UVODNA RIJEČ Ovo je prvi školski list Osnovne škole Hodošan. Dali smo sve od sebe da uspije u izboru tekstova i rješenja pojedinih stranica. Prikazali smo presjek stvaralaštva tijekom cijele školske godine, tako da svi radovi nisu mogli biti ovaj puta objavljeni. Zato je pred nama izdavanje novih brojeva više puta na godinu pa pozivamo na daljnju suradnju sve koji imaju nešto prikazati. Zahvaljujemo svim suradnicima, sponzorima, čitateljima, čestitamo nagrađenima. Našem listu, izdanom u povodu petog rođendana naše Republike Hrvatske i Dana škole, zaželimo dugi vijek i dobre uvjete za stvaranje i distribuciju. IZDAVAČ: OSNOVNA ŠKOLA HODOŠAN ZA IZDAVAČA: IVAN BARIĆ UREDNIŠTVO STRUČNI SURADNIK: MAGDALENA BREZNIČAR LIST UREDILA: IZBORNA NASTAVA HRVATSKOGA JEZIKA Monika Bihar, Martina Blagus, Predrag Brezničar, Radovan Čavlek, Karmen Hudak, Antonio Jesenović, Julija Kuhanec, Maja Lovrenčić, Maja Magdalenić, Anamarija Purić, Danijela Purić, Vladimira Sabol, Marijana Šmit, Tanja Šopar, Saša Toplek, Valentina Vadlja, Gregor Vuk i Mojca Vuk KOMPJUTERSKA OBRADA, DIZAJN I TISAK: IVAN BARIĆ NAGRAĐENI U PRVOM BROJU “ŠKOLSKOG KUTKA”: NAZIV LISTA: IZBORNA NASTAVA HRVATSKOGA JEZIKA - VIII.a razred (ostali nazivi u užem izboru bili su: List mladih, Glas mladih, Prijatelj, Ravničar, Šareni svijet, Školarac i Tratinčica) NAGRAĐENA KRIŽALJKA: Mihael Kiš, VII. razred Hodošan Školski kutak Godina I. BROJ 1. HODOŠAN, 29. svibnja 1995. 2 KAJkavski voglek Moje Međimurje Tam de se v muri riba kota, de v šumi ljubičica spi, de se kuruza glasno šrota i sosedov velki kokot krči. tam de golub milo guče, de strašni veter huče, de krava v štali muče, i mali prašček z slame ljuče. tam de je polje široko de su visoki vinski bregi, de je korito drave gliboko, se je to moje međimurje! Zlatko Švenda, Donji Pustakovec Potek DEŠČ PROŠČENJE Po poteku v školo idem, po poteku dimo dojdem, po poteku v život pojdem, a morti na njemu i sreču nojdem. Ide, lepo se z neba zleva Kak rosa se sveti na krovu za se dober dešč curi. Došlo je proščenje. I ringišpilj je tu. Štandi se postavljaju, Deci se penezi davljeju. Željka Kolac, Palinovec Maja Vlahek, VI. razred Slatki gverc se pretoče koli štandi se skoče. Deca molijo ka dežđa na Bor celi den do Ljudi se k meši žurido, večera. žene pak doma beda spravljajo. Čim meša prejde, Zoran Strahija, veljko veselje dojde. VIII. razred Vu dvorišču Ti ne znaš V mojemu vrtu je puno vočki. Črešnja je prva kaj je procvela, Gledim polje, gledim ftiče, al’ v semu vidim samo tvoje a ostale vočke su v pupima. Pes Šarko je pazitel šteri pazi den i noč dvorišče. Ovu zimu lice. vu dvorišču nam je čudaj šipki pozeblo. Gledim mefke rosne trove, Najrajši sam da se vu leti sa deca zidemo i igramo na travi a vidim samo tvoje lasi plove. nogomet. Mario Blažeka, Čehovec Vidim te v sakim cvetu, v sakim vetru čujem tvoj glos. Moje dvorišče je veljko. Mom zoj za hižom je klet. Unda je Vu srcu svojemu skrivam srečo, tu kotec, kočaki i guno. Kokoši i kokoti se naganjajo po dvoro. za tebe, za mene, za nas. kokoti su zdigli svoje cifrasto perje i veselo kukuričejo. Zoj za gunom je korzinje i slama. Kre koržnjoka su A ti niti ne znaš, naslogana drva za zimo. Tu se meni lepo naganjati i skrivati. da imam te rada. Boris Bađari, III. Sveti Juraj u Trnju Josipa Jurčec, VIII. razred 3 Štednja Nagrađeni radovi od Međimurske banke Čakovec Štednja Moja kasica prasica Moja kasica prasica jako je debela, vu sebe bi se peneze zela. Moja kasica prasica ve sam gledi, kaj da bi štela ka me fkani. Janja Lepen, III. razred Hodošan Sa štednjom su lijepa jutra, Jer ne znaš što će biti sutra, što u Budućnosti te čeka. Kad se dogodi sreća, ljubav, dobro, Budi spreman i na nesreću, zlo. Ako si dobio novac, razmisli prvo, Ne potroši odmah sve Pođi u Međimursku banku sad ili sutra, Vjeruj mi, budućnost neće biti mutna. Uloži novac tu u bankarskoj kući, Lijepo spavaj i s novcem se ne muči. Mališan, koji čuva štednju rado, Marljiv je mravljek, Koji uspješno čuva Veliko novčano stado. Mladen Balent, Hodošan, VI. razred Nagrađeni su još: pismeni rad Mihaela Kiša iz Hodošana, pismeni rad Igora Kolarića iz PŠ Palinovec i likovni rad Vedrana Sabola iz PŠ Sveti Juraj u Trnju ANKETA PREDŠKOLACA IZ PŠ SVETI JURAJ U TRNJU Pitanje prvo: "Zašto roditelji imaju djecu?" Odgovori: "Da ne bi bili sami i u strahu" (Danijel), "Bilo bi im ružno" (Dajana) Pitanje drugo: "Zašto trebamo roditelje?" Odgovori: "Da nas mogu hraniti" (Ivana), "Nas ne bi bilo" (Mateja), "Jer bumo bosi i stvari ne bi meli" (Marko), "Umrli bi od gladi, jer ne bi znali kuhati" (Nikola) Pitanje treće: "Zašto roditelji spavaju zajedno?" Odgovori: "Mogli bi dolje pasti" i "Jer imaju veliki krevet" (Danijel), "Zato što su veliki"(Mateja), "Da imaju više mjesta" (Lidija), Jer ne bi mogli na malom spavati (Ines).. 