25/2014
24. lipnja 2014.
Slavlje u zagrebaèkoj katedrali
Zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ zaredio
je za prezbitere sedmoricu kandidata Zagrebaèke
nadbiskupije i sedmoricu ðakona iz èetiri redovnièke
zajednice Tim euharistijskim slavljem ujedno je zajedno je s
okupljenim sveæenicima i pukom zahvalio je Bogu za
25 godina svoga biskupstva Obljetnica je proslavljena i sveèanom akademijom
naslovljenom "Slike darovanoga života Crkvi i društvu"
Biskup Komarica primio izaslanstvo OESS-a u BiH
Banjoluèki biskup pozvao sugovornike da odluènije
porade na konaènom zaživljavanju pravne države na
podruèju cijele Bosne i Hercegovine
Papa u Kalabriji
Jednodnevni pastoralni pohod papa Franjo završio je
snažnim apelom protiv mafije, koju je osudio kao
štovanje zla i zanemarivanje opæega dobra, poruèivši
na sveèanom misnom slavlju s više od stotinu tisuæa
hodoèasnika u Sibari da oni koji su se odluèili za put
zla, kao što to èine mafijaši, nisu u zajedništvu s Bogom
veæ su izopæeni Svoj dvanaestosatni pohod Kalabriji Sveti Otac poèeo
je posjetom zatvoru Castrovillari, èak i prije sveèanosti
dobrodošlice na igralištu Pietro Toscani
Domovinske vijesti
Susret ministranata Gospiæko-senjske biskupije
100. obljetnica zgrade Bogoslovnog sjemeništa u Ðakovu
Obnovljena tradicija Tijelovske procesije
Blagoslov solarnih elektrana u župi Novo Virje
"Kultovi: zamke i opasnosti"
Ljetni susret mladih Vinkovèana
Sveæenièko reðenje Zvonimira Mikuliæa
Èlanovi Marijine legije hodoèastili Gospi od suza
Godišnji susret ministranata Požeške biskupije
Misa zadušnica za žrtve Jazovke
Zapoèeo Hrvatski iseljenièki kongres
Crkva u Hrvata
Župljani zagrebaèke župe sv. Leopolda Bogdana Mandiæa posjetili
katolike u Beogradu
Godišnji susret hrvatskih sveæenika iz sjeverozapadne Europe
Susret obitelji Srijemske biskupije
Biskupijska proslava proglašenja svetim Ivana Pavla II.
Inozemne vijesti
Svetkovina Tijelova u Vatikanu
Ravnodušnosti prema patnji suprotstaviti konkretne èine milosrða
Papa protiv legalizacije lakih droga
Razum u vjerskoj slobodi prepoznaje temeljno pravo èovjeka
Real Tremblay novi predsjednik Papinske teološke akademije
Prilog dokumenti
Crkva - putujuæi narod Božji
Euharistija – Isusov dar ljudima
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Klanjanje za duhovnu i egzistencijalnu obnovu
Vinkovaca
Vinkovci, 14.6.2014. (IKA) - Pod nazivom "Bože, posveti
naš grad" u crkvi Bezgrešnog Srca Marijina u Vinkovcima u
subotu 14. lipnja organizirano je klanjanje za duhovnu i
materijalnu obnovu toga grada. Klanjanje su organizirali
graðani Vinkovaca u suradnji s domaæim župnikom o.
Ivanom Poletom i Udrugom "Uime obitelji" Vinkovci.
Klanjanje je predvodio o. Ivan Poleto. "Želimo ovim
klanjanjem moliti za cijeli naš grad, za duhovnu pomoæ jer
se nalazimo u vremenu krize, ali najveæa kriza je duhovna
kriza. Postoji i materijalna, egzistencijalna kriza, pa æemo
moliti i za sve one koji su ostali bez posla, za one koji èekaju
posao. Prvenstveno æemo moliti za naše mlade koji,
nažalost, èesto puta lutaju bez cilja. Posebno za sve one koji
su možda utonuli u ovisnosti. Sve to želimo ovim klanjanjem
objediniti upravo u našoj molitvi pred Presvetim Oltarskim
Sakramentom gdje se želimo ujediniti s cijelim našim
gradom u molitvi za posvetu našega grada", rekao je župnik.
"Mi, graðani Vinkovaca, na ovaj naèin želimo pomoæi
našem gradu da se duhovno, materijalno i egzistencijalno
obnovi i preporodi. A komu se najbolje obratiti nego dragom
Bogu? Kao što jedan molitelj reèe: 'Obitelji su nam
nezaposlene, branitelji boluju od psihièkih bolesti, u grad se
uvukla droga, alkohol, psovka, nemoral… i zato te, Bože,
molim, èuj i usliši ove naše molitve'", rekli su predstavnici
graðana i Sanja Tomiæ ispred Udruge "Uime obitelji"
Vinkovci.
Susret ministranata Gospiæko-senjske biskupije
Otoèac, 17.6.2014. (IKA) - U crkvi Presvetog Trojstva u
Otoècu okupilo se 17. lipnja više od 200 ministranata i
ministrantica iz cijele Gospiæko-senjske biskupije.
Biskupijski susret ministranata organiziralo je Povjerenstvo
za pastoral duhovnih zvanja.
Na poèetku susreta misno slavlje predvodio je generalni
vikar biskupije, otoèki dekan i župnik mons. mr. Tomislav
Šporèiæ, koji je pozdravio okupljene ministrante i njihove
župnike.
U homiliji generalni vikar je objasnio podrijetlo rijeèi
ministrant, koja znaèi služiti ili posluživati, stoga je važna i
velika uloga ministranata te je potrebno da se vrši s
poniznošæu.
Mons. Šporèiæ je ministrantima, koji pozorno prate Svjetsko
nogometno prvenstvo, govorio i o svjedoèenju jednog
brazilskog kardinala u korist siromašnih kada se stavio u
službu siromašnih i potlaèenih a protiv vlasti koje su mi
željele srušiti kuæe.
Na kraju je sve pozdravio don Anðelko Kaæunko biskupijski
povjerenik za ministrante koji je kazao mladima da budu
ponosni i radosni zbog službe koju obavljaju.
Potom je uslijedio skeè - kratko skazanje trojice
sjemeništaraca a koji je predvodio sjemeništarac Marko
Grèeviæ, na temu "Tajna droge misionara".
Nakon jutarnjeg dijela, uslijedio je ruèak i okrepa a
nastavljeno je druženjem i igrom. Održana su natjecanja iz
nogometa, skakanja u vreæi,povlaèenje konopa a bilo je
vremena i prostora za spontano igranje i druženje.
.
2
24. lipnja 2014. broj 25/2014
Pobjednici KMNL-e "Ivan Pavao II." kod nadbiskupa
Barišiæa
Split, 17.6.2014. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskup
Marin Barišiæ primio je, u utorak 17. lipnja u
Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu, pobjednike Katolièke
malonogometne lige "Ivan Pavao II." Splitsko-makarske
nadbiskupije pod vodstvom povjerenika za mlade mr. don
Mihaela Proviæa. Tom je prigodom nadbiskup udijelio
odlièja, pehare i medalje najboljim momèadima i igraèima.
Prvoplasirana ekipa prve lige je momèad župe sv. Mateja sa
splitskih Ravnih Njiva. Drugo mjesto pripalo je momèadi
splitske župe Marije pomoænice kršæana s Kmana dok je
treæe mjesto osvojila župa Gospe od Otoka iz Solina.
Najbolji igraè je Ivor Šuljiæ (Ravne Njive), najbolji vratar je
Ljubo Miloš (Sv. Stjepan pod borovima), a najbolji strijelac
je Dino Grubišiæ (Marija pomoænica kršæana). Fair-play
momèad je župa sv. Jeronima iz Kaštel Gomilice. Dvije
drugoligaške momèadi plasirale su se u prvu ligu:
prvoplasirana momèad župe sv. Frane iz Splita i
drugoplasirana momèad sv. Jeronima iz Kaštel Gomilice,
dok æe se treæeplasirana momèad župe sv. Leopolda
Mandiæa sa Sirobuje za ulazak u prvu ligu morati boriti i
dogodine. Najbolji strijelac druge lige je Hrvoje Ivanèeviæ
(Veli Varoš).
Odlièja, pehari i medalje dodijeljene su i najboljim
momèadima s ovogodišnjeg Sudamja kupa. Na tom
natjecanju prvo mjesto takoðer je osvojila župa sv. Mateja sa
splitskih Ravnih Njiva, drugo mjesto pripalo je katedralnoj
župi sv. Duje, a treæe splitskoj župi Materinstva Blažene
Djevice Marija s Brda. Najbolji vratar je Mario Goleš (Sv.
Duje), najbolji igraè Igor Šuljiæ (Sv. Matej), a najbolji
strijelac Antonio Leskur (Sv. Matej).
Nadbiskup Barišiæ èestitao je mladima na odlièjima
zasluženim sportskim rezultatom, ali još više požrtvovnošæu,
koju su uložili kao pojedinci i kao momèad. "Vjerujem da
svako od vas osjeæa èast i ponos što pripada svojoj ekipi, ali
i još više, što ste dio Katolièke malonogometne lige. Ne
zaboravite da najveæi uspjeh koji možete ostvariti je da se
formirate kao dobri ljudi i kao kršæani", rekao je nadbiskup i
isprièao im kako je papa Franjo na nedavnom susretu s oko
50 tisuæa sportaša na Trgu Sv. Petra u Vatikanu uputio važnu
poruku. Poruèio im je da ne budu mlaki i prosjeèni, te da im
ne bude dovoljno neriješeno. Navodeæi te Papine rijeèi,
nadbiskup je rekao da te upute u sportu vrijede i u
svakodnevnom životu te da ne smiju biti sebièni veæ
primijetiti svoje bližnje, primati od njih i davati drugome.
Uime Ureda za pastoral mladih Splitsko-makarske
nadbiskupije i cijele KMNL-e, koja se održava veæ devetu
sezonu, rijeè zahvale uputio je voditelj lige Mladen Juriæ.
Istaknuo je kako je natjecanje bilo neizvjesno do samog
kraja te kako liga iz godine u godinu raste kvalitetom, ali i
ono važnije, zapažen je znatan pomak u lijepom ponašanju
na nogometnom terenu, ali i zauzetošæu u župnom pastoralu.
Zahvalio je nadbiskupu na svesrdnoj duhovnoj i materijalnoj
podršci te Splitsko-dalmatinskoj županiji na materijalnoj
pomoæi. Nazoènima se obratio i predstojnik Ureda za mlade
mr. Proviæ koji je izrazio radost što je još jedna sezona
uspješno privedena kraju. Zahvalio je nadbiskupu, Mladenu
Juriæu, svim sucima, duhovnicima, voditeljima i igraèima što
su dostojno predstavili mjesnu Crkvu i na nacionalnoj
završnici KMNL-e Crkve u Hrvata. Druženje je dobrom
raspoloženju nastavljeno uz prigodni domjenak u vrtu.
ika
Varaždinska biskupija donirala FENO ureðaj
koprivnièkoj bolnici
Varaždin, 17.6.2014.
(IKA) - Varaždinska biskupija
donirala je Opæoj bolnici "Dr. Tomislav Bardek" u
Koprivnici FENO ureðaj koji se koristi u lijeèenju i
dijagnosticiranju bronhalne astme. Taj ureðaj posebno je
znaèajan za što ranije otkrivanje i lijeèenje astme kod djece.
Prilikom primopredaje ureðaja u utorak 17. lipnja u
prostorijama koprivnièke opæe bolnice, varaždinskom
biskupu Josipu Mrzljaku najprije je, uime svih pacijenata i
djelatnika bolnice, zahvalila voditeljica Odjela za
kardiologiju s koronarnom jedinicom dr. med. Željka
Bakliža. Objasnila je kako æe ovaj aparat pomoæi u
otkrivanju astme u onim dubioznim situacijama kada ostale
dijagnostièke metode nisu dostatne. "Pravodobna dijagnoza
je velika pomoæ u odabiru pravilnog lijeèenja te bolesti. U
svijetu trenutaèno od astme boluje oko tristo milijuna ljudi, a
do 2020. godine oèekuje se porast broja oboljelih od još sto
milijuna. To znaèi da je ta bolest veliki javno-zdravstveni
problem, a ovaj aparat æe omoguæiti da se s njom što bolje
nosimo", rekla je dr. Bakliža.
Predstojnica jedinice djelatnosti pedijatrije dr. med. Maja
Toth-Mršiæ takoðer je zahvalila Varaždinskoj biskupiji na
ovoj donaciji. "Astma spada u najèešæu kroniènu bolest
djeèje dobi. Ovaj ureðaj nema igala što znaèi da je
dijagnostika i daljnje praæenje bolesti u potpunosti bezbolno
što je, posebno za malu djecu, izuzetno važno", rekla je TothMršiæ. Rijeèi zahvale uputila je i voditeljica Odsjeka za
pulmologiju dr. med. Mirjana Balogoviæ Dobravec koja je
objasnila na kojem principu FENO ureðaj radi.
Prilikom primopredaje aparata biskup Mrzljak izrazio je
radost da biskupija uz brojne karitativne aktivnosti može na
ovaj naèin pomoæi i Podravini gdje se osjeæa depopulacija i
gdje je demografska slika jako loša. Onima koji su ovdje
nastojimo olakšati život i da ne moraju zbog zdravstvenih
problema putovati nekud dalje, rekao je biskup Mrzljak
nakon èega je blagoslovio novi ureðaj.
Na primopredaji FENO ureðaja izmeðu ostalih bili su i
sanacijski upravitelj koprivnièke opæe bolnice Petar Stapar,
bolnièki dušobrižnik Krunoslav Paèalat i dekan
Koprivnièkog dekanata mons. Leonard Markaè.
Biskup Škvorèeviæ pohodio ministrante u Velikoj
Požega, 17.6.2014. (IKA) - U Velikoj nedaleko Požege veæ
tradicionalno po završetku školske godine smjenjuju se
pojedine skupine ministranata iz župa Požeške biskupije
kako bi se u izvanredno lijepoj papuèkoj prirodi kroz
razonodu i druženje upoznavali, promišljali o svojoj
buduænosti te molili za duhovna zvanja. Prva ovogodišnja
skupina ministranata okupila se u Velikoj u nedjelju 15.
lipnja u organizaciji Povjerenstva za duhovna zvanja a pod
vodstvom Ante Iviæa i Danijela Engelmana. Ministrante je
17. lipnja posjetio biskup Antun Škvorèeviæ te im je u
razgovoru kazao kako æe se iduæega dana u Biskupskom
domu susresti s mladima iz Požeške biskupije koji žele
postati sveæenici i koji su odluèili krenuti u Bogoslovno
sjemenište ili se upisati u požeški Kolegij te pohaðati
Katolièku gimnaziju. Podsjetio je ministrante na èudesnost
Božjega djelovanja, na njegov tihi poziv koji pokreæe
slobodu mladih ljudi da se opredijele biti njegovim
suradnicima u sveæenièkom zvanju te je kazao da za taj dar
treba moliti i tako pomoæi mladima da prepoznaju Božji zov
i slijede ga. Zahvalio je ministrantima na njihovu služenju
oltaru i pozvao ih da u molitvi i sabranosti provjeravaju
svoje srce je li u njemu prisutan Božji glas te da hrabro na
njega odgovore.
Domovinske vijesti
"Javna vjera - položaj i uloga religije u hrvatskom
društvu"
Tribina u povodu izlaska hrvatskog prijevoda knjige "Javna
vjera" dr. Miroslava Volfa
Zagreb, 17.6.2014. (IKA) - Tribina s temom "Javna vjera položaj i uloga religije u hrvatskom društvu" u povodu
izlaska hrvatskog prijevoda knjige "Javna vjera" dr.
Miroslava Volfa, profesora na Sveuèilište Yale održana je
17. lipnja u Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu, a
organizatori su bili CeKaDe, Ex Libris i Synopsis, d.o.o.
Prof. dr. Žarko Puhovski s Filozofskog fakulteta Sveuèilišta
u Zagrebu istaknuo je kako javni život funkcionira kao
izvanjski znak onog unutrašnjeg, on je derivat, ali derivat
koji se autonomizira, koji dobiva vlastiti život zakonitosti. A
uvjerenje pak, ma koje vrste, ukljuèujuæi i vjersko ne
podliježe
istim
logièkim,
niti
argumentacijskim
zakonitostima u privatnoj i javnoj sferi, upozorio je
Puhovski.
Osvræuæi se na knjigu, istaknuo je kako autor istièe da
eliminiranjem vjere iz javnog prostora taj prostor ne ostaje
prazan. Tjerajuæi vjeru iz javnog prostora, ugurat æe se kvazi
vjera, sekularna vjera, alternativna vjera ili neki
nadomjestak. Nije moguæe oèistiti javni prostor od sadržaja,
jer se on mora vrtjeti oko vrijednosnih uporišta koja su javno
prihvaæena, rekao je Puhovski, no upozorio kako je u
javnom prostoru važno prihvatiti da "oni drugi" imaju drugu
ili drukèiju polazišnu toèku.
Rektor Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta prof. dr. Željko
Tanjiæ istaknuo je važnost knjige, jer takve literature na
hrvatskom jeziku ima malo. Kad pogledamo literaturu na
drugim jezicima, vidimo da o pitanju javnosti vjere,
laiènosti, odnosa Crkve i države ne samo da ima mnogo
literature, nego ima i puno razgovora, simpozija, ozbiljnih
debata. Kod nas to izostaje, i to paradoksalno, premda se u
javnosti puno govori o tome. Kad otvorimo dnevni tisak,
portale vidjet æemo unaprijed formulirane stavove na
površnoj razini. Zato je i ovaj susret važan prinos tom
pitanju, ustvrdio je Tanjiæ.
Osvrnuvši se na sam pojam javna vjera rekao je, kako
pretpostavljamo da postoji i drugaèije tumaèenje vjere, tj.
privatna vjera. Drago mi je da se ovaj susret odvija pod
nazivom koji polazi apriori od toga da je vjera javna, pri
tome neæemo se svi složiti što to znaèi, kako živjeti tu
javnost vjere, kako ju tumaèiti, ali mislim da je veliki
napredak u našoj javnosti ako se složimo da je vjera javna,
da se vjera živi u javnosti, naglasio je Tanjiæ te podsjetio
kako je iz katolièke perspektive vjera uvijek bila javna. To je
potkrijepio primjerom o razumijevanju euharistije, jer je ona
uvijek javni èin, uvijek se dogaða u prostoru, vremenu.
Teološki pitanje javne vjere promišljam ne iz pitanja
laiènosti države, nego iz principa slobode vjerovanja kao
temeljnog prava ljudske osobe, rekao je Tanjiæ te prisutne
uputio na dokumente Drugoga vatikanskog koncila, misli
pape emeritusa Benedikta XVI., te pape Franje poglavito na
apostolsku pobudnicu "Evangelii gaudium".
Autor knjige prof. dr. Miroslav Volf pojasnio je kako
kontekst knjige nije ponajprije hrvatski. Imao sam na umu
kretanja u svjetskim razmjerima, pod utjecajem globalizacije
koje se u Hrvatskoj kao i svim drugim država odražavaju na
specifièan naèin. Pretpostavke iz kojih sam pošao su
jednostavne: prisutnost vjere, rekao je, te potkrijepio
podacima o porastu broja pripadnika pojedinih svjetskih
religija koje rastu ne u apsolutnom, nego i relativnom smislu.
Moderator tribine bio je Zoran Grozdanov.
24. lipnja 2014. broj 25/2014
3
Domovinske vijesti
20. obljetnica djeèjeg vrtiæa Cekin
Ravnatelj fra Ilija Jerkoviæ zahvalio svima koji pomažu rad
te plemenite ustanove kroz koju je prošlo 1722 djece
Slavonski Brod, 17.6.2014. (IKA) - Vanjska dvorana
Zlatnog cekina, centra za rehabilitaciju i odgoj djece u
Slavonskom Brodu, orila se u utorak 17. lipnja pjesmom i
plesom djece koja pohaðaju vrtiæ Cekin. Toga dana
proslavili su dvadesetu obljetnicu djelovanja vrtiæa, a onima
koji ove godine kreæu u školu bio je to i oproštaj od vrtiæa.
Kroz program koji je trajao gotovo sat vremena, premda još
maleni, kako ona zdrava tako i djeèica s poteškoæama
pokazala su da itekako znaju i glumiti i pjevati i plesati.
Sudjelovale su obje Montessori odgojno-obrazovne skupine
"Franjini prijatelji" i "Sunèev sjaj", te grupe djece s
poteškoæama u razvoju "Bubamara 1" i "Bubamara 2".
Posebno dojmljiva bila je njihova izvedba kojom su prikazali
kako je Bog stvarao svijet, èemu je odlièna kulisa bila
trodimenzionalna slika svemira koju je ustanovi darovao
Filip Mrvelj, brodski akademski slikar. Bilo je tu i pravih
zdravih viceva kojima su nasmijali svoje roditelje. Što su sve
kroz proteklu godinu nauèili kroz Montessori program i
program za potencijalno darovitu djecu doista se vidjelo na
priredbi. Posvjedoèili su to i roditelji kako one djece s
poteškoæama u razvoju tako i zdrave djece koja zajedno idu
u vrtiæ: "Tu djeca doista nauèe puno više nego u gradskim
vrtiæima. Nauèili su i èitati i pisati, socijaliziraju se kroz igru
i rad s djecom s poteškoæama", istaknuto je.
Slavlje su im uvelièali svojom plesnom toèkama i djeca
vrtiæa "Maslaèak" iz Podvinja. Ravnatelj fra Ilija Jerkoviæ
zahvalio je svima koji pomažu rad te plemenite ustanove
kroz koju je u 20 godina prošlo 1722 djece od èega 393 s
poteškoæama u razvoju. Program je vodila djelatnica Anka
Glas, koja je na kraju s djecom u zrak pustila nekoliko
balona s porukom "šaljemo mir, ljubav i prijateljstvo".
Godišnja nagrada "Kruno prijatelj" za znanost dr. fra
Luki Tomaševiæu
Split, 17.6.2014. (IKA) – U Hrvatskoj akademiji znanosti i
umjetnosti u Splitu u povodu 71. obljetnice osnutka
Slobodne Dalmacije u nazoènosti velikog broja uglednika iz
javnog života, djelatnika, prijatelja i èitatelja dodijeljene su
17. lipnja tradicionalne godišnje nagrade za vrhunska
ostvarenja u podruèju znanosti, umjetnosti i novinarstva.
Meðu laureatima, godišnju nagradu "Kruno Prijatelj" za
znanost dobio je profesor splitskoga KBF-a dr. fra Luka
Tomaševiæ.
"Rijeèka Majka" oèima uèenica
Rijeka, 18.6.2014. (IKA) - Uèenice Škole za primijenjenu
umjetnost Rijeka 18. lipnja darovale su Postulaturi Marije
Krucifikse Kozuliæ portrete buduæe blaženice. Danica Baf,
Katarina Kuljanski, Martina Brkiæ i Anamaria Vrbeta
korisnice su Ženskog uèenièkog doma "Marija Krucifiksa
Kozuliæ" gdje se Postulatura nalazi te su na ovaj naèin
željele redovnicama i postulatorici s. Dobroslavi Mlakiæ,
zahvaliti za sve što èine za njih i sve djevojke u Domu.
Postulatorica Mlakiæ zahvalila je uèenicama, otkrivši kako je
i utemeljiteljica Družbe slikala. "Slikanje joj je bilo velika
ljubav, a jednu svoju sliku Majke Božje odnijela je u
Sloveniju na Svetu Goru gdje se nalazi marijansko svetište iz
17. stoljeæa. Njemu je tu sliku i darovala." Dodala je kako æe
slike koje su djevojke darovale Postulaturi zauzeti posebna
mjesta u samostanu, te da æe biti objavljene na naslovnicama
èasopisa "Rijeèka Majka" koji Postulatura izdaje.
4
24. lipnja 2014. broj 25/2014
ika
100. obljetnica zgrade Bogoslovnog sjemeništa u Ðakovu
Ðakovo, 18.6.2014. (IKA/TU) - Sveèana akademija u
povodu obilježavanja 100. obljetnice zgrade Bogoslovnog
sjemeništa u Ðakovu održana je 18. lipnja u organizaciji
ðakovaèkih bogoslova u unutrašnjem dvorištu zgrade
Sjemeništa. Program je poèeo èetveroglasnim kanonom
Valentina Miserachsa "Cantate Domino" u izvedbi Zbora
bogoslova, a potom je ekonom Sjemeništa vlè. Matej
Glavica uputio rijeèi dobrodošlice. Prigodnu rijeè uputio je
ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ. Naglasio je da
sveæenici Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, Srijemske
biskupije, susjednih biskupija i oni u raznim dijelovima
Hrvatske, Sjemenište doživljavaju kao dragi dom jer je tu
dozrijevala njihova vjera, mladenaèki vjernièki zanos i
predanje Bogu te njihovo sveæenièko zvanje. Istièuæi kako su
susreti prezbiterija i sva nadbiskupijska slavlja nezamisliva
bez gostoprimstva i logistike Bogoslovnog sjemeništa,
nadbiskup je istaknuo: "Sjemenište je srce Nadbiskupije."
Uputio je zatim u povijest sjemenišne zgrade te se spomenuo
njezina graditelja biskupa Ivana Krapca koji je odluèio
porušiti staru zgradu tadašnjega franjevaèkog samostana,
koja je kroz 108 godina bila prvi dom Biskupijskog
sjemeništa u Ðakovu, a na poèetku svoje biskupske službe
1806. godine osnovao ga je biskup Antun Mandiæ. Tadašnja
samostanska, a današnja nova zgrada i njezina kapela
posveæene su zaèeæu Blažene Djevice Marije. Nadbiskup je
podsjetio kako je zgradu u stilu blage secesije projektirao
poznati arhitekt Dioniz Sunko, a tijekom gradnje biskup
Krapac nastojao je da ona bude najfunkcionalnija, ali i
jednako lijepa graðevina i ugodan dom svih njezinih stanara.
Obnavljana je više puta, a osobito nakon požara 1972.
godine. Posljednja temeljita obnova zapoèeta je poslije
Domovinskog rata pod vodstvom tadašnjeg rektora, mons.
Josipa Bernatoviæa i ekonoma mons. Nedjeljka Èuture, a
dovršena prošle jeseni sa sadašnjim rektorom, maestrom
Ivanom Andriæem i ekonomom vlè. Glavicom.
Nadbiskup Hraniæ na osobit je naèin pozdravio nadbiskupa u
miru, mons. Marina Srakiæa, dugogodišnjega poglavara,
profesora i još dužeg stanovnika te kuæe. Zahvalio mu je na
ljubavi i požrtvovnost, a kasnije i pastirskoj brizi koju je
ugradio u tu instituciju. Pozdrav je upuæen i
najdugovjeènijem rektoru, mons. Josipu Bernatoviæu,
ekonomima i svim ostalim poglavarima te bogoslovima, koji
su prvi i temeljni smisao postojanja ove zgrade. Na
akademiji je nazoèio rektor Papinsko - ugarskog zavoda u
Rimu, mons. Franz Branchmaier i njegov pratitelj vlè.
Zvonko Brzovski, profesori i djelatnici KBF-a u Ðakovu na
èelu s dekanom Perom Araèiæem, djelatnici središnjih
ustanova, umirovljeni sveæenici, župnici i redovnice Družbe
milosrdnih sestara sv. Križa, koje su ovdje gotovo 110
godina.
"Molitva je i želja svih nas da ova kuæa bude puna života, da
imamo što više bogoslova; dobrih, èestitih mladiæa koji æe
èitavo svoje srce i biæe velikodušno staviti na raspolaganje
Gospodinu, i na taj naèin služiti našoj i ostalim Crkvama",
