adris grupa
godišnje izvješće
2011.
Najviše cijenimo
ono što sami stvorimo.
Zato je Adris grupa
danas u dobrim rukama,
u rukama ljudi koji su
je godinama stvarali,
u rukama stotina
radnika – dioničara.
Ova knjiga donosi neke
od njihovih priča.
Misija
Osigurati razvoj svih
strateških poslovnih jedinica
vodeći računa o zadovolj­stvu
djelatnika i krajnjih potrošača
na način koji jamči rast
vrijednosti dioničkog kapitala
te koji je u skladu s interesima
zajednice u čijem okrilju
Adris grupa posluje.
Vizija
Biti regionalni lider
u svim aspektima poslovanja
oslanjajući se na tradiciju,
vlastite potencijale te na
inovativan i dinamičan
pristup tržištu.
Sadržaj
11
Pismo predsjednika Uprave
dioničarima
17
Adris grupa d.d.
61
Poslovanje Adris grupe
u 2011. godini
84
Izvješće neovisnog revizora
i konsolidirani financijski
izvještaj za 2011.
I
Pismo
predsjednika Uprave
dioničarima
Poštovani dioničari,
poslovanje Adris grupe i u 2011. obilježila je gospodarska i, uopće, društvena
kriza. Pad Bdp-a, rast nezaposlenosti, pad kupovne moći, smanjenje investicija,
rast nelikvidnosti itd… dodatno su produbili neriješene strukturne i tranzicijske
probleme zemalja u kojima poslujemo. Na poslovanje naših glavnih kompanija
(Tdr, Maistra, Cromaris) i njihovu tržišnu poziciju izravno su utjecale i posebne
sektorske mjere gospodarskih politika pojedinih zemalja. Opetovano ističemo
mjere porezne politike, politike liberalizacije, agrarne politike, antipušačkih
zakona…, što je dodatno negativno utjecalo na potrošnju naših proizvoda i
usluga. Takve mjere gospodarske politike izazvale su, primjerice, znatan rast
cijena duhanskih proizvoda u usporedbi s ostalim potrošačkim proizvodima.
Uz smanjenje državnih potpora u poljoprivredi i stanje na svjetskome tržištu,
nastavljen je i znatan rast troškova sirovina (duhana i kartona) i energije.
11
Sve naše glavne djelatnosti kapacitirane su znatno iznad ukupne domaće
potražnje ili čak sveukupne domaće potrošnje. Stoga smo nužno okrenuti
izvozu u kojemu ostvarujemo više od 40 posto svih prihoda, a u turizmu i 90
posto. Tečaj kune umanjuje naše poslovne rezultate i izvoznu konkurentnost
jer realni rast cijena inputa i troškova poslovanja već godinama raste.
Relativna otpornost našeg sustava na višegodišnju krizu proizlazi, čini mi se,
iz strateški promišljenog rada, štednje i investicija u protekla dva desetljeća stvaranja današnje Adris grupe. U tom je razdoblju kapital kompanije povećan za
više od 80 puta, a zaposlenost za desetak puta. Od 450 zaposlenih početkom
90-ih godina, tvrtka danas zapošljava 4000 ljudi, a u sezoni i do 4700. Nije samo
promijenjeno ime kompanije, nego se i njezina struktura u cijelosti promijenila.
Uz dvije osnovne strateške poslovne jedinice i tvrtke u njihovu sastavu, u sklopu
Adrisa imamo i važnu treću sastavnicu. Riječ je o Cromarisu, Adrisovu iskoraku
u složenije biotehnologije i u rastući segment potražnje zdravijeg načina prehrane.
U izvještajnoj godini investirali smo 560 milijuna kuna, što je na razini prosjeka
Adrisovih investicija u proteklih sedam godina. Ukupne investicije u tom razdoblju
iznose, naime, 3,5 milijardi kuna. U tom iznosu Strateška poslovna jedinica (Spj)
turizam sudjeluje sa 49 posto, a Spj duhan sa 40 posto. U zdravu hranu investirano
je gotovo 400 milijuna kuna, od čega je i 150 milijuna kuna dokapitalizacije.
U najvećoj mjeri investicije Adrisa bile su conditio sine qua non repozicioniranja i konsolidiranja naslijeđa zatečenog u turističkoj i duhanskoj diviziji,
odnosno podizanja ponude na današnje konkurentske uvjete, kao i nadolazeće
izazove. Trendovi u poslovnim rezultatima u proteklim godinama, uključujući
i krizne godine, pokazuju da ta golema investicijska ulaganja nisu bila samo
nužan uvjet rasta i razvoja, nego i da su njihov odabir, kao i izvršenje, dobro
obavljeni. Te su investicije pridonijele vodećoj poziciji duhanske divizije u
regiji. Maistra je također jedna od vodećih turističko-hotelijerskih kompanija,
a Cromaris je već sada najveći domaći proizvođač svježe ribe i ribljih delicija.
U tijeku su daljnje investicije u modernizaciju uzgoja te u Centar za preradu
i distribuciju ribe u Zadru. Investira se i unaprjeđuje poslovanje u trgovini i
Maistri, a uza sve teškoće, napreduje i Tdr-ov projekt u Iranu. U izvještajnoj
12
godini započeta je investicija u Poslovni centar Adris grupe u Zagrebu te u
obnovu upravne zgrade u Rovinju.
Toliki investicijski zamah i poslovni rast Adrisa nije kreirao samo sigurnost
sadašnjih 4000 radnih mjesta, nego je bio i snažan investicijski i poslovni multiplikator na lokalnoj i nacionalnoj razini. O Hrvatskim duhanima, na primjer,
ovisi zaposlenost i dohodak oko 2000 obitelji. Ili, da spomenem, naša godišnja
uplata u državni proračun iznosi više od četiri milijarde kuna. Redovito izdvajamo jedan posto naših profita za Zakladu Adris, a osim toga, doniramo i
u kulturne, humanitarne i socijalne svrhe.
Uvjeren sam da su sva ta interferiranja širih ekonomskih i društvenih koristi
i prema našim dobavljačima i prema našim kupcima, potrošačima i drugim
stakeholderima, znatno veća nego što bi to bio slučaj kod investitora i onih
gospodarskih subjekata koji samo dio svojih kompanijskih funkcija obavljaju
na nacionalnoj razini ili su pak usmjereni samo na prodaju i potrošače.
Poštovani dioničari, želim ovdje osobito istaknuti da, unatoč navedenom
investicijskom zamahu u proteklome razdoblju, investicijski potencijal Adrisa
nije iscrpljen. Naš investicijski potencijal i daljnje investicijske namjere uvode
nas, međutim, u problematiku (korporacijske) održivosti.
Poznato je da je problem održivosti posljednjih godina izronio kao jedan
od primarnih problema današnjice (kažem izronio jer je ta tema bila aktualna
i o njoj se polemiziralo još početkom 70-ih nakon studije Rimskog kluba o
granicama planetarnog rasta te nakon poznatog izvješća Brundtland iz 80-ih
godina o održivom razvoju). Na globalnoj razini održivost razvoja danas se
preispituje s gledišta ekoloških šteta, klimatskih promjena te presije na neobnovljive energetske, poljoprivredne i druge resurse koje uzrokuju dosadašnji
načini rasta i razvoja. Tu su, zatim, negativnosti koje proizlaze iz rasta dohodovnih nejednakosti, unutar i između zemalja, stalnog rasta posvemašnjeg
konzumerizma te drugih socijalnih i kulturološki nepovoljnih utjecaja. Mnogi
cijenjeni stručnjaci i mislioci u potrazi su za održivim kapitalizmom jer se sadašnji modalitet kapitalizma, odnosno tržišnih gospodarskih sustava, također
smatra neodrživim i uzrokom većine navedenih globalnih prijetnji razvoju.
13
1
Npr. velika
uspješnica
J. C. Collins,
J. I. Pooras:
Built to Last,
HarperBusiness,
1994.
2
Npr. N. Dawar,
T. Frost:
Competing with
Giants: Survival
Strategies for
Local Companies
in Emerging
Markets, Harvard
Business Review,
March-April
1999.
Elementi takvih globalnih problema održivog razvoja spustili su se sada i
na kompanijske razine u obliku tzv. socijalno odgovornog poslovanja – kao
održivog oblika poslovanja. U prijašnjim izvješćima redovito sam vas obavještavao o našoj poslovnoj filozofiji i pristupu socijalno odgovornom poslovanju,
stoga to neću dalje elaborirati.
Održivost kompanijskog poslovanja za nas ima, međutim, drugu važnu
dimenziju. Ta je dimenzija bliže pokušajima da se izdvoje čimbenici rasta i
razvoja onih kompanija koje su se godinama održale u poslovanju u usporedbi
s onima koje nestaju. Takvih pokušaja ima vjerojatno više nego što je nama
poznato.1 Međutim, ti pokušaji promišljaju održivost golemih i multinacionalnih kompanija na globalnom tržištu, što je neprimjereno ili čak u opreci
s našom situacijom. Mnogo su rjeđe rasprave, pretežito akademske, o tome
mogu li i kako male samostalne kompanije osigurati dugoročnu održivost u
zemljama s novom i naprasno uvedenom neoliberalnom socio-gospodarskom
politikom.2 U takvim slučajevima nisu u pitanju samo brojne i ranije stvorene
prednosti novodošlih multinacionalnih konkurenata u te zemlje. Njihove se
prednosti očituju u obliku nepresušnih financijskih resursa, snažnih brendova
i marketinških alata, najboljih i najskupljih savjetnika te ostalih čimbenika
ekonomije obujma. Također je, naime, često prisutna i njihova oligopolna
tržišna pozicija na svim okolnim i drugim tržištima. U takvim uvjetima i
okolnostima na tržištu ne postoje osnovni teorijski i praktični uvjeti za slobodno i fer tržišno natjecanje koje neoliberalizam toliko promiče izvan svojih
domicilnih zemalja.
Dosadašnji rast i razvoj Adrisa pokazuju da se može odolijevati i u takvoj,
potpuno neravnopravnoj tržišnoj utakmici. U duhanskoj je industriji za male
kompanije tobacco capitalism ekstremno nemilosrdan i nepravedan. Mnoge
europske duhanske kompanije nisu se uspjele održati. Nisu to uspjele ne samo
kompanije u istočnoj Europi, nego ni važne kompanije u zapadnoj Europi.
Ondje se u posljednja dva desetljeća događala eksponencijalna koncentracija kapitala i tržišta, tako da samo četiri kompanije danas drže više od 90 posto udjela
na tržištu cigareta. Samo šest godina unatrag njihov je udio bio oko 66 posto.
14
Slične primjere imamo i u proizvodnji ribe. Već danas, a to će biti još izraženije nakon ulaska u Eu, naš se Cromaris susreće s kompanijama 15-ak puta
većeg opsega proizvodnje. Lanac naših kioska i distribucije patuljast je u usporedbi s jednom Logistom europskoga ranga, a Maistra, njezina šira destinacija,
kao i zemlje u cjelini, pod izravnim su utjecajem globalne konkurentnosti
drugih zemalja, destinacija i kompanija.
U suprotstavljanju takvoj konkurenciji služili smo se i služit ćemo se načinima koje nam sugeriraju naša i druga iskustva i teorije, a omogućuju naši
resursi, znanje i kreativnost. Ponajprije se to odnosi na jačanje i unaprjeđenje
svih poslovnih funkcija u svrhu očuvanja ugleda kod potrošača na domaćem
tržištu, ali i na prilagođeno prenošenje naših prednosti na okolna tržišta koja
su sličnih obilježja te na izvoz i traženje tržišnih niša na udaljenim tržištima.
Doduše, jednom se preporukom teorije i prakse mnogih drugih (bivših)
kompanija nismo koristili, a to je djelomična ili potpuna prodaja kompanije
tim konkurentima. Naše je stajalište da su poslovi tvrtki u sastavu Adris grupe
održivi poslovi jer su svi okrenuti servisiranju potrošača i njihove potrošnje
onih proizvoda i usluga koji su im dugoročno potrebni, stoga i održivi. Dugoročna održivost pojedine kompanije Adris grupe, kao što je npr. Tdr, može,
doduše, postati upitna jer je pod ekstremnim pritiskom globalne konkurencije
i na domaćem i na svim svjetskim tržištima, jer konkurencija na tim tržištima
ne djeluje prema pravilima slobodnog tržišnog natjecanja i jer se stalno pogoršavaju regulatorna ograničenja i porezna presija na način koji čak diskriminira
objektivno zadanu ponudu i tržišnu poziciju malih kompanija.
Temu o održivosti elaborirali smo kako bismo iznijeli viziju i stav o daljnjem
održivom rastu i razvoju Adris grupe s obzirom na naš sadašnji i budući investicijski potencijal. Taj potencijal zahtijeva nove investicijske prilike, i to takve koje
se uklapaju u Adrisovu matricu održivog rasta i razvoja. U našim okolnostima
smatramo da ta matrica mora i dalje biti promišljeno i dinamično diversificirana.
U tom smislu, i u prijašnjim sam obraćanjima vama, dioničarima, jasno izrazio
sposobnost i namjeru Adrisa da se uključi ponajprije u domaće privatizacije,
za što smo tražili i vaš širi društveni angažman. Nažalost, prave se prigode još
15
nisu pokazale, ali ima realnih izgleda da će ih biti u skoroj budućnosti. Stoga
opetovano očekujem vašu potporu i možebitni angažman kako bi u tom procesu
Adris grupa, kao domaća kompanija, imala barem jednake uvjete kao i drugi
potencijalni sudionici u hrvatskim privatizacijama. To više što je Adris grupa
jedan od najvećih domaćih investitora i primjer uspješnog poslovnog rasta i
razvoja koji pridonosi rastu zaposlenosti te široj društvenoj i ekonomskoj koristi.
Svjedočili smo, naime, da se prema domaćim kompanijama, pa i onim najvećim,
u stranim zemljama ne odnose uvijek fer, pa i u onima u susjedstvu, za koje smo
ponekad veći stranci od stranaca, što je i Adris iskusio u ne tako davnoj prošlosti.
Potencijalni konkurenti u privatizacijama i akvizicijama u Hrvatskoj u pravilu
su kompanije globalnog dosega, sa stalnim i brojnim prilikama diljem svijeta,
a takve su prilike objektivno nedostupne malim nacionalnim kompanijama.
Poštovani dioničari, pred nama su novi izazovi. Većina poznatih vezana je
uz očekivani ulazak Hrvatske u Europsku uniju koji, uz to i posljedično tome,
dovodi do gubitka povlaštenog uvoznog statusa nekih naših proizvoda na tržištima zemalja Cefte – koja su naša važna tržišta. Operativni uvjeti poslovanja
također postaju sve zahtjevniji. Mi, međutim, vjerujemo u snagu naših brendova,
naših usluga i naših kompanija. Sve to, poduprto obrazovanim i sposobni(ji)m
menadžmentom te dostignutim investicijskim i poslovnim potencijalom, osigurat će nam, uvjeren sam, dobre rezultate i u budućnosti. Materijalna osnova
i struktura naših tvrtki ima racionalnog smisla samo u mjeri u kojoj mi, koji
u njima radimo, na racionalan i optimalan način uspijevamo transformirati
jednu vrstu prirodnih i drugih proizvoda u tržišno korisne proizvode i usluge
više vrijednosti. Uz takvo svrhovito korištenje kompanijskom strukturom i
njezinim unaprjeđenjem ostvarujemo i sebe, i svoje uspjehe.
Naša je obveza ustrajati i na uvažavanju i njegovanju nematerijalnih kompanijskih vrijednosti kao što su pripadnost tvrtki, međusobno povjerenje i
poštovanje, usavršavanje i promicanje znanja i izvrsnosti te socijalno odgovorno ponašanje naše tvrtke.
mr. Ante Vlahović,
predsjednik Uprave
16
Adris grupa d.d.
tdr d.o.o.
Istragrafika d.d.
Hrvatski duhani d.d.
Adista d.o.o.
tdr d.o.o., Blažuj
Rovita d.o.o., Tuzla
tdr Rovita d.o.o., Ljubljana
tdr d.o.o., Beograd
tdr Skopje d.o.o.e.l., Skopje
tdr Sh.p.k., Priština
tdr d.o.o., Podgorica
Rovita Bugarska d.o.o., Sofija
tdr Germany GmbH, Hamburg
tdr Parsian Company, Teheran
Adria Resorts d.o.o.
Maistra d.d.
Tvornica duhana Zagreb d.d.
iNovine d.d.
Opresa d.d.
Abilia d.o.o.
Cromaris d.d.
17
Uprava
Adris grupe d.d.
mr. Ante Vlahović
predsjednik Uprave
Plinio Cuccurin
član Uprave
Branko Zec
član Uprave
18
Nadzorni odbor
Adris grupe d.d.
Rino Bubičić
predsjednik no-a
dr. Tomislav Budin
zamjenik predsjednika no-a
dr. Marica Šorak-Pokrajac
zamjenica predsjednika no-a
Teodora Hodak
članica no-a
Andrea Cerin
članica no-a
mr. sc. Hrvoje Patajac
član no-a
19
20
Adris priča
i
Anton Pokrajac
umirovljenik,
nekadašnji rukovoditelj
Odjela duhana, tdr
21
“Pazite, ja sam u Tdr-u od trećeg mjeseca svog života”, uz osmijeh priča Anton
Pokrajac, majstor duhanac i dugogodišnji predsjednik Nadzornog odbora Tdr-a,
sad već godinama u mirovini, sjedeći u s ukusom uređenoj dvorani stare tvornice.
“I ja sam dijete radnika tvornice, kako to već često biva u Tdr-u. U to su vrijeme, 1943. godine, ovdje bili vrtić i jaslice u kojima su sva djeca zaposlenika
bila zbrinuta. Postoje o tome zapisi u librima, čak je i nešto od tih krevetića i
namještaja sačuvano. Dakle, ovamo sam došao već kao mala beba i čitav sam
život proveo kao tabakeros, duhanac. No, moja stvarna prisutnost u tvornici
počinje 1957., 14. lipnja. Tad sam imao 14 godina, odnosno 14 godina i tri
mjeseca. Natjeravali smo loptu na bazenu kad me majka uzela za ruku i rekla:
‘Slušaj, sutra te šaljemo u Leskovac na prijemni u Duhanski tehnikum.’ Odlazeći,
prvi sam se put potpisao na neki službeni dokument Tdr-a. Tako je počelo, a
trajalo je do 2007. godine, kad sam nakon 50 godina pripadnosti – 50 godina
stvarnog osjećaja pripadnosti – otišao u mirovinu.
I to dobrih 50 godina, u kojima smo uzeli jedan pošten dio kolača, a i danas
držimo dobar korak, usprkos svim zaprekama i predatorima s kojima se susreće
Tdr. Pa i kao Adris, sa svime što Adris broji. Pogledajte kakve hotele gradimo,
i to u današnje vrijeme. Molim vas lijepo, Monte Mulini i Lone, perfektna
zdanja. To je naša snaga.“
“Mi držimo korak, mi gradimo, naša snaga…” Iako je u mirovini, Pokrajac i
dalje smatra Adris svojom kompanijom.
“Da, normalno. Mogao sam ovu priču početi u prošlosti, kad se nije ovako
lijepo živjelo. Ali i tada smo imali nešto u sebi, neku grintu, želju za opstankom. Sedamdesetih je postojalo 16 duhanskih kapaciteta u državi, a mi smo
bili na 13., 14. mjestu. Bilo je pitanje kad ćemo staviti ključ u bravu. No, kad
smo se odmakli od outsidera, počeli smo se kretati naprijed. Razbili smo strah
od pobjede, i u to vrijeme za nas nisu postojali ni dan ni noć. Raditi – u tri
22
smjene, i nedjeljom i praznikom, uvijek s voljom, i nitko nije pitao za prekovremene sate. Postojala je inklinacija i htijenje da uspijemo i da se družimo.
Nestale su podjele, preko noći smo svi jednako uronili u potragu za novim
znanjem jer smo znali da je tavorenje u mjestu ravno nazadovanju. I ovamo
se uvijek dolazilo raditi s voljom i svrhom, a čovjek koji voli ono što radi i
koji radi s ljudima koji jednako osjećaju, uvijek razvije poseban i dugovječan
osjećaj pripadnosti. Posebno kad se o ljudima dobro brine, kao što se u Tdr-u
i Adrisu od samog početka činilo. Čovjek je ovdje oduvijek zlato i naravno
da je onda i ta kompanija naša.
Pazite, kad se prvi put čulo za dionice Adrisa, nitko nije znao što je to niti
što bi s tim. No, tadašnje vodstvo odmah je tražilo ekspertizu. Imali smo dva
momka koji su to sve lijepo i precizno sastavili i objasnili nam sve detalje.
Osim toga, u tom je trenutku već svima nama bilo jasno da u kompaniji
postoji izražena crta pravednosti i poštenja. Svi su znali da će ovdje čovjek
biti nagrađen prema zaslugama, da neće biti ponižen i da mu nitko ne želi
naškoditi. Zahvaljujući Upravi, znali smo što dionica Adrisa znači i danas je to
vidljivo na standardu ljudi. No, svi su pokazali skromnost i razum, nitko nije
trošio na luksuz. Dijete treba školovanje – imaš, dijete treba sobicu u Zagrebu
– imaš, dijete ne treba auto – neka se vozi tramvajem. Znate kako se kaže, u
godini je više dana nego kobasica i svi smo bili svjesni da, eto, sad imamo, ali
i da jednom možda nećemo imati, i svi smo samo željeli unaprijediti osnovne
životne uvjete. I danas se te dionice čuvaju, malo tko ih je prodao. Ja danas
od toga imam malo domaćinstvo i dobro mi je, miran sam. I kako bih nakon
svega toga ikada mogao pljunuti na Adris?”
Anton Pokrajac, tabakeros staroga kova, pravi je pušač. Zna koliko je točno
vremena prošlo od zadnje cigarete i poželio je zapaliti. “Vidim, ovdje se ne
puši više”, ogledava se. “A nekad su se baš u ovoj sobi kušale cigarete. Čovjeka
nisi mogao vidjeti od dima, a sad se uopće ne puši”, odmahuje glavom zbog
tog novog tabua.
23
24
Adris priča
ii
Gordana Šoltiš
službenica na recepciji, TDR
25
“Nikad nije stvar u tome koliko osoba može dati kompaniji, nego koliko joj
mogućnosti kompanija može pružiti”, govori Gordana Šoltiš koja se prije 26
godina zaposlila u proizvodnom pogonu Tdr-a, a od 1993. radi u upravnoj
zgradi Adris grupe kao recepcionarka.
“Ovdje se uvijek išlo korak dalje. Nikad se nije stalo na dobrom, uvijek se
tražilo i htjelo više, i to se osjeća na svim razinama kompanije. Nikad se nije
brinulo o radnom vremenu, znali smo ostajati dugo nakon posla, vikendima, kad god je trebalo. Ljudi će vam ovdje reći da je Adris njihova druga
kuća, druga obitelj. Ali ovdje je taj osjećaj zajedništva, ponosa i optimizma
oduvijek vrlo prisutan.
Nije uvijek bilo dobro. Onih ratnih godina stvari su se gledale drugim očima,
ali i tada, pa čak i u kriznim godinama, dok je ostatak zemlje klizio nizbrdo,
ovdje je vladao osjećaj sigurnosti. Nikad nije kasnila plaća. Regresi, božićnice
– uvijek i na vrijeme. Oduvijek se pazilo na radnike i uvijek im se nudila prilika
za napredak. A vidi se ta briga i na prvi pogled – pogledajte kako izgleda okoliš,
ovo zelenilo… Zgrada je upravo obnovljena, vidi se da netko brine o tome i
da se trudi da nam bude ugodno. I ne samo nama. Svatko može ući, pitati,
pogledati. Često se događa da nam na recepciju dolaze turisti i pitaju ima li
još slobodnih soba u ovom hotelu!
Kad je nastao Adris, kad su se pojavile te prve dionice, nitko nije znao što to
zapravo znači. Dobili smo dionice, neke papire... Ljudi su ih čuvali, bili su
ponosni i bilo im je drago, ali mislim da nitko nije bio svjestan njihove prave
vrijednosti sve dok nisu dospjele prve dividende. Tek smo tada shvatili koliko
vrijedi to što smo postigli i izgradili. I to nam danas omogućuje da živimo bolje,
lakše, da si možemo priuštiti neke stvari bez pretjeranog odricanja. Ne toliko
sebi – mi smo i tada svi već bili izgrađene osobe – nego našoj djeci. Znate kako
je, netko voli ići na more pa si priušti barku, netko kupi veći auto, netko manji,
sportski, netko preuredi stan, netko malo otputuje i vidi svijeta… Ma, znate,
26
male stvari koje popravljaju kvalitetu života. Da sam negdje drugdje radila, ne
bih si nikako mogla priuštiti neke stvari koje sada mogu.
A znaju i ovdašnji ljudi koliko Adris vrijedi. Svakog dana netko pita za posao, a
oni koji ga dobiju, budu vrlo ponosni. Na njima se vidi izraz zadovoljstva, vidi
se da su ponosni zato što su ovdje dobili posao. Znači da smo na dobrom glasu.
Kako i ne bismo bili kad svi znaju da je ovdje sigurno, da se čvrsto stoji na nogama, da se o ljudima brine i da im je ovdje dobro”, zaključuje i vraća se svome