4 ZAŠTO BAŠ U MOJOJ DOMOVINI Puno puta sam se pitao: zašto baš u mojoj domovini? Zašto baš granate? Zašto baš sirene? Zašto ginu djeca? Zašto ginu mame? Zašto se bore naše tate? Za slobodu naše domovine bore se naše tate, za slobodu domovine naše padaju granate, za slobodu domovine naše ginu djeca, mame i tate naše. Saša Strahija, V. razred Hodošan DOMOVINA Hrvatska je moja domovina. Ja je jako volim. Žao mi je što je sada rat i što je mnogo ljudi poginulo. Domovinu želim uvijek imati u srcu. (nepoznati) Moja mene Moja lijepa. volim gdje. domovina je za radost i sreća. je domovina Svoju domovinu makar bila bilo Valentina Blažeka, III.r., PŠ Sv. Juraj Moje selo malo od groda je fkrej odbežalo, med Sečama je ostalo. Rascvjetana domovina moja je zemlja Hrvatska. Volim je kao pčela med. U mojoj domovini rastu kokoši, svinje i bikovi koje prodajemo. Ima i puno vinograda gdje beremo zrelo grožđe. Tu je i Zagreb gdje su pravi direktori. U Međimurju živi i Đura z Međimurja koji mi je najbolji. Dok v moji seli polne zvoni sako dete k bedu dimo beži. Tak mi je v njem lepo biti, a dok moram kam iti, teška ga srca morem napustiti. Nikola Božek, III.r., PŠ Sveti Juraj u Trnju Andreja Vrbanec, V. r. Hodošan Lepo moje Međimurje, vu tebi raste kalamper, kuruza i zlatna pšenica. Tu su senokoše z lepim cifrastim cvetjem. Koli Štrigove su lepi bregi zasejani trsekom, na šterima v jesen bubri zrelo grozdje. Po tebi rast zelene šume vu kojima popevljeju ftičeki i raste protuletno cvetje. Sanja Maltarić, IV. r., PŠ Sveti Juraj u Trnju “ ...Pet godina imamo svoju domovinu, ne samo u srcu, nego i na karti svijeta. Pet godina Osnovna škola Hodošan dijeli sudbinu naše Hrvatske osjećajući sve teškoće i radosti napretka. Pet godina, u najtežim okolnostima stvaranja nove države, osjećamo da idemo naprijed u bolje sutra. Kao učitelji i učenici ove škole, pogledajmo oko sebe i priznajmo da je svakim danom sve bolje. A tome moramo svi težiti. Poštujući svoju školu, držeći se njenih pravila, čuvajući njenu imovinu, razvijamo svoju kulturu, znanje i sposobnosti. Svaki onaj koji ne sudjeluje u tome, svaki onaj koji ne sluša glas svoje domovine, isti je kao i oni koji nam nisu htjeli dati domovinu...” “...Republika Hrvatska puna je iznenađenja i za nas same. Vjerujem da i u našoj školi ima mnogih vrijednosti kojih nismo svjesni. Pozivam vas da se u svemu iskažete, počevši već od danas, pa nadalje, sve do najboljeg mogućeg uspjeha. Domovina traži svoje odane državljane, učenike i učitelje, domovina u nama traži svoju budućnost...” “... Na kraju, zahvaljujem se svima koji su pomogli da se aktivnosti ove škole zadovoljavajuće odvijaju. Ponosan sam što je naša škola poznata kao škola pred kojom je budućnost...” (Iz govora ravnatelja na svečanoj akademiji povodom Dana državnosti 1995.) 5 JESEN ZIMA "Već zadnji dani sunca prolaze u magle jesenje" Gustav Krklec Već se sunce ugasilo kao svijeća na stolu. Nestao sunčev kukuruz u zlatnoj boji jeseni i teški rumeni grozdovi u velikom vinogradu. Polako s velikih breza i hrastova u šumi počnu padati suhi listovi i kao šuštavi novac rasprše se po zraku. Kao da plešu posljednji valcer. A kad padnu na zemlju, jesen zaplače. I ptice odlete s ljetom ostavljajući svoja gnijezda brižljivo izrađena od blata. Na nebu se odjednom pojave mrki oblaci i tmurno gledaju na sela kao da žele nekoga napasti. Došla je jesen i ljudima nudi plodove. Malo je prošetala selom, našalila se s ljudima, skidala im kape i bacala kišobrane, puhala u krošnje kao da slavi rođendan. Jata ptica lete nebom i obrušavaju se poput crnog kamenja. Svako jutro osvane bijelo kao da su se pahuljice zaustavile u zraku, a krovovi su mokri od jesenjih suza. Kuće zatvaraju mrke i umorne oči, a kapljice koje su se zaustavile na borovim iglicama sjaje kao prsten dijamanata. Na livadi se rumeni poneka zvjezdica. Dani postaju kraći kao konac na igli. Jesen provlači blage ruke kroz brezinu raspletenu kosu i šapuće drage riječi, a grane s preostalim listovima mašu nestalom ljetu. Ksenija Srnec, VIII. razred OBLACI Nad nama oblaci tmurni. Tihu pjesmu pjevaju kiše. Monika Bihar JESENSKI DNEVI Jesenski dnevi i mrazi zdeni počeli se špancirati, a mi koruzu pobirati. Sanja Orehovec VEČER Večer je. I tek tračak zaspalog sunca. Nebo se puni zvijezdama, izvlači se umoran Mjesec. Dvoje zaljubljenih prolaze bez pozdrava nastavljaju svoj put bez brige. Kako večer prolazi u noć sve je mirnije i zvijezde sve jače trepere. Radovan Čavlek 6 GODINA Umiranje proljeća zelenog, dolazak ljeta žarkog, oproštaj jeseni žute, povratak zime ledene. Mojca Vuk DOŠLA JE ZIMA Pahulje meke kao zvijezde neke, crtaju na prozorsko staklo čudne grane smreke. Siniša Branilović Božić Kad došao je Božić u moju kuću, zablistala jelka u sobi je tad. Anđeli bacaju