Analiza postojećeg i prijedlog novog rješenja procesnog grijanja iz

4.1 OPTIMALIZACIJA TROŠKOVA
DOGRIJAVANJA MAZUTA U
TEHNOLOŠKOM PROCESU
Savez energetičara Hrvatske
Društvo energetičara Split
Hrvatska gospodarska komora
Županijska komora Split
Pripremio: Damir Buzov
20. listopada 2014.
SADAŠNJE STANJE
Vremenska potreba za isporukom pare za grijanje mazuta za tehnološke potrebe
iznosi približno 240 sati godišnje,
Relativno mala potreba za vodenom parom, oko 10%, u odnosu na projektirano
stanje,
Neefikasno rješenje za dogrijavanje mazuta s ukupnim stupnjem iskorištenja
topline i manjim od 50%,
Radi postizanja zadovoljavajuće spremnosti kotlova za isporuku pare jedan se
značajan dio vremena drži u ˝toplom stanju˝ pri čemu se najveći dio utroška goriva
odnosi na gubitke topline kroz velike površine oplošja napojnih spremnika i samog
kotla,
Postojeći kotlovi s pripadnom opremom mogu raditi isključivo uz stalni nadzor
stručnih osoba.
-1-
USPOREDBA DIMOCIJEVNIH I VODOCIJEVNIH KOTLOVA
•
MANE DIMOCIJEVNIH KOTLOVA:
•
PREDNOSTI VODOCIJEVNIH KOTLOVA:
•
•
•
•
•
Veliki gabariti,
•
•
•
•
Mali gabariti (posebno u vertikalnoj izvedbi),
•
•
Mali toplinski gubici kod starta,
Sporo parospremanje (6 do 8 sati),
Visoki investicijski troškovi postrojenja,
Veliki sadržaj vode; veliki gubici topline,
Veliki toplinski gubici kod starta.
Brzo parospremanje (nekoliko minuta),
Niski investicijski troškovi postrojenja,
Niski sadržaj vode; nema velikih gubitaka
topline,
Niski troškovi održavanja.
-2-
PRIJEDLOZI RJEŠENJA - USPOREDBE
Revizija postojećeg
vrelouljnog sustava
Kontejnerski vrelouljni
sustav
-Nema korozije u sustavu,
-Nema korozije u sustavu,
-minimalan rizik od
-minimalan rizik od probijanja probijanja grijalica,
grijalica,
-Blizina potrošača i brzi
-rješavanje sadašnjeg uskog odziv u postizanju radnog
grla – pratećeg grijanja
režima kotla,
mazuta od obale do
- blizina potrošača,
visokotlačnih pumpi mazuta - nema potrebe za stalnim
(zagrijavanje sustava za oko 1 nadzorom rada kotlova,
sat),
- minimalni pogonski
-nema potrebe za stalnim
troškovi.
Prednosti nadzorom rada kotlova,
-Relativno veliko ulaganje u
odnosu na druge varijante,
- Veći pogonski troškovi
Nedostaci radnog medija.
-Složena nadogradnja
sustava, ugradnja samo
jednog kotla,
Revizija parne kotlovnice i ugradnja
kotla za brzu proizvodnju pare
-Minimalni zahvati na instalacijama i
infrastrukturi,
- jednostavnija mogućnost posluživanja
svih dosadašnjih potrošača, ukoliko će
to biti potrebno,
- minimalno ulaganje u drugi kotao
ukoliko se iznajmi veliki spremnik
mazuta,
-Najmanja investicija.
- razvijanje korozije u cjevovodima
obzirom na iznimno malo vrijeme
korištenja sustava,
- nemogućnost korištenja povrata
kondenzata,
- veći rizik od probijanja štednih
grijalica na spremnicima mazuta,
- veći pogonski troškovi radnog medija
- zahtjevniji nadzor opreme od strane
stručne osobe.
-3-
BILANCA TROŠKOVA
Pogonski troškovi
Trošak goriva
Trošak osoblja
Trošak soli i kemikalija
Trošak vrelog ulja
Trošak održavanja
Ukupni godišnji trošak:
Kotao za brzu
Kontejnerski
Revizija vrelouljnog
Sadašnje stanje
proizvodnju pare vrelouljni sustav
sustava
1.164.240 kn
178.200 kn
178.200 kn
178.200 kn
300.000 kn
0 kn
0 kn
0 kn
75.000 kn
40.000 kn
0 kn
0 kn
0 kn
0 kn
6.000 kn
50.000 kn
60.000 kn
20.000 kn
10.000 kn
10.000 kn
1.599.240 kn
238.200 kn
194.200 kn
238.200 kn
Ušteda:
0 kn
1.361.040 kn
1.405.040 kn
1.361.040 kn
Investicija:
0 kn
700.000 kn
850.000 kn
1.600.000 kn
0,55
0,65
1,26
Vrijeme povrata investicije (godina):
Tablica 3 Usporedba sadašnjeg stanja i mogućih rješenja; troškovno je najveći zahvat u slučaju opcije s revizijom postojeće instalacije
vrelog ulja. Preostala dva moguća rješenja minimalno se razlikuju u iznosu investicije i pogonskim troškovima. Prednost se daje izvedbi
za brzu proizvodnju pare radi kontinuiteta rada s istim medijem i mogućnosti zadržavanja postojeće instalacije.
-4-
ZAKLJUČAK
Ugradnjom kotla za brzu proizvodnju pare u kotlovnici smanjuju se ukupni
pogonski troškovi za dogrijavanje mazuta za tehnološke potrebe za oko 1,4
MHRK/godišnje,
Projekt će kandidirati na natječaju za sufinanciranje iz sredstava ˝Fonda zaštite
okoliša i energetske učinkovitosti˝ koji je otvoren do 15. prosinca 2014,
Smanjenje emisije CO2 iznosi približno 600 t/godišnje (oko 80%).
-5-

Download Report