poslu, očekujući neke nove goste koji u upravnoj zgradi traže slobodnu sobu.
27
28
Adris priča
iii
Vilijam Banko
voditelj Održavanja
i energetike, Abilia
29
“Reći ću vam što je najveće bogatstvo Adrisa – to je ova posebna privrženost
koja je nastala još u Tdr-u dok smo bili mala proizvodnja, prije rasta i svih
ovih akvizicija, privrženost za koju vjerujem da se osjeća i sad”, govori Vilijam
Banko koji je u Adris prije 20 godina došao kao pripravnik u proizvodnji Tdr-a,
a danas za Abiliju prati investicije u segmentu strojarskih instalacija.
“Tada se radilo puno, a tempo proizvodnje diktirao nam je radno vrijeme.
Rezultati su bili dobri, a nije nas bilo mnogo, i stvoren je taj osjećaj pripadnosti, zajedništva. Taj osjećaj potencira i blizina posla. Kad živiš pet minuta
od tvornice, onda si tu, dio toga, onda je to tvoje. Radnici su se ovamo uvijek
željeli vratiti. Briga za ljude uvijek je bila na prvome mjestu, kao u rijetko kojoj kompaniji u Hrvatskoj – omogućeno nam je usavršavanje, učenje stranih
jezika, edukacija…
Ja sam počeo kao pripravnik u maloj kompaniji, a danas imam zadovoljstvo
pratiti projekte – od planiranja preko izrade do njihova završetka, i to je ono
što želim raditi, što me raduje. Pratiti gradnju Kanfanara, pazite, jedne od
najvećih proizvodnih investicija u ovom dijelu Europe – od temelja do završetka – neusporediv je osjećaj. Tu su mnogi od nas iz stare tvornice pronašli
radno mjesto koje nam omogućuje praćenje projekata od samog početka. To
je bilo zahtjevno i zanimljivo vrijeme, ispunjeno nebrojenim sendvičima na
gradilištu, uz puno zadovoljstva zbog završenog projekta. Lijepo izgleda. A i
ono što je u tvornici ne zaostaje, vjerujte mi. Ima ondje tehnoloških rješenja na
kojima bi nam pozavidjele i velike svjetske multinacionalke”, govori ponosno.
A danas, je li bolje? Isprva odgovara samo dugim osmijehom.
“Meni je najvažnije da napredujem u svom poslu, a to sam od svoje kompanije
dobio. Dobili smo i dionice. Nitko nije znao što je to dok nisu počeli stizati
prvi rezultati s burze, dok se nije pokazala prava vrijednost i dok nismo shvatili
da se dionice mogu unovčiti ili spremiti, da s njima možemo napraviti što god
30
želimo. Naravno da ne možete biti izvan tog okvira: pratite burzu, slušate tko
je što kupio i priuštio si, ali bitno je ostati fokusiran na svakodnevni posao. U
svakom slučaju, danas sam siguran da sam dio jedne uspješne priče.
Kad pogledate Adris, vidjet ćete kompaniju koja se uzdiže nad svima ostalima u
Rovinju i županiji. Adris je perjanica gospodarskog razvoja zemlje. Bilo bi lijepo
da takvih ima više, i ne samo u Istri. Stršimo, možda nekome i smetamo, ali da
je više ovakvih, cijelo bi društvo bilo sretnije, bogatije i uspješnije”, zaključuje.
31
32
Adris priča
iv
Ingrid Laković
voditeljica Nabave, TDR
33
“U našoj je prirodi napraviti korak više. U životu, kad čitate, htjet ćete pročitati stranicu više, a tako je i u poslu. Pa čak i ako se nađe nekoliko inertnih,
ostali će ih povući. Tako se radi ovdje – za sve, ne samo za jednoga ili dvojicu,
nego da svima bude bolje. I tako se onda i napreduje”, govori Ingrid Laković.
Svojih 18 godina rada u komercijali Tdr-a, u vanjskoj trgovini, izvozu i nabavi,
pamti po jednome:
“Stalno se u poslu susrećem s ljudima, uvijek je, rekli bismo, moving u ovoj vrsti
posla. Ovako, sa strane, čini mi se da su svi naši ljudi svjesni da su važne karike
u ovom lancu. Netko pridonosi manje, netko više, netko dva, netko tri, netko
pet, ali svi znaju da su bitni i da nekamo pripadaju. Sve ovo stvaraju ljudi. I u
Rovinju, kako mi se čini, ljudi o tvornici samo dobro misle. A to je nešto čime
se možeš ponositi jer znaš da stvaraš neku vrijednost, nešto što traje i nešto iz
čega će moći nastati neke nove stvari.”
U govoru joj se osjeća svijest o promjenama. “Širenje nam je bilo logičan
nastavak. Mislim da je bilo potrebno napraviti takav odmak od core businessa,
pogotovo sad kad prijete još veća ograničenja na tržištu. Razumno je da kompanija koja može ulagati i u druge sfere poslovanja to i učini, ako želi opstati
na tržištu. Onaj tko stoji na mjestu, nazaduje. Rast i promjena su neizbježni,
a na nama je da se borimo, guramo dalje i težimo da nam promjena donese
bolje. Bitno je da naša uprava ima viziju, to je zaista bitno.
Oduvijek smo znali da nam kompanija nešto vrijedi. Kad su došle dionice,
pretpostavljali smo da su vrijedne. Kad ste svjesni da kompanija vrijedi, onda
i njezine dionice valjda vrijede. I tržište je prepoznalo vrijednost kompanije,
konstantu razvoja i napretka. To nam, uza sve ostalo, daje dodatni osjećaj
ponosa. Naravno, uvijek ima ljudi koji misle suprotno. U ljudskoj je prirodi da
traži ono što ne valja, umjesto da hvali. Ali nas to samo tjera da popravljamo,
radimo dalje i budemo sve bolji”, govori za kraj.
34
36
Adris priča
v
Damir Kuharić
mehaničar – voditelj stroja, TDR
37
“Ovo vam je ‘nasljedna’ kompanija. Mnogima su roditelji radili u ovoj firmi
ili barem poznanici, rodbina. A prema njima osjećaš poštovanje i želiš se
dokazati. Onda ti je i posao obitelj. Svi su ovdje tada, prije 20-ak, 30-ak
godina, bili jedna velika familija. Taj familijarni osjećaj pridonio je tome da
nikad nije bilo teško doći na posao, ni vikendima. Nitko ne bi ni pomislio ne
doći ako je trebalo. I taj familijarni osjećaj još je i danas najveća vrijednost
kompanije”, priča Damir Kuharić, mehaničar na održavanju strojeva i do
ovog trenutka najdugovječniji sindikalist u zemlji, odjeven u Tdr-ov radni
kombinezon, upravo iz pogona.
“Došao sam 1980. godine. Zanimljive godine, i teške. Proizvodilo se puno, znate,
Rusija, i često nam je tvornica bila puna pakiranja cigareta. Nije se moglo ni
prolaziti. Ali bilo je odlično gledati kako kompanija raste. Kanfanar… Sjećam
se da je to bilo fascinantno iskustvo. I hladno, nas petorica na montaži strojeva
u pogonu… Ali uvijek nam se to vratilo brigom o ljudima. To je kod nas uvijek
savršeno funkcioniralo. Govorim vam to kao sindikalac.
Pazite, mi smo bili druga ili treća kompanija u zemlji koja je imala kole­ktivni
ugovor, tamo još 90-ih. I to ugovor iz kojega je poslije jako puno toga preneseno
u Zakon o radu Republike Hrvatske. Stvarno smo bili ispred svoga vremena.
Kad nitko još nije ni znao što su božićnice, mi smo ih već imali u ugovoru, a
sve uz punu podršku uprave. Znali su i sami nuditi više nego što smo od njih
tražili. I poslije, kad su se pojavile dionice, govorili su nam da ih ne prodajemo
nego da ih čuvamo jer će jednom biti vrijedne. I velika je većina poslušala.”
Radnici koji toliko vjeruju svom poslodavcu?
“Da, zašto ne? To vam je opet ta familijarnost. Kad netko nešto obeća, onda
njegova riječ nešto vrijedi. I uvijek se sve ispoštovalo. Što god bismo tražili,
svaki put bismo i dobili. Ali kažem, postojao je i mali broj ljudi koji nisu
imali povjerenja i koji su dionice odmah prodali. I zeznuli se. Evo, jedna je
38
gospođa prodala sve da bi si kupila motorin. Sad joj je žao. Ali ne može čovjek
unaprijed sve znati…
Većina nas ipak je čuvala dionice, čak i za vrijeme onih nekoliko kriznih godina,
kad je svaki novac bio dobrodošao. Poslije se isplatilo i ljudi su se pobrinuli
za svoj život, uglavnom za djecu. Kupovali su se stanovi i – što se dogodilo?
Skočila je cijena nekretnina”, šali se. “Moja je mama, također radnica Tdr-a,
kupila stan za unuke. Mali stan, ali da je i 20 kvadrata – njihov je, a to je velika
stvar. I svi su nekako tako trošili – nitko na bijesne aute i vile, samo na djecu”,
završava. Nakon još nekoliko minuta ćakulanja, vraća se svojim strojevima.
39
40
Adris priča
vi
Rino Bubičić
voditelj Mehaničkog
održavanja izrade, TDR
41
“Reći ću vam što me je zateklo 1974., kad sam došao u tvornicu. Radilo se na
starim strojevima, tada su to bile Škode, nominalne brzine 1100 cigareta u
minuti, iako nikad nisu radile na nominalnom kapacitetu, kao i relativno noviji
stroj, njemački Hauni, koji je mogao dati 2500 cigareta u minuti”, u prošlost se
riječima vraća Rino Bubičić, šef mehaničara zaduženih za održavanje strojeva.
Strast koju osjeća prema poslu kojim se bavi je očita.
Poslije, 1975., stigla su još dva stroja Hauni, Garant 4000. Zatim još njih nekoliko. Pa smo nabavili i čuveni Protos koji je mogao proizvoditi 6000 cigareta
u minuti... U to je vrijeme nekako bila i smjena generacija u tvornici, došli
su mlađi ljudi. Katkad nije bilo dobro, ali svi koji su pomogli da se takvi dani
prebrode iz toga su izašli s osjećajem ponosa. Uspjeli smo kad se činilo da
nećemo moći. To zbližava ljude, posao ti postane kao obitelj. Radilo se puno
i koliko god je trebalo. Nitko se nikad nije bunio, čak ni oni koji su zbog rada
dokasno imali problema oko toga kako će se prevesti do kuće. Uvijek se pazilo
na kvalitetu i uvijek smo htjeli biti u trendu. I još smo, ne može se reći da po
ičemu zaostajemo. Ali kad se radilo, radili su svi. Sjećam se da je i direktor
proizvodnje znao sići u pogon i zasukati rukave kad je bilo gusto. Doći ću kad
god treba, rekao bi, ako treba što nositi, pomoći… Sam vrh je radnika uvijek
tretirao kao pravu vrijednost kompanije.
Još se nešto može reći za Upravu. Njezina je zasluga što danas većina izvornih
dioničara dobro raspolaže dionicama. Znali su nam dobro prenijeti što to sve
skupa znači. Tada, na samom početku, imali smo samo blijedu predodžbu
o tome da to nešto vrijedi, ali stalno su nam govorili da se strpimo, da ih ne
prodajemo, da čekamo da im poraste vrijednost. Velika većina je poslušala, i
danas se zbog toga može reći da živimo bolje. Kad se sjetim da je dio cijele
te priče i moj – što je jako dobar osjećaj – pitam se zašto se to na tako dobar
način dogodilo baš nama, a nekim drugim kompanijama nije? Što su oni u
svom razvoju učinili krivo?”
42
A mlade snage danas? “Vidite, s njima je kao što je bilo i s nama. Dolaze u
atmosferu u kojoj se uvijek vuče naprijed, uvijek se traži i daje više. A, ono
što vide tjera ih da takvi i postanu, nema druge. Povuče ih. A i ulaže se u njih,
naučit će. Ma, dobri su, zadovoljan sam”, optimistično završava.
43
44
Adris priča
vii
Vjekoslav Prenner
voditelj Tehničke podrške, TDR
45
“Kad sam došao, 1989., nismo bili prvi. Bili smo uspješna tvornica duhana s
dugom tradicijom, ali još uvijek u sjeni. Tada sam radio u Dugrafu, zajedničkoj službi Tdr-a i Istragrafike. Sjećam se da su nas u Istragrafici šišali po
svemu, po plaćama… A onda je počelo doba ekspanzije”, sažima to turbulentno razdoblje Vjekoslav Prenner, danas na mjestu voditelja Informatičke
tehnološke podrške Tdr-a.
“Ali se zato radilo puno i s vjerom. Uostalom, svi smo se poznavali, neki i
osobno. Radilo se zajedno i to stvara vezu, a onda imaš i motivaciju. Ali prema mom mišljenju, motiviranosti radnika najviše je pridonijela privatizacija
prema Markoviću. Mi smo bili jedna od samo nekoliko kompanija koje su
pokušale provesti privatizaciju prema tom modelu, Slobodna Dalmacija bila
je jedna od njih, ali kod njih nije završilo dobro… Bilo bi bolje za cijelu zemlju
da je više kompanija napravilo isto što i mi. Naravno, ne bi svi na kraju bili
ovako uspješni, ali bilo bi nam bolje.
Cijela ta privatizacijska priča kod nas je izvedena vrlo, vrlo efikasno. Sjećam se
dana kad smo trebali pripremiti puno papirologije u vrlo kratkom roku. Jedan
mainframe, nekoliko starih igličnih printera i hrpa papira za svakog pojedinog
radnika. Radilo se tog dana do kasno u noć. Sjećam se da su nam neki članovi
uprave donosili sendviče kad smo ogladnjeli. I uspjeli smo.
Uprava je odigrala veliku ulogu i u predstavljanju vrijednosti dionica koje su
uslijedile. Znali smo što je to, ali nismo znali koliko zapravo vrijede. Većina
nas ih je zadržala – ja jesam, i to se pokazalo dobrom odlukom. Danas sam
sigurniji, mirniji, mogu u mirovinu a da se ne moram brinuti hoću li se moći
snaći s penzijom. Neki nisu vjerovali (uvijek ima i takvih) i prodali su ih čim
im se pružila prilika. Ali uvjerljiva većina znala ih je čuvati. To je bio ključni
trenutak – ljudi su tada stvarno shvatili da, radeći za Adris, rade za sebe.”
46
Često o kompaniji govori kao o svojoj. “Da, tako i jest. To je sve naše, svi smo
mi to stvorili. Ponosan sam i kad čujem što Adris radi na drugim stranama.
Ovaj novi hotel Lone, recimo, osjećam kao svoj uspjeh. Ljudi ga pohvale, a
meni godi. Adris je obitelj”, zaključuje.
47
48
Adris priča
viii
Ersilia Dodić
samostalna referentica
administrativne podrške,
Adris grupa
49
“Ne znam jesu li sve kancelarije tako dobre ili sam samo imala sreću da svaki
put radim u jednoj takvoj”, počinje svoju priču Ersilia Dodić, zaposlena u Službi
plaća Tdr-a. Njezina priča počinje s njezinim dolaskom u Tdr 1976. godine i,
poput mnogih drugih, govori o obitelji.
“Ne mogu se sjetiti nijednog trenutka u kojemu mi ovdje nije bilo lijepo. Ma,
znate, malo nas je bilo pod istim krovom. Svi se međusobno znaju, a znaju i
sve probleme. Naravno da smo bili bliski, kao obitelj. Osim toga, kao obitelj i
u doslovnom smislu – uvijek se ovdje nastojalo zaposliti djecu, unuke… Nikad
po vezi, nego zato što se znalo da će se raditi kao da se radi za vlastitu obitelj
– s poštovanjem i obzirom.
I te se vrijednosti prenose s generacije na generaciju, a to su neke drukčije
vrijednosti kojih danas nema. Tada se razmišljalo ovako: ako nas je petero, ne
može jednome od nas biti loše jer će mu ostali pomoći. Sve je to naše, svi smo
u tome zajedno. Ali vremena se mijenjaju, i to ne na bolje, rekla bih. Danas svi
previše gledaju sebe. A ovi novi koji dolaze – novi kao novi… Ma, nisu loši, ali
su drukčiji. Ali mi, stariji, još se uvijek svi poznajemo. Kompanija je narasla,
velika je, i to više nije jednostavno, ali kod nas, na katu, još smo uvijek svi kao
jedna familija. I to je bit svega.
Ljudi su ovdje oduvijek najvažniji, a tako je i sad. Još je uvijek sasvim normalno
poznavati ljude, znati tko su. Čak i one koji su već u mirovini. Mora se znati
čovjeku ime, da se ne treba predstavljati kad dođe, da zna da ovdje nikad nije
samo broj. To se jednostavno mora i to je mentalitet koji je stvorio Adris. Normalno je brinuti se o radniku jer zadovoljan radnik znači dobar proizvod. A
radnici su zaista uvijek bili u prvom planu, čak i danas kad su druga vremena.
Što se toga tiče, imali smo sreću.
Ali i za sreću treba nešto znati. A naše rukovodstvo pokazalo je da zna. Sve
što su nam savjetovali, uvijek se pokazalo dobrim. Tako je bilo i s dionicama
50
dok još nitko nije znao koliko vrijede. Nikad nismo imali razloga sumnjati u
njihove motive i danas, kad nam Uprava nešto savjetuje, treba poslušati. Tada
jesam, i u nekoj mjeri – ma u velikoj mjeri – to mi je popravilo život. Mirniji
si, sigurniji…”
Na pitanje prati li što sve Adris danas radi – odgovara: “Da! I ponosna sam na
sve, kako ne bih bila? Pa sve je to i moje na neki način. Naravno da me zanima
što se zbiva jer se to zbiva svima nama. Ne može meni biti dobro ako je vama
loše. Tako ide svijet.”
51
52
Adris priča
ix
Bruno Martinčić
voditelj Općeg elektroodržavanja, TDR
53
“Ja sam, uz još nekolicinu ljudi, sudjelovao u gradnji Kanfanara, negdje od 2005.,
dok se još gradilo kontejnersko naselje. Izazovno vrijeme, sjećam se, ispunjeno
naizmjence entuzijazmom i monotonijom. Bilo je lijepo gledati ga kako raste…
Znate li da se nova tvornica spominje još od 1974. godine? Postoje članci iz
starih novina u kojima se već tada spominju planovi za novu tvornicu. Ali, na
stranu Kanfanar. Kad se 90-ih obnavljala stara tvornica, to mi je bilo bitnije
i više sam uživao nego gledajući kako nastaje Kanfanar. Prva ljubav je prva
ljubav. Siguran sam da će nešto ondje zaživjeti i jedva čekam da vidim što”, s
privrženošću se stare tvornice prisjeća Bruno Martinčić, od 1981. godine na
radnome mjestu električara u održavanju Tdr-a.
“Treba to preuređenje spomenuti jer stara tvornica nije uvijek izgledala ovako
lijepo. Ranih 80-ih, kad sam došao, prijatelji su me pitali nisam li mogao naći
neki bolji posao jer je zgrada tvornice u to vrijeme bila zapuštena, siva, s cijevima na fasadi… Ali u njoj su uvijek vladali odnosi puni poštovanja, odanosti i
bliskosti. Nije bilo neobično popričati u prolazu s direktorom, onako prijateljski.
Tu je uvijek vrijedilo ono: Hajde mali, pokaži nam što znaš, dokaži se. I tako
se razvilo zajedništvo. I danas je s ovim novim mladima slično. Malo im više
vremena treba jer je firma veća, ali i oni danas proživljavaju taj osjećaj. Dobri
su ovi novi. Ma, svi su mladi dobri, samo im treba pružiti priliku i znanje.
Posao je takav, traži stručnost i edukaciju, a to im se ovdje uvijek omogućuje.
Oduvijek se ovdje pazi na ljude. Uprava je odigrala bitnu ulogu kad nas je
zaštitila od samih sebe u trenutku privatizacije. Kao što znate, privatizaciju
smo proveli prema Markovićevu modelu, najpoštenijem dosad. Praktički smo
ravno iz radničkog samoupravljanja prešli u dioničko društvo, a mentalitet je
ostao isti. I drugi su pokušali, ali nije im uspjelo. Kod nas je uspjelo zbog našeg
vodstva i njihove dosljednosti, mislim. Puno su nam pomogli kad su se pojavile
dionice. Savjetovali su nam da ih ne prodajemo, nego da ih čuvamo. Većina je
poslušala savjet i sad smo tu gdje jesmo”, govori s osmijehom.
54
“Ovako ja to vidim: neki ljudi imaju zemlju, polja koja će ostaviti potomstvu.
Ja to nemam, ali imam ove dionice. One nisu za prodaju, njih se ne troši (iako
je mali broj ljudi odmah sve prodao). Ne, one su moja ostavština, one su za
buduće naraštaje.”
55
Adris priča
x
Giovanni Martinčić
umirovljenik,
nekadašnji rukovoditelj
Općeg elektroodržavanja, TDR
i Sandi Božac
voditelj Proizvodnje, TDR
57
“Ma tko je tad išta znao. Dionice? To je bilo nešto oko čega smo se šalili. Nisi ih
mogao ni opipati niti vidjeti.” Đani Martinčić i Sandi Božac, šef i šegrt, učitelj
i učenik, dvije generacije radnika na elektroodržavanju u Tdr-u. Iako je Martinčić još od 2005. u mirovini, žele da ih se intervjuira u isto vrijeme. Doimaju
se kao stari prijatelji koji se susreću nakon dugo vremena.
“Ali savjetovali su nam da ne prodajemo, i nismo, iako je bilo teških vremena.
Plaće su bile, što, 150 maraka? Čak se i tada to čuvalo i danas svi živimo bolje.
Financijska strana nekako padne u drugi plan, ne moraš se brinuti, slobodniji
si posvetiti se drugim stvarima”, govori Božac. Martinčić nadovezuje: “Ali
nikad se to nije osjetilo u poslu, to da sad neki imaju, a neki nemaju. Uvijek
se radilo jednako i za sve. Još od početka je tako, otkad sam stigao u tvornicu
1962. godine. Sve smo stvarali sami i u hodu – ako nije bilo ventilacije, napravili
bismo je sami i već bi sutradan bila montirana kao da je oduvijek tu. Vodila se
briga o ljudima. Ako vidiš radnika da nešto nosi sam, nađi način i smisli kako
da mu pomogneš. O tome se uvijek vodilo računa i zato su rezultati danas takvi.
Pazite, 1962. smo proizvodili oko 50 tona mjesečno. Nas tisuću, koliko je tada
bilo zaposlenih. Danas u jednom danu bez problema napravimo toliko. Svega
toga ne bi bilo da se nije radilo s tim osjećajem zajedništva.”
Božac nastavlja: “Da, bio sam u svakakvim firmama prije ove, u dobrim firmama. Ali nikad i nigdje nisam doživio takav osjećaj pripadnosti kao u Tdr-u.
Stvarno, to se ne može opisati. To te vuklo, poticalo. Svi su od vrha do dna bili
motivirani. Možda je to zato što je tvornica u to vrijeme bila zatvoreni svijet,
u ogradi, sebi dovoljan. Danas je to nešto drugo…”
A što? Odgovara Martinčić: “Dušu smo ostavili u staroj tvornici. Prenijeti
je u novu tvornicu nije bilo lako. Novi ljudi danas nemaju priliku iskusiti to
zajedništvo na isti način kao mi. Velika je to sad kompanija. Iako vidim da se
taj osjećaj pripadnosti i kod ovih mladih pretvara u radnu etiku. Tako mora
biti stalno, to ne treba ni spominjati. Nema stajanja, uvijek se može više i bolje.
58
A kad vidimo što sve Adris danas postiže, ponosni smo. Još je uvijek sve to
naše, nešto što mi i dalje radimo. To će vam svi reći. Ma, svi će vam isto reći,
svi smo mi kao jedan”, ponosno završava stari majstor.
59
II
Poslovanje Adris grupe
u 2011. godini
Poslovanje Adris grupe u 2011. obilježio je nastavak negativnih trendova
hrvatskoga gospodarstva te nestabilnost ključnih emitivnih i izvoznih tržišta.
Hrvatska se najsporije oporavlja od svih zemalja srednje i istočne Europe, a
upitno je i očuvanje kreditnog rejtinga. Nezaposlenost je u 2011. godini iznosila
18,2 posto i najveća je od 2003., a raste i dalje. Rezultati istraživanja hrvatskih
potrošača govore znatno više od statističkih podataka; 93 posto ispitanika
misli da vrijeme nije dobro za kupnju, a čak 95 posto smatra da situacija na
tržištu rada u zemlji u idućih 12 mjeseci neće biti baš dobra ili će biti loša. Sve
to upozorava na činjenicu da domaća potražnja nije dovoljna za održivost poslovanja pa tvrtke nužno moraju tražiti rast na inozemnim tržištima. Glavno
izvozno regionalno tržište, bih, i dalje ima stopu nezaposlenosti veću od 40
posto, bez naznaka oporavka u idućoj godini. Međutim, ni u brojnim, do jučer
gospodarski uzornim zemljama, nema naznaka brzog oporavka gospodarstva.
Velik broj zemalja članica Eu u nestabilnoj je situaciji – Grčka, Portugal, Irska,
Italija, Španjolska. Neke od njih važna su hrvatska izvozna tržišta, primjerice
Italija, a neke izravni mediteranski turistički konkurenti. Može se reći da smo
61
u nekoć najbogatijim zemljama svijeta, osobito europskim, svjedoci smrti
iracionalnog obilja i rađanja štedljivosti. Vrijeme će pokazati nestaje li iluzija
beskonačnog rasta.
Adris grupa – ljudi, investicije, izvoz
