NOVINAR BROJ 6-8/2012. 26 dossier styria veËernji list NOVINAR BROJ 6-8/2012 27 SveÊenik koji kreira poslovnu politiku Pater Ivan Tolj »lanom Zaklade postaje se na poziv, a Ëlanstvo preteæito Ëine obavljaju svoj posao. -Stoga je naπa najvaænija uloga oËuvati iz austrijskog druπtvenog æivota, objasnio nam je medije koje izdajemo neovisnima, a za to nam je nuæna jedini je pojedinci Tolj strukturu tijela koje upravlja medijskim koncernom, a ekonomska neovisnost i visoki medijski profesionalizam. To nije visokorangirani u kojem je on trenutaËno jedini stranac. U izjavi poslanoj nimalo lako, posebno u zemljama kao πto su Hrvatska ili Slovenija. hrvatski putem maila za naπ list, ovaj za mnoge tajanstveni sveÊenik U Hrvatskoj se suoËavamo s mnoπtvom izazova: nedostatno i neobiËnom mjeπavinom zanimanja boæijeg i medijskog zastarjelo medijsko zakonodavstvo, ekonomska kriza koja traje i dræavljanin u sposlanika u svjetovnim medijima, govorio je o tome πto je Ëije posljednice joπ ne moæemo procijeniti, a koja je mnoge Styrijinoj Styria te kako Ëlanovi Zaklade vide probleme na regionalnom, medijske kuÊe sunovratila u propast, globalna, suπtinska kriza matiËnoj ali i globalnom medijskom træiπtu. Ipak nije æelio govoriti o tiskanih medija. Ovakva kriza i zakaπnjela reakcija dræave dovode kompaniji u aktualnom stanju u Styrinim izdanjima, a osobito o sudbini sve medije u bezizlaznu situaciju. Posljedice takvog odnosa dræave i urednika ugaslog Foruma, jer kako navodi to je prema krizi, a onda i prema medijima dugo Êemo osjeÊati i kljuËno Grazu gdje je novinara posao Uprave, koja o tome nije æeljela govoriti. je pitanje hoÊe li se i kako mediji oporaviti. Osobno, sve πto sam 2010. postao radio i Ëinio je u svrhu stvaranja Ëvrstog i odræivog ekonomskog okvira za naπe medije. Ovisni o oglaπivaËima i politiËkim centrima savjetnik Uprave KatoliËko nasljee “Styria nema vlasnika ona je sama sebi vlasnik. »lanstvo u moÊi, za nas to nije pitanje trenutka nego suπtinsko pitanje. Styria Styria Media Zakladi koja Styrijom upravlja ne nasljeuje se, nego postojeÊi i Styrijini mediji ostaju. Nije uvijek bilo jednostavno ni lako, a u Group AG, a po Ëlanovi biraju nove i tako Styria traje viπe od 140 godina. Premda zadnje vrijeme tu je i ekonomska kriza koja prijeti da uniπti funkciji je u nazivu stoji KatoliËka medijska zaklada, ona nema niπta s ekonomsku odræivost medijskog posla. predstavnik KatoliËkom crkvom, osim πto se veÊina Ëlanova deklarira kao Katkada nemamo baπ ni sjajne odnose sa sluæbenom Grijeπili smo i grijeπimo vlasnika, vjernici. Crkvom. Moæe se reÊi ni u jednoj zemlji u kojoj djelujemo. Stalno - Naravno da i mi Ëinimo greπke i Ëinit Êemo ih i dalje, ne odnosno Ëlan nas kritiziraju, pa i napadaju. To Ëesto prelazi i granice dobrog stoga πto bismo to æeljeli veÊ najveÊim djelom i stoga πto Privatne katoliËke ukusa. Naπa izdanja znaju biti priliËno kritiËna prema pojedinim djelujemo i radimo pod pritiskom teπke svakodnevice. Styria ima medijske zaklade stavovima i potezima Crkvenih autoriteta, a to im se, baπ kao ni dugu povijest i preæivjela je i razliËite reæime razliËitih dræava. nimalo ne svia pa znaju biti vrlo ustrajni na tome IskljuËivi interes Styrije i u Hrvatskoj je medijski posao i dobrobit - udruge koja je politiËarima, kako u naπem nazivu ne bi trebao stajati pojam ‘katoliËki’. Ali cjelokupnog druπtva. Ova zemlja u veÊem dijelu ima dobre vlasnik Styria kako je to naziv koji postoji od samog nastanka Styrije, ostao je medije i mediji su znaËajno doprinijeli razvoju demokracije. Media Grupe AG do danas. Sva dobit ili kapital koji nastane u Styrijinim Iako je ovo vrijeme teπko i neizvjesno, mislim da danas, deset kompanijama moæe se samo, a to je Ëvrsto uneseno u naπ statut, reinvestirati u razvoj medija ili u humanitarne svrhe. Upravo takav Ëvrsti okvir omoguÊava stabilnost i neovisnost medijskog posla kojim se bavimo, kaziva Tolj i pojaπnjava da je uloga svakog Ëlana Fondacije, pa tako i njegova, brinuti se da ono πto je zapoËelo davno sredinom 19. stoljeÊa, bude predano onima koji dolaze te da pomaæu urednicima njihovih medija i uprava, koje su odgovorne za operativno poslovanje, da odgovorno i uspjeπno godina otkada je Styria kupila VeËernji list, unatoË i brojnim pogreπkama, moæemo reÊi kako je Styria u Hrvatskoj priËa o uspjehu. Siguran sam da su