Jakovljeva poslanica POUKE IZ BIBLIJE — IZDANJE ZA MLADE LISTOPAD, STUDENI I PROSINAC 2014. 1 Pouke iz Biblije — izdanje za mlade Listopad, studeni i prosinac 2014. Jakovljeva poslanica Sadræaj 1. Jakov, brat Gospodnji 2. Usavrπavanje naπe vjere 3. Odoljeti kuπnji 4. Biti i Ëiniti 5. Ljubav i Zakon 6. Djelotvorna vjera 7. Ukrotiti jezik 8. Poniznost nebeske mudrosti 9. Jedan Zakonodavac i Sudac 10. PlaËite i ridajte! 11. Priprema za æetvu 12. Molitva, izljeËenje i obnova 13. VjeËno Evanelje U prireivanju ovih pouka koristili smo prijevod Biblije u nakladi KrπÊanske sadaπnjosti, Zagreb 1999. 2 »injenice o poukama iz Biblije Pouke za ovo tromjeseËje govore o uËeniπtvu; kako se osposobljavati i usavrπavati u posluπnosti i sluæbi Kristu te kako uspjeπno izvrπavati Njegov veliki nalog. Svrha ovih pouka jest da mladim vjernicima AdventistiËke crkve stavi na raspolaganje korisno gradivo o meusobno povezanim temama o kojima Êe moÊi raspravljati svakog tjedna u okviru razreda subotnje πkole. Mnogi koji se sluæe poukama za odrasle smatraju da ovo gradivo dodatno obogaÊuje prouËavanje pouke i stavlja na raspolaganje misli koje mogu biti vrlo korisne za razmatranje i razgovor. Naime, rijeË je o istim biblijskim temama. Smjernice za prouËavanje 1. Dok prouËavaπ, traæi u molitvi da Sveti Duh pravilno usmjeri tvoje misli. 2. Biblijski tekstovi na kojima se temelji biblijska pouka za svaki tjedan pojavljuju se u odjeljku pouke LOGOS. »itaj te tekstove u cjelini prije prouËavanja. 3. Biblijski tekstovi za svaki tjedan obiËno su podijeljeni u dijelove na stranicama LOGOS. Kad budeπ prouËavao te dijelove, paæljivo proËitaj sve navedene biblijske tekstove prije nego πto prijeeπ na primjedbe ispod njih. 4. »itaj i prouËavaj ostale dijelove pouke iz perspektive koju si stekao vlastitim prouËavanjem biblijskih tekstova. 5. Imaj na umu svrhu svakog dijela biblijske pouke: Uvod je zamiπljen da potakne tvoje zanimanje i usmjeri razmiπljanje na temu biblijske pouke. Logos je usmjerivaË u izravnom prouËavanju biblijskih tekstova za svaki tjedan. SvjedoËanstvo iznosi perspektivu Duha proroπtva o temi koju prouËavamo odreenog tjedna. Dokaz pristupa pitanjima koja je pouka pokrenula iz povijesnog, znanstvenog, filozofskog i teoloπkog glediπta. Kako raspravlja o tome kako se sve zamiπljeno u pouci moæe primijeniti u svakodnevnom æivotu. Miπljenje je osobno glediπte o pouci koje te treba pokrenuti na daljnje razmiπljanje i razgovor. Istraæivanje stavlja Ëitatelju na raspolaganje razne otvorene i stvaralaËke putove za istraæivanje pouke za odreeni tjedan. Biblijska pouka i Crkva Generalna konferencija KrπÊanske adventistiËke crkve namijenila je i preporuËila ovaj priruËnik za pojedinaËno i zajedniËko prouËavanje u subotnjoπkolskim razredima mladih. 3 Pouka 1 27. rujna—4. listopada 2014. Jakov, brat Gospodnji “Vi ste moji prijatelji ako uËinite πto vam zapovijedam.” (Ivan 15,14) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, Zagreb 2014., str. 230—234 4 Subota, 27. rujna Kamere, vjera, akcija! UVOD Ivan 15,14 Bio sam tako uzbuen! Trebao sam proslaviti svoj osamnaesti roendan, a s time je otpoËinjao Ëitav jedan novi æivot. Postat Êu student, izvadit Êu osobnu iskaznicu i konaËno Êu dobiti vozaËku dozvolu. NeÊu viπe morati moliti mamu da me vozi kad nekamo budem æelio iÊi. Sada Êu moÊi vikendom napuniti spremnik i odvesti se na zabavu. Meutim, prije nego πto sam iziπao na ispit iz voænje, morao sam nauËiti prometna pravila. Ona su obuhvaÊala sve informacije koje su mi potrebne da bih postao sjajan vozaË: znaËenje prometnih znakova, πto uËiniti u sluËaju nezgode, kada zapoËeti skretanje, gdje je dopuπteno parkiranje i joπ mnogo toga! Kada se prisjetim koliko mi je uËenje voænje pomoglo da postanem bolji vozaË, pomislim na rijeËi koje je Jakov zapisao za svakog od nas tko æeli postati bolji krπÊanin na djelu. Kada je Isusa doæivio ne samo kao