close

Enter

Log in using OpenID

19.04.2013. godine

embedDownload
19.04.2013. godine
OCJENA KONKURENTNOSTI
 Prema svjetskom godišnjaku konkurentnosti sljedeće komponente
mjerenjem formiraju ukupnu ocjenu konkurentnosti zemlje:
1. Uspješnost ekonomije: veličina, rast, bogatstvo, međunarodna
trgovina i investicije, zaposlenost, cijene
2. Efikasnost Vlade: javne finansije, fiskalna politika, institucionalni
okvir - Centralna banka i državna učinkovitost, poslovno,
zakonodavno i socijalno okruženje
3. Poslovna efikasnost: produktivnost, tržište rada, finansije, tržište
kapitala i finansijski menadžment
4. Infrastruktura: osnovna infrastruktura, tehnološka infrastruktura,
zdravlje i okoliš, obrazovanje
FISKALNA POLITIKA
 Važna, posebno na duži rok
 Najlakši način za povećanje konkurentnosti je ohrabrivanje
investitora, a to je domen fiskalne politike
 U okviru fiskalne politike, to obuhvata:




Javne rashode (transferi)
Javne prihode (porezne stope, olakšice)
Pravni segment (porezno pravo)
Makroekonomski segment, koji uključuje fiskalnu konsolidaciju (javni
dugi deficit)
Ostvarenje prihoda od indirektnih poreza
za period 2007-2012. godina
POREZNI PODSTICAJI KAO
INSTRUMENT KONKURENTNOSTI
 Ključni problemi, koji ograničavaju konkurentno napredovanje
BiH:








Efikasnost tržišta rada
Kvalitet institucija (javna uprava, pravosudni organi)
Makroekonomska stabilnost
Inovativnost i obrazovanje
Finansijsko tržište
Visoke porezne stope
Neefikasna birokratija
Korupcija
RANG BOSNE I HERCEGOVINE U PERIODU
2004 - 2012. GODINA
RANG BOSNE I HERCEGOVINE I ZEMALJA
OKRUŽENJA PREMA UKUPNOM BROJU
RANGIRANIH ZEMALJA
REZULTATI GLOBALNE KONKURENTNOSTI
2012 - 2013. GODINA – prvih 10 zemalja
NEFISKALNI I FISKALNI PODSTICAJI ZA
IZGRADNJU KONKURENTNOSTI
 Proces globalizacije i veća međunarodna mobilnost kapitala
značajno utiče na promjene poreznih sistema, koji su pretpostavka
za povećanje konkurentnosti jedne zemlje
 NEFISKALNI PODSTICAJI
 FISKALNI PODSTICAJI MOGU BITI:
a) Direktni finansijski podsticaji
b) Indirektni podsticaji (porezni podsticaji u užem smislu) i ostali
porezni podsticaji
 Porezni podsticaji najvećim
oporezivanja dobiti i to kao:
 olakšice kod ulaganja
 porezna mirovanja
 porezne stope
dijelom
se
utvrđuju
 Porezni podsticaji su osnov za privlačenje:
 investicija
 inovacija
 Izvoza
 Opće karakteristike poreznih podsticaja:
 Ugrađeni vs. diskrecijski (ad hoc)
 Privremeni vs. stalni
 Opći (horizontalni) vs. selektivni (sektorski, regionalni)
kod
Porezni podsticaji u Federaciji BiH
 Porezna stopa 10%
 Olakšice kod ulaganja
 Olakšice kod izvoza
 Ostali porezni podsticaji:
 Porezni gubitak
KORIŠTENJE POREZNIH PODSTICAJA U SVIJETU
POREZ NA DOHODAK I DOPRINOSI KAO
POREZNI PODSTICAJI
 Ostali porezni podsticaji mogu se predložiti i kroz druge
porezne oblike, najčešće kroz:
 porez na dohodak
 doprinose
 porez na imovinu, carine i dr.
