VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA COLLEGE OF AGRICULTURE KRIŽEVCI 48260 KRIŽEVCI, Milislava Demerca 1, HRVATSKA/CROATIA Tel.: +385 (0) 48 681 597; 279 182; Fax: +385 (0) 48 682 790; E-mail: [email protected] KRIŽEVCI Križevci, 1. listopad 2012. IZVEDBENI PLAN I PROGRAM STRUČNOG STUDIJA POLJOPRIVREDA Ak. god. 2012/2013. REDOVITI STUDIJ smjerovi: Bilinogojstvo Zootehnika Menadžment u poljoprivredi 1 VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: obvezni STTO1 Stručni studij - ST Nastavnici i suradnici: MATEMATIKA I PRIMJENA INFORMATIKE U POLJOPRIVREDI TEMELJI STUDIJA - STT Mr.sc. Krunoslav Škrlec, pred. Marijan Čančarević, prof., pred Sati 30 30 Nastava Vježbe + seminari Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta ECTS bodovi: 4 Semestar I ECTS bodovi 2 2 56 116 4 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja A: predavanja matematika UKUPNO SATI: 15 ECTS 1 MJESTO IZVOĐENJA PREDAVAONICA MATEMATIKA Redni broj NASTAVNA JEDINICA 1. Razmjeri, postotak, račun smjese, ploština i obujam, jedinice, Eulerova formula 3 2. Statistika – grafički prikaz, mjere položaja, mjere raspršenja, osnovni pojmovi iz kombinatorike i vjerojatnosti 3 3. Kombinatorika i vjerojatnost – osnovni pojmovi, binomna razdioba, normalna razdioba 3 4. Matrice i detertminante – definicija matrice, determinante 2. I 3. Reda, Sarusovo pravilo, rješavanje sustava Cramerovom metodom 3 5. Funkcije – jednostavniji primjeri s primjenom derivacije i integrala 3 UKUPNO SATI: Sati nastave 15 2 B. VJEŽBE – MATEMATIKA MATEMATIKA Redni broj NASTAVNA JEDINICA Sati nastave PRIMJERI ZADATAKA - Razmjeri, postotak, račun smjese, ploština i obujam, jedinice, Eulerova formula PRIMJERI ZADATAKA - Statistika – grafički prikaz, mjere položaja, mjere raspršenja, osnovni pojmovi iz kombinatorike i vjerojatnosti PRIMJERI ZADATAKA - Kombinatorika i vjerojatnost – osnovni pojmovi, binomna razdioba, normalna razdioba PRIMJERI ZADATAKA - Matrice i detertminante – definicija matrice, determinante 2. I 3. Reda, Sarusovo pravilo, rješavanje sustava Cramerovom metodom 1. 2. 3. 3. PRIMJERI ZADATAKA - Funkcije – jednostavniji primjeri s primjenom derivacije i integrala 7. UKUPNO SATI 2 4 3 3 3 15 C. PREDAVANJA - INFORMATIKA UKUPNO SATI: 15 MJESTO IZVOĐENJA ECTS 1 INFORMATIČKA PREDAVAONICA INFORMATIKA Redni broj NASTAVNA JEDINICA 1. Uvod u predmet, osnove rada na računalu 1 2. Dijelovi računala, rad s jedinicama informatičkog sustava 2 3. Građa računala, operacijski sustavi, računalne mreže 3 4. 5. 6. Sati nastave Osnove Microsoft Worda: unos i brisanje teksta, oblikovanje teksta, rad sa slikama, rad s tablicama, ispis dokumenta, pohranjivanje dokumenta Osnove Microsoft Excela: podaci u Excelu, formule i funkcije, rad s grafikonima, insertiranje tablica u ostale programe, ispis i pohrana dokumenta Osnove Microsoft PowerPointa: upravljanje slajdovima, animiranje objekta, korištenje gotovih predložaka, prezentiranje UKUPNO SATI: 3 3 3 15 3 D. VJEŽBE - INFORMATIKA UKUPNO SATI: 15 MJESTO IZVOĐENJA ECTS 1 INFORMATIČKA PREDAVAONICA INFORMATIKA Redni broj Sati NASTAVNA JEDINICA nastave Osnove rada na računalu: kreiranje, brisanje, premještanje i kopiranje mapa Osnove Microsoft Worda: pisanje, brisanje, premještanje i kopiranje teksta Osnove Microsoft Excela: korištenje jednostavnih funkcija i formula, primjeri tablične obrade podataka te izračunavanje potrebnih parametara 1. 2. 3. Osnove Microsoft PowerPointa: izrada prezentacije te obrada teksta i animacija po vrsti prezentacijskih tema 7. UKUPNO SATI 2 5 5 3 15 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Ispiti se održavaju odvojeno za matematiku i informatiku dinamikom jednom mjesečno. Dinamiku kolokvija dogovara se s premetnim nastavnikom. 3. Ispitni rokovi Nakon odslušanog predmeta svaki mjesec daje se jedan ispitni rok, osim u mjesecu lipnju i rujnu kada su ponuđena dva ispitna roka. 4. Ishodi učenja Nakon uspješno savladanog modula studenti će postići: - Elementarno poznavanje matematičkih alata primjenjivih u poljoprivredi, - Elementarno znanje o informacijskim tehnologijama i sustavima, - Znanje o osnovama rada na računalu, - Korištenje paketa alata Microsoft Office, - Stjecanje znanja o primjenjljivosti informacijske tehnologije na problemima u praksi, - Stjecanje znanja o korištenju suvremene informacijske tehnologije, - Osposobljavanje studenata samostalnom korištenju sustava informacijske podrške. 4 5. Popis literature 1. B. Plazibat, S. Jerčić (2001): INFORMATIKA, Veleučilište u Splitu, Split. 2. Čerić, V., Varga, M. I Birolla, H.: “Poslovno računarstvo”, Znak, Zagreb, 1998. 3. Elezović, N., Dakić, B.: Matematika 3. i 4. Udžbenik i zbirka za gimnaziju, Element, Zagreb. U Križevcima, rujan 2012. Nositelj modula: Mr.sc. Krunoslav Škrlec 5 VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: obvezni STTO2 Stručni studij - ST Nositelj modula: AGROKEMIJA ECTS bodovi: 5 TEMELJI STUDIJA STT Semestar I Dr. sc. Marija Vukobratović, profesor visoke škole Dr.sc. Želimir Vukobratović, profesor visoke škole Sati 45 30 Nastava Vježbe + seminari Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta ECTS bodovi 3 2 70 145 5 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja A: predavanja Ukupno: sati: 45 ECTS 3 NASTAVNA JEDINICA, predavanja Kemijski simboli, formule i jednadžbe, građa atoma, klasifikacija 1. elemenata Kemijske veze, kemijske reakcije, otopine, disocijacija elektrolita, 2. puferi i koloidi Biogeni elementi 1., 2. i 3. skupine (Na, K Ca i Mg) 3. Biogeni elementi 4. – 12: skupine (Mn, Mo, Fe, Cu i Zn) 4. Biogeni elementi 13. – 18: skupine (N, P, S, O i Cl) 5. Asimilacija mineralnih tvari 6. Voda u stanici i biljci, difuzija, osmoza, osmotski tlak 7. Uvod u organsku kemiju, ugljikovodici 8. Alkoholi, eteri, aldehidi, ketoni, organske kiseline 9. Esteri, masti, sapuni i detergenti 10. Šećeri, derivati 11. Aminokiseline i proteini, DNA i RNA 12. Uvod u metabolizam (energija i enzimi) 13. Fotosinteza 14. Disanje Utjecaj okolišnih čimbenika na fotosintezu i disanje 15. Fiziologija stresa UKUPNO SATI PREDAVANJA: 6 Broj sati 3 3 2 1 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 45 B: vježbe Ukupno: sati: 20 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. ECTS 2 NASTAVNA JEDINICA, vježbe Ponašanje u laboratoriju, opasnosti, prva pomoć. Laboratorijski pribor. Kvalitativna analiza. Sistematika i reakcije dokazivanja kationa i aniona pojedinih elemenata. Dokazivanje I i II analitičke skupine kationa (Pb, Hg, Cu) Dokazivanje III, IV i V analitičke skupine kationa (Fe, Al, Ca, Ba, NH3, K,Mg) Dokazivanje aniona klorida, karbonata, fosfata, sulfata i nitrata Dokazivanje kationa i aniona u otopini Kvalitativno određivanje bjelančevina, ugljikohidrata i alkohola Uvod u kvantitativnu analizu, metode gravimetrije i volumetrije, vaganje. Stehiometrijski račun. Razrjeđivanje otopina Priprema 0.1 M NaOH i 0.1 M HCl, određivanje faktora. Razdvajanje pigmenta kromatografijom na papiru i kvantitativno određivanje razdvojenih pigmenata. Određivanje deficita difuznog pritiska. UKUPNO SATI: C. seminari Broj sati 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 20 Ukupno: sati: 10 Proizvodnja gnojiva (kiselost i bazičnost) Krš Kružni tok ugljika i učinak staklenika Kisele kiše i smog Proizvodnja šećera Sapuni i detergenti Biljni hormoni Teške kovine u okolišu Proizvodnja soli Kisik: kružni tok, ozon, freoni Proizvodnja alkohola Omega masne kiseline Vitamini Anaerobno disanje Predavanja i seminari se izvodi u predavaonici VGUK-a, a vježbe u agrokemijskom laboratoriju, koji je opremljen svim potrebnim priborom i aparatima. 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Znanje studenata provjerava se i ocjenjuje kontinuirano tijekom trajanja predmeta „Agrokemija“. Pri tome se vrednuje nazočnost i sudjelovanje u nastavi, izrađeni individualni i timski zadaci studenata putem seminara, kao i savladano gradivo. Provjera znanja tijekom semestra vrši se putem pismenih kolokvija, a kao okvir za ocjenjivanje definiran je maksimalni broj bodova za pojedine aktivnosti gradivo bodovi Kolokvij iz OPĆE KEMIJE (pismeno) 5 Kolokvij iz ANORGANSKE KEMIJE (pismeno) 5 1. Semestarski test (pismeno) 10 Kolokvij iz ORGANSKE KEMIJE (pismeni) 10 Kolokvij iz poglavlja UVOD U METABOLIZAM (pismeno) 5 2. Semestarski test (pismeno) 15 7 Kolokvij iz vježbi Seminar Prisustvovanje predavanjima ZAVRŠNI ISPIT (usmeno)* *Bez obzira na broj sakupljenih bodova završni ispit mora biti prolazan! 10 5 5 30 Bodovi se stječu kontinuirano tijekom trajanja nastave, osim polaganja završnog ispita koji se polaže na kraju odslušanog predmeta. Pismeni ispiti i zadaci studenata se ispravljaju u roku od 8 dana, a rezultati se objavljuju na internet stranici VGUK i na oglasnoj ploči. Svaki student mora ispuniti uvjete za dobivanje potpisa, a uvjeti su: odrađene vježbe s preko 90% prisustvovanja i usmeno provjereno poznavanje simbola, formula i naziva važnijih elemenata i spojeva. Također se boduje prisustvovanje predavanjima po sljedećim kriterijima: > 90 81 – 90 71 – 80 61 – 70 51 - 60 < 50 5 4 3 2 1 0 Minimalan broj bodova za prolaz predmeta postavljen je apsolutno i iznosi 60 bodova. Ocjena na ispitu iz predmeta se utvrđuje od ukupno postignutih bodova: < 60 bodova 60 – 70 bodova 71 – 80 bodova 81 – 90 bodova > 90 bodova Student nije zadovoljio Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) Studenti koji na kolokvijima, semestralnim testovima i seminarskom radu sakupe više od 50 bodova oslobođeni su polaganja završnog ispita i dobivaju ocjenu izvrstan (5), a oni s 45 – 50 bodova ocjenu vrlo dobar (4). Studenti koji skupe ukupno manje od 60 bodova izlaze na usmeni ispit (maksimalno 3 puta) i mogu dobiti samo ocjenu dovoljan (2) ili dobar (3). 3. Ispitni rokovi Nakon odslušanog predmeta „Agrokemija“ svaki mjesec daje se jedan ispitni rok, osim u mjesecu lipnju i rujnu kada su ponuđena dva ispitna roka. 4. Ishodi učenja Studenti će nakon uspješno završenog predmeta biti: - upoznati s temeljima kemije, biogenim kemijskim elementima i kemijskim spojevima koji grade živi organizam te njihovom ulogom u životu biljaka i životinja, - upoznati s osnovnim principima fotosinteze i staničnog disanja, - upućeni u osnove procesa tvorbe organske tvari i energije kako bi mogli lakše pratiti stručne predmete, 8 - osposobljeni da mogu samostalno izračunavati i pripremati otopine, što će im kasnije koristiti u zaštiti i hranidbi bilja, sposobni sudjelovati u radu tima (uvježbani tijekom obavljanja vježbi i izradom seminara) sposobnim prezentirati vlastite rezultate istraživanja široj publici 5. Popis literature Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Amić, D. (2006.): “Kemija” Izabrana poglavlja, Poljoprivredni fakultet u Osijeku 2. Amić, D. (2008.): “Organska kemija” za studente agronomske struke, Školska knjiga Zagreb 3. Jurić A. (2001.): Priručnik za vježbe iz kemije, 4. Vukobratović M., (2009.): Osnove metabolizma biljaka, Interna skripta, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima Dopunska: 1. Jurić A., (1999.): Temelji kemije za studente nekemijskih studija, Skripta, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima 2. Jurić A. (1999.): Kemija prirodnih spojeva, Skripta, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima 3. Pevalek-Kozina, B.