Poslovnik o radu komisije za staziranje i polaganje strucnog ispita

POSLOVNIK O RADU KOMISIJE ZA STAZIRANJE I KOMISIJE ZA
POLAGANJE STRUCNOG ISPITA
Na temelju clanka 9. i 21. Pravilnika o polaganju
struinog ispita ucitelja i strucnih suradnika u osnovnom
i srednjem skolstvu (Narodne novine, br. 89/95) ministar
prosvjete i sporta donosi
POSLOVNIK
o radu komisije za staziranje i komisije za
polaganje strucnog ispita
Clanak 1,
Ovim poslovnikora ureduje se naiin rada komisije za
staziranje i komisije za polaganje strucnog ispita ucitelja,
nastavnika i strucnih suradnika u osnovnim i srednjim
skolama te ucenickim domovima (u daljem tekstu:
"Skolska komisija" i "Ispitna komisija").
1. RAD SKOLSKE KOMISIJE ZA STAZIRANJE
Clanak 2.
Ravnatelj skole u svojstvu predsjednika skolske komisije
duzan je, najkasnije osam dana od pocetka pripravnikova
staziranja, imenovati Skolsku komisiju, a 15 dana od
pocetka staziranja na tiskanici SI-A izvijestiti
Ministarstvo prosvjete i sporta - Upravu za skolstvo o
podacima koji se odnose na pripravnika i clanove
skolske komisije.
Clanak 3.
Osim uvjeta i postupka za izbor mentora pripravnika iz
clanka 9. Pravilnika o polaganju strufinog ispita (stavci:
7., 8. i 9.), postoje i posebni slucajevi, odnosno uvjeti
za izbor mentora:
- odgojitelju u ucenickom domu, koji ima zvanje
strucnog suradnika, mentor moze biti strucni suradnik
iz istoga (ili drugog) ucenickog domu:
- odgojitelj u ucenickom domu, koji ima nastavnicko
zvanje, ima dva mentora, i to: odgojitelja ili strucnog
suradnika s radnim iskustvom iz ucenicLog doma i
predmetnog ucitelja sustruinjaka iz skole u kojoj
ostvaruje dio pripravnickog staza;
• kada Skola nema ucitelja iste skolske spreme koju ima
pripravnik, za mentora se moze imenovati i ucitelj s
nizom skolskom spremom od pripravnikove skolske
spreme, uz uvjet da se istice u strucnom i metodickom
radu.
Clanak 4.
Strufini suradnik (odgovarajuce struke) moze biti:
- uiitelju pripravniku razredne ili predmetne nastave u
redovnoj skoli - pedagog ili psiholog;
- uditelju ili strucnom suradiku koji izvodi nastavu s
jcenicima s vecim teskocama u razvoju - strucni
suradnik defektolog;
odgojitelju u ucenickom domu - pedagog ili psiholog;
knjiznicaru - pedagog ili psiholog;
socijalnom radniku - pedagog, psiholog, defektolog;
voditelju fonoteke - pedagog ili psiholog;
- korepetitoru - pedagog ili psiholog;
- voditelju informaticLe ucionice - pedagog ili spiholog;
- lijeiniku - pedagog, psiholog ili defektolog.
U iznimnim slucajevima, uz strucnog suradnika
odgovarajuceg zvanja, dio programa strucnog suradnika
(ako to nalazu potrebe, a uvjeti omoguc'avaju) moze se
povjeriti i drugom strucnom suradniku odgovarajuceg
zvanja. U torn slufiaju drugog strucnog suradnika treba
takoder imenovati clanom skolske komisije.
Clanak 5.