 Porez na dohodak i doprinosi utiču na visinu troškova rada i
važan su faktor kod investicionih odluka
 MANJI TROŠKOVI RADA – VEĆA ZAPOSLENOST
VRSTE POREZNIH PODSTICAJA
OPŠTI – HORIZONTALNI
SEKTORSKI
PRIVREMENI
STALNI
EFEKTI POREZNIH PODSTICAJA
 U eri globalizacije zemlje kao potencijalne lokacije za investicije
postaju sve sličnije, a što su zemlje sličnije to jedna drugoj
predstavljaju potencijalne supstitute za lokaciju investicija i u takvim
uvjetima porezni poticaji imaju sve veću ulogu u poticanju
konkurentnosti
 Svaki porezni poticaj na ovaj ili onaj način utječe na narušavanje
ekonomskih odnosa, stoga je potrebno sagledati:
1. koji su primarni ciljevi koji se žele postići
2. da li je postizanje željenih ciljeva isplativo sa aspekta troškova i
koristi
3. koji od poreznih poticaja je najprikladniji za ostvarenje zadanih
ciljeva
SIVA EKONOMIJA – neformalni dio
formalne ekonomije
 Akteri sive ekonomije mogu odlučiti, da legalnu djelatnost
obavljaju u skrivenoj formi, a četiri najčešća razloga za to su:1
a) izbjegavanje plaćanja poreza na dodatnu vrijednost ili nekog
drugog poreza
b) izbjegavanje plaćanja doprinosa za osiguranja
c) izbjegavanje primjene propisanih standarda (minimalna plata,
maksimalno radno vrijeme, zaštita na radu i sl.)
d) izbjegavanje provođenja propisanih administrativnih procedura
(slanje statističkih izvještaja o poslovanju)
1 Friedrich Schneider „ The Shadow Economy in Germany: A Blessing or a Curse for the Official Economy?,
Economic Analysis&Policy“, Mart 2008, str. 90
POJAVNI OBLICI SIVE EKONOMIJE U BiH
 Oblast prometa roba i usluga:
1. nelegalan uvoz robe i usluga
2. stavljanje u promet neevidentirane domaće i inostrane robe
3. neažurno i nepotpuno vođenje poslovnih knjiga i netačno
izvještavanje o ostvarenom prometu
4. neovlašteno obavljanje prometa robe i usluga (neregistrovani
promet)
5. prikrivanje dobiti
6. promet roba široke potrošnje industrijskog porijekla u
prodavnicama registrovanim kao „kućna radinost“
 Oblast kreditno-monetarnog sistema i bankarskog poslovanja
 kreditiranje mimo bankarskog sistema („zelenašenje“)
 Tržište rada i radni odnosi:
1. zapošljavanje radnika „na crno“
2. fiktivno vođenje većeg broja zaposlenih zbog povlačenja
prinadležnosti iz fondova i budžeta
3. fiktivno vođenje velikog broja sezonskih radnika zbog
izbjegavanja plaćanja obaveza „mimo sezone“
4. postojanje dvojnog sistema plata: niže plate u knjigama zbog
izbjegavanja plaćanja obaveza i isplata neevidentiranog dijela
plate u gotovini
 Oblast građevinarstva, stambeno-komunalna djelatnost i
promet nekretnina:
1. bespravna gradnja
2. špekulacije prilikom prometa nekretnina (prikrivanje kapitalne
dobiti)
3. izdavanje stambenog i poslovnog prostora bez prijavljivanja
prihoda
 Ostalo:
1. različiti oblici sponzorisanja sportskih društava, političkih
stranaka, vjerskih zajednica i sl. od strane poreskih obveznika
koji nisu predviđeni propisima
2. fiktivno iskazivanje većih troškova s ciljem izbjegavanja plaćanja
poreza na dobit
3. korištenje radnog vremene u preduzećima i institucijma za
vlastito privređivanje
4. nekontrolisana sječa državnih šuma
Procjenjeni obim sive ekonomije u BiH
Registrovana i neregistrovana siva ekonomija u BiH
PRAVCI PROMJENA
 Stabilizacija postojećeg poreznog sistema trebalo bi da
poboljša investicione odluke preduzeća, pošto porezni sistem
povećava stepen izvjesnosti u poređenju sa situacijom, kada
svaka država upravlja sopstvenim poreznim sistemom
 BiH bi trebala u procesu približavanja punopravnom članstvu
EU nastaviti usklađivanje svojih propisa sa propisima EU.