U uvjetima globalne nestabilnosti nužno je zadržati postojeće i osvojiti nove
potrošače. Treba dodavati vrijednost brendovima, a destinaciju i turistički proizvod koji nudimo učiniti atraktivnijima. Budući da je domaće tržište premalo,
a oporavak nije izgledan, rast je moguć jedino na inozemnim tržištima. Adris
grupa je u razdoblju 2007. – 2011. ostvarila prosječnu stopu rasta izvoza od 7,4
posto. Tdr već danas izvozi oko 60 posto svoje prodaje, Cromaris također oko
60 posto s trendom rasta, a Maistra ostvaruje više od 90 posto noćenja stranih
gostiju. Adrisov investicijski ciklus od 3,5 milijardi kuna u razdoblju 2005. – 2011.
zasigurno je pridonio povećanju tehnološke razine proizvodnje u duhanskom dijelu i Cromarisu te atraktivnom portfelju turističkih proizvoda u Maistri. Ukupno
gledajući, oko 49 posto investicija uloženo je u turizam, 40 posto u duhanski dio
Grupe, a veći dio preostalih investicija u proizvodnju zdrave hrane. U lipnju je
otvoren hotel Lone, prvi hrvatski design hotel s pet zvjezdica. Kako bi se pozicionirao u rastući i održiv tržišni segment, Adris je na tržište uveo proizvod ponajprije
namijenjen kongresnom turizmu i segmentu poslovnih gostiju. Hotelom Lone,
vrijednim gotovo 350 milijuna kuna, stvorena je nova, prepoznatljiva ponuda
u višem cjenovnom segmentu, prilagođena potrebama suvremenog potrošača.
Cromaris je nastavio ostvarivati snažnu stopu rasta prodaje zahvaljujući obavljenom prvom dijelu investicijskog ciklusa. Osim što je apsolutni lider na hrvatskom
tržištu, prepoznat je i kao vrhunski partner na najvećem europskom tržištu orade
i brancina. Ta činjenica omogućit će daljnji snažan rast izvoza. Tdr završava
svoju investiciju u iransku tvornicu cigareta koja će ga snažnije pozicionirati na
tamošnjem lokalnom i regionalnom tržištu. Snažan Adrisov investicijski ciklus
jedan je od elemenata održivosti tvrtki i sustava u cjelini. Poslovna izvrsnost te,
62
kao posljedica toga, dugoročno dobri i stabilni poslovni rezultati, imaju svoje
izvorište u temeljnim vrijednostima Adrisa – pripadnost tvrtki, povjerenje, znanje
i izvrsnost, prepoznavanje najboljih te socijalna odgovornost tvrtke.
Temeljna obilježja poslovne 2011. godine
Posljedice, sada već trogodišnjih negativnih trendova, vidljive su ponajprije u
ponašanju potrošača. Negativni utjecaji postoje u cijeloj regiji. Pad kupovne
moći snažna je negativna silnica. S druge strane, pritisak na punjenje državnog
proračuna i usklađenje trošarina s normama Eu utječu na rast poreznog tereta
i maloprodajnih cijena. Pri tome proizvođači ne mogu prenositi sav porezni
teret na potrošača. Primjerice, ukupno porezno opterećenje po kutijici Ronhilla
u Srbiji je, u samo dvije godine, poraslo za 47 posto, a u bih za čak 80 posto.
Uz to, iznimno snažan trend koncentracije duhanske industrije ostavio je
na tržištu mali broj velikih međunarodnih igrača protiv kojih se bore male i
malobrojne preostale neovisne tvrtke. Jedna od njih je i Tdr. Multinacionalne
kompanije u fokus stavljaju tržišta kojima do sada nisu potpuno ovladale, a
u 2011. nastavile su snažno pritiskati hrvatsko i susjedna regionalna tržišta,
kombinirajući cjenovni rat i lobističke aktivnosti.
Maistra je hotelom Lone zaokružila investicijski ciklus vrijedan 2,2 milijarde kuna na destinaciji Rovinj–Vrsar. Stvoren je portfelj proizvoda koji može
pokriti velik raspon tržišnih segmenata. Osobito je snažan iskorak napravljen
u kreiranju ponude u najzahtjevnijem segmentu, odnosno ponudi s pet zvje­
zdica. Protekla godina prva je godina rada hotela Lone, a sljedeće će zahtijevati
njegovo snažno tržišno pozicioniranje.
Cromaris i dalje ima visoku stopu rasta prodaje, ukupno 44 posto, pri čemu
je u izvozu ostvaren rast od 66 posto. Proširen je prodajni portfelj te nastavljen
proces modernizacije proizvodnje. Rast prodaje u kombinaciji sa stvaranjem
prepoznatljivosti i poželjnosti brenda, najbolja je priprema za ulazak u Eu.
Nakon ulaska u Eu potpuno nestaju poticaji i samo će najbolji opstati.
63
Adris grupa je u 2011. godini ostvarila ukupne prihode u iznosu od 3,2 milijarde kuna, što je za 3,2 posto više od prošlogodišnjih. Poslovni prihodi iznosili
su 2,86 milijardi kuna i za jedan posto veći su od prošlogodišnjih. Prihodi
od prodaje robe i usluga iznosili su 2,78 milijardi kuna. Na domaćem tržištu
ostvareno je 1,5 milijardi kuna, a na inozemnim 1,25 milijardi kuna, što je na
prošlogodišnjoj razini. Dobit prije oporezivanja iznosi 644 milijuna kuna, a
neto dobit 498 milijuna kuna.
konsolidirani račun dobiti i gubitka
(u tisućama kuna)
2009. ukupni poslovni prihodi
Dobit iz poslovnih aktivnosti
dobit prije oporezivanja
Porez na dobit
Neto dobit za godinu
manjinski udjeli
neto dobit
2010.
2011.
2.874.067 2.837.0642.861.183
528.022
411.977
381.840
640.836 595.486643.637
139.125
129.855
145.500
501.711 465.631498.137
-11.329-6.816 -227
513.039 472.447498.364
Odrednice važne za usporedivost podataka
U 2011. Grupa je imala znatne troškove restrukturiranja i rezerviranja. Posljedica je to optimizacije organizacije u svim dijelovima sustava, dodatnih
troškova spajanja tvrtki u segmentu uzgoja i prerade svježe ribe te rezerviranja
za potencijalne rizike u poslovanju.
64
Strateške poslovne jedinice (spj)
Poslovanje Adris grupe podijeljeno je na dvije strateške poslovne jedinice
(Spj): Spj Duhan i Spj Turizam. Strateške poslovne jedinice posluju samostalno,
koristeći se istodobno sinergijskim učincima, odnosno učincima djelovanja
Adris grupe kao cjeline. Osim strateških poslovnih jedinica, Grupa razvija
segmente trgovine i zdrave hrane, dok je Abilia, tvrtka za upravljanje i razvoj
poslovanja s nekretninama, usmjerena na razvojne projekte unutar Adrisova
poslovnog sustava.
Spj duhan – i dalje oko 60 posto prodaje u izvozu
Unutar Spj Duhan posluje četrnaest društava: Tdr d.o.o., Istragrafika d.d.,
Hrvatski duhani d.d., Adista d.o.o., Tdr d.o.o. Blažuj, Rovita d.o.o.Tuzla, Tdr
Rovita d.o.o. Ljubljana, Tdr d.o.o. Beograd, Tdr Skopje d.o.o.e.l. Skopje, Tdr
sh.p.k. Priština, Tdr d.o.o. Podgorica, Rovita Bugarska d.o.o., Tdr Germany
GmbH Hamburg, Tdr Parsian Company.
Spj Duhan čini skup vertikalno povezanih poduzeća, čiji je nositelj poslovanja društvo matica – Tdr d.o.o. Poslovanje Strateške poslovne jedinice
Duhan obuhvaća aktivnosti primarne proizvodnje i prerade duhana, pro­
izvodnju kartonske ambalaže, proizvodnju i distribuciju cigareta te podršku
maloprodaji. Vertikalna integracija cijelog lanca vrijednosti duhanskog dijela
Grupe omogućava stabilnost poslovanja, osobito na danas nestabilnom i sve
koncentriranijem tržištu nabave. S druge stane, omogućava se fleksibilnost i
brza reakcija na potrebe suvremenog potrošača.
Tdr posluje u uvjetima stalnog rasta ukupnog poreznog tereta na ključnim
tržištima te smanjenja kupovne moći svojih potrošača. Posljedica je rast maloprodajnih cijena, pad potrošnje i pomak potražnje prema nižim cjenovnim
segmentima. Takvi trendovi utječu na prosječan godišnji pad potrošnje na
ključnim tržištima regije za oko pet posto. Tdr nije prenosio porez na cijene
65
u cijelosti nego je preuzeo dio rasta trošarinskog tereta na sebe. Uz to, snažan
je pritisak multinacionalnih kompanija koje traže izvore rasta i na, do sada, za
njih manje atraktivnim tržištima. Duhanska industrija najkoncentriranija je
od svih industrija široke potrošnje. Trend koncentracije ili dominacije malog
broja velikih igrača izrazito je snažan od 2001. do danas. Primjerice, u zapadnoj
Europi četiri najveće tvrtke držale su prije deset godina 49 posto tržišta, a u
2010. čak 94 posto. Sličan je trend i u istočnoj Europi. U istom je razdoblju
tržišni udio prva četiri igrača porastao sa 53 na 88 posto. To upozorava na
činjenicu da mali igrači nestaju u akvizicijskim procesima i da će u budućnosti
tržišni pritisak globalnih predatora biti još jači.
Tdr trenutačno ima liderski položaj na dva tržišta – hrvatskom i bosanskohercegovačkom. U Hrvatskoj je u 2011. godini ostvario tržišni udio od 72 posto,
a u bih od oko 30 posto. Osim toga, ima stabilne udjele na ostalim regionalnim
tržištima – na srbijanskom i kosovskom od oko osam posto, crnogorskom
devet posto, makedonskom sedam posto, a u Sloveniji četiri posto. Snažna
pozicija u regiji, gdje Tdr ima gotovo četvrtinu tržišta, posljedica je dobre
pozicije ključnih brendova. Na hrvatskom tržištu cigareta Ronhill je brend
najveće snage, što je pokazalo istraživanje GfK kojim je izmjeren GfK Brand
Potential Index (Bpi®). Najveći indeks potrošači su dodijelili marki Ronhill. Uz
Ronhill, među prvih pet najsnažnijih cigaretnih brendova u Hrvatskoj još su
dva Tdr-ova brenda – Walter Wolf i Filter 160. Ronhill je i najjači brend u cijeloj
regiji, s tržišnim udjelom od devet posto. Snažna pozicija Tdr-ovih brendova
posljedica je kontinuiranog rada. Kako bi se dodatno približio potrebama
modernog potrošača, Tdr je, njegujući tradiciju inovativnosti, ponudio nove
proizvode i brojne ekstenzije postojećih. Novi proizvod dolazi iz popularne
Walter Wolf obitelji – Walter Wolf Natural Flavour koji je u 2011. uveden na
hrvatsko tržište i ključna regionalna tržišta.
Iskorak na tržišta izvan regije nužan je kako bi se uravnotežio izvoz i stvorile
pretpostavke za održivost tvrtke u cjelini. Iranska tvornica napreduje prema
planu i trebala bi početi s radom do kraja 2012. godine. Tdr pozorno prati situaciju u toj zemlji i u uvjetima nestabilnosti dijelit će sudbinu ostalih svjetskih
66
kompanija koje posluju u Iranu. Tijekom 2011. Tdr je započeo izvoz u Rusiju,
jedno od najvećih svjetskih tržišta duhanskih proizvoda. Na rusko tržište, u
regije Krasnodarsk i Abhazija, Tdr je ušao s brendovima Ronhill i Walter Wolf.
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju, zbog izlaska iz Cefte, donosi Tdr-u
rast carinskih barijera na tržištima regije. Ukupni negativni godišnji učinak
iznosi oko deset milijuna eura. Jedan od načina ublažavanja budućih troškova
jest premještanje proizvodnje u neku od zemalja Cefte. S druge strane, to bi
značilo ukidanje minimalno 150 do 200 proizvodnih radnih mjesta. Tdr će,
kao socijalno odgovorna tvrtka, tražiti rješenja kako bi zadržala radna mjesta u Hrvatskoj. Ulazak u Eu također donosi dodatno ubrzan rast poreznog
tereta. Do kraja 2014. godine sve cigarete morat će dostići trošarinski teret od
77 eura na 1000 komada. U 2011. godini York je, kao najprodavanija marka
u popularnom cjenovnom segmentu, imao trošarinu od 57 eura na 1000 komada. To znači da će u iduće tri godine trošarina narasti još 35 posto. Stoga je
u sljedećem razdoblju teško očekivati zaustavljanje trendova pada potrošnje i
pomaka potražnje prema nižim cjenovnim segmentima.
Hrvatski duhani su i u 2011. poslovali s dobiti, što je rezultat uspješnog završetka organizacijskog i financijskog restrukturiranja tvrtke. Jedna od mjera
održivosti proizvodnje duhana na hrvatskom selu je i krovni ugovor o dugoročnoj proizvodnji duhana za proizvođače na sirovinskom području u Podravini
i Slavoniji. Četverogodišnjim ugovorom Hrvatski duhani zajamčili su proizvođačima otkupnu cijenu koja neće biti niža od cijene u 2011. godini, a iznosit će
prosječno 10,40 kuna za kilogram duhana, što je povećanje otkupne cijene za pet
posto. Uz to, Hrvatski duhani osigurat će niže cijene reprodukcijskih materijala i
niže kamate na kredite za reprodukcijske materijale, avanse i dugoročne kredite
proizvođača koji prihvate višegodišnji ugovor. Otkupljeni duhan bit će isplaćen
do 20. prosinca tekuće godine. Osim spomenutog ugovora, tijekom 2011. godine
predstavljeni su rezultati pilot-projekta navodnjavanja na pjeskovitom tlu. Rezultati pokazuju da je sustavom navodnjavanja kap po kap moguće postići dva
i pol puta veće prinose po hektaru, uz iznimnu kvalitetu duhana. Drugi veliki
pilot-projekt uporaba je drvne biomase za sušenje duhana. Prvi rezultati su dobri,
67
osobito zato što cijena drvne biomase iznosi samo jednu trećinu cijene fosilnih
goriva. Korištenje obnovljivim izvorima energije za sušenje duhana samo je jedna
u nizu spomenutih mjera što ih provode Hrvatski duhani s namjerom ekološki i
tržišno prihvatljive te ekonomski isplative hrvatske proizvodnje duhana.
Istragrafika je u 2011. ostvarila 124 milijuna kuna prihoda od prodaje, čime je
ostala vodeći hrvatski proizvođač komercijalne kartonske ambalaže. S obzirom
na stalan rast cijena sirovina, a time i ulaznih troškova, tvrtka je nizom projekata troškovne optimizacije nastojala ublažiti spomenute negativne učinke.
U ožujku 2011. tvrtka je od Ministarstva okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva dobila znak zaštite okoliša Prijatelj okoliša za nekoliko svojih proizvoda. Znak Prijatelj okoliša dio je međunarodne politike održive proizvodnje
i potrošnje proizvoda manje štetnih za okoliš, ustanovljene radi poticanja
razvoja novih tehnologija, smanjenja količine otpada i onečišćenja okoliša te
racionalnijega gospodarenja sirovinama i energijom.
račun dobiti i gubitka spj duhan
(u tisućama kuna)
UKUPNI POSLOVNI PRIHODI
Dobit iz poslovnih aktivnosti
DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA
Porez na dobit
Neto dobit za godinu
MANJINSKI UDJELI
NETO DOBIT
2009. 2010.
2011.
1.957.060
632.400
665.825
123.987
541.839
871
540.967
1.848.219
471.593
544.407
101.650
442.757
1.269
441.488
1.710.581
368.694
386.645
87.266
299.379
379
299.000
68
Spj duhan – rezultati poslovanja
Ukupna prodaja Tdr-a u 2011. godini iznosila je 12,02 milijarde cigareta, pri
čemu je 61 posto ostvaren u izvozu. Prodaja cigareta u 2011. je 8,1 posto manja
u usporedbi s prošlogodišnjom. U 2011. godini Tdr je ostvario ukupni prihod u
iznosu od 1,80 milijardi kuna. Ostvareni poslovni prihodi iznose 1,71 milijardu
kuna i za 7,4 posto manji su od prošlogodišnjih. Operativna dobit u 2011. godini
iznosila je 369 milijuna kuna.
Spj Turizam – nakon faze snažnog investiranja,
orijentacija na poboljšanje operativnog poslovanja
U Strateškoj poslovnoj jedinici Turizam u 2011. godini djelovala su dva društva:
Adria Resorts d.o.o. i Maistra d.d.
Turistička industrija u 2011. u cijelom je svijetu doživjela oporavak. Globalni
rast broja dolazaka je četiri posto, u Europi oko šest posto. Industrija očekuje
rast i u 2012. godini. Hrvatska je imala rast broja dolazaka za oko osam posto,
što je na razini europskih mediteranskih zemalja. Broj turističkih noćenja u
Hrvatskoj u 2011. je oko sedam posto veći nego 2010., dok je Istra ostvarila oko
8,5 posto više noćenja nego 2010. godine.
Oporavak industrije i povoljne prognoze za iduće razdoblje te osnažen
portfelj u najvišem segmentu ponude, dobri su preduvjeti daljnjeg rasta i
razvoja Maistre. Maistra je vodeći nacionalni investitor u hrvatskom turizmu.
U razdoblju 2005. – 2011. Maistra je investirala ukupno 2,2 milijarde kuna u
preoblikovanje postojeće i kreiranje nove ponude na destinaciji Rovinj-Vrsar.
Brojne su pozitivne posljedice tog snažnog investicijskog ciklusa:
· danas je gotovo tri četvrtine hotelske ponude na razini četiri i pet zvjezdica, a
primjerice 2004. bilo je samo 20 posto,
· posljednje dvije investicije u hotele s pet zvjezdica, Monte Mulini i Lone, vrijedne
600 milijuna kuna, kreirale su izravno oko 300 radnih mjesta u rovinjskom turizmu,
69
· sve investicije izvodile su hrvatske tvrtke, čime su stekle dodatna znanja, vještine i reference.
Maistrine investicije imaju višestruko pozitivan, multiplikativni učinak na
destinaciju, tržište rada te ostale sektore hrvatskoga gospodarstva, primjerice
građevinskog.
Višegodišnji investicijski ciklus tekao je u dvije faze. Prvi se dio sastojao
od faze obnove, odnosno repozicioniranja postojećeg portfelja, i trajao je
od 2005. do 2007. godine. U tom je razdoblju obnovljeno turističko naselje
Petalon, dio turističkog naselja Amarin, turističko naselje Belvedere te apartmansko naselje Koversada. Ukupno su obnovljene 924 jedinice na razinu
četiri zvjezdice. Tome treba dodati obnovu hotela Istra od 326 jedinica na
razinu četiri zvjezdice te kampove Polari i Veštar, ukupno 2300 jedinica,
također na razinu četiri zvjezdice. Početkom 2008. počinje faza ulaska u
segment pet zvjezdica i traje do 2011. godine. Faza je obilježena gradnjom i
uvođenjem na tržište hotela Monte Mulini i Lone. Ta dva hotela vrh su hotelske i ukupne turističke ponude na destinaciji Rovinj-Vrsar. Tijekom 2009.
godine hotelu Istra dodane su 32 jedinice prema konceptu all suite, čime je
proizvod u cijelosti zaokružen.
Ako ciklus 2005. – 2011. nazovemo razdobljem intenzivnog investiranja, onda
je razdoblje 2012. – 2014. posvećeno poboljšanju operativnog poslovanja. Razdoblje 2012. – 2014. iskoristit će se za unaprjeđenje svih elemenata operativnog
poslovanja i pripremu novog ciklusa koji bi trebao početi krajem 2014. i početkom 2015. godine. Nužno je provesti započetu reorganizaciju poslovanja radi
poboljšanja upravljanja proizvodima i, u konačnici, povećanja financijskog
rezultata. Područja poboljšanja su marketing i prodaja te elementi u operacijama: hrana i piće, wellness, sport, animacija, flota. Nužno je daljnje poboljšanje
operativne izvrsnosti kako bi znanja, vještine i, posebice, motivacija pratili
razvoj portfelja proizvoda.
70
Spj Turizam – rezultati poslovanja
Turistički dio poslovanja Grupe ostvario je 2,89 milijuna noćenja, što je za osam
posto više nego u 2010. godini. U čvrstim objektima ostvaren je rast noćenja
od devet posto. Unatoč vrlo blagom oporavku gospodarstava glavnih emitivnih
tržišta, ostvaren je rast cijena noćenja od 5,5 posto. To je rezultat dugogodišnjeg
ulaganja u prepoznatljivu ponudu u višem cjenovnom segmentu. Hotel Lone
otvoren je u lipnju 2011. godine te s hotelom Monte Mulini predstavlja vrh
hotelske i ukupne turističke ponude na destinaciji Rovinj-Vrsar. Proizvod je
prilagođen i kongresnom turizmu – rastućem, održivom, a time i poslovno
vrlo atraktivnom tržišnom segmentu.
U 2011. godini Maistra je ostvarila prihod od prodaje u iznosu od 591 milijun
kuna, što je za 15 posto više od prošlogodišnjeg. Operativna dobit iz poslovanja
iznosila je 45 milijuna kuna, što je za oko 20 posto više od prošlogodišnje dobiti.
račun dobiti i gubitka spj turizam
(u tisućama kuna)
ukupni poslovni prihodi
Dobit iz poslovnih aktivnosti
DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA
Porez na dobit
Neto dobit za godinu
MANJINSKI UDJELI
NETO DOBIT
71
2009. 2010.
2011.
499.333
-26.042
-52.423
-3.820
-48.603
-7.195
-41.408
522.595
25.113
-21.285
-815
-20.470
-2.097
-18.373
598.808
44.871
-26.391
-1.976
-24.414
-1.017
-23.397
Cromaris – i dalje visoke stope rasta prodaje
Cromaris je i u 2011. godini ostvario znatne stope rasta prodaje, točnije prodaja je porasla za 44 posto u usporedbi s prethodnim izvještajnim razdobljem.
Cromarisove prosječne stope rasta prodaje u razdoblju 2008. – 2011. iznose oko
30 posto. Do 2015. prosječno će dodatno rasti oko 25 posto kako bi se dostigla
planirana godišnja količina prodaje od 5000 tona. Tom se količinom osigurava
ekonomija obujma, nužna za održivost tvrtke. Kako bi se osigurao rast tvrtke,
pojačane su prodajne aktivnosti na izvoznim tržištima. Trenutačno se izvozi
oko 60 posto ukupne prodaje s trendom rasta. Kako bi proizvodnja podržala
takav rast prodaje, u Cromarisu je završena instalacija sustava automatskog
hranjenja na dva najveća uzgajališta ribe. Time je, osim količinskog rasta,
omogućena i efikasnost proizvodnje. U 2011. godini tvrtka je zabilježila tri puta
veću proizvodnju u usporedbi s razdobljem prije ulaska Adrisa u djelatnost
zdrave hrane. Pri završetku je i proces preuzimanja nekretnine u zadarskoj
Gaženici koja će postati Cromarisov centar za preradu i distribuciju ribe. Ta
će investicija ubrzati i pojednostaviti obradu i dostavu ribe kupcima, što će
dodatno očuvati svježinu i kvalitetu proizvoda čija konzumacija ima pozitivan
utjecaj na ljudsko zdravlje. Proteklu godinu obilježili su i pomaci u prodajnom
portfelju. Počela je prodaja delikatesnog programa pod vlastitim brendom
Cromaris, a uvedene su i kornatska hama i limska dagnja kako bi se dodatno
zadovoljile potrebe potrošača. Sve navedene aktivnosti nužne su za ostvarenje
cjelovitog koncepta rasta i ponude visokokvalitetne ribe i ribljih proizvoda
pod motom – Svježe i zdravo iz Jadranskog mora. Potporu rastu i razvoju, a
time i održivosti tog posla, daje i dokapitalizacija, vrijedna 155 milijuna kuna.
Imperativ brzog rasta i razvoja nužan je i zbog činjenice da Cromaris danas
posluje u uvjetima znatnog pada subvencija, čije se ukidanje očekuje najkasnije
nakon ulaska Hrvatske u Eu.
Adris je u svibnju 2011. godine svoj udio u Opresi, najvećem lanca kioska
u Bosni i Hercegovini, povećao na 97,1 posto.
72
Financijski pokazatelji Adris grupe
Novčani tok iz poslovnih aktivnosti u 2011. godini iznosio je 664 milijuna kuna,
a novac generiran poslovanjem iznosio je 813 milijuna kuna.
Novčani tok iz ulagačkih aktivnosti u 2011. iznosio je negativnih 507 milijuna
kuna. Na strani priljeva naplaćena je kamata te primici od dividende i prodaje
vrijednosnih papira i udjela. Odljev je posljedica ulaganja u materijalnu imovinu te ulaganja u depozite i obveznice.
Ulaganje u materijalnu imovinu najvećim je dijelom posljedica ulaganja
u novi hotel Lone, sustav automatskog hranjenja ribe u Cromarisu i gradnju
tvornice u Iranu. Dio slobodnih sredstava uložen je u različite financijske proizvode, pri čemu se vodilo računa o optimalnom omjeru prinosa i likvidnosti.