(2003.): Fiziologija bilja, Profil International, Zagreb 4. Vukadinović V., Lončarić Z.,(2002.): Ekofiziologija, Skripta, Poljoprivredni fakultet u Osijeku U Križevcima, listopad 2012. Nositelj modula: Dr. sc. Marija Vukobratović 9 VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redovni studij Akademska godina: 2012./2013. Modul: obvezni STTO12 Stručni studij - ST OSNOVE EKOLOGIJE S AGROKLIMATOLOGIJOM TEMELJI STUDIJA - STT Nastavnici i suradnici: Nastava Vježbe + seminari Stručna praksa Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta ECTS bodovi: 4,5 Semestar I Dr.sc. Zvjezdana Augustinović, viši predavač Nada Dadaček, dipl.ing., viši predavač Sati 30 30 8 ECTS bodovi 2 2 0,5 63 131 4,5 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja NASTAVNA JEDINICA 1. Ekologija, definicija, značenje, podjela, ekološke organizacijske jedinice 2. Ekosustav, kruženje tvari u ekosustavu, biotički i abiotički čimbenici 2.1. Biološki principi ekosustava, podjela ekosustava 3. Hranidbeni lanci i ekološke (hranidbene) piramide, ekološka efikasnost 4. Populacija, svojstva populacije, gustoća populacije 4.1. Kretanje populacije – migracija, emigracija, imigracija 4.2. Odnosi među populacijama – mutualizam, parazitizam, komenzalizam, predatorstvo, amenzalizam 5. Degradacija biosfere. Posljedice degradacije biosfere 5.1. Zagađivanje biosfere pesticidima– seminarski radovi 5.2. Zagađivanje i oštećenje tla, sastav i struktura zajednice tla 5.3. Zagađivanje hidrosfere, ekološka obilježja tekućica i stajačica 5.4. Zagađivanje hrane 6. Uloga čovjeka u održavanju ravnoteže u biosferi 7. Međunarodni sporazumi o zaštiti okoliša 8. Uvod, klima, vrijeme, atmosfera; sastav, onečišćivači atmosfere, ozonska rupa 9. Klimatski elementi 9.1. Svjetlost- spektralni sastav, intenzitet sunčevog osvjetljenja, dužina dana, fotoperiodizam, utjecaj svjetlosti na rast i razvoj biljaka 9.2. Toplina i temperatura – temperatura zraka, temperatura tla, utjecaj 10 P V S 2 2 2 2 2 1 1 1 1 1 2 1 1 1 3 1 2 4 3 1 1 1 9.3. 9.4. 10. 11. temperature na biljke Voda (vlaga)-kruženje vode u prirodi, vlaga zraka, oblaci i magla, oborine (postanak, podjela), utjecaj vode na rast i razvoj biljaka Zrak (vjetar)-ciklona i anticiklona, vjetar, najvažniji vjetrovi u Hrvatskoj, ruža vjetrova; Beaufortova skala, štete i koristi od vjetrova, vjetrobrani Meteorološka mjerenja i motrenja (na meteorološkoj postaji); Meteorološki instrumenti: podjela; (instrumenti za mjerenje insolacije, termometri i geotermometri, evaporimetri, psihrometri i higrometri, kišomjeri ili ombrometri, barometri, anemometri, vjetrokaz) i meteorološka mjerenja i motrenja (mjerenje pojedinog elementa, dnevnik motrenja, sređivanje i korištenje meteoroloških podataka) Poljoprivredna ocjena klime: hidrotermički koeficijent, Indeks suše po De Martoneu, Langov kišni faktor, Klimatski dijagram po Walteru Organizacija meteorološke službe, prognoza vremena Köppenova klasifikacija klime, klimatska područja Hrvatske Fenologija Stručna praksa: projektni zadatak 12. 13. 14. 15. Ukupno Sveukupno 3 3 3 5 30 5 1 1 3 8 20 68 10 Mjesto održavanja nastave - Predavanja i seminari se održavaju u predavaonici, vježbe i izrada projektnog zadatka na Prvoj agrometeorološkoj postaji Križevci i u kompjutorskoj dvorani. 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Svaki nastavnik ocjenjuje dio modula koji predaje. Ocjena iz dijela modula Osnove ekologije određuje se na osnovi prisustvovanja i aktivnosti na nastavi, seminarskog rada, kolokvija i projektnoga zadatka na sljedeći način: Prisustvovanje i aktivnost na nastavi Izrada i prezentacija seminarskog rada 1. kolokvij 2. kolokvij Izrada i prezentacija projektnog zadatka (dio iz dijela modula Osnove ekologije) 15 % 30 % 35 % 15 % 5% 91-100 % 81-90 71-80 60-70 <60 Izvrstan Vrlo dobar Dobar Dovoljan Nedovoljan Ako student ne uspije položiti ispit putem kolokvija polaže pismeni ispit nakon čega slijedi usmena provjera. Ispit iz Agroklimatologije se polaže na osnovi aktivnosti na nastavi, kolokvija, usmenog ispita i projektnoga zadatka na sljedeći način: 11 Prisustvovanje i aktivnost na nastavi 1. kolokvij 2. kolokvij Usmeni ispit Projektni zadatak Ukupno Broj bodova 0-5 bodova 0-20 bodova 0-20 bodova 0-30 bodova 0-25 bodova 0-100 bodova Ocjena 91-100 - izvrstan 81-90 - vrlo dobar 71-80 - dobar 60-70 - dovoljan <60 - nedovoljan Student koji sa vrlo dobrim i odličnim položi kolokvije, te obrani projektni zadatak, zadržava ocjenu i oslobađa se usmenog ispita. Student koji padne na bilo kojem kolokviju, upućuje se na pismeni ispit (test od 30 pitanja), a zatim pristupa usmenom ispitu. Ocjena iz Agroklimatologije s ocjenom iz Osnova ekologije daje konačnu ocijenu. 3. Ispitni rokovi Nakon odslušanog predmeta svaki mjesec daje se jedan ispitni rok, osim u mjesecu lipnju i rujnu kada su ponuđena dva ispitna roka. 4. Ishodi učenja Nakon uspješno svladanog modula, studenti će moći: prepoznati različite ekosustave i identificirati štetne procese i druge uzroke njihovih zagađivanja, te predložiti mjere za smanjenje tih štetnih utjecaja. Kroz modul Agroklimatologija upoznat će dominantan čimbenik svakog ekosustava, klimu i njen utjecaj na agroekosustav. Kroz projektni zadatak student će naučiti koristiti podatke meteoroloških mjerenja i načine vrednovanja klime za potrebe poljoprivrede. 5. Popis literature a) Obvezna: 1. Dadaček, Nada, Peremin Volf Tomislava (2009): Agroklimatologija, Zrinski d.o.o., Čakovec 2. Filipčić, Anita (1996): Klimatologija u nastavi geografije, Posebno izdanje časopisa Hrvatski zemljopis, Zagreb. 3. Glavač, Vjekoslav (2001): Uvod u globalnu ekologiju, Intergrafika, Zagreb 4. Klepac Ratimir (1988). Osnove ekologije, Jumena, Zagreb 5. Penzar, I., Penzar, Branka (2000): Agroklimatologija, Školska knjiga, Zagreb. b) Dopunska: 6. Begon, M., Harper. J. L., Townsend, C.R.(1996): Ecology, Blackwell Science 7. Butorac, A.(1999): Opća agronomija, Školska knjiga, Zagreb. 8. Krebs, C.J.( 1994): Ecology, Harper&Row Publishers, New York, San Francisko, London 9. Potočnik,V., Lay, V.(2002): Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u Hrvatskoj, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja 10. Dikić, D. I sur. (2001): Ekološki leksikon, Barbat, Zagreb 11. Delort, R., Walter, F. (2002): Povijest europskog okoliša, Barbat, Zagreb U Križevcima, 14. rujna 2012. Nositelj dijela modula: Osnove ekologije Dr. sc. Zvjezdana Augustinović Nositelj dijela modula: Agroklimatologija Nada Dadaček, dipl. ing 12 VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: obvezni STTO4 Stručni studij - ST TLOZNANSTVO ECTS bodovi: 5,5 TEMELJI STUDIJA - STT Semestar I Dr. sc. Andrija Špoljar, profesor visoke škole Nastavnici i suradnici: Dr. sc. Ivka Kvaternjak, viši predavač Sati ECTS bodovi Nastava 45 3 Vježbe 30 2 Stručna praksa 8 0,5 Opterećenje studenta izvan 77 aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta 160 5,5 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja PREDAVANJA (predavaonica) R.br. Nastavna jedinica 1. Uvod u tloznanstvo I PEDOGENEZA 1. Pedogenetski čimbenici 1.1. Matični supstrat 1.2. Klima 1.3. Reljef 1.4. Biotski čimbenici tvorbe tla 1.5. Vrijeme 2. Pedogenetski procesi 2.1. Trošenje primarnih minerala 2.2. Tvorba sekundarnih minerala 2.3. Razgradnja organske tvari i tvorba humusa 2.4. Tvorba organsko-mineralnih spojeva 2.5. Migracija 2.6. Specifični procesi II MORFOLOGIJA 1. Vanjska morfologija 2. Unutarnja morfologija III FIZIOGRAFSKE ZNAČAJKE TLA 1. Pedofizika 1.1. Fizika krute faze 1.1.1. Tekstura, struktura, gustoće tla, porozitet i konzistencija 1.2. Fizika tekuće faze 1.2.1. Oblici vode u tlu 13 Sati 1 2 3 1 3 3 1.2.2. 1.2.3. 1.2.4. 1.3. 1.3.1. 1.3.2. 1.3.3. 1.4. 2. 2.1. 2.1.1. 2.1.2. 2.1.3. 2.1.4. 2.1.4.1. 2.2. 2.2.1. 2.2.2. 2.2.3 2.2.4. 3. 3.1. 3.2. 4. IV 1. 1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 1.5. 2. 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 3. 3.1. 3.2. 4. 5. 1. 2. 2.1. 2.2. 2.3. Vodne konstante Određivanje sadržaja vlage u tlu Vodni režim i bilanca vode u tlu, kretanje vode u tlu Plinovita faza tla Ekološki značaj zraka u tlu Aeracija tla Kapacitet tla za zrak Toplinske značajke tla Pedokemija Kemija krute faze Kemijski sastav krute faze tla Elementarni sastav tla Humus Sorpcijska sposobnost tla Sorpcija kationa i aniona Kemija tekuće faze Aktivna i potencijalna kiselost pH tla, hidrolitska i supstitucijska kiselost Puferizacijska sposobnost tla Oksidacijsko redukcijski procesi u tlu Pedobiologija Flora i fauna Mikroorganizmi Plodnost tla Klasifikacija tala Odjel automorfnih tala Nerazvijena tla Humusno akumulativna tla Smeđa ili kambična tla Eluvijalno-iluvijalna tla Antropogena i tehnogena tla Odjel hidromorfnih tala Nerazvijena tla Pseudoglejna tla Semiglejna tla Glejna tla Tresetna tla Antropogena tla Odjel halomorfnih tala Solončak Solonec Odjel subakvalnih tala Melioracijske mjere uređenja VJEŽBE Terenska pedološka istraživanja (učilišno pokušalište) Fizikalne značajke tla (pedološki laboratorij) Gustoće tla Kapacitet tla za vodu Higroskopicitet 14 4 2 3 3 3 3 7 3 2 1 1 5 2 1 1 2.4. 2.5. 2.6. 2.7. 2.8. 2.9. 3. 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 3.6. 4. 4.1. 5. 1. 2. 3. 4. 4.1. 6. 7. Inertna voda, točka venuća, fiziološki aktivna vlaga Trenutačna vlažnost Ukupni porozitet Kapacitet tla za zrak Mehanički sastav Plasticitet Kemijske značajke tla (pedološki laboratorij) Zemnoalkalni karbonati Reakcija tla Potencijalna kiselost Adsorpcijski kompleks Količina humusa po Tjurinu, karakter humusa Aktivno vapno Bilanca vode u tlu (predavaonica) Bilanca vode po Thornthwaiteu Upoznavanje tipova tala Ispravci programa vježbi OSTALE AKTIVNOSTI Terenske i laboratorijske vježbe, studiranje literature (rad kod kuće) Konzultacije (kabinet) Provjera znanja iz vježbi testom (predavaonica) Sudjelovanje u izradi stručnih i znanstvenih radova Rad na terenu i po potrebi u laboratoriju Ispit (pismeni i usmeni) ili putem kolokvija (predavaonica, kabinet) STRUČNA PRAKSA Izrada projektnog zadatka (informatička učionica) 2 2 1 1 2 2 2 1 4 1 3 30 10 12 10 15 8 2. Način polaganja i način ocjenjivanja Moguće je ispit položiti putem kolokvija (pismeno, usmena potvrda) tijekom izvođenja nastave ili se polaže nakon odslušanih predavanja i vježbi (pismeno, usmena potvrda). Polažu se tri kolokvija (dva iz predavanja i jedan iz vježbi). Studenti koji ne zadovolje, uz uvjet da su položili barem jedan od kolokvija, imaju pravo na jedan popravni kolokvij. Ukoliko studenti ne polože na ovaj način polažu ispit. Uvjet za izlazak na ispit su odslušana predavanja i vježbe te izrađen projektni zadatak. Pismeni kolokvij sastoji se od 10 pitanja, a način ocjenjivanja je sljedeći (bodovi od 1 do 10): 5,5 - 6,5 - dovoljan (2) 7,0 – 8,0 - dobar (3) 8,5 - 9,0 vrlo dobar (4) 9,5 -10,0 - izvrstan (5) Studenti koji nisu položili kolokvije polažu ispit koji se sastoji iz pismenog (isti kriteriji kao za kolokvij) i usmenog dijela. Konačna ocjena dobije se na sljedeći način: 1. Aktivnost na nastavi i uredno pohađanje - 5% 2. Vježbe - 30% 3. Projektni zadatak – 25% 4. Predavanja - 40% 15 3. Ispitni rokovi: U zimskom ispitnom roku (veljača) daju se dva roka, a u ljetnom tri (lipanj, srpanj) i jesenskom dva (rujan). U ostalim mjesecima, osim kolovoza daje se po jedan ispitni rok. 4. Ishodi učenja - Ishodi učenja studenata su sljedeći: osposobljeni za rad na terenu i u laboratoriju, osposobljeni za obradu i interpretaciju analitičkih podataka, ovladavaju računalnim tehnologijama (tablice, grafikoni, tekst), osposobljeni za davanje preporuka u cilju unapređenja poljoprivredne proizvodnje, osposobljeni za pisanje stručnih izvještaja. 