zakljuèio je nadbiskup Hraniæ.
Uslijedile su skladbe Cesara Francka: "Panis Angelicus",
Giuseppea Verdija "Moja misli", recital S. S. Kranjèeviæa
"Moj dom" koje su zapoèela dvojica bogoslova solista, a
prikljuèio im se Zbor bogoslova. Vlè. Mario Brkiæ izveo je
autorske skladbe "Molitva" i "Crkva", a tijekom programa
prikazana je i kratka filmska reportaža unutrašnjosti
Bogoslovije, koju su pripremili ðakoni. Program je zakljuèio
Zbor bogoslova pod vodstvom rektora, maestra Andriæa, uz
orguljsku pratnju maestra Vinka Sitariæa, a izveli su skladbu
Ivana pl. Zajca "U boj, u boj", Franza Schuberta "Ave
Maria" te "Cantate Domino".
ika
Primanje kandidata za sveæeništvo u Požegi
Požega, 18.6.2014. (IKA) – U Biskupskom domu u Požegi
18. lipnja biskup Antun Škvorèeviæ susreo se sa
srednjoškolcima koji su izrazili želju postati sveæenicima U
osobnom razgovoru sa svakim kandidatom u prisutnosti
njihovih župnika biskup je postavio mladima pitanje zvanja,
razloge zbog kojih žele biti sveæenici, prikazao ljepotu ali i
zahtjevnost sveæenièkog života u nasljedovanju Isusa Krista
i služenju èovjeku. Nakon provjere njihovih motiva i
dokumentacije biskup je prihvatio šestoricu mladih da budu
upuæeni u Bogoslovno sjemenište i da se upišu u prvu
godinu Bogoslovnog fakulteta.
Istodobno ravnatelj požeškog Kolegija Robert Mokri
razgovarao je sveæenièkim aspirantima koji žele uæi u
požeški Kolegij te pohaðati Katolièku gimnaziju u Požegi.
Primljena su petorica mladiæa u prvu godinu. Biskup
Škvorèeviæ susreo se s njima, njihovim roditeljima i
župnicima, potaknuo ih na molitvu i marljiv rad, na put
cjelovite izgradnje te je na sve zazvao Božji blagoslov.
Proslava Tijelova u Varaždinu
Danas mnogi žele na razlièite naèine biti bolji ljudi, ali može
li se bez Boga biti boljim èovjekom
Varaždin, 19.6.2014. (IKA) - Na svetkovinu Tijelova, u
èetvrtak 19. lipnja, misno slavlje u katedrali Uznesenja BDM
u Varaždinu predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak u
zajedništvu sa sveæenicima Ordinarijata i župa grada
Varaždina. Na misi su sudjelovali brojni vjernici iz
varaždinskih župa te ovogodišnji prvoprièesnici u bjelini sa
svojim vjerouèiteljima, kao i katolièki skauti iz Varaždina.
Pozdravljajuæi nazoène, biskup Mrzljak rekao je da ih je
okupila velika svetkovina Predragocjenog Tijela i Krvi
Kristove kada se na poseban naèin slavi euharistija.
U propovijedi je biskup istaknuo da su se sabrali kao
zajednica Božjeg naroda – Crkva. Mi smo vjernici uvijek i
svugdje, ne samo kada se naðemo zajedno u zgradi crkve,
nego i u našem privatnom životu, ali i javnom životu. Na
svetkovinu Tijelova mi želimo tu našu zajednièku vjeru
pokazati ovdje u crkvi, ali i u našem gradu gdje živimo
želimo pokazati Onoga kojem vjerujemo i kojem se
klanjamo. Mi vjerujemo u Krista jer znamo da samo uz
Njegovu pomoæ možemo biti bolji ljudi i imati novi i pravi
život. Danas mnogi žele na razlièite naèine biti bolji ljudi, ali
može li se bez Boga biti boljim èovjekom, upitao se biskup.
Neki æe se i danas pitati što ovi ljudi rade na ulici, zašto to
rade, zašto crkvena zvona toliko zvone. Mi možemo njima
odgovoriti da to èinimo zato jer želimo iskazati svoje
poštovanje prema Isusu koji jedini daje pravi život i koji
nam jedini daje hranu za život. Mi smo danas zahvalni Bogu
na velikom daru Isusove blizine i prisutnosti u našem životu.
Zahvalni smo Bogu i što nam je želio biti toliko blizu da je
uzeo ljudsko tijelo kako bi bio poput nas. Zato je ljudski
život svetinja, to je život koji je i sam Bog živio te na taj
naèin posvetio ljudski život. To je znaèenje i važnost
svetkovine Tijelova za koji želim da nam bude jedno
uèvršæenje i obnova naše vjere, naš poklon i zahvala Isusu za
Njegovu neprestanu prisutnost kao kruha našeg svagdanjeg
života, zakljuèio je biskup u propovijedi.
Liturgijsko pjevanje predvodili su zajedno katedralni zborovi
Chorus liturgicus i Chorus angelicus te zbor katedralne
zajednice mladih.
Slavlje je zakljuèeno Tijelovskom procesijom ulicama grada
Varaždina i povratkom u katedralu gdje je biskup Mrzljak
svima udijelio Božji blagoslov.
Domovinske vijesti
Tijelovo u Sisku
Sisak, 19.6.2014. (IKA) - "Danas proslavljamo blagdan
Tijela i Krvi Kristove, i primanjem Krista prisutnog u
Euharistiji želimo zadobiti snagu za naš svagdanji život u
svijetu, za naš rad, za sve naše odnose koje njegujemo u
bližoj i daljoj zajednici, za zadaæe i trpljenja koja nam život
nosi. Na taj naèin mi se kršæani otvaramo svijetu, pokazujuæi
svoju osjetljivost za druge, želeæi na poljima Crkve i svijeta
tražiti, nalaziti i pomagati one koji su nemoæni, koji nas
trebaju, koji žele rijeè utjehe, kojima treba oslonac i svjetlo u
životu, koji oèekuju od nas doprinos za poboljšanje našega
društva. Kada danas Crkva u procesiji iznosi euharistijskog
Krista na ulice i trgove gradova i sela, želi poruèiti da smo
mi vjernici i te kako zainteresirani za boljitak našega
društva, da naša vjera ne ostaje samo unutar zidova crkve i
sakristije, nego da smo, nadahnuti onim što nam daje Krist u
Euharistiji, osposobljeni mijenjati ovaj svijet", rekao je u
homiliji sisaèki biskup Vlado Košiæ na svetkovinu Tijelova,
19. lipnja, u katedrali Uzvišenja sv. Križa u Sisku. U
koncelebraciji su bili i kancelar Biskupije mons. Marko
Cvitkušiæ i vikar katedralne župe Ivan Faletar, a uz brojne
Sišèane na slavlju je sudjelovalo i desetak hodoèasnika sa
suprugama i djecom iz zagrebaèkog Španskog, kojima je
biskup Košiæ prije 25 godina bio kapelan i koje je tom
prigodom posebno i pozdravio.
Govoreæi o proèitanoj Božjoj Rijeèi biskup je rekao kako
nam Gospodin danas u njoj daje svoje ohrabrenje. "Sv.
Pavao govori Korinæanima o poruci blagovanja jednog kruha
i jedne èaše: 'nije li èaša blagoslovna zajedništvo krvi
Kristove? Kruh koji lomimo nije li zajedništvo tijela
Kristova? Buduæi da je jedan kruh, jedno smo tijelo mi
mnogi.' (1Kor 10, 16-17) Euharistija nas ujedinjuje jer smo
po Kristu koga blagujemo svi jedno njegovo tijelo. O tom
jedinstvu nas kršæana ne razmišljamo dovoljno. To nije neko
vanjsko jedinstvo, stvoreno po nekoj vanjskoj formi ili
djelatnosti, po nekim zajednièkim interesima, ne! To je
jedinstvo dar Božji, otajstvo Crkve koja je Tijelo Kristovo.
Tako se naša meðusobna povezanost, naše zajedništvo,
pokazuje kao nešto duboko i stvarno, jer je dar Božji. Sam
Gospodin govori nam u Evanðelju: 'Zaista, zaista, kažem
vam: ako ne jedete tijela Sina Èovjeèjega i ne pijete krvi
njegove, nemate života u sebi! Tko blaguje tijelo moje i pije
krv moju, ima život vjeèni; i ja æu ga uskrisiti u posljednji
dan... Kao što je mene poslao živi Otac i ja živim po Ocu,
tako i onaj koji mene blaguje živjet æe po meni. Ovo je kruh
koji je s neba sišao, ne kao onaj koji jedoše oèevi i
pomriješe. Tko jede ovaj kruh, živjet æe uvijeke!' (Iv 6,5158). Sjedinjenje s Kristom u Euharistiji ulaženje je u Kristov
uskrsnuli život, vjeèni život. Stoga je Euharistija zalog i
popudbina za vjeènost. To je tajna koja je veliko otajstvo, ali
i izvor snage za velika djela kojima su kršæani pridonosili
kroz povijest i danas su pozvani pridonijeti životu svijeta." U
nastavku biskup se osvrnuo na apostolsku pobudnicu
"Evangelii gaudium – Radost evanðelja", te istaknuo kako
papa Franjo u njoj èesto govori o tome kako je potrebno bez
straha iziæi u javnost, suoèiti se s problemima ovoga svijeta i
pomoæi ljudima našega vremena koji trebaju svjetla, utjehe i
mira. "On nas poziva na misionarsko nastojanje, dapaèe
misionarski polet", dodao je biskup te na kraju progovorio o
središnjoj poruci Tijelova. "Krista moramo unositi u društvo,
u sve segmente društvenog života: i u pojedinaèni i u
obiteljski život, u školstvo, prosvjetu, znanost, kulturu, u
zdravstvo, u svijet rada, u politiku i u svekoliki život koji
treba biti prožet evanðeljem da Krist Kralj živi, vlada i
kraljuje uvijeke", zakljuèio je biskup Košiæ. Misno slavlje i
procesiju animirao je Biskupijski zbor pod ravnanjem prof.
Jelene Blaškoviæ.
24. lipnja 2014. broj 25/2014
5
Domovinske vijesti
Spomen 70. obljetnice ubojstva 68 Laðevèana
Šajfarov Gaj, 19.6.2014. (IKA) - U mjestu Šajfarov Gaj u
župi Laðevac kod Slunja održana je 19. lipnja komemoracija
i misno slavlje u spomen na 70. obljetnicu zloèinaèkog
ubojstva 68 civila Laðevca i okolice koje su tada pobili
partizani. Uz organizatora, braniteljsku udrugu Slunja,
Rakovice i Cetingrada i njenog predsjednika Milu Jurèeviæa,
koji su podigli spomen obilježje pobijenim Laðevèanima,
susretu su nazoèili vijeænici grada Slunja, naèelnici opæina
Rakovice, Plitvièkih jezera, Cetingrada, udruge Hrvatski
domobran, župe Zavalje Zavièajne udruge Kordunaša iz
Zagreba "Korana" te pjevaèi Prvoga mješovitog pjevaèkog
zbora hrvatskih branitelja Petar Svaèiæ iz Karlovca.
Komemoraciju su uvelièali i povjesnièar dr. Josip Jurèeviæ te
prof. Ivan Strižiæ, autor više knjiga o Slunjskom kraju u
Domovinskom ratu.
Misno slavlje predslavio je župnik Drežnika, Vaganca i
Zavalja Mile Šajfar, roðeni Vaganèanin, baš kao i
umirovljeni sveæenik Gospiæko-senjske biskupije Leopold
Bariæ i mjesni župnik mr. Antonio Èutura koji je i
propovijedao. "Danas odajemo poèast nevino ubijenim
ljudima koji se nisu bavili politikom veæ su samo skromno
živjeli od rada svojih ruku", istaknuo je na poèetku vlè.
Šajfar te pozvao sve na još jednu komemoraciju 12. veljaèe
sljedeæe godine kada se obilježava 70 godina žrtava u
Kuterovèevoj špilji.
Mr. Èutura u homiliji je istaknuo paralelu izmeðu izraelskog
naroda koji je vrlo brzo zaboravio egipatsko ropstvo te
današnjeg hrvatskog naroda koji kao da nije zadovoljan svim
postignutim te opet želi u ropstvo. Ispada da ne znamo što
hoæemo, jer sloboda znaèi odgovornost, ozbiljnost, zauzetost
za rad i èovjeka. Bog je svijet stvorio ali ne i završio a na
nama je da to obavimo. U tome nam je na usluzi
novozavjetna hrana euharistija, zakljuèio je mr. Èutura te
blagoslovio sve nevino ubijene te njihove žrtve prinio Kristu.
Završna provjera kandidata za sveæenièko reðenje u
Požegi
Požega, 19.6.2014. (IKA) - U Biskupskom domu u Požegi
pod predsjedanjem biskupa Antuna Škvorèeviæa održana je
19. lipnja završna provjera kandidata za sveæenièko reðenje,
ðakona Jurice Gašparoviæa i Ivana Popiæa. Kancelar Goran
Lukiæ izvijestio je da su kandidati priskrbili sve potrebne
dokumente, da je primljeno pozitivno mišljenje od sveæenika
koji su im bili mentori tijekom ðakonskog praktikuma te od
njihovih župa u kojima je bilo oglašeno da žele primiti sveti
Red prezbiterata. Potom je Josip Krpeljeviæ, biskupov
delegat za ðakone prikazao što su ðakoni tijekom svoga
praktikuma nastojali vršiti, kao i o formacijskim susretima te
u jednomjeseènoj neposrednoj pripravi za reðenje,
pohvalivši njihvo ozbiljan pristup, te ih je preporuèio za
primanje prezbiterata.
Biskup je zahvalio svim sudionicima formacije pripravnika
za sveæeništvo te je ðakonima stavio na srce da budu ljudi
molitve, dostojni i vjerni navjestitelji Božje rijeèi i svetih
otajstava, napose presvete euharistije i sakramenta pomirenja
u trajnoj duhovnoj i konkretnoj bratskoj povezanosti s
biskupom i drugim èlanovima Prezbiterija požeške mjesne
Crkve te s Božjim narodom. Potaknuo ih je da tijekom
petodnevnih duhovnih vježbi u Domu sv. Augustina u
Velikoj nastoje donijeti odluke o pojedinim svojim
nastojanjima s obzirom na ono što je potrebno popravljati,
uèvršæivati i trajno izgraðivati u njihovim mladenaèkim
životima. Uruèio im je dekret o prihvaæanju njihove molbe
da budu zareðeni za prezbitere u subotu 28. lipnja u požeškoj
katedrali.
6
24. lipnja 2014. broj 25/2014
ika
Tijelovo u zagrebaèkoj katedrali
Te ulice, te kuæe, sav svakodnevni život sa svim njegovim
radostima i nadanjima žalostima i tjeskobama povjeravamo
dobroti Krista Gospodina, pojasnio je biskup Pozaiæ nošenje
euharistijskog Isusa na ulice grada
Zagreb, 19.6.2014. (IKA) – Središnje euharistijsko slavlje
na svetkovinu Tijelova, 19. lipnja, u zagrebaèkoj
prvostolnici predvodio je zagrebaèki pomoæni biskup
Valentin Pozaiæ u koncelebraciji s desetak sveæenika.
U homiliji biskup Pozaiæ istaknuo je kako je uz svetkovinu
Tijelova vezana duboka kršæanska pobožnost, Tijelovska
procesija. Slaveæi Tijelovo nakon Uskrsa hodamo u povorci
Krista pobjednika, a anðeli govore "evo ide pred vama u
Galileju, ondje æete ga vidjeti", rekao je, te pojasnio kako je
Galileja bila zemlja miješana stanovništvom i nazivala se
poganska, a upravo tu, u zemlji poganskoj uèenici susreæu
uskrsla Gospodina i tu primaju poslanju "Poðite i uèinite
mojim uèenicima sve narode, krsteæi ih u ime Oca, i Sina i
Duha Svetoga".
"Sveèana povorka, Tijelovska procesija želi nas na to
podsjetiti i makar i na simbolièki naèin uputiti nas na nove
putove evangelizacije naše Galileje. Isus u Presvetom
Oltarskom Sakramentu otajstvo je uzvišenog zapoèeto u
krugu prijatelja apostola namijenjeno za sve kršæane koji se
okupljaju u zajednici vjere i ljubavi u Isusove ime. To i mi
danas èinimo i tako ispunjamo Isusovu želju, njegovu
oporuku", istaknuo je biskup te rekao kako je po Presvetom
Sakramentu Isus stalno na putu prema Galileji, "prema
poganskom svijetu u potrazi za svakim ljudskim biæem".
"Zato mi nosimo euharistijskog Isusa na ulice našega grada i
sveg svijeta. Te ulice, te kuæe, sav svakodnevni život sa svim
njegovim radostima i nadanjima žalostima i tjeskobama
povjeravamo dobroti Krista Gospodina. Želimo da njegov
blagoslov siðe na sve patnike i bolesnike, napuštene i
odbaèene, prezrene i obespravljene, na branitelje izranjene
na tijelu i duši, na one ogoljele od svega što su posjedovali,
na one svakodnevnim strahovima i neizvjesnostima muèene,
na djecu i mlade, odrasle i stare, zdrave i bolesne, na sve
koje traže svjetlo nade, utjehe i okrijepe.
U susretu sa svakim od njih u srcima onih koji blaguju kruh
života neka ožive Isusove rijeèi 'Dajte im vi jesti'. Svi
osiromašeni i poniženi zlobom i korupcijom režima i
njihovih moænika u bijelim rukavicama kako kaže papa
Franjo, neka steknu dostojanstvo i slobodu koja teèe iz
Kristove prisutnosti u Presvetom Oltarskom Sakramentu",
rekao je biskup Pozaiæ te istaknuo:
"Naša procesija izvan katedrale želi biti ujedno naš zagrljaj
ljubavi prema Blaženoj Djevici Mariji, majci Isusovoj i
našoj koja po simbolici onog dragog kipa raširenih ruku sipa
milosti na ovu katedralu, na ovaj grad i na cijelu Lijepu našu
domovinu. Ona koja je predala i dušu i tijelo, sav svoj život
Isusu za nas, ona koja je bila prvo svetohranište, i prva
pokaznica neka nas zagovara da i mi na putovima naših
života živimo i bližnjima donosimo blagoslov Božje blizine i
dobrote".
Nakon poprièesne molitve uslijedila je Tijelovska procesija
oko katedrale, a središnja molitva održana je upravo podno
Bogorodièina kipa.
Na misi su pjevali zagrebaèki bogoslovi i Koralisti
zagrebaèke katedrale pod vodstvom mo Miroslava
Martinjaka.
.
Domovinske vijesti
ika
Svetkovina Tijelova u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji
Ðakovo, Osijek, 19.6.2014. (IKA/TU) - Na svetkovinu
Tijelova, 19. lipnja, ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro
Hraniæ predvodio je veèernje misno slavlje u katedralibazilici Sv. Petra u Ðakovu, a nakon mise uslijedila je
Tijelovska procesija. Ðakovaèko-osjeèki nadbiskup u miru
Marin Srakiæ predvodio je misno slavlje u konkatedrali Sv.
Petra i Pavla u Osijeku, nakon kojega je takoðer uslijedila
tradicionalna procesija.
U homiliji nadbiskup Hraniæ rekao je da se na križu dogodila
temeljna preobrazba, pobjeda ljubavi nad mržnjom i smræu.
Kristovo Tijelo i Krv daju se za hranu da bismo se po
blagovanju toga znaka Isusove preobrazbe preobražavali u
ljude koji poput njega nasilje preobražavaju u ljubav, a zlo u
dobrotu. Osvrnuo se i na tijelovsku euharistijsku procesiju
kojom svjedoèimo dinamiku ljubavi te je pojasnio da je
procesija èin ispovijedanja vjere te da je u euharistijskim
darovima na sakramentalan naèin prisutan uskrsli Krist.
Procesija je èin javnog štovanja Isusova darivanja do kraja i
njegove preobražavajuæe ljubavi, ona je poziv na gozbu
Kristove ljubavi i èin našeg uzajamnog utvrðivanja u
nastojanju da dinamika preobražavajuæe ljubavi nahrani i
osnaži i naše bližnje te da po svjedoèanstvu naše spremnosti
postanemo i budemo kruh za druge.
Tijekom Tijelovske procesije, zajedno s okupljenim
vjernicima, koncelebrantima i Mješovitim katedralnim
zborom, nadbiskup se zaustavio na tri pripravljene sjenice.
Prvu sjednicu pripravili su bogoslovi kod zgrade Sjemeništa.
Zbor bogoslova pjevao je u èast Presvetome te se molilo za
nova sveæenièka zvanja. Drugu sjenicu uz župni stan
pripravile su redovnice Družbe Milosrdnih sestara sv. Križa,
a Uskrslog Krista molilo se za nova redovnièka zvanja. Na
kraju procesije kod treæe sjenice ispred katedrale upuæena je
molitva za sav okupljeni vjerni puk, kao i za one koji nisu
bili prisutni; da im Krist po svome utjelovljenju, smrti i
uskrsnuæu bude uvijek oslonac u životu i svim nedaæama
koje ih snalaze, a Kristovo Tijelo i Krv darovani u euharistiji
budu izvor snage življenja. Misno slavlje, kao i Tijelovsku
procesiju, pjesmom je uvelièao Mješoviti katedralni zbor
predvoðeni maestrom Ivom Andriæem uz orguljsku pratnju
maestra Vinka Sitariæa.
Uz ðakovaèko-osjeèkog nadbiskupa u miru Marina Srakiæa u
osjeèkoj konkatedrali koncelebrirao je domaæi župnik Adam
Bernatoviæ, župni vikar Drago Markoviæ, nadbiskupski
vicekancelar Robert Jugoviæ i vatikanski diplomat Veæeslav
Tumir. Govoreæi o Euharistiji, nadbiskup Srakiæ spomenuo
je kako neki u svojoj sumnji smatraju besmislenom našu
vjeru koja nalaže da se klanjamo komadiæu kruha. "Mi se ne
klanjamo kruhu, nego otajstvenoj prisutnosti Boga, onoga
koji se slobodno može sakriti u svaki, pa i u najskromniji
znak. Dovoljno nam je znati da je Krist htio Euharistiju na
èega se i oslanja naše povjerenje. Isus je na Posljednjoj
veèeri uzeo kruh i rekao – "Uzmite i jedite: ovo je moje
tijelo" (Mt 26,26). A onda je naredio "Èinite to meni na
spomen". Ta gesta ispunjenje je obeæanja i naredba upuæena
Crkvi. Prema, tome vjerujemo u euharistiju jer vjerujemo u
Krista", rekao je mons. Srakiæ i naglasio: "Danas Krist u
euharistiji pobjedonosno izlazi iz tabernakula da ga u
procesiji nosimo putovima svijeta. Želimo mu omoguæiti da
ponovno uroni u srce svijeta da svijet osjeti njegovu snažnu
prisutnost meðu nama." Uslijedila je procesija oko
konkatedrale gdje se ispred èetiri ureðene sjenice pjevalo i
molilo. Ispred svake od sjenica ovogodišnji su prvoprièesnici
posipali ružine latice, a po završetku i sveèanom povratku u
konkatedralu, uz zvuke himna Tebe Boga hvalimo svi su još
jednom zadobili blagoslov Krista, otajstvenoga Kruha u
Presvetom.
Obnovljena tradicija Tijelovske procesije
Rijeka, 19.6.2014. (IKA) - Nakon šezdesetak godina župa
sv. Mateja na Viškovu obnovila je tradiciju Tijelovske
procesije koja je u èetvrtak 19. lipnja okupila više od tisuæu
vjernika. Predvoditelj je bio župnik i novi zaèasni kanonik
Rijeèke nadbiskupije mons. Ivan Nikoliæ.
Uz mnogobrojne vjernike, procesija je okupila predstavnike
lokalne vlasti, èlanove KUD-a "Halubjan", KUD-a "Izvor",
Halubajske zvonèare, èlanove Udruga umirovljenika,
planinarskih i vatrogasnih društava, prvoprièesnike,
ministrante, krizmanike, djecu iz djeèjih vrtiæa i èlanove
pjevaèkog zbora "Mariniæi".
Po završetku misnoga slavlja održan je prigodni program
tijekom kojega je mons. Nikoliæ predstavljen svojim
župljanima kao novi zaèasni kanonik Rijeèke nadbiskupije.
U Zadru proslavljeno Tijelovo
"Zahvaljujemo Kristu na daru Euharistije. Ona je u temelju
stvaranja civilizacije ljubavi", poruèio nadbiskup Želimir
Puljiæ
Zadar, 19.6.2014. (IKA) - "Zahvaljujemo Kristu na daru
Euharistije. Ona je u temelju stvaranja civilizacije ljubavi.
Zahvaljujemo Isusu što je ostavio samog sebe pod
znakovima kruha i vina", poruèio je zadarski nadbiskup
Želimir Puljiæ u propovijedi sveèanog euharistijskog slavlja
koje je na svetkovinu Tijelova, u èetvrtak 19. lipnja,
predvodio u katedrali Sv. Stošije u Zadru.
"Na svetkovinu Presvetog tijela i krvi Kristove razmišljamo
o euharistiji, svetoj Tajni Crkve koju smo pozvani slaviti po
Kristovu nalogu. Veæ dvije tisuæe godina Crkva to èini s
poštovanjem i zahvalnošæu. Euharistijski Krist je u središtu
kršæanske vjere i života kao jedini posrednik izmeðu Boga i
ljudi. On je naša hrana i popudbina. On nije neki simbol ili
slika, nego živi Bog meðu nama, Mesija i Spasitelj koji nas
svojim tijelom lijeèi i hrani za život vjeèni", rekao je mons.
Puljiæ, dodavši da je nama putnicima u prolaznom svijetu
potrebna takva neprolazna hrana.
Navješteno evanðelje na svetkovinu otkriva kako je Isus u
Kafarnaumu rekao da je on živi kruh koji je s neba sišao.
Tko bude jeo od toga kruha, živjet æe uvijeke, a tko blaguje
njegovo tijelo, ostaje u zajedništvu s njime.
"Ne treba se onda èuditi što su kršæani uvijek vjerovali i
govorili kako bez euharistije ne mogu. Jer su znali kako su
molitva i euharistija njihova osobna i obiteljska hrana koja
pomaže da se živi i raste u milosti i kreposti pred Bogom i
ljudima. Po Isusovoj kalvarijskoj žrtvi sklopljen je savez
izmeðu Boga i ljudi. To više nije savez kamenih ploèa, nego
savez srdaca, savez zajedništva krvi i tijela. Kad je na
Posljednjoj veèeri Isus rekao 'Ovo je èaša moje krvi, novoga
i vjeènoga saveza', bilo je jasno kako nastupa mesijansko
razdoblje, Novi savez u krvi Kristovoj po kojoj se
èovjeèanstvo povezuje s Bogom i Bog s ljudima. U èinu
golgotske žrtve dogodilo se otkupljenje i sklopljen je savez.
Euharistija, kao nekrvna žrtva Novog Saveza, prigoda je
posvjestiti naše savezništvo s Bogom i doživjeti blizinu koja
se raða iz tog novog saveza", istaknuo je nadbiskup Puljiæ.
Nakon mise, u kojoj je sudjelovao puk zadarskih gradskih
župa sa župnicima te redovništvo grada Zadra, puk se, i
pjesmom
èasteæi
euharistijskog
Isusa,
predvoðen
nadbiskupom koji je u pokaznici nosio Presveto, uputio u
Tijelovsku procesiju središtem grada do crkve Sv. Šime,
gdje je mons. Puljiæ udijelio blagoslov s Presvetim.
.
24. lipnja 2014. broj 25/2014
7
Domovinske vijesti
Svetkovina Tijelova u splitskoj katedrali
Nije toliko opasna pustinja nedostatka materijalnog veæ je
opasnija pustinja koja se nalazi u nama, u kojoj ne pomaže
hrana ni piæe, a u kojoj osjeæamo žeð za dobrotom i glad za
ljubavlju, solidarnošæu, uvažavanjem i pravednošæu
Split, 19.6.2014. (IKA) - "Ovaj nas dogaðaj vraæa u dvoranu
