SRĐ JE NAŠ L I S T G R A Đ A N S K E I N I C I J AT I V E “ S R Đ J E N A Š ” • D U B R O V N I K • S T U D E N I 2 0 1 2 • B R O J 4 . % Istraživanje na uzorku od 400 ispitanika, u prvoj polovici lipnja 2012., proveo je GFK na području Grada Dubrovnika. Naručitelj istraživanja Heinrich Böll Stiftung - Ured za Hrvatsku. SRĐ JE NAŠ 2 KREĆEMO U SKUPLJANJE POTPISA ZA REFERENDUM! Draga sugrađanko, dragi sugrađanine! Razvoj događaja oko projekta na Srđu učinio je gotovo sigurnim da ćemo kroz sljedećih par mjeseci morati pristupiti prikupljanju potpisa kako bi se privoljelo Grad Dubrovnik da raspiše referendum na kojem bi se građani izjasnili odobravaju li predloženi projekt. Svi se sjećamo da je referendum bio Vlahušićevo predizborno obećanje, ali nakon izborne pobjede od toga je odustao. Sjećamo se i da je referendum bio i predizborno obećanje središnjice SDP-a pred parlamentarne izbore. Hajde, pitajte gradske vijećnike SDP-a misle li ga raspisati, dovoljno ruku imaju! Preostaje nam, dakle, da sami skupimo potpise. Mi sami. Mi, građani Dubrovnika – možemo to bez zadrške reći - jer prema istraživanju javnog mnijenja 77 % građana želi referendum; i sami, naravno, jer stranke i političari nisu zainteresirani za naše interese – imaju svoje, nauštrb naših. Nijedna stranka u gradskom vijeću ne zastupa većinsko mišljenje građana po pitanju Srđa (64% građana protivi se projektu). Takav nesrazmjer bio bi nedopustiv i za bilo koje manje pitanje, a u situaciji gdje se zbog veličine projekta bez pretjerivanja radi o budućnosti grada, on je alarmantan. Prema statutu Grada Dubrovnika, „Prijedlog za donošenje odluke o raspisivanju referenduma (...)može(...) dati jedna trećina članova Gradskog vijeća, gradonačelnik, polovina jedinica mjesne samouprave na području Grada i 20% birača upisanih u popis birača Grada“. Grad Dubrovnik ima 40,390 registriranih birača, pa nam za raspisivanje referenduma treba 8078 potpisa građana s pravom glasa registriranih na području Grada Dubrovnika. Zato te pozivamo da se pridružiš našem zajedničkom građanskom pothvatu, da se ta zajednička strepnja za našu životnu sredinu i životne uvjete i zajednička volja da ih se obrani materijalizira u obliku referenduma. Taj bi referendum bio po vlast obvezujuć – i riješili bismo se prijetnje nad našim glavama. No, što ako vlast ne bi poslušala referendumsko izjašnjenje građana protiv projekta na Srđu, i nastavila s njegovom provedbom? Mogućnost takvog scenarija ne može biti argument protiv pokretanja referenduma; dapače, dužni smo ispitati živimo li zaista u demokraciji, ili se radi o farsi, što onda zove na uzbunu i zahtijeva radikalnije društveno promišljanje i djelovanje. PRIDRUŽI SE, JER...! yy Nakon četiri broja lista Srđ je naš i višegodišnje rasprave o ovom projektu, argumenti protiv projekta su već poznati gotovo svima – možemo ih grupirati u legalne (nelegalno proširenje obuhvata projekta 2006., neraspisivanje javnog natječaja, netransparentnost), ekološke (voda, pesticidi, neautohtonost, premještanje tla i dr.), te ekonomske i kulturne (daljnje guranje Dubrovnika u monokulturu turizma, podrivanje dosadašnje ekonomije grada, javni troškovi za privatni interes, isključenje građana iz planiranih sadržaja, daljnje povećanje gostujuće sezonske radne snage, dok lokalna mladost neturističkih profesija napušta grad...) yy Rad na organizaciji peticije za referendum tješnje će povezati aktiviste i svjesne pojednice u ovom gradu, što je od koristi za sve iduće građanske borbe. Energija se, kako nas uči fizika, nikada ne gubi. Zato ni u slučaju neuspjeha naš trud nije uzaludan – bez tog otpora bili bismo unazađeni još više. Kulturu građanskog angažmana treba njegovati, to je jedino što će buduće vlastodršce i „investitore“ navesti da dvaput razmisle o svojim beskrupuloznim naumima. yy Šanse za uspjeh su velike – osim svakodnevnih razgovora s ljudima, sada nam to dokazuje i GFK-ovo istraživanje javnog mnijenja. yy Osim prikupljanja potpisa na štandovima, što će zahtijevati najviše ljudi i vremena, možeš doprinijeti i na druge načine, dijeljenjem materijala, lijepljenjem plakata, pomaganjem u organiziranju tribina, poticanjem ljudi s kojima si u kontaktu da se informiraju i potpišu peticiju. yy Proširit ćeš mrežu prijateljstava i kontakata upoznavajući kroz zajednički angažman sugrađane koji dijele tvoje stavove i vrijednosti. yy Doprinesi onoliko vremena i energije koliko imaš, nitko od tebe ne traži nadljudsku žrtvu. Rad za opću stvar zapravo je vedar i osnažujuć, zabavan i poučan. yy Tvojim uključivanjem činiš da Dubrovnik bude manje provincija iz koje se odlazi, umjetna destinacija, a više živi grad samosvjesnih građana. Inicijativa Srđ je naš Tiskanje ove publikacije omogućeno je temeljem financijske potpore Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u skladu s Ugovorom Urbroj: 07578-12-03 Klasa: 421-02/11-2-4/1/01/01. Mišljenja izražena u ovoj publikaciji su mišljenja autora i ne izražavaju nužno stajalište Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva http://zaklada.civilnodrustvo.hr Izdavač: Građanska inicijativa Srđ je naš • Adresa: Frana Supila 8, Dubrovnik • e-mail: [email protected] • Uredništvo: Ivana Butigan, Đuro Capor, Srdjana Cvijetić, Ljubo Grgurević, Ivo Kara-Pešić, Ana Marinković, Luko Piplica, Helena Puhara, Slaven Tolj i Lucija Vuković • Prijelom i priprema za tisak: Nedim Meco • Fotografije i ilustracije: Boris Cvjetanović, Ivan Ivičević Bakulić, Marina Kelava, Đivo Krilanović, Zoran Kusalo, Nedim Meco, Luko Piplica, Helena Puhara, Slaven Tolj, Željko Tutnjević, Goran Zubak, Zelena akcija, dubrovniknet.team • Tisak: Fotostar, Dubrovnik • Naklada: 4000 kom. SRĐ JE NAŠ 3 SRĐ JE GRAD 4 SRĐ JE NAŠ U kojoj mjeri vjerujete tvrdnjama investitora o koristi za grad od projekta na Srđu? 4% U POTPUNOSTI VJERUJEM 28% UGLAVNOM VJERUJEM 21% UGLAVNOM NE VJERUJEM 42% UOPĆE NE VJERUJEM 5% NE ZNAM SRĐ JE NAŠ Podržavate li djelovanje građanske inicijative ”Srđ je naš”? 66% DA, PODRŽAVAM 24% NE, NE PODRŽAVAM 3% NISAM NIKAD ČUO ZA "SRĐ JE NAŠ" 6% NE ZNAM 5 SRĐ JE NAŠ 6 Igor Lasić SVI SU LUDI ZA GOLFOM Zanimljivo je bilo na svečanoj prezentaciji tzv. Otvorene izložbe Urbanističko-prostorne studije Golf-parka na Srđu poviše Dubrovnika, 11. rujna, svjedočiti izvjesnom ozračju konspiracije, čak zavjereništva kojim odiše taj glasoviti projekt. U tvrđavi Imperial na vrhu brda, naime, izložene su table s arhitektonskim i geodezijskim projekcijama raznih segmenata i aspekata dotičnog posla, no nije bilo moguće saznati ni tko uopće potpisuje njihovu izradu. Imena tih prijatelja projekta, a svakako eksperata, poručeno je tad, ostat će u tajnosti kako bi se istima omogućilo da nastave živjeti u miru i sigurnosti. Ovdje valjda treba napomenuti da prilike u Dubrovniku i dalje ne ukazuju na izglednost skorih fizičkih sukoba povodom golfa ili ma čega sličnog. Ali, bit će da organizatori toga biznisa najbolje znaju što točno čine i zašto se plaše. Također, nisu htjeli odgovoriti na izravna pitanja novinara i nevladinih aktivista, protivnika golfa na Srđu, koliko se po novome točno planira stambene i turističke gradnje uza sportske terene, i kako bi točno bili dimenzionirani koridori namijenjeni širokim narodnim masama. Desetak godina nakon započinjanja projekta, a s vrijednošću mu naraslom, u međuvremenu, na milijardu i 200 milijuna eura, dakle, još uvijek se ne znaju ni osnovni materijalni detalji poduhvata. Teledirigiranje Zmajlovića Najčitanije novine u tom kraju, “Slobodna Dalmacija”, objavile su nakon otvorenja izložbe, i zatim još jednom isto, da je Srđ – mitsko brdo. Samo tako, bez posebnog tumačenja, usput su ga nazvale mitskim. Pa, iako ni u širem kontekstu Srđa nema ničeg posebno mitskog još od vremena Držića i njegovih fantasy pastorala, bit će da je “Slobodna” ipak – napokon, jednom – bar uvjetno u pravu, i da se iza toga brda ovom zgodom uistinu valja nekakav ozbiljan mitološki proces. A njegova je svrha naturanje novog, suprotnog značenja, evidentno štetočinskom pokušaju uzurpacije javnog dobra u privatnom interesu graditelja ekskluzivnih vila i apartmana, kao i kreditora što su u dosluhu s trgovcima nekretnina, te raznih njihovih neimenovanih prijatelja; inače, nesumnjivo od ugleda. Zbog profita u tom poslu, oni će sustavno zgaziti svaku realnu političku, socijalnu, ekološku i