Novčani tok iz financijskih aktivnosti iznosio je negativnih 81 milijun kuna
i određen je isplatom dividende u visini od 115 milijuna kuna.
Dobra likvidnost i niska zaduženost i dalje su karakteristike poslovanja Adris
grupe. Koeficijent likvidnosti, definiran odnosom tekuće imovine i tekućih
obveza, i dalje je visok te je u 2011. iznosio 3,9. Koeficijent zaduženosti od 0,17
i dalje upućuje na mogućnost većeg korištenja financijskom polugom, odnosno
mogućnost korištenja vanjskim izvorima za financiranje budućih poslovnih
aktivnosti. Adris grupa ima samo 55 milijuna kuna dugoročnih kreditnih
obveza, a strukturu kratkoročnih obveza čini 28 posto, odnosno kratkoročni
krediti iznose 360 milijuna kuna. Povećanje kratkoročnih kreditnih obveza
nastalo je zbog povećanja okvirnog kredita koji je posljedica optimiranja prinosa na postojeće dugoročne plasmane i druge financijske proizvode s jedne
te optimalnog upravljanja radnim kapitalom s druge strane.
Kapital Adris grupe je u 2011. povećan na 7,08 milijardi kuna ili za 5,7 posto.
Zarada po dionici iznosila je 30,9 kuna, uz cjelogodišnje intenzivno trgovanje
na hrvatskom tržištu kapitala.
mr. sc. Hrvoje Patajac
73
Ruke mogu sve što požele.
Položite ih na ilustraciju i saznajte kako.
74
Promet — ‘000 kn
2009.
7 .230.810
2010.
7.309.888
2011.
7.644.265
7,6
75
Poslovni prihodi — ‘000 kn
2009.
2 .874.067
2010.
2.837.064
2011.
2.861.183
2,9
77
Imovina — ‘000 kn
2009.
7.602.217
2010.
2011.
8.249.2948.798.348
8,8
79
Kapital — ‘000 kn
2009.
6 .339.642
2010.
6.703.486
2011.
7.084.953
7,1
81
Ukupna prodaja cigareta — komada cigareta
2009.
1 2.532.370.908
2010.
13.086.155.815
2011.
12.023.370.741
12
83
III
Adris grupa d.d.
Izvješće neovisnog revizora
i konsolidirani financijski
izvještaji 31. prosinca 2011.
Dioničarima i Upravi društva adris grupa d.d.
Obavili smo reviziju priloženih konsolidiranih financijskih izvještaja Adris grupa d.d.
i njegovih podružnica (“Grupa“) koji obuhvaćaju konsolidirani izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2011. godine, konsolidirane izvještaje o sveobuhvatnoj dobiti, promjenama kapitala i novčanom toku za godinu tada završenu te
sažetak značajnih računovodstvenih politika i ostalih objašnjavajućih informacija.
Odgovornost Uprave za konsolidirane financijske izvještaje
Uprava je odgovorna za sastavljanje i objektivan prikaz ovih konsolidiranih
financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog
izvještavanja i za one interne kontrole za koje Uprava odredi da su potrebne
za omogućavanje sastavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja koji su bez
značajnog pogrešnog prikazivanja, uslijed prijevare ili pogreške.
84
Odgovornost revizora
Naša je odgovornost izraziti mišljenje o ovim konsolidiranim financijskim izvještajima na osnovu naše revizije. Reviziju smo obavili sukladno Međunarodnim
revizijskim standardima koji nalažu pridržavanje etičkih pravila, te planiranje
i provođenje revizije kako bi se s razumnom mjerom sigurnosti utvrdilo da su
konsolidirani financijski izvještaji bez materijalno značajnih grešaka.
Revizija uključuje provođenje procedura u svrhu pribavljanja revizijskih dokaza
o iznosima i objavama u konsolidiranim financijskim izvještajima. Odabir procedura ovisi o prosudbi revizora, uključujući i procjenu rizika materijalno značajnih
grešaka u konsolidiranim financijskim izvještajima, koje mogu nastati kao posljedica prijevare ili pogreške. U procjenjivanju tih rizika, revizor razmatra interne
kontrole relevantne za subjektovo sastavljanje i objektivan prikaz konsolidiranih
financijskih izvještaja u svrhu provođenja revizijskih procedura u skladu s postojećim okolnostima, a ne u svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih
kontrola poslovnog subjekta. Revizija isto tako uključuje ocjenu primjerenosti računovodstvenih politika, razumnost računovodstvenih procjena koje je definirala
uprava, kao i ocjenu cjelokupnog prikaza konsolidiranih financijskih izvještaja.
Uvjereni smo da su nam pribavljeni revizijski dokazi dostatni i čine odgovarajuću osnovu u svrhu izražavanja našeg mišljenja.
Mišljenje
Prema našem mišljenju, konsolidirani financijski izvještaji prikazuju realno i
objektivno, u svim značajnim aspektima, financijski položaj Grupe na dan 31. prosinca 2011. godine, rezultate njenog poslovanja i novčane tokove za godinu koja
je tada završila sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.
John Mathias Gasparac, prokurist
PricewaterhouseCoopers d.o.o.
Zagreb, 20. ožujka 2012.
Ranka Bunčić, ovlašteni revizor
85
konsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za godinu koja je
završila 31. prosinca 2011.
(u tisućama kuna)
Bilješka
2011.
2010.
Poslovni prihodi
5 2.804.575 2.788.076
Ostali prihodi
6
45.601
47.021
Promjena vrijednosti zaliha nedovršene
proizvodnje i gotovih proizvoda
34.607
(36.237)
Troškovi materijala i usluga
7 (1.566.002) (1.442.610)
Troškovi zaposlenih
8 (487.709)
(485.740)
Amortizacija i vrijednosna usklađenja 15, 16, 17 (246.274)
(258.957)
Ostali poslovni rashodi
9 (239.355)
(191.111)
Ostali dobici /(gubici) – neto
10
171.370
94.763
Dobit iz poslovanja 516.813
515.205
Financijski prihodi
11
132.518
93.179
Financijski rashodi
11
(23.064)
(19.827)
Financijski prihodi – neto
11
109.454
73.352
Udio u dobiti pridruženih društava
18
17.3706.929
Dobit prije oporezivanja
643.637
595.486
Porez na dobit
12 (145.500)
(129.855)
Neto dobit za godinu
498.137
465.631
Ostala sveobuhvatna dobit
Tečajne razlike
2.180
(3.631)
Ostala sveobuhvatna dobit
2.180
(3.631)
Ukupna sveobuhvatna dobit za godinu
500.317
462.000
Neto dobit za:
Dioničare Društva
498.364
472.447
Manjinski interes
(227)
(6.816)
498.137 465.631
86
Sveobuhvatna dobit za:
Dioničare Društva
500.544
468.231
Manjinski interes
(227)
(6.231)
500.317462.000
Osnovna/razrijeđena zarada po dionici koja
se odnosi na dioničare Društva (u kunama) 13
30,8529,24
Ove konsolidirane financijske izvještaje na stranicama od 86 do 180 odobrila
je Uprava Društva 20. ožujka 2012. godine.
mr. Ante Vlahović
predsjednik Uprave
87
konsolidirani izvještaj o financijskom položaju na dan
31. prosinca 2011.
(u tisućama kuna)
Bilješka
2011.
2010.
IMOVINA
Dugotrajna imovina
Nekretnine, postrojenja i oprema
15 3.461.438 3.278.106
Ulaganja u nekretnine
16
81.822
33.343
Nematerijalna imovina
17
163.367
172.864
Odgođena porezna imovina
21
97.953
82.249
Ulaganja u pridružena društva
18
147.345
137.126
Potraživanja iz poslovanja
i ostala potraživanja
20
7.288
9.074
3.959.2133.712.762
Kratkotrajna imovina
Zalihe
22707.551704.663
Potraživanja iz poslovanja
i ostala potraživanja
20 1.275.910 1.172.076
Financijska imovina po fer vrijednosti
u računu dobiti i gubitka
24
285.100
303.210
Depoziti
232.413.621 2.270.851
Novac i novčani ekvivalenti
23
156.953
80.914
4.839.1354.531.714
Dugotrajna imovina namijenjena prodaji
–
4.818
–4.536.532
Ukupno imovina 8.798.348 8.249.294
88
KAPITAL I OBVEZE
Kapital i rezerve
Temeljni kapital
164.000
164.000
Kapitalna dobit
16.922
16.922
Vlastite dionice
(41.459)
(41.459)
Zakonske pričuve
12.448
12.448
Ostale pričuve 6.354.490 5.885.564
Zadržana dobit
578.552
666.011
25
7.084.9536.703.486
Manjinski udjeli201.445 239.871
Ukupno kapital 7.286.398 6.943.357
OBVEZE
Dugoročne obveze
Krediti
2654.19241.504
Rezerviranja
28178.834136.296
Odgođena porezna obveza
21
17.686
18.005
250.712195.805
Kratkoročne obveze
Obveze prema dobavljačima i ostale obveze 27
852.491
751.967
Obveze za porez na dobit
42.233
7.627
Krediti
26359.485339.646
Rezerviranja
28 7.02910.892
1.261.2381.110.132
Ukupno obveze 1.511.950 1.305.937
Ukupno kapital i obveze 8.798.348 8.249.294
89
konsolidirani izvještaj u promjenama dioničke glavnice za godinu
koja je završila na dan 31. prosinca 2011.
glavnica koja se može temeljni kapitalna
(u tisućama kuna)
bilješke
kapital
dobit
Stanje 1. siječnja 2010.
Dobit za 2010. godinu
Ostala sveobuhvatna dobit
Tečajne razlike Ukupna sveobuhvatna dobit Transakcije s vlasnicima
Otkup od manjinskih dioničara
29
Prijenos zadržane dobiti
25/iii/
Objavljena dividenda
25/iv/
Ukupne transakcije s vlasnicima
Stanje 31. prosinca 2010. 25
Stanje 1. siječnja 2011.
Dobit za 2011. godinu
Ostala sveobuhvatna dobit
Tečajne razlike Ukupna sveobuhvatna dobit
Transakcije s vlasnicima
Otkup od manjinskih dioničara
29
Prijenos zadržane dobiti
25/iii/
Objavljena dividenda
25/iv/
Ukupne transakcije s vlasnicima
Stanje 31. prosinca 2011. 25
90
164.000
–
–
–
–
–
–
–
164.000
164.000
–
–
–
–
–
–
–
164.000
16.922
–
–
–
–
–
–
–
16.922
16.922
–
–
–
–
–
–
–
16.922
pripisati dioničarima društva
vlastite zakonskezadržana manjinski
dionice
pričuve
pričuve
dobit
udjeli
(41.459)
–
–
–
–
–
–
–
(41.459)
(41.459)
–
–
–
–
–
–
–
(41.459)
12.448
–
5.409.212
–
–
–
778.519
472.447
–
(4.216)
– 468.231
–
8.988
–
–
467.364
(467.364)
–
–
(113.375)
– 476.352 (580.739)
12.448 5.885.564
666.011
12.448 5.885.564
666.011
–
–
498.364
–
–
–
–
2.180
500.544
–
(5.702)
–
–
474.628
(474.628)
–
–
(113.375)
– 468.926 (588.003)
12.448 6.354.490
578.552
91
ukupno
258.134 6.597.776
(6.816) 465.631
585
(3.631)
(6.231)462.000
(12.032)
(3.044)
–
–
– (113.375)
(12.032)(116.419)
239.871 6.943.357
239.871 6.943.357
(227) 498.137
–
(227)
2.180
500.317
(38.199) (43.901)
–
–
– (113.375)
(38.199)(157.276)
201.445 7.286.398
KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA
31. PROSINCA 2011.
(u tisućama kuna)
Bilješka
2011.
2010.
Novčani tok iz poslovnih aktivnosti:
Novac generiran poslovanjem
30
Plaćeni porez Plaćena kamata
Novčani tok iz poslovnih aktivnosti
812.783
(127.175)
(21.809)
663.799
791.496
(148.586)
(14.165)
628.745
Novčani tok korišten za ulagačke aktivnosti:
Primici od udjela u pridruženim društvima 18
7.151
10.779
Otkup dionica od manjinskih dioničara
29
(43.901)
(3.044)
Ulaganja u depozite i obveznice (142.770)
(614.258)
Primici od prodaje ulaganja u vrijednosne
papire i udjele
9.849
66.323
Nabava materijalne
i nematerijalne imovine
15, 16, 17 (483.490)
(227.699)
Naplaćeni/(dani) krediti
12.738
(74.711)
Naplaćene kamate
124.199
88.935
Primici od prodaje materijalne imovine
6.815
2.101
Primici od dividendi
10
2.265
615
Novčani tok korišten za ulagačke aktivnosti (507.144) (750.959)
Novčani tok korišten za financijske aktivnosti:
Isplata dividendi (111.847)
(110.845)
Otplata kredita
(7.274)
(21.174)
Primici od kredita
38.505
252.282
Novčani tok korišten (iz)/za financijske aktivnosti
(80.616)
120.263
Neto povećanje/(smanjenje) novca
i novčanih ekvivalenata
76.039
(1.951)
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine
80.914
82.865
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine 23156.953 80.914
92
b i l j e š ka 1
Opći podaci
Adris grupa Rovinj (Grupa) sastoji se od Matice Adris grupa d.d., Rovinj
(Društvo) i podružnica navedenih u nastavku.
Matica je registrirana u Rovinju, Obala Vladimira Nazora 1, Hrvatska i bavi
se upravljanjem ulaganjima u povezana društva i ostalim ulaganjima. Grupa se
preko nekoliko podružnica bavi proizvodnjom i preradom duhana i trgovinom
duhanskim proizvodima, turizmom, trgovinom te marikulturom.
Na dan 31. prosinca 2011. i 2010. godine dionice Adris grupe d.d., Maistra
d.d. i Tvornice duhana Zagreb d.d. kotiraju na tržištu javnih dioničkih društava
na Zagrebačkoj burzi.
93
Adris grupa d.d. vlasnik je nekoliko društava koja čine Adris grupu (Grupu).
Naziv podružnice (% vlasništva)
2011.
2010.
Tdr d.o.o., Rovinj, Hrvatska
Tvornica duhana Zagreb d.d., Hrvatska
Hrvatski duhani d.d., Virovitica, Hrvatska
iNovine d.d., Zagreb, Hrvatska
Istragrafika d.d., Rovinj, Hrvatska
Abilia d.o.o., Rovinj, Hrvatska
Rovita d.o.o. Rovinj, Hrvatska
Tdr Rovita Ljubljana d.o.o., Slovenija
Rovita Tuzla d.o.o., Bosna i Hercegovina
Tdr Blažuj d.o.o., Bosna i Hercegovina
Tdr Beograd d.o.o., Srbija
Tdr Skopje d.o.o.e.l., Makedonija
Tdr Sh.p.k., Priština, Kosovo
Tdr Podgorica d.o.o., Crna Gora
Rovita Sofija, Bugarska
Tdr Germany, Hamburg, Njemačka
Adista d.o.o., Rovinj, Hrvatska
Adria Resorts d.o.o., Rovinj, Hrvatska
Maistra d.d., Rovinj, Hrvatska
Cromaris d.d., Zadar, Hrvatska
Slobodna Katarina d.o.o. Rovinj, Hrvatska
Otok Katarina d.o.o. Rovinj, Hrvatska
Cenmar Export Import d.o.o. Kali, Hrvatska
Cenmar Tkon d.o.o. Zadar, Hrvatska
Cenmar Košara d.o.o. Zadar, Hrvatska
Opresa d.d., Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tdr Parsian Company, Iran
100,00
98,22
92,70
88,80
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
84,05
98,26
100,00
–
100,00
100,00
100,00
97,10
100,00
100,00
98,02
89,12
88,80
96,32
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
84,05
84,06
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
51,20
–
94
B I L J E Š KA 2
Sažetak značajnih
računovodstvenih politika
Slijedi prikaz značajnih računovodstvenih politika usvojenih za pripremu ovih
konsolidiranih financijskih izvještaja. Ove računovodstvene politike dosljedno
su primjenjivane za sva razdoblja uključena u ove izvještaje, osim tamo gdje
je drugačije navedeno.
2.1
Osnove sastavljanja
Konsolidirani financijski izvještaji Grupe sastavljeni su sukladno Među­na­
ro­dnim standardima financijskog izvještavanja (Msfi) primjenom metode
povijesnog troška, koji su promijenjeni obavljenom revalorizacijom financijske
imovine po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka.
Sastavljanje financijskih izvještaja sukladno Msfi-ju zahtijeva upotrebu
određenih ključnih računovodstvenih procjena. Također se od Uprave zahtijeva da se služi prosudbama u procesu primjene računovodstvenih politika
Grupe. Područja koja uključuju viši stupanj prosudbe ili složenosti, odnosno
područja gdje su pretpostavke i procjene važne za financijske izvještaje prikazana su u bilješci 4.
a) Novi i dopunjeni standardi koje je Grupa usvojila
Grupa nije usvojila nijedan novi i dopunjeni standard.
95
b) Novi i dopunjeni standardi i tumačenja koji su prvi put obvezni
u financijskoj godini koja počinje 1. siječnja 2011. godine, ali
trenutačno nisu relevantni za Grupu (iako mogu utjecati na
računovodstveni tretman budućih transakcija i događaja)
Sljedeći standardi i dodaci postojećim standardima objavljeni su te su obvezni
za računovodstvena razdoblja Grupe koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja
2011. godine ili kasnija razdoblja, ali nisu trenutačno relevantni za Grupu.
· Dodatak Mrs-u 32 Financijski instrumenti: Prezentacija – klasifikacija izdavanja
prava (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. veljače
2010. godine). Dodatak dopušta da se prava, opcije i varanti za kupnju nepromjenjivog broja vlastitih subjektovih vlasničkih instrumenata za nepromjenjivi
iznos bilo koje valute mogu klasificirati kao vlasnički instrumenti pod uvjetom
da subjekt nudi prava, opcije ili varante razmjerno svim svojim postojećim
vlasnicima iste klase svojih nederivativnih vlasničkih instrumenata. Ne očekuje
se da će dodatak imati značajan utjecaj na financijski položaj i rezultat Grupe
s obzirom na to da Grupa nema takvih instrumenata.
· Ifric 19 Podmirenje financijskih obveza s vlasničkim instrumentima (na snazi
za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. srpnja 2010. godine).
Tumačenje razjašnjava zahtjeve Msfi-ja kada subjekt ponovno pregovara uvjete
financijske obveze sa svojim vjerovnikom te vjerovnik prihvaća dionice subjekta ili druge vlasničke instrumente kao podmirenje financijske obveze u
cijelosti ili djelomično. Ne očekuje se da će imati značajan utjecaj na financijske
izvještaje Grupe.
· Dodatak Msfi-ju 1 Prva primjena Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja – Ograničeno izuzeće od objava usporedivih podataka zahtijevanih
po Msfi-ju 7 za subjekte koji prvi put primjenjuju Msfi-je (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. srpnja 2010. godine). Dodatak
razjašnjava da subjekti koji prvi put primjenjuju Msfi-je ne moraju objaviti
usporedne podatke kao što je izneseno u dodatku Msfi-ja 7, a koji je objavljen u
ožujku 2009. godine. Dodatak neće imati utjecaja na financijski položaj Grupe.
96
· Dodaci Mrs-u 24 Objavljivanje povezanih stranaka (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2011. godine). Dodaci pojednostavljuju definiciju povezanih stranaka i mijenjaju određene zahtjeve za
objavljivanjem za društva povezana s državom. Ne očekuje se da će dodaci imati
utjecaja na financijski položaj i rezultat Grupe niti na objavljivanje informacija
o povezanim strankama.
· Dodatak Ifric 14 Ograničenje uz imovinu planova definiranih primanja, zahtjevi
minimalnih financiranja i njihovo međudjelovanje (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2011. godine). Uklanja neželjene
posljedice koje proizlaze iz tretmana plaćanja unaprijed kada postoji zahtjev
minimalnog financiranja. Rezultati unaprijed plaćenih doprinosa u određenim okolnostima priznaju se radije kao imovina nego kao trošak. Grupa nije
predmet zahtjeva minimalnog financiranja te dodatak tumačenja neće imati
utjecaja na financijski položaj i rezultat Grupe.
· Poboljšanja Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (izdana u svibnju 2010. godine i na snazi od 1. siječnja 2011. godine). Poboljšanja se sastoje od
kombinacije značajnih izmjena i pojašnjenja sljedećih standarda i tumačenja:
Msfi 1, Msfi 3, Msfi 7, Mrs 27, Mrs 34 i Ifric 13.
c) Novi standardi, dodaci i tumačenja koji su izdani, ali nisu na snazi
za financijsku godinu koja počinje 1. siječnja 2011. godine te nisu
prijevremeno usvojeni
U nastavku je dana procjena Grupe vezana za učinak ovih novih standarda
i tumačenja.
· Dodaci Msfi-ju 7 Financijski instrumenti: Objavljivanja, Prestanak priznavanja (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. srpnja
2011. godine). Ovaj dodatak promicat će transparentnost u izvješćivanju o
transfernim transakcijama i poboljšati korisnikovo razumijevanje izloženosti riziku u svezi s transferima financijske imovine i učincima tih rizika
na financijski položaj subjekta, osobito onih koji uključuju sekuritizaciju
97
financijske imovine. Ne očekuje se da će imati značajan utjecaj na financijske
izvještaje Grupe.
· Dodatak Msfi-ju 1 Prva primjena, Fiksni datumi i hiperinflacija (na snazi za
godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. srpnja 2011. godine). Ovi
dodaci uključuju dvije promjene Msfi-ja 1 Prva primjena Msfi-ja. Prvi zamjenjuje pozive na fiksni datum 1. siječnja 2004. godine s ‘dan prelaska na Msfi-je’,
uklanjajući time potrebu da subjekti koji prvi put primjenjuju Msfi-je prepravljaju transakcije prestanka priznavanja koje su se dogodile prije dana prelaska
na Msfi-je. Drugi dodatak daje smjernice o tome kako subjekt treba nastaviti
prezentirati financijska izvješća u skladu s Msfi-jima nakon razdoblja u kojem
subjekt nije mogao biti usklađen s Msfi-jima jer je njegova funkcionalna valuta
bila izložena snažnoj hiperinflaciji. Ne očekuje se da će imati značajan utjecaj
na financijske izvještaje Grupe.
· Mrs 12 Porezi na dobit – Odgođeni porezi (na snazi za godišnja razdoblja koja
počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2012. godine). Mrs 12 Porezi na dobit, trenutno zahtijeva da subjekt mjeri odgođeni porez vezan za imovinu ovisno o
tome očekuje li subjekt da će nadoknaditi knjigovodstvenu vrijednost imovine
kroz korištenje ili prodaju. Može biti teško i subjektivno procijeniti hoće li se
vrijednost nadoknaditi kroz korištenje ili kroz prodaju kad se imovina mjeri
korištenjem modela fer vrijednosti po Mrs-u 40 Ulaganja u nekretnine. Ovaj
dodatak stoga uvodi iznimku od postojećeg načela za mjerenje odgođene porezne imovine ili obveza koje nastaju iz ulaganja u nekretnine koje se mjere po
fer vrijednosti. Kao rezultat dodataka, SIC 2 Porez na dobit – nadoknada revalorizirane imovine koja se ne amortizira više se neće primjenjivati na ulaganja u
nekretnine koja se vode po fer vrijednosti. Dodaci također uključuju preostale
smjernice u Mrs 12 koje su ranije bile sadržane u Sic-u 21, koji je povučen. Ne
očekuje se da će imati značajan utjecaj na financijske izvještaje Grupe.
· Dodatak Mrs-u 1 Prezentiranje financijskih izvješća vezano za ostalu sveobuhvatnu
dobit (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. srpnja 2012.
godine). Glavna promjena koja je rezultat ovih dodataka je zahtjev da subjekti
grupiraju stavke prikazane u ‘ostaloj sveobuhvatnoj dobiti’ na osnovu toga je li ih
98
·
·
·
·
naknadno moguće reklasificirati u račun dobiti i gubitka (usklada reklasifikacije).
Dodaci se ne bave pitanjem koje stavke se prikazuju u ostaloj sveobuhvatnoj
dobiti. Ne očekuje se da će imati značajan utjecaj na financijske izvještaje Grupe.
Dodatak Mrs-u 19 Primanja zaposlenih (na snazi za godišnja razdoblja koja
počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. godine). Ovi dodaci uklanjanju koridor
pristup i izračunavaju financijske troškove na osnovi neto financiranja. Ne
očekuje se da će imati značajan utjecaj na financijske izvještaje Grupe.
Msfi 9 Financijski instrumenti (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na
dan ili nakon 1. siječnja 2013. godine). Msfi 9 je prvi standard koji je izdan kao
dio šireg projekta zamjenjivanja Mrs-a 39 Priznavanje i mjerenje. Msfi 9 zadržava, ali pojednostavljuje model miješanog mjerenja i utvrđuje dvije primarne
kategorije mjerenja financijske imovine: amortizirani trošak i fer vrijednost.
Osnova klasifikacije ovisi o poslovnom modelu subjekta i ugovornim karakteristikama novčanog tijeka financijske imovine. Smjernice Mrs-a 39 o umanjenju
