ovog ĉlanka u roku od
30 dana od dana potpisivanja ovog Ugovora.
Ĉlanak 67.
Način rada povjerenstva
(1) Povjerenstvo donosi svoje odluke većinom glasova svih ĉlanova.
(2) Ako se Povjerenstvo ne moţe sloţiti oko tumaĉenja odredbi ovog Ugovora tumaĉenje će se
povjeriti neutralnom struĉnjaku.
(3) O izboru neutralnog struĉnjaka i odreĊivanju roka u kojem se treba donijeti odluka, sporazumjet će
se ĉlanovi Povjerenstva.
(4) Tumaĉenje neutralnog struĉnjaka Povjerenstvo je duţno prihvatiti kao svoje tumaĉenje.
(5) Tumaĉenja Povjerenstva imaju pravnu snagu i uĉinke Kolektivnog ugovora i dostavljaju se
podnositelju upita, svim potpisnicima Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim
ustanovama.
(6) Ugovorne strane preuzimaju obvezu da će tumaĉenja Povjerenstva biti objavljena svakih 6 mjeseci
na mreţnim (web) stranicama Ministarstva i sindikata potpisnika ovog Ugovora.
Ĉlanak 68.
Rokovi za tumačenje
(1) Na zahtjev jedne od ugovornih strana ili poslodavca, Povjerenstvo za tumaĉenje duţno je dati
tumaĉenje ovog Ugovora u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva.
(2) Neutralni struĉnjak duţan je dati svoje tumaĉenje u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva.
XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Ĉlanak 69.
Poslovnik o radu iz ĉlanka 24. stavka 5. ovog Ugovora te Pravilnik o kriterijima iz ĉlanka 24. stavka 7.
ovog Ugovora Povjerenstvo na razini drţave iz ĉlanka 24. stavka 2. ovog Ugovora donijeti će u roku
od 30 dana od dana imenovanja tog Povjerenstva.
Ĉlanak 70.
Ugovorne strane su suglasne da će u roku od 30 dana od dana sklapanja ovog Ugovora pristupiti
pregovorima oko utvrĊivanja kriterija i ureĊenja Popisa škola s oteţanim uvjetima rada iz ĉlanka 14.
ovog Ugovora.
Ĉlanak 71. NOVO
(1) Ovaj Ugovor stupa na snagu danom potpisa, a primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog ĉlanka odredba ĉlanka 36. ovog Ugovora primjenjuje se od 1. rujna
2014. godine.
ZA SINDIKAT HRVATSKIH UĈITELJA
ZA VLADU REPUBLIKE
HRVATSKE
Sanja Šprem, dipl. učiteljica
Doc. dr. sc. Ţeljko Jovanović, dr. med., mr.oec,
ministar znanosti, obrazovanja i sporta
KLASA: 110-03/14-01/00001
URBROJ: 533-28-14-0013
Zagreb, 28. travnja 2014.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
459 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content