estetsku vrijednost, no tek uz plasman mitološki generirane magle. Projekt razvoja golfa s onu stranu Srđa, kao što je poznato, hvata zalet već gotovo čitavu deceniju; krene pa stane, promijeni vlasnika, okrene dio priče, zatim sve nanovo. U međuvremenu se iskristalizirala konstanta što veže sve bitne momente postupka, a to je neobjašnjivo prisni odnos političara, općenito predstavnika vlasti, spram Golf-parka Srđ. Trend je nakratko, ali indikativno, prekinula tek bivša ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy, da bi njezin teledirigirani nasljednik Mihael Zmajlović potom iznova uspostavio znani red u sistemu, i projekt je opet nesmetano kliznuo preko navoza u blistavo perspektivni život. Konkretno, dopustio je da Studija o utjecaju na okoliš krene u izradu, štoviše, da odmakne ispred faktički otvorenog Urbanističkog plana uređenja toga područja, što je protuzakonito. Projekt bi se morao studijom uklopiti u ranije dovršen plan, ili biti otkazan uslijed neprovedivosti, no dogodit će se u praksi obrnuto: UPU će biti naknadno – u hodu, korak iza – sravnjen sa zahtjevima projekta, a SUO je tek instrument za tu nakaradnu operaciju. E, upravo to je ministrica Holy svojedobno zapriječila, i upravo zato je, između ostalih grijeha u istom žanru, uklonjena s ministarske pozicije: da ne ometa poštene developere iliti, hrvatski, razvojnike. Zmajlovićev je kabinet istim povodom, međutim, uputio portalu H-alter krajnje urnebesan odgovor da će se određeni nedostaci u SUO-u uskladiti “s važećim dokumentima prostornog uređenja” – koji, pak, još ne postoje, nego se tek izrađuju na relaciji između Grada Dubrovnika i rečenog kabineta. Trostruko povećanje Želimo li kontrolirati porijeklo mitologema, doći u trag iščašenoj naraciji kakvoj se utječu drugorazredni aparatčici na visokim položajima, vratimo se na izravniji, neposredan diskurs, što si ga mogu priuštiti jedino autentični hegemoni, ili bar oni koji smjeraju toj časti. Radimir Čačić, prije negoli se samoproglasio Prvim Potpredsjednikom, još u predizbornoj kampanji dreknuo je za “Jutarnji list” kako više ne može podnijeti činjenicu da stagniraju projekti na Srđu, Ombli, u Plominu itd. Svi kasniji zmajlovići, među njima i brojni novinari, samo su trbuhozborci te višnje volje. Čačiću, koliko god (na)opak bio, svejedno ne treba pripisivati prekomjernu originalnost. Snaga projekta Golfparka na Srđu ogleda se u podršci mu svih relevantnih političara, upravitelja javnim poslima, kroz navedenih desetak godina. Probijanju uza struju zakonskih nepogodnosti, naime, na ovaj ili onaj su način izrazili podršku – ili aktivno sudjeluju u postupku – sadašnji dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić i njegova prethodnica Dubravka Šuica, premijer Zoran Milanović te prethodnici Ivo Sanader i Jadranka Kosor, predsjednik Ivo Josipović i prethodnik Stipe Mesić itd. I već odavno nikoga ne zbunjuje to što se npr. Vlahušić i Dubravka Šuica prema projektu odnose isključivo s obzirom na svoj vladajući ili opozicijski trenutni položaj: oboje ga podmazuju dok su na vlasti, a načelno mu se protive dok nisu. Jedan od ključnih događaja u procesu nadiranja golfa preko Srđa bilo je povećanje opsega dopuštene gradnje u okviru parka sa 100 na 310 hektara 2006. godine, odlukom Želimira Bosnića, tadašnjeg vladinog povjerenika za Grad Dubrovnik. Dubravka Šuica je čak i rpije toga 2005. parafirala GUP i PPU s unesenim povećanjem, bez obzira na zakonski neprihvatljiv nesklad sa županijskim PPU-om. Ali, ministrici graditeljstva Marini Matulović-Dropulić bio je prihvatljiv, pa je dala suglasnost za preinaku, dok je županijska vlast svoje odšutjela. Na isti način šuti i Ustavni sud RH, gdje taj predmet već godinama, dakle, upija vlagu, a mirovanje predmeta ne odgađa eventualnu gradnju do svršetka sudskog postupka. Za to vrijeme, roje se oko projekta i razne manje nepravilnosti, koje se nadolje – prema instancijama lokalne vlasti – šire već i kapilarno. Dobar je primjer Vlahušićev manevar fingiranja javne rasprave povodom donošenja programa mjera za predviđeni Sportsko-rekreacijski centar u sklopu Golf-parka. Namještena rasprava Kompleks ipak nije moguće izgraditi bez makar odglumljenog privođenja određenog dijela sadržaja javnoj svrsi, pa su investitori obavezni u njegovu sastavu podići i nekakav polivalentniji Sportsko-rekreacijski centar. SRĐ JE NAŠ Vlahušić je uredio program mjera za tu potrebu tako što je namjesto javne rasprave zatražio mišljenje samo od gradskih sportskih klubova, onih koji se financiraju iz lokalnog proračuna, uz gradonačelnikov blagoslov. I mišljenja tako bjehu pozitivna. Pitanje javne rasprave i uopće javnog mnijenja od krucijalnog je značaja u cjelokupnom slučaju golfa u Dubrovniku. Dok je bio u opoziciji, Vlahušić je gromko zahtijevao referendum o tome; danas ga nastoji na svaki način izigrati. Ali, nevolja je s referendumom unekoliko šira, budući da neće biti obavezujući ako mu ne pristupi većinski broj građana Dubrovnika. Generalno, uz dobru mitološku obradu i poneko neophodno izvrdavanje zakona koji se ne mogu uvijek baš u totalu prilagoditi zahtjevima krupnoga privatnog kapitala, šanse za uspjeh su debelo na strani golferskog poduzetništva. Prvi naredni korak, stav vladina Povjerenstva za SUO, uvelike je predvidljiv: tamo je čak i notorni Željko Cvrtila iz Ministarstva turizma, što ga je bivša ministrica graditeljstva Marina Matulović-Dropulić kao egzekutora naknadno imenovala na čelo nepoćudnog povjerenstva za golf pokraj Motovuna. Motovunski je golf zatim glatko prošao, iako mu je dotadašnji predsjednik povjerenstva Velimir Šimičić već bio zaključio odbijenicu, a progurao je zatim Cvrtila i još apsurdniji projekt uz Park prirode Vransko jezero. Proći će zacijelo i ovaj na Srđu, da bismo svjedočili farsi od javne rasprave u izvedbi mitomana koji upravo tumače građanima Dubrovnika da će Golf-park biti prvenstveno njihov, pa taman više nemali prilike slobodno lunjati po Srđu, jedinom preostalom gradskom terenu za moguće širenje. Ali, zato će iz grada, čim se pomaknu sa Straduna, imati zadovoljstvo umjesto víla gledati vìle nanizane obodom toga, rekoše, mitskog brda. Razlika u mitologizaciji nije toliko jezička, niti zavisi o tome odakle promatramo brdsku kosinu, nego se nalazi prvenstveno u akcentu na interes koji se stavlja u prednji plan. Tako upravo traje izgradnja skupe trafostanice pod brdom, građene o javnom trošku, a izravno za potrebe Golf-parka; to je moguće jer su vlasti proglasile interes poduzetnika za javni. Istodobno, gradska je strujna mreža zastarjela i slaba, pa je ugrožava svako veće nevrijeme nad Dubrovnikom. Slično se inzistira na zloslutnoj gradnji podzemne akumulacije i hidrocentrale na izvoru Omble, dok je to gradsko vodocrpilište trajno zagađeno obližnjim deponijem smeća, ali o čijoj sanaciji nitko ozbiljno ne razmišlja. Ništa bolje ne očekujmo ni od projekta Golfparka, jednom kad se u praksi uvjerimo da na Srđu ni u ludilu nema dovoljno vode za puste hektare tratinskih kultivara, i kad se pogase vrtlarska i sobarska radna mjesta, a kupcima luksuznih apartmana preostane samo još da se izbore za vlasničku parcelizaciju i konačno u punom značenju preuzmu slogan današnjih im desperatnih oponenata – Srđ je naš. Novosti, 24.09.2012. 7 "Opet će se novci poreznih obveznika, i gradskih i svih hrvatskih, trošiti na projekte za koje ne znamo osnovne elemente", nastavlja Feralova sugovornica. "Grad Dubrovnik stvara urbanističke uvjete za gradnju golfparka, a mi kao vijećnici nismo upoznati s ekonomskim i ostalim elaboratima nužnim za tako veliki projekt. Tek se radi urbanistički plan uređenja tog prostora, slijedi izrada eko-studije koja bi trebala odgovoriti može li se taj projekt uopće na Srđu izvesti, a mi kao vijećnici iz novina doznajemo da su njegovi vlasnici hrvatska država i jedan privatni investitor. Smatram da se gradska i državna proračunska sredstva mogu ulagati u mnogo potrebnije projekte", ističe Olga Muratti. Luko BRAILO, 7. veljače, 2007., Feral Tribune Ukoliko mislite da postoje, možete li navesti i ne- Smatrate li da je izgradnja jednog ovakvog progativne aspekte jednog ovako velikog projekta? jekta kao što je Golf park u Dubrovniku pozitivna ili negativna za Grad i lokalnu zajednicu? Oni negativni se po mom mišljenju mogu ogledati jedino u nedovršavanju cjelokupnog projekta tj. da se u nekoj mogućoj varijanti (koju nikako ne bi trebalo dozvoliti) izgrade samo popratni sadržaji kao što su elitne vile, a da se ostatak projekta (golf tereni i ostali sportski sadržaji) ne naprave. Drugi negativni aspekt bi se mogao dogoditi u scenariju da investitor cjelokupni park zatvori od javnosti i napravi eskluzivni zatvoreni klub za bogatu klijantelu koja bi tu boravila rijetko i u manjem broju. Izgradnju ovakvog projekta smatram izuzetno pozitivnim za Grad i lokalnu zajednicu jer pored jednokratnih pozitivnih učinaka kao što su uplata komunalnih doprinosa, zapošljavanje građevinske operative i sl., donosi i dugoročne benefite kao što su zapoš ljavanje radne snage, te produžavanje turističke sezone uz proširenje ponude. Niko Šalja za diplomski rad na Dubrovačkom sveučilištu: "Etički osvrt na problematiku izgradnje golf terena na Srđu", Dubrovnik, 2011. 