vrijednosti financijske imovine i računovodstvu zaštite nastavljaju se primjenjivati. Ne očekuje se da će imati značajan utjecaj na financijske izvještaje Grupe.
Msfi 10 Konsolidirana financijska izvješća (na snazi za godišnja razdoblja koja
počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. godine). Cilj Msfi-ja 10 je utvrditi
načela za prezentiranje i pripremu konsolidiranih financijskih izvješća kada
subjekt kontrolira jedno ili više drugih subjekata (subjekt koji kontrolira jedno
ili više drugih subjekata) kako bi prezentirao konsolidirana financijska izvješća.
Određuje načela kontrole, te utvrđuje kontrole kao osnovu za konsolidaciju.
Navodi kako primijeniti načelo kontrole u utvrđivanju kontrolira li ulagatelj
subjekt u koji ulaže te mora li ga stoga konsolidirati. Navodi računovodstvene
zahtjeve za pripremu konsolidiranih financijskih izvješća. Ne očekuje se da će
imati značajan utjecaj na financijske izvještaje Grupe.
Msfi 11 Zajednički aranžmani (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na
dan ili nakon 1. siječnja 2013. godine). Msfi 11 realističnije odražava zajedničke
aranžmane usredotočujući se na prava i obveze aranžmana, a ne na njegov
pravni oblik. Postoje dvije vrste zajedničkih aranžmana: zajedničko poslovanje
i zajednički pothvati. Zajedničko poslovanje je kad zajednički upravitelj ima
99
prava na imovinu i obveze u svezi s aranžmanom te stoga evidentira svoje
udjele u imovini, obvezama, prihodima i rashodima. Zajednički pothvati su
kad zajednički upravitelj ima prava na neto imovinu aranžmana te stoga svoje
udjele evidentira po metodi udjela. Proporcionalna konsolidacija zajedničkih
pothvata više nije dopuštena. Ne očekuje se da će imati značajan utjecaj na
financijske izvještaje Grupe.
· Msfi 12 Objavljivanje udjela u drugim subjektima (na snazi za godišnja razdoblja
koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. godine). Msfi 12 uključuje zahtjeve za objavljivanjem za sve oblike udjela u drugim subjektima, uključujući i
zajedničke aranžmane, pridružena društva, društva s posebnom namjenom
i druga izvanbilančna ulaganja. Ne očekuje se da će imati značajan utjecaj na
financijske izvještaje Grupe.
· Msfi 13 Mjerenje fer vrijednosti (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju
na dan ili nakon 1. siječnja 2013. godine). Msfi 13 ima za cilj povećati konzistentnost i smanjiti složenost dajući točnu definiciju fer vrijednosti i jedan
izvor mjerenja fer vrijednosti te zahtjeve za objavljivanjem za uporabu u svim
Msfi-jevima. Zahtjevi ne proširuju uporabu računovodstva fer vrijednosti,
nego pružaju smjernice o tome kako bi se ono trebalo primjenjivati tamo
gdje je njegova uporaba već potrebna ili dopuštena drugim standardima
unutar Msfi-ja.Ne očekuje se da će imati značajan utjecaj na financijske
izvještaje Grupe.
· Mrs 27 (izmijenjen 2011.) Odvojena financijska izvješća (na snazi za godišnja
razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. godine). Mrs 27 (izmijenjen 2011) uključuje odredbe o odvojenim financijskim izvješćima preostale
nakon što su kontrolne odredbe Mrs-a 27 uključene u novi Msfi 10. Ne očekuje
se da će imati značajan utjecaj na financijske izvještaje Grupe.
· Mrs 28 (izmijenjen 2011.) Pridružena društva i zajednički pothvati (na snazi za
godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. godine). Mrs 28
(izmijenjen 2011.) uključuje zahtjeve da se zajednički pothvati, kao i pridružena
društva, vode po metodi udjela nakon izdavanja Msfi-ja 11. Ne očekuje se da
će imati značajan utjecaj na financijske izvještaje Grupe.
100
· Prijeboj financijske imovine i financijskih obveza – Dodaci Mrs-u 32 (izdani u
prosincu 2011. godine i na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili
nakon 1. siječnja 2014. godine). Dodatak je dodao smjernice za primjenu Mrs-a
32 kako bi se riješile nedosljednosti utvrđene primjenom nekih od kriterija
za prijeboj. To uključuje pojašnjenje značenja ‘trenutno ima zakonski provedivo pravo prijeboja’ te da se neki sustavi bruto podmirenja mogu smatrati
ekvivalentom neto podmirenja. Ne očekuje se da će imati značajan utjecaj na
financijske izvještaje Grupe.
· Objavljivanja – Prijeboj financijske imovine i financijskih obveza – Dodaci Msfiju 7 (izdani u prosincu 2011. godine i na snazi za godišnja razdoblja koja počinju
na dan ili nakon 1. siječnja 2013. godine). Dodatak zahtijeva objavljivanja koja
će omogućiti korisnicima financijskih izvješća subjekta da procijene učinak ili
potencijalni učinak prijeboja, uključujući i pravo na prijeboj. Ne očekuje se da
će imati značajan utjecaj na financijske izvještaje Grupe.
2.2
Konsolidacija
a) Podružnice
Podružnice su sva društva (uključujući i društva s posebnom namjenom) nad
kojima Grupa ima kontrolu nad financijskim i poslovnim politikama, što u
pravilu uključuje više od pola glasačkih prava. Postojanje i učinak potencijalnih
prava glasa koja se mogu iskoristiti ili zamijeniti razmatraju se prilikom procjene ima li Grupa kontrolu nad drugim poslovnim subjektom. Podružnice su u
potpunosti konsolidirane od datuma na koji je kontrola stvarno prenesena na
Grupu te isključene iz konsolidacije od dana kad ta kontrola prestane.
Grupa koristi računovodstvenu metodu kupnje za računovodstveni tretman
poslovnih spajanja. Naknada prenesena za stjecanje podružnice je fer vrijednost prenesene imovine, nastalih obveza i glavničkih udjela izdanih od strane
Grupe. Prenesena naknada uključuje fer vrijednost svake stavke imovine ili
101
obveza koja je rezultat ugovora o potencijalnoj naknadi. Troškovi povezani
sa stjecanjem iskazuju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti kako nastanu.
Stečena prepoznatljiva imovina, obveze i potencijalne obveze u poslovnom
spajanju početno se mjere po fer vrijednosti na dan stjecanja. Grupa priznaje
manjinske udjele u stečenom društvu ili po fer vrijednosti ili po proporcionalnom udjelu manjinskog udjela u neto imovini stečenog društva.
Ulaganja u podružnice iskazuju se po trošku, umanjeno za ispravak vrijednosti. Trošak se usklađuje kako bi odražavao promjene naknade koje proizlaze
iz promjena potencijalne naknade. Trošak uključuje i izravne troškove ulaganja
koji se mogu pripisati.
Višak prenesene naknade, iznos bilo kojeg manjinskog udjela u stečenom
društvu i fer vrijednost na dan stjecanja bilo kojeg ranijeg glavničkog udjela u
stečenom društvu iznad fer vrijednosti udjela Grupe u stečenoj prepoznatljivoj neto imovini iskazuje se kao goodwill. Ako je to manje od fer vrijednosti
neto imovine stečene podružnice u slučaju kupnje po cijeni nižoj od prodajne,
razlika se iskazuje izravno u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti (bilješka 2.6).
Sve transakcije unutar Grupe, stanja i nerealizirani dobici od transakcija
unutar društava Grupe se eliminiraju. Isto tako eliminiraju se i nerealizirani
gubici. Prema potrebi, računovodstvene politike podružnica izmijenjene su
kako bi se uskladile s politikama koje primjenjuje Grupa.
b) Transakcije i manjinski udjeli
Grupa transakcije s manjinskim dioničarima tretira kao transakcije s većinskim
vlasnicima Grupe. Kod otkupa dionica od manjinskih dioničara razlika između
plaćenih iznosa i pripadajućeg stečenog udjela knjigovodstvene vrijednosti
neto imovine podružnice iskazuje se u kapitalu. Dobici ili gubici od prodaje
manjinskog udjela isto tako iskazuju se u kapitalu.
Kad Grupa izgubi kontrolu ili značajan utjecaj, svi zadržani udjeli u dru­
štvu ponovno se procjenjuju na svoju fer vrijednost, uz priznavanje promjene
knjigovodstvene vrijednosti u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti. Fer vrijednost
102
je početna knjigovodstvena vrijednost u svrhu naknadnog računovodstvenog
tretmana zadržanih udjela kao pridruženog društva, zajedničkog pothvata ili
financijske imovine. Nadalje, svi iznosi prethodno priznati u ostalom sveobuhvatnom prihodu vezani za to društvo računovodstveno se tretiraju kao da je
Grupa izravno prodala povezanu imovinu ili obveze. To može značiti da se
iznosi prethodno priznati u ostalom sveobuhvatnom prihodu reklasificiraju
u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.
Ako se smanji vlasnički udio u pridruženom društvu, ali je zadržan značajan
utjecaj, u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, kad je to potrebno, reklasificira se
samo proporcionalni dio iznosa prethodno priznatih u ostalom sveobuhvatnom prihodu.
c) Ulaganja u pridružena društva
Pridruženim društvima smatra se društva u kojima Grupa ima između 20 i
50% glasačkih prava, odnosno u kojima ima značajan utjecaj, ali nema kontrolu.
U financijskim izvještajima Grupe navedena ulaganja iskazana su primjenom
metode udjela, te su početno priznata po trošku. Ulaganja Grupe u pridružena
društva uključuje goodwill utvrđen kod stjecanja (umanjen za akumulirane
gubitke od umanjenja).
Udio Grupe u dobicima ili gubicima pridruženih društava nakon stjecanja
priznaje se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, a udio promjena u pričuvama
nakon stjecanja priznaje se u pričuvama. Knjigovodstvena vrijednost ulaganja
usklađuje se za kumulativne promjene nastale nakon stjecanja. Kada je udio
Grupe u gubicima pridruženog društva jednak, odnosno kada nadmašuje vlasnički udio u pridruženom društvu, uključujući sva neosigurana potraživanja
koja čine sastavni dio neto ulaganja, Grupa ne priznaje daljnje gubitke, osim ako
su za Grupu nastale obveze ili ako su izvršena plaćanja u ime pridruženog društva.
Nerealizirani dobici od transakcija između Grupe i njegovih pridruženih
društava eliminiraju se do visine udjela Grupe u pridruženim društvima.
Jednako tako, eliminiraju se i nerealizirani gubici, ako transakcija ne pruža
103
dokaze o umanjenju vrijednosti prenesene imovine. Prema potrebi, računovodstvene politike pridruženih društava izmijenjene su kako bi se uskladile s
politikama koje primjenjuje Grupa.
2.3
Izvještavanje o segmentima
Operativni segmenti su dijelovi subjekta o kojima se izvještava na način
koji je konzistentan s internim izvještavanjem koje se prezentira glavnom
donositelju poslovnih odluka. Glavni donositelj poslovnih odluka koji je odgovoran za donošenje odluka o resursima koje treba rasporediti na segment
i ocijeniti njegovo poslovanje identificiran je kao Uprava Adris grupe koja
donosi strateške odluke.
2.4
Strane valute
a) Funkcionalna i izvještajna valuta
Stavke uključene u financijske izvještaje svake pojedine članice Grupe iskazane
su u valuti primarnoga gospodarskog okruženja u kojem članica Grupe posluje
(funkcionalna valuta). Konsolidirani financijski izvještaji prikazani su u kunama, što predstavlja funkcionalnu valutu Društva i izvještajnu valutu Grupe.
b) Transakcije i stanja u stranoj valuti
Transakcije u stranim sredstvima plaćanja prevode se u funkcionalnu valutu
tako da se iznosi u stranim sredstvima plaćanja preračunavaju po tečaju na
dan transakcije. Dobici ili gubici od tečajnih razlika, koji nastaju prilikom
podmirenja tih transakcija i preračuna monetarne imovine i obveza izraženih
u stranim valutama, priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.
104
Tečajne razlike nastale na nemonetarnoj imovini u stranoj valuti kao što su
glavničke vrijednosnice iskazane po fer vrijednosti u izvještaju o sveobuhvatnoj
dobiti iskazane su u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti kao dio njihovih dobitaka
ili gubitaka od preračuna na fer vrijednost.
c) Članice Grupe
Rezultati poslovanja i financijsko stanje svih članica Grupe čija se funkcionalna valuta razlikuje od izvještajne valute preračunavaju se u izvještajnu valutu
kako slijedi:
i. imovina i obveze za svaku bilancu preračunavaju se prema zaključnom tečaju
na datum te bilance;
ii. prihodi i rashodi za svaki izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti preračunavaju se
prema prosječnim tečajevima; i
iii. sve nastale tečajne razlike priznaju se u sveobuhvatnoj dobiti.
U konsolidaciji, tečajne razlike nastale preračunom neto ulaganja u inozemna
ovisna društva evidentiraju se unutar dioničkog kapitala. Prilikom prodaje
inozemnog ovisnog društva, sve tečajne razlike priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti kao dio dobitka ili gubitka od prodaje.
2.5
Nekretnine, postrojenja i oprema
Nekretnine, postrojenja i oprema iskazani su u bilanci po povijesnom trošku
umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Povijesni trošak uključuje trošak
koji je izravno povezan sa stjecanjem imovine.
Naknadni izdaci uključuju se u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili se, po
potrebi, priznaju kao zasebna imovina jedino ako Grupa bude imala ekonomske koristi od spomenute imovine, te ako se trošak imovine može pouzdano
105
mjeriti. Svi ostali troškovi investicijskog i tekućeg održavanja terete izvještaj o
sveobuhvatnoj dobiti u financijskom razdoblju u kojem su nastali.
Zemljište i imovina u pripremi se ne amortiziraju. Amortizacija ostalih nekretnina, postrojenja i opreme obračunava se primjenom pravocrtne metode
u svrhu alokacije troška te imovine na njenu rezidualnu vrijednost tijekom
njenog procijenjenog korisnog vijeka trajanja kako slijedi:
Zgrade8 – 50 godina
Postrojenja i oprema2 – 20 godina
Rezidualna vrijednost imovine je procijenjeni iznos koji bi Grupa trenutno dobila od prodaje imovine umanjenog za procijenjeni trošak prodaje u
slučaju da je imovina dosegla starost i stanje koje se očekuje na kraju vijeka
trajanja imovine. Rezidualna vrijednost imovine je nula ako Grupa očekuje da će ju koristiti do kraja njenog vijeka trajanja. Rezidualna vrijednost
imovine i korisni vijek uporabe pregledavaju se na svaki datum bilance i po
potrebi usklađuju.
U slučaju da je knjigovodstveni iznos imovine veći od procijenjenog nadoknadivog iznosa, razlika se otpisuje do nadoknadivog iznosa (bilješka 2.8).
Dobici i gubici nastali prodajom određuju se usporedbom prihoda i knjigovodstvene vrijednosti sredstva i uključuju u ostale dobitke/gubitke u izvještaju
o sveobuhvatnoj dobiti.
2.6
Nematerijalna imovina
a) Licence za softver
Licence za softver kapitaliziraju se na temelju troškova stjecanja i troškova
koji nastaju dovođenjem softvera u radno stanje. Ovi troškovi amortiziraju se
tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe u razdoblju od 5 godina.
106
b) Zaštitni znakovi i licence
Zaštitni znakovi i licence iskazani su po povijesnom trošku. Zaštitni znakovi
i licence imaju ograničen vijek uporabe i iskazuju se po trošku umanjenom
za akumuliranu amortizaciju. Amortizacija se obračunava pravocrtnom metodom kako bi se alocirao trošak zaštitnih znakova i licenci tijekom njihovog
procijenjenog vijeka uporabe od 5 godina.
c) Goodwill
Goodwill je razlika između fer vrijednosti troška stjecanja i fer vrijednosti
udjela Grupe u neto prepoznatljivoj imovini stečene podružnice na dan
stjecanja. Goodwill nastao stjecanjem podružnica iskazuje se u okviru
nematerijalne imovine. Zasebno iskazan goodwill godišnje se provjerava
zbog umanjenja vrijednosti ili kad god postoje pretpostavke za umanjenje
te se iskazuje po trošku stjecanja umanjenom za akumulirane gubitke od
umanjenja vrijednosti. Gubici od umanjenja vrijednosti goodwilla se ne
ukidaju.
Goodwill se alocira na jedinice stvaranja novca za potrebe testiranja umanjenja vrijednosti. Alokacija se provodi na one jedinice stvaranja novca za
koje se očekuje da će imati koristi od poslovnog spajanja u kojem je nastao
goodwill (Bilješka 2.8).
2.7
Ulaganja u nekretnine
Ulaganja u nekretnine odnose se uglavnom na poslovne zgrade i skladišta koja
se drže u svrhu dugoročnog stjecanja prihoda od najma ili zbog porasta njihove
vrijednosti i Grupa se njima ne koristi. Ulaganja u nekretnine tretira se kao
dugotrajna ulaganja, osim ako nisu namijenjena prodaji u sljedećoj godini i
kupac je identificiran, u kojem ih se slučaju svrstava u kratkotrajnu imovinu.
107
Ulaganja u nekretnine iskazuju se po povijesnom trošku umanjenom za
akumuliranu amortizaciju. Amortizacija zgrada obračunava se primjenom
pravocrtne metode u svrhu alokacije troška tijekom njihovog procijenjenog
korisnog vijeka uporabe od 40 godina.
Naknadni izdaci kapitaliziraju se samo kada je vjerojatno da će Grupa od
toga imati ekonomske koristi i kada se trošak može pouzdano mjeriti. Svi
ostali troškovi popravaka i održavanja terete izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti
kada nastanu. Ako Grupa počne koristiti imovinu namijenjenu prodaji, ona
se reklasificira u nekretnine, postrojenja i opremu te njena knjigovodstvena
vrijednost na dan reklasifikacije postaje iznos pretpostavljenog troška koji će
se naknadno amortizirati.
2.8
Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine
Godišnje se ispituje umanjenje vrijednosti za imovinu koja ima neograničen
korisni vijek uporabe i koja se ne amortizira Imovina koja se amortizira
provjerava se radi mogućeg postojanja umanjenja vrijednosti kad događaji ili
promijenjene okolnosti upućuju na to da knjigovodstvena vrijednost možda
nije nadoknadiva. Gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje se kao razlika
između knjigovodstvene vrijednosti imovine i njenog nadoknadivog iznosa.
Nadoknadivi iznos je fer vrijednost imovine umanjena za troškove prodaje
ili vrijednost imovine u uporabi, ovisno o tome koji je viši. Za potrebe procjene umanjenja vrijednosti, imovina se grupira na najnižu razinu kako bi
se pojedinačno utvrdio novčani tok (jedinice stvaranja novca). Nefinancijska
imovina, osim goodwilla, za koju je iskazan gubitak od umanjenja vrijednosti, provjerava se na svaki datum izvještavanja radi mogućeg ukidanja
umanjenja vrijednosti.
108
2.9
Financijska imovina
Klasifikacija
Grupa klasificira svoju financijsku imovinu u sljedeće kategorije: financijska
imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka te krediti i potraživanja.
Klasifikacija ovisi o svrsi za koju je financijska imovina stečena. Uprava klasificira financijsku imovinu kod početnog priznavanja.
a) Financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka
Financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka je financijska
imovina namijenjena trgovanju. Financijska imovina se klasificira u ovu kategoriju ako je stečena prvenstveno u svrhu prodaje u kratkom roku. Imovina
u ovoj kategoriji klasificirana je kao kratkotrajna imovina.
b) Krediti i potraživanja
Krediti i potraživanja su nederivativna financijska imovina s fiksnim ili odredivim plaćanjem koja ne kotira na aktivnom tržištu. Iskazana je u okviru
kratkotrajne imovine, osim imovine s dospijećem duljim od 12 mjeseci nakon
datuma bilance. Takva se imovina klasificira kao dugotrajna imovina.
Priznavanje i mjerenje
Sva kupljena i prodana financijska imovina priznaje se na datum transakcije, tj.
na datum na koji se Grupa obvezala kupiti ili prodati sredstvo. Financijska imovina iskazana po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka početno se priznaje
po fer vrijednosti, a trošak transakcije iskazuje se u izvještaju o sveobuhvatnoj
dobiti. Krediti i potraživanja iskazani su po amortiziranom trošku primjenom
metode efektivne kamate. Ulaganja se prestaju priznavati kada isteknu ili su
prenesena prava na primitak novčanih tokova od ulaganja ili kada je Grupa
prenijela sve bitne rizike i koristi vlasništva.
109
Fer vrijednosti ulaganja koja kotiraju na burzi temelje se na tekućim cijenama ponude. Ako tržište za neko financijsko sredstvo nije aktivno (kao i za
vrijednosnice koje ne kotiraju), Grupa utvrđuje fer vrijednost pomoću tehnika
procjene vrijednosti koje uzimaju u obzir nedavne transakcije pod uobičajenim
trgovačkim uvjetima, te usporedbu s drugim sličnim instrumentima.
Dobici i gubici nastali iz promjena u fer vrijednosti financijske imovine po
fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka iskazuju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u okviru ‘Ostalih dobitaka/gubitaka’ u razdoblju u kojem su nastali.
Prihodi od dividendi od financijske imovine po fer vrijednosti u računu dobiti
i gubitka iskazuju se u računu dobiti i gubitka u okviru ‘Ostalih dobitaka/
gubitaka’ kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.
2.10
Imovina u najmu
Najmovi u kojima Grupa ne snosi bitan udio rizika i koristi vlasništva klasificiraju se kao operativni najmovi. Plaćanja po osnovi operativnih najmova
iskazuju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti prema pravocrtnoj metodi u
razdoblju trajanja najma. Grupa nema financijskih najmova.
2.11
Zalihe
Zalihe sirovina i rezervnih dijelova iskazuju se po trošku nabave ili neto ostvarivoj vrijednosti, ovisno o tome koja je niža. Neto ostvariva vrijednost predstavlja procjenu prodajne cijene u redovnom tijeku poslovanja umanjenu za
varijabilne troškove prodaje.
Trošak proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda obuhvaća sirovine, trošak izravnog rada, ostale izravne troškove i pripadajući dio općih troškova proizvodnje.
Trgovačka roba iskazuje se po prodajnoj cijeni umanjenoj za poreze i marže.
Sitni inventar i alati u potpunosti se otpisuju prilikom stavljanja u uporabu.
110
2.12
Potraživanja od kupaca i potraživanja po zajmovima
Potraživanja od kupaca i potraživanja po zajmovima početno se priznaju po fer
vrijednosti, a naknadno se mjere po amortiziranom trošku uporabom metode
efektivne kamatne stope, umanjena za ispravak vrijednosti. Ispravak vrijednosti