Temeljne sastavnice sadrzaja rada skolske komisije su:
- predloziti program pripravnickog staza, najkasnije 15
dana od pofietka rada pripravnika (ili pocetka
volontiranja). Pri izradbi prijedloga programa treba poc'i
od obveznih sadrzaja programa pripravnickog staza
(clanak 13. Pravilnika o polaganju strucnih ispita ucitelja
i strucnih suradnika u osnovnom i srednjem skolstvu,
Narodne novine, br. 89/95, u daljem tekstu
PRAVILNIK), potrebe skole, propisanih pripravnikovih
obveza glede stjecanja pedagosko-psiholoskog
obrazovanja, pripravnikovih prava s obzirom na osobne
potrebe i interese;
- osigurati pripravniku da se tijekom ostvarivanja
programa staziranja maksimalno koristi svim
raspol9zivim mogucnostima skole i drugih
odgovarajucih cimbenika iz skolskog okruzja;
- osigurati pripravniku optimalne organizacijske i druge
uvjete za ostvarivanje pripravnickog staza;
- prema osobnoj potrebi pozivati odgovarajuce strucnopedagoske nadzornike (ili savjetnike) Ministarstva
prosvjete i sporta zbog pruzanja strucno-pedagoske i
metodicke pomoc'i pripravniku ili komisiji;
- osigurati sustavno pracenje provedbe programa uz
istodobno vrednovanje pripravnikovih posignuca.
Clanak 6.
Svaki clan skolske komisije programira onu dionicu
pripravnickog staZa koju ce ostvarivati tijekom
pripravnikova staziranja osobno, ili u suradnji s drugim
cimbenicima.
Dijelove programa, koje su izradili alanovi skolske
komisije, treba ujediniti u cjelovit program koji mora
imati najmanje ove sastavnice:
- programske sadrzaje
- nositelje ostvarivanja pojedinih dijelova programa
- vremensku razradu ostvarenja programa.
U procesu programiranja treba ukljuciti i pripravnika.
Clanak 7.
Pripravni4ki staz za pripravnike u osnovnom skolstvu
traje 12 mjeseci, a za pripravnike u srednjim skolama
traje 24 mjeseca.
Ako skolska komisija prosudi da je pripravnik u srednjoj
skoli i prije isteka prirpavnickog staza od 24 mjeseca
osposobljen za samostalan odgojno-obrazovni rad, staz
se moze zakljuciti i ranije, ali ne prije isteka 12 mjeseci.
Clanak 8.
Pripravnik (ucitelj predmetne nastave) s dvopredmetnom
studijskom grupom samostalno odabire jedan predmet
(struku) iz kojeg zeli slazirati i polagati struCni ispit.
UCitelj razredne nastave pripravnicki staz ostvaruje iz
metodika svih nastavnih predmeta.
Na prijavnici (tiskanica SI-C) za polaganje strucog iispita
pripravnik obvezno iskazuje (u predvidenoj rubrici) dva
nastavna predmeta iz kojih bi zelio polagati strucni ispit
(odrzati nastavni sat i usmeno polagati metodike tih
predmeta). Jedan predmet obvezno je iz skupine hrvatski jezik, matematika, priroda i drustvo, a drugi iz
skupine - likovna kultura, glazbena kultura i tjelesna i
zdravstvena kultura. Uprava za Skolstvo izmedu
predlozena dva predmeta odreduje jedan nastavni
predmet za struCni ispit i o tome izvjescuje pristupnika
najmanje osam dana prije ispitnog roka.
Clanak 9.
Nakon zavrsetka programa staziranja, Skolska komisija
je duzna zakljuciti pripravnicki staz izvjescem na
tiskanici SI-B. Pripravnicki staz moze biti zakljucen
uspjeSnom ili neuspjeSnom ocjenom. Ako pripravnicki
staz bude zakljucen neuspjeSnom ocjenom, skolska
komisija je obvezna pismeno izvjestiti pripravnika o
razlozima njegova neuspjeha.
Svako izvjesce mora biti sveobuhvatno, temeljito i
potkrijepljeno Cinjenicama.
Ako je pripravnik ostvarivao program pripravnickog
staza u vise skola, ona skola koja zakljuCuje staziranje
obvezna je u izvjeSc'e uvrstiti i ocjene skolskih komisija
iz drugih Skola u kojima su se ostvarivali dijelovi
programa staziranja, a u privitku su cjelovitog izvjesca.
II. RAD KOMISIJE ZA POLAGANJE
STRUCNOG ISPITA (ISPITNE KOMISIJE)
Clanak 10.