 Svakako da BiH fiskalnim reformama u ovom periodu značajno
približava svoj porezni sistem i poreznu politiku tržišnim
uslovima privređivanja
PRIORITETI U REFORMAMA
 RACIONALIZACIJA JAVNE POTROŠNJE
 REFORMA POREZNOG SISTEMA
 Velika javna potrošnja nužno dovodi i do visokog poreznog
opterećenja. Radi finansiranja velikih rashoda potrebno je
prikupiti i veće iznose poreza
RAČUN: TOPLI OBROK
Izvor: Federalni zavod za statistiku
Broj zaposlenih, 2010.
Prosječna bruto plata, 2010.
Bruto plata za sve zaposlene godišnje
Prosječna neto plata, 2010.
Topli obrok (2%) dnevno
Topli obrok (1%) dnevno
Neoporezivi topli obrok za sve koji primaju 2%,
Neoporezivi topli obrok za sve koji primaju 1%,
Neoporezivi topli obrok za sve koji primaju 2%,
Neoporezivi topli obrok za sve koji primaju 1%,
dnevno
dnevno
godišnje
godišnje
438.949
1.223,27
6.443.437.718,76
804,37
16,09
8,04
1.206.345,86
2.414.220,03
291.935.699,04
584.241.247,41
Napomene i pretpostavke:
1) 300.138 zaposlenih prima topli obrok u iznosu od 1% od prosječne neto plate FBiH
2) 74.987 prima topli obrok u iznosu od 2% od prosječne neto plate FBiH
3) 63.824 ne prima nikako topli obrok ili imaju organizovanu ishranu
Varijanta "I"-smanjenje doprinosa na osnovicu
Doprinosi iz osnovice
Iznos
Bruto plate
6.443.437.718,76
Doprinosi iz osnovice za penzijsko i invalidsko osiguranje
Doprinosi iz osnovice za osnovno zdravstveno osiguranje
Doprinosi iz osnovice za osiguranje od nezaposlenosti
Ukupno doprinosi iz osnovice
1.095.384.412,19
805.429.714,85
96.651.565,78
1.997.465.692,82
Stope
17,0%
12,5%
1,5%
31,0%
Doprinosi na osnovicu
Bruto plate
6.443.437.718,76
Doprinosi na osnovicu za penzijsko i invalidsko osiguranje
Doprinosi na osnovicu za osnovno zdravstveno osiguranje
Doprinosi na osnovicu za osiguranje od nezaposlenosti
Ukupno doprinosi na osnovicu
386.606.263,13
257.737.508,75
32.217.188,59
676.560.960,47
6,0%
4,0%
0,5%
10,5%
Smanjenje doprinosa na osnovicu
Doprinosi na osnovicu za penzijsko i invalidsko osiguranje
Doprinosi na osnovicu za osnovno zdravstveno osiguranje
Doprinosi na osnovicu za osiguranje od nezaposlenosti
Ukupno doprinosi na osnovicu
257.737.508,75
128.868.754,38
0,00
386.606.263,13
4,0%
2,0%
0,0%
6,0%
2.674.026.653,29
2.384.071.955,94
-11%
-128.868.754,38
-128.868.754,38
-32.217.188,59
-289.954.697,34
-9%
-12%
-25%
-11%
7.996.175.625,67
7.706.220.928,33
-4%
Ukupno doprinosi (sada)
Ukupno doprinosi sa smanjenjem stopa
Manje prikupljeno za PIO
Manje prikupljeno za zdravstvo
Manje prikupljeno za nezaposlenost
Ukupno
Ukupno troškovi za poslodavce uključujući topli obrok (sada)
Ukupno troškovi za poslodavce uključujući topli obrok (novo)
-43%
RAČUN: TOPLI OBROK
Izvor: Federalni zavod za statistiku
Broj zaposlenih, 2010.
Prosječna bruto plata, 2010.
Bruto plata za sve zaposlene godišnje
Prosječna neto plata, 2010.