8 SRĐ JE NAŠ Večernji list, 24.7.2011. SRĐ JE NAŠ 9 SRĐ JE NAŠ 10 IZLOŽBA BESPLATNIH I ANONIMNIH URADAKA U TVRĐAVI IMPERIJAL U tvrđavi Imperijal na Srđu otvorena je „neformalna” izložba nepoznatih autora, koji su za tvrtku Razvoj Golf izradili Urbanističko-prostornu studiju platoa Srđa prema kojoj se izrađuje Urbanistički plan uređenja. Prokurist Razvoj Golfa Ivan Kusalić, koji je predstavio studiju, kazao je kako ona nije dio nikakvog formalnopravnog postupka te kako su je besplatno izradili arhitekti, prijatelji tvrtke, koji su željeli ostati anonimni jer žele izbjeći da ih se javno proziva. Najduhovitiji komentar bio je onaj Slavena Tolja koji je upitao: Zar nikoga ove mape i karte Srđa ne podsjećaju na karte u drugom dijelu tvrđave Imperijal-Muzeju Domovinskog rata gdje su izložene JNA karte iz 1991. na kojima su prikazani razni pravci napada i varijante okupacije Srđa? STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA Hrvatskoj treba novih 100 hotela, 8 resorta, 7 golf-terena, 5 zabavnih parkova, 7 kampova, 5 tisuća novih vezova da bi se do 2020. udvostručili sadašnji prihodi od turizma. To je sažetak nacionalne strategije za razvoj turističkog sektora, čiju je preliminarnu verziju u Dubrovniku predstavio resorni ministar Veljko Ostojić. Ipak, na web stranicama ministarstva turizma može se pronaći Powerpoint prezentacija strategije gdje se do 2020. spominje izgradnja 30 golf terena. U međuvremenu je započela javna rasprava gdje Ministarstvo turizma i izrađivači strategije pozivaju javnost da daju svoja mišljenja i primjedbe na nju. Izgledno je da će nakon provedene javne rasprave broj golf terena/resorta završiti na oko 20 jer je to, kao, anticipirani poželjni rezultat javne rasprave. Ova strategija nesumnjivo ima, između ostalog, za cilj postati institucionalnom podlogom za projekt golf resorta na Srđu. VLADA ĆE SE ZAKONSKIM UREDBAMA POBRINUTI ZA NEOMETANU REALIZACIJU GOLFA NA SRĐU Na Danima hrvatskog turizma 18.10.2012. u Dubrovniku održan je tradicionalni susret turističkih djelatnika s predstavnicima Vlade. Na njemu su sudjelovali podpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić, ministri Gordan Maras, Siniša Hajdaš Dončić i Veljko Ostojić te zamjenica ministra graditeljstva Anka Mrak Taritaš. Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta, naglasio je kako će vrlo skoro biti dovršena uredba o projektima od nacionalne važnosti, te se više neće moći događati da projekti poput golfa na Srđu, doživljavaju različite vrste prepreka u svojoj realizaciji s lokalne razine. Njegovom razmišljanju se pridružila i pomoćnica ministra Vrdoljaka koja je istaknula kako više neće biti moguće vraćati stalno na početak takve projekte, što se tiče uređivanja prostornih planova. dubrovniknet.hr - Imamo primjer Srđa. Projekt dođe do kraja, pa se opet vrati na početak. To nije dobro! – istaknula je tajnica MPUiG Ana Mrak Taritaš. STUDIJA ZA GOLF NA SRĐU OPET NIJE ZADOVOLJILA Povjerenstvo Ministarstva zaštite okoliša i prirode, koje ocjenjuje je li Studija utjecaja na okoliš za golf projekt na Srđu zadovoljavajuća i može li se uputiti na javnu raspravu, sastalo se 22. listopada 2012. u Zagrebu i po drugi put vratilo Studiju na doradu. "Ukoliko je stručno povjerenstvo odlučilo da postoje ozbiljni nedostaci koji se ne mogu popraviti u roku od prvih 30 dana, moralo je odbaciti Studiju kako predviđa Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš", kaže Enes Ćerimagić, pravnik Zelene akcije. "Radilo se o produžetku prve sjednice i već tada su članovi povjerenstva imali prigovore i tražili ispravke. Jučer su članovi povjerenstva i dalje imali ozbiljnih prigovora i u dosta žučnoj raspravi odlučili produžiti rok za popravku Studije na još trideset dana iako nema zakonske osnove za daljnje produžavanje roka. Ukoliko je stručno povjerenstvo odlučilo da postoje ozbiljni nedostaci, koji se ne mogu popraviti u roku od prvih trideset dana, onda je moralo odbaciti Studiju kako predviđa Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš", kaže Enes Ćerimagić, pravnik Zelene akcije, koji je prisustvovao sjednici kao javnost. Marina Kelava, H-alter.hr, 23.10.2012. SRĐ JE NAŠ 11 ISTARSKA ŽUPANIJA KONAČNO SHVATILA RAZLIKU IZMEĐU ISTRE I ŠKOTSKE Dušica Radojčić Ovogodišnja velika suša zatvorila je mnoge špine, ali i otvorila mnoge oči. Pamtimo ne tako davne izjave čelnika istarskog vodovoda o tome kako je vode dovoljno i kako nema brige zbog golf terena. Pamtimo i izjave istarskih političara promotora golf industrije i investitora u golf da će se za potrebe zalijevanja golf terena koristiti isključivo pročišćena otpadna voda. Praksa je pokazala da se radilo samo o demagogiji kako bi se umanjila loša slika golfa u javnosti zbog šteta za lokalnu zajednicu koju bi nepromišljeni razvoj te djelatnosti mogao prouzročiti. Prvi izgrađeni golf teren u Istri, Crveni vrh, pokazao je istinu: investitor se odlučio na korištenje ogromnih količina voda pitke vode iz vodovoda za zalijevanje terena iako u Prostornom planu Istarske županije stoji da se "voda iz vodoopskrbnog sustava ne smije koristiti u normalnim uvjetima održavanja golf igrališta, osim u izvanrednim uvjetima dugotrajnih suša (!?), i to samo u kratkim vremenskim periodima .....". Umjesto da investitora upozori na nužnost poštivanja propisa i da se obustavi otvaranje igrališta do usklađivanja sa odredbama iz Prostornog plana, župan Jakovčić "ozakonio" je otvaranje igrališta "Crveni vrh" prvim počasnim udarcem. Sam investitor obmanjivao je u početku javnost pričama o izgradnji desalinizatora za potrebe zalijevanja golf terena. Jeste li primijetili kako nitko od njih ovog ljeta ne spominje više golf? Današnji ministar turizma bio je među glavnim zagovaračima izgradnje većeg broja golf terena u Istri , djelatnosti od "strateškog interesa za razvoj turizma", kao i prijedloga 2006. godine da im se voda iz vodovoda prodaje po cijeni od najviše2 kune po kubiku, da ne plaćaju vodni doprinos ni naknadu za uređenje voda. Rješenja o prihvatljivosti za 10-ak golf igrališta u Istri Godinama smo upozoravali na nepromišljenost i kratkovidnost politike koja je dopustila da se u Prostorni plan Istarske županije ucrtaju 23 golf igrališta, od kojih je za njih 10-ak Ministarstvo već izdalo rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš i investitori mogu u svakom trenutku započeti s njihovom gradnjom. Godinama smo upozoravali na gotovo mafijašku omertu - šutnju iz odanosti i pripadnosti "obitelji" onih koji trebaju brinuti o opskrbi vodom za poljoprivredu i stanovništvo u županiji. Ovogodišnja suša potvrđuje predviđanja koja govore da će se do 2050. godine količina oborina smanjiti za 20-25% i da će temperatura porasti i to naročito u obalnim dijelovima. Taj je očekivani proces već dobio svoje ime: tropikalizacija mediteranskog bazena. S vodom se, stoga, mora razumno gospodariti i planirati. Dosa- dašnja rasipnička politika morat će se mijenjati. Jedno od osnovnih pravila kod izgradnje golf igrališta trebalo bi biti izbjegavanje konkurencije s ostalim korisnicima, a to je snabdijevanje vodom za piće i potrebe navodnjavanja u poljoprivredi, koji ne bi smjeli biti ugroženi. Međutim, izrađivači studija utjecaja na okoliš za golf igrališta ne uzimaju u obzir potrebe poljoprivrede prilikom izrade studija, niti se na županijskoj razini netko potrudio uskladiti planiranje potrošnje vode svih planiranih golf igrališta s velikim količinama vode potrebne za navodnjavanje u poljoprivredi, naročito u periodima kada je ukupna potražnja za vodom velika. Danas se navodnjava samo 1,5 % ukupno korištenih poljoprivrednih površina, a potrebe i aspiracije potencijalnih korisnika vode u poljoprivredi su zaista velike. Plan navodnjavanja Istarske županije procijenio je sadašnje ukupne potrebe za navodnjavanjem u poljoprivredi na 83,4 milijuna m3 godišnje. Usporedbe radi, potrebno je znati da poljoprivredne površine troše 2.000 do 3.000 kubika godišnje po jednom hektaru dok golf tereni troše između 6. 