Pripravnika, koji je uspjeSno zavrSio program staziranja,
Skola prijavljuje za polaganje struCnog ispita na tiskanici
SI-C Ministarstvu prosvjete i Sporta - Upravi za Skolstvo.
Pri prijavljivanju pripravnika za strucni ispit Skola je
obvezna skrbiti se o ispitnim rokovima utvrdenim u
Clanku 24. Pravilnika.
Clanak 11.
Pripravnik, kojemu je pripravnicki staz zakljuCen s
neuspjeSnom ocjenom, moze ako zeli prijaviti struCni
ispit osobnim zahtjevom.
Clanak 12.
ISPITNA KOMISIJA
/. Sveucilisni nastavnik metodike odredene struke
Na struCnom ispitu metodiku ispituje sveuCiliSni
nastavnik metodike odredene struke, koji je izabran u
jedno od znanstvenonastavnih zvanja za taj kolegij
(docent, izvanredni profesor, redovni profesor). Iznimno,
moze biti ispitivaC i nastavnik izabran u anstavno zvanje
viSeg predavaCa ili predavaCa, kao i onaj struCnjak koji
je doktorirao iz podruCja odredene metodike i djelatno
se njome bavi. To vrijedi i za struCnjake s
visokoSkolskom struCnom spremom, koji se u redovaa
poslu bave metodikom odredene umjetnike struke.
U iznimnim sluCajevima ispitivaC moze biti i sveucifcs
nastavnik metodike odredene struke u mirovini.
U plesnoj struci metodiku ispituju istaknuti umejtr_!i
plesni pedagog, odnosno koreograf, koji se baw
teorijom plesa te poznaje razlicite stilove plesa
umjetnosti.
Ako nema metodiCara odredene struke, ispitivaC roca
biti i sveuCiliSni nastavnik odgovarajuce struke. i
sveuCiliSni nastavnik metodike srodne struke, i
savjetnik Ministarstva prosvjete i sporta odgovararjc
struke, ili istaknuti srednjoskolski uCitelj - metoc..i;
odgovarajuce struke.
2. Ovlasteni predstavnik Ministarstva prosvjete i spc-s
Ovlasteni predstavnik Ministarstva prosvjete i spcr:
odredene struke istodobno je Clan i tajnik isp:::i
komisije.
U iznimnim sluCajevima duznost ovlasteaa
predstavnika Ministarstva prosvjete i Sporta moze m
povjerena istaknutom izvanjskom suradniku Ministarsri
odgovarajuce struke.
3. Ravnatelj skole, ili voditelj
odgojno-obrazomn
programa ustanove u kojoj se polaze ispit.
Ravnatelj Skole, ili voditelj odgojno-obrazo^
programa ustanove u kojoj se polaze ispit, odgovc
za osiguranje ustrojbeno-tehniCkih uvjeta i tehnii
administrativnih poslova (vodenje zapisnika o tiji
ispita, ispisivanje potvrde o polozenom struCnom isp
obraCun i isplata naknada za rad Clanova ispitne kon
i dr.).
NazoCnost ravnatelja obvezna je na usmenom dp;
ispita, a zadaca mu je propitivati pripravnik.
poznavanju Ustava Republike Hrvatske, odgovaraju
skoiskim zakonskim i podzakonskim propis
ustrojstvu rada Skole te pedagoskoj dokumentac:;:
evuidenciji.
4. Ucitelj ili strucni suradnik pripravnikov sustrw
UCitelj, ili struCni suradnik pripravnikov sustrucnjak.
pravilu je iz skole u kojoj se polaze struCni ispit. Nje;
struCna sprema mora biti najmanje u razini pripravn
struCne spreme.