premijer RaËan i ondaπnja Vlada koji su nakon privatizacijske krize odluËili prodati VeËernji list, mogli biti zadovoljni. Pokojnom premijeru RaËanu smo iskreno zahvalni. On je respektirao medije i medijske djelatnike i shvaÊao vaænost profesionalnih i neovisnih medija za razvoj hrvatskog druπtva. To su i temeljne Styrijine vrijednosti i zadatak je Fondacije saËuvati ih. Pa i po cijenu neslaganja s onim πto piπu naπe novine. Nije to uvijek lako. S tim se treba nauËiti æivjeti. Dugo sam se i sam uËio tome kako su moj svjetonazor i moj pogled na stvarnost samo moji, dok novine imaju vlastitu dinamiku i svjetonazorski okvir ljudi, novinara koji ih stvaraju. Zbog toga smo i Ëesto izloæeni razliËitim kritikama i od Crkve, pa za vrijeme proπle Vlade od HDZ-a, a sada od strane premijera MilanoviÊa i njegove Vlade. Mislim kako smo, otkad sam doπao u Styriju, uvijek bili u kritiËkoj poziciji prema vlasti i establiπmentu. Nastojat Êemo to i ostati. To je sigurno vaæna i poæeljna pozicija medija. O svim nesporazumima i nerazumijevanjima mogla bi se napisati zanimljiva knjiga. Zbog toga svaki Ëlan Fondacije, pa i ja osobno, Ëvrsto branimo svoje legitimne interese. Katkad zbog toga dolazi do nerazumijevanja i pogreπnog shvaÊanja naπih motiva...” PaviÊev lobist U svojem mailu redakciji Novinara ovaj mostarski franjevac, danas dijecezanski sveÊenik u Bosanskoj Posavini, ustvrdio je kako u poslovanju Styrije, baπ kao ni u njegovu djelovanju, nema velikih misterija. “Ja sam jedan obiËni sveÊenik koji samo nije mogao mirovati. Morao sam neπto uËiniti”, kaæe pater Tolj. Roen je 1968. u malom hercegovaËkom selu u blizini Ljubuπkog, πkolovao se u inozemstvu te nastavio πiriti krug svojih kontakata i poznanstava zahvaljujuÊi i utjecajnim prijateljima svoje obitelji, a Ëlanom je joπ nekoliko vaænih svjetskih fondacija. “Kao sveÊenik, sve πto radiπ i Ëiniπ na neki je naËin za drugoga, ne prvenstveno za sebe. Kod mene je to moæda i naglaπenije buduÊi da su gotovo svi iz mojeg uæeg obiteljskog kruga umrli. Tako kad sam bio u Hercegovini, nisam mogao gledati kako se zatvaraju oËi pred tragedijom Bosanske Posavine i naπim nevoljama”, objaπnjava Tolj svoj angaæman u devedesetima kad je kao ravnatelj izdavaËke kuÊe Ziral u Mostaru 1998. stao iza Kreπimira Zubaka i njegove stranke Nova hrvatska inicijativa. “U ono doba, kad sam æivio u Hercegovini, takav je stav bio ravan izdaji, ali nikada se nisam pokajao iako sam zbog toga imao dosta poteπkoÊa. Taj æivot u Mostaru i moje na neki naËin neslaganje sa stanjem u ono doba u Hercegovini, nepovratno me gurnulo prema drukËijem okruæenju, a onda i prema medijima”, objaπnjava pater Tolj kako se naπao u ulozi lobista koji je 1998. pomogao Ninoslavu PaviÊu da 50 posto svojeg udjela u EPH proda njemaËkom WAZ-u i tako tvrtku izvuËe iz dugova nastalih zbog pokretanja Jutarnjeg lista i Ëinjenice da Tisak kao najveÊi distributer izdavaËima nije plaÊao za prodane novine. Prijatelji kardinal PuljiÊ, predsjednik JosipoviÊ... PoËetkom 2005. Tolj je preπao u konkurentsku Styriju, na poziv dr. Horsta Pirkera s kojim je sudjelovao u pregovorima kod premijera RaËana prilikom Styrijina preuzimanja VeËernjeg lista. Uz potporu dr. Johanna Trummera, obiteljskog poznanika i predsjednika Uprave Privatne katoliËke medijske zaklade-udruge, ubrzo postaje Ëlanom zaklade-udruge. Tolj je æupnik u æupi Svetog Antuna Padovanskog u Bosanskoj Posavini i kako navodi zbog toga je neizmjerno zahvalan kardinalu PuljiÊu, a sudeÊi prema æupskom blogu Toljem su zadovoljni njegovi æupljani u Gornjim MoËilima i Sijakovcima, gdje je obnovio æupnu crkvu i sagradio vjersko-kulturnosportski centar. ©to se, pak, njegova angaæmana u Hrvatskoj tiËe, kako kaæe Tolj, on se odvija na platformi povezivanja i snaænije regionalne suradnje, πto je tvrdi i dio Styrijine misije: “Naravno da kroz ovaj posao stekneπ puno poznanika, pa i prijatelja. Iz toga ne treba izvoditi krive zakljuËke. S mnogima i sjedneπ popiti kavu jer moraπ biti otvoren za komunikaciju, ali to ni mene niti ikoga ne odreuje kao osobu. ©to se tiËe predsjednika JosipoviÊa, mislim da se ovdje radi, i Ëini mi se blago reËeno, o kampanji protiv njega. Mi smo prijatelji i on je prijatelj Styrije jer dijelimo viziju pomirenja i suradnje meu narodima i ljudima u ovoj ratom izmuËenoj regiji - navodi Tolj
© Copyright 2024 Paperzz