000 i 7.000 kubika - dva do tri puta više po hektaru od poljoprivrede. Europska agencija za zaštitu okoliša u analizi iz ožujka 2009. navodi podatak o prosječnoj potrošnji vode golf terena između 6.500 do čak 10.000 kubika vode po hektaru godišnje! Jedinom golf igralištu u Istri zbog suše prijeti propast Nakon uvedene opće zabrane korištenja vode iz vodopskrbnog sustava za zalijevanje poljoprivrednih površina u Istri, i golfu Crveni vrh isključena je voda. Male količine vode iz vlastite bušotine nisu dovoljne za velike apetite golfskih travnjaka. Propast koja prijeti ovom zasad jedinom golf terenu u Istri poslužit će kao pouka za basnu o kratkovidnom istarskom političaru, stručnim službama u službi politike i golfu. Učestalost ekstremnih suša – budućnost na koju se moramo pripremiti U srpnju 2012. godine dr. Aiguo Dai iz američkog Nacionalnog Centra za atmosferska istraživanja objavio je studiju u kojoj je objedinio rezultate čak 22 kompjuterska klimatska modela. Detaljna analiza zaključuje da će povećanje temperature vezane uz globalne klimatske promjene uzrokovati učestalost ekstremnih suša na velikom dijelu planete u sljedećih tridesetak godina. Jačina suše uobičajeno se mjeri PSDI indeksom (Palmer Drought Severity Index) na skali od -10 do +10 gdje indeks -4 označava ekstremnu sušu. Rezultati govore da će posebno drastično biti pogođene mediteranske zemlje, pa će tako do 2030. g. Istra imati prosječan indeks suše od -3 do -4. Drugim riječima, suša kakvu imamo ove godine u Istri u slijedećim godinama neće biti malo vjerojatan hir vremenskih prilika već uobičajena pojava. Navedena studija predviđa prosječne klimatske uvjete, što znači da nisu nemoguće i suše drastičnijeg intenziteta. Naš zeleni Mediteran će se u manje od dvadeset godina klimatski preseliti iz umjerenog u suptropski pojas! O moći predviđanja suvremene znanosti dovoljno govori činjenica da je 4. srpnja ove godine na CERN-u otkriven Higgsov bozon kojeg je Peter Higgs predvidio u svojoj teoriji prije čak 52 godine. Hoćemo li i danas biti toliko neodgovorni prema sebi i budućim generacijama, odmahivati rukom na klimatske modele zbog nepouzdanosti predviđanja i propustiti priliku da na vrijeme pripremimo naš još uvijek zeleni poluotok na klimatske izazove koji su pred nama? PODRŽAVATE LI IZGRAD S VILAMA I APARTM DNJU GOLF IGRALIŠTA MANIMA NA SRÐU? 14 SRĐ JE NAŠ EU KRITIZIRALA HRVATSKU ZBOG LOŠE KVALITETE STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ EU je objavila opsežno monitoring izvješće o spremnosti Hrvatske za članstvo u EU gdje su otkriveni značajni propusti u implementiranju EU zakona o okolišu. U izvješću se posebno kritizira nedostatna kvaliteta Studijama o procjeni utjecaja na okoliš (EIA) i kaže se da ne zadovoljavaju standarde EU. Studije utjecaja na okoliš (SUO) su nedostatne kvalitete, osigurale su podršku velikim destruktivnim projektima regulacije rijeka od strane hrvatskog Ministarstva za zaštitu okoliša i prirode. Rezultati izvješća izražavaju kritike koje su već upućene od strane WWF EuroNature i hrvatskih nevladinih udruga, naglašavajući sedam štetnih projekata reguliranja na rijekama Dunavu, Dravi, Muri, Savi, Neretvi i Ombli. Nevladine udruge su više puta opominjale da je više od 500 km hrvatskih prirodnih rijeka u opasnosti da budu pretvorene u kanale. Navodili su da SUO nisu na odgovarajući način procjenjivale utjecaj projekata na okoliš te da su projekti u suprotnosti sa zakonima EU. Usprkos tomu, pet od sedam projekata je vec dobilo dozvolu od Hrvatskog Ministarstva za zaštitu okoliša i prirode. Odluke za preostala dva projekta se očekuju. EK zaključuje da su navedene studije utjecaja na okoliš “nedostatne kvalitete” i preporuka je da se trebaju “značajno poboljšati”. “Očito je da po okoliš štetni projekti nisu nikada trebali biti odobreni od strane hrvatskog Ministarstva za zaštitu okoliša i prirode. Stoga urgiramo kod Ministra Mihaela Zmajlovića da ih smjesta zaustavi”, rekao je Arno Mohl, referent za zaštitu slatkih voda u WWF. HE OMBLA I GORNJI HORIZONTI SE TEMELJE NA NEKVALITETNIM STUDIJAMA UTJECAJA NA OKOLIŠ I RECENZENTI EUROPSKE KOMISIJE NEGATIVNO OCIJENILI PROJEKT HE OMBLA “Mi smo uvjereni da će uoči pristupa Hrvatske EU, ministar Zmajlović htjeti dokazati da se Hrvatska uklapa u EU standarde zaštite okoliša. Mi ga potičemo da se koristi nalazima Europske komisije, uzevši u obzir pritiske od strane lobija koji upravlja vodama. Željeli bismo ga vidjeti kao branitelja hrvatskih jedinstvenih rijeka, a ne kao nekoga tko dozvoljava njihovo uništavanje. Hrvatske rijeke su dio najdragocjenije zajedničke europske prirodne baštine”, izjavio je Mohl. Veoma kontroverzna i još nedonesena odluka jest reguliranje 53 kilometra rijeke Dunava na graničnom području između Hrvatske i Srbije, kao i reguliranje utoka Drave i Mure na mađarsko-hrvatskoj granici. To je mjesto gdje se nalaze neke od europskih najvećih i najbolje očuvanih močvara i poplavljenih šuma kao i stanište ugroženih vrsta poput bjelorepog orla, crne rode i jesetre. Ta područja pripadaju jezgri prekograničnog rezervata biosfere “Mura-Drava-Dunav” kojeg je odredio UNESCO. Kada mu se pridruže Austrija, Srbija i Slovenija, rezervat UNESCO-ve biosfere ce obuhvaćati pet zemalja. Jedinstvene rijeke Hrvatske osiguravaju prirodne i besplatne načine održavanja ekosustava kao sto su zaštita od poplava, pročišćavanje vode i ublažavanje klimatskih promjena, te su stoga od ogromne važnosti za dobrobit ljudi. Izravnavanje rijeka i stvaranje kanala od njihovih prirodnih tokova jako će oštetiti već ionako ranjive riječne krajobraze i dovesti do bespovratnog gubitka prirode i životinjskog svijeta u njoj. croatia.panda.org SRĐ JE NAŠ U istom tjednu u kojem je Mihael Zmajlović imenovan ministrom zaštite okoliša, njegovo je ministarstvo odobrilo da postupak procjene utjecaja na okoliš megalomanskog golf projekta na Srđu počne prije dovršenja urbanističkog plana uređenja. “To je traženo u vrijeme mog mandata, ali nisam potpisala”, kaže smijenjena ministrica Mirela Holy. “Smatram da se prema zakonu prvo mora riješiti sva prostorno planska dokumentacija.” Ministru zaštite okoliša i prirode Mihaelu Zmajloviću izglasano je povjerenje u Saboru 13. lipnja, da bi već 15. lipnja iz njegovog Ministarstva bilo odobreno da počne postupak procjene utjecaja na okoliš megalomanskog apartmanizacijsko-golferskog projekta na Srđu - unatoč tome što još nije dovršen Urbanistički plan uređenja toga područja. Kako H-Alter doznaje, ovaj zahtjev Mirela Holy za svog ministarskog vijeka nije odobrila. “Zahtjev investitora i Grada Dubrovnika stigao je u Ministarstvo zaštite okoliša. Mi smo zatražili mišljenje od Ministarstva graditeljstva i oni su odgovorili da je tako nešto moguće, jer su tumačili Urbanistički plan uređenja kao provedbeni dokument. Naime, bili su već neki presedani da se s postupkom procjene utjecaja na okoliš počne prije dovršetka prostorne dokumentacije. Tako je bilo s bioenerganom u Velikoj Gorici. Ja se s tim ne slažem. Smatram da prema zakonu sva prostorno-planska dokumentacija mora biti gotova prije početka postupka procjene utjecaja na okoliš.”, komentirala je za H-Alter Mirela Holy. Ministarstvo zaštite okoliša kaže pak da su odluku donijeli na temelju mišljenja Ministarstva graditeljstva. Na upit zašto su uopće slali zahtjev, Grad Dubrovnik odgovara nam slanjem mišljenja Ministarstva graditeljstva od 16. ožujka kako “postupak procjene utjecaja na okoliš treba provesti istovremeno s postupkom izrade UPU-a kako bi se mjere zaštite okoliša mogle ugraditi u konačno rješenje UPU-a”. Građani Dubrovnika okupljeni u inicijativu Srđ je naš, koji se već dugo bore za transparentnost u odlučivanju o Srđu, revoltirani su ovakvim tumačenjima zakona. Već i proceduru izrade