Posljednje veèere, na temelje i izvor ljubavi koju redovito
slavimo na našim nedjeljnim okupljanjima. Postanimo
svjesni ovog neizmjernog dara Božje ljubavi koji nam je
tako blizu i budimo duboko zahvalni Gospodinu", rekao je
splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ predvodeæi na
svetkovinu Tijelova, u èetvrtak 19. lipnja, euharistijsko
slavlje u splitskoj prvostolnici Sv. Dujma, gdje je cijeloga
dana bilo klanjanje velikom euharistijskom otajstvu.
U koncelebraciji je bilo šest sveæenika predvoðenih
prepozitom Metropolitanskog kaptola u Splitu mons.
Nediljkom Antom Anèiæem i generalnim vikarom Splitskomakarske nadbiskupije mons. Miroslavom Vidoviæem, a
pjevao je Mješoviti prvostolni zbor sv. Dujma pod
ravnanjem mo Šime Maroviæa.
U homiliji nadbiskup je govorio o velièini dara euharistije.
"Logika dara pretpostavlja zahvalnost. Zato je prvi odgovor
kršæanske zajednice koja je primila neizmjerni božanski dar,
euharistiju, bio hvala. No kad god zahvaljujemo, prisjeæamo
se zašto i kome smo zahvalni", rekao je nadbiskup, osvræuæi
se na èitanje u kojem Mojsije podsjeæa narod na sve darove
koje su primili od Gospodina, posebno na manu koja ih je
izvela iz pustinje, i nastavlja:
"Da nije bilo kruha, hrane, fizièki život bi prestao i narod bi
ostao u pustinji. Ova hrana simbol je jedne druge hrane i
jedne druge pustinje. Pustinje u kojoj smo i mi danas i koja
se neprestano širi, pustinja ovog mentaliteta, narušenih
vrijednosti i odnosa", istaknuo je nadbiskup i pojasnio kako
nije toliko opasna pustinja nedostatka materijalnog veæ je
opasnija pustinja koja se nalazi u nama, u kojoj ne pomaže
hrana ni piæe, a u kojoj osjeæamo žeð za dobrotom i glad za
ljubavlju, solidarnošæu, uvažavanjem i pravednošæu.
"Ne živi èovjek samo o kruhu, potrebno mu je i nešto drugo
da bi mogao živjeti i ostvariti svoj život. Gospodin nam daje
tu drugu hranu i lijek koji ima snagu pretvoriti našu pustinju
u život. Èovjek živi i od Rijeèi, a Krist je Rijeè koja se
utjelovila, postala krv i meso. On je nova hrana koja je
sposobna zahvatiti i onu materijalnu hranu i unijeti nove
odnose", istaknuo je nadbiskup i pojasnio da duša, kao i
tijelo, treba hranu da bi mogla živjeti.
Podsjetio je da su se Židovi prepirali o tom skrivenom
otajstvu Tijela i Krvi Kristove, no kako u tome nije velika
opasnost. Veæa opasnost je da prièest poènemo primati bez
divljenja i èuðenja, da nam prijeðe u naviku i postane nešto
svakodnevno, rutina kojoj pristupamo ne razmišljajuæi.
"Moramo imati na umu i u srcu da zaista nismo dostojni dara
koji smo primili i moramo svakom prilikom biti zahvalni
Gospodinu na tome. Neka nas svojim Tijelom i Krvlju Krist
izvede iz naših životnih pustinja", zakljuèio je nadbiskup.
Na kraju bogoslužja uslijedila je sveèana procesija po
peripteru katedrale, a potom je nadbiskup Barišiæ Presvetim
Oltarskim Sakramentom blagoslovio nazoène vjernike, grad
i nadbiskupiju.
.
8
24. lipnja 2014. broj 25/2014
ika
Kardinal Bozaniæ predvodio misu i tijelovsku procesiju u
Karlovcu
Karlovac, 19.6.2014. (IKA) – Na svetkovinu Tijelova, u
èetvrtak 19. lipnja, sveèano misno slavlje u crkvi Presvetog
Srca Isusova u Novom centru u Karlovcu na kojemu su
sudjelovali vjernici iz cijeloga grada predvodio je zagrebaèki
nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ, objavljeno je na mrežnim
stranicama Zagrebaèke nadbiskupije. U homiliji kardinal
Bozaniæ istaknuo je da je Bog "dao svog Sina da bude uz
nas, a On je na križu oèitovao svoju ljubav do kraja". "U
euharistiji to traje i postaje djelotvorno za nas, koji smo
Crkva. Svi smo danas ovdje i to je ta stvarnost koju ne
možemo razumjeti ako je gledamo samo ljudskim oèima",
rekao je zagrebaèki nadbiskup. "Oni koji se hrane Živim
kruhom, živjet æe. On postaje hrana nama da bi smo mi
živjeli, On se ne štedi, On se potpuno daje za nas. Oni koji se
hrane euharistijom oni su euharistijski ljudi, koji njega
primaju, prihvaæaju u svoj život. On mijenja ljude", rekao je
kardinal te poruèio vjernicima da trebaju živjeti onako kako
im Isus govori i pokazuje, ne samo rijeèima, veæ i djelima.
Rekao im je da trebaju biti ljudi koji ne usmjeravaju sve
prema sebi, veæ trebaju misliti i na druge. Uslijedila je
tijelovska procesija predvoðena kardinalom Bozaniæem,
prema franjevaèkoj crkvi Presvetog Trojstva, uz
sudjelovanje brojnih vjernika, djece, mladeži, vojske,
policije, vatrogasaca, gradske straže, branitelja, vjernika u
narodnim nošnjama i raznih udruga.
Sveèano slavlje završilo je u župi Sv. Tri kralja na Baniji
gdje su kardinalu Bozaniæu karlovaèki župan Ivan Vuèiæ i
gradonaèelnik Karlovca Damir Jeliæ te sveæenici i vjernici
Karlovaèkog dekanata zahvalili na svemu što èini za našu
Domovinu, za vjernike i za grad Karlovac, te mu uruèili
prigodne poklone u povodu 25. obljetnice biskupske službe.
Kardinal Bozaniæ izrazio je zadovoljstvo radom i vjernièkim
zalaganjem svih, a posebice je pohvalio rad mladih. Istaknuo
je kako Zagrebaèka nadbiskupija pozdravlja inicijativu oko
otvaranja Katolièke osnovne škole u Karlovcu i izrazio želju
da Nacionalno svetište Sv. Josipa zaživi u svom punom sjaju.
Tijelovo u Dubrovniku
Dubrovnik, 19.6.2014. (IKA) – Na svetkovinu Tijelova, 19.
lipnja, u dubrovaèkoj katedrali veèernje koncelebrirano
euharistijsko slavlje predvodio je dubrovaèki biskup Mate
Uziniæ koji je u propovijedi govorio o posebnom odnosu
vjernika prema euharistijskom Isusu. Taj odnos vjernike
osposobljava da na pravi naèin žive kao vjernici i onda
prožima sve druge njihove odnose. "Euharistija je za nas
mana, euharistija je za nas voda iz stijene kojom nas Bog
krijepi i kojom nam pomaže shvatiti da ne živi èovjek samo
o kruhu nego o svakoj rijeèi koja izlazi iz Božjih usta", rekao
je biskup, povezujuæi znaèenje euharistije za vjernike sa
starozavjetnim slikama i porukama blagdanskih èitanja.
Euharistijski odnos s Isusom obogaæuje i druge vjernièke
odnose, a da bi se to dogodilo nije dovoljno samo vjerovati
da je u kruhu i vinu prisutan Isus nego je potrebno toga biti
svjestan. Jer kad toga postajemo svjesni tada taj euharistijski
odnos s Gospodinom postaje okrjepa na našem putu, ono što
nas povezuje meðusobno i s Bogom, ali i ono što mijenja nas
same, rekao je. Procesija s Presvetim krenula je nakon mise
ulicama Grada, a u njoj su na poseban naèin sudjelovali
èlanovi Bratstva Presvetog Sakramenta i djevojèice
prvoprièesnice koje su nosile latice cvijeæa i bacale ih po
ulicama kojima je biskup nosio euharistijskog Isusa. Ispred
crkve Sv. Josipa, franjevaèke crkve i crkve Sv. Vlaha
procesija se zaustavljala, a biskup je s Presvetim u rukama
blagoslivljao vjernike, grad i biskupiju.
ika
Slavlje Tijelova u Šibeniku
Šibenik, 19.6.2014. (IKA) - Svetkovina Tijelova u Šibeniku
proslavljena je u èetvrtak 19. lipnja sveèanim misnim
slavljem župa Gradskog dekanata Šibenske biskupije, koje je
održano u katedrali Sv. Jakova. Misno slavlje predvodio je
šibenski biskup Ante Ivas, a tijelovsku procesiju generalni
vikar mons. Marinko Mlakiæ.
Svetkovinom Tijelova Crkva slavi Kristovu molbu i
zapovijed "Ovo èinite meni na spomen". Isus je htio da
njegova Crkva slavi njegovu Posljednju veèeru kao trajno
sjeæanje i spomen na sva njegova djela. Ta veèera bila je
njegov "Èas" koji je on èekao i za koga se pripremao èitavog
života, poruèio je biskup Ivas u homiliji. Ovom misom i
procesijom izvršavamo Isusovu molbu. Sjeæamo se i slavimo
ponavljajuæi ono što je On èinio na toj veèeri. Sjeæamo se
lomljenja kruha. Time je uèinio da budemo svi u zajedništvu
tijela njegova. Rijeèima "uzmite, jedite" Isus je uèinio da mi
mnogi budemo jedno tijelo i Crkva jer smo svi dionici
jednog kruha i jedne èaše. Tijelovo slavimo kao najveæu i
najdublju tajnu Crkve, rekao je biskup. Veèeras slavimo
Tijelovo zajedno okupljeni u katedrali. Veèerašnja procesija
govori da je Bog s nama i da osobno hoda s nama, da ne
zaboravimo da je on pravi Put, Istina i Život. Veèeras se
sjeæamo rijeèi "Ja sam kruh živi", rekao je biskup Ivas.
Gospodin nam poruèuje kako je on pravi kruh za život. On je
istinsko jelo za sve gladi svijeta. Uzmite jedite, uzmite pijte,
i drugima pružite ovoga kruha, poruèio je biskup Ivas.
Nakon misnog slavlja uslijedila je tijelovska procesija
ulicama starog dijela Šibenika koju je predvodio mons.
Mlakiæ. Brojni vjernici okupljeni oko Krista molili su za
grad i Biskupiju, te za duhovna zvanja u Crkvi.
Tijelovo u Puli
Moramo biti svjesni temeljne važnosti sakralnog i svetog u
svome življenju vjere, poruèio biskup Kutleša
Pula, 19.6.2014. (IKA) - Misu svetkovine Tijelova i
procesiju ulicama grada Pule predvodio je 19. lipnja poreèki
i pulski biskup Dražen Kutleša uz koncelebraciju sveæenika
Pulskoga dekanata, te sudjelovanjem mnoštva vjernika Pule i
okolice.
Gledajuæi obrede Velikog èetvrtka, kada Isus ustanovljuje
sakrament Euharistije, vidimo da želi vjernicima ostaviti
nešto znakovito, nešto što æe nam pomoæi i što æe biti
Njegova prisutnost meðu nama. To je upravo taj spomen na
kojem svakodnevno sudjelujemo u misi. Prinošenje žrtava u
hramovima o èemu èitamo u starozavjetnim spisima je
oèitovanje ljudske težnje za osjeæanjem Božje prisutnosti
meðu ljudima. Svjesni svoje ljudske ogranièenosti i grešnosti
znamo da ne možemo proniknuti velièinu Božjeg otajstva,
pa tako i velièinu današnjeg otajstva Tijela i Krvi Kristove,
pa stoga kažemo da vjerujemo, istaknuo je mons. Kutleša.
Èovjek, kroz sve epohe povijesti, prinosi žrtve kako bi bio
opravdan, jer, napose u doba starih Grka i Rimljana èovjek
osjeæa veliku prisutnost grijeha kojeg se nije znao osloboditi;
Isus Krist nam svojom Žrtvom daje osloboðenje na kojem
mi svakoga dana možemo sudjelovati i koristiti blagodati
koje nam je On ostavio. Za razliku od starozavjetnog
prinošenja žrtve kada se, velièinom životinje koju se
žrtvovalo, simbolièno prikazivalo velièinu grijeha, Krist nam
ostavlja Presvetu Euharistiju i On nas preko svoje žrtve
oslobaða ne samo tjelesno nego i u duhovnom smislu. Mi
blagujemo njegovo Tijelo i Krv svaki put kada dolazimo na
euharistiju. U današnjem sekulariziranom vremenu sve ono
što je sveto smatra se zaostalim, i ljudi opæenito, pa èak i
vjernici gube osjeæaj za sveto. Samim ulaskom u crkvu,
jesmo li svjesni da je Bog ovdje prisutan, zapitao se biskup.
Domovinske vijesti
Kako se naklonimo, kako èinimo znak križa, kako se uopæe
ponašamo u Božjoj prisutnosti? Euharistija, kao centar
Crkve, kao centar kršæanstva danas je posebno na meti
napada, jer ako se to izbaci èovjek više nema orijentira. I
najveæe povijesne šizme ticale su se upravo euharistije.
Moramo biti svjesni temeljne važnosti sakralnog i svetog u
svome življenju vjere, poruèio je mons. Kutleša.
Isus je svoju žrtvu prinio Ocu iz ljubavi i poslušnosti, i mi
smo danas pozvani da tu svoju žrtvu na kojoj sudjelujemo u
misi prinesemo Bogu i da uèinimo ono najviše što možemo:
da budemo dobri vjernici i da svetu Euharistiju èastimo i
poštujemo. To napose znaèi da pristupamo primanju prièesti
dostojno pripravljeni i ispovjeðeni, i po moguænosti bez
ikakvog grijeha, zakljuèio je biskup.
Nakon mise uslijedila je tradicionalna Tijelovska procesija
Rivom, ulicom sv. Ivana, ulicom Dubrovaèke bratovštine te
Scalierovom do župne crkve Sv. Antuna Padovanskog gdje
je sveèanost zakljuèena blagoslovom s Presvetim.
Tijekom mise i procesije pjevanje su predvodili pjevaèi iz
više pulskih župnih zborova.
Blagoslov solarnih elektrana u župi Novo Virje
Novo Virje, 20.6.2014. (IKA) – U župi svetog Josipa u
Novom Virju blagoslovljen je rad solarnih elektrana od 27
kilovata na krovu župne crkve te od 10 kilovata na krovu
župnog dvora, dok je na tlu postavljen kolektor za
zagrijavanje sanitarne vode sa spremnikom od 500 litara.
Solarne elektrane blagoslovio je varaždinski biskup Josip
Mrzljak u nazoènosti župnika Krunoslava Milovca.
Blagoslovu je nazoèilo stotinjak uzvanika koji pomažu u
radu župe Novo Virje. Investitor koji je ishodio potrebne
dozvole i financirao izgradnju je tvrtka "MBS Gradnja" iz
Varaždina. S tom tvrtkom uz dopuštenje Varaždinske
biskupije župa je sklopila ugovor na 14 godina tijekom kojih
æe se proizvedena elektrièna energija prodavati HEP-u po
povlaštenoj cijeni. Prema ugovoru, župi æe pripasti èetiri
posto od proizvedene elektriène energije. Tako da æe i župa
od ovog projekta ostvarivati prihode koji su joj potrebni za
njezin rad. U planu je još ove godine na krov župnog dvora
postaviti i cjevaste kolektore koji æe u zimskim mjesecima
pomoæi kod uštede potrošnje plina, te æe se moæi i župni
dvor dogrijavati uz pomoæ sunèeve energije.
Izvješæe Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije o
prikupljenim sredstvima
Osijek, 20.6.2014.
(IKA/TU) - Skladišta Caritasa
Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije u Osijeku, Ðakovu,
Vinkovcima, Vukovaru, Donjem Miholjcu, Podvinju i
Nijemcima i dalje su otvorena za prikupljanje pomoæi za
mještane poplavljenih podruèja. U razdoblju od 19. svibnja
do 20. lipnja, zahvaljujuæi brojnim donatorima i volonterima,
prikupljeno je 79 tona hrane, 48 kubika vode, 87 tona
odjeæe, 27 tona higijenskih potrepština, posteljine, madraci,
raznovrsni namještaj, djeèja kolica, sijeno, graðevinski
materijal, alati i drugi oblici materijalne pomoæi potrebne
stanovnicima poplavljenih podruèja. Osim materijalne
pomoæi, na raèunu Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije
prikupljeno je i 4.419.291,11 kn. Akcija prikupljanja traje i
dalje u navedenim skladištima Caritasa, a novèana sredstva
mogu se uplaæivati na raèun Caritasa Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije: IBAN: HR6123400091110046082; poziv na
broj: 100 za Slavoniju; poziv na broj: 200 za BiH te poziv na
broj: 300 za Srbiju. Za sve informacije i upite moguæe je
nazvati na broj telefona 031/253-910.
24. lipnja 2014. broj 25/2014
9
Domovinske vijesti
"Slike darovanoga života Crkvi i društvu"
Sveèanom akademijom proslavljena 25. obljetnica biskupske
službe kardinala Josipa Bozaniæa
Zagreb, 20.6.2014. (IKA) - U povodu 25. obljetnice
biskupske službe zagrebaèkoga nadbiskupa kardinala Josipa
Bozaniæa, u petak 20. lipnja u zagrebaèkoj katedrali održana
je sveèana akademija naslovljena "Slike darovanoga života
Crkvi i društvu".
Uz mnoštvo sveæenika, redovnika i redovnica, te vjernika
laika akademiji su nazoèili apostolski nuncij u RH nadbiskup
Alessandro D'Errico, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko
Puljiæ, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski
nadbiskup Želimir Puljiæ, predsjednik BK BiH banjoluèki
biskup Franjo Komarica, ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro
Hraniæ, krèki biskup Valter Župan, kao i biskupi Zagrebaèke
crkvene pokrajine varaždinski Josip Mrzljak, križevaèki
Nikola Kekiæ, sisaèki Vlado Košiæ, bjelovarsko-križevaèki
Vjekoslav Huzjak i pomoæni zagrebaèki Valentin Pozaiæ,
Ivan Šaško i Mijo Gorski, kao i . u katedrali su se okupili i
predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko, èlanovi
Diplomatskog kora, predstavnici kršæanskih Crkava,
Židovske zajednice te gradonaèelnici gradova i naèelnici
opæina s podruèja Zagrebaèke nadbiskupije, rektori
sveuèilišta, dekani fakulteta, kao i drugih vjerskih
obrazovnih institucija.
Na poèetku akademije proèitana je èestitka koju je kardinalu
Bozaniæu uputio papa Franjo. U èestitki Papa podsjeæa na
podruèja biskupskog djelovanja kardinala Bozaniæa, kako u
mjesnoj, tako i sveopæoj Crkvi. "Želimo Ti odati priznanje
za zasluge Tvoga biskupskog služenja kojim si tijekom 25
godina pridonosio spasenju i dobrobiti vjernika. Primi stoga
našu prigodnu èestitku za Tvoje obljetnièko slavlje, a kao
zalog nebeske nagrade podjeljujemo apostolski blagoslov
Tebi osobno, èasni naš brate, pomoænim biskupima i cijeloj
Tvojoj mnogobrojnoj zajednici, ujedno se preporuèujuæi u
vaše molitve, istaknuo je papa Franjo.
Presjek 25 plodonosnih godina biskupstva kardinala
Bozaniæa pretoèeno je u deset slika, tematskih cjelina u
kojima su naznaèena podruèja života Crkve u kojima se
zrcali i biskupska služba kardinala Bozaniæa. Uvod u svaku
sliku bio je citat iz kardinalovih homilija i poruka, a potom
su pojedine cjeline bile predstavljene govorom, slikom,
audio i video zapisom.
Prva slika bila je vezana uz rodni kraj, naslovljena "Dom u
otoku, otok u domovini: polazišta". Uz podsjeæanje na
bogatu baštinu otoka, kao i crkvenu povijest, poseban ugoðaj
uz tu sliku dali su "Kapari", pjevaèi Bratovštine sv. Ivana
Krstitelja iz kardinalova rodnog Vrbnika, kao i videoèestitke.
Druga slika "U hodu povijest: Crkva i domovina" izmeðu
ostaloga istièe odnose s državom èemu je kardinal Bozaniæ
dao doprinos kao predsjednik, odnosno potpredsjednik HBK,
kao i èlan Stalnoga vijeæa. Takoðer je istaknuto kako u
meðunarodnim tijelima u kojima je djelovao, pored pastirske
zauzetosti, zastupa interese hrvatskoga naroda. Treæa slika
"Poziv odaziv Crkve: nadbiskupija u Sinodi" podsjetila je
kako je kardinal Bozaniæ osnovao 25 župa od kojih je njih
19 sada na podruèju Zagrebaèke nadbiskupije. O potpori
raznim inicijativama vjernika laika bilo je rijeè u èetvrtoj
slici "Od ponovnog buðenja do glasa: laikat". U petoj slici
"Biseri identiteta: kultura" èelnici dviju izdavaèkih kuæa
Glasa Koncila i Kršæanske sadašnjosti posvijestili su važnost
evangelizacije kulture i evangelizacije kulturom, a u šestoj
slici "Izmeðu istine i ideologije: znanost" posebno je
naglašeno zalaganje kardinala Bozaniæa za crkvene
visokoškolske ustanove. "Dodiri ljubavi: Caritas" bio je
naslov sedme slike kojom se istaknulo ulogu i mjesto u
10
24. lipnja 2014. broj 25/2014
ika
Crkvi i društvu Caritasa. "Spomen i nada: Europa" bio je
naslov osme slike u kojoj je poseban naglasak stavljen na put
Hrvatske prema Europskoj uniji. Slika deveta "Žrtva i
radost: sloboda" još je jednom posvijestila važnost žrtve za
slobodu o èemu su govorili udovica poginulog branitelja, i
student iz Škabrnje. Uz posljednju sliku "Nada 'Stepinèeve
Crkve'" bila je izreèena i završna molitva.
Uslijedio je "Èestitarski triptih" zagrebaèkih pomoænih
biskupa. Biskup Šaško predstavio je prigodnu spomenmedalju koju je Zagrebaèka nadbiskupija dala izraditi o
kardinalovu jubileju. Medalja imena "Sveti Ivan Pavao II. papa hrvatske nade" rad je medaljara Damira Mataušiæa.
Lice medalje ima na sebi lik sv. Ivana Pavla II., a na nalièju
se nalaze tri polja podijeljena palijem s kardinalovim grbom.
Svako polje predstavlja po jedno kljuèno imenovanje kojim
je Ivan Pavao II. povezan sa životom kardinala Bozaniæa.
Tako je tu oris krèke katedrale s godinom 1989., tj.
biskupskim reðenjem, potom oris zagrebaèke katedrale s
godinom 1997. kada je postao nadbiskup, te oris bazilike Sv.
Petra i godina 2003. kada je uvršten u zbor kardinala.
Biskup Gorski predstavio je i sveèaru predao dar sveæenika
Zagrebaèke nadbiskupije. Rijeè je o poliptihu u vitraju u
èijem središtu se nalazi lik sv. Ivana Pavla II., a oko njega su
likovi sv. Kvirina, sv. Marka Križevèanina, bl. Augustina
Kažotiæa i bl. Alojzija Stepinca. Biskup Gorski pojasnio je
kako su ti likovi izabrani jer povezuju Zagrebaèku
nadbiskupiju, odnosno cijelu metropoliju, a po sv. Kvirinu
obuhvaæena je i Krèka biskupija. Vitraj koji je složen od
šestotinjak prozirnih komadiæa izradio je akademski
umjetnik Branimir Dorotiæ.
Èestitarski triptih zaokružio je biskup Valentin Pozaiæ: Svi
mi ovdje okupljeni zahvalni i ponosni radujemo se slavlju.
Vama èestitamo, s Vama molimo, za Vas molimo Spasitelja
našega Isusa Krista Dobrog pastira svih nas, zazivajuæi
blizinu i zagovor Blažene Djevice Marije, najvjernije
zagovornice Hrvatske ovdje u sjeni velikana katolièke vjere i
naroda Hrvata bl. Alojzija Stepinca. Svaki uzvišeni dar, dar
je Svevišnjega s neba, taj dar je blagoslov, blagoslov je vaš
srebrni jubilej biskupstva, blagoslov je Vama i onima kojima
Vas je Bog darovao i nastavlja darivati, rekao je biskup
Pozaiæ.
U zahvalnoj rijeèi, kardinal Bozaniæ istaknuo je kako je želio
da srebrni biskupski jubilej proðe što tiše i skromnije, no
ipak je prihvatio želju i prijedlog svojih pomoænih biskupa,
te najbližih suradnika da se i na vanjski naèin oznaèi taj
spomen. Njima, kao i svim prireðivaèima te izvoðaèima
zahvaljujem na velikodušnom i predanom trudu u pripremi,
organizaciji i ostvarenju ovog lijepog programa. Osobno
zahvaljujem dobrom Bogu za sve milosti kojima je podupro
moju biskupsku službu te istodobno molim oproštenje za
uèinjene propuste i nedostatke. Tješe me Isusove rijeèi koje
daju mir duši: "Kad izvršite sve što vam je nareðeno, recite:
Sluge smo beskorisne. Uèinismo što smo bili dužni uèiniti!"
(Lk 17,10). Hvala vam na zajedništvu i potpori. Bog vas
blagoslovio, rekao je kardinal Bozaniæ.
Sveèana akademija zakljuèena je hrvatskoj himnom, te
pjesmom "Ljiljane bijeli".
U glazbenom dijelu programa sudjelovali su Vokalni
ansambl "Antiphonus", zbor Instituta za crkvenu glazbu
"Albe Vidakoviæ" Katolièkoga bogoslovnog fakulteta
Sveuèilišta u Zagrebu, zbor "Panis Angelicus" župe sv.
Barbare – Zagreb, Ansambl "Animato", Muški katedralni
zbor, te Nikolina Pinko, sopran, uz pratnju Eve Kirchmayer
Biliæ na orguljama. Odlomke iz kardinalovih govora i
poruka èitao je Anto Mikiæ, a program vodila Diana Tikviæ.
ika
"Kultovi: zamke i opasnosti"
Predavanje mr. Vinka Rožiæa u organizaciji Obiteljskog
savjetovališta Dubrovaèke biskupije
Dubrovnik, 20.6.2014. (IKA) - Predavanje u organizaciji
Obiteljskog savjetovališta Dubrovaèke biskupije naslovljeno
"Kultovi: zamke i opasnosti" održano je u petak 20. lipnja u
dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku. Predavaè mr. Vinko
Rožiæ, koji se bavi izuèavanjem psihologije utjecaja na ljude,
predstavljajuæi razlièite kultove koji danas postoje u svijetu
ili su u posljednjem stoljeæu ostavili trag, govorio je o
karakteristikama kultova od potpune podreðenosti voði do
toga da oni koji žele izaæi strepe od moguæe odmazde.
Govoreæi o karakteristikama voða i sljedbenika rekao je da
su oni koji pristupaju takvim skupinama obièni ljudi koji
èesto nisu svjesni èemu pristupaju nego ih privuèe ljubaznost
sljedbenika, briga koju pokazuju prema njima, zajedništvo, a
tek kasnije, malo po malo, bivaju izloženi razlièitim
tehnikama manipulacije, a da to više niti ne primjeæuju.
Pritom su posebno opasni kultovi koji svoje sljedbenike
dovedu do toga da poèine samoubojstvo ili da ubijaju druge
ljude.