5. Literatura: a) Obvezatna literatura: Špoljar, A. (2007): Tloznanstvo i popravak tla (I dio), skripta, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Križevci. Šimunić, I., Špoljar, A.(2007): Tloznanstvo i popravak tla (II dio), skripta, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Križevci. Šimunić, I., Špoljar, A., Peremin Volf Tomislava (2007): Vježbe iz tloznanstva i popravka tla, skripta, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Križevci. b) Dopunska literatura: Bašić, F. (1982): Pedologija. Poljoprivredni institut Križevci, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb. Škorić, A. (1986): Priručnik za pedološka istraživanja. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. Škorić, A. (1990): Postanak, razvoj i sistematika tala. Fakultet poljoprivrednih znanosti u Zagrebu, Zagreb. Škorić, A. (1991): Sastav i svojstva tla. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. . Nositelj modula: Križevci, 27. rujna. 2012. Prof. dr. sc. Andrija Špoljar 16 VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: obvezni STTO5 Stručni studij - ST OSNOVE POLJOPRIVREDNOG ECTS bodovi: 6 STROJARSTVA TEMELJI STUDIJA – STT Semestar: I Mr. sc. Miomir Stojnović, viši predavač Nastavnici i suradnici: Dragutin Žibrin, dipl. ing Sati ECTS bodovi Nastava 30 2 Vježbe + seminari 30 2 Stručna praksa + IPZ 30 2 Opterećenje studenta izvan 84 aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta 174 6 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja Redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Nastavna jedinica PREDAVANJA Uvodni dio - značaj strojarstva u poljoprivredi, specifičnosti poljoprivrednog strojarstva, uvjeti eksploatacije poljopr.strojeva Strojni materijali - svojstva, podjela, metali - crni i obojeni, lijevano željezo, čelik, slitine, nemetali Elementi strojeva - elementi za spajanje, prijenos sile i gibanja, elementi protoka Trenje, maziva i podmazivanje - suho i mokro trenje, vrste maziva i njihova svojstva, načini podmazivanja I. Kolokvij Radni strojevi - crpke, kompresori, ventilatori, vrste crpki, kapacitet, pogonska snaga, vrste kompresora i ventilatora, podtlačne crpke Pogonski strojevi - motori - vrste pogonskih strojeva, stupanj korisnog djelovanja Motori SUI - podjela, princip rada, Otto i Diesel motori, goriva za motore Konstrukcija motora SUI - nepokretni i pokretni dijelovi motora Uređaj za napajanje gorivom Uređaj za podmazivanje, uređaj za hlađenje Uređaj za paljenje Otto motora, uređaj za pokretanje motora Uređaj za usis i ispuh, uređaj za predgrijavanje zraka Elektromotori - vrste i njihova primjena u poljoprivredi II. Kolokvij Poljoprivredni traktor - funkcija traktora u poljoprivrednoj proizvodnji,vrste i podjela traktora 17 Broj sati 1 3 2 1 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Elementi za prijenos snage Uređaj za kretanje traktora Uređaj za upravljanje traktorom Uređaj za kočenje Hidraulični uređaji traktora 1 1 1 1 1 Električni uređaji traktora Dodatna oprema traktora Uređaj za vuču i pogon radnih strojeva Vučne karakteristike traktora u eksploatacijskim uvjetima III. Kolokvij 1 1 1 1 1 VJEŽBE Mjerni sustavi i mjerne jedinice - osnovne i izvedene jedinice SI sustava, preračunavanje starih i novih jedinica mjera Strojni materijali - upoznavanje s materijalima u poljoprivrednom strojarstvu, proračuni čvrstoće, naprezanja i dilatacije materijala Strojni elementi -upoznavanje strojnih elemenata na poljoprivrednim strojevima, zavarivanje, lemljenje i zakivanje, proračuni remenskog, zupčanog i lančanog prijenosa, elementi protoka Trenje, maziva i podmazivanje - upoznavanje s različitim vrstama maziva, standardne oznake maziva - SAE i API klasifikacija motornih i transmisijskih ulja Crpke, kompresori, ventilatori - upoznavanje s različitim konstrukcijama i njihovom primjenom u poljoprivredi Motori SUI - vanjske značajke motora SUI - proračun radne zapremnine, stupnja kompresije, indicirane i efektivne snage motora, stupanj korisnog djelovanja motora, specifična potrošnja goriva Konstrukcija motora SUI - upoznavanje s pokretnim i nepokretnim dijelovima motora Uređaj za napajanje gorivom Uređaj za podmazivanje, izmjena ulja Uređaj za hlađenje - hlađenje tekućinom, hlađenje zrakom Uređaj za pokretanje motora, uređaj za usis i ispuh, žarnice Elektromotori - izvedbe elektromotora, jednofazni i trofazni asinhroni elektromotori Poljoprivredni traktor - podjela i vrste traktora Uređaji i mehanizmi na traktoru Tehničko održavanje traktora Pokretanje, vožnja i rad traktorom SEMINARI - Svojstva strojnih materijala - Elementi strojeva – proračuni - Motori SUI – vanjske karakteristike, konstrukcija, razvoj - Elektromotori u poljoprivredi - Poljoprivredni traktori STRUČNA PRAKSA I INTEGRIRANI PROJEKTNI ZADATAK Pripomoć traktoristi u pripremi traktora i traktorskih priključaka za rad, 18 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 1 2 2 2 2 2 5 agregatiranje, podešavanje agregata Rad na uređenju i održavanju ekonomskog dvorišta i strojnog parka ekonomije Pripomoć traktoristi u radu s traktorskim agregatima u polju, sudjelovanje u izvođenju pojedinih agrotehničkih operacija Rad na čišćenju, podmazivanju i konzerviranju poljoprivrednih strojeva i oruđa 5 15 5 Nastava i vježbe održavat će se u predavaoni i u praktikumima Učilišta, a stručna praksa i IPZ na proizvodnim površinama Učilišta. 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Ispit se polaže putem tri kolokvija tijekom semestra, ili putem pismenog i usmenog ispita u slučaju negativno ocijenjenih kolokvija. Pored kolokvija i pismenog i usmenog ispita, u ocjenu ulazi i ocjena integriranog projektnog zadatka vezanog uz stručnu praksu na modulu i ocjena seminara, redovitost pohađanja nastave i aktivnost na nastavi. 3. Ispitni rokovi Po završetku semestra, tijekom veljače se daju dva redovna ispitna roka. U lipnju i srpnju daju se tri ispitna roka te dva roka u rujnu. 4. Ishodi učenja Po uspješno završenom kolegiju studenti će biti sposobni: - definirati i objasniti značaj i specifičnosti poljoprivrednog strojarstva - poznavati svojstva i značaj strojnih materijala u strojarstvu - proračunati naprezanja i dimenzioniranje materijala - poznavati analitiku strojarstva - poznavati i objasniti princip rada i konstrukciju radnih i pogonskih strojeva u poljoprivrednom strojarstvu - izračunati bilancu snage i radnu bilancu traktora - planirati nabavu i racionalno korištenje traktora i strojeva za određene agrotehničke zahvate - razvijati komunikacijske vještine i timski rad na integriranom projektnom zadatku - prezentirati rezultate timskog rada 5. Popis literature: a) Obavezna: 1. Toufar, F. (1997): Tehnički materijali I, Školska knjiga, Zagreb 2. Hercigonja, E. (1998): Elementi strojeva, Školska knjiga, Zagreb 3. Stojnović, M. (1995): Motori s unutarnjim izgaranjem i poljoprivredni traktori, skripta, Križevci 4. Stojnović, M. (2004): Osnove poljoprivrednog strojarstva - praktikum (riješeni zadaci za pismeni dio ispita), Križevci 5. Jagar,N.,D. Filipović (1997): Traktor na poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima, Hrvatski zadružni savez, Zagreb b) Dopunska: 1. Jeras, D. (1992): Klipni motori, uređaji, Školska knjiga, Zagreb 2. Kalinić, Z. (2004): Motori s unutrašnjim izgaranjem, Školska knjiga, Zagreb 3. Koludrović, R. (1978): Tehnologija auto-materijala, Tehnička knjiga, Zagreb 4. Tomić, B. (1998): Osnove elektrotehnike, Školska knjiga, Zagreb Nositelj modula: mr.sc. Miomir Stojnović U Križevcima, rujan 2012. 19 VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: obvezni STTO092 Stručni studij – ST KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE TEMELJI STUDIJA STT Nositelj modula: Nastava Vježbe + seminari Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta ECTS bodovi: 2 Semestar I Marija Laszlo, prof., pred. Sati 15 15 ECTS bodovi 1 1 28 58 2 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja Predavanja, vježbe Nastavna jedinica 1. Uvod u u predmet, studetske obveze, teme za semianare 2. E-komunikacija, uvod u Google Docs 3. Opće i znanstvene kom. vještine, značenje, važnost, primjena u znanstvenoj i stručnoj komunikacija, društvena važnost 4. E-izvori znanstvene obavijesti i znanja, suradnja na Google Docs: dijeljenje, pohrana i izrada dokumenata. Agroknowledge – agronomsko znanje, pretraživanje i rasprava. Prva pismena provjera ishoda učenja 20 P* 1 V* 1 1 1 Mjesto održavanja predavaonica inf. učionica predavaonica inf. učionica 5. VGUK kao obavijesni izvor o stjecanju obrazovanja iz 1 poljoprivrede, snalaženje na web strani, nalaženje izvora znanja i obavijesti, akademska čestitost vs. plagiranju. 6. Web-strana VGUK-a, prijegled sadrja: tko, što, gdje, kada. 7. Komunikacijske vještine i njihova uloga u osobnome i 1 poslovnome životu, opći i akademski rječnik, stručno nazivlje, uvod u znanstveno čitanje i pisanje 8 Baze znastvenih i stručnih članaka Sveučilišta u Zagrebu, Google Scholar, pretraživnje i nalaženje vrijednih izvora o poljoprivredi Druga pismena provjera ishoda učenja 9. Stručno nazivlje na primjerima pismenih izvora. Rječnici i thesaurusi poljoprivrede. Razvoj stručnoga nazivlje. 10. Akademska pismena i usmena komunikacija. Bibliografska i informacijska pismenost. Prosudbeno mišljnje na primjerima pročitanih znanstvenih i stručnih članaka. 11. Cjeloživotno učenje. Učenje i pamćenje. Učenje kao 3 komunikacijska vještina. Digitalni izvori znanja i uloga u učenju. Treća pismena provjera ishoda učenja 12. Vježbe na primjerima za cjeloživotno učenje. Studentski javni nastupi i testovi slušanja i zapamćivanja stručnih i znanstvenih činjenica Pismeni ispit: Životne i stručne komunikacijske vještine Usmeni ispit: Provjera razumijevanja pročitanoga znanstvenoga članka i prosudbenoga mišljenja P* =predavanje V*=vježbe predavaonica 1 inf. učionica predavaonica 3 inf. učionica 3 inf. učionica 3 inf. učionica predavaonica 3 Inf. učionica 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Aktivnost koja se ocjenjuje Udio u konačnoj ocjeni 1. kolokvij: osnove informacijske pismenosti 15% 2. kolokvij: vrste komunikacijskih vještina u akademskoj zajednici 15% 3.kolokvij: komunikacijske vještine kao strategija cjeloživotnoga učenja i stjecanja obrazovanja Pismeni ispit: životne i stručne komunikacijske vještine 20% Usmeni ispit : Razumijevanje pročitanoga i prosudbeno mišljnje 30% 20% 3. Ispitni rokovi Napomena: polaganje 1-3 kolokvija uvjet je za izlazak na pismeni ispit. Prema procjeni nastavnika, iza pismenog ispita može slijediti i usmena provjera. 