close

Enter

Log in using OpenID

Aorist - Filozofski fakultet u Splitu

embedDownload
SVEUČILIŠTE U SPLITU
FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Ime i prezime studentice/studenta:
Godina studija:
Nadnevak održavanja nastavnoga sata:
PISANA PRIPRAVA ZA IZVEDBU NASTAVNOGA SATA IZ
HRVATSKOGA JEZIKA
Predmetno područje: hrvatski jezik
Nastavna tema: Izricanje prošlosti aoristom, imperfektom i pluskvamperfektom
Nastavna jedinica: Aorist
Škola: osnovna škola
Razred: 6.
Mentorica/mentor:
Ključni pojmovi: aorist
Obrazovna postignuća: prepoznati aorist, razumjeti osnovno značenje aorista, moći zamjenjivati
aorist perfektom, moći proizvoditi oblike glagola koji se u aoristu najčešće rabe
Tip nastavnoga sata: sat obrade novog gradiva
Cilj nastavnoga sata: prepoznati aorist u rečenici, razumjeti njegovo osnovno značenje u izricanju
prošlosti
Zadaće nastavnoga sata:
a)
naobrazbene: ponoviti prezent i perfekt; ponoviti glagole po vidu (svršene i nesvršene);
prepoznati aorist u rečenici; razumjeti da se aorist upotrebljava za izricanje radnje
koja se upravo dogodila; uočiti i zapamtiti da je aorist prošlo svršeno vrijeme koje se
tvori od svršenih glagola; zamjenjivati aorist u rečenicama perfektom
b)
c)
d)
odgojne: poticati samostalnost u radu; poticati svijest o potrebi učenja hrvatskoga
standardnoga jezika
funkcionalne: razvijati sposobnost promatranja tekstova, zapažanja jezičnih činjenica i
njihovih obilježja, logičkog zaključivanja i apstraktnog mišljenja
komunikacijske: razvijanje jezičnih djelatnosti slušanja i govorenja
Metodički sustav (sustavi): analitičko-eksplikativni, integracijsko-korelacijski
Nastavna sredstva: slikovni prilog, nastavni listić, omotnice s karticama
Nastavna pomagala: računalo i LCD projektor, ploča
Unutarpredmetna korelacija: književnost
Međupredmetna korelacija: povijest
IZVORI I LITERATURA
• Literatura za učenike:
Skupina autora, Hrvatski ja volim, udžbenik i radna bilježnica hrvatskoga jezika za šesti
razred osnovne škole, Profil, Zagreb, 2009.
• Literatura za nastavnika:
Težak – Babić, Gramatika hrvatskoga jezika. Priručnik za osnovno jezično obrazovanje,
Školska knjiga, Zagreb, 1992.
Stjepko Težak, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, Školska knjiga, Zagreb, 1996.
STRUKTURA I PREDVIĐENO TRAJANJE POJEDINOGA DIJELA
NASTAVNOGA SATA
1. PRIPRAVA – 8 min
- Motivacija
- Čitanje i kratka interpretacija polaznoga teksta
- Osvježivanje potrebnog predznanja
- Najava naobrazbene zadaće
2. ISTRAŽIVANJE JEZIČNE ČINJENICE – 27 min
- Zapažanje novih jezičnih činjenica
- Otkrivanje ostalih važnih obilježja
- Uopćavanje
3. PROVJERA STEČENIH SPOZNAJA - 10 min
- Provjera stečenih spoznaja na novim primjerima
- Utvrđivanje znanja (teoretskim ponavljanjem i praktičnim vježbama)
2
ARTIKULACIJA NASTAVNOGA SATA
FAZE
NASTAVNOGA
SATA
I NJIHOVO
TRAJANJE
1. PRIPRAVA
(8 min)
Motivacija
Čitanje i kratka
interpretacija
polaznoga teksta
Osvježivanje
potrebnog znanja
Najava
naobrazbene
zadaće
2. ISTRAŽIVANJE
JEZIČNE
ČINJENICE
(27 min)
NASTAVNI SADRŽAJI
Kazujem učenicima da sam pripremila dvije slike jednoga slavnog
rimskog vojskovođe. Na temelju slika i podataka koje ću im reći,
neka pokušaju otkriti tko je ta osoba. Projiciram slike i navodim:
- Ovaj slavni rimski vojskovođa brojnim je pobjedama proširio
Rimsko Carstvo. Ubijen je u atentatu 44. g. prije Krista. Jedan od
atentatora bio je Marko Junije Brut.