To je prvo u nizu predavanja ciklusa "Deset Božjih
zapovijedi" koje æe Obiteljsko savjetovalište povremeno
organizirati kako bi pružilo kvalitetne informacije iz
razlièitih podruèja života, a koje se èesto dotièu upravo
nepoštovanja Božjih zapovijedi. Posljedice takvog stila
života nisu bez utjecaja na osobnost te Savjetovalište i na
ovaj naèin želi pomoæi obiteljima da prepoznaju probleme, s
njima se na vrijeme suoèe i rješavaju ih.
Slavlje u zagrebaèkoj katedrali
Èetrnaestorica novih sveæenika - Misa zahvalnica za 25.
obljetnicu biskupstva kardinala Josipa Bozaniæa
Zagreb, 21.6.2014.
(IKA) – Tijekom sveèanog
euharistijskog slavlja u subotu 21. lipnja u zagrebaèkoj
prvostolnici zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ
zaredio je za prezbitere èetrnaestoricu kandidata, a tijekom
mise zajedno je s okupljenim sveæenicima i pukom zahvalio
Bogu za 25 godina biskupstva. U koncelebraciji su bili i
apostolski nuncij u RH nadbiskup Alessandro D'Errico,
pomoæni biskupi Valentin Pozaiæ, Ivan Šaško i Mijo Gorski,
te skoro 250 sveæenika meðu kojima župnici župa iz kojih su
rodom
mladomisnici,
poglavari
Nadbiskupskoga
bogoslovnog sjemeništa, provincijali i provincijski
odgojitelji, kao i poglavari i pitomci rimskih kolegija u
kojima su svoje studijske dane proveli neki od novih
prezbitera.
Nakon što je rektor Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa
mr. Anðelko Košèak kardinalu predstavio kandidate za red
prezbiterata, kardinal im se u prigodnoj homiliji obratio.
Posvijestio im je, kako se ovim èinom dogaða nešto
posebno, "Isus vas sada prihvaæa u krug onih koji su mu bili
blizu u dvorani Posljednje veèere, u društvo onih koje je
izabrao, koje on poznaje i koji su pozvani njega dobro
upoznati. On vas u Duhu Svetom osposobljuje da odsada
nastupate u njegovo ime, dapaèe u njegovoj osobi, in
persona Christi". Istaknuo je i kako Isus želi da mu se
odsada potpuno predaju, da se s njim poistovjete, da mu
upravo posude svoja usta, svoj glas, svoju osobu, kako bi
njihovo "Ja" mogao zamijeniti Njegov "Ja" i to "u rijeèi koja
ne ostaje samo rijeè, nego postaje i èin, akcija. Smatra te
prikladnim tumaèiti njegovu Rijeè i nositi ljudima radost i
utjehu koju èovjeku može dati samo On, jer je Sin Božji.
Kad god to budeš vršio, obnavljaj u sebi spomen na Isusovu
muku, smrt i uskrsnuæe, jer je novost vazmenog dogaðaja
vrelo našeg kršæanskoga života". Isus æe ih iz dana u dan
Domovinske vijesti
èiniti sposobnim za djelo na koje ih je pozvao, ako ostanu u
njegovoj ljubavi.
Kardinal je posebno mladomisnike uputio kako da mole:
"Moli ovako danas i svaki dan svoga sveæenièkog života:
Gospodine, pomozi mi da te uvijek bolje upoznam! Pomozi
mi da tvoja volja sve više postaje moja! Pomozi mi živjeti
svoj život, zajedno s tobom, za druge, za one koje æeš mi
dati! Pomozi mi da iz dana u dan budem sve više Tvoj
prijatelj!" Podsjetio ih je i na potporu koju mogu imati od
vjernika, te im poželio da punim pluæima iskuse sveæenièku
radost veæ na poèetku svoje prezbiterske službe,
pripremajuæi se za mladu misu i ulazeæi po prvi put sa
strahopoštovanjem u ispovjedaonicu "da biste bili služitelji
Božjeg milosrða u sakramentu pomirenja. Želim da tu
radost, taj žar i polet duha obnavljate i u njemu iz dana u dan
rastete po svakom slavljenju svete mise i podjeljivanju svetih
sakramenata".
U ovoj prigodi kardinal je podsjetio, kako je mjesec lipanj,
mjesec jubileja, te je u tom kontekstu poimenièno istaknuo
sveæenike Zagrebaèke nadbiskupije koji slave jubileje, a
meðu njima pak je posebno istaknuo nestora vlè. Vladislava
Tomasa koji zahvaljuje Bogu za sedamdeset godina
sveæenièkog služenja.
Sjeæajuæi se svoga jubileja, 25 godina biskupstva, kardinal je
rekao: "Upravo je slavlje reðenja izvrsna prigoda biskupu da
u poniznosti srca zajedno s Marijom zahvali Bogu za izbor u
službu, 'jer velika mi djela uèini Svesilni, sveto je Ime
njegovo' (Lk 1,49). Istodobno ovo mi je slavlje i poziv da
Boga molim oproštenje za sve propuste i nedostatke koje
sam uèinio u biskupskoj službi. Ovo sveæenièko i vjernièko
zajedništvo Crkve zagrebaèke u našoj prvostolnici ispunja
me radošæu i blagoslovom, jer biskupska služba bez naroda
Božjega ne bi imala smisla". Kardinal je pojasnio, kako je
biskupsko ime za djelo, a ne za èast. "Crkveni se pastir ne
raða odjednom, niti samim svetim redom episkopata.
Duhovnim se ocem i pastirom duša postaje u zajedništvu
Crkve, u zajedništvu molitve, nastojanja, rada i djelotvorne
ljubavi. Zato je potrebno vrijeme rasta i sazrijevanja, vrijeme
trpljenja i ljubavi. Kao nadbiskup Crkve zagrebaèke, iz
godine u godinu osjeæam kako raste ona temeljna crkvena
povezanost i zajedništvo pastira i vjernika. Iskustvo tog
unutarnjeg rasta duhovnog zajedništva ima svaki biskup,
svaki sveæenik, svaki župnik po svojoj službi u Crkvi".
Kardinal je homiliju zakljuèio rijeèima: "Pred nama je
buduænost. Ona je u Božjim rukama. Stoga vas pozivam da
zajedno poðemo naprijed u vrijeme koje nam Providnost
dodjeljuje da bismo ostvarili dužnost prema Zagrebaèkoj
nadbiskupiji, Crkvi, svom hrvatskom narodu i svakom
èovjeku. Vas i sebe preporuèujem nebeskom zagovoru
Presvete Bogorodice Marije i blaženog Alojzija Stepinca za
èiju kanonizaciju usrdno molimo". Nakon homilije uslijedio
je sam èin reðenja. Za Zagrebaèku nadbiskupiju sveæenièki
red primili su Tomica Božièek (župa sv. Leopolda Mandiæa
– Orehovica), Josip Èulig (župa sv. Jurja – Gornja Stubica),
Boris Joziæ (župa Sveta tri kralja – Zagreb Vrbani), Ivan
Lastovèiæ (župa Krista Kralja – Domaslovec), Matej Petriæ
(župa sv. Ivana Krstitelja – Lug Samoborski), Ivan Vuèak
(župa Pohoda BDM – Vukovina) i Ivan Zovko (župa Srca
Isusova – Prozor, BiH).
Za Hrvatsku franjevaèku provinciju sv. Æirila i Metoda
sveæenièki red primio je fra Davor Filko, OFM, (župa
Navještenja Blažene Djevice Marije – Klanjec) i fra Danijel
Patafta, OFM, (župa Gospe Lurdske, Rijeèka nadbiskupija).
Iz Provincije franjevaca treæoredaca glagoljaša za sveæenike
su zareðeni fra Marin Matanèiæ, TOR, (župa sv. Benedikta i
Gospe Žalosne – Kloštar Podravski) i fra Hrvoje Perkoviæ,
TOR, (župa sv. Franje Asiškog – Bila). Za Hrvatsku
24. lipnja 2014. broj 25/2014
11
Domovinske vijesti
pokrajinu Družbe Isusove sveæenièki red primili su o. Petar
Nodilo, DI, (župa Uznesenja BDM – Goveðari, Mljet) i o.
Stjepan Šuflaj, DI, (župa sv. Ivana Krstitelja – Lug
Samoborski), a za Družbu misionara Krvi Kristove br.
Marijan Zubak, CPPS, (župa sv. Josipa radnika – Slavonski
Brod).
Nakon poprièesne molitve svi prisutni u katedrali otpjevali
su sveèani "Tebe Boga hvalimo", a potom su kardinalu
Bozaniæu izreèene èestitke. Nuncij D'Errico proèitao je
èestitku pape Franje. Vlè. Slavko Kresonja èestitao je
kardinalu uime sveæenika Zagrebaèke nadbiskupije, a
posebno uime generacije reðenika iz 1998. godine koje je
prve zaredio kao zagrebaèki nadbiskup. Zahvalu i èestitku
kardinalu uime redovnika i redovnica izrekao je predsjednik
Hrvatske konferencije viših redovnièkih poglavara i
poglavarica o. Vinko Mamiæ, OCD, a uime vjernika laika te
svih obitelji Zagrebaèke nadbiskupije peteroèlana obitelj
Gojmerac. Posljednju èestitku uime mladomisnika izrekao je
vlè. Matej Petriæ, te kardinalu predao prigodan dar.
Kardinal Bozaniæ se na prvom mjestu zahvalio papi Franji
što je uputio blagoslov svima okupljenima, a njemu èestitao
srebrni jubilej. Zahvalio je svima koji su mu ovih dana
uputili èestitke, a posebno je zahvalu izrekao sveæenicima za
prisutnost, jer "biskup bez sveæenika je ništa, a i sveæenici
bez biskupa". Okupljenim vjernicima takoðer je zahvalio za
nazoènost, "jer to zajedništvo je znak snage naše Crkve".
Sve je potaknuo da budu u službi života, jer "samo život ima
buduænost. Mi ako želimo buduænost našoj Crkvi i našem
hrvatskom narodu onda trebamo biti otvoreni životu".
Prije blagoslova još se jednom obratio mladomisnicima i
zahvalio im za njihovu raspoloživost, kao i za èestitku.
Potaknuo ih je da uvijek budu otvoreni djelovanju Duha
Svetoga u zajedništvu sa sveæenicima i svojim biskupom u
vjernom služenju Božjem narodu. Nakon kardinalova
blagoslova, svoj blagoslov prisutnim vjernicima dali su i
mladomisnici.
Misno slavlje pjevanjem su uvelièali zagrebaèki bogoslovi i
Koralisti zagrebaèke katedrale pod ravnanjem mo Miroslava
Martinjaka.
Ljetni susret mladih Vinkovèana
Vinkovci, 21.6.2014. (IKA) - Na prostoru izletišta "Sopot"
kraj Vinkovaca u subotu 21. lipnja održan je prvi Ljetni
susret mladih Vinkovèana. Okupili su se mladi iz pet
vinkovaèkih župa koji u svojim župama pjevaju i sviraju u
zborovima, ministriraju, igraju nogomet u Katolièkoj
malonogometnoj ligi i time su kroz cijelu godinu aktivni u
životu svojih župa. Bila je to prilika da se mladi vjernici uz
nogomet, badminton i druge zabavne društvene igre
meðusobno druže i izvan crkve.
Druženju su se prikljuèili i župnik župe sv. Vinka Pallottia
vlè. Ilija Sudar i kapelan župe Bezgrešnog Srca Marijina fra
Ivan Penava. Ta inicijativa nastala je meðu samim mladim
župljanima koji su poželjeli bolje upoznati svoje prijatelje
vjernike iz drugih župa, te zajedno s njima slaviti Boga.
Nadamo se da æe se takav susret ostvariti i dogodine uz
sudjelovanje i ostalih vinkovaèkih župa i s još veæim brojem
mladih vjernika, rekli su organizatori.
.
12
24. lipnja 2014. broj 25/2014
ika
Popovaèa proslavila zaštitnika sv. Alojzija Gonzagu
Biskup Vlado Košiæ blagoslovio spomen-ploèe za vlè. Franju
Modrinjaka i salezijanca Josipa Beloviæa
Popovaèa, 21.6.2014. (IKA) - Župa i Grad Popovaèa
proslavili su u subotu 21. lipnja blagdan svog zaštitnika sv.
Alojzija Gonzage i Dan Grada. Sveèano misno slavlje ispred
župne crkve predvodio je sisaèki biskup Vlado Košiæ u
zajedništvu s dekanom Kutinskoga dekanata Ivanom
Benkoviæem, župnikom iz Osekova Nedjeljkom Piškoviæem
i domaæim župnikom Matom Draganoviæem. Uz više stotina
okupljenih vjernika na slavlju su se okupili i brojni javni i
kulturni djelatnici predvoðeni gradonaèelnikom Josipom
Miškoviæem.
Prije mise, biskup Košiæ je ispred župne kuæe blagoslovio
novopostavljene spomen-ploèe za vlè. Franju Modrinjaka,
sveæenika Mariborske biskupije, upravitelja župe u Žažini,
poginulog pri bombardiranju pruge u Popovaèi 30. ožujka
1945. godine, i klerika Josipa Beloviæa, salezijanca u Marijin
Dvoru, poginulog pri bombardiranju pruge u Popovaèi 3.
veljaèe 1945. godine.
U homiliji biskup Košiæ govorio je o životu sv. Alojzija,
istaknuvši kako se odlikovao s tri kreposti: gajio je posebnu
ljubav prema molitvi, njegovao je èistoæu duše i tijela i
veoma je ljubio siromašne. "Posebna je njegova odlika –
ljubav prema siromasima, bolesnicima i potrebnima. Kad je
naime bio na studiju u Rimu u kojem je vladala teška
zarazna bolest kuga, on je obilazio nemoænike i nosio
bolesnike, te se i sam zarazio tom bolešæu i zato je tako mlad
i umro. Nije doèekao sveæenièko reðenje, nije postao
sveæenik, nego samo kao redovnik isusovac završio je svoj
zemaljski život. Završio ga je ljudski gledano prerano
upravo jer se posvetio djelotvornoj ljubavi prema bližnjima,
zbrinjavanju bolesnika. On koji je mogao biti u visokom
društvu, na dvoru kao nasljednik grofovije i upravitelj tog
kneževstva, danas jedne talijanske pokrajine, no on se posve
ponizio, pristupao ljudima, brinuo se za njih, prao i povijao
im njihove rane, pomagao ljudima. Kao naša bl. Terezija iz
Kolkate, u naše vrijeme", podsjetio je o sv. Alojziju biskup
Košiæ i dodao kako ga je do toga dovela njegova pobožnost,
njegova molitva, njegova ljubav prema Bogu. "Dakle, ni
naša vjera nas ne smije zatvarati da se samo posvetimo
Bogu, nego nas mora osposobiti da možemo pristupiti
potrebnim ljudima i živjeti za njih, pa i umrijeti, kako nas je
to naš Gospodin nauèio".
U nastavku biskup je podsjetio na živote vlè. Franje
Modrinjaka i bogoslova Josipa Beloviæa, istaknuvši kako su
oni bili žrtve za druge, te kako su za njih postavljene
spomen-ploèe da podsjeæaju na njihovu žrtvu. "Rijeè je
dakle o tragiènim smrtima ljudi koji su svoj život posvetili
za druge. I pogibali su, od sv. Alojzija Gonzage, pa do
bogoslova Beloviæa i župnika Modrinjaka, žrtvujuæi se da bi
pomogli drugima. Neka nas spomen naših muèenika i
osobito blagdan sv. Alojzija potakne da mislimo na naše
mlade. Oni æe pronaæi pravi put u životu ako znaju istinu i
ako imaju dobre i jake primjere koje æe slijediti", poruèio je
biskup, te upozorio kako istinu o II. svjetskom ratu mladi
naraštaji još uvijek ne znaju jer ih se zaluðuje iskrivljenim
informacijama. "Tako danas neæete èuti da su partizani
odnosno komunisti pobili tolike sveæenike, bogoslove i
èasne sestre. I to su najèešæe èinili iz mržnje na vjeru,
premda mi danas imamo pred oèima dva lika koja su
poginula kao žrtve nesreæe, ali nesreæe zbog ratnih dogaðaja
u borbi protiv okupacije, ali koji su bili istodobno i
provoðenje komunistièke revolucije da bi se uspostavio novi
totalitarni poredak, gori od prvoga. Oba su bila strašna i
zloèinaèka, i fašizam odnosno nacizam, i komunizam. Ali
tko to još danas u Hrvatskoj osuðuje komunizam? Nažalost,
ika
to se zlo još i slavi. Drugo, mladi moraju imati primjere koje
mogu slijediti. Što æete veæe primjere dobrote, èistoæe,
ljubavi prema bližnjemu negoli što su primjeri sv. Alojzija
Gonzage, blaženog Alojzija Stepinca i sveæenika i bogoslova
muèenika koji su svoje živote dali za druge! Njih slijedimo
svi, a osobito mladi, i imat æemo sigurnu buduænost, koja æe
poèivati na istini i ljubavi", zakljuèio je biskup Košiæ.
Za blagdan svog zaštitnika župljani su se pripremali
šestodnevnicom tijekom koje su razmišljali o životu svog
zaštitnika, a uoèi blagdana u Pastoralnom centru župe
otvorena je i izložba skulptura kristološke tematike kipara
Ivana Durakoviæa.
Sveæenièko reðenje Zvonimira Mikuliæa
Slavlje u zadarskoj katedrali predvodio nadbiskup Želimir
Puljiæ
Zadar, 21.6.2014. (IKA) - Zvonimir Mikuliæ zareðen je za
sveæenika u subotu 21. lipnja u katedrali Sv. Stošije u Zadru,
u tijeku sveèanoga misnog slavlja koje je predvodio zadarski
nadbiskup Želimir Puljiæ.
Sveæeništvo je dar i otajstvo, istaknuo je u homiliji
nadbiskup Puljiæ, dodavši da su u reðenju i hodu
sveæenièkog zvanja ukljuèeni Bog i èovjek, obitelj i
zajednica vjernika. "Bog zapoèinje razgovor i oèekuje
odgovor. Èovjeka osobno zna i slobodno poziva. Bog bira i
poziva, no nije uvijek jednostavno i lako odluèiti se i
prihvatiti Božji poziv. Reðenik to najbolje zna", rekao je
mons. Puljiæ, dodavši da razvoj zvanja prate razgovori,
molitve, premišljanja, duhovne vježbe, nagovori, ali i
vrludanja, sumnje, napasti, borbe, traženja, bojazni i
strahovi. "Odluèujuæe u tom trenutku je poticaj 'Ne boj se' i
'Odvaži se'. Zadaæa je velika i teška, ali samo naprijed",
istaknuo je mons. Puljiæ, podsjetivši na Božji poticaj
Abrahamu: "Ne boj se, Abrahame, krenuti kamo te šaljem".
"I Abraham kreæe. Ide u neizvjesnost, ne zna kamo ide. Ali u
jedno je siguran: Bog koji me pozvao, neæe me ostaviti. On
sa mnom nešto planira, i zato u ruke tvoje, Gospodine. Izaija
piše 'Ne boj se, narode moj, Bog sam hita da te spasi. Ti si
moj, ja sam te otkupio, imenom sam te zazvao'. Ne boj se
svoje slabosti kad Bog zove. Predaj mu se jer on te tješi,
hrabri i sve æeš moæi u onome koji te jaèa", potaknuo je
nadbiskup.
Istaknuo je kako je meðu Isusovim uèenicima bilo najviše
ribara. Šimun i Andrija su bacali mreže pokraj Galilejskog
jezera, Jakov Zebedejev i brat Ivan su pošli za Isusom, kad
ih je pozvao. Zašto je Isus birao svoje uèenike meðu
ribarima nadbiskup je pojasnio tumaèeæi njihovu osobnost.
"Stil života ribara otkriva da su to strpljivi ljudi, ustrajni,
hrabri i skroviti. Težak život na moru nauèio ih je biti
strpljivima, primorani su satima èekati kako bi nešto ulovili.
Zato se kaže da ribari imaju mirne i jake živce. I Kristov
uèenik mora biti strpljiv. Kad nastupe pozivi, kucanje u
župnom uredu, kad ljudi zaborave Boga pa ne dolaze na
misu i ne ispovijedaju se, on strpljivo èeka, u crkvi,
ispovjedaonici, uredu. Biti miran – u uredu, radu, mladosti i
starosti, to je Božji ribar, koji æe ustrajno pokušati opet,
iznova baciti mrežu. On æe još jednom zaveslati i prijeæi na
drugu stranu, vratiti se poslijepodne i predveèer. I onda kad
ne ide, on opet proba", rekao je mons. Puljiæ, istaknuvši da je
Božji, Isusov uèenik svjestan kako sve zavisi od Gospodina.
Baca se na koljena poput apostola Pavla u Miletu, jer zna da
ga je Gospodin pomazao, šalje ga i ne može bez njega.
"Svjestan je da je Bog ovisan o njemu. Ne ide skrštenih
ruku, nego se stavlja na raspolaganje: izmoliti još jednu
krunicu, uèiniti još neku gestu, posjetiti bolesnika, možda se
ipak nešto dogodi i promijeni. Isusov uèenik je ustrajan i
Domovinske vijesti
spreman. Spreman doèekati buru, jugo, valove, oluju i
riskirati ne samo mrežu, ribe i brodicu, nego i vlastiti život.
Kao pravi ribar vièan je svemu. Spreman je sasvim hrabro
suèeliti se s nevoljama i olujama života. Svjestan je da ne
ovisi sve o njemu. Valja sve staviti u Božje ruke, a svoj rad
preporuèiti blagoslovu odozgor. Zato Isusov uèenik traži i
tišinu, molitvu i sabranost, onako kako je i Krist èinio. Molio
je prije svakog javnog djela i nastupa. Prije izbora apostola,
cijelu noæ je probdio u molitvi i pozvao one koje mu je Bog
odredio", rekao je mons. Puljiæ, istaknuvši: Oni koje Krist
poziva biti dionicima njegova poslanja u svijetu, moraju se
ugledati u njegov primjer. Molitva je temelj, korijen i
jamstvo njihova blagoslovljenog djelovanja. Nadbiskup je
poželio da Zvonimir bude na visini zadataka koje mu Crkva
povjerava, da ga Duh Sveti odjene silom odozgor i obdari
poniznošæu i pouzdanjem u Boga.
"Sveti red je dar Crkvi, ljudima i svijetu. Neka reðenik bude
dar Crkvi i narodu. Neka njegovo darivanje bude bez
pridržaja, služenje bez uvjetovanja i neka Gospodin do kraja
izvede što je zapoèeo na njegovom krštenju", zakljuèio je
nadbiskup Puljiæ u homiliji slavlja u kojem je sudjelovao
brojni zadarski prezbiterij i sveæenici iz Rijeke i Zagreba
koji su pratili Mikuliæa na njegovu putu do reðenja.
Èlanovi Marijine legije hodoèastili Gospi od suza
Pleternica, 21.6.2014. (IKA) - Oko 800 hodoèasnika,
èlanova Marijine legije, posjetilo je 21. lipnja pleternièko
svetište Gospe od suza. Došli su iz Zadra, Splita, Rijeke,
Osijeka, Zagreba, Donjih Andrijevaca, Dugog sela,
Bjelovara, Križevaca, Siska, Petrinje, Podravskih Sesveta,
Vukovara, Vrbovca pa èak i iz Sarajeva. "Danas æemo ovdje
prikazati naše molitve za odreðenu nakanu a to je jedinstvo u
Crkvi, jedinstvo meðu kršæanima i jedinstvo u Marijinoj
legiji. Posebno æemo moliti za našu braæu i sestre u Bosni i
Hercegovini i Sloveniji, gdje su oni još 'slabi,' kako bi se
jaèali i množili. Naravno, molit æemo posebno i za èlanove
Marijine legije koji su stradali u nedavnim poplavama",
kazao je prije poèetka mise predsjednik Marijine legije regije
Zagreb Marko Oroz. Hodoèasnièko misno slavlje predvodio
je požeški biskup Antun Škvorèeviæ. Biskupa, kao i rektora
svetišta župnika Antuna Æorkoviæa, pozdravio je uime
hodoèasnika vlè. Stanislav Vitkoviæ. Pozdravljam vas na
ruševinama crkve iz II. svjetskog rata. Ali, na ovim
ruševinama izgraðuje se kako ste èuli 59 godina živa crkva
Isusova zagovorom Isusove majke Gospe od suza. I vi danas
pridružujete se mnoštvima koja su ovamo dolazila svake
godine u kolovozu na devetnicu, a onda i na sam blagdan
Gospe od suza, 31. kolovoza. Najvažnije je da ta mnoštva
dolaze svojim onim vjernièki raspoloženim i odanim srcem
iskazati poštovanje Isusu Kristu po Njezinoj prisutnosti i po
Njezinu zagovoru ozdraviti u srcima i dušama. Znam da ste i
vi ponijeli svoje vjernièko srce i pridružujete ga tolikim
hodoèasnicima. Neka ga prepozna Isusova majka kao zaista
odano srce koje voli Isusa Krista onako kako ga je ona
voljela, srce koje ga želi slušati kao što ga je ona slušala,
rekao je na poèetku mise biskup Škvorèeviæ te potom
zapitao hodoèasnike kako su? "Pitam vas to zato što Bogu
nije svejedno kako ste. I suze Isusove majke znak su te
Božje brige za nas, to znaèi, mi nismo sami na tom putu. Još
jednom otvorimo svoja srca i neka u njega uðe svjetlost i
snaga Isusa Krista, jedinog spasitelja èovjeka, po Njezinu
zagovoru pa da vi ovdje u srcima svojim zaista osjetite po toj
Božjoj prisutnosti u njima koliko ste dobro jer je Bog u
vama, koliko ste dobro jer je Ona s vama na putu", poruèio
je hodoèasnicima požeški biskup.
24. lipnja 2014. broj 25/2014
13
Domovinske vijesti
Godišnji susret ministranata Požeške biskupije
Požega, 22.6.2014. (IKA) - Godišnji susret ministranata
Požeške biskupije tradicionalno se održava 22. lipnja u
Voæinu ili Požegi. Ove godine taj nadnevak bio je u nedjelju
te je susret prireðen u poslijepodnevnim satima u Požegi.
Jedan od važnih razloga da se on održi u sjedištu Biskupije
jest nedavno proglašenje svetim pape Ivana Pavla II.,
utemeljitelja Požeške biskupije èija se relikvija èasti u
sveèevoj kapeli u kripti požeške katedrale. Svaka skupina
ministranata po dolasku u Požegu posjetila je stoga
ponajprije kapelu Sv. pape te mu uputila pozdrav i molitvu.
Potom su se svi okupili u dvorištu ispred Biskupskog doma,
gdje je održan prigodni program. Voditelj povjerenstva za
pastoral duhovnih zvanja i prefekt požeškog Kolegija Anto
Iviæ organizirao je sa sveæenièkim aspirantima iz Kolegija
mozaik-program s insceniranjem duhovnog zvanja pape
Ivana Pavla II., iskazom župnog vikara iz župe sv. Terezije
Avilske u Požegi Marijom Veèeriæem o sveæenièkom
zvanju, svjedoèenjem pojedinih ministranata o djelovanju u
župi te kvizom znanja o Požeškoj biskupiji i ministrantskoj
službi.
U crkvi Sv. Lovre ministranti su odjenuli svoju liturgijsku
odjeæu te je potom krenula sveèana procesija prema katedrali
u kojoj su bili i sveæenici koji su dopratili ministrante te
biskup Antun Škvorèeviæ. Po dolasku u katedralu biskupa su
pozdravila dva ministranta iz njegove rodne župe Davor,
najbrojnija skupina na susretu sa šezdesetak èlanova. Biskup
je u odgovoru izrazio dobrodošlicu ministrantima, podsjetio
na proglašenje svetim pape Ivana Pavla II. i istaknuo kako ih
on sada na svoj naèin okuplja u našoj katedrali i raduje se
njihovu služenju oltaru, da s njima moli da budu vjerni Isus
Kristu i da poneki èuju njegov glas te ga slijede u
sveæenièkom ili redovnièkom zvanju. Istaknuo je
znakovitost njihova susreta koji se odvija izmeðu svetkovine
Tijelova prošlog èetvrtka i sveæenièkog reðenja u požeškoj