Topli obrok (2%) dnevno
Topli obrok (1%) dnevno
Neoporezivi topli obrok za sve koji primaju 2%,
Neoporezivi topli obrok za sve koji primaju 1%,
Neoporezivi topli obrok za sve koji primaju 2%,
Neoporezivi topli obrok za sve koji primaju 1%,
Godišnji nivo:
Varijanta "2" - neoporezovano 1%
Neoporezivi dio toplog obroka (1%)
Oporezivi dio toplog obroka (1%)
Bruto iznos oporezivog toplog obroka
dnevno
dnevno
godišnje
godišnje
438.949
1.223,27
6.443.437.718,76
804,37
16,09
8,04
1.206.345,86
2.414.220,03
291.935.699,04
584.241.247,41
730.209.096,93
145.967.849,52
211.547.608,00
Napomene i pretpostavke:
1) 300.138 zaposlenih prima topli obrok u iznosu od 1% od prosječne neto plate FBiH
2) 74.987 prima topli obrok u iznosu od 2% od prosječne neto plate FBiH
3) 63.824 ne prima nikako topli obrok ili imaju organizovanu ishranu
Varijanta "II" - neoporezovano 1% toplog obroka Efekat na doprinose uz smanjenje stopa na osnovicu
ako se uključi topli obrok
Doprinosi iz osnovice
Iznos
Bruto plate
6.443.437.718,76
Doprinosi iz osnovice za penzijsko i invalidsko osiguranje
Doprinosi iz osnovice za osnovno zdravstveno osiguranje
Doprinosi iz osnovice za osiguranje od nezaposlenosti
Ukupno doprinosi iz osnovice
1.095.384.412,19
805.429.714,85
96.651.565,78
1.997.465.692,82
17,0%
12,5%
1,5%
31,0%
Uključujući topli obrok
Bruto plate+topli obrok
Doprinosi iz osnovice za penzijsko i invalidsko osiguranje
Doprinosi iz osnovice na osnovno zdravstveno osiguranje
Doprinosi iz osnovice za osiguranje od nezaposlenosti
Ukupno doprinosi iz osnovice
6.654.985.326,76
1.131.347.505,55
831.873.165,84
99.824.779,90
2.063.045.451,30
17,0%
12,5%
1,5%
31,0%
Stope
3%
Doprinosi na osnovicu
Bruto plate
6.443.437.718,76
Doprinosi na osnovicu za penzijsko i invalidsko osiguranje
Doprinosi na osnovicu za osnovno zdravstveno osiguranje
Doprinosi na osnovicu za osiguranje od nezaposlenosti
Ukupno doprinosi na osnovicu
386.606.263,13
257.737.508,75
32.217.188,59
676.560.960,47
6,0%
4,0%
0,5%
10,5%
Uključujući topli obrok
Bruto plate+topli obrok
Doprinosi na osnovicu za penzijsko i invalidsko osiguranje
Doprinosi na osnovicu za osnovno zdravstveno osiguranje
Doprinosi na osnovicu za osiguranje od nezaposlenosti
Ukupno doprinosi na osnovicu
6.654.985.326,76
266.199.413,07
133.099.706,54
0,00
399.299.119,61
4,0%
2,0%
0,0%
6,0%
Ukupno doprinosi (sada)
Ukupno doprinosi sa smanjenjem stopa
2.674.026.653,29
2.462.344.570,90
-8%
-84.443.756,70
-98.194.351,22
-29.043.974,47
-211.682.082,38
-6%
-9%
-23%
-8%
7.996.175.625,67
7.784.493.543,29
-3%
Manje prikupljeno za PIO
Manje prikupljeno za zdravstvo
Manje prikupljeno za nezaposlenost
Ukupno
Ukupno troškovi za poslodavce (sada)
Ukupno troškovi za poslodavce (novo)
-41%
RAČUN: TOPLI OBROK
Izvor: Federalni zavod za statistiku
Broj zaposlenih, 2010.
Prosječna bruto plata, 2010.
Bruto plata za sve zaposlene godišnje
Prosječna neto plata, 2010.