21 4. Ishodi učenja Nakon uspješno savladanog modula studenti će moći: - Objasniti ulogu razvoja komunikacijskih vještina tijekom školovanja. Razumijeti razliku između osovnih komunikacijskih vještina stečenih u osnovnoj i srednjoj školi i akademskih vještina neophodnih za uspjeh na studiju. Razviti sposobnost dubinskoga čitanja, tj. čitanja učenja radi i razvoja stručnoga rječnika. Naučiti kako valja znanstveno pisati, tj. jasno, kratko i razumljivo oblikovati poruku. Prepoznati valjane argumente i znanstvene činjenice i znati ih primijeniti u raspravama. Postati svjestan prednosti Interneta kao sredstva za stjecanje znanja, a ne samo zabave. Opisati vrijedne izvore znanja i obavijesti u bazama, web stranama i dokumentima nađenih pomoću Google Scholara. Nabrojiti i opisati načine prepoznavanja vrijednih e-izvora. Sudjelovati u zajedničkim izradama seminara i čitanja znanstvene literature. Naučiti primjenu etičnih načela u akademskoj zajednici, izbjegavati potkradanje tuđih djela i potpisivati ih svojim imenom. Naučiti pravila i prednosti navođenja (citiranja) literature, razlikovati potpuni navod tuđega teksta od parafraziranja i prepričavanja te načine kako se to navodi u vlastitome radu. Ishodi učenja na vježbama Student obavlja vježbe na računalu služeći se znanjima pretraživanja i procjene vrijednosti e-izvora: 1. Sudjelovanje u zadacima vezanim za komunikacijskih vještina koje odredi nastavnik 2. Suradnja u izradi e-istraživanja i čitanja stručnih i znanstvenih članaka 5. Popis literature Literatura Obvezna: Lasić, J., Laszlo, M., Boras, D. Informacijsko čitanje. Zagreb : Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2007. Johnson, Spencer. Tko je maknuo moj sir : divan način kako se uhvatiti s promjenama u životu i na posl., Zagreb : Izvori, 2002. Bradley, B.E., Speech communication : the credibility of ideas. 3rd ed. Dubuque, Iova : WCH.() Digitalni izvori na aboogy.com i na Google Documents svima studentima tako da se svima šalju poveznice. Dopunska Handbook of Communication Competence. Vol. 1. Berlin : Mouton de Gruyter, 2008. Handbook of Communication Skills. London : Routlege, cop. 2006. Nositelj modula Marija Laszlo U Križevcima, rujna 2012. 22 VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. ENGLESKI JEZIK Modul: obvezni STTO6 Stručni studij – ST TEMELJI STUDIJA STT Nositelj modula: Nastava Vježbe + seminari Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta ECTS bodovi: 6 Semestar I i II Mr. sc. Renata Husinec, viši predavač Sati 45 45 ECTS bodovi 3 3 84 174 6 Izvedbeni plan nastave c) Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja Red. Br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 1. Nastavna jedinica I. semestar Introducing the course General information about the course, textbooks, dictionaries and examination How English works Basic, intermediate and advanced points Introduction to Agricultural English Plants, plant groups Parts of a plant and their functions Statements of function, forms of definition, impersonal passive The life cycle of a plant Definitions of processes, relationship between statements Soils Expressing conditions Degrees of certainty (modals) The origin and composition of soil Writing descriptions from tables, comparative and contrastive sentences Cereals, writing sentences and paragraphs Drainage and irrigation Classification, description and identification, expression of purpose Students' powerpoint presenatations Ukupno II. semestar Manures and fertilizers Generalizations, recommendations and predictions 23 Sati 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 30 3 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 20. Animal husbandry The digestive system of farm animals Feeding farm animals Feedingstuffs Reproduction and breeding Market gardening, Directions, descriptions and drawing conclusions Vegetables , asking questions Fruits and beverage crops, Defining Farmers of the world Extension: Working with farmers Farm machinery (1) and (2) Milk as food The composition of milk The control of weeds and plant diseases Recommendations Livestoock health Micro-organisms Farm management (1) Farm management (2) Sustainable agriculture General revision and students' presentations Ukupno II. Semestar: 3 4 4 4 4 3 3 4 2 4 4 4 3 3 4 4 60 d) Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Uvjet za polaganje modula je redovito pohađanje predavanja i vježbi te ostvareno pravo na potpis na kraju semestra, održane dvije powerpoint prezentacije na zadanu temu. Ispit se polaže pismeno i usmeno. Na kraju svakog semestra student polaže kolokvij, a nakon položenih kolokvija polaže usmeni dio ispita: razgovor na zadanu temu iz gradiva i samostalni prijevod 20 kartica stručnog teksta po vlastitom izboru. Ukupna ocjena je prosječna vrijednost zalaganja na nastavi, kolokvija, prezentacija, prijevoda i usmenog ispita. 3. Ispitni rokovi U zimskom ispitnom roku (veljača) daju se dva roka, a u ljetnom tri (lipanj, srpanj) i jesenskom dva (rujan). U ostalim mjesecima, osim kolovoza daje se po jedan ispitni rok. e) Ishodi učenja Opće i specifične kompetencije razvijaju se u sklopu četiri osnovne jezične vještine, a temelje se na ljestvici od šest razina Zajedničog europskog referentnog okvira za jezike (CEFRL) koji je osmislilo i razvilo Vijeće Europe. Slušanje – B2 Čitanje – B2 Govor – B2 Pisanje – B2 24 Nakon položenog ispita studenti će moći: razumjeti predavanja i govore te pratiti čak i složenu argumentaciju ako im je tema poznata razumjeti veći dio vijesti i programa koji se bave poljoprivredom na standardnom engleskom pokazati i primijeniti osnovno znanje o temama koje se obrađuju na predavanjima opisati osnovne pojmove i procese u području poljoprivrede analizirati i interpretirati članke i izvještaje koji obrađuju suvremene teme i probleme iz područja poljoprivrede u kojima pisac zauzima određena stajališta ili izražava određena mišljenja primijeniti osnovna gramatička pravila koja se usvajaju na vježbama u vođenju koherentnog diskursa uključiti se u razgovor o temama koje su im poznate, koje su od osobnog interesa ili se odnose na šire područje poljoprivrede interpretirati i pisati kraće, jednostavne bilješke i poruke znati napisati vrlo jednostavno osobno ili poslovno pismo 5. Popis literature Literatura: f) Obvezna za savladavanje programa i polaganje ispita: Odabrani tekstovi iz sljedećih knjiga: Gordana Mikulić (1989): English in Agriculture, Školska knjiga, Zagreb Alan Mountford 1997): English in Agriculture, Oxford University Press C St J Yates (1992): Agriculture, Cassell Publishers Ltd Josip Ritz (1996): Hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski agronomski rječnik s latinsko-hrvatskim indeksom, Školska knjiga, Zagreb Dictionary of Agriculture (1996), Alan Stephens ed., Peter Collin Publishing g) Dopunska literatura: John Eastwood (2003): Oxford Practice Grammar, Oxford University Press Željko Bujas (1999): Veliki hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski rječnik, Globus, Zagreb Trisha Greenhalgh (1995): Environment Today, Longman U Križevcima, listopad 2012. Nositelj modula: Mr.sc. Renata Husinec, viši predavač 25 VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: obvezni STTO7 Stručni studij - ST NJEMAČKI JEZIK TEMELJI STUDIJA STT Nositelj modula: Nastava Vježbe + seminari Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta ECTS bodovi: 6 Semestar I i II Mr. sc. Valentina Papić Bogadi, predavač Sati 45 45 ECTS bodovi 3 3 84 174 6 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja Red. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. Nastavna jedinica Sati I. SEMESTAR Einführung in den Lehrplan Vorstellungsgespräch der Studenten Tempusformen Lemken – Gerätehersteller für die Landwirtschaft Informationen erfragen Feldfrüchte Betriebsgrößen Die Landwirtschaft hat viele Gesichter Führung über dem Hoss-Hof Baumschulen Ein Gemüseanbaubetrieb Landmaschinen, Bodenbearbeitung, Aussaat Aus der Geschichte des Traktors Maschinenschäden beseitigen Vor der Aussaat bis zur Ernte Produktionsvervahren Düngung - Aussaat Aussaat und Anzucht von Jungpflanzen Präsentationen der Studenten Wortschatzwiederholung Schriftliches Prüfen Ukupno I semestar 26 1 1 2 2 1 1 1 2 1 1 2 2 1 2 2 1 2 1 2 1 1 30 Red. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 29. 30. Nastavna jedinica Sati II. SEMESTAR Integrierter Pflanzenschutz Verfahren im Pflanzenschutz Ökologischer Landbau Wortschatzwiederholung Tierhaltung - Futteraufnahme Schweinemast Merkmale der deutschen Schweinerassen Rinderzucht und Milkproduktion 12 goldene Regel für richtiges Melken Sprachquiz Weinbau – Begriffe aus der Weinsprache Das Weinanbaugebiet Rheinpfalz Rebsorten und Qualitätstufen Anbaugebiete und Weinstraßen Weine vermartken Weinbegriffe Vermarktung und Verkauf Marketing – Vermarktung von Raps und Erdbeeren Zusätzliche Standbeine in der Landwirtschaft Unternehmensporträt Messen und Ausstellungen Messebesuch Wie schreibt man ein Referat Ausbildung und Praktikum in der Landwirtschaft Handlungskompetenz im Beruf entwickweln Sich um ein Praktikum bewerben Golf – ein neues Standbein der Landwirtschaft Wortschatz wiederholen Präsentationen der Studenten Ukupno II semestar 2 2 2 2 2 2 2 3 2 1 2 2 3 2 2 2 2 3 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 60 Nastava iz kolegija „Njemački jezik izvodi se u obliku predavanja i vježbi i to 15 + 15 u prvom semestru i 30 + 30 u drugom semestru. Predavanja obuhvaćaju ponavljanje osnova jezičnih zakonistosti kako bi se studenti prilikom obrade stručnih teksova mogli fokusirati na analizu stručnog vokabulara. Ponavljanje jezičnih zakonistosti obuhvaća: - Prezent slabih, jakih, povratnih i djeljivih glagola (aktiv i pasiv) - Perfekt slabih, jakih, povratnih i djeljivih glagola (aktiv) - Futur slabih, jakih, povratnih i djeljivih glagola (aktiv) - Modalne glagole (prezent i preterit) - Ustrojstvo zavisno složene rečenice - Komparaciju pridjeva Vježbe su fokusirane na rad na stručnim tekstovima vezanim uz sljedeće teme: Landbau, Ackerbau, Getreideanbau, Viehzucht, Obstanbau, Gemüseanbau Weinbau, Fischfarming, Käseherstellung, Imkerei. 27 Predavanja i vježbe se izvode u učionici tj. nekoj od dvorana učilišta. Od opreme i nastavnih pomagala predavač koristi sljedeće: grafoskop, računalo, projektor, televizor, video rekorder, audio i video kazete, cd-romove, slike, karte, grafo-folije, powerpoint prezentacije i sl. 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Uvjet za polaganje modula je redovito pohađanje predavanja i vježbi te ostvareno pravo potpisa na kraju semestra. Kako bi student ostvario pravo na potpis, ne smije imati više od 4 izostanka s predavanja i vježbi, te mora održati po jednu prezentaciju na stručnu temu u prvom i u drugom semestru. Ocjena iz kolegija „Njemački jezik“ sastoji se od sljedećih elemenata: kolokvij 1, kolokvij 2, kolokvij 3, prezentacija 1, prezentacija 2 te usmeni ispit, od čega svaki elemenat čini 15% ukupne ocjene. 3. Ispitni rokovi Ispitni rokovi održavaju se jednom mjesečno ili prema dogovoru, a termini kolokvija u dogovoru sa studentima nakon svakih 30 (15 + 15) sati. 4. Ishodi učenja Nakon završenog kolegija „Njemački jezik“ studenti će znati osnovne jezične zakonistosti njemačkoga jezika, s elementima kulture i civilizacije zemalja njemačkog govornog područja, s posebnim naglaskom na one sadržaje koji su usko vezani uz obvezatne module i obrađuju teme s područja poljoprivrede. Studenti će se moći služiti stručnom literaturom na njemačkom jeziku, te nakon što svladaju osnovne jezične zakonitosti i temeljni vokabular vezan uz jezik struke, samostalno čitati stručne članke na stranom jeziku, služiti se dostupnim izvorima informacija na stranom jeziku, te se uključiti u razgovor na stranom jeziku vezan uz neku stručnu temu. Očekivana razinna znanja prema Europskom kvalifikacijskom okviru: čitanje: B2; slušanje B2, pisanje B1, govor B1. 