Zadaca mu je:
- za ucitelja i odgojitelja s uCiteljskim zvanjem
nastavnu jedinicu za jedan nastavni sat, koji
pripravnik izvesti s uCenicima prd Clanovima isp:
komisije (sveuCiliSni nastavnik metodike, ovla:
predstavnik Ministarstva, uCitelj pripravn
sustruCnjak), omoguciti pripravniku uvid u raspoL
nastavna sredstva i pomagala te upoznavanje s uceni
(hospitiranje);
- za strucnog suradnika i odgojitelja sa zvanjem si
suradnika, ako se pripravnik opredijeli za pismeni
rjesavanja struCnog problema u svojoj skoli, u suglas:
s ovlStenim predstavnikom Ministarstva prosvjeie
Sporta, prihvatiti pripravnikovu predlozenu
sudjelovati u vrednovanju pisanoga prikaza te
strucnom razgovoru s njim; ako se priravnik opredijeli
za izravan praktiCni rad s ucenicima na ispitu, predloziti
temu toga rada i omoguciti pripavniku uvid u uvjete u
kojima ce se provoditi strucni ispit (ucenici, prostorni i
materijalno-tehniCki uvjeti i dr.).
- Sustrucnjak suradnika u nastavi moze biti ucitelj
strukovnoteoretske nastave, ucitelj prakticne nastave i
vjezbi ili strucni ucitelj, Sto ovisi o nastavnom programu
koji ostvaruje.
5. Ucitelj hrvatskoga jezika
Ucitelj hrvatskoga jezika zaposlen je u Skoli u kojoj se
polaze strucni ispit. U iznimnim sluCajevima moze biti
i iz druge Skole. Temeljna mu je zadaca dati ocjenu o
pristupnikovoj pismenosti. Sudjeluje u citanju i
ocjenjivanju pismenog rada. Nazocan je i usmenom
dijelu ispita, na kojem ako ocijeni potrebnim daje usmeni
osvrt na pristupnikovu pismenost.
HI. TIJEK PRIPREMANJA I POLAGANJA
STRUCNOG ISPITA
Clanak 13.
PRIPREME ZA POLAGANJE STRUCNOG ISPITA
Pristupnika za polaganje struCnog ispita prijavljuje skola
na propisanoj prijavnici (tiskanica SI-C), a moze se (u
posebnim sluCajevima) prijaviti i sam pristupnik.
Prijavnica se dostavlja na adresu: Ministarstvo prosvjete
i Sporta, 10000 Zagreb, Trg burze 6.
Prijavnica se dostavlja najmanje 30 dana prije pocetka
ispitnog roka. U privitku prilazu se:
- izvjeSce komisije o rezultatima staziranja na propisanoj
tiskanici SI-B;
- ovjerena preslika diplome (svjedodzbe) o steCenoj
naobrazbi;
- potvrda o radnom iskustvu pripravnika s radnim
iskustvom;
- isprava o steCenoj pedagoSko-psiholoSkoj i metodiCkoj
naobrazbi za one pripravnike koji su zavrSili
nenastavniCki studij ili skolu;
- pregled kretanja u sluzbi, s osvrtom na postignute
rezultate u odgojno-obrszovnom radu, za one uCitelje
koji nemaju obvezu polagati struCni ispit, a zele ga
polagati;
- ispravu koja je propisana u Clanku 27. Pravilnika.
U plesnoj struci pripravnik treba imati zavrsenu petu
(dodatnu) godinu Skole za ritmiku i pies, odnosno
baletne Skole s polozenom pedagoSko-psiholoSkom
skupinom predmeta.
Prijavnica s drugim propisanim dokumentima
prosljeduje se tajniku ispitne komisije. Tajnik ispitne
komisije uspostavlja izravnu vezu s predsjednikom i,
prema potrebi, s drugim clanovima komisije, kako bi
pravodobno obavili sve organizacijske poslove za
polaganje strucnog ispita, kao Sto su:
- utvrditi vjerodostojnost prikupljenih dokumenasta
(iprava) i drugih podataka iz prjiavnice;
- na temelju pisanog izvjesca skolske komisije i mogucih
strucnopedagoSkih uvida donijeti prosudbu o uspjesnosti
obavljenog pripravnikova staziranja;
- uspostaviti pismenu, telefonsku ili drugu vezu s
pripravnikom;
- osam dana prije ispita pripravniku priopciti datum,
vrijeme, mjesto i Skolu u kojoj ce se odrzati strucni ispit,
ili dijelovi struCnog ispita. Upoznati ga s podacima koji
se odnose na izvedbu nastavnog sata, odnosno
praktiCnog rada i usmenog dijela ispita (naziv Skole,
razred, datum, nastavni sat, nastavna jedinica ili zadatak
za praktiCni rad, ime mentora i dr.);
- pripravnika, ako to zeli, upoznati s postupkom
polaganja struCnog ispita;
- obaviti zavrSne materijalno-tehniCke pripreme za rad
ispitne komisije.