katedrali iduæe subote. Pozvao je ministrante na molitvu za
njihove sveæenike kojima služe u prinošenju Isusove žrtve na
oltarima njihovih župnih crkava. Istaknuo je kako ovu svetu
misu prikazujemo za sveæenike, ðakone koji se nalaze u
duhovnim vježbama u pripravi za sveæenièko reðenje iduæe
subote, za bogoslove, aspirante i sve ministrante Požeške
biskupije.
Na poèetku homilije biskup je kazao ministrantima da ih je u
službu oltaru po njihovim sveæenicima na svoj naèin pozvao
sam Isus i da se raduje što su na njega pozitivno odgovorili
te ih je potaknuo da to izraze pjevanjem gesla susreta "Evo
me, Gospodine, ti si me pozvao". Povezao je to s
Jeremijinim proroèkim pozivom i prikazom njegova života u
nedjeljnom prvom èitanju te podsjetio ministrante da je
prorok èovjek sav uronjen u Božju blizinu koji hrabro
svjedoèi opredjeljenje za život po njegovim pravilima,
postaje provokativan za one koji nameæu svoj naèin
ponašanja te ga mrze i progone. Istaknuo je kako se prorok
Jeremija ne boji progona i ne njeguje osvetnièke osjeæaje
prema mrziteljima jer živi od sigurnosti da je Bog s njime i u
njemu nalazi svoju èvrstinu i oslonac. Dodao je da u
Evanðelju Isus nekoliko puta poziva svoje uèenike "Ne bojte
se", podsjeæajuæi ih da je on pobijedio zlo i smrt te da žive u
moæi njegova pobjednièkog Duha. Biskup je kazao
ministrantima kako su i oni sa svojim sveæenicima pri oltaru
na svoj naèin proroci jer služe Isusovoj blizini ljudima u
euharistiji po prinošenju njegova tijela za nas položena i krvi
prolivene, po žrtvi ljubavi na križu kojom je pobijedio smrt.
Upozorio ih je kako ima onih koji ih žele odvojiti od te
Isusove blizine i ukljuèiti u neke svoje strategije i ciljeve te
ih je potaknuo da se ne daju zavesti, jer nitko drugi nije
pobjednik poput Isusa te je rekao da i oni s njime mogu
14
24. lipnja 2014. broj 25/2014
ika
postati pobjednici. Podsjetio ih je na hrvatsku nogometnu
reprezentaciju u Brazilu i na nedavnu pobjedu od 4 naprama
0 protiv Kameruna te je spomenuo da se trebamo radovati toj
pobjedi. Ali je pripomenuo da Isusova pobjeda ide dalje od
sporta, da se ona odnosi na onu najveæu ljudsku nemoæ i
granicu koju nazivamo smrt te da se za tu pobjedu isplati biti
vjeran Isusu Kristu. Kazao je da su oni svojevrsna Isusova
pobjednièka momèad s kojom on u Hrvatskoj raèuna i s
kojom želi igrati pobjednièku utakmicu protiv zla i smrti,
ljude oslobaðati straha. Potaknuo ih je da prihvate Isusov
poziv iz Evanðelja te ga se ne stide u obitelji, školi i igri,
nego mu svjedoèe posebnu blizinu u ministriranju, kako se
on ne bi odrekao njih pred svojim Ocem nebeskim. Poželio
im je puno radosti u vjernosti Isusu Kristu.
Nakon poprièesne molitve svi su zajedno molili
ministrantsku molitvu i na kraju uskliknuli geslom "Evo
dolazim, Gospodine, ti si me pozvao". Biskup je zahvalio
ministrantima za njihovu vjernost u služenju oltaru u
njihovim župama kao i sveæenicima što im pomažu u toj
službi i što su ih doveli na susret u Požegu. Potom su se
biskup i sveæenici uputili u kapelu Sv. Ivana Pavla II. te su
ondje uime svih ministranta upravili Bogu molitvu zahvale
za dar njegove svetosti i povjerili njegovu zagovoru
ministrantsko služenje na što su svi uskliknuli "Sveti Ivane
Pavle, moli za nas". Zbor mladih katedralne župe sv.
Terezije Avilske predvodio je ministrante u pjevanje te
pomogao da slavlje oko oltara u njihovoj katedrali bude
lijepo i sveèano.
Proslavljeni sv. Akacije i drugovi
Sela, 22.6.2014. (IKA) - Mještani sela Grede (župa Sela kod
Siska) sveèano su u nedjelju 22. lipnja proslavili svoje
nebeske zaštitnike sv. Akacija i drugove. Misno slavlje
ispred seoske kapelice svetih zaštitnika Grede predslavio je
mons. Marko Cvitkušiæ, kancelar Sisaèke biskupije i prepošt
Stolnog kaptola sv. Križa u zajedništvu s domaæim
župnikom i dekanom preè. Matom Sukaliæem, spominjuæi se
posebno svih branitelja Siska iz davne 1593. godine, kao i
svih branitelja Domovinskog rata.
Sv. Akacije i deset tisuæa drugova, muèenika èaste se na tim
prostorima još iz vremena èuvene Sisaèke bitke koja je bila
upravo na njihov spomendan prije 421 godinu. Toma Bakaè
Erdödy, jedan od zapovjednika pobjednièkih postrojbi iz
Sisaèke bitke, tu se sa svojim braniteljima, kako veli predaja,
zahvalio Svecu i njegovim drugovima, muèenicima za
izvojevanu pobjedu.
Na poèetku propovijedi mons. Cvitkušiæ kratko je ocrtao
životni put sv. Akacija, koji se kao rimski vojskovoða s
devet tisuæa vojnika u Armeniji borio protiv pobunjenika. Na
preporuku anðela koji su im se ukazali dali su se krstiti i tako
na sebe navukli bijes cara Hadrijana koji na njih šalje
barbarsku vojsku da ih uništi. Èak je tisuæu barbarskih
vojnika prešlo na kršæanstvo. Ipak su Akacije i njegovi
drugovi izgubili bitku, a potom bili bièevani i razapeti na
brdu Ararat.
Propovjednik je istaknuo da su Akacije i njegovi drugovi,
muèenici bili dosljedni u djelovanju i neustrašivi u
ispovijedanju Krista raspetog i uskrslog. Imali su
strahopoštovanje prema Bogu, voljeli su ga i ljubili cijelim
svojim biæem. Njega nipošto nisu željeli uvrijediti. Zato su
bili nadmoæni i kralju i cijeloj njegovoj sviti i mogli su
uzviknuti: "Ustrajmo braæo, jer onaj tko bude ustrajao, taj æe
se spasiti!" Tko Boga ljubi cijelim svojim biæem, ne treba se
nikoga bojati. Snaga mu dolazi od Boga. A tko se boji ljudi,
lako æe doæi u opasnost da zataji Boga, da se njega odrekne.
Divni primjer sv. Akacija i njegovih drugova potvrðuje da je
Domovinske vijesti
ika
moguæe ono što Isus savjetuje svojima u Evanðelju: "Ne
bojte se!" Bog uvijek daje snage. A takve hrabre ljude i
progonitelji u svojoj nutrini poštuju i dive im se, jednako kao
što preziru one koje uspiju slomiti. Ljudi snažne vjere i
èvrstih moralnih naèela uvijek su svjetionik i putokaz. Na
kraju homilije propovjednik je istaknuo da sudeæi po
mnogim našim medijima, danas nije suvremeno biti vjernik,
osobito ne katolik. "I naša je vjera trajno na kušnji: odreæi se
Boga radi nekih drugih interesa. Neka sveti Akacije i njegovi
drugovi, velikani duha i ljubavi prema Spasitelju i nama,
svojim primjerom i zagovorom, izmole takvu snagu vjere da
se ne samo nikada Boga javno ne odreknemo, nego da to ne
uèinimo ni svojim nedosljednim životom".
Mladi iz župe sv. Marije Magdalene u Selima pjevanjem su
uvelièali misno slavlje, a Mjesni odbor Grede uprilièio je
biciklijadu od sisaèke katedrale do Akacijeve kapele.
Misa zadušnica za žrtve Jazovke
Sošice, 22.6.2014. (IKA) - "Ovdje smo na satu povijesti u
Božjoj prirodi. Na satu povijesti o spasenju ljudskoga roda i
na satu povijesti hrvatskoga naroda. Svojim misaonim oèima
gledamo unatrag, promatramo sadašnjost, ali oèi naše uprte
su i u buduænost", rekao je uz ostalo križevaèki grkokatolièki
biskup Nikola Kekiæ u nedjelju 22. lipnja u propovijedi na
24. spomen-pohodu kod jame Jazovke nedaleko od Sošica u
Žumberku nevino pobijenim hrvatskim civilima i vojnicima
nakon završetka II. svjetskog rata, izvijestio je portal Glasa
Koncila. "Nove komunistièke vlasti nemilosrdno su bez
ikakva suda u kratko vrijeme okrutno pogubili cvijet
hrvatske mladosti. Dio njih i ovdje poèetkom sijeènja 1943. i
tijekom svibnja i lipnja 1945. godine. Ovdje dodajem i jedan
detalj što hrvatskoj javnosti vjerojatno nije poznato. Naime,
dvije sestre bazilijanke, Žumberèanke, Irena Smièiklas i
Vasilija Popoviæ, saznavši kako novi vlastodršci iz Zagreba
danima i noæima kamionima odvoze ljude ovamo na Jazovku
i tu ih na najokrutniji naèin ubijaju i bacaju u ovu jamu,
pošle su polovicom mjeseca lipnja 1945. k nadbiskupu
Stepincu da ga o tome izvijeste. Èuvši od njih o tim
strahotama, on je pred njima telefonom nazvao druga
Bakariæa i povišenim tonom s njim podugo razgovarao o tim
žalosnim zbivanjima. Rezultat tog razgovora bio je da su
drugovi prestali dovoziti svoje žrtve na Jazovku. U jamu su
bacili živo vapno i zatvorili ju. Okolnom stanovništvu
zaprijetli su likvidacijom, ako bi se tko usudio pisnuti o
onome što se ovdje dogaðalo", posvjedoèio je biskup Kekiæ
u propovijedi.
U koncelebriranoj misi zadušnici sudjelovali su domaæi
sošièki grkokatolièki župnik Marijan Jeftimov, rimokatolièki
župnik iz Krašiæa Dragutin Kuèan s još dvojicom
umirovljenih rimokatolièkih sveæenika, èlanovi brojnih
braniteljskih udruga i rodbina pobijenih žrtava iz cijele
Hrvatske.
Spomen-pohod zapoèeo je mimohodom s brojnim
stjegovima od središta Sošica do Jazovke, koji su predvodili
èlanovi Frankopanske garde iz Ogulina u živopisnim
odorama. Slijedila je molitva križnoga puta koju je
predvodio krašiæki župnik Kuèan. Nakon otpjevane "Lijepe
naše" pozdravne je rijeèi nazoènima uputio Boris Prebeg,
predsjednik Hrvatskoga obrednoga zbora, a Irena Mamužiæ
proèitala je njegov Prosvjedni zahtjev. Prigodne je rijeèi
uputio i župnik Kuèan darovavši biskupu Kekiæu uvezeno
godište župnoga glasila "Stepinèev Krašiæ", koje redovito
donosi izvješæa o dogaðanjima vezanima uz Jazovku. Cijeli
je program prije mise animirala i vodila Zrinka Pezer.
Imenovani èlanovi Povjerenstva za pastoral braka i
obitelji Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije
Ðakovo, 23.6.2014.
(IKA/TU) - Ðakovaèko-osjeèki
nadbiskup Ðuro Hraniæ imenovao je na mandat od èetiri
godine èlanove Povjerenstva za pastoral braka i obitelji
Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije.
Od 1. srpnja 2014. Nadbiskupijsko povjerenstvo za pastoral
braka i obitelji èine: dr. Stanislav Šota (nadbiskupijski
povjerenik); vlè. Ivica Martiæ (predstavnik Ðakovaèkoosjeèke nadbiskupije u Vijeæu HBK za obitelj), Suzana
Matoševiæ, dipl. theol., (braèno-obiteljska savjetnica i tajnica
Povjerenstva);
dr.
Josip
Bošnjakoviæ
(voditelj
savjetovališnog i terapeutskog rada), doc. dr. Ivo Džiniæ,
Elizabeta Matuzoviæ, dipl. theol. (braèno-obiteljska
savjetnica), vlè. Tomislav Æorluka, vlè. Anðelko Cindori,
Anica Banoviæ, Josip Džakula, dipl. theol., Dinko
Hrehoroviæ, dipl. ing. gr., Josipa Hrehoroviæ, dipl. theol.,
Marija Jurkoviæ, dr. med, Antun Kovaèiæ, dipl. ing. el., prof.,
Petar Kopunoviæ-Legetin, dipl. theol., Sanja KopunoviæLegetin, dipl. theol., Marija Majdeniæ, mag. psyh, doc. dr.
Šimo Šokèeviæ, prof. dr. Marcela Šperanda, dr. Tomislav
Šperanda, dr. Teuta Rezo, doc. dr. Suzana Vuletiæ i dr.
Dražen Živiæ.
Zadaæe Nadbiskupijskog povjerenstva za pastoral obitelji su:
promicanje i koordiniranje cjelokupne pastoralne skrbi za
brak i obitelj u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji;
promicanje braènih i obiteljskih skupina u župama i
dekanatima; podrška i promicanje suradnje s Hrvatskom
zajednicom braènih susreta te s drugim srodnim vjernièkim i
graðanskim društvima, kao i graðanskim institucijama, u
vidu zaštite i promicanja razlièitih dimenzija, vrijednosti i
pitanja vezanih uz braèni i obiteljski život te uz odgoj djece i
mladih.
Povjerenstvo ima zadaæu i trajnog sadržajnog i
metodološkog unaprjeðenja kvalitete pastoralne skrbi za
zaruènike te unapreðivanje pastorala brakova i obitelji u
posebnim situacijama (obitelji branitelja i stradalnika
Domovinskog rata, rastavljeni, rastavljeni i ponovno civilno
oženjeni, mješoviti brakovi i obitelji, udovištvo, braèni
parovi bez djece, obitelji bolesnika i osoba s invaliditetom,
obitelji pogoðene problemom ovisnosti jednog od svojih
èlanova,
iseljenièke
obitelji,
obitelji
pogoðene
nezaposlenošæu, „brakovi na probu", katolici vezani samo
graðanskom ženidbom, slobodne veze bez ikakvih oblika
ureðenja zajednièkog života). U cilju je i promicanje
djelovanja pododbora ŽPV-a za pastoral braka i obitelji u
okviru Odbora ŽPV-a za naviještanje; skrb za trajnu struènu
i duhovnu formaciju suradnika u pastoralu braka i obitelji te
podrška, praæenje i unapreðenje savjetovališnog i
psihoterapijskog rada u crkvenim braènim i obiteljskim
savjetovalištima u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji.
Tijekom rada Povjerenstvo æe se zalagati za izradu
pastoralne i molitvene graðe za rad s braènim parovima i
obiteljima; suradnju s crkvenim i graðanskim uèilištima te s
obiteljskim institutima i centrima u vidu unaprjeðenja
pastorala braka i obitelji, praæenja vrijednosnih i društvenih
kretanja te zakonodavstva i ostalih relevantnih èimbenika
koji utjeèu na život u braku i u obitelji. Èlanovi Povjerenstva
promicat æe braène i obiteljske vrijednosti u društvenom
životu te sredstvima društvenoga priopæavanja te æe obavljati
i ostale poslove i zadaæe u skladu s smjernicama i uputama
dijecezanskog biskupa.
.
24. lipnja 2014. broj 25/2014
15
Domovinske vijesti
Zapoèeo Hrvatski iseljenièki kongres
Stalno iseljavanje Hrvata je nacionalni problem, upozorio
predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko
Zagreb, 23.6.2014. (IKA) – Hrvatskom himnom i uvodnom
molitvom koju je predvodio zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ u Starogradskoj vijeænici u Zagrebu u
ponedjeljak 23.lipnja zapoèeo je prvi Hrvatski iseljenièki
kongres.
U pozdravnoj rijeèi predsjednik Hrvatskog sabora Josip
Leko izrazio je zahvalnost i zadovoljstvo sudjelovanja na
Prvom kongresu hrvatskog iseljeništva, posvjedoèivši kako
se i danas Hrvati iseljavaju. Danas se iz ekonomskih razloga
iseljavaju hrvatski graðani koji su najbolje školovani, odlaze
oni koji mogu promijeniti tok i tijek hrvatske povijesti, koji
mogu izvuæi Hrvatske iz krize. To dakle ostaje ekonomski,
socijalni, natalitetni problem hrvatskog društva i hrvatskog
naroda. Stalno iseljavanje Hrvata je nacionalni problem,
upozorio je Leko.
Zajedništvo iseljene i domovinske Hrvatske je dobitna
opcija, pa smo tako to i ugradili u strategiju i zakon, a kako
bismo bili u stalnom kontaktu s iseljenom Hrvatskom
osnovali smo Ured Vlade RH za odnose s Hrvatima izvan
domovine, podsjetio je Leko. Takoðer je istaknuo kako
premda æe se Kongres baviti iseljenom Hrvatskom, to nisu
odvojena pitanja od stanja stvari u domovinskoj Hrvatskoj.
Nadam se, da æe svi ciljevi koji su postavljeni pred ovaj
kongres biti jasno definirati i da æe poluèiti nove vrijednosti
oko kojih æemo se okupljati, zakljuèio je predsjednik Sabora,
te dodao "Naš nacionalni interes je stalan, a to je prosperitet
hrvatske države i hrvatskog naroda bez obzira gdje se nalazi".
Marin Sopta, predsjednik Organizacijskog odbora Kongresa,
istaknuo je u pozdravu da su "potrebni ljudi koji su hrabri i
odvažni, koji nisu optereæeni temama iz prošlosti, ljudi koji
nemaju komplekse manje vrijednosti zbog toga što pripadaju
malom i malobrojnom narodu, ljudi koji stavljaju opæe dobro
i interese svog naroda na prvo mjesto. Nema nikakve dvojbe
da meðu takve spadaju i pripadnici hrvatskog iseljeništva
koji su bezbroj puta svojim primjerom to pokazali i dokazali
svoju odanost prema svojoj domovini roðenja i porijekla".
Veleposlanici Australije Susan Cox, Èilea German Ibarra i
Kanade Louise LaRocque dali su osvrt na hrvatsku dijasporu
u svojim zemljama, te posebno istaknuli ugled koji Hrvati
tamo uživaju. Vrlo su se pohvalno izrazili o naèinu na koji
Hrvati predstavljaju svoju domovinu, ali i naglasili prinos
Hrvata javnom životu u novim domovinama.
Sudionicima se obratio i veleposlanik Poljske Maciej
Szymanski i to iz perspektive zemlje ne useljavanja, nego i
iseljavanja. Tako je naglasio da Poljaka izvan granica ima
oko 18 milijuna, a nakon demokratskih promjena domovina
Poljska naglašava suradnju s Poljacima vani. U ovoj prigodi
veleposlanik Szymanski podsjetio je na i osnivanje Saveza
Poljaka u Njemaèkoj 1938., kada su na 1. kongresu odluèili
pet "zapovijedi": mi smo Poljaci, vjera naših oèeva je vjera
naših potomaka, Poljak je Poljaku brat, svaki dan Poljak
služi narodu i Poljska je naša majka, a o majci se ne smije
govoriti loše.
Jedan od govornika na otvorenju Kongresa bio je i ravnatelj
Ureda pri Vijeæu za pastoral selilaca i izbjeglica pri Svetoj
Stolici mons. Edward Robinson Wijesinghe koji je prisutne
kratko upoznao s djelovanjem Vijeæa, te nastojanjima oko
pastorala. Posebno je pak uputio na papine poruke za
Meðunarodni dan selilaca i izbjeglica, te istaknuo i skrb i
poticaje pape Franje za prognanike i izbjeglice.
Sudionicima kongresa obratili su se i izaslanici zagrebaèkog
gradonaèelnika i predsjednika Gradske skupštine, kao i
hrvatski zastupnik u Australskom parlamentu Toni
Krstièeviæ.
16
24. lipnja 2014. broj 25/2014
ika
Proslava sv. Ivana Krstitelja u Sutivanu na Braèu
Sutivan, 23.6.2014. (IKA) – Tradicionalno na uoènicu
blagdana Roðenja Ivana Krstitelja, u ponedjeljak 23. lipnja,
vjernici župe Sutivan na Braèu okupili su se oko crkve Sv.
Ivana Krstitelja na predjelu Bunta gdje su proslavili taj
blagdan. U nazoènosti domaæih vjernika, ali i tamošnjih
gostiju, misno slavlje pred obnovljenom sveèevom crkvom
slavio je župnik Brusja i Veloga Grablja na Hvaru Jure
Martiniæ u koncelebraciji s dekanom Braèkoga dekanata
Tonijem Plenkoviæem i mjesnim župnikom Benjaminom
Capkoviæem.
Na kraju slavlja župnik Capkoviæ podsjetio je vjernike da su
korijeni župne zajednice u Sutivanu poèeli upravo kod
sveèeve crkve koja je dignuta godine 1477. na temeljima
ranokršæanske bazilike iz 6. stoljeæa. Nakon mise na prostoru
pred crkvom blagoslovljena je vatra, a mladi su, zatim,
tradicionalno preskakali vatru, što – prema starome
vjerovanju – donosi dobro zdravlje u narednoj godini.
Radni dio Hrvatskoga iseljenièkog kongresa
Ravnatelj Ureda HBK i BK BiH za inozemnu pastvu fra
Josip Bebiæ održao predavanje "Integralna uloga i
djelovanje Hrvatske inozemne pastve u hrvatskom
iseljeništvu"
Zagreb, 23.6.2014. (IKA) – Rad prvoga dana Hrvatskoga
iseljenièkog kongresa, u ponedjeljak 23. lipnja, odvijao se u
Starogradskoj vijeænici u Zagrebu.
U plenarnom dijelu iz raznih aspekata obraðena je tema
"Hrvatsko iseljeništvo – sad i ovdje". Ravnatelj Ureda HBK
i BK BiH za inozemnu pastvu fra Josip Bebiæ održao je
predavanje "Integralna uloga i djelovanje Hrvatske
inozemne pastve u hrvatskom iseljeništvu". Istaknuo je kako
je "uloga Katolièke Crkve u integrativnim procesima
hrvatskog iseljeništva oduvijek bila neopisivo snažna, jer je
Crkva jedina institucija u hrvatskome narodu koja je imala
kontinuiranu skrb za iseljenike i izbjeglice s ovih naših
prostora. Svjetovne institucije bile su podložne izazovima
diskontinuiteta, kako država u èijem je sastavu bila i
Hrvatska, tako i politièkih režima koji su se izmjenjivali u
ovom dijelu Europe".
U toj prigodi podsjetio je kako danas u 19 zemalja na pet
kontinenata djeluje 180 hrvatskih katolièkih misija, župa i
zajednica u kojima je angažirano dvjestotinjak sveæenika.
No, upozorio je kako tom broju valja pridodati i pastoralno
osoblje – redovnice, kao i socijalne radnike. Takoðer je
naglasio, kako se uz inozemnu pastvu ne vežu samo sadržaji
usko vjerski. Crkva je èuvarica hrvatskih identiteta, a uz to
valja istaknuti i djelovanje na podruèju obrazovanja.
Predavaè je to potkrijepio podatkom da sustav Hrvatskih
izvandomovinskih katolièkih škola Amerike i Kanade danas
obuhvaæa 28 škola na amerièkom kontinentu.
Volim istaknuti kako su hrvatske katolièke misije diljem
svijeta planetarne oaze dobrote, ljubavi i pobožnosti i Božje
obrambene baze od svega zla u svijetu, zakljuèio je fra Josip
Bebiæ.
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Župljani zagrebaèke župe sv. Leopolda Bogdana
Mandiæa posjetili katolike u Beogradu
Posjetu je prethodilo potpisivanje povelje bratimljenja
izmeðu te župe i Beogradske nadbiskupije u listopadu prošle
godine
Beograd, 15.6.2014.
(IKA) - Na poziv beogradskog
nadbiskupa i metropolita Stanislava Hoèevara skupina od
pedeset aktivnih župljana zagrebaèke kapucinske župe
svetog Lepolda Mandiæa uputila se 14. lipnja predvoðena
svojim župnikom fra Ivicom Vrbiæem u dvodnevni
hodoèasnièki posjet Beogradskoj nadbiskupiji. Posjetu je
prethodilo potpisivanje povelje bratimljenja izmeðu župe
svetog Leopolda Mandiæa i Beogradske nadbiskupije u
listopadu prošle godine.
Na samom ulazu u Republiku Srbiju vjernike iz Zagreba
doèekao je fra Leopold Rochmes, generalni vikar
Beogradske nadbiskupije, koji je uprilièio posjet dvama
pravoslavnim manastirima na podruèju Fruške Gore,
muškom manastiru Krušedol i ženskom manastiru Grgeteg.
Monasi tih manastira srdaèno su primili hodoèasnike,
upoznali ih s prošlošæu kao i sa sadašnjim prilikama u
manastirima te odgovarali na pitanja posjetitelja.
Hodoèasnici iz Zagreba pohodili su i rimokatolièko svetište
Gospe Tekijske u Srijemskim Karlovcima.
Po dolasku u Beograd, hodoèasnike je doèekao nadbiskup
Hoèevar u sjedištu Beogradske nadbiskupije. Nakon kratkog
govora dobrodošlice te razgledavanja zgrade nadbiskupije
kao i upoznavanja s njezinom bogatom poviješæu,
hodoèasnici iz Zagreba susreli su se s èlanovima župnih
pastoralnih vijeæa beogradskih župa te su u razgovoru
razmijenili iskustva rada u svojim župama, a župnici
Beogradskoga dekanata susreli su se sa zagrebaèkim
župnikom. Potom je u crkvi Krista Kralja, koja se nalazi
pored zgrade Beogradske nadbiskupije, slavljena misa koju
je predvodio nadbiskup Hoèevar uz pjevanje zbora Anzelmo
Canjuga župe svetog Leopolda Mandiæa.
Drugi dan hodoèašæa, u nedjelju na svetkovinu Presvetog
Trojstva, vjernici iz Zagreba posjetili su crkvu Sv. Antuna
Padovanskog. Nakon toga su sudjelovali na misi u
katedralnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije koju je
takoðer predvodio nadbiskup Hoèevar uz pjevanje
zagrebaèkog zbora. U propovijedi je nadbiskup Hoèevar više
puta posvjedoèio važnost posjeta vjernika iz Zagreba za
katolièke vjernike u Beogradu i njihovo utvrðivanje u vjeri.
Godišnji susret hrvatskih sveæenika iz sjeverozapadne
Europe
Nica, 16.6.2014. (IKA) - Hrvatski sveæenici, voditelji
Hrvatskih katolièkih misija iz sjeverozapadne Europe sastali
su se 16. lipnja u Nici u Francuskoj na svoj redovni godišnji
pokrajinski sastanak. Domaæin susreta bio je delegat te regije
vlè. Stjepan Èukman. Radni je dio zapoèeo misom u crkvi
Sv. Stjepana. Delegat Èukman zatim je opširno kolege
izvijestio o održanoj redovnoj sjednici Vijeæa HBK i BK
BiH za hrvatsku inozemnu pastvu na kojoj je kao delegat
sudjelovao u travnju u Zagrebu. Slijedila su izviješæa iz
misija. Najviše se raspravljalo o zatvaranju HKM u Lyonu u
lipnju ove godine o èemu je tamošnji nadbiskup izvijestio
mons. Peru Sudara, predsjednika Vijeæa za hrvatsku
inozemnu pastvu.
Fra Miljenko Stojiæ imenovan povjerenikom za hrvatski
martirologij
Istraživat æe podatke za podruèja Mostarsko-duvanjske i
Trebinjsko-mrkanske biskupije