krpice bijele, obojila zima i selo i grad. Snenom ulicom šeću dame male, blistavim sjajem obasjane, začaraju one u bijelo sve što nam put im stane. U bijelu boju mira, obučene su kuće sve, po svijetu ljubav zasja, nema više mržnje te. Navješćuju da će doći dan kad neće biti rata, mržnje, i svi sretni bit će tad, kad narodi se Isus naš. Ksenija Srnec, 1993. Zima snježne pahulje pokrile su polja Hladno je. To je prava zima. Valentina Blažeka, Čehovec Zima Zima, zima, zima, belu kiklju ima. Nos joj je črleni, cokli zdeni, brada bela, vu ledu je cela. Zima, zima, zima, decu rada ima. Marijana Šmit, VIII. razred Da sam zvijezda Da sam zvijezda, dala bih sjaj tamnom nebu. Da sam zvijezda, moji bi se pogledi pružali do dna morskih dubina. Da sam zvijezda, obasjala bih put izgubljenom dječaku, a Mjesec bi bio moj najbolji prijatelj. Maja Zrna, VI. razred 7 Badnjak Božić je veliki blagdan, blagdan Isusova rođenja. Započinje već na Badnjak. Na Badnjak je veliki post i puno ljudi se posti, a najviše stariji ljudi. Na post se kuha kompot od suhog voća, rezanci s makom ili orasima i ribe. Pripremaju se kolači i raznovrsna hrana. Sve se sprema i čisti. Kad odzvoni "Zdravo, Marijo", otac donese u kuću u bijeloj plahti slamu kao simbol Isusova rođenja u štalici. Prvo se kuća posveti svetom vodom, a onda se zapali svijeća. Nekada bi se stavio i kruh na slamu. Otac započinje molitvu i svi kleknemo. Poslije molitve, po starom običaju, domaćin bi slagao stol. Na stol bi se stavljala slama od žita, a između sijeno. Sve bi se pokrilo bijelim platnom. Na platno bi se stavila drvena posudica sa svim vrstama žitarica, a pomiješao bi se i novac. Stavila bi se pogača, kruh i zelena pšenica koja se zasadila na blagdan sv. Barbare. Cijela obitelj tada kiti bor, a poslije se ide na Svetu Misu polnoćku. Kad se dođe kući, ide se jesti. Na stol se donose razna jela: čurke, suhi kuhani jezici, hladnetina, kuhani buncek i kolači. Poslije jela pjevaju se božićne pjesme. Anamarija Purić, VIII. razred Kićenje bora u Hrvata Kićenje bora otkriva dušu žitelja nekog kraja. Evo nekoliko sjećanja na kićenje božićnog drvca. Od jeftina papira izrezivale bi se pasice široke 2 - 3 centimetra. Od njih su se lijepljenjem dobivali lanci. Zatim se drvce napunilo crvenim jabukama i pozlaćenim orasima ili lješnjacima. Drvce se potom odozgo omotalo bijelim, crvenim ili plavim lancem. Tu su, naravno i prave svjećice, a na vrhu drvca je obvezno zvijezda repatica. Uz takve boriće viđao se i licitarski mali borić. On se krasio malim licitarskim srcima, lutkama i svetim sličicama. Na vrhu je zvijezda, a malo ispod nje poveće srce. Zlatni borići krasili su se jabukama umotanim u zlatni papir i pozlaćenim češerima. Vrh se krasio zvijezdom, a ispod bora nalazile su se svete jaslice. Saša Toplek, VIII. razred Božić Dolazi nam mjesec prosinac, mjesec darivanja i veselja, a s njime i Božić. Prije Božića su četiri nedjelje Adventa. Za vrijeme došašća postavlja se adventski vijenac s četiri svijeće koje se pale svake nedjelje po jedna. Na Badnjak se kite božićna drvca. Na Badnju večer se u kuću donosi slamica. Nekad su bili takvi običaji da se u kuću donijelo mnogo slame i tada su se djeca valjala po slami, a neki su i prospavali noć na njoj. Danas više toga nema. Kasnije se ide na polnoćku. Djeca obično žure s polnoćke da bi što prije stigla kući i otvorila svoje poklone. To je ujedno najljepši trenutak za djecu. I konačno dolazi vrijeme Božića, vrijeme Isusova rođenja. Na Božić su svi ljudi u svojim toplim domovima i vesele se kršćanskom blagdanu u svih Hrvata. Monika Bihar, VIII. razred 8 Božić Velika sveta noć rođena je za spas, za spas milijuna nas. Sretna sam jer došla je velika noć s tisuću zvijezda, s mnogo raketa, s mnogo okićenih jelki, sa srcima prepunim ljubavi. Za sve ljude, za njega, za Boga. Karla Vlahek, Hodošan SONCE MOJE Sonce, moje sonce, jesi mi se stalo? Lice ti je od sna črleno kak srečnomo deteto. Glej, več te ftiči pozdravljajo, dišeči cveteki se smejeju. Požuri se, požuri, sonce moje. Spij so roso s cvetja, čmelice se po njemu pasti bi štele. Začrleni i črešnji lice, tak bi ju rado več jel. Koruze k tebi zdižejo roke, šuma te veselo zove: "K meni, sonce, k meni hodi!" A ti sakoga pogladiš, sakomu se razveseliš. Navečer pak, s obrazom zažarjenim, tiho se zemlji prikloniš, i z oblakima, kak mefkim poplonima, nježno pokriješ. Lefko noč, sonce moje, lefko noč! Predrag Brezničar, rad za županijski susret LIDRANO 95. Haiku ZIMA Ne takni bijeli cvijet rukom ledenom. Znaj, zvijezde plaču za njim. PROLAZNOST Opet će pupati grane sunce ozariti polja, a onda će sve nestati. Karmen Hudak, Općinski susret LIDRANO ‘95. Šuma Gole grane plaču i kiše jesenske liju suze mole ljeto da se vrati. Tanja Šopar, 1993. Proljeće Svako jutro svjetluca kap