potraživanja od kupaca provodi se kada postoje objektivni dokazi da Grupa
neće moći naplatiti sva svoja potraživanja u skladu s dogovorenim uvjetima.
Značajne financijske poteškoće dužnika, vjerojatnost dužnikova stečaja te
neizvršenje ili propusti u plaćanjima, smatraju se pokazateljima umanjenja
vrijednosti potraživanja od kupaca. Iznos ispravka vrijednosti utvrđuje se kao
razlika između knjigovodstvene vrijednosti i nadoknadivog iznosa potraživanja,
a predstavlja sadašnju vrijednost očekivanih novčanih priljeva diskontiranih
korištenjem efektivne kamatne stope. Iznosi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca i kao i naplaćena ranije ispravljena potraživanja iskazuju se u
izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti – neto u okviru ostalih poslovnih rashoda.
2.13
Dugotrajna imovina koja se drži radi prodaje
Dugotrajna imovina klasificira se u bilanci kao ‘Dugotrajna imovina koja se drži
radi prodaje’ ako njezina knjigovodstvena vrijednost prvenstveno bude nadoknađena prodajom u razdoblju od 12 mjeseci nakon datuma bilance, a ne stalnim
korištenjem. Imovina se reklasificira kada se ispune sljedeći uvjeti: (a) imovina je
raspoloživa za prodaju u svom trenutnom stanju; (b) Uprava Grupe je odobrila
i pokrenula aktivni program za pronalaženje kupca; (c) imovinom se aktivno
trguje kako bi se ostvarila prodaja po razumnoj cijeni; (d) prodaja se očekuje u
roku od godine dana i (e) ne očekuju se značajne promjene prodajnog plana ili
povlačenje plana. Dugotrajna imovina koja se u bilanci tekućeg razdoblja iskazuje
kao namijenjena prodaji, ne reklasificira se u bilanci u usporednom razdoblju.
Nekretnine, postrojenja i oprema koja se drži radi prodaje mjere se po knjigovodstvenoj vrijednosti ili fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje,
111
ovisno o tome što je niže. Nekretnine, postrojenja i oprema koja se drži radi
prodaje ne amortiziraju se.
2.14
Depoziti
Depoziti kod banaka ugovaraju se s fiksnim rokovima dospijeća. Depoziti s
originalnim rokom dospijeća duljim od 3 mjeseca iskazani su po amortiziranom trošku, klasificirani u okviru ‘kredita i potraživanja’ i iskazani posebno
u bilanci kao ‘depoziti’.
2.15
Novac i novčani ekvivalenti
Novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju gotovinu, depozite kod banaka po
viđenju i ostale kratkotrajne visoko likvidne instrumente s rokovima naplate
do tri mjeseca ili kraće.
2.16
Dionički kapital
Dionički kapital sastoji se od redovnih dionica. Primici koji se iskazuju u glavnici pri izdavanju novih dionica ili opcija, iskazuju se umanjeni za pripadajuće
troškove transakcije i porez na dobit.
Plaćena naknada za kupljene vlastite dionice, uključujući sve izravno pripadajuće troškove transakcije (umanjene za porez na dobit), umanjuje dioničku
glavnicu koja se može pripisati dioničarima Društva sve do povlačenja dionica
ili njihova ponovnog izdavanja ili prodaje. Kada se takve dionice kasnije prodaju ili ponovno izdaju, svaka primljena naknada, umanjena za sve izravno
pripadajuće troškove transakcije kao i učinke poreza na dobit, uključena je u
glavnicu koja se može pripisati dioničarima Društva.
112
2.17
Posudbe
Posudbe se početno priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za troškove transakcije. U budućim razdobljima, posudbe se iskazuju po amortiziranom trošku;
sve razlike između primitaka (umanjenih za troškove transakcije) i otkupne
vrijednosti priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti tijekom razdoblja
trajanja posudbe, koristeći metodu efektivne kamatne stope.
Troškovi posudbi koji se mogu direktno dovesti u vezu sa stjecajem imovine
ili imovinom u izgradnji kapitaliziraju se tijekom razdoblja koje je potrebno da
se sredstvo dovrši i pripremi za namjeravanu uporabu. Ostali troškovi posudbi
terete izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti.
Posudbe se klasificiraju kao kratkoročne obveze, osim ako Grupa ima bezuvjetno pravo odgoditi podmirenje obveze najmanje 12 mjeseci nakon datuma bilance.
2.18
Tekući i odgođeni porez na dobit
Porezni trošak za godinu sastoji se od tekućeg i odgođenog poreza na dobit.
Porez se priznaje u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, osim ako se odnosi na
stavke priznate u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti ili direktno u kapitalu. U tom slučaju, porez se priznaje u izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti ili u kapitalu.
Iznos poreza na dobit za tekuću godinu obračunava se na temelju poreznog
zakona koji je na snazi u Republici Hrvatskoj na dan bilance za pojedina
društva u grupi. Uprava povremeno procjenjuje pojedine stavke u poreznim
prijavama s obzirom na situacije u kojima su primjenjive porezne odredbe
podložne tumačenju te razmatra formiranje rezerviranja, gdje je to prikladno,
na temelju očekivanog iznosa koji treba platiti Poreznoj upravi.
Iznos odgođenog poreza obračunava se metodom bilančne obveze, na privremene razlike između porezne osnovice imovine i obveza i njihove knjigovodstvene vrijednosti u financijskim izvještajima. Međutim, odgođeni porez
se ne priznaje ako proizlazi iz početnog priznavanja imovine ili obveza u
113
transakciji koja nije poslovno spajanje i koje u vrijeme transakcije ne utječe na
računovodstvenu dobit niti na oporezivu dobit (porezni gubitak). Odgođena
porezna imovina i obveze mjere se poreznim stopama za koje se očekuje da
će se primjenjivati u razdoblju kada imovina bude nadoknađena ili obveza
podmirena, na temelju poreznih stopa koje su, i poreznih zakona koji su, na
snazi ili se djelomično primjenjuju na datum bilance.
Iznos odgođenog poreza na dobit obračunava se na privremene razlike
nastale temeljem ulaganja u podružnice , osim kada je vrijeme ukidanja privremenih razlika kontrolirano od strane Grupe, te postoji vjerojatnost da se
privremena razlika neće ukinuti u doglednoj budućnosti.
Odgođena porezna imovina priznaje se do visine buduće oporezive dobiti
za koju je vjerojatno da će biti raspoloživa za iskorištenje privremenih razlika.
2.19
Primanja zaposlenih
a) Obveze za mirovine i ostale obveze nakon umirovljenja
Tijekom redovnog poslovanja prilikom isplata plaća, Grupa u ime svojih zaposlenika koji su članovi obveznih mirovinskih fondova obavlja redovita plaćanja
doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju
se kao dio troška plaća kada se obračunaju. Grupa nema dodatni mirovinski
plan te stoga nema nikakvih drugih obveza u svezi s mirovinama zaposlenika.
Grupa ima obveze prema zaposlenima prilikom prestanka zaposlenja u
nekim društvima u Grupi (prilikom odlaska u mirovinu, otkaza ili dobrovoljnog odlaska). Grupa priznaje obvezu za ova dugoročna primanja radnika
ravnomjerno u razdoblju u kojem je primanje ostvareno, na temelju stvarnog
broja godina radnog staža. Obveza za dugoročna primanja radnika mjeri se
korištenjem pretpostavki o broju radnika kojima navedena primanja treba
isplatiti, procijenjenom trošku navedenih primanja te diskontnoj stopi.
114
b) Otpremnine
Obveze za otpremnine priznaju se kad Grupa prekine radni odnos zaposlenika
prije normalnog datuma umirovljenja ili odlukom zaposlenika da dragovoljno
prihvati prekid radnog odnosa u zamjenu za naknadu. Grupa priznaje obveze
za otpremnine kada je dokazivo preuzela obvezu da prekine radni odnos sa
sadašnjim zaposlenicima, na osnovu detaljnog formalnog plana bez mogućnosti da od njega odustane ili osigurava otpremnine kao rezultat ponude da
potakne dragovoljno raskidanje radnog odnosa. Otpremnine koje dospijevaju
u razdoblju duljem od 12 mjeseci nakon datuma bilance, diskontiraju se na
sadašnju vrijednost.
c) Kratkoročna primanja zaposlenih
Grupa priznaje rezerviranje za bonuse kada postoji ugovorna obveza ili praksa
iz prošlosti na temelju koje je nastala izvedena obveza. Nadalje, Grupa priznaje
obvezu za akumulirane naknade za odsutnost s posla na temelju neiskorištenih
dana godišnjeg odmora na dan bilance.
2.20
Rezerviranja
Rezerviranja za troškove restrukturiranja i sudske sporove priznaju se ako
Grupa ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obvezu kao posljedicu prošlog događaja, ako je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa radi podmirivanja
obveze te ako se iznos obveze može pouzdano procijeniti.
Rezerviranja se mjere po sadašnjoj vrijednosti troškova za koje se očekuje
da će biti potrebni za podmirenje obveze, korištenjem diskontne stope prije
poreza, koja odražava tekuće tržišne procjene vremenske vrijednosti novca
kao i rizike koji su specifični za navedenu obvezu.
115
2.21
Priznavanje prihoda
Prihodi se sastoje od fer vrijednosti primljene naknade ili potraživanja za prodane proizvode, robu ili usluge tijekom redovnog poslovanja Grupe. Prihodi su
iskazani u iznosima koji su umanjeni za porez na dodanu vrijednost, trošarine,
procijenjene povrate, rabate i diskonte i nakon eliminacije prodaje unutar Grupe.
Grupa priznaje prihode kada se iznos prihoda može pouzdano mjeriti, kada
Grupa bude imala ekonomske koristi i kada su zadovoljeni specifični kriteriji
za sve djelatnosti Grupe koje su opisane u nastavku.
a) Prihodi od veleprodaje robe i materijala
Prihodi od prodaje robe i materijala u veleprodaji priznaju se kada Grupa obavi
isporuke kupcu, kada kupac ima slobodu određivanja prodajne cijene i kada
ne postoji nijedna nepodmirena obveza koja bi mogla utjecati na prihvaćanje
proizvoda od strane kupca. Isporuka je izvršena kad se proizvodi otpreme na
određenu lokaciju, rizici gubitka prenesu na kupca i kad je utvrđeno jedno
od navedenog: kupac prihvaća proizvode u skladu s ugovorom ili Grupa ima
objektivne dokaze o tome da su svi kriteriji prihvaćanja zadovoljeni.
Prihodi od prodaje iskazuju se na temelju cijene iz ugovora o prodaji, umanjeni za procijenjene količinske popuste i povrate. Procjene popusta i povrata
utvrđuju se na temelju stečenog iskustva. Prodaja ne sadržava elemente financiranja, jer je rok naplate potraživanja u rasponu od 15 do 60 dana, što je u
skladu s tržišnom praksom.
b) Prihodi od usluga
Prihod od izvršenih usluga određuje se temeljem sklopljenog ugovora s fiksnom cijenom uz ugovorene rokove do najdulje 1 godine.
Prihodi od ugovora s fiksnom cijenom za usluge priznaju se u razdoblju u kojem
su usluge obavljene prema pravocrtnoj metodi tijekom razdoblja trajanja ugovora.
116
c) Prihodi od maloprodaje robe
Prihodi od maloprodaje robe priznaju se u trenutku prodaje robe kupcu.
Prihodi od maloprodaje uglavnom se ostvaruju u gotovini ili putem kreditnih
kartica. Iskazani prihodi uključuju naknade za kreditne kartice koje se iskazuju
u okviru ostalih troškova poslovanja.
d) Prihodi od kamata
Prihodi od kamata priznaju se na vremenski proporcionalnoj osnovi koristeći
metodu efektivne kamatne stope. Kada je vrijednost potraživanja umanjena,
Grupa umanjuje knjigovodstvenu vrijednost potraživanja na njegovu nadoknadivu vrijednost, što predstavlja procijenjenu vrijednost očekivanih novčanih
priljeva diskontiranih po originalnoj efektivnoj kamatnoj stopi instrumenta.
Ravnomjerno ukidanje diskonta u budućim razdobljima, priznaje se kao prihod od kamata. Prihodi od kamata od zajmova čija je naplata upitna, priznaju
se koristeći metodu originalne efektivne kamatne stope.
e) Prihodi od dividendi
Prihodi od dividendi priznaju se kada je ustanovljeno pravo na dividendu.
2.22
Raspodjela dividendi
Raspodjela dividendi dioničarima Društva priznaje se kao obveza u financijskim izvještajima u razdoblju u kojem su odobrene od strane Glavne
skupštine Društva.
117
2.23
Porez na dodanu vrijednost
Porezna uprava zahtijeva podmirenje Pdv-a na neto osnovi. Pdv koji proizlazi
iz transakcija prodaje i kupnje priznaje se i iskazuje u bilanci na neto osnovi. U
slučaju umanjenja potraživanja za ispravak vrijednosti, gubitak od umanjenja
iskazuje se u bruto iznosu potraživanja, uključujući Pdv.
2.24
Obveze prema dobavljačima
Obveze prema dobavljačima su nastale za nabavljena dobra ili usluge u redovnom poslovanju. Ove obveze su klasificirane kao tekuće ako plaćanje dospijeva
u roku od jedne godine ili kraće, a ako ne, klasificirane su kao dugotrajne.
Obveze prema dobavljačima se početno priznaju po fer vrijednosti, a u
budućim razdobljima se iskazuju po amortiziranom trošku koristeći metodu
efektivne kamatne stope.
118
B I L J E Š KA 3
Upravljanje financijskim
rizikom
3.1
Čimbenici financijskog rizika
Poslovne aktivnosti Grupe izložene su različitima vrstama financijskih rizika
koje uključuju: tržišni rizik (valutni rizik, rizik fer vrijednosti kamatne stope,
kamatni rizik novčanog toka i cjenovni rizik), kreditni rizik i rizik likvidnosti.
Cjelokupno upravljanje rizicima obavlja odjel riznice Matice.
a) Tržišni rizik
i. Valutni rizik
Grupa je izložena valutnom riziku koji proizlazi iz kretanja tečaja Eur-a, a
nastaje pretežno iz priznate imovine i obveza.
U odnosu na iskazano stanje na dan 31. prosinca 2011. godine, ako bi tečaj
Eur-a porastao/smanjio se za 1,35%, u odnosu na kunu, uz pretpostavku da
su svi ostali pokazatelji ostali nepromijenjeni, dobit prije poreza za izvještajno razdoblje bila bi za 3.397 tisuća kuna veća/manja, uglavnom kao rezultat
dobitaka/gubitaka od tečajnih razlika na preračunu iz Eur-a kod financijske
imovine, deviznog računa i kredita.
U odnosu na iskazano stanje na dan 31. prosinca 2010. godine, ako bi tečaj
Eur-a porastao/smanjio se za 1,14%, u odnosu na kunu, uz pretpostavku da su
svi ostali pokazatelji ostali nepromijenjeni, dobit prije poreza za izvještajno
razdoblje bila bi za 18.709 tisuća kuna veća/manja, uglavnom kao rezultat
dobitaka/gubitaka od tečajnih razlika na preračunu iz Eur-a kod financijske
imovine, deviznog računa i kredita.
119
U odnosu na iskazano stanje na dan 31. prosinca 2011. godine, ako bi tečaj
Rsd porastao/smanjio se za 5%, u odnosu na kunu, uz pretpostavku da su svi
ostali pokazatelji ostali nepromijenjeni, dobit prije poreza za izvještajno razdoblje bila bi za 7.950 tisuća kuna manja/veća (2010.: 10% ili 15.405 tisuće kuna),
uglavnom kao rezultat gubitaka/dobitaka od tečajnih razlika na preračunu iz
Rsd kod primljenih kredita.
ii. Cjenovni rizik
Grupa je izložena cjenovnom riziku koji proizlazi iz ulaganja u glavnične instrumente koji su u bilanci klasificirani u financijsku imovinu po fer vrijednosti
u računu dobiti i gubitka. Upravljanje cjenovnim rizikom koji proizlazi iz ulaganja u glavničke instrumente odvija se na način da se ulaganja diversificiraju
u skladu s limitima određenim od strane Uprave.
Ulaganja Grupe u vlasničke instrumente kojima se javno trguje uključena su
u Crobex indeks. U odnosu na iskazano stanje na dan 31. prosinca 2011. godine,
ako bi vrijednost portfelja porasla/smanjila se za 4,59%, uz pretpostavku da su
svi ostali pokazatelji ostali nepromijenjeni, dobit poslije poreza za izvještajno
razdoblje bila bi za 10.466 (2010.: 4,24% ili 10.121 tisuća kuna) tisuća kuna veća/
manja, uglavnom kao rezultat dobitaka/gubitaka od glavničkih instrumenata
klasificiranih po fer vrijednosti u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.
iii. Kamatni rizik novčanog toka i rizik fer vrijednosti kamatne stope
Grupa ima značajnu imovinu koja ostvaruje prihod od kamata te su prihodi
i novčani tok iz poslovnih aktivnosti u znatnoj mjeri ovisni o promjenama
tržišnih kamatnih stopa. Imovina koja ima ugovorene promjenjive kamate
izlaže Grupu riziku kamatne stope novčanog toka. Imovina s fiksnim stopama
izlaže Grupu riziku fer vrijednosti kamatne stope. Grupa ne koristi derivativne
instrumente za aktivnu zaštitu od izloženosti kamatnog rizika novčanog toka
i rizika fer vrijednosti kamatne stope.
U odnosu na iskazano stanje na dan 31. prosinca 2011. godine da se efektivna
kamatna stopa na depozite i primljene kredite povećala/smanjila za 0,36% na
120
godišnjoj razini, dobit poslije poreza za izvještajno razdoblje bila bi za oko 5.739
tisuća kuna veća/ manja (2010.: 4,97% ili 3.027 tisuća kuna).
b) Kreditni rizik
Kreditni rizik nastaje temeljem novca i novčanih ekvivalenata, depozita kod banaka, te kreditne izloženosti Grupe prema kupcima u veleprodaji i maloprodaji,
uključujući i nenaplaćena potraživanja. Grupa drži gotovinu i depozite pretežno u jednoj banci što izlaže Grupu kreditnom riziku. Uprava smatra da se radi
o stabilnoj banci s kreditnim rejtingom Bbb- prema ocjeni Standard & Poor’s te
se kreditni rizik redovno analizira što umanjuje izloženost navedenom riziku.
Odjel kontrole rizika procjenjuje kreditnu sposobnost kupaca u veleprodaji,
uzimajući u obzir financijski položaj kupca, iskustvo iz prošlosti i ostale čimbenike. Prodaja kupcima u maloprodaji obavlja se gotovinom ili putem značajnih
kreditnih kartica. Dodatne objave o kreditnom riziku prikazane su u bilješci 19a.
c) Rizik likvidnosti
Projekcije novčanih tokova izrađuju se u podružnicama Grupe te ih prikuplja
Odjel financija Grupe koji prati projekcije likvidnosti kako bi se osigurala dostatna novčana sredstva za ispunjavanje poslovnih ciljeva na način da Grupa ne
krši kreditne limite ili financijske uvjete ugovora u svezi s bilo kojim zajmovima.
Višak novčanih sredstava iznad iznosa koji je potreban za upravljanje radnim
kapitalom riznica Grupe ulaže u oročene depozite, depozite tržišta novca i utržive
vrijednosnice, pri tome birajući instrumente s prikladnim rokovima dospijeća ili
dostatnom likvidnošću kako bi se osigurala dovoljna likvidnost u skladu s gore
navedenim projekcijama. Na dan izvještavanja Grupa je imala sredstva na tržištu
novca u iznosu od 2.569.681 tisuća kuna (2010.: 2.351.179 tisuća kuna) za koje se
smatra da će generirati novčane tokove za potrebe upravljanja rizikom likvidnosti.
Tablica u nastavku prikazuje analizu financijskih obveza Grupe na datum
bilance prema ugovorenim dospijećima. Iznosi iskazani u tablici predstavljaju
121
ugovorne nediskontirane novčane tokove. Obveze prema dobavljačima i ostale
obveze ne uključuju poreze, obveze prema zaposlenima i predujmove.
31. prosinca 2011.
Do 1
1–2
2–5 Preko 5
godine godine godina godina
Imovina
Financijska imovina po fer vrijednosti
u računu dobiti i gubitka 285.100
–
–
–
Obveze
Posudbe
377.460 17.92840.067 8.559
Obveze za kamate 410
–
–
–
Obveze prema dobavljačima
i ostale obveze 445.732
–
–
–
31. prosinca 2010.
Do 1
1–2
2–5 Preko 5
godine godine godina godina
Imovina
Financijska imovina po fer vrijednosti
u računu dobiti i gubitka 303.210
–
–
–
Obveze
Posudbe
356.629 16.88723.52310.073
Obveze za kamate 451
–
–
–
Obveze prema dobavljačima
i ostale obveze 371.190
–
–
–
122
d) Upravljanje kapitalom
Grupa nadzire kapital u skladu sa zakonima i propisima Republike Hrvatske
koji zahtijevaju minimalni uplaćeni kapital od 200 tisuća kuna za dionička
društva. Vlasnici ne zahtijevaju nikakve posebne mjere u pogledu upravljanja
kapitalom. Grupa nema obvezu pridržavanja kapitalnih zahtjeva nametnutih
izvana. Nadalje, nema kapitalnih ciljeva koji se interno prate.
3.2
Procjena fer vrijednosti
Grupa je od 1. siječnja 2009. godine usvojila dodatak Msfi-ju 7 za financijske
instrumente koji se u bilanci mjere po fer vrijednosti, što zahtijeva objavljivanje
na koji način se mjeri fer vrijednosti financijskih instrumenata u skladu sa
sljedećom hijerarhijom:
· Kotirane cijene (nekorigirane) na aktivnim tržištima za identičnu imovinu
(Klasa 1).
· Inputi koji ne predstavljaju kotirane cijene uključene u razinu 1, a radi se o
vidljivim inputima za imovinu ili obvezu, bilo izravno (tj. kao cijene) ili neizravno (tj. izvedeni iz cijena) (Klasa 2).
· Inputi za imovinu ili obvezu koji se ne temelje na vidljivim tržišnim podacima
(tj. nevidljivi inputi) (Klasa 3).
Sljedeća tablica predstavlja imovinu Grupe koji se mjere po fer vrijednosti na
dan 31. prosinca 2010. godine, grupiranu prema načinu na koji se izračunava
fer vrijednost:
123
Ukupno
Klasa 1 Klasa 2 Klasa 3 stanje
Imovina
Financijska imovina po fer vrijednosti
u računu dobiti i gubitka
Utržive vrijednosnice
284.891
Ukupno imovina
284.891
–
–
209 285.100
209285.100
Fer vrijednost financijskih instrumenata kojima se trguje na aktivnim tržištima
temelji se na kotiranim tržišnim cijenama na dan bilance. Tržište se smatra aktivnim ako su kotirane cijene poznate temeljem zamjene, aktivnosti brokera, a
te cijene predstavljaju stvarne i redovite tržišne transakcije prema uobičajenim
trgovačkim uvjetima. Kotirana tržišna cijena korištena za financijsku imovinu
koju drži Grupa je njezina važeća kupovna cijena. Ovi instrumenti uključeni
su u Klasu 1. Instrumenti koji su uključeni u Klasu 1 sastoje se prije svega od
vlasničkih ulaganja u obveznice, dionice, novčane fondove i komercijalne
zapise koja su klasificirana kao utržive vrijednosnice.
124
B I L J E Š KA 4
Ključne računovodstvene
procjene
Procjene se kontinuirano vrednuju, a zasnivaju se na iskustvu i drugim čimbenicima, uključujući očekivanja budućih događaja za koje se smatra da su
prihvatljiva pod postojećim okolnostima. Grupa izrađuje procjene i stvara
pretpostavke vezane za budućnost. Proizašle računovodstvene procjene su,
po definiciji, u rijetkim slučajevima izjednačene sa stvarnim rezultatima. U
nastavku se navode procjene i pretpostavke koje bi mogle uzrokovati značajan rizik usklađivanja knjigovodstvenih iznosa imovine i obveza u sljedećoj
financijskoj godini.
Sudske tužbe i postupci
Rezerviranja za sudske tužbe i postupke iskazuju se na temelju procjene Uprave
vezane za potencijalne gubitke nakon savjetovanja s odvjetnikom. Na temelju