5. Popis literature a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita: Odabrani materijali iz sljedeće literature: Goethe Institut, Fraus, Cornelsen: Kommunikation in der Landwirtschaft Oreščić, Ivana: Nemško strokovno berilo za agroživilstvo, Založba obzorja Maribor, 1996. b) Dopunska: Hueber Verlag: Themen Neu 2 – Lehrbuch Hueber Verlag: Themen Neu 2 – Arbeitsheft Klett Verlag: DaF kompakt Klett Verlag: Passwort Deutsch 2 Hueber Verlag: Tangram Deutsch als Fremdsprache: Kursbuch und Arbeitsbuch Hueber Verlag: Em Brückenkurs – Deutsch als Fremdsprache für die Mittelstufe U Križevcima, rujan 2012. Nositelj modula: Mr. sc. Valentina Papić Bogadi, predavač 28 VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: obvezni STTO8 Stručni studij - ST Nastavnici i suradnici: POLJOPRIVREDNA BOTANIKA ECTS bodovi: 4 TEMELJI STUDIJA - STT Semestar II Dr. sc. Siniša Srečec, profesor visoke škole Dr. sc. Renata Erhatić, predavač Nastava Vježbe + terenska nastava Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta Sati 30 30 ECTS bodovi 2 2 56 116 4 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja Red. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. PREDAVANJA Tematska jedinica predavanja Botanika kao znanstvena disciplina i podjela botanike na pripadajuće grane; citologija, histologija, morfologija i anatomija bilja, sistematika bilja, fiziologija bilja, mikrobiologija (bakteriologija, virusologija i mikologija), genetika Citologija: građa tipične biljne stanice (kemijska građa i stanični organeli) Stanične diobe: Mitoza i mejoza Histologija: Podjela biljnih tkiva i njihova uloga Morfologija i osnovna sistematika nižih biljaka Morfologija viših biljaka – Građa tipičnog kormusa Korijen Stabljika List Fiziologija bilja: Transport vode i asimilata Fiziologija bilja: Fotosinteza i disanje Morfologija generativnih organa biljaka (podjela na kritosjemenjače i golosjemenjače) Mikrosporogeneza i makrosporogeneza-oprašivanje-dvostruka oplodnja-plodsjeme Zajednička obilježja građe cvijeta, cvati i plodova pojedinih biljnih porodica. Klijanje i nicanje – rast i razvoj biljaka Korovi, podjela njihov značaj u agrobicenozama i štetnost, najznačajnije korovske vrste Sistematika višeg bilja UKUPNO SATI NASTAVE 29 Sati nastave 1 2 2 2 2 2 1 1 1 1 1 2 2 2 1 1 6 30 VJEŽBE Red. broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Tematska jedinica vježbi Primarna građa biljne stanice na primjeru mirujućih stanica unutarnje epiderme lukovica luka (Allium cepa) Građa puči i stomatalni aparat ab aksialne strane dorziventralnog tipa kista bršljana (Hedera helix) Anatomska građa monokotiledonske stabljike na primjeru ukrasnog šaša (Carex ornithopoda) i/ili francuskog ljuja (Arrhenatherum elatius) Anatomska građa dikotiledonske stabljike na primjeru ruže (Rosa centifolia) Anatomska građa korijena na primjeru maslačka (Taraxacum officinale), odnosno lucerne (Medicago sativa), odnosno štavelja (Rumex crispus i Rumex obtusifolius) Gymnospermae i angiospermae Horitukulturne i dendrološke biljne vrste zastupljene u Spomen parku Dr.-a Gustava Bohutynskog s posebnim osvrtom na četinjače Pinaceae i evolucijski najstarije kritosjemenjače Magnoliaceae Porodica: Rosaceae Porodica: Ranunculaceae Porodica: Asteraceae Porodica: Poaceae Porodica: Fabaceae Porodica: Chenopodiaceae Porodica: Solanaceae Porodica: Brassicaceae Terenske upute za izradu projektnih zadataka Sati nastave 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 30 UKUPNO SATI NASTAVE Razrada nastavnih jedinica, oblici nastave i mjesta izvođenja Razrada nastavnih jedinica kroz predavanja Mjesto izvođenja predavanja: Predavaonica br. 1 u zgradi C Način izvođenja predavanja: Predavanja se izvode korištenjem pripremljenih prezentacija za svaku od nastavnih jedinica (Power point). Sve prezentacije predavanja nalaze se na WEB profilu nositelja mofula, pod ikonom Obavijesti/Predavanja i vježbe, u pdf formatu i dostupna su svim studentima. U nastavi se koristi i video materijal (Windows Media Viewer) u kojima se prikazuju pojedini procesi u stanici kao što su stanične diobe, kretanje bakterija, autoreplikacija DNA i djelovanje kemijskog mehanizma nasljeđivanja i dr. Tijekom predavanja obraditi će se slijedeći sadržaji: 1. Botanika kao znanstvena disciplina 2. Citologija: građa tipične biljne stanice (kemijska građa i stanični organeli) 3. Stanične diobe: Mitoza i mejoza Uvod u botaniku: Povijesni razvoj i podjela na znanstvene discipline, Ekonomski značaj botanike, Specifičnosti poljoprivredne botanike kao posebnog područja ekonomske botanike. Bioraznolikost i ekologija Razlike između biljne i animalne stanice. Građa stanične stijenke Morfologija kloroplasta Morfologija mitohondrija Endoplazmatski retikulum Jezgra Interfaza G1, S i G2 period Mehanizam procesa nasljeđivanja Profaza Metafaza Anafaza 30 4. Histologija 5. Morfologija i osnovna sistematika nižih biljaka 6. Morfologija viših biljaka – Građa tipičnog kormusa 7. Korijen 8. Stabljika 9. List Telofaza Genotoksičnost (kemijski agensi) i nepravilnosti u mitozi C-mitoza Mejoza Razlike mejoze 1 i 2 Csossing-over i njegov značaj Postmejotičke diobe Uvod u mikro- i makro-sporogenezu Apikalni meristemi Sekundarni meristemi (kambij) Meristemoidi Zona determinacije biljnih tkiva Provodna tkiva (ksilem i floem) Temeljna tkiva (osnovni parenhim) Mehanička tkiva Adsorpcijska tkiva Tkiva za izlučivanje Arhesporijalna tkiva Schizaphyta s aspekta poljoprivredne botanike Mycophyta s aspekta poljoprivredne botanike Briophyta s aspekta poljoprivredne botanike Algae informativno (veza s organskim onečišćenjem slatkih voda i značaj morskih algi kao dodataka prehrani ljudi, stoke i biljaka) Lichenes (indikatori čistoće zraka) Osnovne razlike višeg i nižeg bilja Građa kormusa Evolucijske prilagodbe kormusa različitim ekološkim (edafskim) uvjetima Tipovi korijena, stabljike i lista Funkcije korijena (s osvrtom na simbiozu s kvržičnim bakterijama iz roda Rhiyzbium i Bradyrhizobium sp.) Anatomija korjena Apikalni meristem korijena Uloga calpitra-e Radijalna korjenova žila Uloga endoderme ili Caspary-evog prstena Caspary-eve točke Pericikal ili perikambij i njegova uloga u sekundarnom rastu korjena Mezoderma (cortex) Egzoderma Meristemoidi egzoderme Nastanak i funkcija korijenovih ili apsorpcijskih dlačica Anatomija monokotiledonske stabljike Zatvorene kolateralne žile Funkcija žilnog parenhima Funkcija žilnog kolenhima i sklerenhima Centralna diletacija culmus-a Anatomija dikotiledonske stabljike Otvorene kolateralne žile Orijentacija ksilema i floema u otvorenim kolateralnim žilama Uloga kambijskog prstena Epiderma stabljike Dorziventralni tip lista dikotiledonskih biljaka Epiderma ab- i ad axialne strane lista Mezofil dorziventralnog tipa lista Palisadni ili asimilacijski i spužvasti ili transpiracijski parenhim 31 10. Fiziologija bilja: Transport vode i asimilata 11. Fiziologija bilja: Fotosinteza i disanje 12. Morfologija generativnih organa biljaka (podjela na kritosjemenjače i golosjemenjače) 13. Mikrosporogeneza i makrosporogeneza-oprašivanjedvostruka oplodnja-plod-sjeme 14. Zajednička obilježja građe cvijeta, cvati i plodova pojedinih biljnih porodica, najznačajnijih s aspekta poljoprivredne botanike 15. Klijanje i nicanje – rast i razvoj biljaka 16. Korovi, podjela njihov značaj u agrobicenozama i štetnost, najznačajnije korovske vrste 17. Sistematika višeg bilja s osvrtom na najznačajnije vrste i porodice značajne s aspekta poljoprivredne botanike i hortikulture Stomatalni aparat Lisne žile Graminejski tip lista monokotiledonskih biljaka Mezofil graminejskog tipa lista Auriculae i ligula Traheje i traheide ksilema, hidrostatski tlak Kretanje vode simplastom i apoplastom Uloga transpiracije u usvajanju i transportu vode kroz ukupni ksilem Transport asimilata floemom Svijetla i tamna faza fotosinteze Disanje (respiracija) i fotorespiracija Osnove C3, C4 i CAM puta fotosinteze Anatomske prilagodbe biljaka i razlike C3, C4 i CAM biljaka Gymnospermae (osnovna sistematika) i otvoreni sjemeni zametak Angiospermae Tipologija cvati (inflorescentiae) Regije pistiluma Ovulum; smještaj, uloga, osnovna anatomija Tipovi ovuluma Stamina Tvorba i građa polena Tvorba i građa embrionalne vreće Anemofilne, entomofilne i hidrofilne biljne vrste Autogamne i alogamne biljne vrste Sporofitska i gametofitska inkompatibilnost Dvostruka oplodnja Nastanak sjemenke i ploda Tipologija plodova Magnoliaceae Ranunculaceae Solanaceae Rosaceae Fabaceae Asteraceae Chenopodiacea Poaceae Liliaceae Bubrenje Rast radiculae Egigejsko i hipogejsko nicanje Epikotil i hipokotil Determinirani i indeterminirani tip rasta Plantae ruderales i plantae segetales Acidofilni korovi – indikatori kiselosti tla Nitrofilni korovi Korovi – indikatori hidromorfnosti tla Korovi – pioniri vegetacije na antropogenim površinama i artefaktima Konkurentska (kompeticijska) sposobnost korova Primjeri Coniferophytina Ginkgoateae Pinateae Magnoliophytina Magnoliateae 32 Magnoliidae Hamamelididae Rosidae Dilleniidae Caryophyllidae Asteridae Liliateae Lilidae Razrada nastavnih jedinica kroz vježbe: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Primarna građa biljne stanice na primjeru mirujućih stanica unutarnje epiderme lukovica luka (Allium cepa) Građa puči i stomatalni aparat ab aksialne strane dorziventralnog tipa kista bršljana (Hedera helix) Anatomska građa monokotiledonske stabljike na primjeru ukrasnog šaša (Carex ornithopoda) i/ili francuskog ljuja (Arrhenatherum elatius) Anatomska građa dikotiledonske stabljike na primjeru ruže (Rosa centifolia) Anatomska građa korijena na primjeru maslačka (Taraxacum officinale), odnosno lucerne (Medicago sativa), odnosno štavelja (Rumex crispus i Rumex obtusifolius) Gymnospermae i angiospermae Horitukulturne i dendrološke biljne vrste, s posebnim osvrtom na četinjače Pinaceae i evolucijski najstarije kritosjemenjače Magnoliaceae Porodica: Rosaceae Porodica: Ranunculaceae Porodica: Asteraceae Porodica: Poaceae Porodica: Fabaceae Porodica: Chenopodiaceae Porodica: Solanaceae Porodica: Brassicaceae Terenske upute za izradu projektnih zadataka Laboratorijske vježbe u praktikumu za bilinogojstvo VGU i izrada programskog zadatka vježbi (crtanje i opis slike mikroskopskog preparata) Laboratorijske vježbe u praktikumu za bilinogojstvo VGU i izrada programskog zadatka vježbi (crtanje i opis slike mikroskopskog preparata) Laboratorijske vježbe u praktikumu za bilinogojstvo VGU i izrada programskog zadatka vježbi (crtanje i opis slike mikroskopskog preparata) Laboratorijske vježbe u praktikumu za bilinogojstvo VGU i izrada programskog zadatka vježbi (crtanje i opis slike mikroskopskog preparata) Laboratorijske vježbe u praktikumu za bilinogojstvo VGU i izrada programskog zadatka vježbi (crtanje i opis slike mikroskopskog preparata) Terenska nastava, partk Dr.-a Gustava Bohutinskog. Izrada programskih zadataka (naziv hrv. i lat. zastupljenih vrsta i njihov točan opis) U prvom satu auditarne vježbe U drugom satu izlazak na teren; determinacija biljnih vrsta, deskripcija morfoloških osobina i herbariziranje 1.3 Opis programskih zadataka i njihovo vrednovanje 33 I programski zadatak II programski zadatak III programski zadatak IV programski zadatak V programski zadatak VI programski zadatak VII programski zadatak izrada herbara Projektni zadatak studenata Programski zadaci su, u svojoj biti, dnevnici vježbi. Student ih izrađuje na papiru A4 formata u obavezno u 2 primjerka. Jedan primjerak ostaje njemu, a drugi je, do točno određenog roka (!), dužan predati asistentu. Asistent pregledava oba primjerka i ukoliko uoči greške, na iste upozorava studenta, koji ih je dužan do točno određenog roka predati ispravljenu verziju programskog zadatka. Programski zadaci se ne vrednuju. Programski zadaci, herbar i uredno pohađanje nastave, preduvjet su za stjecanje prava na potpis i testiranje semestra. 