- Znate li tko je ta slavna povijesna osoba? (Gaj Julije Cezar)
- Točno. Cezar je 47. g. prije Krista pobijedio pontskog kralja
Farnaka. Nakon te pobjede poslao je Rimu značajnu poruku koja
na latinskome jeziku glasi: Veni, vidi, vici. To je najsažetiji vojni
izvještaj u povijesti. Pogledajte kako tu znamenitu rečenicu
prevodimo na hrvatski jezik: Dođoh, vidjeh, pobijedih. (Zapisujem
na ploču.)
- Što mislite, kojoj vrsti riječi pripadaju te riječi? (Glagolima.)
- Prisjetite se koja ste glagolska vremena do sada učili? (Prezent i
perfekt.)
- Koje se vrijeme izriče prezentom, a koje perfektom? (Prezentom
se izriče sadašnje vrijeme, a perfektom prošlo vrijeme.)
- Glagoli se mijenjaju po osobama (licima). Kako se zove
mijenjanje glagola po osobama? (Konjugacija ili sprezanje.)
- Kako tvorimo glagolsko vrijeme prezent? (Prezent tvorimo od
jedne riječi tako da na osnovu dodajemo nastavke.)
- A kako tvorimo perfekt? (Perfekt tvorimo od glagolskoga
pridjeva radnog i nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola biti.)
Prisjetite se kako dijelimo glagole po vidu? (Dijelimo ih na
svršene i nesvršene.)
- Odlično!
- Izriču li glagoli u rečenici Dođoh, vidjeh, pobijedih prošlo ili
sadašnje vrijeme? (Izriču prošlo vrijeme.)
- Točno. Jesu li ti glagoli u perfektu? (Nisu.)
- Po čemu znamo da nisu u perfektu? Dokažite. (Imaju drukčiji
oblik.)
- Kako bi glasili u perfektu? (Došao sam, vidio sam, pobijedio
sam.)
- Točno. Koja je rečenica dinamičnija, ritmičnija, upečatljivija?
(Dođoh, vidjeh, pobijedih.)
- Tako je. A što je zajedničko i jednoj i drugoj rečenici?
(Zajedničko im je prošlo vrijeme.)
- Tako je. Danas ćemo pomoću Cezarove izreke naučiti jedno
novo glagolsko vrijeme kojim se izriče prošlost, a zove se aorist.
(Pišem naslov na ploču – Aorist.)
- Promotrimo ponovno našu rečenicu Dođoh, vidjeh, pobijedih. Je
li Cezar tom rečenicom označio radnje koje su se dugo i sporo
odvijale ili su brzo završile i kratko trajale? (Koje su brzo završile
i kratko trajale.)
- Je li označio radnje koje su se dogodile u njemu dalekoj prošlosti
NASTAVNI
OBLICI,
METODE,
METODIČKI
POSTUPCI
NASTAVNA
SREDSTVA
čelni rad
metoda
upućivanja,
izlaganja,
motivacijskog
razgovora,
pokazivanja,
čitanja,
pisanja
slikovni prilog
metoda
reproduktivnog
razgovora
metoda
pisanja
metoda
heurističkog
razgovora
3
Zapažanje novih
jezičnih činjenica
Otkrivanje ostalih
važnih obilježja
Uopćavanje
(uspostavljanje
paradigme)
Uopćavanje
(izvođenje pravila)
ili radnje koje su upravo završile? (Radnje koje su upravo
završile.)