rose. Gnijezde se ptice navrh granja. Gle - stiglo je proljeće! Prvi proljetni let Mislila sam: nešto je palo to je bio prvi lastin proljetni let. Nikola Pavlic, VI. razred Betina Zadravec, VI. razred 9 Kutić za zaljubljene Moja lastavice Sama sam, galebe moj Lastavice, ne slijeći na moje srce, jer to je beskrajna pustinja. Ne slijeći na moje oči, jer to je nebo beznađa. Moji su osjećaji nekad nošeni povjetarcem, a nekad oštrom burom. Sama sam. nema nikoga. Lutam pustim ulicama. Puna čežnje za nečim neostvarenim. Ja znam da nikad više doći neće. Pusti me, galebe moj, pusti da plačem. Sanja Horvat, VIII. razred Zoran Strahija, VIII. razred Ljubav Pružio si mi ljubav najveću, više od mjeseca što sja sretni smo ti i ja. Ti mi značiš sve, šaljem ti riječi “Volim te.” Znaj, ljubav je ljepota koja se ne vraća al’ sjećanje na nju suzama se plaća. Marija Sabol, VII. raz. Valentinovo Zaljubljeni i nesretni uskoro će biti sretni. Dolazi dan takvih radosti. Otvorit će svoja srca mala, da bi velika ljubav u njih stala I moja ljubav strpljivo čeka, da nešto lijepo na Valentinovo dočeka. Jedna djevojčica, simpatična, mala, svojim mi okom znak dala.. Boris Dovečer, 1994. Ljubav Sreća Ljubav je sve što sanjaš, sve što zamišljaš, sve što tražiš. Sreća nisu uvijek stvari Sreća su i poljupci mali. Sreća nije uvijek ista Svaka na svoj način blista. Ljudi Uzalud Bježe Ako se Vole. Ivana Kramar, V. raz. Petra Šoltić, V. razred Ivana Horvat, V. r az. 10 Na Valentinovo... Nemoj mi obećati Svijet! Nemoj mi poklanjati sunce i nebo. Na Valentinovo nemoj mi poklanjati zlato i srebro. Želim od tebe osmijeh i jedan mirisan cvijet. Nataša Sanjković ŠTO JE LJUBAV Što je ljubav? Da l’ je to ono kad prođem kraj tebe i pognute glave požurim bez pozdrava? Možda je to kad te slučajno gurnem u gužvi pred školom pa se onda ispričavam samo da ti budem blizu? Ili je to ono kad posuđujem olovku a imam svoju? Tko zna, možda je to ljubav. Saša Kranjčec, VI.b razred, rad za Županijsko natjecanje LIDRANO ‘95. Ra z b i b r i g a Roditelji su: mama i ----. Ptica selica dugih nogu do zemlje Organ kojim vidimo - “--- moje!” Naziv opere Bizeta - djevojka iz VIII.a Drugi dan u tjednu - likovni! Kratica: Turbo Limach show Popunite li cijelu križaljku, dobit ćete konačno rješenje - pomagalo za geometriju! Autorice: Karmen Hudak i Vladimira Sabol Kopno okruženo morem Predmet na kojem jedemo, pišemo... Organi za hodanje Prvi znak horoskopa Vrsta alkohola Odjevni predmet koji stavljamo na glavu Ime pjevača Vitasovića Rješenjem dobivate jedan od prijedloga za ime našeg lista. Autorice: Karmen Hudak i Vladimira Sabol 11 MATURANTI VIII.a Monika Bihar, Martina Blagus, Predrag Brezničar, Tomica Čanadi, Radovan Čavlek, Renato Dodlek, Miroslav Hatlak, Karmen Hudak, Igor Jasnić, Antonio Jesenović, Julija Kuhanec, Maja Lovrenčić, Maja Magdalenić, Denis Mihocek, Anamarija Purić, Danijela Purić, Vladimira Sabol, Marijana Šmit, Tanja Šopar, Saša Toplek, Valentina Vadlja, Gregor Vuk i Mojca Vuk RAZREDNICA: Magdalena Brezničar VIII.b Kristijan Baranašić, Kristina Glavina, Sanja Horvat, Boris Jančec, Josipa Jurčec, Irena Kivač, Željka Kolac, Mario Košak, Tamara Košak, Kristijan Kramar, Silvija Mesarić, Dejan Naranđa, Sanja Orehovec, Andreja Rodi, Ivana Sabol, Jagoda Sabol, Sanja Sabol, Nikola Slamek, Ksenija Srnec, Zoran Strahija, Mišo Šegović, Leon Zrna, Vladimir Vuk. RAZREDNIK: Stjepan Kolac 12 OSOBNA ISKAZNICA OSNOVNE ŠKOLE HODOŠAN ŠKOLSKE 1994./95. GODINE ADRESA: OSNOVNA ŠKOLA HODOŠAN, HODOŠAN BB, 40 320 DONJI KRALJEVEC TELEFON/FAX: 040 - 879 - 451 ŽUPANIJA MEĐIMURSKA - OPĆINA DONJI KRALJEVEC PODRUČNE ŠKOLE: PŠ SVETI JURAJ U TRNJU, SVETI JURAJ U TRNJU BR.52, 40 323 PRELOG,TEL:828-102 PŠ PALINOVEC, PALINOVEC 223, 40 320 DONJI KRALJEVEC ZAPOSLENI: Ivan Barić, ravnatelj Marija Ivković - tajnica škole Nevenka Blagus - voditelj knjigovodstva, Katarina Barić, učiteljica razredne nastave - voditeljica PŠ Sveti Juraj u Trnju, Elizabeta Matijaško, učiteljica razredne nastave - voditeljica PŠ Palinovec UČITELJI: RAZREDNA NASTAVA - Ljiljana Zelenić, Suzana Košak, Vera Fučko, Ljiljana Kralj, Anka Balent, Emilija Kolac, Marija Kovač, Dragutin Balent i vjeroučiteljica Ljubica Peko (sestra Martina) PREDMETNA NASTAVA - Snježana Granatir, Mišo Rašan, prof., Dubravka Žderić, prof., Ružica Vuk, Stjepan Kolac, Magdalena Brezničar, Stjepan Kožić, Nenad Kipke, prof., Marija Novak, Dragutin Šimunić, vjeroučitelj vlč. Stjepan Markušić i Vesna Krušelj. Stručni suradnik: Mirela Vidić OSTALI ZAPOSLENI: Alojz Vuk, Milica Jurmić, Bernarda Vidović, Vesna Švenda, Ljubica Barić, (Anđelka Talan), Katarina Novak Razred 1. Hod. 2. Hod. 3. Hod. 4. Hod. 5.a 5.b 6.a 6.b 7.a 8.a Br. učenika 17 22 20 21 19 19 20 20 20 23 UČENICI PO RAZREDIMA: Razrednik Razred Br. učenika Anka Balent 1. Pal. 9 Emilija Kolac 2. Pal. 6 Marija Kovač 3. Pal. 11 Dragutin Balent 4. Pal. 10 Vesna Krušelj 1. SvJur. 