Široki Brijeg, 18.6.2014. (IKA/KTA) - Biskup mostarskoduvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Ratko
Periæ ovih je dana imenovao fra Miljenka Stojiæa,
vicepostulatora postupka muèeništva "Fra Leo Petroviæ i 65
subraæe", povjerenikom za istraživanje podataka o
katolicima koji su nestali, nastradali, poginuli s podruèja
Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije u
vrijeme II. svjetskog rata i u poraæu. Te podatke skuplja
Komisija Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske
konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatski martirologij,
kojoj je predsjednik gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ.
Komisija ima za cilj naèiniti popis u Crkvi u Hrvata svih
katolièkih žrtava komunistièke vladavine. Bit æe to uèinjeno
u suradnji sa župnicima na terenu. Iz Komisije pozivaju
župljane da sudjeluju u popisu svih muèenika i žrtava jer je
utvrðivanje imena i prezimena, te svih drugih podataka,
svake žrtve æudoredna obveza prema stradalima.
Biskup Komarica primio izaslanstvo OESS-a u BiH
Banja Luka, 18.6.2014. (IKA/KTA) - Banjoluèki biskup
Franjo Komarica primio je 18. lipnja u prostorijama
Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci peteroèlano
izaslanstvo OESS-a u Bosni i Hercegovini, koje je predvodio
veleposlanik Alexander Chuplygin, viši predstavnik šefa
Misije u BiH. U dugom otvorenom i informativnom
razgovoru bilo je rijeèi o više aktualnih pitanja i problema
vezanih uz život i rad Katolièke Crkve na podruèju
Banjoluèke biskupije i BiH. Biskup Komarica odgovarao je
na cijeli niz pitanja koja su se odnosila na (ne)-povratak
prognanih i izbjeglih katolika, u mnogim sluèajevima ne
samo u opæinama na podruèju RS, nego i u nekim na
podruèju FBiH. Pojasnio je da danas na podruèju Banjoluèke
biskupije u RS ima manje katolika nego što je bilo krajem
rata, obrazloživši da su pripadnici starije populacije umrli, a
da prognanima nije omoguæen održivi povratak. Posebno se
požalio na neshvatljivo ponašanje opæinskih vlasti u Drvaru
prema tamošnjim katolicima, kojima ne dozvoljavaju
izgradnju župne crkve mjesto one davno porušene, a u èemu
te vlasti veæ godinama podupiru i predstavnici meðunarodne
zajednice, meðu kojima je bio i raniji šef kancelarije OESS-a
u Banjoj Luci.
Veleposlanik Chuplygin pozorno je saslušao oštre primjedbe
biskupa Komarice na konstantno arogantno ponašanje
mnogih domaæih politièara prema svojim sugraðanima koji
ne pripadaju njihovoj etnièkoj zajednici ili njihovoj stranci,
kao i na slièno ponašanje meðunarodnih predstavnika koji ne
mare mnogo za obespravljene stanovnike BiH. Izmeðu
ostalog je odgovarao i na pitanja o tome što Katolièka Crkva
èini za lijeèenje još uvijek mnogih otvorenih rana iz ratnog
vremena. Naveo je cijeli niz projekata koje je do sada izveo
Caritas Banjoluèke biskupije za preostale obespravljene
katolike i za one kojima je uspjelo vratiti se u svoj rodni
kraj, kao i za mnoge nekatolike. Govorio je i o odgojnoobrazovnim projektima koje je provodila i provodi
Banjoluèka biskupija u korist ne samo katolika nego i
mnogih nekatolika. Biskup Komarica zamolio je svoje
sugovornike da odluènije porade na konaènom zaživljavanju
pravne države na podruèju cijele BiH.
24. lipnja 2014. broj 25/2014
17
Crkva u Hrvata
Susret obitelji Srijemske biskupije
Petrovaradin, 21.6.2014. (IKA/TU) - "Ovo je volja Božja,
vaše posveæenje ... da svatko od vas nauèi/zna svoje
tijelo/svoju ženu steæi/posjedovati u svetosti i poštovanju"
(1Sol 4,3 a.4) – bila je misao vodilja na susretu obitelji
Srijemske biskupije 21. lipnja u biskupskom dvoru u
Petrovaradinu. Srijemski biskup Ðuro Gašparoviæ pozdravio
je na slavlju u crkvi sudionike Sota i Šida i filijalnih mjesta,
iz Petrovaradina i iz Zemuna. Ljudska sreæa uvelike ovisi
ispravnom životu u braku i obitelji. To nam govori iskustvo,
a to je i nauk Crkve prema Pastoralnoj konstituciji o Crkvi u
suvremenom svijetu br. 47: "Dobro stanje (lat. salus) osobe,
te ljudskog i kršæanskog društva usko je povezano sa sretnim
stanjem u braènoj i obiteljskoj zajednici." Biskup je
pozdravio i starije sudionike kao nosioce kulture života, ali i
mlaðe koji su u daljnjoj ili bližoj pripravi na ženidbu. Za
dobru ženidbu treba mnogo toga uèiti, treba "posložiti
kockice" kako bi se od Boga dobilo blagoslov. Mi trebamo
pridonijeti svoj dio, rekao je.
Èetiri puta Apostol zaziva ime Božje prije nego æe reæi što
mu je na srcu. Nakon što je izrekao što mu je na srcu –
posveæenje slušaèa, uzdržavanje od bludnosti, uredan braèni
život i red u ekonomiji – opet èetiri puta zaziva ime Božje,
da bi potvrdio važnost reèenoga. Taj naèin prikazivanja
djeluje kao neki okvir za umjetnièko djelo. Prvi susret s tim
tekstom i izreèenim mislima obavljen je u crkvi.
Drugi dio razmatranja prenesen je u dvoranu pored crkve, jer
se trebalo prikazati i tamnu pozadinu za ono što je Pavao
propovijedao. "Posjedovati braènog druga u èasti ... ne u
strasti kao pogani koji ne poznaju Boga. Uz sliku vjernih
Pavlovih uèenika, braènog para Priscile i Akvile, predavaè
vlè. Marko Lonèar prikazao je s kojim se sve životnim
konceptima Apostol morao boriti u grèkom svijetu: u Efezu
– kult Artemide (Dijane), koju se slavilo promiskuitetnom
praksom; u Korintu "slobodnjaci" – koji su za sve imali neku
parolu; pa sa onima kojima je "bog trbuh, a slava u sramoti"
(Fil 3,19). Apostol je koristio grèke kataloge kreposti i
kataloge mana, takozvane "kuæne tablice", da bi se
nadovezao na dobro što je našao u grèkom svijetu. Ipak,
njegovi katalozi mana bili su nadahnuti i posebnim
tradicijama kojih nije bilo kod njegovih slušaèa. Kao udar
munje i groma djelovao je njegov katalog mana reèen
Korinæanima: 1 Kor 6,9-10: "Ne varajte se! Ni bludnici, ni
idolopoklonici, ni preljubnici, ni ljubitelji djeèaka, ni
muškoložnici,ni kradljivci, ni lakomci, ni pijanice, ni
psovaèi, ni razbojnici neæe baštiniti kraljevstva Božjega. U
redovnoj pouci Apostol je mogao tumaèiti Zakon Gospodnji
kao "zakon slobode", jer se Bog predstavlja "Ja sam Bog
tvoj, koji sam te izveo ... iz kuæe ropstva ..." (Izl 20,1; Pnz
5,6); nadalje, kao zakon života. Mojsije naime kaže: "Pred
vas stavljam: život i smrt, blagoslov i prokletstvo. Život,
dakle, biraj, ljubeæi Jahvu, Boga svoga, slušajuæi njegov
glas" (Pnz 30,15-20); i još, kao zakon zdravlja: budeš li
pružao svoje uho njegovim zapovijedima i držao njegove
zakone, nikakvih bolesti koje sam pustio na Egipæane na vas
neæu puštati. Jer ja sam Jahve koji dajem zdravlje (Izl
15,26). U medicinskoj antropologiji bilo je rijeèi o osvajanju
slobode. Èovjek je biæe, koje mora nauèiti svoj život. Nema
instinkt, nego razum u kojem se mora upisati životni
program. Taj se program upisuje odgojem, samoodgojem i
vježbanjem u ispravnom naèinu života, naroèito uvoðenjem
reda u odnosu na životne nagone.
Završno predavaè je predstavio osnove prirodnog planiranja
obitelji.
18
24. lipnja 2014. broj 25/2014
ika
Biskupijska proslava proglašenja svetim Ivana Pavla II.
Banja Luka, 21.6.2014. (IKA/TABB) - "Otvorite vrata
Kristu, nemojte se bojati! Širom otvorite svoje srce ljubavi
Božjoj". Te znakovite i programatske rijeèi službenog himna
u èast nedavno proglašenog sveca Katolièke Crkve
omiljenog pape Ivana Pavla II., odjekivale su iz više stotina
grla u nedovršenoj župnoj i samostanskoj crkvi banjoluèkog
Petriæevca u subotu 21. lipnja, na poèetku sveèanoga
koncelebriranog misnog slavlja. Domaæi biskup Franjo
Komarica, zajedno sa svojim sveæenicima, redovnicima i
vjernicima laicima, uprilièio je uz obljetnicu nezaboravnog
pohoda Banjoluèkoj biskupiji pape Ivana Pavla II.
biskupijsku zahvalnu sveèanost za nedavno proglašenje
svetim toga dokazanog prijatelja Banjoluèke biskupije.
Sveèanost je poèela pojedinaènim nastupom župskih
pjevaèkih zborova iz sedam župa s podruèja dijela biskupije
koji se nalazi u Federaciji BiH: Jajca, Bihaæa, Glamoèa,
Èukliæa, Bile, Ljubunèiæa i Livna, pod vodstvom s. Damjane
Kovaèeviæ. Uslijedio je audio-vizualni prikaz molitve sv.
Krunice, koju je na hrvatskom jeziku predvodio sveti Ivan
Pavao II., te njegova boravka na Petriæevcu 22. lipnja 2003.,
kada je za vrijeme "najveæe mise ikad slavljene na podruèju
cijele Bosne i Hercegovine podigao na èast oltara domaæeg
sina – Ivana Merza".
U koncelebraciji je sudjelovalo 34 sveæenika i dva ðakona.
Pored oltara je s jedne strane bio "zavjetni križ", koji je
mladima darovao sv. Ivan Pavao II., a s druge strane njegova
službena svetaèka slika. Biskup Komarica u propovijedi
prikazao je život sv. Ivana Pavla II. koji se odlikovao
istinskom svetošæu. Konkretnim primjerima papinih rijeèi i
gesta pojasnio je njegovu osobitu ljubav prema Banjoluèkoj
biskupiji. Sveti papa dvojicu njezinih èlanova osobno je
zaredio za biskupe nad grobom apostola Petra u Vatikanu –
sadašnjeg banjoluèkog biskupa i sadašnjeg vrhbosanskog
nadbiskupa, kojega je kasnije imenovao jednim od svojih
neposrednih suradnika – kardinalom. Naveo je i dijelove
papinih izrièitih apela u obrani ugroženih katolika u
Banjoluèkoj biskupiji tijekom dramatiènih ratnih godina.
"Da je naš osvjedoèeni prijatelj – sveti papa Ivan Pavao II.
itekako stajao iza svojih rijeèi potvrdio je on to i konkretnim
djelom, kada je unatoè odvraæanja – iz opravdanih razloga –
od strane njegovih najbližih suradnika, osobno odluèio doæi
k nama u – kako je rekao, ovaj "izmuèeni grad", u ovu
biskupiju i ovu zemlju", rekao je biskup Komarica. Papine
rijeèi koje im je uputio na Petriæevcu biskup je nazvao
"trajnom obvezom". Sve je pozvao na trajnu zahvalnost
svetom papi, na izvršavanje njegovih naputaka i na zaufanu
molitvu tom – uz blaženog Ivana Merza – nama "najbližem"
svecu. Misu je uvelièao veliki zajednièki zbora, više od 250
èlanova, pod ravnanjem s. Julijane Djakoviæ iz župe Livno.
Na kraju mise svi sudionici najprije su otpjevali zahvalnu
pjesmu "Tebe Boga hvalimo", a zatim su uz pjevanje
pjesama izišli pred crkvu, gdje je biskup sveèano
blagoslovio prvo od tri zvona predviðena za crkvu koja se
polako dovršava. Zvono je nabavljeno u Italiji, a na njemu je
napisano ime svetog pape Ivana Pavla II. s njegovim likom
te ime župe Petriæevac i datum blagoslova. Na završetku
sveèanosti svi su otpjevali omiljenu pjesmu svetoga pape:
"Krist na žalu". Svi su pjevaèi, sveæenici i redovnice ostali
na "gozbi ljubavi" u prostorijama župe i samostana.
Sveèanost je prenosila Radio Marija BiH a djelomièno i
TVRS.
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Papa na Twitteru ima više od 14 milijuna sljeditelja
Vatikan, 18.6.2014. (IKA) - Papa Franjo od utorka 17.
lipnja ima više od 14 milijuna pretplatnika na svom Twitter
profilu. Toèno 14.070.000 korisnika primilo je najnoviju
kratku poruku s Papina "@Pontifex" raèuna. U tweetu od
utorka popodne pisao je protiv iskljuèivanja starijih osoba:
"Ponekad iskljuèujemo starije. A oni su naše blago!
Iskljuèivanje je nepravedno; gubitak koji je nepopravljiv".
U istom duhu Sveti Otac govorio je i tijekom svoga
nedjeljnog posjeta katolièkoj Zajednici sv. Egidija. U
odgovoru na pozdrav koji mu je uputila 90-godišnja žena
koja suraðuje u Zajednici, odnos prema starijim osobama
nazvao je "pokazateljem kvalitete društva". "Kad se starce
odbaci i izolira, tako da ponekad i umru bez skrbi, to je loš
znak", rekao je Papa.
Oko 18 mjeseci nakon pokretanja Papina Twitter raèuna – u
prosincu 2012., u doba pape Benedikta XVI. – broj
primatelja tweetova odražava broj katolika odreðenoga
govornog podruèja na svijetu. Tako najveæu skupinu
sljeditelja, njih 5,9 milijuna, èine primatelji poruka na
španjolskom, zatim 4,1 milijuna na engleskom, 1,75 milijuna
na talijanskom i 1,07 milijuna njih na portugalskom jeziku.
Znaèajno manje skupine sljeditelja imaju ostali jezici:
francuski (277.000), latinski (256.000), poljski (231.000) i
arapski (133.000).
Papa Franjo svojih 160 znakova primateljima šalje gotovo
svakodnevno. Posljednjih dana poruke su bile vezane uz
Svjetsko nogometno prvenstvo, uz molitvu za mir na
Bliskom istoku, no Papa nije zaboravio i pohvaliti uèitelje,
pozvati na življenje vrijednosti te na prevladavanje
sebiènosti i klevetanja, zauzimajuæi se za pošten život ili za
poštovanje ljudskog dostojanstva u politici.
Program Papina pohoda Južnoj Koreji
Vatikan, 18.6.2014. (IKA) - Vatikan je u srijedu 18. lipnja
objavio program Papina pohoda Južnoj Koreji. Sveti Otac
posjetit æe zemlju od 13. do 18. kolovoza, a povod je šesti
susret azijske mladeži u Seulu. To æe biti Papino treæe
putovanje u inozemstvo. Tijekom posjeta u Seoulu æe
proglasiti blaženima korejske muèenike. Deset govora ili
propovijedi i èetiri sveèane mise predviðeni su programom
pohoda. Središnji dan posjeta bit æe 15. kolovoza, svetkovina
Marijina uznesenja, a obilježit æe ga misa s mladima na
stadionu u Daejeonu. Ondje æe Papa i predmoliti Anðeo
Gospodnji, a u ranim veèernjim satima bit æe s mladima u
hodoèasnièkom mjestu Solmoe. Završno misno slavlje šestih
azijskih dana mladih Papa æe slaviti u Haemi u nedjelju
poslijepodne.
Osim susreta s mladima, tijekom pohoda Papa æe se susresti
s laicima, osobama s invaliditetom, vjerskim poglavarima i s
politièkim vodstvom Južne Koreje. Još jedan važan duhovni
sadržaj posjeta svakako je beatifikacija Paula Yun Ji-Chunga
i 123 muèenika, koje æe biti pod misom u Seulu u subotu
ujutro. Cijeli Papin pohod bit æe u znaku mira i pomirenja na
podijeljenom otoku.
Papina poruka na Twitteru na Tijelovo
Vatikan, 19.6.2014. (IKA) – Papa Franjo je u poruci
upuæenoj putem Twittera na svetkovinu Tijelova, u èetvrtak
19. lipnja, poruèio "Nikada ne postoji razlog izgubiti nadu.
Isus je rekao: 'Ja sam s vama do svršetka svijeta'".
Svetkovina Tijelova u Vatikanu
Vatikan, 20.6.2014. (IKA) – Papa Franjo predslavio je
sveèanu euharistiju na svetkovinu Tijelova, 19. lipnja, u
bazilici Sv. Ivana Lateranskog. Nakon mise uslijedila je
tradicionalna Euharistijska procesija s Presvetim do bazilike
Sv. Marije Velike. Papa nije sudjelovao u procesiji nego je
sudionike èekao kod bazilike gdje se s njima zadržao u
trenucima euharistijskoga klanjanja i blagoslovio ih
Presvetim, izvijestio je Radio Vatikan.
Èovjekovu glad za ljubavlju i vjeènošæu mogu utažiti samo
euharistijski kruh i vino, rekao je Papa u propovijedi u kojoj
se osvrnuo na biblijski tekst izlaska iz Egipta. Svatko se od
nas može zapitati koje je moje sjeæanje? Na Gospodina koji
me spašava ili na egipatske lonce? Zadaæa je obnoviti
sjeæanje i nauèiti prepoznati krivi kruh koji obmanjuje i
kvari jer je plod sebiènosti i grijeha, rekao je Papa i
posvjedoèio da je Isus "živi kruh". On je u euharistiji pod
prilikama kruha i vina no èesto se ta euharistijska hrana èini
manje ukusnom od zaèinjene hrane koju nudi svijet,
upozorio je Sveti Otac, navodeæi kao primjer pohlepu za
novcem, uspjehom i moæi, taštinu i ambicioznost.
Ravnodušnosti prema patnji suprotstaviti konkretne èine
milosrða
Vatikan, 20.6.2014. (IKA) – U poruci koju je papa Franjo
uputio putem Twittera u petak 20. lipnja upozorava na
ravnodušnost prema patnji. Postoji mnogo ravnodušnosti
naspram patnje. Toj ravnodušnosti moraju se suprotstaviti
konkretni èini milosrða, poruèuje papa Franjo.
Papa protiv legalizacije lakih droga
Vatikan, 20.6.2014. (IKA) – Papa Franjo zauzeo se protiv
bilo kakve legalizacije droga. Sudionike Meðunarodne
konferencije o drogama, koja je održana od 17. do 19. lipnja
u Rimu, Papa je primio u petak 20. lipnja. Poruèio im je da
je pogrešno ovisnost o drogama lijeèiti drugom drogom.
Pritom je upozorio da je danas trgovanje drogom vjerojatno
najunosniji posao, što je tragièno.
"Želim biti posve jasan: droga se ne može poraziti - drogom!
Droge su uvijek loše, a zlo ne možete pobijediti
kompromisima. Pogrešno je misliti da æe se problem droge
riješiti omoguæavanjem legalizacije lakih droga. Zamjenske
droge kao terapijska metoda nisu rješenje, nego to znaèi da
kapituliramo pred otrovom. Recite ne drogi i da životu! Tako
treba glasiti poruka".
"Da životu" nije nešto apstraktno: to znaèi brinuti se o
obrazovanju, sportu, poslu i ljubavi. "Sjetimo se mladih ljudi
koji nemaju zaposlenje. Mislim da u Europi ima 75 milijuna
mladih ljudi bez posla. Premda nisam posve siguran u toèan
broj. No, pomislimo na te mlade ljude koji ne rade i ne
studiraju: nemaju nikakvu perspektivu, nemaju nadu, i time
postaju lak plijen drogama. Ako, meðutim, tim mladima
ponudimo alternativu, kao što je posao, škola ili sport, tada
tu nema mjesta za drogu", rekao je Papa.
Crkva se treba još više brinuti o ovisnicima o drogi, nastavio
je Papa. Ti ovisnici nalaze se na rubovima našeg društva.
"Ipak reintegracija u društvo vrlo je teška. Zato je važno
puno pozornosti posvetiti prevenciji... Podržavam iz sveg
srca vaš posao istražitelja za narkotike, kako bismo mogli
izgraditi svijet pun nade", poruèio je papa Franjo.
24. lipnja 2014. broj 25/2014
19
Inozemne vijesti
SAD: Medijska skupina EWTN preuzima Katolièku
novinsku agenciju (CNA)
Washington, 20.6.2014.
(IKA) – Svjetska katolièka
medijska tvrtka "Eternal World Television Network"
(EWTN) proširit æe svoj portfelj i preuzeti Katolièku
novinsku agenciju (CNA) i s njom povezanu latinoamerièku
medijsku službu "ACI Prensa". Dva medija, koja su veæ dugi
niz godina partneri medijskoj skupini s glavnim sjedištem u
gradiæu Irondale, predgraðu Birminghama (Alabama), sada
æe biti "dio obitelji EWTN", rekao je glavni i izvršni direktor
Michael Warsaw, a objavile su 19. lipnja naveèer online
novine "Al.com".
Katolièku novinsku agenciju, osnovanu 2004. u Denveru, ne
treba miješati s Katolièkom izvještajnom agencijom (CNS).
Rijeè je o agenciji koju podupire Amerièka biskupska
konferencija, a nudi izvješæa o katolièkim dogaðajima i
temama s posebnim fokusom na Vatikan.
Uslugu "ACI Prensa" osnovao je, pak, 1980. njemaèki
misionar Adalbert Mohm u peruanskom gradu Limi, i
najveæa je katolièka tiskovna agencija španjolskoga
govornog podruèja.
EWTN sebe opisuje kao najveæu svjetsku katolièku
televizijsku postaju, èiji programi se emitiraju na engleskom,
španjolskom, njemaèkom i francuskom, a prema njihovim
podacima gleda ih više od 200 milijuna kuæanstava u 140
zemalja. Ta postaja, koju je 1981. godine osnovala franjevka
klarisa Majka Angelica u Birminghamu s 200 dolara
temeljnog kapitala, sada svoje televizijske programe emitira
na 16 satelitskih i kabelskih kanala kao i preko radio postaje
i internetske usluge. Godine 2011. EWTN je preuzeo novine
"National Catholic Register", ranije u vlasništvu reda
"Kristovih legionara".
U studenom 2011. EWTN je pokrenuo i tv kanal na
njemaèkom. Cjelodnevni program ukljuèuje dokumentarce,
vijesti, emisije za djecu i mlade, talk show i igrane filmove,
kao i prijenose velikih katolièkih dogaðaja uživo iz Vatikana.
Razum u vjerskoj slobodi prepoznaje temeljno pravo
èovjeka
Papina poruka sudionicima Meðunarodnoga kongresa na
Rimskom sveuèilištu LUMSA na temu "Vjerska sloboda
prema meðunarodnom pravu i globalni sukob vrijednosti"
Rim, 20.6.2014.
(IKA) - U poruci sudionicima
Meðunarodnoga kongresa na Rimskom sveuèilištu LUMSA
na temu "Vjerska sloboda prema meðunarodnom pravu i
globalni sukob vrijednosti", papa Franjo istaknuo je da se o
vjerskoj slobodi u posljednje vrijeme vode intenzivne
rasprave, bilo da su u to ukljuèuje vlade, bilo razlièite
vjeroispovijesti. Katolièka Crkva se poziva na deklaraciju
Dignitatis humanae kao na jedan od najvažnijih dokumenata
Drugoga vatikanskog sabora.
Papa je podsjetio da je svako ljudsko biæe tražitelj vlastita
porijekla i svrhe te iz njegova uma i srca izviru pitanja i
misli koje, ukoliko izviru iz njegove dubine i priroðeni su
samoj biti njegove osobnosti, nije moguæe potisnuti niti
zatomiti. Religijska pitanja postoje i potrebna im je sloboda
da bi se u potpunosti manifestirala. Ona osvjetljuju
vjerodostojno znaèenje opstojnosti, kao i njihovu povezanost
sa svemirom i poviješæu, te raspršuju mrak koji bi obuhvatio
ljudski život, kad bi ta pitanja, veæ postavljena, ostala bez
odgovora.
Razum u vjerskoj slobodi prepoznaje temeljno pravo
èovjeka koji razmišlja o svojemu višem dostojanstvu, o
sposobnosti da istinu traži i da uz nju prianja. U vjerskoj
slobodi on isto tako prepoznaje nezaobilazni uvjet, èijim mu
20
24. lipnja 2014. broj 25/2014
ika
je ispunjenjem, moguæe opisati vlastite potencijale. Vjerska
sloboda nije samo sloboda misli ili sloboda privatne
pobožnosti, nego je sloboda življenja sukladno etièkim
naèelima koja spoznatoj istini odgovaraju, bilo to u
privatnom ili javnom životu, istaknuo je Papa, prenosi radio
Vatikan.
Ovo je jedan od velikih izazova globaliziranog svijeta u
kojemu oslabljena misao, poput kakve bolesti, snizuje i
opæenitu razinu etiènosti, te uime lažnoga pojma snošljivosti,
završava u proganjanju onih koji nastoje obraniti istinu o
èovjeku i njegovim etièkim posljedicama.
Poželjno je stoga da pravne odredbe, državne ili
meðunarodne, priznaju, zajamèe i zaštite vjersku slobodu,
koja je nerazdvojivo utkana u ljudsku narav, u njeno
dostojanstvo; da bi bila slobodna, a uz to je još i pokazatelj
zdrave demokracije i jedan od temeljnih izvora zakonitosti
same države.
Vjerska sloboda, ukljuèena u ustave i zakone, te pretoèena u
dosljedno ophoðenje, pogoduje razvoju odnosa zajednièkoga
meðusobnoga poštivanja meðu razlièitim religijama, te
njihovu zdravu suradnju s državom te s društvenom
politikom i to bez zamjene uloga i bez antagonizma.
Namjesto globalnoga sukoba vrijednosti, moguæe je krenuti
iz jezgre vrijednosti koje su univerzalno raspodijeljene; od
globalne suradnje za opæe dobro, smatra Sveti Otac.
U svjetlu tekovina razuma, potvrðenih i usavršenih Objavom
i civilizacijskim dosezima naroda, neshvatljivo je i
zabrinjavajuæe da u današnje vrijeme u svijetu još uvijek
postoje diskriminacije i zabrane prava, zbog same èinjenice
pripadnosti
ili
javnog
ispovijedanja
odreðene
vjeroispovijesti. Neprihvatljivo je postojanje pravih
progonstava – pa i ratova – zbog religijske pripadnosti. To
razum, koji teži miru, ranjava i ponižava ljudsko
dostojanstvo, ustvrdio je papa Franjo. Za mene je vrlo bolno
ustvrditi da su u svijetu žrtve veæine takvih diskriminacija
upravo kršæani, èiji je progon veæi nego u prvim stoljeæima
Crkve; i ima više muèenika nego onda. I to se dogaða više
od 1700 godina nakon Konstantinova edikta kojim je
kršæanima omoguæeno javno ispovijedanje vjere. Žarko
želim da vaš kongres – produbljeno i sa znanstvenom
strogošæu – razjasni razloge koji svaku zakonsku odredbu