- Što iz toga možemo zaključiti, kakvo je vrijeme aorist? (To je
vrijeme koje označava radnju koja se upravo završila.)
- Upotrebljavate li vi u svakodnevnom govoru glagole u obliku
kao što je dođoh? Kad dođete primjerice kući iz škole, kažete li
dođoh kući ili došao sam/došla sam kući? (Došao/došla sam kući.)
- Dakle, upotrebljava li se ovo vrijeme u svakodnevnom govoru?
(Ne upotrebljava se.)
- Da, zaista. Ovo se glagolsko vrijeme vrlo rijetko upotrebljava u
svakodnevnom govoru. Ali gdje ga možemo susresti, što mislite?
Što su primjerice Šuma Striborova ili Snjeguljica, Trnoružica itd.?
(Bajke.) Tako je. Susrećemo ga u bajkama, basnama, ali i u
drugim književnim vrstama.
- Promotrimo opet rečenicu Dođoh, vidjeh, pobijedih. Može li tko
reći kako bi glasili ti glagoli u infinitivu? (Doći, vidjeti,
pobijediti.)
- Kakvi su ti glagoli po vidu? (To su svršeni glagoli.)
- Dakle, od kojih se glagola tvori aorist? (Od svršenih glagola.)
- Tako je. Aorist je prošlo svršeno vrijeme koje se tvori samo od
svršenih glagola.
- Sad ćemo se malo poigrati aoristom. Molim vas, pažljivo
poslušajte moje upute. Radit ćete u paru, a svaki će par dobiti po
jednu bijelu i jednu plavu omotnicu. Sadržaj bijele omotnice
stavite s jedne strane klupe, a sadržaj plave omotnice s druge
strane i uredno ga posložite.
Učenicima dijelim omotnice.
- Što je sadržaj bijelih i plavih omotnica? (U plavim se
omotnicama nalaze kartice s natpisom dođ, a u bijelima kartice s
natpisima –oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše.)
- Koliko je kartica u svakoj omotnici? (Šest kartica.)
- Može li tko objasniti zašto ih je šest. Što one predstavljaju?
(Predstavljaju šest glagolskih osoba.)
- Dakle, dođ i –oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše dijelovi su jednog
glagola. Kojeg? (Glagola doći.)
- Što je dođ, a što su ovi manji dijelovi? (Dođ je osnova glagola, a
manji dijelovi su nastavci.)
- Što mislite, za koje glagolsko vrijeme koristimo te nastavke? (Za
aorist.)
- Točno. Vaš je zadatak da zajedno spojite osnove i nastavke tako
da dobijete glagolske oblike za aorist. Pazite, glagolske osobe
posložite po redu! I nemojte zaboraviti poznatu Cezarovu izreku!
Učenici slažu osnovu i nastavke.
- Sad ćemo zajedno napisati glagolske osobe za jedninu i množinu.
(Pišem na ploču, a učenici u bilježnice.) Kako bi glasio oblik za 1.
osobu jd.? (Dođoh.) Za 2. osobu jd.? (Dođe.) Za 3. osobu jd.?
(Dođe.) Što je s glagolskim oblicima za množinu? (1. osoba mn.
glasila bi dođosmo.) Kako bi glasila 2. osoba mn.? (Dođoste.) A
treća? (Dođoše.)
- Odlično! Pogledajte kako završava osnova glagola doći, na
suglasnik ili samoglasnik? (Na suglasnik.)
- Što možemo zaključiti, kod kojih se glagola koriste nastavci –oh,
-e, -e, -osmo, -oste, -oše? (Kod glagola kojima osnova završava na
suglasnik.