PoSto se pripravnik upozna sa svim bitnim podacima za
polaganje strucnog ispita, pocinje se pripremati za ispit.
On moze izravno biti u vezi s mentorom i razrednim
odjelom u kojem ce odrzati nastavni sat ili izvesti
praktiCni rad.
Pripravnik umjetniCke struke dobiva prije odrzavanja
nastavnog sata sljedece podatke:
a) za skupnu nastavu
- o Skoli u kojoj Ce odrzati nastavni sat
- o rezredno odjelu i njegovu ucitelju
- o sadrzaju nastavnog sata (nastavnoj jedinici)
- o datumu i vremenu odrzavanja nastavnog sata;
b) za nastavne predmete, koji se ostvaruju pojedinaCnom
nastavom (prakticni rad):
- o datumu i vremenu odrzavanja nastavnog sata
(praktiCnog rada)
- o Skoli u kojoj ce se odrzati nastavni sat (prakticni rad),
- o imenu ucitelja kod kojeg c'e se nastavni sat ostvariti
- o imenima dvaju uCenika, njihovoj dobi i razredu
umjetniCke Skole koji pohadaju
- o sadrzaju dviju nastavnih jedinica (ljestvicama,
vjezbama, etidama i glazbenim djelima koja ce se s
uCenicima tijekom nastave obradivati, moguCim
zadacima za uCenikovo sviranje "a' vista", ulomku za
sviranje udvoje ili Cetverorucno i si.).
Pripremu nastavnog sata pripravnik obavlja samostalno.
Pripravnik moze u opravdanim sluCajevima odustati od
polaganja strucnog ispita (npr. zbog bolesti, rodiljnog
dopusta, vojne obveze, smrti Clana obitelji, prirodne
nepogode i si.). O tome valja pravodobno izvijestiti
Ministarstvo prosvjete i sporta. Odustanak od ispita, bez
valjanih razloga (posebice osam dana prije ili tijekom
ispita), smatrat ce se nepolozenim struCnim ispitom, a
troSkove ponovnog polaganja snosit ce pripravnik.
Clanak 14.
POLAGANJE STRUCNOG ISPITA
StruCni ispit, u pravilu, polaze se dva do tri dana (ovisno
o broju pripravnika te kadrovskim, prostornomaterijalnim i drugim mogucnostima Skole).
O tijeku polaganja struCnog ispita za svakog pripravnika
vodi se zapisnik, koji potpisuju predsjednik i clanovi
ispitne komisije te zapisniCar odreden od skole u kojoj
se polaze ispit.
Strucni ispit obuhvaca:
a) za ucitelja
- pisani rad
- izvodenje nastavnog sata
- usmeni ispit
b) za strucnog suradnika
- pisani rad
- izravan prakticni rad pred komisijom ili usmeni prikaz
teme koja je izradena tijekom staziranja ( a mjesec dana
prije ispita predana komisiji na uvid u pismenom obliku)
- usmeni ispit
c) za suradnika u nastavi
- pisani rad
- metodicki prikaz izvodenja jednog nastavnog sata
praktiCne nastave ili vjezbe
- usmeni ispit
d) za odgojitelja koji je ucitelj odredene struke
- pisani rad iz podrucja domskog odgoja
- izvodenje nastavnog sata u maticnoj struci
- usmeni ispit
e) za odgojitelja koji je strucni suradnik po struci
- pisani rad iz podrucja domskog odgoja
- izravan prakticni rad iz podrucja maticne struke ili
prikaz rada
- usmeni ispit
Clanak 15.
A) PISANI RAD
Pisani rad traje do cetiri skolska sata. Pripravnici na dan
pisanja, od ponudenih triju tema, biraju jednu. Teme su
pedagoske naravi, a odreduje ih tajnik ispitne komisije
u suradnji s odgovarajucim clanom ispitne komisije
(najcesce sveucilisnim nastavnikom metodike).