svojeg brata, veÊ i kao Spasitelja, Jakov je osjetio duboku potrebu da podijeli s drugima πto znaËi slijediti Njega. Poruka Jakovljeve poslanice moæe se saæeti u 25. retku prvog poglavlja: “Ali tko pomno promotri savrπeni Zakon slobode i uza nj prione, ne kao zaboravan sluπalac, nego kao zbiljski izvrπilac, tome Êe biti blago u njegovu radu.” Moj priruËnik za polaganje voænje sadræavao je mnoπtvo informacija koje sam mogao primijeniti ne samo na pismenom ispitu da bih dobio dozvolu, veÊ i u svojoj svakidaπnjoj voænji. SliËno tome, Jakovljeva poslanica pruæa znaËajan uvid u to kako da ne budemo samo sluπatelji Boæje rijeËi, veÊ i njezini izvrπitelji. Jedino ako sluπamo i Ëinimo, moæemo uæivati u mnogim blagoslovima koje je Bog pripremio za nas. Ako Ëeznete za Boæjim blagoslovima, pozivam vas da se ovaj tjedan udubite u Ëitanje ove praktiËne biblijske knjige. UËite na osnovi Jakovljevog iskustva koje mijenja æivot i poËnite primjenjivati razliËite planove akcije s kojima Êe nas on upoznati ovaj tjedan. Johann De Dier, Panama City, Panama Kada je Isusa doæivio ne samo kao svojeg brata, veÊ i kao Spasitelja, Jakov je osjetio duboku potrebu da podijeli s drugima πto znaËi slijediti Njega. 5 Nedjelja, 28. rujna Izabran da sluæi LOGOS Marko 3,17.18; 6,3; Djela 1,14; Jakov 1,1 Tko je bio Jakov? (Matej 12,46-50; Marko 3,17.18; Luka 6,16) U Novom zavjetu pojavljuje se nekoliko ljudi s imenom Jakov. Autor ove poslanice sigurno je bio dobro poznat u Crkvi jer nema nikakvih posebnih podataka o njemu, osim da je sluga “Boga i Gospodina Isusa Krista” (Jakov 1,1). Prema tome, moæemo suziti moguÊnosti u vezi s njegovim identitetom. »etvorica ljudi koji se spominju u Novom zavjetu nosila su ime Jakov. Meu njima su bila dvojica od dvanaestorice uËenika (Marko 3,17.18). Spominje se i Judin otac (joπ jedan od dvanaestorice, ali ne Juda Iskariotski — vidi Luka 6,16) i jedan od Isusove braÊe (Marko 6,3). Od te Ëetvorice, jedino je Isusov brat æivio dovoljno dugo i bio dovoljno istaknut u Crkvi da bi mogao napisati takvu poslanicu. Prema tome, vjerujemo da je pisac ove poslanice Jakov, Isusov brat (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 7, str. 497—499). Kome je Jakov pisao? (Jakov 1,1; 2,14-20) Zbog progonstva, mnogi krπÊani iz judaizma rasijali su se πirom Sredozemlja. Iz straha mnogi od ovih obraÊenika bili su skloni prihvatiti krπÊanstvo samo intelektualno, ne dopuπtajuÊi da vjera utjeËe na njihovo ponaπanje. Intelektualno su se slagali s doktrinama krπÊanske vjere, ali nisu æivjeli u skladu s tim istinama. Prava vjera podrazumijeva intelektualno prihvaÊanje istine otkrivene u Isusu, a zatim primjenjivanje te istine u razvoju kristolikog karaktera i æivot sluæbe drugima u skladu s primjerom koji nam je Isus ostavio. “©to koristi, braÊo moja, ako tko rekne da ima vjeru, a djelâ nema? Zar ga vjera moæe spasiti? Ako su neki brat ili neka sestra goli i bez svagdaπnje hrane, pa im netko od vas rekne: ‘Idite u miru, utoplite se i nasitite se!’ a ne dadnete im ono πto im je potrebno za tijelo, πto to koristi? Tako je i s vjerom: ako nema djelâ, mrtva je u samoj sebi. Naprotiv, reÊi Êe netko: Ti imaπ vjeru, a ja imam djelâ. Dokaæi mi svoju vjeru odvojeno od djelâ, a ja Êu tebi dokazati svoju vjeru djelima!” (Jakov 2,14-20) Jakovljeva sluæba (Djela 21,17-19) Iz knjige Djela apostolska saznajemo da je Jakov bio jedan od voa crkve u Jeruzalemu. Odatle su on, Petar i Ivan propovijedali i Æidovima i neznaboπcima. Propovijedali su s takvim æarom i silom da su ljudi koji su ih sluπali i sami odlazili u druge gradove i osnivali crkve bez obzira na to πto su bili progonjeni. Ustrajavali su u tome jer su bili svjesni da treba obaviti velik posao i objaviti mnoge istine i pouke. 