21 Dragutin Šimunić 2. SvJur. 18 Mišo Rašan 3. SvJur. 17 Snježana Granatir 4. SvJur. 14 Ružica Vuk 7.b 20 Magdalena Brezničar 8.b 23 NASELJE HODOŠAN DONJI HRAŠĆAN PALINOVEC SVETI JURAJ U TRNJU DONJI PUSTAKOVEC ČEHOVEC SVEUKUPNO: UČENICI PO MJESTIMA: RAZREDNA 50 30 36 13 17 40 186 13 Razrednik Elizabeta Matijaško Ljiljana Zelenić Elizabeta Matijaško Ljiljana Zelenić Ljiljana Kralj Suzana Košak Vera Fučko Katarina Barić Stjepan Kožić Stjepan Kolac PREDMETNA 65 24 47 14 14 164 UKUPNO 115 54 83 27 31 40 350 Proljeće Miriše proljeće. Procvjetali jaglaci. Maćuhice nježno, nježno dodiruju moje lice. Miriše proljeće. Ruže me milo gledaju, zumbuli visoko uzdigli svoje zelene vratove. Dvorišta puna tratinčica, ptice radosno cvrkuću. Miriše proljeće. Marta Markati, Hodošan Žuta pjesma Žuti je nos što jabuku miriše. Žute su bojice što bilježnicu šaraju. Soba je žuta po mirisu žute dunje. Dječak sve pošara. Mama ga zove: “Zločko žuti!” Gordana Kovačić, Sveti Juraj u Trnju Ptice selice došle su s juga, prošla nam je zima duga. Pčele slatku akciju započele, sletjele na cvjetove bijele. Ivana Habula, III. r. Hodošan Proljeće - što je? veseli cvrkut ptica - to je! U travi ljubičice male iznad voćke procvjetale. Lastavice stigle s juga prošla nam je zima duga. Od radosti priroda se smije dok je toplo sunce grije. Janja Lepen, III. r. Proljeće je zeleno u njem ptice lete i pjevaju pjesme. Škola je za učenike tamnica jer moraju učiti. Boris Barić, Sv. Juraj u Trnju 14 Oblak Plavo nebo. oblaci šeću i stalno se nekamo upućuju. Mario Jančec, D. Pustakovec Sunce Kada sunce zađe s mora nestaju lađe. Ujutro se vrate. Bojan Kenđel, Čehovec Međimurje Međimurje, u tebi mi je najljepše živjeti. Volim sve što imaš sve livade, šume, sela, grad Čakovec i ljude. Najljepše selo mi je Palinovec, jer u njemu živim, a tu žive i moji roditelji, brat, djed i druga rodbina. Najljepše mi je u proljeće kad sve cvate, kad visibabe zvone mojim selom, kad djeca skaču, kad su svi veseli i svi se vole i nemaju neprijatelja. Neću te nikad ostaviti. Maja Špirk, PŠ Palinovec Moj razgovor s lastavicom Lastavice moja ne mari za mene, jer ja sam put koji nikuda ne vodi, rijeka koja dalje ne teče. Za mene su svaka vrata zatvorena sve luke nevidljive. Ja sam cvijet bez latica, pupoljak bez mirisa. Marijana Šmit, 8. razred Da sam zvijezda Htio bih da sam zvijezda tamo negdje visoko. Htio bih da sjajim sjajem zlatnim tamo daleko. Da svi čuju moju pjesmu bilo veselu ili sjetnu, da svi vide i meni putuju. Jer, divno je biti zvijezda. Vlatko Vuk, VI. razred Došlo je proljeće polako i tiše u ritmu vjetra sve se njiše. Svugdje se pruža šarenilo cvijeća dolazi miris novog proljeća. Sve se budi na polje odlaze ljudi da pripreme zemlju za prvu sjetvu. Marija Sabol, VII. razred Voda Šumi šumi voda bistra, teče teče sasvim čista. Trešnja U mom vrtu raste jedna prekrasna trešnja. Ima veliku krošnju i njezine grane vise skoro do zemlje. Sva je obasuta bijelim, mirisnim cvjetovima. sada je lijepa, a bit će još ljepša kada bude imala puno crvenih plodova. Božica Blagus, 2. razred Hodošan Proljeće Proljeće je stiglo cvijeće glave diglo. Visibaba je zazvonila, ljubičica vodu popila. Jaglac je od stida kraj visokog zida požutio. Andreja Jurčec, Sveti Juraj u Trnju PROLJEĆE Svanuo je sunčan dan. Otvorile se snježne latice usnulog drveća. razvili se pupoljčići u zelene listiće. Radost je zavladala i ovila sumorne šume. Trava se digla u zrak i započela svoj ples na laganom povjetarcu vrućeg juga. Martina Blažinčić, VII. razred 15 Mateja Ivoš, Palinovec Proljeće se budi u meni i nekom jačinom me prožima. Nakon onog mrtvog stanja u kojemu gotovo da i nema života, dolazi buđenje. Lutanje za neostvarenim snovima, vrijeme patnje i boli prošlo je, dolazi nemir i sjaj. Kratki procvat i onda kraj. Želja za novim buđenjem. Veljko Babić, VII. r. ANKETA O ŠKOLI PITANJE PRVO: Što bi trebalo napraviti da bi boravak u školi bio ugodniji? Odgovori: Duže trajanje odmora i puštanje glazbe... Nabaviti bolji školski pribor... Više športskih aktivnosti, uvesti malo reda i bolju prehranu... Da učitelji ne ispituju toliko, da ne daju jedinice i dvojke... Omogućiti izlazak pod odmorima... Da satovi traju malo kraće, da se ukine dežurstvo nekih učitelja... PITANJE DRUGO: Koje slobodne aktivnosti bi htjeli imati u školi? Odgovori: Organizirati športsku grupu za sve športove koji nas zanimaju... Treba uvesti više grupa tijekom cijele godine - ritmičku, dramsku, športsku... Uvesti nastavu drugog stranog jezika... Plivanje kao slobodnu aktivnost... Uvesti ples bar jednom na tjedan... PITANJE TREĆE: Koji su ti predmeti najteži i zbog čega? Odgovori: Svi su teški dok se ne shvate i nauče... Engleski - jer učimo lekcije koje su mi na neki način dosadne... Kemija - jer profesor mnogo traži... Glazbena kultura - jer me ne zanima... Povijest - jer treba puno pamtiti, previše godina, datuma i događaja... Hrvatski jezik - jer se moramo puno učiti napamet... PITANJE ČETVRTO: Koje postupke učitelja smatraš nepravednim? Odgovori: Kad dobiješ jedinicu samo zato što si zaboravio bilježnicu... Poklanjanje ocjena... Premalo strpljenja s učenicima... Previše zadataka za domaću zadaću... Učitelji ne bi smjeli davati jedinice i biti strogi... Što daju nenajavljen test... PITANJE PETO: Što je ipak na školi dobro? Odgovori: Razred za tehnički i djevojke... Veliki odmor, izleti i djevojke... Natjecanja... Samo zgrada i dobra stara škvadra... Dobro opremljeni razredi i neki profesori... Anketu sprovela izborna grupa škole INTERVIEW Saše Topleka: Mario Percač - poštar i uzgajivač papiga 1. Mario, ispričaj nam nešto o sebi i o svom poslu. - Pa zovem se Mario, raznosim poštu po Donjem Hrašćanu i Hodošanu, volim životinje i motore. 2. Kako dugo radiš kao poštar i što bi radio da nisi poštar? - Malo manje od 10 godina. A a da nisam poštar!? Puno me pitaš, ali siguran sam da bi moj posao bio povezan sa životinjama. 3. Pa da, kod kuće imaš cijelu farmu papigica. - Ne bih rekao da je to farma papigica, više volim velike papige. Od manjih ptica imam samo zebice i tigrice. Osim njih imam i nimfe, aleksandre, rozele, a prije sam imao i kakadue, ružogrle papige i are. 4. Kažeš da si imao. Što što se dogodilo? - Oštećivale su drvo na vratima kaveza. Imaju jak, velik i oštar kljun. Are je inače jako teško uzgajati. Spolno su zrele tek sa 6 godina, puno jedu, pare se samo na temperaturi od 50 stupnjeva, imaju godišnje jedno do dva jaja, a jedna ara danas stoji oko 1200 DEM. 5. Da li je potrebno puno hrane za sve te papige? - Trenutno ih nemam puno, nešto oko 25 komada. Hrana mi nikada nije bila problem. Nešto sam kupio, nešto donio iz vrta i tako... 6. Najljepše papige? - Te najljepše ujedno su i najskuplje. To su šarene rozele ili platycercus eximius. Cijena im se kreće od 100 do 150 DEM. Imaju šareno perje, čak šarenije od ara. Jako su snalažljive. Jednom prilikom, u zimi, došao sam da vidim kaveze. Bilo je jako hladno i voda u njihovim posudicama se smrzavala, a one su razbijale led samo da se okupaju. 7. I na kraju, namjeravaš li proširiti svoju farmu ili možda promijeniti posao? - Posao baš i ne bih htio promijeniti. Svaki dan posjećujem neke ljude, pa sam zavolio svoj posao. A što se tiče papigica, svoju farmu bih mogao povećati. 16 Prva školska križaljka - nagrađeni rad: 1 2 8 x 3 4 5 12 14 25 10 13 15 18 7 9 11 21 6 16 19 20 22 23 26 17 24 27 29 28 30 Crtež Darka Krajačića, IV. razred PŠ Sveti Juraj u Trnju VODORAVNO: 1. znakovi za sporazumijevanje 6. inicijali ravnatelja 8. kisik + ispočetka - rečeno po međimurski 10. kalij 11. poput 12. elektrokardiograf 14. ram 16. razredna nastava 18. Džul 19. Glavni grad iračkog Kurdistana 21. Natrij 23. Upiši ENIO i ne pitaj zašto! 25. igletina, igla...28. fosfor 29. narav čovjeka. OKOMITO: 1. Umrli 2. Abrahamov sin 3.ona te voli i imaš puno novaca, zdrav si, ali sve su to...4. mjesni odbor 5. Njemački slikar Friedrich 6. sastavni veznik 7.Bik bez i! 9. Rak bez r! 13. Netko te ljubi i .... 15. Irska Republika 17. Natrij 20. Kada čovjek radi "ftruc", to je...22. turski starješina 24. operna pjevačica razreda (skraćenica) 26. lorencij 27. glasanje razrednog magarca. 30. Prvo slovo od “elektrohidraulički” Rješenja u idućem broju. Autor: Mihael Kiš, Hodošan FILMSKA ŠKOLA Učenici Učiteljice Ispitivanje Školska ploča Ocjenjivanje Dežurni učiteljSjednice Glazbeni Tjelesni Petica Jedinica Vjeronauk- Djeca kukuruza Mame u akciji Kad jaganjci utihnu Apsolutni stranac Kolo sreće Nepomirljivi Redovnice nastupaju Taoci na okup Sirove strasti 11. zapovijed Usamljeni zaštitnik Bogovi su pali na tjeme Sat iz matematike Profesori Školski hodnici Zvono Ravnatelj WC Kemija Razred Zbornica Roditeljski - Nemoralna ponuda Slabi muškarci Ponoćna utrka Istjerivač duhova Posljednji Mohikanac Weseli centar Gorka žetva Bliski susreti Zona sumraka Kad starci prolupaju Nastavlja se... Gregor Vuk i izborna nastava 17 Ona i ja Lijepe riječi Ljubavna Putem do škole mislio sam samo na nju. U školi ugledao sam prvo nju. Vijori joj se svilena kosa i tjera me da vidim samo nju. Samo - kako da ona pogleda i zavoli mene. Te riječi djevojčici želiš samo prišapnuti, al' za to treba hrabrosti i znati. Te riječi su ozbiljne jako, stvarno - kako joj reći, kako? Te riječi se kažu uz cvjetne kite, te riječi su VOLIM TE. Bilo je to one noći, pogledao si me duboko u oči, i tiho rekao da ću zauvijek biti tvoja. A sada, što je sada, ljubavi moja? Da, sada je svemu kraj, al’ ja te ipak volim - znaj! Miroslav Hatlak, VIII. razred