- Pokušat ćemo zajedno sprezati glagol koji se koristi drugom
metoda
izlaganja
metoda
heurističkog
razgovora
metoda
upućivanja,
razgovora
omotnice s
karticama
rad u paru
čelni rad
metoda
heurističkog
razgovora,
pisanja
4
Otkrivanje ostalih
važnih obilježja
Uopćavanje
(uspostavljanje
paradigme,
izvođenje pravila)
3. PROVJERA
STEČENIH
SPOZNAJA
(10 min)
Provjera stečenih
spoznaja na novim
primjerima
skupinom nastavaka. Uzet ćemo drugi glagol Cezarove izreke.
Koji je to glagol? (To je glagol vidjeti.)
- Kako glasi njegova osnova i kako završava? (Glasi vidje i
završava na samoglasnik.)
- Kako ćemo sprezati glagol vidjeti u aoristu? Tko mi može
pomoći? Zajedno ćemo zapisati. (Pišem na ploču, učenici u
bilježnice.)
- Kako glasi 1. osoba jd.? (Vidjeh.) A druga i treća? (Vidje.)
- Imaju li te osobe nastavak? (Nemaju.)
- Takvu vrstu nastavka zovemo ništični nastavak i označavamo
znakom ø.
- Kako bi glasio aorist množine? (Vidjesmo, vidjeste, vidješe.)
- Odlično! Ponovimo! Za koje glagole upotrebljavamo ovu
skupinu nastavaka? (Za one kojima osnova završava na
samoglasnik.)
- Zapišimo kako se tvori aorist. (Pišem na ploču, učenici u
bilježnice.)
- Pripremila sam vam nekoliko SMS poruka koje sam nedavno
poslala: pročitah knjigu, pogledah film, ispričah Ani, ispravih
zadaće. U kojem su glagolskom vremenu? (U aoristu.)
Preoblikujte ih u perfekt. (Pročitala sam knjigu, pogledala sam
film, ispričala sam Ani, ispravila sam zadaće.)
- Što zapažate? (Kraći su oblici u aoristu.) Što mislite, zašto danas
aorist oživljava u komunikaciji SMS-om? (Učenici iznose svoje
mišljenje.)
metoda
upućivanja,
pisanja
čelni rad
metoda
razgovora
- Sad ćemo ponoviti što smo naučili o aoristu. Kakav je glagolski
čelni rad
oblik aorist, jednostavan ili složen? (Jednostavan.) Zašto? (Zato
što se tvori jednom riječi.)
metoda
- Točno. Kako ćemo onda tvoriti aorist? Što ćemo dodati na
reproduktivnog
glagolsku osnovu? (Aorist ćemo tvoriti tako da glagolskoj osnovi
razgovora
dodamo dvije vrste nastavaka.)
- Koji su to nastavci? (To su nastavci –h, -ø, -ø, -smo, -ste, -še i
–oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše.) Kad dodajemo jedne, a kad druge?
(Nastavke –h, -ø, -ø, -smo, -ste, -še dodajemo kad osnova
završava na samoglasnik, a –oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše kad
završava na suglasnik.)
pojedninačni
rad
- Tako je. Sad ću vam podijeliti nastavne listiće, a vaš je zadatak
metoda
pronaći glagolska vremena koja ste do sada učili.
pisanja,
Učenici rješavaju nastavni listić. Zajedno provjeravamo točnost
izlaganja
uratka.
PLAN PLOČE
Aorist
Dođoh, vidjeh, pobijedih.
doći
jednina
množina
Tvorba aorista: osnova + nastavak
1. os. dođoh
1. os. dođosmo
–h, -ø, -ø, -smo, -ste, -še
2. os. dođe
2. os. dođoste
–oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše
3. os. dođe
3. os. dođoše
vidjeti
jednina
množina
1. os. vidjeh
1. os. vidjesmo
2. os. vidje
2. os. vidjeste
3. os. vidje
3. os. vidješe
Utvrđivanje znanja
(teoretskim
ponavljanjem i
praktičnim
vježbama)
5
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
72 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content