Urbanističkog plana uređenja smatraju nezakonitom jer nije usklađen s prostronim planom višeg reda, onim Županije Dubrovačko-neretvanske. Protiv odluke grada Dubrovnika o nastavku izrade UPU-a podnijeli su i tužbu upravnom sudu i prijavu urbanističkoj inspekciji koje još nisu riješena. “Govorimo o Studiji utjecaja na okoliš koja se temelji na idejnom rješenju koje nameće investitor. To rješenje nije usklađeno sa županijskim prostornim planom, niti je prošlo javnu raspravu. Ovo je zloupotreba zakona i procedure da bi se za nezakonit prijedlog rješenja projekta na Srđu dobila stručna potpora povjerenstva koje imenuje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Članovima povjerenstva ministar je dao nezahvalnu zadaću da zloupotrijebe svoje stručne kompetencije i odrade ocjenu studije koja nije u skladu sa zakonom. Uz sve to, rješenje koje ocjenjuju i dalje nosi broj od 240 vila”, ističe Đuro Capor iz inicijative Srđ je naš. Unatoč godišnjim odmorima, nadležni su od lipnja uspjeli imenovati i članove povjerenstva za procjenu studije utjecaja na okoliš, a isto se već uspjelo i sastati 20. srpnja. U povjerenstvu se, zanimljivo, nalaze, H-Alterovim čitateljima ne sasvim nepoznata imena, jer smo ih već imali prilike spominjati kao ljude koji su primjerice golf terene u zaštićenom krajoliku Motovuna ili onaj uz sam rub Parka prirode Vransko jezero već odobrili kao okolišu sasvim prihvatljive. Podsjetimo se samo slučaja golf igrališta Brkač u Motovunu. Komisija Ministarstva zaštite okoliša za procjenu studije utjecaja na okoliš kojom je presjedao Velimir Šimičić prvotno je odbila studiju. Šok u ministarstvu Marine Matulović Dropulić popravili su tada smjenjivanjem Šimičića. Na njegovo mjesto postavljen je Željko Cvrtila iz Ministarstva turizma i malo dorađena studija je uskoro prihvaćena. Predsjednik komisije koju je sastavilo Ministarstvo da procijeni valjanost studije utjecaja na okoliš golf terena uz Park prirode Vransko jezero bio je isti čovjek kao i u slučaju motovunske komisije, Željko Cvrtila iz Ministarstva turizma. I pogodit ćete lako da se Željko Cvrtila nalazi i u komisiji koja ocjenjuje prihvatljivost 240 vila i dva golf igrali- Mihael Zmajlović, čovjek koji brzo rješava zadatke ZMAJ OD GOLFA Marina Kelava šta za okoliš zaštićene ekološke mreže Srđa. Na listi osoba ovlaštenih za sjedenje u povjerenstvima izbrojali smo 263 ljudi, plus ljudi iz lokalnih samouprava, ali su samo neki popularni izbor. Tako su se, kao i Cvrtila, u komisijama i za golf na Vranskom i sada za Srđ našli i Snježana Đurišić iz Ministarstva Mirela Holy: “Smatram da prema zakonu sva prostorno-planska dokumentacija mora biti gotova prije početka postupka procjene utjecaja na okoliš” graditeljstva, u oba povjerenstva zamjenica predsjednika, kao i ista osoba iz Ministarstva poljoprivrede. “To pokazuje određenu dozu pristranosti Ministarstva koje uključuje ljude koji nisu pokazali istu dozu skepse prema golfu koju je pokazalo lokalno stanovništvo i civilno društvo. Ovo je previše opasan projekt da bi se na sve ove nedostatke moglo zažmiriti”, komentirao je Capor. U Ministarstvu zaštite okoliša na sve naše upite odgovaraju diplomatski, te su na pitanje zašto uvijek ista imena u komisijama odgovorili da se “članovi Povjerenstva imenuju s popisa ovlaštenih osoba, a Cvrtila je predstavnik Ministarstva turizma kojeg je predložilo navedeno ministarstvo”. “Jednom kada se povjerenstvo imenuje, ono bi trebalo odbaciti studiju ako uoči formalne nedostatke, a usklađenost s prostorno-planskom dokumentacijom jest uvjet za valjanost studije”, tumači Željka Leljak Gracin, pravnica Zelene akcije. Povjerenstvo za procjenu Studije utjecaja na okoliš međutim, sastalo se 20. srpnja, ali Studiju nije odbacilo već ju je poslalo na doradu s rokom do 7. rujna. U Ministarstvu kažu da je povjerenstvo kao nedostatke u Studiji istaknulo “realno sagledavanje kapaciteta prostora, programskih sadržaja, uvjeta gradnje, mjera ograničenja, varijantnih rješenja, faznost izgradnje i dr., što je potrebno realizirati u skladu s važećim dokumentima prostornog uređenja”. “Cijela je procedura farsa. Studije utjecaja na okoliš imaju gotovo zagarantiran prolazak jer mi nije poznat nijedan slučaj da Ministarstvo zaštite okoliša nije dalo suglasnost. Na Srđu, međutim, imamo još jedan novi element, jer se od članova povjerenstva traži da daju glas za nešto što još nije prihvaćeno prostorno planskom dokumentacijom. U trenutku kada niti jedno stručno tijelo ne podržava ovaj projekt dužni su o njemu raspravljati i pod pritiscima ministarstava dati mu prolaznu ocjenu”, Đuro Capor: “Ovo je zloupotreba zakona i procedure da bi se za nezakonit prijedlog rješenja projekta na Srđu dobila stručna potpora povjerenstva koje imenuje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode” ocjenjuje Capor. Golferski planovi po Hrvatskoj sada su već narasli na gotovo stotinjak terena, a već je prvo pokazalo kolike su zapravo količine vode potrebne za takav zahvat. Prema podacima Zelene Istre, golf igralište Crveni vrh u prvoj je godini rada potrošilo 500 tisuća kubika vode, koliko cijela Županija potroši u jednom zimskom mjesecu. Krajem kolovoza poljoprivrednici iz okolice pobunili su se jer je izvor koji su stoljećima koristili za napajanje stoke 15 presušio prvi put u poznatoj povijesti. Inspekcija je ustanovila da je za zalijevanje golf terena crpljena voda iz podzemlja što je dovelo do isušenja izvora. “Problem nisu samo studije utjecaja na okoliš loše kvalitete, već je problem i taj što nitko ne kontrolira provode li se kasnije mjere zaštite prirode koje su propisane studijama. Inspekcije ne izlaze na teren osim po prijavi, a teško da neki građanin može znati koliko oni vode crpe pa da ih prijavi. Provedba mjera je čista komedija, a tvrtke koje rade golf terene nisu javne te nisu dužne davati podatke javnosti”, ističe Dušica Radojčić iz Zelene Istre. Nakon što je pak Vransko jezero u svibnju pretrpilo još jednu katastrofu kada su zbog suše i niskog vodostaja, kroničnog problem toga Parka prirode, poumirale velike količine ribe, jedan od vijećnika zadarska županije, Željko Kurtov, zatražio je na skupštini da se ispita može li Vransko jezero podnijeti golf u tom obimu za koji su dozvole već izdane. Župan Zadarske županije uputio je dopis Ministarstvu zaštite okoliša i prirode kojim je tražio da se preispita Rješenje Ministarstva kojim je utvrđeno daje zahvat - Golf igralište Baštijunski brig prihvatljiv za okoliš. Prema rješenju Ministartsva koje posjeduje H-Alter iz Ministarstva je početkom srpnja stigao odgovor da je “Studijom utjecaja na okoliš već utvrđeno da količine vode koje se planiraju eksploatirati radi navodnjavanja ne predstavljaju mogući utjecaj na sveukupni sliv Vranskog jezera”. U to vrijeme je Vranskom jezeru nekoliko kanti vode već predstavljalo znatnu količinu vode. “Vodostaj jezera je toliko nizak da je vodokaz prekrilo blato, ispod pet centimetara. Bio bi još i niži da nije mora koje mjesecima prodire u jezero. U jednu ruku to je spas, jer nismo presušili, a u drugu ruku - salinitet je porastao do 15 promila. Za Vransko jezero normalno je oko 1-2 promila, pa se ovako pretvaramo u morski ekosustav. Posljedice se već vide, masovni pomor riba, eutrofikacija, pojava morskih algi u jezeru”, opisuje trenutno stanje stručna voditeljica Parka prirode Ana Katalinić. Ministarstvo zaštite okoliša odgovara pak da oni nikakve službene obavijesti, pritužbe građana ni upravne sporove nisu dobili u vezi Vranskog jezera ili istarskog slučaja te se tako nemaju nekog razloga s tim zamarati. Odgovornima je lako potpisati da navodnjavanje iz jezera neće štetiti jezeru koje ima trenutni vodostaj do ispod koljena, jer nitko od njih neće odgovarati za katastrofu koja se već dogodila na Savudriji, koja prijeti Vranskom jezeru ili onoj aktualnoj na Srđu. I do kada je tako, procesu koji se naziva procjenom utjecaja na okoliš, teško da se može vjerovati. Kada treba snositi štete, građani ostaju sami, a stručnjaci i političari već rade štete negdje drugdje. Ljetno pak mrtvilo, dok većina toča noge u moru, pokazalo se još jednom kao vrijeme koje se koristi da se ubrzano provodi procedura sa što manje uplitanja javnosti. 