Zoran Jurmić, V. razred Julija Kuhanec, 1994. U VRAŽJEM KANJONU GDJE SPAVA VJETAR Bilo je lijepo nedjeljno popodne. Pošli smo nizbrdicom prema Vražjem kanjonu. Put nije dugo trajao, ali je bilo mnogo stepenica. Nekoliko izvora provirivalo je iz kamenja pokraj puta. Došli smo do velikog izvora, pravog vodopada, kojemu su kapljice prštale tako daleko da su i nas mogle dohvatiti. Čim sam vidjela taj predivan izvor ljepote, u meni se odmah nešto probudilo. Sve brige su nestale, moje srce je zaigralo, a ja sam se osjećala kao da sam se ponovo zaljubila. Moj zaljubljeni pogled pratio je bisernu vodu punu izgubljenih kapljica. Naravno i taj prvi doživljaj je nestao, ali u srcu još uvijek nosim sve te lijepe slike. Kad god vidim bistru vodu, prisjetim se tih božanskih slika ljepote. Nataša Vidović, VI. razred Hodošan Vjetar spava u mrkim šumama i tajanstvenim dvorcima. Vjetar spava u izgubljenim snježnim planinama. Spava u dubokim klancima, kanjonima i jarugama. Skriva se i spava u izgubljenim dalekim morima. Boris Barić, III. razred 18 Moja mama Moja majka Moja je mama srednje visine. Lijepo izgleda. Ima zelene i nasmijane oči. Kosu ima crvenu i malo smeđu. Lice joj je nasmijano i crveno. Usnice su joj male. Voli se oblačiti u traperice i veste. Ja je volim. Moja majka zove se Darinka. Ona je dobra i vesela i jako je volim. Ima kratku kosu i plave oči. Kad zaspim, spusti mi nježan poljubac. Kad se probudim skuha mi čaj. Najviše je volim zbog dobrote i slatkog smijanja. Rahela Vadlja, Hodošan Petra Glavina, III. razred PŠ Sveti Juraj u Trnju Čitamo legende Svakog dana, točno u podne, s tornja Lotršćaka jedan top ispali hitac. Svi golubovi polete s mnogih kipova Zagreba. Zagrepčani tada poravnavaju satove, jer je sigurno točno 12 sati. Stranci, neupućeni u zagrebačke običaje, misle da je započeo rat. Ne možemo im zamjeriti, jer svako oružje ima veze s ratom. Vezu ima i top. Potkraj 16. stoljeća Turci napokon odlučiše osvojiti cijelu Hrvatsku. Kada je zapovjednikom postao Hasan-paša Predojević, on je s vojskom udario na Bihać i privremeno ga zauzeo. Uputio se prema Sisku. Njegova velika vojska razorila je i pljačkala sva sela na putu. Zagrepčani su u strahu gledali stupove vatre i dima. Ali tada u Zagreb stiže veliki top. Odmah su ga iskušali. Turci su se baš spremali ručati. Hasan-paša je baš počeo jesti, kada mu je kugla doletjela na pladanj. Svi su se uplašili i pobjegli. Paša se povukao do Kupe. Nakon bitke kod Siska je umro. U spomen na događaj s topom, danas svako podne puca top s tornja Lotršćak. Marina Zelenić, PŠ Palinovec Malen sam kao mrav Moja mama Da sam malen kao mrav vidio bih od travnjaka cijelu šumu, a čovjek bi bio kao ogroman div. Krile bi se mnoge opasnosti, jer bih morao paziti da me netko ne pogazi, jer sam skoro nevidljivo biće. Bio bih jako vrijedan, skupljao bih mrvice kruha, koje bi za mene bile hljebovi. Sve bih to nosio u mravinjak, da ne gladujem kada dođe hladna zima. Da mogu birati imao bih svoj mravinjak u najljepšem cvjetnjaku što maleni mravići poželjeti mogu i čuvao bih se da me netko ne pogazi kada šećem vrtom. Moja mama je niska, lijepa, nježna i draga. Ona ima kovrčavu, smeđu i kratku kosu. Voli se jako uljepšavati. Ponekad mi nešto pomaže, a i ja njoj. Ona želi da budem jako lijepa. Za mene bi sve učinila da budem lijepa kao kraljica. Zauvijek ću te voljeti moja draga mama! Sanja Jurčec, Hodošan Moj djed Moj djed ima plave oči i jako je sijed. Zanimaju ga vijesti. O svim vijestima voli popričati s prijateljima umirovljenicima. Sa mnom rado karta, a naučio me igrati i šah. Jako mi je smiješan kada zakopča samo jedan gumb na kaputu, jer je dosta debeo. Uvijek nosi kapu. Bojan Kenđel, Čehovec Dario Il, III. razred Palinovec 19 Izbor sa svih strana Dolazi nam ljeto svo sunčano i vedro. Tople sunčane zrake sve bliže su i bliže, putuju ljetom koje nam stiže. Dolaze nam praznici puni igre i veselja. Jelena Nushol, VI. razred PRIČA O MOJEM PUŽU Bio jednom, Volio je puziti, To je priča ta jedan puž, po debeloj guzici. o pužu mužu a zvao se Muž. Imao je crne oči, mojemu. imao je smiješan nos, Imao je dva oka, nosio je uvijek kuću, volio je piti dva soka. fućkao je kao kos. Proljeće Svuda zelena trava i cvijeće, stiglo nam je proljeće. Noć više nije tako duga, stigle su nam ptice s juga. Nema ljepšeg cvijeća, od vjesnika proljeća. Svud se priroda budi, proljeće nam radost nudi. Davor Krčmar, III. r. Breskva U vrtu je jedna mala breskva procvjetala. Zora plava grane joj je pahuljama ružičastim posipala. Šapuće joj mala ptica: “Baš si prava ljepotica!” Nataša Barić, III.r. Maškare Tiho se spustila noć i zvijezde prosule po nebu. Neki čudni ljudi po selu idu, skaču i zvone. Idu maškare šarene, u čudnim maskama od krvi i pepela, s velikim očnjacima kojima plaše