obvezuju na poštovanje i obranu vjerske slobode, zakljuèio
je Papa.
Real Tremblay novi predsjednik Papinske teološke
akademije
Vatikan, 21.6.2014.
(IKA) - Papa Franjo kanadskog
profesora moralne teologije i "Ratzingerova studenta" Reala
Tremblaya (73) imenovao je za novog predsjednika
Papinske teološke akademije, objavljeno je 21. lipnja u
Vatikanu. Èlan Reda redemptorista naslijedit æe talijanskog
salezijanca Manlija Sodija (70), kojemu je istekao prvi
petogodišnji mandat.
Svoju doktorsku disertaciju Tremblay je sredinom 1970-ih
obranio u Regensburgu, kod buduæeg pape Benedikta XVI.
Tema mu je bila crkveni otac Irenej Lionski (135-202).
Tremblay je dugi niz godina predavao kao profesor na
Accademia Alfonsiana, u Institutu moralne teologije svog
Reda u Rimu. Od 2009. bio je èlan Upravnog vijeæa
Papinske teološke akademije. Ustanova utemeljena 1695.
godine ima za cilj promicanje dijaloga izmeðu vjere i
razuma. U tu svrhu redovito organizira znanstvene skupove.
Èlanovi Akademije su 40 teologa iz cijeloga svijeta.
ika
Papa u Kalabriji
Jednodnevni pastoralni pohod papa Franjo završio je
snažnim apelom protiv mafije, koju je osudio kao štovanje
zla i zanemarivanje opæega dobra, poruèivši na sveèanom
misnom slavlju s više od stotinu tisuæa hodoèasnika u Sibari
da oni koji su se odluèili za put zla, kao što to èine mafijaši,
nisu u zajedništvu s Bogom veæ su izopæeni
Sibari, 21.6.2014. (IKA) - Jednodnevni pastoralni pohod
Kalabriji 21. lipnja papa Franjo završio je snažnim apelom
protiv mafije, koju je osudio kao štovanje zla i
zanemarivanje opæega dobra. Na sveèanom misnom slavlju
na otvorenom s više od stotinu tisuæa hodoèasnika
okupljenih u mjestu Sibari Papa je poruèio da oni koji su se
odluèili za put zla, kao što to èine mafijaši, nisu u
zajedništvu s Bogom veæ su oni izopæeni. Njegove su rijeèi
popraæene jakim pljeskom, prenosi Radio Vatikan.
U prvim redovima na slavlju s Papom, kako je i najavio
domaæin biskup Nunzio Galatino, ovoga puta nisu sjedili
mjesni dostojanstvenici veæ bolesnici i invalidi. Jedno od
najsiromašnijih podruèja Italije, poznato i po mafijaškoj
organizaciji ndranghete, posljednjih je mjeseci potreseno
ubojstvima trogodišnjega djeèaka, kao i sveæenika don
Lazzara Longobardija. Stoga je Sveti Otac u propovijedi
govorio o zlu koje se raða kada se vjera u Boga zamijeni
obožavanjem novca. Vaša toliko lijepa zemlja poznaje
posljedice toga grijeha, protiv toga zla mora se boriti,
poruèio je Papa okupljenima. Mjesnu Crkvu pozvao je na još
jaèe zauzimanje kako bi dobro pobijedilo, vjernike je pozvao
na iskazivanje bratstva i praktiène solidarnosti, a osobito
mlade pozvao je da ne gube nadu.
U pozdravnom govoru biskup Galantino istaknuo je duboku
ukorijenjenost Crkve u Kalabriji. Meðu tamne strane života
u toj regiji ubrojio je mafiju koja onemoguæuje svaki razvoj
u tom podruèju ne samo gospodarski, a hrani se ne samo
novcem i prljavim poslovima veæ i nijemom savješæu ljudi,
koju žurno treba probuditi.
Papa Franjo poèeo je svoj dvanaestosatni pohod Kalabriji
posjetom zatvoru Castrovillari, èak i prije sveèanosti
dobrodošlice na igralištu Pietro Toscani. Izmeðu ostalih
doèekao ga je domaæin biskup Nunzio Galatino, kojega je
Papa u prosincu 2013. imenovao generalnim tajnikom
Talijanske biskupske konferencije. Kalabrija, regija na
samom "vrhu talijanske èizme", jedno od najsiromašnijih
podruèja u zemlji, visoke stope nezaposlenosti (25%), i s
BDP-om koji iznosi tek 64% europskog prosjeka. Talijanski
su zatvori pretrpani i èesto u katastrofalnom stanju, zbog
èega Europski sud za ljudska prava Italiji prijeti sankcijama.
Pred oko 200 zatvorenika i djelatnika zatvora u mjestu
Castrovillari Sveti Otac istaknuo je potrebu veæeg
zauzimanja u resocijalizaciji zatvorenika. Nastojanja na
stvaranju humanijih uvjeta u zatvorima moraju biti praæena
konkretnim zauzimanjem za uspješno ukljuèivanje
zatvorenika koji su odslužili kaznu u društvo. U suprotnome
æe zatvorska kazna biti puko sredstvo kažnjavanja koje æe
rezultirati ponovnim povratkom u zatvor, što šteti
kažnjenicima, ali i društvu samom, upozorio je Papa. Svojim
je posjetom tom zatvoru želio izraziti svoju i blizinu Crkve
svakoj ženi i muškarcu u svim zatvorima svijeta, istaknuo je
Papa.
Dodao je da resocijalizacija zatvorenika nije samo društvenopolitièko pitanje veæ ima i vjersku dimenziju. Jer, rijeè je i o
susretu s Bogom koji je može razumjeti ljudske grijehe i
oprostiti. Bog je struènjak resocijalizacije, on uzima èovjeka
za ruku i vraæa ga u društvo, istaknuo je Papa. Susreo se
kratko i s obitelji djeèaka kojega je poèetkom godine ubila
kalabrijska mafija ndranghete.
Papa Franjo posjetio je hospicij "San Giuseppe Moscati",
Inozemne vijesti
gdje se susreo s trpljenjem terminalnih bolesnika. Zatim se u
baroknoj katedrali gradiæa Cassano allo Jonio susreo sa
sveæenicima, predavši im govor usredotoèen na radost,
bratstvo i obitelj.
Razgovarali su oko sat vremena, a Sveti Otac istaknuo im je
nema ljepše stvari za èovjeka od poziva Gospodina Isusa,
prenosi Radio Vatikan. U tišini molitve Isus nam pokazuje
radimo li kao dobri radnici ili smo postali èinovnici; jesmo li
otvoreni, velikodušni kanali kojima teèe Njegova ljubav,
Njegova milost, ili, naprotiv, u središte stavljamo sebe, te
tako umjesto da budemo kanali, postajemo nekakav zaklon
koji ne pomaže susret s Gospodinom, u svjetlu i snazi
Evanðelja, rekao je Papa. Posebno je istaknuo ljepotu
bratstva, odnosno èinjenicu da je lijepo zajedno biti
sveæenicima, ne nasljedovati Gospodina sami, nego zajedno,
unatoè velikoj raznolikosti darova i osobnosti. To nije lako i
nije neposredno, ni oèekivano, jer smo i mi, sveæenici
uronjeni u današnju kulturu subjektivizma, u kulturu koja
istièe "ja" sve do idolopoklonstva. A potom i zbog
odreðenoga pastoralnog individualizma koji je, nažalost,
raširen u našim biskupijama, istaknuo je Sveti Otac te stoga
potaknuo sveæenike da se odluèe za bratstvo. Ohrabrio je
sveæenike u njihovu radu s obiteljima i za obitelji, poruèivši
im da su pozvani biti svjedoci, posrednici Božje blizine
prema obiteljima i proroèke snage za obitelj.
Papa je u bogosloviji ruèao sa siromašnima, žrtvama mafije i
invalidima. Posjetom Kalabriji, svom èetvrtom putovanju
unutar Italije, papa Franjo ostaje vjeran svom geslu: najprije
rubna podruèja. Nakon Lampeduse i Sardinije, iznimku je
uèinio jedino hodoèašæem u Asiz u listopadu.
Papa poziva na molitvu za kršæane na Bliskome istoku
Vatikan, 23.6.2014. (IKA) – Papa Franjo pozvao je 23.
lipnja u poruci putem Twittera na molitvu za kršæane na
Bliskome istoku. "Molimo za kršæanske zajednice na
Bliskome istoku da mogu nastaviti živjeti u zemlji gdje je
kršæanstvo roðeno", potaknuo je Papa u poruci. Papin poruke
na Twitteru prati oko 14 milijuna korisnika te društvene
mreže.
Austrijski Caritas pomaže župama u Bosni nakon
poplava
Željezno, 24.6.2014.
(IKA) - S 10.000 eura Caritas
biskupije Željezno pomaže ponovnu izgradnju objekata u
Bosni nakon stoljetne poplave. Biskup Egidije Živkoviæ i
ravnateljica Caritasa Edith Pinter predstavniku franjevaèke
provincije Bosne Srebrene, o. Lovri Gavranu, èiji franjevci
vode 82 župe u Bosni, tijekom njegova posjeta Austriji
predali su donaciju.
Vlasti nisu bili u stanju nositi se sa situacijom. Zato je
zahvalnost još veæa za pomoæ iz Gradišæa. "Ova donacija
mnogim ljudima u našim župama omoguæit æe povratak
vlastitim kuæama i olakšati prve korake prema normalnoj
svakodnevici", rekao je o. Lovro.
24. lipnja 2014. broj 25/2014
21
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Crkva - putujuæi narod Božji
Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 18. lipnja
2014. - Papin apel
Draga braæo i sestre, dobar dan!
I moje èestitke jer ste bili dobri i došli usprkos ovom
vremenu, jer se ne zna hoæe li biti kiše ili ne... Sjajni ste!
Nadamo se da do kraja audijencije neæe padati, neka nam se
Gospodin smiluje!
Danas zapoèinjemo ciklus kateheza o Crkvi. To je pomalo
kao da dijete govori o svojoj majci, o svojoj obitelji.
Govoriti o Crkvi znaèi govoriti o našoj majci, o našoj
obitelji. Crkva nije neka institucija koja je samoj sebi svrha
ili neko privatno udruženje, neka nevladina organizacija, niti
je se smije svoditi na kler ili Vatikan. "Crkva smatra...". Ali
Crkva to smo svi mi. "O kome ti to govoriš?" "Pa o
sveæenicima...". A tako, ali sveæenici su dio Crkve, ali Crkva
to smo svi mi! Ne ogranièavaj je na sveæenike, biskupe,
Vatikan... Oni su, istina, dio Crkve, ali Crkva smo svi mi, svi
smo obitelj, svi pripadamo majci. A Crkva je mnogo šira
stvarnost, koja je otvorena èitavom svijetu i koja ne nastaje u
nekom laboratoriju – Crkva nije nastala u laboratoriju – nije
nastala iznenada. Isus ju je osnovao ali je to narod koji ima
iza sebe dugu povijest i njezini poèeci sežu mnogo dalje od
samog Krista.
1. Ta povijest, odnosno "prapovijest" Crkve nalazi se u
Knjizi Postanka. Èuli smo u Knjizi Postanka da je Bog
izabrao Abrahama, našeg oca u vjeri, i tražio od njega da
napusti svoju domovinu i poðe u drugu zemlju koju mu je on
pokazao (usp. Post 12, 1-9). Taj Božji poziv nije upuæen
samo Abrahamu kao pojedincu, veæ je u to od samog
poèetka ukljuèena njegova obitelj, njegova rodbina i svi oni
koji su u službi njegova doma. Zatim, kada ovaj kreæe na put
– da, tako poèinje put Crkve – Bog æe proširiti još više
obzore i ispuniti Abrahama svojim blagoslovom,
obeæavajuæi mu brojno potomstvo, koliko je zvijezda na
nebu i pijeska na obali morskoj. Prva važna datost je upravo
to: poèevši od Abrahama Bog stvara jedan narod da nosi
njegov blagoslov svim obiteljima na zemlji. I u tome narodu
se raða Isus. Bog je taj koji stvara taj narod, tu povijest,
Crkvu na putu, i ondje se raða Isus, u tome narodu.
2. Drugo: nije Abraham taj koji okuplja oko sebe jedan
narod, veæ je Bog taj koji stvara narod. Bilo je uobièajeno da
se èovjek obraæa božanstvu, nastojeæi premostiti udaljenost i
zazivajuæi pomoæ i zaštitu. Ljudi su se molili bogovima,
božanstvima. U ovom sluèaju, meðutim, zbiva se nešto
sasvim novo: sam Bog preuzima inicijativu. Slušamo ovo:
sam Bog kuca Abrahamu na vrata i kaže mu: otiði iz svoje
zemlje, kreni na put i ja æu od tebe uèiniti veliki narod. To je
poèetak Crkve i u tome narodu se raða Isus. Bog preuzima
inicijativu i upuæuje svoju rijeè èovjeku, uspostavljajuæi
novu vezu i odnos s njim. "Ali, oèe, - reæi æe netko - kako
to? Zar nam Bog govori?" "Da." "A možemo li mi govoriti
Bogu?" "Da!" "A možemo li mi zapodjenuti razgovor s
Bogom?" Odgovor je: "Da!" To se zove molitva, ali je Bog
taj koji je to uèinio od samog poèetka. Tako Bog oblikuje
jedan narod sa svima onima koji slušaju njegovu rijeè i koji
kreæu na put, uzdajuæi se u njega. To je jedini uvjet: uzdati se
u Boga. Ako se uzdaš u Boga, slušaš ga i kreæeš na put, ti
time tvoriš Crkvu. Božja ljubav prethodi svemu. Bog je
uvijek prvi, dolazi prije nas, ide ispred nas. Prorok Izaija, ili
22
24. lipnja 2014. broj 25/2014
Jeremija, ne sjeæam se dobro, rekao je da je Bog poput
cvijeta badema, jer je to prvo stablo koje procvate u proljeæe.
Time se želi reæi da Bog uvijek cvate prije nas. Kada mi
stignemo on nas veæ èeka, on nas zove, on nam pomaže na
našem putu. Uvijek je ispred nas. A to se zove ljubav, jer nas
Bog uvijek èeka. "Ali, oèe, ja ne vjerujem u to, jer kada bi
on samo znao, oèe, moj život koji je bio tako loš; kako mogu
misliti da me Bog èeka?" "Bog te èeka. I ako si bio veliki
grešnik on te èeka još i više i oèekuje te s tolikom ljubavlju,
jer je on prvi. To je ljepota Crkve, koja nas vodi tome Bogu
koji nas èeka". On je prije Abrahama, on je prije i Adama.
3. Abraham i njegovi slušaju Božji poziv i kreæu na put,
premda ne znaju dobro tko je taj Bog i gdje ih želi voditi. To
je toèno, jer Abraham kreæe na put uzdajuæi se u toga Boga
koji mu je govorio, ali nije imao sa sobom knjigu iz teologije
da prouèava tko je taj Bog. On ima povjerenja, stavlja svoje
pouzdanje u ljubav. Bog mu daje osjetiti ljubav i on ima
povjerenja u Boga. To meðutim ne znaèi da su ti ljudi bili
uvijek uvjereni u to i vjerni. Štoviše, od samih poèetaka
postoje otpori, okretanja sebi samima i vlastitim interesima i
napasti da se cjenka s Bogom i stvari rješava na vlastiti
naèin. To su izdaje i grijesi koji oznaèavaju put naroda
tijekom èitave povijesti spasenja, koja je povijest vjernosti
Bogu i nevjernosti naroda.
Ali Bog se ne umara, Bog ima strpljenja, ima mnogo
strpljenja, i u povijesti nastavlja odgajati i oblikovati svoj
narod, kao što otac èini sa svojim sinom. Bog kroèi s nama.
Prorok Hošea kaže: Ja sam kroèio s tobom i uèio te hodati
kao što otac uèi hodati dijete. Baš je lijepa ta slika Boga! Isto
je i s nama: on nas uèi hoditi. On isto tako postupa s
Crkvom. I mi, naime, premda smo odluèili slijediti
Gospodina Isusa, svakodnevno doživljavamo iskustvo
sebiènosti i tvrdoæe našega srca. Kada se meðutim priznamo
grešnicima, Bog nas ispunja svojim milosrðem i svojom
ljubavlju. I oprašta nam, uvijek nam oprašta. I upravo nam to
pomaže rasti kao Božji narod, kao Crkva: to nije plod naše
umješnosti, to nisu naše zasluge – mi smo tako maleni – veæ
je svakodnevno iskustvo koliko nas Gospodin ljubi i brine se
za nas. To nam daje osjetiti da smo doista njegovi, da smo u
njegovim rukama, i pomaže nam rasti u zajedništvu s njim i
meðusobno. Biti Crkva znaèi osjetiti da smo u Božjim
rukama, da je on otac i da nas ljubi, miluje nas, èeka nas,
daje nam osjetiti svoju nježnost. I to je jako lijepo!
Dragi prijatelji, to je Božji naum. Kada je pozvao Abrahama,
Bog je kanio stvoriti narod blagoslovljen njegovom ljubavlju
i narod koji nosi njegov blagoslov svim narodima na zemlji.
Taj se naum ne mijenja, nego se neprestano ostvaruje. U
Kristu je imao svoju puninu i Bog taj naum i danas nastavlja
ostvarivati u Crkvi. Molimo dakle za milost da ostanemo
vjerni u nasljedovanju Gospodina Isusa i u slušanju njegove
rijeèi, spremni krenuti na put svakoga dana, poput
Abrahama, prema Božjoj i èovjekovoj zemlji, prema našoj
pravoj domovini i tako postati blagoslov, znak Božje ljubavi
prema svoj njegovoj djeci. Volim misliti na to da mi kršæani
možemo imati jedan sinonim, drugo ime koje glasi ovako: to
su muškarci i žene, ljudi koji blagoslivljaju. Kršæanin svojim
životom mora uvijek blagoslivljati, blagoslivljati Boga i
blagoslivljati sve. Mi kršæani smo ljudi koji blagoslivljaju,
koji znaju blagoslivljati. Lijep je to poziv!
ika
Papin apel
Preksutra, 20. lipnja, slavi se Svjetski dan izbjeglica, koji
meðunarodna zajednica posveæuje osobama koje su
prisiljene napustiti svoju zemlju kako bi pobjegle od sukobâ
i progona. Broj te braæe izbjeglica sve više raste i, ovih
posljednjih dana, na tisuæe je osoba prisiljeno napustiti svoje
domove kako bi se spasili. Tisuæe, milijuni obitelji, izbjegle
iz mnogobrojnih zemalja i najrazlièitijih vjera, proživljavaju
drame i rane koje æe teško zacijeliti. Budimo im blizu,
dijeleæi njihove strahove i njihovu nesigurnost u buduænost i
ublažavajuæi konkretno njihova trpljenja. Neka Gospodin
pomaže osobe i institucije koje velikodušno rade kako bi
izbjeglicama zajamèili gostoprimstvo i dostojanstvo i pružili
im razloge nade. Sjetimo se Isusa koji je bio izbjeglica, koji
je, zajedno sa svetim Josipom i Marijom, morao pobjeæi da
spasi život, koji je morao otiæi u Egipat. On je bio izbjeglica.
Pomolimo se Blaženoj Djevici Mariji, koja poznaje patnje
izbjeglica, da bude blizu toj našoj braæi i sestrama.
Pomolimo se zajedno Gospi za braæu i sestre izbjeglice.
[Zdravo Marijo...]
Marijo, majko izbjeglica, moli za nas!
Euharistija – Isusov dar ljudima
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 22.
lipnja 2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
U Italiji i mnogim drugim zemljama ove se nedjelje slavi
svetkovina Tijela i Krvi Kristove – èesto se koristi latinski
naziv: Corpus Domini ili Corpus Christi. Crkvena se
zajednica okuplja oko euharistije kako bi se klanjala
najdragocjenijem blagu koje je Isus ostavio.
Prilog dokumenti
opirati zlu, opraštati, dijeliti, prihvaæati. Zahvaljujuæi Isusu i
njegovu Duhu, i naš život postaje "razlomljeni kruh" za našu
braæu. I živeæi tako otkrivamo pravu radost! Radost
postajanja darom, da uzvratimo na velikom daru što smo ga
mi, bez vlastite zasluge, prvi primili. Lijepo je to: naš život
postaje dar! To znaèi nasljedovati Isusa.
Htio bih napomenuti ove dvije stvari. Prva: mjera Božje
ljubavi je ljubiti neizmjerno. Je li to jasno? I, drugo, naš
život, s Isusovom ljubavlju, prima euharistiju, postaje dar.
Upravo takav je bio Isusov život. Ne zaboravite to dvoje:
mjera Božje ljubavi je ljubiti neizmjerno. I nasljedujuæi
Isusa, mi, s euharistijom, èinimo od svog života dar.
Isus, Kruh vjeènoga života, sišao je s neba i utjelovio se
zahvaljujuæi vjeri Presvete Djevice Marije. Nakon što ga je
nosila u svom krilu s neizrecivom ljubavlju, ona ga je vjerno
slijedila sve do križa i uskrsnuæa. Molimo se Gospi da nam
pomogne ponovno otkriti ljepotu euharistije i uèiniti od nje
središte svoga života, osobito na nedjeljnoj misi i u klanjanju.
Nakon Angelusa
Draga braæo i sestre, 26. lipnja obilježava se Meðunarodni
dan solidarnosti sa žrtvama muèenja kojeg su proglasili
Ujedinjeni narodi. U ovoj prigodi ponavljam èvrstu osudu
svakog oblika muèenja i pozivam kršæane da predanom
suradnjom rade na njegovu iskorjenjivanju i pomažu žrtve i
njihove obitelji. Muèiti ljude je smrtni grijeh! To je vrlo
težak grijeh!
[…]
Svima želim ugodnu nedjelju i dobar tek. Molite za mene!
Molite za mene i doviðenja!
U Ivanovu Evanðelju predstavljen je govor o "kruhu života",
koji je Isus održao u sinagogi u Kafarnaumu, u kojem kaže:
"Ja sam kruh živi koji je s neba sišao. Tko bude jeo od ovoga
kruha, živjet æe uvijeke. Kruh koji æu ja dati tijelo je moje –
za život svijeta" (Iv 6, 51). Isus istièe da nije došao na ovaj
svijet kako bi dao nešto, veæ zato da dadne samoga sebe,
svoj život, kao hranu za one koji vjeruju u njega. To naše
zajedništvo s Gospodinom obvezuje nas, njegove uèenike,
da ga nasljedujemo i od svog života, svojim stavovima,
uèinimo kruh koji se lomi za druge, kao što je Uèitelj
razlomio kruh koji je stvarno njegovo tijelo. Što se pak nas
tièe, naši velikodušni stavovi prema bližnjemu pokazuju stav
lomljenja života za druge.
Svaki put kada sudjelujemo na misi i hranimo se Kristovim
tijelom, prisutnost Isusa i Duha Svetoga djeluje u nama,
oblikuje naše srce, otkriva nam nutarnje stavove koji se
pretaèu u ponašanja prema evanðelju. A to su ponajprije
pouèljivost Božjoj rijeèi, zatim naše uzajamno bratstvo,
hrabrost kršæanskog svjedoèenja, maštovitost ljubavi,
sposobnost pružiti nadu obeshrabrenima, prihvatiti
iskljuèene. Na taj naèin po euharistiji sve više rastemo u
suoblièavanju svoga života Kristu.
Kristova ljubav, prihvaæena otvorenim srcem, mijenja nas,
preobražava, osposobljava nas ljubiti ne prema ljudskoj
mjeri, koja je uvijek ogranièena, veæ prema Božjoj mjeri. A
koja je to Božja mjera? Bez mjere! Božja mjera je bez mjere.
Sve! Sve! Sve! Ne može se izmjeriti Božju ljubav: ona je
bez mjere. I tada postajemo sposobni ljubiti i one koji nas ne
ljube: a to nije lako. Ljubiti onoga koji nas ne ljubi… To nije
lako! Jer ako znamo da nas neka osoba ne voli, i mi sami
smo skloni tome da ni mi ne volimo nju. No, tome ne smije
biti tako! Moramo ljubiti i one koji nas ne ljube! Dobrom se
24. lipnja 2014. broj 25/2014
23
Prilog prikazi
ika
Prilog prikazi
Novi katekizmi "Kršæanske sadašnjosti"
Sukladno novome Udžbenièkome standardu Ministarstva
znanosti, obrazovanja i sporta od 23. svibnja 2013. godine i
Kršæanska sadašnjost d.o.o. bila je dužna svoje katekizme
prilagoditi tim standardima i ponovno ih tiskati kao nova
izdanja. Nova se izdanja od prijašnjih razlikuju prije svega
pravopisno, zatim novim formatom, gramaturom papira i
sadržajno. Novi katekizmi bit æe u uporabi od školske godine
2014/2015. Cijene katekizama ostaju iste kao i proteklih
godina, izvijestili su iz Kršæanske sadašnjosti. (ika-mb/sp)
"Vršcima prstiju na zemlji. O molitvi Gospodnjoj"
Nova knjiga prof. dr. Ivice Raguža
"Vršcima prstiju na zemlji. O molitvi Gospodnjoj" nova je
knjiga Ivice Raguža, profesora dogmatske teologije na
Katolièkome bogoslovnom fakultetu u Ðakovu. Knjiga
donosi teološka razmatranja o Oèenašu, o molitvi
Gospodnjoj. Osam je razmatranja posveæeno svakom
molitvenom zazivu molitve Gospodnje. Autor piše u uvodu:
"Kao glavni naslov izabrali smo reèenicu sv. Grgura
Nisanskoga, koja se može naæi u njegovu tumaèenju molitve
Gospodnje, a koja nam se uèinila najprikladnijom kao
sažetak cjelokupne molitve: 'Vršcima prstiju po zemlji.'
Naime, molitva Gospodnja uvodi nas u ozraèje samoga
Boga, izdiže nas iznad zemlje, podiže nas da se ispruženi
vinemo prema Bogu. Kako vršci prstiju i dalje ostaju na
zemlji, molitva nas ne odvlaèi od svijeta, mi kao da s Bogom
nježno dodirujemo zemlju, ljubimo je i ne gazimo je nekim
teškim koracima... Ako ovo razmatranje pomogne tebi, dragi
èitatelju, da se barem malo izdigneš na vrške prstiju svojega
duha, uzdignut i propet prema Bogu... ono je ispunilo svoju
svrhu, a pisca ovih redaka ispunit æe neizmjernom radošæu."
Knjiga je tiskana o vlastitoj nakladi. Cijena je 69 kuna, a
može se nabaviti narudžbom kod samoga autora:
[email protected]. (ika-fk/kj)
Snimljen himan bratu Ivanu Bonifaciju Pavletiæu
Uoèi 150. obljetnice roðenja brata Ivana Bonifacija Pavletiæa
iz Družbe sinova Bezgrešne, u pripremnom postupku za
proglašenje blaženim, snimljen je i njemu posveæen himan.
Mjesto snimanja bila je ovih dana crkva BDM Snježne u
Kutini, u kojoj je Ivan Pavletiæ i kršten. Rijeèi je napisao
Dragutin Pasariæ, a glazbu Marijan Tucakoviæ. Himan izvodi
kutinski zbor mladih "Madonna Nives", a za izvedbu su ih
pripremali Marta Havlièek i Tomislav Brajdiæ. Tehnièki
snimateljski dio obavili su Silvio Zanetti i Ivan Masnec.
Prvu izvedbu na talijanskom jeziku himan je doživio prije
šest godina, prigodom polaganja Bonifacijevih ostataka u
crkvu njegove Družbe u Rimu, u izvedbi Okteta pjevaèkog
zbora crkve Sv. Petra. Himan je izvoðen u raznim
prigodama, a sada je dobio i moguænost javnog medijskog
izvoðenja, ali i slušanja u obiteljskom ozraèju. To æe osobito
koristiti popularizaciji Bonifacijeva imena, ali i njegova
rodnog zavièaja.
Himan se može poslušati na mrežnim stranicama Sisaèke
biskupije. (ika-sv/sd)
24
24. lipnja 2014. broj 25/2014