16 SRĐ JE NAŠ Poštovana, Nakon podnesenog zahtjeva tvrtke Razvoj golf d.o.o. određen je rok za dopunu Studije utjecaja na okoliš do 7.10.2012. godine. Srdačan pozdrav i ujedno isprika zbog dužeg čekanja. Marina Halužan, Glasnogovornica _____________________________ Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Republike Austrije 14, 10 000 Zagreb tel. 01 3717 295, fax. 01 3717 149 e-mail: [email protected] web: www.mzoip.hr SRĐ JE NAŠ 17 KRONOLOGIJA OŽIVLJAVANJA FRENKELSTEINA Donosimo dokumente temeljem kojih je nastavljena procedura izrade UPU-a projekta na Srđu. Ono što je 2010. i 2011.god. bilo po mišljenju Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva nezakonito i triput preizgrađeno, sada je zakonito i usklađeno. Dopušten je i nezabilježen presedan - odvijanje paralelne procedure donošenja Urbanističkog plana uređenje (UPU-a) i postupka procjene Studije utjecaja na okoliš (SUO) kojom se razmatra idejno rješenje golf resorta na Srđu sadržano u UPU-u koji još nije ni usvojen, a time ni zakonit. Siječanj 2012. Radovi na Srđu koje je Vlahušić najavio nisu započeli-bagerima ni traga Veljača 2012. Sastanak u Zagrebu, dogovoreno kako oživjeti nezakonit i odbačen projekt UPU-a Sportsko-rekreacijskog centra s golfom i turističkim zonama Bosanka sjever i Bosanka jug (Vlahušić, Lončarić, Kusalić i Mrak-Taritaš) 16. ožujka 2012. Ana Mrak Taritaš-tajnica MPUiG (HNS) izdaje Mišljenje kojim za nastavak procedure treba ponovo na gradskom vijeću donijeti Odluku o nastavku izrade UPU-a, dodatno još dopušta za provođenje paralelne procedure SUO i UPU-a 10. svibnja 2012. Novo Mišljenje Ane Mrak Taritaš 30. ožujka 2012. Gradsko vijeće donosi nezakonitu Odluku o nastavku izrade UPU-a 2. svibnja 2012. Inicijativa Srđ je naš podnosi upravnu tužbu i prijavu urbanističkoj inspekciji zbog nezakonite Odluke gradskih vijećnika u nastavku izrade UPU-a 29. svibnja 2012. Ministrica Holy odbija započeti s postupkom Studije utjecaja na okoliš (SUO) dok god UPU nije usklađen sa zakonom, planovima višeg reda i usvojen 7. lipnja 2012. Ministrica Holy podnosi ostavku nakon afere podmetnute od Čačićeve PR agencije 15. lipnja 2012. Ministar Zmajlović stupa na dužnost 18. lipnja 2012. Ministar Zmajlović odobrava početak postupa procjene utjecaja na okoliš 20. srpnja 2012. Sjednica povjerenstva za SUO u Dubrovniku. Studija je vraćena na doradu zbog brojnih manjkavosti 2. kolovoza 2012. Drugo Rješenje MZOiP kojim se daje izrađivaču rok od 30 dana za doraditi SUO Rujan 2012. Ministar Zmajlović produžava rok za doradu Studije za još 30 dana 22. listopada 2012. Druga sjednica Povjerenstva za SUO - Studija ponovo odbačena Studeni 2012. Treće Rješenje MZOiP kojim se treći put produžava rok za dopunu Studije IVANICA SRĐ JE NAŠ 18 Ivo Lučić Planovi s Ivanicom nisu jasno definirani, ali Dubrovnik ima razloga za zabrinutost zbog načina na koji je prostorni plan rezervirao prostor. Primjerice, cijeli prostor između Golubova kamena (izvora Omble), Uskoplja i Ivanice, predviđen je za izgradnju golf terena. Nema načina koji bi spriječio procjeđivanje kemikalija u vodonosnik Omble. Nažalost, šutio je i Dubrovnik kojemu je to od egzistencijalne važnosti. Na stotine objekata osim mogućeg golf terena iznad vodonosnika iz kojeg se Dubrovnik opskrbljuje vodom stalna su realna opasnost po sigurnost Dubrovnika i šireg područja, te zdravlje građana. neopisivi značaj. Ne samo da ih je taj iznos spasio gladi, nego im je dao samopouzdanje, otvorilo nove perspektive, omogućilo im da se predstave kao odgovorni ulagači… počeli su graditi, raditi ceste... PRVO KUPILI ZEMLJU, PA TOME PRILAGODILI PROSTORNI PLAN U skladu s kupnjom zemljišta, urađen je i prostorni plan općine Ravno, koji je propisao upotrebu prirodnih resursa. Pošto je kupnja zemlje bila jedina značajnija investicija nakon izgradnje infrastrukture u općini Ravno, ona je imala ključnu ulogu u prostornom politici. Tako, osnovna funkcija prostornog plana bila je da kupcu omogući da upravlja nekretninom kako on želi. To je uobičajen slijed događaja: najprije postaneš vlasnikom neke veće nekretnine, a zatim upravljaš svim najvažnijim odnosima. S obzirom na profil, način donošenje i zakonski kontekst, to je teško nazvati prostornim planom. „Zagreb“je, govorilo se u Ravnom, platio izradu plana tvrtki CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o, a formalni nositelj je bio Ecoplan iz Mostara. Inače, na web stranci Ecoplana ne navode prostorni plan općine Ravno kao svoju referencu. Iako svi u Dubrovniku Ivanicu smatraju dijelom nekog drugog, udaljenog svijeta, ona se u svakom okolišnom pogledu dio dubrovačkog područja. Upravo zbog toga, zbog svojih „dubrovačkih“ atributa, ona je to što jest i ona upravo njima privlači i na njima gradi svoju ideju. Čak štoviše, ona je u pogledu negativnih utjecaja na okoliš – na samo srce toga okoliša: vodonosnik Omble – ne da ničim usporediti! Budući se nalazi neposredno uz državnu granicu, koja se smatra krajem svijeta, ona je sredstvo kojim se izražava ta granica. Kao i drugi projekti uz granicu ona nepogrešivo oslikava tip međusobnih odnosa. Pored Ivanice, to su takozvani Centar gospodarenja otpadom DNŽ, Ombla, … pelješki most. Centar za otpad je u sva tri pokušaja jasno pokazao što misli o svojim susjedima. Sve tri lokacije – Grabovica, Badovinje rupe i Lučino razdolje – gurnute su što se moglo više u udubljene dijelove susjednog teritorija, kako bi se što više negativnih utjecaja riješili u korist susjeda. Također, Ombla je ‘ladno iskorištavanje resursa dodijelila Hrvatskoj, a gotovo sva akumulacija kao i većina ekoloških šteta, ostala bi s drugu stranu granice. Ivanica je odgovor s druge strane, kojem je cilj masno iskoristiti položajnu rentu koja dolazi od blizine mora i priobalnog razvoja. Naravno, ovo ne pripisujemo državama kao subjektu suverenog teritorijalnog entiteta, niti nositelju kulturnog identiteta, nego su akteri pojedinci i skupine, koji dobro koriste grabežne tranzicijske politike, te javna dobra prenose u svoju korist. ČERMAKOVE POBJEDE Prije zadnjeg rata, Ivanica se razvila kao rivijera za one iz unutrašnjosti. Nakon rata dugo godina bila je razorena i zaboravljena. A onda je ondje veliko imanje kupio, kažu, hrvatski general Čermak. U Ravnom se moglo čuti da je za 7 milijuna kvadrata dao 7 milijuna KMova. Također, pričalo se da je su u sklapanju poslova posredovali predstavnici Katoličke crkve, i bili neke vrste jamca da će se sve dobro ići. U kuloarima se to pravdalo obrazloženjem da Ivanica treba ostati „hrvatska stvar“. U to vrijeme izbio je sukob unutar HDZ BiH. Sanader je želio slomiti Dragana Čovića koji je vodio oteti HDZ BiH, ali nije mu baš išlo, pa ga je rascijepio. Sanaderovi sljedbenici su osnovali HDZ 1990, u kojima je značajnu ulogu odigrao prostor općine Ravno. Na jednoj kasnijoj svečanoj sjednici Općinskog vijeća Ravno, to se isticalo kao povijesna zasluga. Dugogodišnji predsjednik HDZ Ravnoga Dragan Vukić, koji je u međuvremenu bio politički potonuo jer je Ravno izgubilo političku snagu žrtve, a stanovništvo nikada nije činilo njegov potencijal, dobio je zahvaljujući tom angažmanu i vezi s Lukom Bebićem mjesto zastupnika u Hrvatskom saboru. Županijska vlast iz Mostara, koju je držao HDZ BiH nastojala se osvetiti tako što je zavrnula financijske pipe Ravnom. Treba znati da je to bio jedini prihod koji je imala općina Ravno. Inače, prema statističkim pokazateljima, to joj je omogućavalo da je imala ponajveći prosjek plaća u Federaciji BiH. Spomenutih 7 milijuna maraka imalo je za ravanjsku vlast Koncepcija plana, pored obaveznog zoniranja prostora i omogućavanju kupcu prostora da realizira svoje projekte, bila je da lokalni političari sebi srede prostore za kamenolome, koji su načičkani na prostoru općine u skladu s očekivanjima o prolazu auto-ceste, dok je zaštita prostora .. eto, ispuštena. Ovaj plan nije niti evidentirao ono što je propisao plan općine Trebinje iz 1982. godine. Zapravo, nema dokaza da su izrađivači uopće konzultirali i imali uvid u taj važeći prostorni plan. Kao da se radi o Bantustanu. Npr. po tada važećem prostornom planu, Vjetrenica s Valom Zavala – Ovo nije jedinstven slučaj da se kroz prostorno-plansku manipulaciju financiralo predizborne aktivnosti ili stranačku infrastrukturu u BiH. Dovoljno je podsjetiti se slučaja nezakonitog ubacivanja turističke zone Čemprijesi na Šipanu na zahtjev Euro Benz doo, Grude 88345, Sovići bb. Tako je na otoku od 400 stanovnika