djecu. Na kraju se tuku i buče, a onda se sve smiri. I opet je po starom. Kao da ih je odvela noć sa sjajnim zvijezdama, u nebeska prostranstva, daleko, daleko... Veljko Babić, VII. razred 20 Marina Zelenić, 3. r., PŠ Palinovec Jabuka Jabuka raste u voćnjaku. Deblo joj je nisko i debelo. Ima krošnju svu zelenu i rascvjetanu. Grane su joj tanke i duge. Na njima se nalaze sićušni listovi. Meni je najljepša kada cvate i u jesen kada je sva puna zrelih i slatkih plodova. Tina Kralj, II. razred Maškare Maškare će doći, pa opet proći. Bit će straha navrh glava. Djeca se boje, samo mirno stoje. Suza suzu roni, vrag po sobi goni. Smiješak im na licu, Kad prepoznaju - Ivicu. Mario Vadlja, Hodošan Minijature III. razreda PŠ Sveti Juraj u Trnju Mjesecu Zvijezde Oluja Vjesnici proljeća Zvončić Zašto ne sjaš danju Zašto ne jedeš hranu? Zato, jer lopovi kradu. Noću kad sunce se sakrije one se na nebu pojave i od sreće sjaje. Kad digne se oluja, obično nestane struja. Svi šutimo u mraku. Visibaba, jaglac i ljubičica cvatu na zelenoj livadi. Zlatno sunce ih gleda. Zvončić zvoni cijelu noć i dan kao da je radostan. Bojan Kenđel Mario Blažeka Danijel Kramar Dubravka Lisjak Marina Zrna Svijete, otvori oči! Puno puta se pitam zašto ljudi ratuju. Kako čovjek, ako se može nazvati čovjekom, može ubiti drugog čovjeka? Zar ne razmišlja da je ubio nečijeg sina, brata, supruga, nečijeg oca? Zašto ne razmišlja koliko će tuge, žalosti, bola i jada donijeti nekom djetetu, koliko će suza poteći zbog ubijene osobe?Zar ne zna da će taj događaj uništiti djetinjstvo nekom nedužnom djetetu? Ali taj čovjek koji je ubio, ne razmišlja tako. On misli da mora ubijati samo da bi njemu bilo dobro. On ne razmišlja kako bi se i njegovoj obitelji mogla dogoditi ista nesreća. Ne razmišlja kako će zbog njega puno djece ostati siromašno, gladno, usamljeno i ono najgore, bez svojih roditelja, bez svoje obitelji... Zašto ljudi ne vide koliko ima nepravde na svijetu? Zašto ljudi zagađuju svoju okolinu? Tko je izmislio cigaretu? Zašto se uopće proizvodi?... ...Mogla bih postaviti još tisuću pitanja, a najviše njih započinjalo bi: Zašto? Mislim da bi se riječi poput rata, krvoprolića, svađe, ubijanja, pušaka, bombi trebale zaboraviti. Neka prevlada ljubav, prijateljstvo, dobrota, zajedništvo, sreća, poštivanje i još puno takvih riječi. Neka ljudi prestanu zagađivati sve oko sebe, jer nanose štetu sebi i drugima. Htjela bih da se ljudi više uključuju u dobrotvorne i ekološke akcije. Poručujem svim ljudima da pomažu drugima i žive u miru i ljubavi. Sanja Orehovec, VIII. razred, sudjelovala na LIDRANU ‘95 21 ZNANOST MLADIMA - županijska natjecanja GEOGRAFIJA - V. RAZRED - Marija Tot 7. mjesto, Marko Kudec 9. mjesto i Ivana Kramar 12. mjesto. Mentor: Ružica Vuk. KEMIJA - VIII. RAZRED - Marijana Šmit 27. mjesto, Jagoda Sabol 28. mjesto i Sanja Orehovec 33. mjesto. Mentor: Mišo Rašan, prof. MATEMATIKA - IV. razred - Karlo Pavlic 10. mjesto - VI. razred - Vlatko Vuk 4. mjesto, Željko Sabol 8. mjesto, Tamara Vuk 23. mjesto. Mentor: Snježana Granatir LIDRANO ‘95: objavljeno na stranicama 9, 11 i 21. Mentor: Magdalena Brezničar ŠPORT DONOSIMO NEKE REZULTATE NAŠIH UČENIKA SA ŽUPANIJSKIH NATJECANJIMA. SUDJELOVALI SMO NA SVIM NATJECANJIMA, OSIM U ATLETICI EKIPNO, ZBOG NEDOSTATKA TERENA ZA VJEŽBANJE. ODBOJKA - četvrto mjesto u Županiji međimurskoj Ekipa: Zoran Strahija, Mišo Šegović, Leon Zrna, Dejan Naranđa, Boris Jančec, Renato Dodlek, Kristijan Baranašić, Predrag Brezničar, Željko Špirk i Mario Krznar. ŽUPANIJSKI KROS - 2. travnja 1995. u Pribislavcu Sudjelovalo 20 učenika naše Škole. V. razred: natjecalo se 473 učenika. Saša Strahija - 41. mjesto, Ivana Horvat - 89. mjesto, Bojan Drvoderić - 92 mjesto, Mario Vadlja 96. mjesto, Karlo Markati - 217 mjesto. VI. razred: Natjecao se 441 učenik. Maja Vlahek - 113 mjesto, Karla Vlahek - 193. mjesto, Zoran Bobetić - 139. mjesto. VII. razred: natjecalo se 476 učenika. Petra Sabol 5. mjesto,Valentina Janković 225. mjesto i Marko Vlahek 125. mjesto. VIII. razred - natjecalo se 404 učenika. Sanja Orehovec 21. mjesto, Sanja Horvat 147. mjesto, Sanja Sabol 155. mjesto, Željka Kolac 184. mjesto, Boris Jančec 120. mjesto, Gregor Vuk 125. mjesto, Denis Mihocek 177. mjesto, Kristijan Baranašić 197. mjesto i Tomica Čanadi 204. mjesto. PLIVANJE, Varaždinske Toplice, 20. svibnja 1995. Naši najbolji rezultati: JOSIPA JURČEC, VIII. RAZRED: Zlatna medalja - prsno, srebrna medalja - kraul i brončana medalja - leđno. TAMARA KOŠAK , VIII. RAZRED - Zlatna medalja - leđno STOLNI TENIS - EKIPNO 5. MJESTO U ŽUPANIJI MEĐIMURSKOJ. Najbolje rezultate postigli su Pustakovčani Boris Jančec, Igor Jasnić i Kristijan Kramar. Ostale rezultate objavljujemo u sljedećem športskom prilogu. Mentor svih športskih natjecanja: Dragutin Šimunić 22 23 24