Topli obrok (2%) dnevno
Topli obrok (1%) dnevno
Neoporezivi topli obrok za sve koji primaju 2%,
Neoporezivi topli obrok za sve koji primaju 1%,
Neoporezivi topli obrok za sve koji primaju 2%,
Neoporezivi topli obrok za sve koji primaju 1%,
Godišnji nivo:
Varijanta "2a" - neoporezovano 1%
Neoporezivi dio toplog obroka (1%)
Oporezivi dio toplog obroka (1%)
Bruto iznos oporezivog toplog obroka
dnevno
dnevno
godišnje
godišnje
438.949
1.223,27
6.443.437.718,76
804,37
16,09
8,04
1.206.345,86
2.414.220,03
291.935.699,04
584.241.247,41
730.209.096,93
145.967.849,52
211.547.608,00
Napomene i pretpostavke:
1) 300.138 zaposlenih prima topli obrok u iznosu od 1% od prosječne neto plate FBiH
2) 74.987 prima topli obrok u iznosu od 2% od prosječne neto plate FBiH
3) 63.824 ne prima nikako topli obrok ili imaju organizovanu ishranu
Varijanta "IIa" - neoporezovano 1% toplog obroka Efekat na doprinose uz smanjenje stopa na osnovicu
ako se uključi topli obrok
Doprinosi iz osnovice
Iznos
Bruto plate
6.443.437.718,76
Doprinosi iz osnovice za penzijsko i invalidsko osiguranje
Doprinosi iz osnovice za osnovno zdravstveno osiguranje
Doprinosi iz osnovice za osiguranje od nezaposlenosti
Ukupno doprinosi iz osnovice
1.095.384.412,19
805.429.714,85
96.651.565,78
1.997.465.692,82
17,00%
12,50%
1,50%
31,00%
Uključujući topli obrok
Bruto plate+topli obrok
Doprinosi iz osnovice za penzijsko i invalidsko osiguranje
Doprinosi iz osnovice na osnovno zdravstveno osiguranje
Doprinosi iz osnovice za osiguranje od nezaposlenosti
Ukupno doprinosi iz osnovice
6.654.985.326,76
1.131.347.505,55
831.873.165,84
99.824.779,90
2.063.045.451,30
17,00%
12,50%
1,50%
31,00%
Stope
3%
Doprinosi na osnovicu
Bruto plate
6.443.437.718,76
Doprinosi na osnovicu za penzijsko i invalidsko osiguranje
Doprinosi na osnovicu za osnovno zdravstveno osiguranje
Doprinosi na osnovicu za osiguranje od nezaposlenosti
Ukupno doprinosi na osnovicu
386.606.263,13
257.737.508,75
32.217.188,59
676.560.960,47
6,00%
4,00%
0,50%
10,50%
Uključujući topli obrok
Bruto plate+topli obrok
Doprinosi na osnovicu za penzijsko i invalidsko osiguranje
Doprinosi na osnovicu za osnovno zdravstveno osiguranje
Doprinosi na osnovicu za osiguranje od nezaposlenosti
Ukupno doprinosi na osnovicu
6.654.985.326,76
332.749.266,34
199.649.559,80
16.637.463,32
549.036.289,46
5,00%
3,00%
0,25%
8,25%
Ukupno doprinosi (sada)
Ukupno doprinosi sa smanjenjem stopa
2.674.026.653,29
2.612.081.740,75
-2%
-17.893.903,43
-31.644.497,95
-12.406.511,16
-61.944.912,53
-1%
-3%
-10%
-2%
7.996.175.625,67
7.934.230.713,14
-1%
Manje prikupljeno za PIO
Manje prikupljeno za zdravstvo
Manje prikupljeno za nezaposlenost
Ukupno
Ukupno troškovi za poslodavce (sada)
Ukupno troškovi za poslodavce (novo)
-19%
(15) BEZ ZAOSTALIH UPLATA PLATA _MODEL
10% do 800 KM
15% od 800 KM do 4.000 KM
20% 4.000 KM
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
Iznos
ukupnih
mjesečnih
primanja
1-350
351-500
501-650
651-800
801-950
951-1100
1101-1400
1401-1700
1701-2000
2001-2500
2500+
Total
Prihod
Iznos ukupnih
godišnjih
primanja
0-4200
4201-6000
6001-7800
7801-9600
9601-11400
11401-13200
13201-16800
16801-20400
20401-24000
24001-30000
30001
Porez
Trenutni zakon
(KM)
Osobe
(Broj)
Distribucija
110.929
105.471
46.519
41.307
41.197
26.813
25.432
15.022