1.4. Projektni zadatak Projektni zadatak izrađuje se sukladno svim uputama iznijetim u „Priručniku za izradu projektnih zadataka iz modula Poljoprivredna botanika“ (autor: dr. sc. Siniša Srečec). 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Teorijski dio gradiva studenti polažu kroz dva pismena kolokvija. Prvim kolokvijem provjerava se znanje studenata iz područja morfologije i anatomije viših i nižih biljaka, a drugim iz sistematike višeg bilja i osnovnih taksonomskih morfoloških karakteristika pojedinih vrsta i porodica. Kolokviji se održavaju u tijekom semestra u izvannastavnom terminu. Maksimalni broj bodova po svakom kolokviju iznosi 100, za prolaznu ocjenu potrebno je ostvariti 60 bodova. Broj bodova određuje se prema složenosti pitanja. Bodovna skala prikazana je u slijedećoj tablici: Broj bodova 60 60 - 75 75 – 85 85 – 95 95 – 100 Ocjena nedovoljan dovoljan dobar vrlo dobar izvrstan U ukupnu ocjenu ispita ulazi i ostvareni uspjeh u prezentaciji projektnih zadataka i ostvarena kvaliteta Studije, koja je proizvod projektnog zadatka. Ocjena projektnog zadatka izračunava se po slijedećoj jednadžbi: (1) Q Gdje je: Q – ukupna ocjena projeknog zadatka fi - težina ili važnost nekog pokazatelja qi – brojčana ocjena tog pokazatelja (1;5) fi qi fi (1) Ocjena težina ili važnosti nekog pokazatelja objašnjene su u slijedećoj tablici: Pokazatelj Točnost navoda i pridržavanje propisane metodologije Težina ili važnost nekog pokazatelja - fi 0,5 34 Vještine pisanja, uređenost teksta i informatičke vještine Prezentacija projektnog zadatka i poznavanje činjenica svih članova radne grupe koji su sudjelovali u izradi projektnog zadatka Procjena angažmana pojedinog člana radne grupe i pridržavanje rokova Σ fi 0,1 0,3 0,1 1,0 Konačna ocjena ispita sastoji se od ostvarenog uspjeha na oba kolokvija i uspjeha projektnog zadatka. Izračunava se po jednadžbi 1, kao i ocjena projektnog zadatka. Jedina razlika je u ocjeni težine ili važnosti prvog i drugog kolokvija i projektnog zadatka, što je razvidno u slijedećoj tablici: Pokazatelj Težina ili važnost nekog pokazatelja - fi I kolokvij 0,3 II kolokvij 0,3 Projektni 0,4 zadatak Σ fi 1,0 3. Ispitni rokovi Ispitni rokovi održavaju se prema odluci Stručnog vijeće jednom mjesečno. Međutim, kolokviji se održavaju tijekom semestra jer se na taj način studentima omogućuje parcijalno polaganje teorijskog dijela ispita. Također, ukoliko jedan ili nekolicina kandidata prilikom prezentacije i obrane projektnog zadatka ne iskažu potrebitu razinu znanja, njihov loš uspjeh ne umanjuje uspjeh grupe, već se oni mogu uputiti na usmeni ispit. Ukoliko tri puta ne zadovolje svojim znanjem na usmenoj provjeri, upućuju se na komisijski ispit. 4. Ishodi učenja Nakon položenog ispita Poljoprivredna botanika, student na osnovi stečenih znanja treba biti u stanju procijeniti ekonomsku vrijednost vegetacijskog pokrova u poljoprivrednim i/ili u prirodnim biljnim zajednicama. Razina stečenih znanja o pojedinim biljnim vrstama i njihovim morfološkim, fiziološkim i ekološkim karakteristikama, treba biti dostatna za sintezu novih činjenica i postupaka koje će studenti usvajati na specijalističkim modulima koji se izučavaju na drugoj i trećoj godini studija. 5. Literatura a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Dubravec Katarina, (1996.): Botanika (sveučilišni udžbenik). Agronomski fakultet, Zagreb 35 2. Denffer D. i H. Ziegler, (1988. i ostala izdanja): Botanika – Morfologija i fiziologija (Strasburgerova škola udžbenika botanike za visoke škole u prijevodu Z. Devidé-a). Školska knjiga, Zagreb 3. Mägdefrau K. i F. Ehredorfer, (1988. i ostala izdanja): Botanika – Sistematika, evolucija i geobotanika (Strasburgerova škola udžbenika botanike za visoke škole u prijevodu R. Domca). Školska knjiga, Zagreb 4. Gojković – Plavšić Nevenka, (1985.): Priručnik za izvođenje vježbi iz Poljoprivredne Botanike. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Napomena: Budući da obvezatna literatura spada u kategoriju sveučilišnih udžbenika koji su prilagođeni i poslijediplomskim znanstvenim i doktorskim studijima, svakom studentu stoje na raspolaganju multimedijska predavanja nositelja kolegija u .pps i .doc formatu na CD-ROM(u) poradi lakšeg razumijevanja literaturne građe. Također, ista predavanja nalaze se i na osobnim WEB stranicama nositelja modula domene vguk.hr. b) Dopunska: 1. Birgitta Bremer, Kåre Bremer, Mark W. Chase, Michael F. Fay, James L. Reveal, Douglas E. Soltis, Pamela S. Soltis and Peter F., Stevens, Arne A. Anderberg, Michael J. Moore, Richard G. Olmstead, Paula J. Rudall, Kenneth J., Sytsma, David C. Tank, Kenneth Wurdack, Jenny Q.-Y. Xiang and Sue Zmarzty (2009): An update of the Angiosperm Phylogeny Group Classification for the Orders and Families of Flowering Plants: APG III. Botanical Journal of the Linnean Society, 161, 105–121. 2. Cooper G. M. (2000): The Cell. Sinauer Associates, Inc., Washington, D.C. 3. Domac R., (1984.): Mala flora Hrvatske i susjednih područja (priručnik za determinaciju samoniklih biljnih vrsta). Školska knjiga, Zagreb 4. Dubravec K. i Dubravec I., (1989.): Naše kultivirano bilje (priručnik za determinaciju kultiviranih biljnih vrsta). Znanje, Zagreb 5. Hulina Nada (1996.): Korovi (sveučilišni udžbenik). Školska knjiga, Zagreb 6. Šilješ I., Đ. Grozdanić i I. Grgesina (1992.): Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja (sveučilišni udžbenik). Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga, Zagreb 7. Grlić Lj., (1990.): Enciklopedija samoniklog jestivog bilja. August Cesarec, Zagreb 8. Kastory R., (1987.): Fiziologija biljaka (sveučilišni udžbenik). Naučna knjiga, Beograd 9. Nikolić R., S. Pavlović i P. Živanović, (1987.) Anatomija biljaka – praktikum. Medicinska knjiga, Beograd – Zagreb 10. Pavlica M., S. Srečec, D. Papeš (1996): Genotoxicity of herbicide Dicuran observed in bread wheat seedlings (Triticum aestivum L. em Thell, cv. Pitoma). Periodicum Biologorum, 98(3), 387-390. 11. Šarić T., (1986.): Atlas korova (priručnik i sveučilišni udžbenik), Svjetlost, Sarajevo 12. Kovačević J. (1971.): Poljoprivredna fitocenologija (sveučilišni udžbenik). Znanje, Zagreb 13. Srečec, S., Zechner-Krpan, V., Marag, S., Špoljarić, I., Kvaternjak, I., Mršić, G. (2011): Morphogenesis, volume and number of hop (Humulus lupulus L.) glandular trichomes, and their influence on alpha acids accumulation in fresh bracts of hop cones. Acta botanica Croatica, 70(1): 1-8. DOI: 10.2478/v10184-010-0006-5. 14. Srečec, S., S. Jelenić, D. Papeš (1995): Phenotypic and genotypic analysis of spike abnormality in bread wheat (Triticum aestivum L. em Thell) cv. Pitoma. Cereal Research Communications. 23(1-2), 63-69. 36 15. Swanson C. P. (editor) et al., (1960, 1964, other/newer editions): The Cell. Prentice-Hall, Inc., New Yersey 16. Strasburger E., (1897.): Das Klaine Botanische Praktikum für Anfäger. Verlag von Gustav Fischer, Jena c) Važni linkovi (izuzetno kvalitetne ilustracije i mikrofotografije, korisne za učenje i razumijevanje anatomske građe viših biljaka): 1. http://www.uri.edu/artsci/bio/plant_anatomy/images.html#lab_1 2. http://www.emc.maricopa.edu/faculty/farabee/BIOBK/BioBookPLANTANAT.html 3. http://www.dipbot.unict.it/sistematica_es/Magn_ind.html 4. http://www.arboretum.fullerton.edu/grow/primer/anat.asp 5. http://www.biologie.uni-hamburg.de/b-online/d47/47.htm 6. http://www.enchantedlearning.com/subjects/plants/printouts/labelflower.shtml 7. http://www.humboldt.edu/~dll2/bot105/root/root.htm 8. 9. http://www.ualr.edu/~botany/rootanatomy.html http://www.botany.hawaii.edu/faculty/webb/BOT410/Roots/RootBody.htm 10. http://bugs.bio.usyd.edu.au/2003A+Pmodules/module4.html 11. http://www.ualr.edu/~botany/stemanatomy.html 12. http://www.ualr.edu/~botany/leafanatomy.html 13. http://users.rcn.com/jkimball.ma.ultranet/BiologyPages/F/Flowering.html 14. http://users.rcn.com/jkimball.ma.ultranet/BiologyPages/G/Germination.html 15. http://users.rcn.com/jkimball.ma.ultranet/BiologyPages/T/Tropisms.html#The_Mechanism_of_Phototropis m 16. http://www.geocites.com/pcelarska_radionica/medonosno_bilje.html 17. http://hirc.botanic.hr/vrt/home.htm U Križevcima, 26. rujan 2012. Nositelj modula: Dr.sc. Siniša Srečec, prof. visoke škole u trajnom zvanju 37 VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: obvezni STTO9 Stručni studij - ST Nastavnici i suradnici: OSNOVE ZOOTEHNIKE TEMELJI STUDIJA – STT Mr. sc. Đurica Kalember, predavač Dr. sc. Damir Alagić, viši predavač Marija Meštrović, dipl. ing., predavač Sati ECTS bodovi: 7 Semestar II ECTS bodovi 45 30 30 Nastava Vježbe + seminari Stručna praksa Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta 3 2 2 98 203 7 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja Nastavna jedinica P Privredna važnost stočarstva Porijeklo i ishodišni oblici domaćih životinja Izvorni oblici i udomaćivanje životinja Izvorni oblici i udomaćivanje životinja Promjene osobina domaćih životinja udomaćivanjem Rast i razvitak Oblikovanje pasmina i proizvodnih tipova Potraga za blagom (Povijest stočarstva + Mliječno govedarstvo) Varijabilnost i nasljeđivanje Potraga za blagom (Kozarstvo + Ovčarstvo) Mutacije i kombinacije, degeneracije i letalni faktori; modifikacije Potraga za blagom (Uzgoj prasadi + Tov pilića) Osobine za selekciju Izvorni oblici i udomaćivanje životinja Upoznavanje sa organizacijom vođenja matičnog knjigovodstva Selekcija – odabiranje. Temperament i ćud, kondicija i konstitucija, iskorištavanje hrane, dozrelost i plodnost KOLOKVIJ Specijalne osobine za selekciju. Tovna sposobnost, mliječna sposobnost, sposobnost za proizvodnju vune i krzna, sposobnost za proizvodnju jaja, radna sposobnost Mjerenje razvijenosti domaćih životinja Pomoćna sredstva za selekciju Prosuđivanje po porijeklu i potomstvu 2 1 38 V 2 1 2 3 3 2 3 2 3 2 3 1 2 S SP Mjesto izvođenja PR PR PR PR PR PR PR PR PR PR PR PR PR PR PR 3 PR 2 PR 3 PR 2 3 PU PR Procjena kondicije i konstitucije Genetika populacije Mjesto jedinke u populaciji, frekvencija gena i genotipova, promjene frekvencije gena, promjene frekvencije gena, selekcija radi povećavanja homozigota, selekcijski diferencijal i intenzitet selekcije, regresija i korelacija, heritabilitet i heterozis Ocjena domaćih životinja po porijeklu i potomstvu Uzgojne metode Uzgoj u čistoj krvi, uzgoj u srodstvu, križanje, bastardiranje Ocjenjivanje stoke na izložbama i sajmovima Držanje visoko vrijednih rasplodnih životinja Selekcijski rad U govedarstvu, konjogojstvu, svinjogojstvu Mjerenje razvijenosti domaćih životinja Procjena kondicije i konstitucije Držanje visoko vrijednih rasplodnih životinja Ocjenjivanje stoke na izložbama i sajmovima Obilježavanje životinja Fotografiranje životinja Ocjena domaćih životinja po porijeklu i potomstvu Terenska nastava (Đakovo) Kolokvij Prilaženje životinjama i čišćenje istih Hranjenje životinja i uređenje životnog prostora Mjerenje domaćih životinja Procjena kondicije i konstitucije na životinjama Obilježavanje životinja Fotografiranje životinja 2 PR 3 PR 2 PR 3 PR 2 PR 3 2 2 PR 2 2 PR 2 PR 2 3 12 6 2 3 2 2 PR Đakovo PR PU PU PU PU PU PU 3 PU Uočavanje bolesnih stanja, te njihovo suzbijanje i liječenje 45 P = predavanja PR = predavaona V = vježbe PU = praktikum učilišta S = seminari 20 10 30 SP = stručna praksa Stručna praksa Zadatke rješavaju grupe studenata. Svaki student savladava samostalno (kroz rad u grupi) kako, bez bojazni i sigurno, prići pojedinoj životinji, te obaviti pojedini zadatak oko ili sa životinjom. Kroz hranjenje životinja i uređenje njihovog životnog prostora, studenti se privikavaju na svakodnevnu potrebu provođenja ovih mjera za održavanje životinja u pravilnoj životnoj i nutritivnoj kondiciji životinja. Od posebnih mjera, koje studenti rada na životinjama, je mjerenje eksterijera i određenih postupaka prilikom određivanja radnih sposobnosti životinja, kao i obilježavanja i fotografiranja istih. Kroz druženje sa i oko životinja, studenti uočavaju razliku između zdravih životinja i onih sa eventualnim pojavama različitih bolesnih stanja, o kojima se treba alarmirati odgovorne osobe, koje će provesti njihovo adekvatno suzbijanje i lječenje. 