close

Enter

Log in using OpenID

Cijena

embedDownload
Prof.dr.sc Ivan Štefanić
MAKROEKONOMIKA
Činitelji koji određuju veličinu potražnje
•
•
•
•
Prihodi
Cijena (cijena substituta)
Potrebe organizma / prag saturacije
Prehrambene navike
–
–
–
–
raspoloživi izvori hrane
klima
kultura
religija
• Vrijeme potrebito za pripremu
• Svijest o zdravlju i važnosti načina prehrane
• ...
Krivulja potražnje
jedinična
cijena
proizvoda 35
33
31
29
27
25
potražnja
1
2
3
4
5
6
7
broj traženih proizvoda
Elastičnost potražnje
• Elastična potražnja - mala promjena u cijeni
uzrokuje veliku promjenu u potražnji
• Neelastična potražnja - promjena u cijeni
ima mali utjecaj na promjenu potražnje
• Činitelji elastičnosti
–
–
–
–
dostupnost supstituta
odnos cijene i prihoda
vrsta proizvoda
nužnost kupovine
Elastičnost potražnje
Prihod
Normalno dobro
Prihod
Inferiorno dobro
Količina
cijena
Količina
cijena
Savršena
neelastičnost
količina
cijena
Elastičnost
količina
Savršena
elastičnost
količina
Dobro razumjevanje utjecaja promjene cijene na
potražnju - ključ za određivanje cijene proizvoda!
• Osnovno pravilo: cijena raste-potražnja pada
• Mjera za stupanj kojim kupci reagiraju na promjenu
cijene: elastičnost potražnje
(originalna količina-nova količina) /originalna količina
Elastičnost=-----------------------------------------------------------------------------(originalna cijena-nova cijena)/originalna cijena
• Primarna (generička) potražnja: ukupna tržište za
cijelu klasu proizvoda
• Selektivna potražnja: potražnja određenih marki
proizvoda
• Za industrijske proizvode primarna potražnja često je
neelastična, a selektivna često elastična
Cjenovna elastičnost
• Cjenovna neelastičnost (E < 1): ukupan prihod
nakon smanjivanja cijene je manji od originalnog
prihoda
– savršena neelastičnost: prodaje se isti broj proizvoda bez
obzira na cijenu
• Cjenovna elastičnost (E > 1): ukupan prihod
nakon smanjivanja cijene je veći od originalnog
prihoda
– savršena elastičnost: Markova pšenica donosi istu cijenu bez
obzira na količinu koju on proizvede
• Jedinična cjenovna elastičnost potražnje (E=1):
ukupni prihodi prije i poslije snižavanja cijene su
identični
Primjer:
• 1985. cijena osobnog računala je $800, a
prodano je 20.000 komada
• 1986. cijena pada na $700, a prodaje se
22.000 komada
(20000-22000)/20000
E=--------------------------- = - 0.8
($800-$700)/$800
1985.
1986.
$800 x 20000 = 16 mil.$
$700 x 22000 = $15,4 mil. $
Vrelo: Principles of Marketing by Kinnear & Bernhardt
Matrica tržišnih stanja
MNOGO
MALO
JEDAN
POTPUNA
KONKURENCIJA
OLIGOPSON
MONOPSON
MALO
OLIGOPOL
BILATERALNI
OLIGOPOL
KVAZIMONOPSON
JEDAN
MONOPOL
KVAZIBILATERALNI
MONOONOPOL
MONOPOL
Potražnja
Ponuda
MNOGO
Činitelji koji određuju veličinu ponude
•
•
•
•
Cijena proizvoda
Cijena rada
Cijena kapitala
Stupanj (razina) tehnologije
Krivulja ponude
jedinična
cijena
proizvoda 35
33
31
29
27
25
ponude
1
2
3
4
5
6
7
broj ponuđenih proizvoda
Krivulja ponude i potražnje
jedinična
cijena
proizvoda 35
33
31
29
27
25
Tržišna
ravnoteža
potražnja
ponuda
1
2
3
4
5
6
7
broj proizvoda
Faze gospodarskih ciklusa
Prosperitet
Recesija
Depresija
Oporavak
Proizvodni sustav
INPUTI
-RAD
-PRIRODNI RESURSI
-KAPITAL
-MENADŽMENT
TROŠKOVI
PROCES
PROIZVODNJE
FINANCIJSKI
REZULTAT
OUTPUTI
-PROIZVODI
-USLUGE
PRIHODI
Odnos proizvod - proizvod
Output svježe mlijeko
Granica
proizvodnih
mogućnosti
Output sir
Odnos proizvod-proizvod definiran je granicom naših proizvodnih
mogućnosti i predstavlja ključ koncepta alokacije resursa.
Odnos faktor - faktor
Input Y
20
15
10
Input X
Odnos faktor-faktor - opisuje različite kombinacije dvaju
varijabilnih faktora koje imaju za rezultat istu količinu proizvoda.
Odnos proizvod - faktor
Linearna proizvodna funkcija
Odnos faktor-proizvod - opisuje odnos proizvoda i jednog
od inputa, dok su ostali inputi fiksni.
Progresivna proizvodna funkcija
Degresivna proizvodna funkcija