ubačena T1 zo na od 1500 kreveta pored postojećih 500 kreveta planiranih u hotelskom smještaju GUP-om. Najave Vlahušića da će se Čemprijesi brisati odbačene su, broj kreveta tamo je tek smanjen na "održivih" 900. SRĐ JE NAŠ Slano proglašena je najprije geomorfološkim spomenikom, a potom i rezervatom prirode, što je visoka kategorija zaštite. Ova drljotina od plana iz 2007. je kao prostor zaštite označila dio padine u kojoj se nalazi Vjetrenice. Svi koji išta znaju o kršu, znaju da treba zaštiti cijelu topografsku površinu barem od Orahova Dola do Šćenice. Također, plan je predvidjeo niz zahvata u blizini vrijednih spomenika, bilo da se radi o obrednim gomilama starim više tisuća godina, ili stećcima koji predstavljaju autohtonu vrijednost prostora. O vrijednostima koje nameće karstološka evaluacija – poput krške morfologije, podzemne biologije, tradicijske gradnje i sl. – za krajolik svjetskog značaja, pogotovo nema govora. Pored svega, izrada prostornog plana nije mogla biti pokrenuta jer nije bio donesen federalni i županijski dokument koji bi propisao uvjete donošenje plana. Speleološka udruga Vjetrenica-Popovo polje, koja okuplja stručnjake za krš, bila je posve isključena. Obavijestila je nadležna tijela u BiH, te napisala primjedbe od kojih ni jedna nije usvojena. Kad je plan bio izglasavan, početkom travnja 2007. Speleološka udruga je uputila pismo putem tajništva Općinskog vijeća svim vijećnicima u kojem ukratko upozorava na greške, ali pismo nije stiglo do vijećnika, jer je bačeno u koš. Udruga je pozvala sve nadležne stručne, upravne i političke institucije u BiH da ne dopuste realizaciju predloženoga plana. Speleološka udruga, čiji su zahtjevi ojačani autoritetom Akademije nauka i umjetnosti BiH, dobila je podršku nadležnih federalnih ministarstava – prostornog uređenja i kulture – i stručnih tijela poput Zavoda za kulturno-historijsku baštinu. Međutim, neko vrijeme su trajala prekladanja, za kojih je općina oprezno raspolagala novcima, a uskoro je sve zaboravljeno. “HRVATSKA STVAR” OTKLIZALA NA TRŽIŠTE PROFITA Potom je došlo do zaposjedanja Ivanice koje podsjeća na osvajanje divljeg zapada. Općina je prodala na desetke građevinskih zemljišta ljudima s područja Popova i iz Hercegovine. Parcela s oko 300 četvornih metara stajala je jedno 3000-4000 KM. U kupoprodajnom ugovoru uneseno je ograničenje na prodaju, ali i dopuštenje ako općina ne ispuni obavezu izgradnje infrastrukture. Rezultat, već sljedeće godine počela je preprodaja zemljišta za iznose od oko 20 tisuća eura. I tako je priča o hrvatskoj stvari već prvom prilikom otklizala na tržište u kojem vlada samo zakon profita. Prodana je čak i zemlja na kojoj se nalazi granični prijelaz, zbog čega je EU uskratila već odobreno financiranje objekta. U kom smjeru će se dalje razvijati Ivanica? Ne postoje jasni i transparentni planovi iz kojih bi se to moglo vidjeti, ali ako pogledamo kako je prostorni plan rezervirao gore prostor, a pogotovo ako projiciramo tijekove na terenu, Dubrovnik ima razloga za duboku zabrinutost. Primjerice, cijeli prostor između Golubova kamena (izvora Omble), Uskoplja i Ivanice, predviđen za izgradnju golf terena. Također, dovoljno je pogledati iz Šumeta ili Župe dubrovačke pa vidjeti kako Ivanica izgleda. Nema načina kojim se može spriječiti procjeđivanje septičkih jama i kemikalija planiranog golfa u vodoonosnik Omble. ZAŠTITA VODONOSNIKA OMBLE KROZ GOLF I DEPONIJ Primijetili ste – ili niste? – da se u Dubrovniku nikada ne govori o zonama zaštite izvora, što je inače „abc“ upravljanja vodama. Zaštita Omble svodi se na zabrane ljudima da dođu na izvor Omble, jer je to tobože opasno za kvalitetu i sigurnost voda. To u stvarnosti nema nikakve veze sa zaštitom, samo onemogućuju ljudima da uživaju u prirodi koja nam je svima zajednička i da osjećaju prirodu od koje žive. Voda se štiti na topografskoj površini sliva. A Ivanica pokazuje kako. Ivanica je u II. vodozaštitnoj zoni Dubrovnika! Zajedno s Grabovicom. Ali ne samo oni. Drugu vodozaštitu zonu Dubrovnika čini i Trebinje sa svim selima od Gorice do Popova polja. Je li ikada neki dužnosnik službeno obišao ta područja i zamolio, znate, mi bi voljeli imati zdravu vodu, možete li malo pripaziti, mi ćemo vam pomoći izgraditi sustav jer nam on znači život. Kako bi to učinili kad to i sami rade?! Ta, utvrđene su podzemne veze Grabovice s Omblom! I sad gradonačelnik tamo otvara odlagalište građevinskog otpada, što je samo međubrzina prema suspendiranju odluke o zatvaranju Grabovice. Navodno, zato već postoji dogovor s jednom varaždinskom tvrtkom. Hm, zašto baš iz Varaždina?! Zone, o kojima nitko ništa u Dubrovniku ne zna, posve su javna stvar i mogu se naći u knjizi Karst istočne Hercegovine i dubrovačkog priobalja, izdanoj u Beogradu 2006. godine. Autor je Petar Milanović, karstolog svjetskog glasa, koji je bio naš sugrađanin prije četrdesetak godina, a potom dulje vrijeme proveo u Trebinju kao glavni hidrogeolog Hidrosistema na Trebišnjici. Granice sliva po Milanoviću na Ivanici nisu sasvim jasne. Ondje se prostor dijeli na slivove Omble i Zavrelja. Pri visokim vodama sliv Zavrelja se nešto proširi na račun Omble, a kad su vode niske, sliv Ombla ima granice malo istočnije. Tako, iz jedne od više desetaka ivaničkih septičkih jama, ponekad ide u Om- 19 blu, ponekad u Zavrelje. Važno je da je na obje strane vodoopskrba. Dakle, opasnosti Ivanice po Dubrovnik su velike, jer ona leži na prirodnom skladištu pitke vode kojom se opskrbljuje Grad. Na stotine objekata osim mogućeg golf terena iznad vodonosnika iz kojeg se Dubrovnik opskrbljuje vodom stalna su realna opasnost po sigurnost Dubrovnika i šireg područja, te zdravlje građana. Ivanica može Dubrovnik stajati njegove egzistencije. Rezervna pomisao kako se sve bakterije fekalija mogu efikasno ubiti kemijskom preradom je ne samo deplasirana nego i kratkoumna. Neka netko proba zamisliti kako bi Dubrovnik živio da mu u pitanje dođe vodoopskrba. Nažalost, o tome u Dubrovniku nitko javno ne govori. Ne govore institucije koje su nadležne za problem. Ne govore obični ljudi, koji su izravno dotaknuti. Na govore čak ni dubrovački ekolozi, biolozi i pripadnici sličnih struka, kao institucije u kojima rade. Umjesto o ovome, neki su biolozi raspaljivali javnost iracionalnim prijetnjama povezanim s pelješkim mostom. BEVERLY HILLS NA IVANICI SLIKA GOLFOGRADA NA SRĐU Ivanica zapravo u očima Dubrovnika ne postoji, kao da se radi o dijelu Grenlanda. Uopće, javna percepcija Ivanice je prilično prazna. Najviše je predstavljaju kao nekretninu koje je eldorado za ulagače, odnosno kao bogomdanu turističku zonu, u kojoj imate sve što Dubrovnik nudi i još više od toga: mir rubnog dijela i vlast koje nema. Bosansko-hercegovački tisak ju predstavlja kao Beverly Hills svoje zemlje, u novinskim tekstovima koji imaju naglašena obilježja PR-a, uz uspavanku o pokretanju života i novim radnim mjestima, i sl. U jednom tv prilogu ta nova radna mjesta su nekoliko domorodaca koji održavaju vrtove vila. To je školski model razvoja u kojem kapital potčinjava sve. Taj razvoj od lokalnog stanovništva traži da budu psi čuvari bogatih vila i jeftina radna snaga. Takve pozicije su zauzeli kod donošenja prostornog plana. Jedina slika koja iskače iz te percepcije je natuknica na „srpskoj“ wikipediji: tamo je Ivanica predstavljena kroz prijeratni popis stanovništva u kojem su od 168 stanovnika 147 bili Srbi. Mi možemo reći da je ravanjska vlast improvizatorska i diletantska, i da će svako zakonsko rješenje iskilaviti ako ima u tome interesa, ali to nije nikakva isprika dubrovačkoj i županijskoj vlasti. Ovdašnje vlasti odgovorne su za život na svom području, a zagađenja osnovnih dubrovačkih resursa i dampiranje dubrovačkih cijena ga ozbiljno ugrožavaju. Ali, naravno, ovo ne znači da su građani oslobođeni odgovornosti za vlastitu budućnost. 