39 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Aktivnost koja se ocjenjuje 1.kolokvij: 2.kolokvij: Seminar Pohađanje i aktivno sudjelovanje na nastavi Stručna praksa i izvješće Udio u konačnoj ocjeni 40% 40% 5% 5% 10% Napomena: Student može ponovno pisati samo jedan od dva kolokvija. Ako ne položi kolokvije, student polaže pismeni ispit nakon čega slijedi usmena provjera. 3. Ispitni rokovi Nakon odslušanog predmeta svaki mjesec daje se jedan ispitni rok, osim u mjesecu lipnju i rujnu kada su ponuđena dva ispitna roka. 4. Ishodi učenja Nakon uspješno savladanog modula studenti će moći: imenovati životinje po vrstama, pasminama i proizvodnim tipovima kroz ishod selekcije, moći će protumačiti o varijabilnost i nasljeđivanje o mutacije i kombinacije, degeneracije i letalni faktori; modifikacije o temperament i ćud, kondicija i konstitucija, iskorištavanje hrane, dozrelost i plodnost o tovna sposobnost, mliječna sposobnost, sposobnost za proizvodnju vune i krzna, sposobnost za proizvodnju jaja, radna sposobnost kroz uzgojni rad, moći će se uključiti u provođenje o obilježavanje životinja, kao i njihovo ocjenjivanje njihovih radnih sposobnosti kroz selekcijski rad, shvatiti će važnost i osjetljivost selekcije - odabira životinja o kroz uzgoj u čistoj krvi, uzgoj u srodstvu, križanje, bastardiranje 5. Popis literature 1. Hrasnica F. Ogrizek A. (1961.): STOČARSTVO - opći dio, Poljoprivredni nakladni zavod u Zagrebu, Zagreb 2. Brinzej M. i sur. (1991.): STOČARSTVO, Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Osijeku, Udžbenik za studente poljoprivrednih fakulteta i viših poljoprivrednih škola. 3. Uremović Z. i sur. (2002.): STOČARSTVO, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 4. Jovanovac Sonja, (1997.): OPĆE STOČARSTVO, Interna skripta za studente poljoprivrednog fakulteta, Osijek Križevci, 1. listopad, 2012. Nositelj modula: mr.sc. Đurica Kalember 40 VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: obvezni STTO10 Stručni studij - ST Nastavnici i suradnici: OSNOVE BILINOGOJSTVA ECTS bodovi: 7 TEMELJI STUDIJA - STT Semestar i i II Nada Dadaček, dipl. ing., viši predavač Dragutin Žibrin, dipl. ing. stručni suradnik Sati ECTS bodovi Nastava Vježbe + seminari Stručna praksa Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta 45 30 30 3 2 2 98 203 7 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja 1. 1.1 2. 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 3.0 4.0 4.1. 4.1.1 4.1.2. 4.1.3. 4.1.4. 4.2. 4.2.1. 4.2.2 4.2.2.1 4.2.3. 4.2.3.1. 4.2.4. 4.2.5. 4.2.5.1. 4.2.5.2. 4.2.5.3 4.2.6. 4.3. 4.3.1 Nastavna jedinica Uvod, pojam poljoprivrede, značajke biljne proizvodnje, Povijest poljoprivrede, razvoj naučne misli u poljoprivredi Agrosfera, elementi agrosfere Agroekologija Atmosferski vegetacijski faktori Edafski vegetacijski čimbenici (slojevi antropogenog tla, apsolutna i efektivna dubina tla, tekstura, prirodna uslojenost, dreniranost, kamenitost, stjenovitost, makroorganizmi tla) Reljef Prinos Agrotehnički kompleks, pojam Sustavi biljne proizvodnje Plodored, elementi plodoreda, razlozi uvođenja plodoreda Sastavljanje plodoreda; primjeri plodoreda Monoprodukcija, konsocijacija usjeva i slobodna plodosmjena Sustavi biljne proizvodnje za drvenaste kulture Obrada tla, ciljevi i zadaci, povijest obrade tla, nedostataci obrade Moment obrade tla Osnovna obrada tla, ciljevi i zadaci, oranje lemešnim plugovima, tehnike oranja Rigolanje, podrivanje, dubinsko rahljenje, krtična drenaža Dopunska obrada tla, ciljevi i zadaci Načini dopunske obrade tla (blanjanje, drljanje, tanjuranje, kultiviranje, valjanje) Posebni načini obrade tla Sustavi obrade tla, podjela Sustavi obrade tla na oranicama Sustavi obrade tla za drvenaste kulture Preoravanje permanentnih travnjaka i djetelništa Redukcija klasičnih sustava obrade. Konzervacijska obrada tla (TEST I) Gnojidba, definicija i povijest gnojidbe Kretanje hraniva u antropogenom tlu, optimalna razina humusa u antropogenim tlima 41 P 2 2 2 2 2 3 1 2 1 1 1 1 1 2 2 2 1 1 1 2 1 1 1 1 2 V 1 1 2 1 4.3.2. 4.3.3. 4.3.3.1. 4.3.3.2. 4.3.3.3. 4.3.3.4. 4.3.3.5 4.3.3.6. 4.4. 4.4.1. 4.4.2. 4.4.3. 4.5. 4.5.1 5. Gospodarenje žetvenim ostacima Gnojiva, definicija i podjela Domaća gnojiva (stajski gnoj, gnojnica, gnojovka, sapropel, fekalije) Kompost i zelena gnojidba Tvornička gnojiva, definicija i podjela Kalcifikacija Vrijeme i načini primjene gnojiva Primjeri i zadaci iz gnojidbe TEST II) Biološka reprodukcija; sjetva i sadnja Sjeme; vanjske i unutrašnje osobine sjemena Načini sjetve i sadnje Određivanje norme sjetve- zadaci Njega usjeva; podjela zahvata njege Njega jednogodišnjih i višegodišnjih usjeva 1 1 3 2 1 2 1 5 1 2 1 3 1 2 1 (TEST III) Alternativna poljoprivreda, pokreti alternativne poljoprivrede OBRANA PROJEKTNOG ZADATKA (početkom srpnja) UKUPNO Stručna praksa- projektni zadatak (ekonomija učilišta), terenska nastava 6. PROJEKTNI ZADATAK, DEFINIRANJE, REALIZACIJA KROZ SLJEDEĆE TOČKE, OBRADA TLA, PLODORED I SJETVA OZIMINA: 6.1. Upoznavanje s površinama, struktura sjetve na oranicama (plodored), način vođenja ekonomijom Učilišta. Oranje; sjetveno, duboko jesensko, predsjetvena priprema tla i sjetva o OBRADA TLA I SJETVA JARINA: 6.2. Predsjetvena priprema tla i sjetva jarih usjeva (žitarica i okopavina) NJEGA USJEVA: 6.3. Njega ozimih i jarih usjeva (rezidba voćaka, drljanje, kultivuiranje i zaštita usjeva) TERENSKA NASTAVA 6.4. Posjet Ergeli Đakovo i površine Hana Našice Ukupno: Ostale aktivnosti (priprema za ispit, konzultacije, literatura) Ukupno zaduženje studenta 1 4 45 30 SP 6 6 6 6 6 30 95 200 Predavanja i vježbe održati će se u predavaonici C zgrade. Stručna praksa realizirat će se u Praktikumima Učilišta, a terenska nastava planira se na jedno veće poljoprivredno gospodarstvo na području Slavonije. 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Ispiti se polažu pismeno i usmeno, a u ocjenu još ulaze projektni zadatak, pohađanje nastave i terenska nastava na osnovi ukupnog broja bodova 100: Broj bodova Ocjena Kolokvij I. II. III 45 (15+15+15) <60 bodova - nedovoljan Projektni zadatak 15 61-70 bodova - dovoljan Pohađanje nastave 5 71-80 bodova - dobar Terenska nastava 5 81-90 bodova - vrlo dobar Usmeni ispit 30 >90 bodova - izvrstan Studenti koji sa vrlo dobrim i odličnim polože sva tri kolokvija, nakon obrane projektnog zadatka zadržavaju ocjenu izvrstan i oslobađaju se usmenog ispita. Ostali studenti usmeni ispit polažu nakon obranjenog projektnog zadatka do 10. 7. ili u dva roka tijekom rujna. 3. Ispitni rokovi U zimskom ispitnom roku (veljača) daju se dva roka, a u ljetnom tri (lipanj, srpanj) i jesenskom dva (rujan). U ostalim mjesecima, osim kolovoza daje se po jedan ispitni rok. 4. Ishodi učenja : 42 Nakon uspješno svladanog predmeta, moći ćete prepoznati i izdvojiti agroekosustav iz ostalih sustava, procijeniti i valorizirati njegova agroekološka svojstva, te odabrati i preporučiti, odnosno predložiti kulture u plodoredu. Odabranim kulturama moći ćete upravljati sprovođenjem agrotehničkih mjera prije i tijekom vegetacije. 5. Popis literature a) Obvezatna za svladavanje programa i polaganje ispita: 1. Dadaček, Nada, (1999.): Gnojidba. Skripta za internu upotrebu 2. Mihalić, V. (1976.): Opća proizvodnja bilja. Školska knjiga. Zagreb. 3. Mihalić, V., Bašić, F., (1997.): Temelji bilinogojstva. Školska knjiga. Zagreb. b) Dopunska literatura: 7. Butorac, A. (1999.): Opća agronomija. Školska knjiga. Zagreb. U Križevcima, 1. listopada 2012. Nositelj modula: V.pred. Nada Dadaček, dipl.inž. 43 VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: obvezni STTO11 Stručni studij - ST Nastavnici i suradnici: OSNOVE POLJOPRIVREDNE EKONOMIKE ECTS bodovi: 4,5 TEMELJI STUDIJA - STT Dragutin Kamenjak, dipl. ing., viši predavač Dušanka Gajdić, univ.spec.oec. Sati Semestar II ECTS bodovi 30 30 8 Nastava Vježbe + seminari Stručna praksa Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta 2 2 0,5 63 131 4,5 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja OSNOVE POLJOPRIVREDNE EKONOMIKE - PREDAVANJA Redni NASTAVNA JEDINICA broj Uvod u predmet, definicije, podjela ekonomike, metode u ekonomici, ekonomika 1. i druge nauke, pozitivna i normativna ekonomika 2. Povijesni razvitak ekonomske i agroekonomske misli, ekonomski pravci 3. Ekonomski proces, problemi ekonomske organizacije, ekonomska uloga države Pojam, podjela, specifičnosti poljoprivrede proizvodnje, regionalni aspekti 4. razvitka poljoprivrede 5. Ekonomski zakoni u proizvodnji, raspodjeli, razmjeni i potrošnji dobara 6. Tržni mehanizam, analiza ponude i potražnje Proizvodni resursi i teorija proizvodnje, proizvodna funkcija, proizvodni činitelji u 7. poljoprivredi (tlo, radna snaga, kapital, upravljanje) I KOLOKVIJ Mjesto ekonomike poljoprivrede u gospodarskom sustavu, osnovne funkcije 8. poljoprivrede 9. Poljoprivreda i agrobiznis (industrije uz i niz tijek) 10. Agrarna struktura poljoprivrede RH s osvrtom na s EU Poljoprivredna proizvodnja, analiza stanja i ocjena razvijenosti po granama 11. poljoprivrede u R. Hrvatskoj 12. Agrarna politika, ciljevi, mjere, nositelji, učinci agrarne politike u Hrvatskoj 13. Agrarna politika drugih zemalja i ekonomskih grupacija (EU) Mikro-agroekonomika, ekonomika poduzeća, management (upravljanje, 14. organizacija, vođenje, kadrovsko popunjavanje, kontrola poslovanja) II KOLOKVIJ UKUPNO SATI: 44 Sati nastave 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 4 2 2 2 30 OSNOVE POLJOPRIVREDNE EKONOMIKE - VJEŽBE Redni NASTAVNA JEDINICA broj Izvori podataka, metode analize u ekonomici poljoprivrede, osnovni 1. makroekonomski pokazatelji Uvod u naprednije statističke tehnike, analize vremenskih serija (postoci, 2. relativni brojevi koordinacije, pomični prosjeci, individualni i skupni indeksi, trendovi, stopa promjene, Lorencova krivulja) Analiza ponude, potražnje, elastičnost ponude i potražnje (cjenovna, 3. dohodovna, lučna, ukrštena) I KOLOKVIJ Osnovna koncepcija troškova u poljoprivredi, definiranje i podjela troškova prema različitim kriterijima, značenje fiksnih i varijabilnih troškova, krivulje 4. pojedinih vrsta troškova, određivanje optimuma proizvodnje prema kriteriju graničnog troška 5. Ekonomski principi u poljoprivrednoj proizvodnji Pokazatelji uspješnosti poslovanja (profitabilnost, točka pokrića, globalna i 6. parcijalna, vrijednosna i količinska ekonomičnost, produktivnost) Ekonomika investicija, pojam i svrha investicija, određivanje i značenje sadašnje 7. vrijednosti budućeg projekta, metode ocjene efikasnosti investicija II KOLOKVIJ UKUPNO SATI OSNOVE POLJOPRIVREDNE EKONOMIKE STRUČNA PRAKSA Redni NASTAVNA JEDINICA broj 1. Projektni zadatak „Ekonomsko, društveno i političko okruženje poljoprivrede“ pod naslovom: “EKONOMSKO-SOCIOLOŠKA ANALIZA POLJOPRIVREDE U DOMICILNOJ OPĆINI-ŽUPANIJI-REGIJI” UKUPNO SATI: Sati nastave 4 6 4 4 4 4 4 30 Sati nastave 8 8 Projektne zadatke rješavaju grupe (timovi) studenata (5-10). Studenti imaju ulogu istraživača socioekonomskih karakteristika podneblja u kojem žive ili borave (grad / županija / regija). Zadatak studenta je istraživanje ekonomskog, političkog i društvenog okruženja poljoprivrede. Skupljanje relevantnih podataka provodi se iz dostupnih informacijskih izvora (knjižnice, internet, statistički izvori i anketno istraživanje), analiza podataka provodi se primjenom matematičko-statističkih i informatičkih modela i programa, provodi se pravilna interpretacija podatak projektnog zadatka, uz izradu stručnog izvješća i javnu prezentaciju (Power Point, itd.). 