Prije pisanja, pripravnicima se obraca tajnik ispitne
komisije i upoznaje ih s tijekom polaganja strucnog
ispita (prema Poslovniku).
Tajnik ispitne komisije organizira pisanje pisanog rada,
tako sto:
- pripravnike razmjesta tako da dok piSu rad ne mogu
biti medusobno u vezi i ometati jedan drugoga,
- pripravnicima daje mogucnost izbora jedne od triju
ponudenih pedagoskih tema (napisane na ploci ili na
listicima)
- pripravnicima podijeli papir za pisanje.
Pripravnicima je za vrijeme pisanja dopustena uporaba
Hrvatskoga pravopisa.
Tajnik komisije nazoCan je pisanju sve dok posljednji
pristupnik ne zavrsi pisati svoj rad.
Nakon zavrsetka pisanja, radove preuzima tajnik ispitne
komisije i, u suradnji sa Skolom, prosljeduje ih
sveucilisnom nastavniku metodike i ucitelju hrvatskoga
jezika na citanje i ocjenu. Prema odredenom rasporedu,
oni naizmjeniCno citaju i vrednuju radove te upisuju u
zapisnik (tiskanica SI-D) karatak osvrt (misljenje) o
napisanom sadrzaju rada, odnosno o pripravnikovoj
pismenosti. Sveucilisni nastavnik metodike ocjenjuje
sadrzaj rada s pedagogskog stajalista, a uCitelj hrvatskog
jezika s jezicnoga stajalista.
Ocjene dijelova pisanog rada iskazuju se rijecma:
"izvrstan", "vrlo uspjesan", "uspjesan", "zadovoljava"
i "ne zadovoljava". Ukupna ocjena pisanog rada izvodi
se na temelju ocjena njegovih dijelova te uskladivanjer
misljenja Clanova komisije. Rezultat pisanog rada jos se
ne priopcuje pripravniku.
Clanak 16.
B) IZVODENJE NASTAVNOG SATA, ODNOSNO
PRAKTICNOG RADA
1) Izvodenje nstavnog sata
a) UCitelji, ucitelji odgojitelji i uCitelji defektolozi
Neovisno o tomu je li pisani rad ocijenjen pozitivnor
ili negativnom ocjenom, pripravnik prema ranije:
dogovoru s uciteljem sustruCnjakom (glede nastavr
jedinice, razreda, vremena izvodenja i dr.) pocir.e
praktiCnu izvedbu nastavnog sata, koji je samostah.;
pripremio. Dva primjerka pismene priprave pripravr.i
daje predsjedniku ispitne komisije prije odrzavarra
nastavnog sata.
Pripravnik se, nakon sto ga obavijesti tajnik ispire
komisije, s uciteljem sustruCnjakom dogovara o sve—n
potrebnom za izvodenje nastavnog sata.
Od Clanova komisije nastavnom satu nazoCni ssveucilisni nastavnik metodike, ucitelj pripravnik:
sustrucnjak i ovlasteni predstavnik MinistarsTi*
prosvjete i sporta.
Neposredno nakon odrzanog nastavnog sata Clarx>v.
komisije koji su pratili izvodene nastavnog sata. i
razgovoru s pripravnikom ukratko rasclanjuju odrlir
nastavni sat s metodickoga stajalista.
Clanovi komisije uskladivanjem misljenja utsri. .
ocjenu o odrzanom nastavnom satu, a sveucilisn;
nastavnik metodike kratki osvrt i ocjenu odrzanog :
upisuje u zapisnik.
b) UCitelji umjetniCke Skole
Za ucitelje umjetnickih struka, iz predmeta u sk
nastavi, metodike svih nastavnih predmeta s_
ravnopravnom odnosu.
Ispitna komisija moze, ovisno o broju prijavhe
pripravnika, odrediti predmete i nastavne jedinice ;
svaki nastavni sat (pohranjene u omotnice), a ksm
pripravnici izvlaCe (svaki za sebe).