PDF INFO

MISNE NAKANE TIJEKOM TJEDNA

Cijela Zvona pogledajte u PDF obliku.

24 - 18.06.2014 - Hrvatska biskupska konferencija

8 - 25.02.2015

11. lipnja 2014. Molitveni susret za mir u Svetoj zemlji Molitveni

5 - 04.02.2015

5. lipnja 2013. Proročki poziv sveučilišta Dan Hrvatskoga

j - 361° Events

19. lipnja 2013. Svećeničko ređenje u zagrebačkoj prvostolnici

26. veljače 2014. Pokop dr. Adalberta Rebića Nedostajat će nam

8. siječnja 2014. Papa hodočasti u Svetu zemlju Papa će od 24. do

2. srpnja 2014. Novi svećenici Crkve u Hrvata Donosimo izvještaje

7. svibnja 2014. V. kongres bogoslova Oko 400 bogoslova iz

Bilten za lipanj 2014. - ofs kaptol

Tečaj MEDIJI I ZDRAVLJE „Recite DA kampanji

Legende o svetom Nikoli

3. srpnja 2013. Novi svećenici Crkve u Hrvata Donosimo

6. kolovoza 2014. Slavlje u Kninu Danas postoji neka opasna

10. rujna 2014. 60.000 hodočasnika na Svetu nedjelju u Ludbregu

1. listopada 2014. Svetkovina sv. Mihovila, zaštitnika Šibenika i

10. srpnja 2013. Mons. Đuro Hranić preuzeo nadbiskupsku