Proizvodna funkcija
Činitelji značajni za određivanje
lokacije poduzeća
•
•
•
•
•
•
•
•
Udaljenost od tržišta
Udaljenost od sirovinske baze
Prometna povezanost
Uvjeti okoliša
Raspoloživa infrastruktura
Raspoloživa radna snaga
Politički i vojni čimbenici
...
Prof.dr.sc Ivan Štefanić
EKONOMSKA POLITIKA
Komponente ekonomske politike
• Monetarna politika
• Fiskalna politika
• Tečajna politika
• Dohodovna politika
Monetarna (i kreditna) politika
• obavezna rezerva
• kamatna stopa
–
–
–
–
–
–
nominalna
inflacija
realna
profitna stopa
premija za rizik i vrijeme
platni promet
• sanacija banaka
Fiskalna politika
• Porezi na dohodak
– Porez na dohodak
– Porez na dobit
• Porezi na potrošnju
– Porez na dodanu vrijednost
– Trošarine
• Porezi na imovinu
Ukupna porezna presija u maloj i otvorenoj zemlji
ne bi trebala biti veća od 25-30% GDP
Bruto društveni proizvod- ukupna vrijednost roba i usluga
proizvedenih tijekom određenog razdoblja. Mjeri se u nacionalnoj
valuti za cijelu zemlju.
• Oportunitetni trošak robe ili usluge je najbolja alternativa od koje
moramo odustati da bi proizveli ili pribavili .željeno dobro.
• Supstituti - su robe kod kojih povećanje cijene za jednu uzrokuje
povećanje potražnje za drugom vrstom robe i obrnuto, uz uvjet da
su ostali činitelji nepromjenjeni. Primjer su: Ford i Chevy; Pepsi i
Coke,..
• Porez - zakonski propisan iznos (udjel ili postotak) od ukupne
vrijednosti prihoda, prodaje ili imovine koji vlasnici poduzeća ili
imovine plaćaju vladi
•
– porezna osnovica
– porezna stopa
•
•
Inflacija - kontinuirano povećanje opće razine cijena
Marginalna analiza - proces istraživanja utjacaja odluke za
proizvodnju jedne ili više manjih promjena .
Prof.dr.sc Ivan Štefanić
Strukturalne promjene i
konkurentnost
prehrambene industrije EU
Konkurentna industrija
(sektor)
aje ona industrija koja posjeduje i zadržava
sposobnost profitabilnog osvajanja i
zadržavanja tržišnog udjela na domaćem
i/ili stranom tržištu.
aU cilju mjerenja učinka poduzeća u
sektoru potrebni su nam sljedeći podaci o
proizvodnji, izvozu, ili dodana vrijednost
za više zemalja
Otkrivena komparativna prednost
Revealed comparative advantage RCA
aStandardna mjera za konkurentsku
prednost.
aUspoređujemo udjel izvoza ispitivanog
sektora u ukupnom svjetskom izvozu s
prosječnim udjelom izvoza svih sektora
nacionalne ekonomije.
aAko je udjel sektora veći od nacionalnog
prosjeka sektor je konkurentan.
aŠto je indeks veći, veća je i relativna
konkurentnost.
+
araspoloživi podaci, u
pravilu dovoljno
disagregirani
atehnika vodi računa
o veličini nacionalne
ekonomije
-
anaglasak na izvozu,
zanemaren učinak
na domaćem tržištu
azanemaren učinak
uvoza i izvoza
prethodno uvezenih
roba
avisok indeks može
biti i posljedica
izvoza
multinacionalne
kompanije
astatična metoda
(promjene tržišta)
BCG
aTehnika Boston Consulting Group ima
nekoliko prednosti u odnosu na RCA
`dinamička metoda
`vodi računa o porastu tržišta
`usredotočena je na određeno tržište u
odnosu na RCA koja je opća mjera
Mjerenje konkurentskog
potencijala
aRCA kvantificira, ali ne objašnjava
konkurentnost
aU literaturi je opisano barem 5 pristupa,
od kojih se koncentriramo na 2
`Porterov dijamant
`industrijski distrikti
Porterov dijamant
Prilika
Strategija poduzeća,
struktura i rivalstvo
Uvjeti činitelja
proizvodnje
Uvjeti
potražnje
Povezane i
podupiruće
industrije
Država
Porter vs. Industrijski distrikti
Aspekt
Polazna točka
Porter
Industrijski distrikti
globalno
lokalno
Teoretska osnova
ekonomska teorija
Priroda klastera
nacionalno u
globalnom kontekstu
Metodologija
ekonomski kontekst
statistika, pravo,
ekonomija, poslovna
administracija,
politička ekonomija,
sociologija
regionalno u
internacionalnom
kontekstu
socio-ekonomski
kontekst
rivalstvo i suradnja
Osnova konkurencije
rivalstvo
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
366 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content