8.179
7.517
7.035
435.421
25%
24%
11%
9%
9%
6%
6%
3%
2%
2%
2%
100%
Prosječan porez
Prijedlog
zakon
(KM)
Promjena
(KM)
Trenutni
zakon
(KM)
Prijedlog
zakon
(KM)
Plaće minus
doprinosi
(KM)
260.000.000
533.000.000
319.000.000
361.000.000
430.000.000
327.000.000
376.000.000
277.000.000
180.000.000
199.000.000
319.000.000
3.581.000.000
Dohodak na ruke
%promjena
Trenutni zakon Prijedlog zakon u dohotku
na ruke
(KM)
(KM)
5.310.053
5.310.053
0
48
48
254.689.947
254.689.947
10.400.000
10.400.000
0
99
99
522.600.000
522.600.000
9.141.537
9.141.537
0
197
197
309.858.463
309.858.463
13.300.000
13.300.000
0
322
322
347.700.000
347.700.000
18.900.000
18.900.000
0
459
459
411.100.000
411.100.000
16.900.000
17.000.000
100.000
630
634
310.100.000
310.000.000
22.500.000
23.600.000
1.100.000
885
928
353.500.000
352.400.000
18.400.000
20.800.000
2.400.000
1.225
1.385
258.600.000
256.200.000
13.000.000
15.600.000
2.600.000
1.589
1.907
167.000.000
164.400.000
15.500.000
19.600.000
4.100.000
2.062
2.607
183.500.000
179.400.000
27.800.000
40.500.000
12.700.000
3.952
5.757
291.200.000
278.500.000
171.151.590 194.151.590
23.000.000
393
446 3.409.848.410 3.386.848.410
IZVOR: Doktorska disertacija u izradi; autor: Dželila Kramer (uposlenik USAID-TAF); SAMO ZA INTERNU UPOTREBU
0%
0%
0%
0%
0%
0%
0%
-1%
-2%
-2%
-4%
-1%
13%
promjena poreza
(15) BEZ ZAOSTALIH UPLATA
10% do 800 KM
15% od 800 KM do 4.000 KM
20% preko 4.000 KM
DOHODAK _MODEL
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
Iznos ukupnih
mjesečnih primanja
1-350
351-500
501-650
651-800
801-950
951-1100
1101-1400
1401-1700
1701-2000
2001-2500
2500+
Total
Prihod
Iznos ukupnih
godišnjih primanja
0-4200
4201-6000
6001-7800
7801-9600
9601-11400
11401-13200
13201-16800
16801-20400
20401-24000
24001-30000
30001
Osobe
(Broj)
155.352
108.558
48.958
42.735
41.355
27.259
27.427
15.891
9.038
8.496
10.007
495.076
Distribucija
31%
22%
10%
9%
8%
6%
6%
3%
2%
2%
2%
100%
Porez
Prosječan porez
Trenutni zakon
Prijedlog zakon
Promjena
Trenutni zakon Prijedlog zakon
(KM)
(KM)
(KM)
(KM)
(KM)
9.563.340
10.300.000
736.660
62
66
11.700.000
11.900.000
200.000
108
110
10.400.000
10.600.000
200.000
212
217
14.200.000
14.400.000
200.000
332
337
19.000.000
19.200.000
200.000
459
464
17.300.000
17.500.000
200.000
635
642
24.500.000
25.900.000
1.400.000
893
944
19.600.000
22.200.000
2.600.000
1.233
1.397
14.400.000
17.500.000
3.100.000
1.593
1.936
17.600.000
22.500.000
4.900.000
2.072
2.648
42.400.000
63.000.000
20.600.000
4.237
6.296
200.663.340
235.000.000
34.336.660
405
475
IZVOR: Doktorska disertacija u izradi; autor: Dželila Šahinagić (uposlenik USAID-TAF); SAMO ZA INTERNU UPOTREBU
Dohodak prije odbitaka
(KM)
311.000.000
549.000.000
335.000.000
373.000.000
432.000.000
333.000.000
406.000.000
293.000.000
199.000.000
226.000.000
480.000.000
3.937.000.000
Dohodak na ruke
Trenutni zakon
Prijedlog zakon %promjena u dohotku
(KM)
(KM)
na ruke
301.436.660
300.700.000
0%
537.300.000
537.100.000
0%
324.600.000
324.400.000
0%
358.800.000
358.600.000
0%
413.000.000
412.800.000
0%
315.700.000
315.500.000
0%
381.500.000
380.100.000
0%
273.400.000
270.800.000
-1%
184.600.000
181.500.000
-2%
208.400.000
203.500.000
-2%
437.600.000
417.000.000
-5%
3.736.336.660 3.702.000.000
-1%
17%
promjena poreza
PREGLED POREZA NA PLAĆE
R.
br.