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Znanje studenata provjerava se i ocjenjuje kontinuirano tijekom izvođenja modula „Osnove poljoprivredne ekonomike“, putem dva kolokvija iz predavanja i vježbi. Vrednuje se i prisutnost i učešće studenata u nastavi, te izrada timskih projektnih zadataka. Kao okvir za ocjenjivanje definiran je minimalan i maksimalni broj bodova za pojedine aktivnosti na modulu: učešće u nastavi – minimalno 5 bodova, maksimalno 10 bodova projektni zadatak – minimalno 10 bodova maksimalno 20 bodova dva kolokvija – svaki minimalno 20 bodova maksimalno 35 bodova 45 Student može ponoviti samo jedan od dva kolokvija. Ako ne položi kolokvije, student polaže pismeni ispit (35 bodova), nakon kojeg slijedi usmena provjera znanja (35 bodova). Kolokviji, pismeni ispiti i zadaci studenata ispravljaju se u roku od 7 dana, a rezultati se objavljuju na internet stranici VGUK. Tijekom izvođenja nastave student može stalno pratiti broj bodova koji je stekao. Minimalan broj bodova za prolaznost modula iznosi 60 bodova, a konačna ocjena modula utvrđuje se zbrojem ukupno postignutih bodova: 60-69 bodova – dovoljan (2) 70-79 bodova – dobar (3) 80-89 bodova – vrlo dobar (4) 90-100 bodova – izvrstan (5) 3. Ispitni rokovi Studenti polažu dva pismena kolokvija, prvi nakon polovine odslušanog modula iz predavanja i vježbi, a drugi nakon odslušane druge polovine modula, s mogućnošću popravka isključivo samo jednog kolokvija. Ukoliko student ne uspije položiti ispit putem kolokvija, nakon odslušanog modula, svaki mjesec student može pristupiti jednom ispitnom roku, osim u mjesecu veljači, lipnju i rujnu kada su ponuđena dva ispitna roka (pismeni i usmeni ispit). 4. Ishodi učenja Studenti će nakon uspješno završenih svih obveza na modulu biti sposobni: definirati i objasniti osnovne pojmove iz područja makro i mikro poljoprivredne ekonomike prepoznati djelovanje ekonomskih zakonitosti u proizvodnji, raspodjeli, razmjeni i potrošnji razumjeti ekonomski proces, problem ekonomske organizacije, kao i ekonomsku ulogu države razlikovati sustave privređivanja, osobitosti i osnovne čimbenike poljoprivredne proizvodnje izraditi analizu troškova i osnovnih ekonomskih pokazatelja procijeniti razvijenost i mjesto poljoprivrede unutar cjelokupne privrede procijeniti vezu poljoprivrede i agrobiznisa sudjelovati u timskom radu i prezentirati vlastite rezultate istraživanja široj publici 5. Popis literature a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita: 4. Petar Grahovac (2005): Ekonomika poljoprivrede, Golden marketing, Zagreb 5. Michael Tracy (2000): Hrana i poljoprivreda u tržnom gospodarstvu (uvod u teoriju, praksu i politiku), prijevod T.Žimbrek, MATE, Zagreb 6. Božidar Petrač (2001): Agrarna ekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek 7. Defilippis, Josip (2002): Ekonomika poljoprivrede, Školska knjiga, Zagreb b) Dopunska, preporučena za studij i polaganje ispita: 1. Paul A. Samuelson i William Nordhaus (2000): Ekonomija 17.izdanje, "MATE", Zagreb 2. John B. Penson, Jr., Oral Capps, Jr., C. Parr Rosson III (2001): Introduction to agricultural economics, Prentice-Hall 3. Ronald D. Kay, William M. Edwards (2004): Farm management, McGraw-Hill 4. Gail L. Cramer, Clarence W. Jensen, Douglas D. Southgate, Jr. (2001): Agricultural economics and Agribusiness, John Wiley & Sons, Inc. 5. Kolega, A. Božić, M. (2001): Hrvatsko poljodjelsko tržište, Tržništvo, Zagreb U Križevcima, rujan 2012. Nositelj modula: v.pred. Dragutin Kamenjak, dipl.ing. 46 VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: obvezni STTO3 AGRARNA SOCIOLOGIJA I BIOETIKA ECTS bodovi: 4,5 Stručni studij - ST TEMELJI STUDIJA - STT Nositelj modula: Nastava Vježbe + seminari Stručna praksa Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta Semestar II Sandra Kantar, prof., predavač Sati ECTS bodovi 30 30 8 2 2 0,5 63 131 4,5 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja A: predavanja i vježbe R. AGRARNA SOCIOLOGIJA: nastavna jedinica PREDA- VJEŽBE br. VANJA 1. Upoznavanje s programom i načinom rada. Upoznavanje literature. 1 1 Odnos sociologije i Agrarne sociologije prema društvenim znanostima. Istraživanje društvenih pojava na selu: metode i tehnike 2. Kultura i društvo. Norme i vrijednosti kao sastavnice kulture. Razlike 1 1 među kulturama. Socijalizacija, odgoj i društvena kontrola. Seljačka kultura. Kulturne institucije na selu. 3. Obitelj kao socijalna institucija. Bračne i izvanbračne zajednice. Osnovne 1 1 obiteljske funkcije i njihovo smanjivanje u suvremenom društvu. Razvod braka. Uzroci i posljedice. 4. Tradicionalne porodične zadruge kao način života i proizvodnje. 1 1 Tradicionalno selo. Prijelazni oblici. Agrarna reforma, nacionalizacija, konfiskacija, osnivanje poljoprivrednih zadruga, njihov raspad. Nove udruge poljoprivrednika. 5. Pojam društvene stratifikacije i mobilnosti. Kriteriji za formiranje 1 1 društvenih slojeva. Sloj, kasta, klasa. Prijelaz između jednog sloja u drugi u sklopu globalnog društva. 6. Političke institucije: država i društvo. Tipovi poltičkih poredaka. Civilno 1 1 društvo. Ljudska i građanska prava. Društvene institucije na selu. 7. Religija: tipovi i vrste. Velike svjetske religije: kršćanstvo, islam te religije 1 1 dalekog istoka. Sekularizacija. Dominantni tip religioznosti na selu. 8. Osnovni demografski pojmovi i njihovo značenje. Migracija: selo-grad. 1 1 Suvremena međunarodna migracija. Urbanizacija. 47 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Demografsko stanje u gradovima i selima Hrvatske. Demografsko starenje Hrvatske, posebno poljoprivrednog stanovništva. Socijalni, humani, medicinski, i etički problemi staračkog stanovništva. Društvena patologija sela i grada. Ovisnosti, alkoholizam, njegova rasprostranjenost, štetnost i liječenje. Položaj žena na selu. Promjene u položaju žena u poljoprivredi i selu. Seoska omladina. Egzodus seoske omladine. Uzroci i posljedice. Profesionalna orijentacija mladih na selu. EU i briga države o poljoprivredi. Strategija razvitka hrvatske poljoprivrede. Socijalno-ekonomski položaj poljoprivrede. Socijalno-ekološka problematika. Ekosustavi I socijalni sustavi. Ekološka kriza. Zaštita okoliša. Briga za okoliš. Završni osvrt na izlagane teme. Mišljenja I prijedlozi Ukupno sati: 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 15 1 15 BIOETIKA: nastavna jedinica PREDA- VJEŽBE VANJA Bioetika: uvod, definicija, kronologija 2 Znanje i znanost 2 1 Pogreške znanosti i posljedice 2 2 Kojoj znanosti vjerovati? 1 1 Nove tehnologije-temelj gospodarskog napretka 1 1 Bioetika u poljoprivredi 2 2 Tlo kao nacionalno dobro 1 2 Vode kao nacionalno dobro 1 2 Biološka raznolikost kao nacionalno dobro 1 2 Međunarodne konvencije i sporazumi (Cartagena protocol, Konvencija o 1 1 biološkoj raznolikosti 11. Hrvatsko zakonodavstvo (Zakon o zaštiti prirode, Zakon o hrani, zakon o 1 1 GMO) Ukupno: 15 15 UKUPNO SATI: 60 30 30 B: stručna praksa – integrirani zadatak Red broj 1. 2. 3. Nastavna jedinica Prezentacija projektnog zadatka na temu “Socio-ekonomska naliza domicilne županije”. Formiranje grupa i podjela rada unutar grupe. Priprema teorijskog istraživanja i upoznavanje sa izvorima podataka Objašnjenje i priprema terenskog istraživanja. Pravila provedbe anketnog istraživanja. Definiranje i priprema uzorka. Provedba ankete. Unos i interpretacija dobivenih podataka teorijskog i terenskog istraživanja. 48 Broj sati 2 2 2 4. Pisanje projektnog zadatka – „case study“. Završna analiza, rasprava i prezentacija projektnog zadatka 2 Nastava (predavanja i vježbe) se izvodi u predavaonicama, a stručna praksa (integrirani zadatak) se izvodi u informatičkoj radionici. 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Konačna ocjena studenta iz kolegija Agrarna sociologija i bioetika izračunava se kao aritmetička sredina ocjena svih realiziranih obveza: prisutnosti i aktivnosti na nastavi (minimalno 60% dolazaka na nastavu i stručnu praksu), eseja iz bioetike i ispita iz agrarne sociologije. Student ima mogućnost položiti ispit iz agrarne sociologije putem dvaju kolokvija prema unaprijed dogovorenom terminu uz uvjet da oba moraju biti pozitivno ocijenjena. Svaki kolokvij sastoji se od 10 pitanja, a ispit od 20 pitanja. Za obje mogućnosti prag prolaznosti je 60%. Studeni koji nisu ispit realizirali kroz sustav kolokvija imaju mogućnost ispit položiti putem ispitnih rokova. Pisani ispit ili kolokviji sastoje se od seta pitanja sa otvorenim odgovorom i traju do 60 minuta. Esej iz bioetike piše se na slobodno odabranu temu i traje 45 minuta. Uvjet za pristupanje ispitnom roku je napisan integrirani zadatak koji se ocjenjuje prema planu realizacije obveza stručne prakse 3. Ispitni rokovi Tijekom zimskog ispitnog roka postoje dva ispitna roka, a u ljetnom ispitnom roku data su tri ispitna roka. Tijekom godine ispitni rokovi održavaju se jednom mjesečno. 4. Ishodi učenja Studenti će upoznati osnovne društvene procese u selu u ruralnoj prošlosti i suvremenosti. Također, studenti će stjecati dodatna teoretska i empirijska znanja iz područja posebne siociologije, koja će pridonijeti boljem razumijevanju socijalnih promjena u prostornoj organizaciji društva. Postići će veću stručnu kompetentnost u tumačenju društvenih promjena i ruralnog razvoja, te u sudjelovanju u empirijskim isttraživanjima. Istodobno će se senzibilizirati za bioetički važna pitanja u poljoprivredi. Kroz stručnu praksu studenti će istražiti i opisati konkretna društvena obilježja ruralnog područja. Prikupljati će relevantne podatake iz svih dostupnih informacijskih izvora, analizirati i interpretirati ih i izraditi „case study“. Naučiti će raditi u timu, prezentirati sve dobivene rezultate i razvijati vještine usmene i pismene komunikacije. 5. Popis literature a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita: Mirčetić, Đ. (1998): Agrarna sociologija, vlastita naklada, Vinkovci. Kantar,S.(2008): Agrarna sociologija (interna skripta u pripremi) Jošt, M., Sandra Kantar (2007): Bioetika (interna skripta) Čović, A. (2004): Etika i bioetika, Pergamena, Zagreb. b) Dopunska: 49 Sociologija sela / Sociologija prostora – časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnoga razvoja. Zagreb: IDIS.Odabrani tekstovi uz pojedine nastavne jedinice Socijalna ekologija – časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline: Zagreb: HSD. Odabrani tekstovi uz pojedine nastavne jedinice. Rinčić-Lerga, Iva (2007): Bioetika i odgovornost u genetici, Pergamena, Zaprešić. Grupa autora (2001): Bioetika u teoriji i praksi, Globus, Zagreb. U Križevcima, rujan 2012. Nositelj modula: Sandra Kantar, prof. predavač 50
© Copyright 2024 Paperzz