Osim potrebnih podataka o sadrzajima odre
dijelova nastavnog sata, na listiCu trebaju biti nav
vjezbe, ljestvice, ritamske strukture i primjeri koji <
s uCenicima obradivali tijekom prethodna dva ili
nastavna sata.
Za uCitelje umjetnickih struka u pojedinCanoj
nastavni rad sa svakim od dvaju izabranih
obuhvaca program predviden za odredeni
(ljestvica i tehniCke vjezbe, etida i druge skladbe
S jednim od ucenika obvezno se obraduje prirr.er ;
sviranje "a' vista". Taj primjer pripravnik i
dogovoru s uCenikovim uciteljem,
pripravnikovim sustruCnjakom (mentorom).
Li nastavnom radu jedan dio vremena moze biti posvec'en
i podrucju komorne glazbe (ulomak odredenog dua,
odnosno fietverorucno sviranje). Tada drugu dionicu
izvodi sam pripravnik (ucitelj) ili neki ucenik.
U pojedinaCnoj nastavi, tijekom nastavnog rada
pripravnik, u pravilu, ne obraduje posve nepoznate, nove
skladbe. Iznimka je primjer za uCenikovo Citanje "a'
vista", odnosno ulomak za rad po sluhu ili
rxansponiranje.
Nakon sto upozna sadrzaj nastavnog sata, pripravnik se
sa sustruCnjakom dogovara o svemu sto je potrebno za
izvodenje nastavnog sata.
Ako su note djela teze dostupne, ili je rijec o obradi djela
u odredenoj redakciji, pripravniku se obvezno daju i
kopije nota.
U pojedinaCnoj i komornoj nastavi, pripravnik se ne
upoznaje s uCenicima prije nego Sto odrzi nastavni sat,
tj. nema s njima izravnu vezu.
Pripravnik ne izvodi nastavni sat sa "svojim" uCenicima.
Pripravnik najprije izvodi nastavni sat s uCenikom
mladeg razreda, a odmah zatim s ucenikom starijeg
razreda.
Skola je duzna predvidjeti i mogucnost zamjene uCenika,
ako neki od odabranih uCenika ne moze sudjelovati u
nastavnom radu.
2) PraktiCni rad struCnog suradnika, odgojitelja struCnog
suradnika i suradnika u nastavi
PraktiCni rad moze se ostvariti:
- neposrednim radom s uCenicima (pojedinaCno, skupno,
eijeli razredni odjel);
- pisanim prikazom praktiCnog rada iz skolske prakse
struCnog suradnika;
- metodickim prikazom izvodenja jednog nastavnog sata
praktiCne nastave ili vjezbe - pismeno i usmeno.
2a) Pripravnik, koji se opredijelio za praktiCni rad u
obliku neposrednog rada s uCenicima, preuzima
odredenu zadacu (kao i druge podatke, npr. s kim ce
izvoditi praktiCan rad, vrijeme i mjesto izvodenja) od
ispitne komisije (sustrucnjaka) osam dana prije
izvodenja.
2b) Pripravnik koji se opredijelio za pisani prikaz
rjeSavanja odredenog pedagoskog problema, predlaze
tajniku ispitne komisije (ovlastenom predstavniku
Ministarstva prosvjete i sporta) naziv teme. Naziv teme
dogovara se nakon Sto je proSlo sest mjeseci
pripravnickog staza. Pisani prikaz praktiCnog rada
dostavlja se tajniku ispitne komisije najkasnije mjesec
dana prije prijavljivanja strucnog ispita.
2c) Pripravnik suradnik u nastavi izraduje metodiCki
prikaz jedne nastavne jedinice iz programa praktiCne
nastave ili jedne vjezbe iz programa strukovno-teoretske
nastave.
Tajnik ispitne komisije u dogovoru sa sustruCnjakom
odreduje nastavnu jedinicu i o tome izvjescuje
pripravnika osam dana prije polaganja ispita.
Prikaz praktiCnog rada struCnog suradnika i metodiCki
prikaz suradnika u nastavi Citaju i ocjenjuju clanovi
ispitne komisije; sveuCiliSni nastavnik metodike,
ovlasteni predstavnik Ministarstva prosvjete i Sporta i
sustruCnjak. Na kraju uskladuju miSljenje o ocjeni za
praktiCni rad, a tajnik komisije ocjenu upisuje u zapisnik.