postojećih saznanja u razumnoj mjeri je moguće da će se ishodi sudskih postupaka razlikovati od procijenjenih potencijalnih gubitaka.
Korisni vijek trajanja nekretnina i opreme
Uprava pojedinih društava utvrđuje i pregledava korisni vijek uporabe i pripadajući trošak amortizacije za nekretnine, postrojenja i opremu. Ova procjena
se temelji na procijenjenom preostalom korisnom vijeku uporabe imovine i
125
mogla bi se znatno promijeniti kao rezultat tehničkih inovacija i aktivnosti
konkurencije. Uprava će povećati trošak amortizacije procijenivši da je korisni vijek uporabe imovine niži nego prije procjene ili će otpisati zastarjelu i
odbačenu imovinu.
U skladu s tehničkim odjelom Grupe, korisni vijek trajanja zgrada procijenjen je na 8 – 50 godina. Korisni vijek trajanja opreme i ostale imovine također
je preispitan kako je prikazano u bilješci 2.5.
Korisni vijek trajanja povremeno će se preispitati kako bi se utvrdilo postoje
li okolnosti za izmjenu procjene u odnosu na prethodno utvrđenu. Promjene u
procjeni, ako ih bude, prikazat će se u budućim razdobljima kroz promijenjeni
trošak amortizacije tijekom preostalog, promijenjenog korisnog vijeka trajanja.
Kada bi amortizacijske stope na nekretnine, postrojenja i opremu bile 5%
više/niže, pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit
za godinu i neto knjigovodstvena vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme
bila bi 12.957 tisuća kuna (2010.: 12.152 tisuća kuna) niža/viša.
Umanjenje vrijednosti goodwilla
Grupa godišnje provjerava goodwill zbog umanjenja vrijednosti u skladu s
računovodstvenom politikom navedenom u bilješci 2.8. Nadoknadivi iznosi
jedinica koje stvaraju novac utvrđuju se na osnovi izračuna vrijednosti u uporabi. Ovi izračuni zahtijevaju korištenje procjena (bilješka 17). Grupa u 2011.
godini nije priznala umanjenje vrijednosti goodwilla (2010.: 12.591 tisuća kuna).
U slučaju da je procijenjeni trošak kapitala korišten prilikom utvrđivanja
diskontne stope prije poreza za segment Maloprodaje bio 1% viši od procjena
Uprave (na primjer, 12,90% umjesto 11,90%) Grupa bi priznala umanjenje
vrijednosti goodwilla u iznosu od 10.975 tisuća kuna.
126
Odgođena porezna imovina.
Grupa nije priznala odgođenu poreznu imovinu od 48.972 tisuće kuna (2010.:
46.862 tisuća kuna), s obzirom na to da u ovom trenutku nije vjerojatno da će
buduća oporeziva dobit biti raspoloživa za iskorištenje poreznih gubitaka od
strane pojedinih društava u navedenim iznosima prije njihova isteka.
127
B I L J E Š KA 5
Informacije o poslovnim
segmentima
Uprava je odredila poslovne segmente temeljem izvještaja koje pregledava
Uprava Adris Grupe, a koji se koriste za donošenje strateških odluka.
Uprava je odredila svoje izvještajne segmente kao poslovne djelatnosti na
temelju razlika u proizvodima i uslugama te je odredila da su izvještajni seg­
menti: Proizvodnja i prodaja duhanskih proizvoda koji obuhvaća proizvodnju
duhanskih proizvoda i veleprodaju, Maloprodaja koja obuhvaća prodaju duhanskih i ostalih roba u maloprodaji te Turizam koji obuhvaća turističke usluge
kao što su smještaj u turističkim objektima, prodaju hrane i pića. Turistička
djelatnost obuhvaća i proizvodnju i prodaju uzgojene morske ribe. Ostali
segmenti uključuju gradnju i prodaju nekretnina i ostale aktivnosti vezane za
upravljanje nekretninama.
Uprava Adris grupe procjenjuje rezultate poslovanja operativnih segmenata temeljem dobiti prije poreza. Prihodi i troškovi kamata nisu alocirani
na segmente jer ovim tipom aktivnosti upravlja riznica Grupe koja upravlja
novčanim sredstvima Grupe.
Informacije o segmentima za izvještajne segmente za razdoblje koje završava
31. prosinca 2011. godine su kako slijedi:
128
(u tisućama kuna)
i.
ii.
iii.
iv.
v.
Poslovni prihod
segmenta 1.691.873 683.772 784.280 62.827 3.222.752
Prihodi od prodaje
između segmenata
(341.773) (6.839) (14.209) (55.356) (418.177)
Prihod od vanjskih
kupaca
1.350.100 676.933 770.071 7.4712.804.575
Dobit/(gubitak)
prije poreza
386.645 (33.742) (2.429) 293.163 643.637
Amortizacija materijalne
i nematerijalne imovine 108.459 125.624
9.137
3.054 246.274
Financijski prihodi 50.910
1.542
9 80.057 132.518
Financijski rashodi
(19.366) (3.306)
(391)
(1) (23.064)
Udjel u dobiti ili gubitku
pridruženih društava
11.193
–
–
6.177
17.370
Imovina
Ukupna imovina
uključuje:
2.890.1952.319.726 168.337 623.4166.001.674
· ulaganja u
pridružena društva
80.047
–
– 67.298 147.345
Obveze
977.437 290.525 63.378 120.6901.452.030
i. proizvodnja i prodaja duhanskih proizvoda
ii. turizam
iii. maloprodaja
iv. ostali segmenti
v. ukupno
129
Informacije o segmentima za izvještajne segmente za razdoblje koje završava
31. prosinca 2010. godine su kako slijedi:
(u tisućama kuna)
i.
ii.
iii.
iv.
v.
Poslovni prihod
segmenta 1.834.483 572.564 722.487 58.723 3.188.257
Prihodi od prodaje
između segmenata
(324.435) (8.555) (15.493) (51.698) (400.181)
Prihod od vanjskih
kupaca
1.510.048 564.009 706.994 7.025 2.788.076
Dobit/(gubitak)
prije poreza
544.407 (67.083)
914 117.248 595.486
Amortizacija materijalne
i nematerijalne imovine (111.561) (115.668) (9.793) (9.344) (246.366)
Ispravak vrijednosti goodwilla – (12.591)
–
– (12.591)
Financijski prihodi 53.867 313 9 38.990 93.179
Financijski rashodi
(13.780) (5.238)
(591)
(218) (19.827)
Udjel u dobiti ili gubitku
pridruženih društava
10.998
–
– (4.069)
6.929
Imovina
2.913.521 2.180.309 267.599 231.555 5.592.984
Ukupna imovina uključuje:
· ulaganja u
pridružena društva
76.004
–
– 61.122 137.126
Obveze 895.416 228.773 58.443 97.671 1.280.303
130
Usklađivanje između dobiti prije poreza i dobiti nakon poreza je kako slijedi:
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Korigirana dobit prije poreza za izvještajne segmente 350.474
478.238
Dobit prije poreza ostalih segmenata 293.163
117.248
Ukupno segmenti 643.637
595.486
Porez na dobit (145.500)
(129.855)
Dobit nakon poreza 498.137465.631
Vrijednosti imovine o kojima se izvještava Uprava Adris grupe su identične
onima po kojima se izvještava u financijskim izvještajima. Navedena imovina
se alocira na temelju poslovanja segmenta i fizičke lokacije imovine.
Ulaganje u dionice klasificirane kao namijenjene trgovanju koje Grupa posjeduje te depoziti u bankama nisu alocirani na segmente, jer njima upravlja
riznica Grupe.
Usklađivanje između imovine segmenata i ukupne imovine je kako slijedi:
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Imovina izvještajnih segmenata 5.378.258 5.361.429
Imovina ostalih segmenata
623.416
231.555
6.001.6745.592.984
Nealocirano:
Odgođeni porezi
97.953
82.249
Financijska imovina u računu dobiti i gubitka
285.100
303.210
Depoziti2.413.621 2.270.851
Ukupno imovina u bilanci 8.798.348 8.249.294
131
Obveze o kojima se izvještava Uprava Adris grupe identične su onima o kojima
se izvještava u financijskim izvještajima. Ove obveze alocirane su na segmente
temeljem poslovanja segmenta.
Usklađivanje između obveza segmenata i ukupnih obveza je kako slijedi:
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Obveze izvještajnih segmenata 1.331.340 1.182.632
Obveze ostalih segmenata
120.690
97.671
1.452.0301.280.303
Nealocirano:
Odgođeni porezi
17.686
18.005
Tekući porezi
42.234
7.629
Ukupno obveze u bilanci 1.511.950 1.305.937
Grupa je utemeljena u Hrvatskoj. Pregled ostvarenih prihoda s vanjskim kupcima u Hrvatskoj i u ostalim zemljama naveden je u nastavku:
Prodaja
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Hrvatska 1.228.561 1.543.243
Zapadna i sjeverna Europa
499.239
361.514
Zemlje srednje, istočne Europe i ostalo 1.076.775
883.319
2.804.5752.788.076
Prihodi od 351.203 tisuće kuna (2010.: 306.001 tisuća kuna) sačinjavaju prihode
od jednog kupca te navedeni prihodi čine prihode segmenta Proizvodnja i
prodaja duhanskih proizvoda.
132
Ukupno imovina
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Hrvatska 8.160.171 7.662.846
Zemlje srednje, istočne Europe i ostalo
638.177
586.448
8.798.3488.249.294
Imovina je alocirana prema zemlji u kojoj se imovina nalazi.
Analiza prodaje po vrstama
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Prihodi od prodaje proizvoda i robe 2.186.576 2.238.153
Prihodi od prodaje usluga 617.999
549.923
2.804.5752.788.076
133
B I L J E Š KA 6
Ostali prihodi
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Prihodi od naknade šteta
7.852
9.593
Ostali prihodi
37.749
37.428
45.601 47.021
134
B I L J E Š KA 7
Troškovi materijala
i usluga
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Sirovine i materijal
Sirovine i materijal
600.878
610.632
Energija65.78858.126
Nabavna vrijednost prodane robe
381.311
305.797
1.047.977 974.555
Vanjske usluge
Prijevoz, telefon, poštarina
28.079
23.168
Popravci i održavanje
57.904
62.421
Zakupnine /i./29.55729.098
Troškovi marketinga, oglašavanja i distribucije
303.657
260.280
Intelektualne usluge
20.371
29.555
Ostalo78.45763.533
518.025468.055
1.566.0021.422.610
i. Grupa unajmljuje poslovne i skladišni prostor na osnovu raskidivih ugovora
o operativnom najmu. Ugovori o najmu sklopljeni su na rok od jedne do 15
godina s mogućnošću produljenja.
135
B I L J E Š KA 8
Troškovi zaposlenih
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Plaće i ostali troškovi zaposlenih 304.289
294.506
Porezi i doprinosi iz i na plaću
187.687
191.630
Rezerviranje za otpremnine – neto (bilješka 28)
(4.267)
(396)
487.709485.740
Na dan 31. prosinca 2011. godine broj zaposlenih u Grupi bio je 3.997 (2010.: 3.708).
136
B I L J E Š KA 9
Ostali poslovni rashodi
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Doprinosi i porezi koji ne zavise od poslovnog rezultata 33.364
32.792
Licence1.738 2.627
Putovanja i reprezentacija
26.024
23.709
Osiguranje11.677 9.250
Bankovni troškovi
13.721
11.367
Neto rezerviranje za potraživanja (bilješka 20)
48.862
23.569
Vrijednosno usklađenje zaliha
4.000
–
Promjena na ostalim rezerviranjima (bilješka 28)
44.223
14.291
Donacije6.2676.843
Kazne i penali
1.151
6.080
Ostalo48.32860.583
239.355 191.111
137
B I L J E Š KA 1 0
Ostali dobici – neto
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Financijska imovina u računu dobiti i gubitka (bilješka 24)
· gubici od promjene fer vrijednosti
(8.261)
(34.586)
· prihodi od dividendi
2.265
724
Dobit/(gubitak) od prodaje materijalne imovine
6.815
(6.509)
Neto tečajne razlike 170.551
135.134
171.370 94.763
138
B I L J E Š KA 1 1
Financijski prihodi – neto
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Financijski prihodi
Prihodi od kamata po kratkoročnim
danim depozitima
53.274
31.372
Prihodi od kamata po danim kreditima 52.910
36.840
Prihodi od kamata po obveznicama
i komercijalnim zapisima 19.297
21.111
Neto tečajne razlike po financijskim aktivnostima
7.037
3.856
132.518 93.179
Financijski rashodi
Trošak kamata po posudbama (21.768)
(14.064)
Neto tečajne razlike po financijskim aktivnostima (1.296)
(5.763)
(23.064)(19.827)
109.454 73.352
139
B I L J E Š KA 1 2
Porez na dobit
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Tekući porez na dobit
161.781
148.692
Odgođeni porezni prihod (bilješka 21)
(16.281)
(18.837)
145.500129.855
Porez na dobit Grupe prije oporezivanja razlikuje se od teoretskog iznosa koji
bi se izračunao po ponderiranoj poreznoj stopi primjenjivoj na dobit društava
koja se konsolidiraju kako slijedi:
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Dobit prije oporezivanja
Porez na dobit po stopi poreza na dobit
u pojedinoj državi
Efekt porezno nepriznatih troškova
Učinak neoporezivih prihoda
Efekti iskorištenih poreznih gubitaka
Obračunati porez na dobit
Efektivna porezna stopa
643.637
595.486
211.412
130.836
29.332
103.960
(95.156)
(99.551)
(88)
(5.390)
145.500
129.855
22,61%21,81%
Matica i njene podružnice podliježu plaćanju poreza sukladno zakonima i
propisima Republike Hrvatske, odnosno zemalja u kojima su registrirani.
140
Porezna uprava Republike Hrvatske je do sada izvršila porezni nadzor prijave poreza na dobit za nekoliko društava za razdoblje do 2010. godine. U
skladu s propisima Republike Hrvatske, Porezna uprava može u bilo koje
doba pregledati knjige i evidencije pojedinog društva u Grupi u razdoblju
od 3 godine nakon isteka godine u kojoj je porezna obveza iskazana te može
uvesti dodatne porezne obaveze i kazne. Uprava pojedinih društava i Društva
nije upoznata s okolnostima koje bi mogle dovesti do potencijalnih značajnih
obveza u tom pogledu.
Ukupni porezni gubici na razini Grupe iznosili su kako slijedi:
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
2011. –
1.113
2012. 98.369
102.722
2013.37.04225.414
2014.24.12949.612
2015.56.480 55.451
2016.28.840
–
244.860234.312
Grupa u svojim financijskim izvještajima nije iskazala odgođenu imovinu
temeljem poreznih gubitaka u iznosu od 48.972 tisuće kuna (2010.: 46.862
tisuće kuna) jer nije izvjesno da će porezni gubici biti iskorišteni od strane
društava na koja se odnose u navedenim iznosima prije roka u kojem istječu.
141
B I L J E Š KA 1 3
Zarada po dionici
Osnovna zarada po dionici dobivena je dijeljenjem neto dobiti koja pripada
dioničarima Matice s ponderiranim prosječnim brojem redovnih dionica,
isključujući prosječan broj redovnih dionica kupljenih od strane Društva koje
ih drži kao vlastite dionice. Osnovna zarada po dionici jednaka je razrijeđenoj
s obzirom na to da nema razrijeđenih dionica.
2011.2010.
Neto dobit (u tisućama kuna)498.364 472.447
Ponderirani prosječni broj dionica 16.155.873 16.155.873
Osnovna/razrijeđena zarada po dionici (u kunama)30,85
29,24
142
B i l j e š ka 1 4
Dividenda po dionici
Objavljene dividende u 2011. i 2010. godini iznosile su 7,00 kuna po dionici.
143
B I L J E Š Ka 1 5
Nekretnine, postrojenja
i oprema
(u tisućama kuna)
Zemljište PostrojenjaImovina u
i zgrade
i oprema pripremi
Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2010.
Nabavna vrijednost
3.529.602
1.450.863 208.910 5.189.375
Ispravak vrijednosti
(1.232.507)
(675.259)
– (1.907.766)
Neto knjigovodstvena
vrijednost
2.297.095 775.604 208.9103.281.609
Za godinu koja je završila
31. prosinca 2010.
Neto knjigovodstvena vrijednost
na početku godine
2.297.095
775.604 208.910 3.281.609
Povećanje
–
–211.197 211.197
Prijenosi s imovine
u pripremi
36.045
61.165 (97.210)
–
Prodaja i prijenosi na
ulaganje u nekretnine
(1.818)
(86)
–
(1.904)
Donos s imovine
namijenjene prodaji
25.592
–
–
25.592
Amortizacija za godinu (51.150)
(178.129)
– (229.279)
Otuđenja i otpisi
(5.665)
(2.711)
–
(8.376)
Tečajne razlike
8
–
(741)
(733)
Neto knjigovodstvena vrijednost
144
na kraju godine
Stanje na dan
31. prosinca 2010.
Nabavna vrijednost
Ispravak vrijednosti
Neto knjigovodstvena
vrijednost
2.300.107
655.843
3.591.732
(1.291.625)
1.482.174
(826.331)
2.300.107
322.156
3.278.106
322.156 5.396.062
– (2.117.956)
655.843 322.1563.278.106
Za godinu koja je završila
31. prosinca 2011.
Neto knjigovodstvena vrijednost
na početku godine
2.300.107
655.843 322.156 3.278.106
Povećanje
–
–476.410 476.410
Prijenosi s imovine
u pripremi
325.281
154.558 (479.839)
–
Prodaja i prijenosi
na ulaganje u nekretnine (52.107)
–
–
(52.107)
Donos s imovine
namijenjene prodaji
4.818
–
–
4.818
Amortizacija za godinu (91.349)
(140.921)
– (232.270)
Otuđenja i otpisi
(153)
(1.828) (12.752)
(14.733)
Tečajne razlike
593
201
420
1.214
Neto knjigovodstvena vrijednost
na kraju godine
2.487.190 667.853 306.3953.461.438
Stanje na dan
31. prosinca 2011.
Nabavna vrijednost
3.830.687
1.657.981 306.395 5.795.063
Ispravak vrijednosti
(1.343.497)
(990.128)
– (2.333.625)
Neto knjigovodstvena
vrijednost
2.487.190 667.853 306.3953.461.438
145
Na dan 31. prosinca 2011. godine nabavna vrijednost potpuno otpisanih nekretnina, postrojenja i opreme u Grupi iznosila je 491.432 tisuće kuna (2010.:
473.368 tisuća kuna).
Za osiguranje plaćanja po kreditima odobrenim od strane banaka i ostalih
kreditora za nekoliko podružnica upisane su hipoteke na imovinu, i to na zemljište i zgrade u vrijednosti od 52.401 tisuću kuna (2010.: 85.650 tisuća kuna).
146
B I L J E Š KA 1 6
Ulaganja u nekretnine
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Stanje na dan 1. siječnja
Nabavna vrijednosti
83.21881.989
Ispravak vrijednosti
(49.875)(48.391)
Neto knjigovodstvena vrijednost
33.343
33.598
Povećanje ulaganja u nekretnine
9
1.228
Donos s dugotrajne materijalne imovine
52.107
–
Prodaja(98) –
Prijenos na zalihe
(228)
–
Amortizacija za godinu
(3.311)
(1.483)
Neto knjigovodstvena vrijednost
81.82233.343
Stanje na dan 31. prosinca
Nabavna vrijednosti
170.12583.218
Ispravak vrijednosti
(88.303)(49.875)
Neto knjigovodstvena vrijednost
81.822
33.343
Fer vrijednost imovine u najmu ne može se ustanoviti jer su iznajmljene nekretnine dio kompleksa zgrada.
147
B I L J E Š KA 1 7
Nematerijalna imovina
Ostala
nematerijalna
(u tisućama kuna)
Goodwill
imovina
Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2010.
Nabavna vrijednosti
143.406138.660282.066
Ispravak vrijednosti
–(101.111)(101.111)
Neto knjigovodstvena vrijednost
143.406
37.549
180.955
Za godinu koja je završila
31. prosinca 2010.
Neto knjigovodstvena vrijednost
na početku godine
143.406
37.549
180.955
Povećanja
–16.50216.502
Amortizacija za godinu –
(11.654)
(11.654)
Umanjenje vrijednosti goodwilla /i./(12.591)
– (12.591)
Otuđenja, otpisi
–
(348)
(348)
Neto knjigovodstvena vrijednost
na kraju godine
130.815 42.049172.864
Stanje na dan 31. prosinca 2010.
Nabavna vrijednosti
143.406153.941 297.347
Ispravak vrijednosti
(12.591)(111.892)(124.483)
Neto knjigovodstvena vrijednost
130.815
42.049
172.864
Za godinu koja je završila
31. prosinca 2011.
Neto knjigovodstvena vrijednost
na početku godine
130.815
42.049
172.864
148
Povećanja
Amortizacija za godinu Otuđenja, otpisi
Neto knjigovodstvena vrijednost
na kraju godine
Stanje na dan 31. prosinca 2011.
Nabavna vrijednosti
Ispravak vrijednosti
Neto knjigovodstvena vrijednost
–7.071 7.071
–
(9.037)
(9.037)
–
(7.531)
(7.531)
130.815 32.552163.367
143.406152.953296.359
(12.591)(120.401)(132.992)
130.815
32.552
163.367
Ostala nematerijalna imovina odnosi se najvećim dijelom na softver.
Goodwill se alocira na jedinice stvaranja novca Grupe (Cgu), utvrđene
prema poslovnim segmentima.
Sažetak alokacije goodwilla prema poslovnim segmentima nalazi se u nastavku.
31. prosinca 2011.
Goodwill
31. prosinca 2010.
Goodwill Turizam Maloprodaja 34.360
Ukupno
96.455130.815
Turizam Maloprodaja Ukupno
34.360
96.455
130.815
Nadoknadivi iznos jedinica stvaranja novca izračunat je temeljem vrijednosti u uporabi.
Ovi izračuni koriste projekcije novčanih tokova prije poreza na temelju
financijskih planova koje je odobrila Uprava i koji pokrivaju razdoblje od pet
godina. Novčani tokovi nakon tog petogodišnjeg razdoblja ekstrapoliraju se
149
korištenjem procijenjenih stopa rasta navedenih u nastavku. Stopa rasta nije
viša od dugoročne prosječne stope rasta za industriju u kojoj Cgu djeluju.
Ključne pretpostavke korištene za izračun vrijednosti u uporabi su kako slijedi:
Maloprodaja Bruto marža /i./ Rast prihoda /ii./ Diskontna stopa /iii./ 2,80%
0,50%
11,90%
Turizam
22,08%
1,80%
11,45%
i. Planirana bruto marža.
ii. Ponderirana prosječna stopa rasta korištena za ekstrapoliranje novčanih tokova
nakon planiranog razdoblja.
iii. Diskontne stope prije poreza primijenjene na projekcije novčanih tokova.
Ove pretpostavke korištene su za analizu svake pojedine jedinice stvaranja
novca unutar poslovnog segmenta. Uprava je odredila planiranu bruto maržu
na temelju prošlog iskustva i očekivanog tržišnog razvoja.
i. U 2010. godini priznato je umanjenje vrijednosti goodwilla u iznosu od
12.591 tisuću kuna proizašlo u segmentu Turizam u jedinici koja stvara novac
Cromaris koja se bavi uzgojem ribe zbog značajnih gubitaka koje navedena jedinica ostvaruje. Niti jedna druga klasa imovine osim goodwilla nije umanjena.
150
B I L J E Š KA 1 8
Ulaganja u pridružena društva
Promjene na ulaganjima u pridružena društva su kako slijedi:
(u tisućama kuna)
Stanje na dan 1. siječnja
Udio u dobiti pridruženih društava
Isplata dobiti pridruženog društva
Stanje na dan 31. prosinca
2011.
2010.
137.126
140.976
17.370
6.929
(7.151)
(10.779)
147.345137.126
Na dan 31. prosinca 2011. godine ulaganja u pridružena društva uključuju
goodwill u iznosu od 14.924 tisuće kuna (2010.: 14.924 tisuće kuna).
Grupa ima 25% udjela u pridruženim društvima.
Informacije o imovini, obvezama, prihodima i dobiti pridruženih društava
su kako slijedi:
Dobit/
(u tisućama kuna)
Imovina Obveze Prihodi(gubitak)
2011.
Tisak d.d., Zagreb, Hrvatska
Veletabak d.o.o., Novi Sad,
Republika Srbija
997.910
606.061 3.249.364
23.888
496.244
441.532 1.612.395
44.770
151
Dobit/
(u tisućama kuna)
Imovina Obveze Prihodi(gubitak)
2010.
Tisak d.d., Zagreb, Hrvatska
Veletabak d.o.o., Novi Sad,
Republika Srbija
1.006.115
336.384
152
531.131 2.985.608 (15.735)
285.844 1.709.871
47.551
B I L J E Š KA 1 9 a
Financijski instrumenti
po kategorijama
Računovodstvene politike za financijske instrumente primijenjene su na sljedeće stavke:
Imovina po fer
Krediti i
vrijednosti
(u tisućama kuna)
potraživanja
u Rdg
31. prosinca 2011.
Imovina
Potraživanja od kupaca
573.677
–
Potraživanja po danim kreditima
392.183
–
Potraživanja za kamate
9.359
–
Financijska imovina po fer vrijednosti
u računu dobiti i gubitka
–
285.100
Depoziti2.413.621
–
Novac i novčani ekvivalenti
156.953
–
3.545.793285.100
31. prosinca 2010.
Imovina
Potraživanja od kupaca
526.753
–
Potraživanja po danim kreditima
307.068