20 SRĐ JE NAŠ PREDSTAVLJENA STUDIJA VIZUALNIH UTJECAJA Prof. dr. sc. Sonja Jurković, dipl. ing. arh. SRĐ JE NAŠ 21 ČLANOVIMA POVJERENSTVA ZA SUO SPORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLFOM I TURISTIČKIM ZONAMA BOSANKA SJEVER I BOSANKA JUG Gospođa Zrinka Valetić, dipl.ing.biol., predsjednica Povjerenstva Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Ulica Republike Austrije 14 10000 Zagreb Poštovana gospođo Valetić, Tijekom protekle dvije godine arhitekti su putem svojih stručnih udruženja Društva arhitekata Dubrovnika, Hrvatske komore arhitekata i Udruženja hrvatskih arhitekata detaljno argumentirali nepopravljivu višestruku štetu koju bi na šire područje Grada Dubrovnika kao županijskog središta izazvalo predloženo golemo apartmansko naselje gdje je golf dodan samo kao sporedan dodatak – alibi - radi opravdanja naziva predmetnog UPU-a '' Športsko-rekreacijski centar s golf igralištem i turističkim naseljem Bosanka Sjever i Bosanka Jug''. Ponovno naglašavamo da je predloženim prostornim planom, koji je suprotan važećim prostornim planovima, zahvaćeno područje na platou Srđa veličine više od 20 (dvadeset) povijesnih jezgri Dubrovnika u zidinama ili uspoređeno s otokom Lokrumom područje veličine 5 (pet) Lokruma. . U rujnu 2012. god. u tvrđavi na Srđu izloženi su nacrti s naslovom ''Urbanistička studija platoa Srđa'' čiji sadržaj ne odgovara rečenom naslovu, bez ijednog je numeričkog podatka o površinama i kapacitetima, te je stoga profesionalno u tolikoj mjeri manjkava da ne može služiti ni za koju svrhu. Jedini neprikriveni cilj ove t.zv. studije je bilo iskonstruirati prihvatljivost izgradnje mega apartmanskog naselja na platou Srđa s golfom kao minornim sadržajem. Zato je potpuno razumljivo da ni jedan arhitekt ne potpisuje takav uradak. Nepotpisana, nepotpuna i tendenciozna izložena t.zv. studija ne predstavlja dokument koji može biti uzet u bilo kakvo razmatranje, a najmanje za procjenu utjecaja na okoliš. To je zapravo uvreda za struku i podcjenjivanje građana Dubrovnika. Nikakav drugi prijedlog plana za plato Srđa nije prezentiran javnosti. Dalje, urbanistički plan uređenja koji je prezentiran javnosti u rujnu 2010.godine odbačen je od struke i od građanstva te također ne može biti podloga za donošenje ocjene o utjecaju na okoliš. Dakle, bilo kakav prijedlog za planiranje sadržaja na platou Srđa je protuzakonito zaobilaženje građana Dubrovnika, jedinih koji imaju pravo odlučivati o planiranju bilo kakve izgradnje a posebno ovako ogromnog obuhvata, koji ima utjecaj na cijelu Dubrovačko-neretvansku županiju. Ne treba napominjati da je Grad Dubrovnik osnovni resurs gospodarstva i društva hrvatskog juga. Gradnja tako golemog naselja – dvadeset puta većeg od povijesne jezgre i u njenoj neposrednoj blizini – u potpunosti uništava prirodno i društveno okruženje grada svjetske baštine onemogućujući mu razvoj i opstanak. Golema golfo-spavaonica nema društvene infrastrukture i ostalih društvenih sadržaja, već parazitira na dvadeset puta manjoj urbanoj cjelini gušeći je do izumiranja. Investitor je planira za svjetsko tržište bogatih kupaca koristeći rentu Dubrovnika za ostvarenje enormno visokog profita. Takva naselja- spavaonice nastanjena su samo par tjedana godišnje, zapošljavaju pomoćnu radnu snagu za održavanje i minorni su potrošači komunalnih usluga jer nemaju nikakvih gospodarskih djelatnosti. Investitor je za medije izjavio da se planira ''samo'' izgradnju 200 vila od predloženih 268 što nije dokumentirano nikakvim novim prijedlogom plana izloženim javnosti. Opravdano sumnjamo da je kao podloga za Studiju utjecaja na okoliš koja se sada razmatra poslužio javno odbačeni plan iz 2010. god. Podsjećamo: yy Prostor na Srđu je prema važećem županijskom prostornom planu građevinsko područje izvan naselja u osobito vrijednom zaštićenom krajoliku, namijenjeno izričito za športsko-rekreacijske sadržaje. Na prostoru od 310 hektara istim županijskim planom određen je smještaj raznih igrališta, rekreacijskog parka , sportske dvorane i golf igrališta. Pri tome 90 posto površine mora ostati neizgrađeno, dok se na 31 hektaru mogu graditi sportski objekti i ukupno 1200 turističkih postelja, a objekti za stanovanje su izričito isključeni. Istim planom za Bosanku jug i sjever predviđa se na. 20 hektara površine turističko naselje Bosanka jug i sjever kapaciteta 1600 postelja s time da to naselje mora biti organizirano kao hotel. yy Nitko u ovoj zemlji nije ovlašten da dozvoli izgradnju stambenih jedinica – vila i apartmana- za tržište umjesto planiranih turističkih postelja. yy Nikakve dozvole nisu izdane i nikakva obeštećenja potencijalnom investitoru, koja su se u javnosti spominjala nisu osnovana. yy U prijedlogu urbanističkog plana investitora navedeno je da se radi o javno-privatnom partnerstvu, a nikakav natječaj u smislu važećih zakona nije proveden. yy Prostornim planom županije utvrđen je maksimalni broj turističkih postelja koje se mogu graditi kao i broj postelja po smještajnim jedinicama; primjerice vile mogu imati najviše 6 postelja; temeljem toga na području športskog centra može se planirati najviše hotel sa 150 postelja i 175 turističkih vila što čini ukupno 1200 postelja. Županijski prostorni plan određuje u pravilu 500 kvadrata kao maksimalnu površinu vile. Potencijalni investitor pak predviđa u provedbenim odredbama prijedloga plana da navodne vile u golfu mogu imati šest (?!) etaža i biti visine 11,2 m iznad tla . Šest vila je planirano veličine 2.500 m2, a 12 vila po prosječno 1300 m2 , dok samo 9 vila od predviđenih 268 ima površinu od 500 m2. Ukupna građevinska površina – prema javnosti dostupnim dokumentima iznosi 207.400 m2, a ukupna površina građevinskih parcela iznosi gotovo 27 hektara. I u UPU-u iz 2010. i u t.zv. studiju jedan niz vila naredan je po južnom hrbatu Srđa. yy U provedbenim odredbama investitorovog prijedloga plana predviđeno je samo jedno i pol golf igralište (18 i 9 rupa) za što je sa svim sadržajima više nego dovoljno 100 hektara. U prvoj fazi – stoji u odredbama – gradilo bi se samo igralište s 9 rupa, a ono pravo od 18 rupa paralelno s izgradnjom vila što znači da će se graditi tek kad se sagrade vile. yy Golf igralište mora imati sigurnosni pojas jer udarac golf loptice je vrlo opasan. Golf igralište na Srđu – kako ga planira potencijalni investitor – proteže se između planiranih vila i predstavlja ustvari pomoćno sredstvo marketinga za izgradnju tisuća apartmana koji će se povremeno koristiti. Ime golf park je samo pretenciozni naslov za maksimalnu izgrađenost platoa Srđa kako bi se jednokratno iskoristilo ime Dubrovnika i renta prostora iznad Grada. yy Izgradnja nekoliko tisuća stambenih jedinica na Srđu ugrožava održivost Dubrovnika i njegov uravnoteženi razvoj, te je u potpunosti suprotna od svjetske prakse integralnog održivog razvoja gdje se različiti segmenti društva pomažu, paralelno razvijaju i jačaju jedan drugoga. yy Prometnica koja je planirana planom od golemog apartmanskog naselja na Srđu do magistrale svojim zahvatom će narušiti vizure i nepovratno uništiti povijesnu autentičnost prirodnog okoliša Grada. Ogromni kolni promet od tisuća apartmana koji bi se odvijao sa Srđa i na Srđ u ljetnoj sezoni nije nikakvim rješenjem obuhvaćen od granica zahvata plana prema Gradu. Ključno je pitanje kako to da prostorno planiranje najvećeg i najvažnijeg gradskog područja u Dubrovniku smije voditi potencijalni privatni investitor a ne demokratski i transparentno lokalna zajednica koja je dužna u prostornom planiranju prvenstveno štititi javni interes?! Zaključno navodimo sljedeće: Predložena izgradnja golfo-naselja na središnjem dijelu platoa Srđa znači amputaciju vitalnog dijela Srđa i trajne posljedice na cijeli plato Srđa koje bi time bio izgubljen zbog ogromne infrastrukture koja bi preko njega prelazila te nemogućnosti integralnog planiranja i korištenja. Nepovratna bi se narušila prostorna, gospodarska i društvena struktura šireg gradskog područja i cijele županije čiji je Grad Dubrovnik osnovni gospodarski resurs. I dalje smo kao strukovne udruge spremni pomoći gradskoj i županijskoj upravi u pronalaženju optimalnih rješenja u svim budućim fazama ovog projekta. Napominjemo međutim, da je osnovni preduvjet za to iskrena i otvorena dvosmjerna komunikacija. Za Hrvatsku komoru arhitekata, Vijeće područnog odbora Dubrovnik: Romano Duić, predsjednik Za Društvo arhitekata Dubrovnika: Marija Kojaković, predsjednica U Dubrovniku, 17. listopada 2012.god. 22 SRĐ JE NAŠ VLAST U GRADU UVIJEK IMA ONAJ ČIJA J SRĐ JE NAŠ 23 JE ZASTAVA, OTKAD JE SVIJETA I VIJEKA! Andro Vlahušić, 2012. Smatrate li da gradonačelnik Vlahušić treba hitno raspisati referendum o prijedlogu projekta na Srđu? 77% ZA REFERENDUM 18% PROTIV 4% NE ZNA 1% NE ŽELI ODGOVORITI
© Copyright 2024 Paperzz