Nakon ocjene izvedenog nastavnog sata za uCitelje,
praktiCnog rada za struCne suradnike i metodickog
prikaza za suradnike u nastavi, predsjednik komisije
priopcuje rezultate.
Pripravnicima, koji nisu uspjeSno napisali pisani rad ili
nisu uspjeSno odrzali nastavni sat, odnosno ostvarili
prakticni rad ili metodiCki prikaz, daje se kratko
obrazlozenje o uzrocima njihova neuspjeha.
Pripravnici koji su uspjeSno polozili oba dijela strucnog
ispita polazu usmeni ispit pred svim Clanovima ispitne
komisije (u pravilu).
Clanak 17.
c) USMENI ISPIT
Usmeni ispit mogu polagati pripravnici koji su polozili
pismeni dio ispita i uspjeSno odrzali nastavni sat,
osnosno ostvarili praktiCni rad.
Usmeni ispit polaze se, u pravilu, pred svim Clanovima
ispitne komisije. Ispit vodi predsjednik ispitne komisije.
On ispituje i daje mogucnost drugim Clanovima da
pripravniku postave pitanje.
U prvom dijelu usmenog ispita propituje se metodika
struke (povezana s odrzanim nastavnim satom, odnosno
ostvarenim praktiCnim radom).
UCitelj razredne nastave polaze metodiku onog
nastavnog predmeta iz kojeg je odrzao nastavni sat.
Predmetni uCitelj i struCni suradnik polazu metodiku
nastavnog predmeta, struke odnosno podruCja rada.
Nakon prvog dijela usmenog ispita (iz metodike) slijede
pitanja iz poznavanja Ustava Republike Hrvatske,
ustrojstva skolskog sustava i rad u Skoli, skolksih propisa
te pedagoSke diokumentacije i eivdencije.
Metodiku propituju (u pravilu): sveuCiliSni nastavnik
metodike, ovlaSteni predstavnik Ministarstva prosvjete
i Sporta, pripravnikov sustruCnjak.
Ustav, ustrojstvo Skolskog sustava i rada u skoli, Skolske
propise te pedagoSku dokumentaciju i evidenciju,
propituje, u pravilu, ravnatelj skole i ovlasteni
predstavnik Ministarstva prosvjete i Sporta.
Ispit moze trajati najdulje 45 minuta.
Zakljucnu ocjenu usmenog ispita utvrduju dogovorno
clanovi ispitne komisije.
Nakon zavrSenih svih dijelova ispita, ispitna komisija:
- raspravlja pojedinaCno o postignuc'u svakog
pripravnika;
- na prijedlog predstojnika ispitne komisije utvrduje opci
uspjeh pripravnika na struCnom ispitu i iskazuje ga
rijeCima "izvrstan", "vrlo uspjeSan", "uspjeSan" i
"zadovoljava". Ako se svi Clanovi ispitne komisije ne
slazu s predsjednikovim prijedlogom, prihvaca se
prijedlog za koji se izjasne najmanje tri Clana ispitne
komisije;
- opCi uspjeh upisuje u zapisnik o polaganju struCnog
ispita uCitelja i struCnih suradnika osnovnih i srednjih
skola (tiskanica STD);
- potpisuje zapisnik o polaganju strucnog ispita (svaki
clan ispitne komisije), nakon sto tajnik ispitne komisije
provjeri navode u zapisniku.
Ucitelju i strucnom suradniku, koji je polozio strucni
ispit, ispitna komisija izdaje potvrdu o polozenom
struCnom ispitu (tiskanica SI-F).
Pripravniku, koji nije uspio poloziti usmeni dio ispita,
292
priopcuje se da moze ponovno polagati ispit u idt
(ili nekom drugom) ispitnom roku, s napomenom
troskove ponovljenog dijela ispita podmiriti sam
polaganja.
Svjedodzbu o polozenom struCnom ispitu uCitelj i sa
suradnik dobiva nakon upisa ocjene struCnog isp
sredisnju evidenciju Ministarstva prosvjete i sport.

Download Report