–
Potraživanja za kamate
8.077
–
Financijska imovina po fer vrijednosti
u računu dobiti i gubitka
–
303.210
Depoziti2.270.851
–
Novac i novčani ekvivalenti
80.914
–
3.193.663303.210
153
(u tisućama kuna)
Ostale financijske obveze
31. prosinca 2011.
Obveze
Posudbe413.677
Obveze za kamate
410
Obveze iz poslovanja i ostale obveze
445.732
859.819
31. prosinca 2010.
Obveze
Posudbe381.150
Obveze za kamate
451
Obveze iz poslovanja i ostale obveze
371.190
752.791
Obveze prema dobavljačima i ostale obveze ne uključuju obveze za poreze,
obveze prema zaposlenicima, poreze i doprinose i predujmove.
154
B I L J E Š KA 1 9 b
Kreditna sposobnost
financijske imovine
Kreditna sposobnost nedospjele financijske imovine procjenjuje se na temelju
povijesnih podataka. U skupinu ključnih kupaca spadaju kupci s godišnjim
prometom višim od 70.000 tisuća kuna.
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Potraživanja od kupaca – nedospjela i neispravljena
Ključne skupine kupaca
221.996
151.576
Ostala potraživanja od kupaca 155.561
50.735
377.557 202.311
Grupa uglavnom deponira novac kod banke koja prema ocjeni Standard &
Poor’s ima kreditnu ocjenu na kraju 2011. i 2010. godine Bbb – .
Novac u banci i depoziti (u tisućama kuna)
2011.
2010.
Bbb – 2.569.681
2.351.179
155
B I L J E Š KA 2 0
Potraživanja iz poslovanja
i ostala potraživanja
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Potraživanja od kupaca:
Potraživanja od kupaca u zemlji
370.248
351.627
Potraživanja od kupaca u inozemstvu
290.797
240.850
Potraživanja od izvoznika
108
86
Nefakturirana potraživanja
5.293
2.687
666.446595.250
Ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca
(92.769)(68.497)
Potraživanja od kupaca – neto
573.677526.753
Dani krediti:
Krediti kooperantima
8.579
6.718
Stambeni krediti
168
192
Ostali krediti /i./
411.037304.701
419.784311.611
Ispravak vrijednosti danih kredita
(27.601)(4.543)
Krediti – neto
392.183
307.068
Potraživanja za poreze
264.509
314.396
Potraživanja za kamate
9.359
8.077
Ostala potraživanja 43.470
24.856
317.338347.329
1.283.1981.181.150
Umanjeno za dugoročni dio (7.288)
(9.074)
Kratkoročni dio 1.275.9101.172.076
156
i. Kredit odobren kupcu u iznosu od 304.531 tisuću kuna (2010.: 299.177 tisuća
kuna) nastao je pretvaranjem u kredit potraživanja od prodaje koja nisu naplaćena u roku od 30 dana od datuma isporuke robe. Kredit je odobren uz
valutnu klauzulu (tečaj Eur-a) uz kamatnu stopu od 5%, a dospijeva u roku
od 70 dana nakon odobravanja. Kredit nije osiguran.
Krediti u iznosu od 104.077 tisuća kuna odobreni su u kunama uz valutnu
klauzulu vezanu za Eur uz kamatnu stopu od 10% godišnje. Krediti su osigurani zadužnicama dužnika, založnim pravom na dionice te hipotekom na
imovinu dužnika.
Promjene na rezerviranjima za umanjenje vrijednosti potraživanja od kupaca su kako slijedi:
(u tisućama kuna)
Stanje na početku godine
Ispravak vrijednosti tijekom godine (bilješka 9)
Naplaćena ranije otpisana potraživanja (bilješka 9)
Otpis prethodno ispravljenih potraživanja
Stanje 31. prosinca
2011.
2010.
68.497
26.511
(796)
(1.443)
92.769
50.156
38.530
(16.563)
(3.626)
68.497
Stanje i promjene ispravka vrijednosti danih kredita su kako slijedi:
(u tisućama kuna)
Stanje na početku godine
Ispravak vrijednosti tijekom godine (bilješka 9)
Naplaćena ranije otpisana potraživanja (bilješka 9)
Otpis prethodno ispravljenih potraživanja
Stanje 31. prosinca
157
2011.
2010.
4.534
24.529
(1.382)
(80)
27.601
8.229
597
(4.283)
–
4.534
Direktan otpis potraživanja tijekom 2010. godine iznosio je 5.288 tisuća kuna.
Sva dugoročna potraživanja dospijevaju u razdoblju unutar 5 godina od datuma bilance.
Knjigovodstvena vrijednost dugoročnih potraživanja približno je jednaka
njihovoj fer vrijednosti jer se ugovorene kamatne stope bitno ne razlikuju od
tekućih tržišnih stopa.
Efektivne kamatne stope na kratkoročna i dugoročna potraživanja na dan
bilance su kako slijedi:
2011.2010.
4,50 – 10% 4,50 – 10%
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Potraživanja od kupaca – nedospjela
Ključne skupine kupaca
221.996
151.576
Ostala potraživanja od kupaca 155.561
50.735
377.557 202.311
Na dan 31. prosinca 2011. godine, potraživanja od kupaca u iznosu od 196.120
tisuća kuna (2010.: 324.442 tisuće kuna) su dospjela, ali nisu ispravljena.
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Do jednog mjeseca
121.271
258.915
Jedan do dva mjeseca
18.550
25.560
Dva do tri mjeseca
34.694
5.214
Više od tri mjeseca
21.605
34.753
196.120324.442
158
Knjigovodstvena vrijednost potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja
Grupe po valutama je kako slijedi:
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Eur 583.738
447.703
Hrk305.008 296.261
Rsd68.76011.508
Usd 7.59511.125
Mkd10.118 75.301
975.219841.898
Knjigovodstvena vrijednost kratkoročnih potraživanja približno je jednaka
njihovoj fer vrijednosti zbog kratkih rokova dospijeća.
Maksimalna izloženost kreditnom riziku na dan izvještaja je knjigovodstvena
vrijednost svake stavke navedenih potraživanja. Društvo nema instrumente
osiguranja naplate potraživanja.
159
B I L J E Š KA 2 1
Odgođeni porezi
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Odgođena porezna imovina koja će biti
realizirana u razdoblju do 12 mjeseci
79.103
22.022
Odgođena porezna imovina koja će biti
realizirana u razdoblju duljem od 12 mjeseci
18.850
60.227
97.95382.249
Odgođena porezna imovina nastala je kao privremena razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i zakonom propisane porezne osnovice.
Promjene na odgođenoj poreznoj imovini tijekom godine bile su kako slijedi:
Na dan
1. siječnja 2010.
Iskazano u računu
dobiti i gubitka
Na dan
31. prosinca 2010.
Iskazano u računu
dobiti i gubitka
Na dan
31. prosinca 2011.
i. ii.
iii.
iv.
8.955
8.479
26.704
3.000
15.930 63.068
(1.086)
1.233
7.739 (3.000)
14.295 19.181
7.869
9.712
34.443
– 30.225 82.249
(379)
1.648
11.814
–
7.490 11.360
46.257
– 32.846 97.953
160
v.
vi.
2.621 15.704
i. Otpremnine
ii. Rezerviranja
iii. Gubici od umanjenja vrijednosti
iv. Porezni gubici
v. Ostalo
vi. Ukupno
Odgođena porezna obveza
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Odgođena porezna obveza koja će biti
realizirana u razdoblju do 12 mjeseci
319
280
Odgođena porezna obveza nadoknadiva
u razdoblju duljem od 12 mjeseci
17.367
17.725
17.68618.005
Odgođena porezna obveza u iznosu od 17.686 tisuća kuna (2010.: 18.005 tisuća kuna) obračunata je na privremene razlike između porezne osnovice
materijalne imovine u podružnicama i njene fer vrijednosti u konsolidiranim
financijskim izvještajima.
(u tisućama kuna)
Na dan 1. siječnja Iskazano u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti
Na dan 31. prosinca 161
2011.
2010.
18.00518.284
(319)
(279)
17.686
18.005
B I L J E Š KA 2 2
Zalihe
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Sirovine i materijal
292.819
300.519
Nedovršena proizvodnja 126.876
81.901
Gotovi proizvodi
24.875
27.100
Trgovačka roba
256.396
290.216
Predujmovi za sirovine i materijal
6.585
4.927
707.551704.663
Primljeni krediti jedne od podružnica Grupe osigurani su založnim pravom
na zalihe nedovršene proizvodnje u vrijednosti od 126.928 tisuća kuna (2010.:
92.748 tisuća kuna).
162
B I L J E Š KA 2 3
Depoziti i novčana sredstva
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Depoziti
2.413.6212.270.851
Depoziti se ugovaraju s fiksnim rokovima dospijeća i promjenjivim kamatnim
stopama koje su približno jednake tržišnim stopama. Svi depoziti dospijevaju
u razdoblju od godine dana nakon datuma bilance.
Tijekom godine efektivne kamatne stope za depozite bile su kako slijedi:
2011.2010.
Depoziti – Bbb
0,7 – 4,5%
1,2 – 7,0%
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Žiro računi
105.651
47.666
Devizni računi
50.409
32.662
Blagajne893586
156.953 80.914
163
Novčana sredstva na računima i depoziti izraženi su u valutama kako slijedi:
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Hrk2.497.6132.286.736
Eur51.44443.163
Gbp
21.365
Usd1.466 435
Bam19.06115.289
Ostale valute
988
4.777
2.570.5742.351.765
164
B I L J E Š KA 2 4
Financijska imovina po
fer vrijednosti u računu
dobiti i gubitka
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Ulaganja u obveznice 209.491
219.918
Ulaganja u dionice
75.609
75.638
Ulaganja u komercijalne zapise
–
7.654
285.100303.210
Promjene na fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti u računu
dobiti i gubitka iskazuju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u okviru ‘Ostalih
dobitaka/(gubitaka) neto’ (bilješka 10).
165
B I L J E Š KA 2 5
Kapital i rezerve
i. Na dan 31. prosinca 2011. i 2010. godine dionički kapital Društva u iznosu od
164.000 tisuće kuna podijeljen je na 9,615.900 redovnih dionica i 6,784.100 povlaštenih dionica nominalne vrijednosti od 10,00 kuna po dionici. Povlaštene
dionice ostvaruju sva prava kao i redovne dionice, osim što ne nose pravo
glasa na Glavnoj skupštini.
ii. Tijekom prijašnjih razdoblja Društvo je otkupilo vlastite dionice tako da na
dan 31. prosinca 2011. i 2010. godine posjeduje 203.410 vlastitih dionica ili 1,24%
ukupno izdanih dionica.
iii. Sukladno hrvatskim propisima, Društvo je u prijašnjim razdobljima formiralo
zakonske pričuve u iznosu od 12.448 tisuća kuna. Ova pričuva nije raspodjeljiva.
Odlukom Skupštine od 31. svibnja 2011. godine iznos od 474.628 tisuća kuna
(16. lipnja 2010. godine iznos od 467.364 tisuće kuna) raspoređen je u ostale
pričuve. Ova pričuva je raspodjeljiva.
Razlike u iznosu zadržane dobiti i pričuva u konsolidiranim financijskim
izvještajima i izvještajima matice Adris grupa d.d. nastale su zbog eliminacija
nerealizirane dobiti u zalihama.
iv. Odlukom Skupštine od 31. svibnja 2011. godine (16. lipnja 2010. godine), odobrena je dividenda iz dobiti u iznosu od 114.800 tisuća kuna ili 7,00 kuna po
dionici (2010.: dividenda u iznosu od 114.800 tisuća kuna ili 7,00 kuna po
dionici). Dividenda na vlastite dionice nije uključena u raspodjelu dobiti te se
iskazuje u zadržanoj dobiti.
166
Struktura kapitala Društva na dan 31. prosinca 2011. i 2010. godine je kako slijedi:
NominalnaBroj
vrijednostdionica %
Mali dioničari
10
16.196.590
98,76
Vlastite dionice
10
203.410
1,24
16.400.000 100
167
B I L J E Š KA 2 6
Krediti
(u tisućama kuna)
Dugoročni zajmovi
Tekuća dospijeća dugoročnih zajmova
Dugoročna dospijeća
Kratkoročni zajmovi od banaka
Tekuće dospijeće dugoročnih zajmova
Kratkoročni zajmovi ukupno
2011.
2010.
84.671
62.520
(30.479)
(21.016)
54.19241.504
329.006
318.630
30.479
21.016
359.485339.646
Dugoročni zajmovi odnose se na podružnice Maistra d.d., Rovinj, Cromaris
d.d., Zadar i Opresa d.d., Sarajevo. Zajmovi su osigurani mjenicama, zadužnicama i hipotekama na imovinu.
Efektivne kamatne stope na datum bilance iznosile su:
Dugoročni zajmovi
Kratkoročni zajmovi od banaka 2011.2010.
2,00% – 7,00%2,00% – 5,10%
2,20% – 12,50%2,20% – 13,33%
Izloženost Grupe promjenama kamatnih stopa:
168
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Zajmovi po fiksnim kamatnim stopama
10.198
27.181
Zajmovi po promjenjivim kamatnim stopama 403.479
353.969
413.677381.150
Knjigovodstvena vrijednost posudbi Grupe približno je jednaka njihovoj fer
vrijednosti jer se ugovorene kamatne stope bitno ne razlikuju od kamatne stope
po kojoj se Grupa trenutačno može zadužiti.
Dospijeće dugoročnih posudbi:
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Između 1 i 2 godine
16.692
15.723
Između 2 i 5 godina
31.116
18.268
Preko 5 godina
6.384
7.513
54.19241.504
Knjigovodstveni iznos kredita preračunat je iz sljedećih valuta:
2011.2010.
Eur235.851156.063
Rsd172.715192.560
Hrk 5.11132.527
413.677381.150
169
Obveze po kreditima u iznosu od 384.051 tisuću kuna (2010.: 318.607 tisuća
kuna), a koje se odnose na kredite odobrene od strane banaka podružnicama u inozemstvu, osigurane su garancijom banke koju je ishodila matica.
170
B I L J E Š KA 2 7
Obveze prema dobavljačima
i ostale obveze
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Dobavljači u zemlji
215.992
181.167
Dobavljači u inozemstvu
111.899
80.239
Obveze prema državi
316.375
292.243
Porezi i doprinosi iz i na plaću
33.738
33.142
Obveze prema zaposlenicima
49.637
48.846
Obračunate obveze za kamate
410
451
Obveze za dividende
12.038
10.510
Obveze za predujmove kupaca
6.599
6.095
Ostale obračunate i druge obveze 105.803
99.274
852.491 751.967
Knjigovodstveni iznosi obveza prema dobavljačima i ostalih obveza preračunati
su iz sljedećih valuta:
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Hrk334.243 290.951
Bam14.124 6.275
Rsd2.9603.498
Eur94.81570.466
446.142371.190
171
B I L J E Š KA 2 8
Rezerviranja
(u tisućama kuna)
Stanje 1. siječnja 2010.
Povećanje
Ukidanje rezerviranja
Isplata rezerviranja
Stanje 31. prosinca 2010. Povećanje
Ukidanje rezerviranja
Isplata rezerviranja
Stanje 31. prosinca 2011. i.
ii.
12.429
808
–
(2.345)
10.892
–
(3.119)
(744)
7.029
iii.
iv.
v.
39.368 51.797 86.093 137.890
1.515 2.32314.291 16.614
(2.719) (2.719)
– (2.719)
(252) (2.597) (2.000) (4.597)
37.912 48.80498.384147.188
72
7244.223 44.295
(1.220) (4.339)
– (4.339)
–
(744)
(537) (1.281)
36.764 43.793142.070 185.863
i. Otpremnine
ii. Dugoročna primanja zaposlenih
iii. Podzbroj
iv. Sudski sporovi
v. Ukupno
Analiza ukupnih rezerviranja:
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Dugoročni dio
178.834
136.296
Kratkoročni dio
7.029
10.892
185.863147.188
172
Rezerviranje za sudske sporove
Rezerviranje u iznosu od 142.070 tisuća kuna odnosi se na rezerviranje za
određene sudske tužbe protiv Grupe od strane dobavljača i ostalih. Trošak
rezerviranja iskazan je u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u bilješci 9 – Ostali
poslovni rashodi. Očekuje se da će se stanje na dan 31. prosinca 2011. godine
iskoristiti u razdoblju duljem od godine dana. Iznosi rezerviranja su diskontirani na sadašnju vrijednost. Prema mišljenju Uprave, nakon savjetovanja s
odvjetnikom, ishod navedenog spora neće dovesti do gubitaka iznad iznosa
rezerviranja na dan 31. prosinca 2011. godine.
Rezerviranja za otpremnine
Dugoročni dio rezerviranja za otpremnine odnosi se na procijenjeni iznos otpremnina sukladno Kolektivnom ugovoru, koje imaju pravo ostvariti zaposleni
u nekim društvima u Grupi prilikom prestanka zaposlenja (prilikom odlaska
u mirovinu, otkaza ili dobrovoljnog odlaska). Sadašnja vrijednost rezerviranja
izračunava se na temelju broja zaposlenika, prosječne bruto plaće, godina
radnog staža na datum bilance i diskontne stope od 5,65%.
Kratkoročna rezerviranja za primanja zaposlenih
Kratkoročna primanja zaposlenih odnose se na bonuse Upravi i izvršnim
direktorima i rezerviranjima za neiskorištene godišnje odmore zaposlenih
u Grupi. Očekuje se iskorištenje rezerviranja u prvoj polovici 2012. godine.
173
B I L J E Š KA 2 9
Otkup dionica od
manjinskog interesa
Grupa je tijekom 2011. godine dodatno otkupila 0,20% dionica Tvornice duhana Zagreb d.d. za iznos od 1.484 tisuće kuna, 3,58% dionica Hrvatskih duhana
d.d. za iznos od 2.262 tisuće kuna, 3,68% dionica Istragrafike d.d. za iznos od
2.941 tisuću kuna, 45,90% dionica Oprese d.d. za iznos od 32.525 tisuća kuna
i dionice Cromaris d.d. u iznosu od 4.689 tisuća kuna. Razlika između knjigovodstvene vrijednosti manjinskog interesa i plaćene naknade u iznosu od
5.702 tisuće kuna iskazana je kao smanjenje ostalih rezervi u kapitalu Grupe.
Grupa je tijekom 2010. godine dodatno otkupila 1,413% dionica Tvornice
duhana Zagreb d.d. za iznos od 2.403 tisuće kuna i 3,149% dionica Hrvatskih
duhana d.d. za iznos od 641 tisuću kuna. Razlika između knjigovodstvene
vrijednosti manjinskog interesa i plaćene naknade u iznosu od 8.988 tisuća
kuna iskazana je kao povećanje ostalih rezervi u kapitalu Grupe.
174
B I L J E Š KA 3 0
Novac generiran
poslovanjem
(u tisućama kuna)
Bilješka
2011.
2010.
Dobit prije oporezivanja
643.637
595.486
Amortizacija 15, 16, 17
244.618
242.416
Umanjene vrijednosti goodwilla 17
–
12.591
Udio u dobiti pridruženih društava 18
(17.370)
(6.929)
Prihodi od kamata 11 (125.481)
(89.323)
(Dobici)/gubici od prodaje nekretnina,
postrojenja i opreme 10
(6.815)
6.509
Otpis nekretnina, postrojenja i opreme
i nematerijalne imovine 15, 16, 17
22.362
8.724
Gubici od svođenja financijske imovine
po fer vrijednosti u računu dobiti i
gubitka na fer vrijednost 10
8.261
34.586
Ispravak vrijednosti potraživanja – neto 9
48.862
23.569
Vrijednosno usklađenja zaliha 9
4.000
–
Dobici od dividendi 10
(2.265)
(724)
Promjene u obrtnom kapitalu:
· rezerviranja38.675 9.298
· potraživanja od kupaca
(72.639)
(135.468)
· ostala kratkotrajna imovina
(83.833)
(38.519)
· zalihe(6.660) 76.513
· obveze prema dobavljačima i ostale obveze
136.767
69.208
· ostalo(19.336)(15.209)
Novac generiran poslovanjem
812.783
791.496
175
B I L J E Š KA 3 1
Potencijalne obveze
i neizvjesni događaji
Pravni sporovi
Tijekom procesa privatizacije društava iz turističkog sektora, prema Zakonu o
privatizaciji, priznato je vlasništvo nad izgrađenim zemljištem i nad manjim
dijelom neizgrađenog zemljišta. Kako su se prije procesa privatizacije društva
koristila znatno većim površinama zemljišta, u razdoblju od 1995. do 2001. godine društva su pokrenula sudske sporove s državom radi priznavanja vlasništva
nad cjelokupnim zemljištem koje se koristi za obavljanje djelatnosti. Do datuma
bilance sporovi nisu okončani iako je prvostupanjska presuda donesena u korist
društava. Nakon datuma bilance stupio je na snagu Zakon o turističkom zemljištu prema kojem će, nakon utvrđivanja vlasništva između države i turističkih
društava, društva biti obvezna plaćati koncesiju na državno zemljište. Budući
da je cijeli postupak utvrđivanja vlasništva još u tijeku, u ovom trenutku nije
moguće procijeniti utjecaj primjene zakona na poslovanje Grupe.
Revizija pretvorbe i privatizacije
U razdoblju od 2002. do 2004. godine obavljena je revizija pretvorbe i privatizacije u pravnim prethodnicima Društva Jadran-turist d.d., Rovinj i
Anita d.d., Vrsar.
Prema izvješću o obavljenoj reviziji, pretvorba i privatizacija društva Anita
d.d., Vrsar koja je prethodno bila u društvenom vlasništvu, nije u potpunosti
176
obavljena u skladu sa zakonskim propisima. Revizijom nije izraženo mišljenje
o vlasništvu nad nekretninama društava. Društva su se očitovala o izvješću,
ali do datuma bilance nisu poduzete nikakve pravne radnje. Uprava smatra
da okončanje ovog postupka neće imati značajan utjecaj na poslovanje Grupe
177
B I L J E Š KA 3 2
Preuzete obveze
Na datum bilance, ugovorena je nabava dugotrajne materijalne imovine u iznosu od 145.444 tisuće kuna (2010.: 48.104 tisuće kuna), koja još nije realizirana te
nije iskazana u bilanci na dan 31. prosinca 2011. godine, odnosno 2010. godine.
Grupa ima zaključene ugovore o najmu poslovnih prostora, skladišta i kioska
na rok od 1 do 15 godina.
Ugovoreno plaćanje obveza po operativnom najmu za korištenje poslovnih
prostora je kako slijedi:
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Do jedne godine
6.046
1.601
Od 1 do 5 godina
12.184
5.203
Preko 5 godina
3.169
3.200
21.39910.004
178
B I L J E Š KA 3 3
Transakcije s povezanim
strankama
Grupa je kontrolirana od strane privatnih osoba od kojih niti jedna nema
kontrolu.
Sljedeće transakcije su ostvarene s povezanim strankama:
i. Pridružena društva
Prodaja proizvoda
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Tisak d.d., Hrvatska
351.203
306.001
Veletabak, Novi Sad
145.591
150.241
Veletabak, Laktaši
52.433
50.106
549.227506.348
Prodaja proizvoda pridruženim društvima obavlja se po cjeniku koji je na
snazi za nepovezana društva.
Prihodi od kamata
(u tisućama kuna)
Tisak d.d., Hrvatska
Veletabak, Laktaši
179
2011.
2010.
–
2.074
22
941
223.015
Potraživanja i obveze na dan bilance
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Potraživanja po osnovi prodaje robe i kredita
Tisak d.d., Hrvatska
168.905
170.289
Veletabak, Novi Sad
68.760
64.454
Veletabak, Laktaši
6.184
10.197
243.849244.940
Obveze prema društvu Veletabak, Novi Sad
259
–
Tisak d.d., Hrvatska
4.587
–
4.846
–
ii. Primanja menadžmenta
(u tisućama kuna)
2011.
2010.
Plaće i ostala kratkoročna primanja
84.425
99.366
84.42599.366
Menadžment se sastoji od 94 zaposlenika Adris grupe (u 2010. godini: 117
zaposlenika).
180
nakladnik:
Adris grupa d.d.
Obala Vladimira Nazora 1, hr– 52210 Rovinj
t +385 52 801 122, f +385 52 813 587
[email protected]
urednik: Predrag D. Grubić
izvršna urednica: Kristina Miljavac
tekst: Hrvoje Patajac
oblikovanje: Bruketa&Žinić o.m.
www.bruketa-zinic.com
Tisak: Cerovski Print-Boutique

Novosti 03/15

Trgovački sud u Rijeci prihvatio samo šest posto zatraženih nagodbi

Hrvatska ipak neće bankrotirati

I kvartal 2012.

HOTELI ZLATNI RAT dd - Bluesun Hotels and Resorts

Ovdje

Odluka o tržnom redu na sajmištu i tržnici u Zlataru (pdf)

ovdje - zagorje-international.hr.

Profil kompanije (PDF, 4 MB) - TDR-a

Materijali za Glavnu skupštinu Hoteli Tučepi

osnove računovodstva (web materijal)

Plan nabave roba, radova i usluga za 2012.

[2] MarioVasak - Microgrid

LINK - Dunapack doo

Samostalni preduzetnik – samo naizgled?

Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi („Zakon”)1

Plodine Obveznice 2015-Prospekt uvrštenja

Preuzmi PDF 6.4 MB - Centar za kulturu Trešnjevka

YOU INVEST Active - Erste Asset Management

1 - Zaklada Ivo Račić

uputa dohodak.indd k.indd

Извјештај о пословању РТРС-а за 2010. годину и план - RTRS-a