Mjesečni
iznos
plaće neto
Iznosi
bez
PK
poreza na
PREMA
ZAKONU O POREZU NA DOHODAK
na neto
odgovarajućeg
iznos
faktora
plaće
primjenom
dohodak
za
po stopi
iznos
10%,
dobijen
1,0
300 KM
1,5
450 KM
2,0
600 KM
2,2
660 KM
3,1
930
3,6
1.080 KM
4,5
1.350 KM
4,9
1.470 KM
1
2
4
5
6
7
8
9
10
11
12
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
400
500
600
700
800
900
1.000
1.250
1.500
1.750
2.000
2.500
3.000
4.000
5.000
6.000
40
50
60
70
80
90
100
125
150
175
200
250
300
400
500
600
10
20
30
40
50
60
70
95
120
145
170
220
270
370
470
570
5
15
25
35
45
55
80
105
130
155
205
255
355
455
555
10
20
30
40
65
90
115
140
190
240
340
440
540
4
14
24
34
59
84
109
134
184
234
334
434
534
7
32
57
82
107
157
207
307
407
507
17
42
67
92
142
192
292
392
492
15
40
65
115
165
265
365
465
3
28
53
103
155
253
353
453
VARIJANTA 17 / prijedlog radne grupe
PREGLED MJESEČNIH AKONTACIJA POREZA NA PLAĆE PREMA ID ZAKONA O POREZU NA DOHODAK
R.
br.
Mjesečni
iznos
plaće neto
Iznosi
bez
PK
20%
primjenom
na neto
odgovarajućeg
iznos
faktora
plaće
2,2
660 KM
3,1
930
3,6
1.080 KM
4,5
1.350 KM
4,9
1.470 KM
porezana
dohodak
za
postopi
iznos
10%,
15%
dobijen
1,0
300 KM
1,5
450 KM
2,0
600 KM
i
1
2
4
5
6
7
8
9
10
11
12
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
400
500
600
700
800
900
1.000
1.250
1.500
1.750
2.000
2.500
3.000
4.000
5.000
6.000
40
50
60
70
80
95
110
147,5
185
222,5
260
335
410
560
760
960
10
20
30
40
50
60
70
102,5
140
177,5
215
290
365
515
700
900
5
15
25
35
45
55
80
117,5
155
192,5
267,5
342,5
492,5
670
870
10
20
30
40
65
95
132,5
170
245
320
470
640
840
4
14
24
34
59
86
123,5
161
236
311
461
628
828
7
32
57
83
120,5
195,5
270,5
420,5
574
774
17
42
67
98
173
248
398
548
744
15
40
65
132,5
207,5
357,5
507,5
690
3
28
53
114,5
189,5
339,5
489,5
666
Mjesečno:
Godišnje:
do 800 KM - 10%,
do 9.600 KM - 10%
Na poreznu osnovicu primjenjuju se stope
od
801 – 4.000 KM - 15% i preko 4.001 KM - 20%
od 9.601 - 48.000 KM – 15% i preko 48.001 KM - 20%
ZAKLJUČAK
 BiH u narednom periodu mora provesti reforme, s ciljem smanjenja
poreznog opterećenja, te usklađivanja poreznog sistema, sa
sistemom EU.
 Ukidanje neoporezivih izuzetaka (toplog obroka, naknade za prevoz
i sl.), te uključivanje navedenih u osnovicu harmoniziralo bi osnovicu
za socijalne doprinose i porez na prihod između dva entiteta
 Radi ostvarenja neutralnosti prihoda nakon harmonizacije osnovice
smanjiti socijalne doprinose
 Povećati progresivnost poreza na dohodak uvođenjem većih stopa
za one koji zarađuju više
 Povećati akcize i uskladiti odnosne stope sa onima u susjednim
zemljama i EU (prvenstveno akciznu stopu na duhan i duhanske
prerađevine), a prihode ostvarene navedenim usmjeriti za
finansiranje zdravstvenog sektora
HVALA NA PAŽNJI !
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
1 173 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content