6 Teme kojima se Jakov bavi (Jakov 1-5) Moæda ste upravo prihvatili Isusa kao svojeg Spasitelja. Ili Ga moæda poznajete cijelog svojeg æivota. Nije vaæno koliko dugo ste krπÊanin. Isus æeli da svi koji vjeruju u Njega dijele Njegovu RijeË s drugima. Zbog toga se Jakovljeva poslanica bavi mnogim aspektima æivota u kojima kao krπÊani trebamo rasti. “U cijeloj poslanici naglaπava se suprotnost izmeu prave i laæne religije kada je rijeË o njezinom pokazivanju, utjecaju i rezultatima. ... Stil je jednostavan i izravan, misaone cjeline su jasno odvojene. ... Jakov piπe otvoreno, iz srca, dotiËuÊi se pojedinih tema onako kako mu dolaze na um.” (Isto, str. 500) Te teme obuhvaÊaju sljedeÊe: 1. U Jakovu 2,14-20 saznajemo kako moæemo imati æivu vjeru — vjeru koja djeluje u korist ljudi koje poznajemo i svijeta uopÊe. 2. U drugom poglavlju Jakov osuuje pristranost i potiËe nas da ne podcjenjujemo nijednu nevolju koja nam se nae na putu. Umjesto toga, trebamo se moliti za mudrost i strpljenje. 3. U treÊem poglavlju Jakov nas uËi o istinskoj mudrosti — mudrosti koja nam pomaæe da ukrotimo jezik i budemo mirotvorci. 4. »etvrto poglavlje potiËe nas da se pokorimo Bogu, da se odupremo avlu i oËistimo svoje srce. Jakov nas takoer poziva da ne govorimo loπe o drugima i da ih ne osuujemo. 5. U petom poglavlju on opominje one koji tlaËe druge na sudbinu koja ih Ëeka i potiËe vjernike da budu strpljivi u patnji i da se ne æale jedni na druge. ODGOVORITE 1. Razmislite o svakoj od pet tema koje smo naveli. Kako ih moæete primijeniti u svojem æivotu? 2. Koje joπ teme pronalazite u Jakovljevoj poslanici? Na koji su naËin one povezane s vaπim æivotom? 3. Na osnovi Jakovljeve poslanice: (a) ©to moæemo uËiniti kada se Ëlanovi naπe obitelji suprotstavljaju naπim vjerovanjima? (b) Kako moæemo razumjeti Boæju volju za naπ æivot? (c) Koliko je vaæno osloniti se na Boæju rijeË kada svjedoËimo drugima o svojoj vjeri ili kada razgovaramo s nekim tko je napustio Crkvu? Marlon Moodie Jr., Panama City, Panama Jakovljeva poslanica bavi se mnogim aspektima æivota u kojima kao krπÊani trebamo rasti. 7 Ponedjeljak, 29. rujna ©to Bog traæi od vas — rijeËi ili djela? SVJEDO»ANSTVO Mihej 6,8; Jakov 1,27 “Kao adventisti koji svetkuju subotu, mi tvrdimo da dræimo sve Boæje zapovijedi i Ëekamo dolazak naπeg Otkupitelja. ... Svojim rijeËima i djelima mi trebamo pokazati da smo svjesni goleme odgovornosti koja leæi na nama. Naπe svjetlo treba biti tako jasno da drugi mogu vidjeti da mi u svojem svakidaπnjem æivotu proslavljamo Oca, da smo povezani s Nebom, subaπtinici s Isusom Kristom i da Êemo biti isti kao On kada se pojavi u sili i slavi.” (Ellen G. White, Testimony Treasures, sv. 1, str. 443) “Naπe rijeËi, naπa djela, naπe odijelo, naπe vladanje, pa Ëak i izraz naπeg lica vrπe svoj utjecaj. Dojam koji ostavljamo proizvodi dobre ili loπe posljedice Ëiji se domaπaj ne moæe procijeniti.” (Ellen G. White, Poruka mladima, str. 260) “Kad oni koji kaæu da sluæe Bogu budu slijedili Kristov primjer; kad budu provodili u svom æivotu naËela Njegovog Zakona, kad budu svim svojim djelima pokazivali da ljube Boga iznad svega a svoje bliænje kao same sebe, onda Êe Crkva imati silu koja Êe pokrenuti svijet.” (Isto, str. 261) “Mnogo viπe nego πto Ëinimo, trebali bismo govoriti o dragocjenim poglavljima svoga iskustva, o Boæjoj milosti i dobroti, o nenadmaπnim dubinama Spasiteljeve ljubavi.” (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 221) “Svaki dan u æivotu nameÊe nam odgovornosti koje moramo nositi. Svakoga dana svojim rijeËima i postupcima utjeËemo na one s kojima se druæimo. Kako je zato velika naπa potreba da bdijemo nad svojim usnama i da budno pazimo na svoje korake!” (Isto, str. 221) ODGOVORITE 1. Pozvani smo da svjedoËimo o Isusu i Njegovom drugom dolasku. ©to mislite, zaπto nas Isus i Jakov pozivaju da svojim djelima svjedoËimo ljudima oko nas? Zaπto naπa djela imaju veÊi utjecaj nego naπe rijeËi? 2. Zaπto Biblija uËi da nas djela ne spaπavaju, dok istodobno tvrdi da je vjera bez djela mrtva? Kako to da smo spaπeni zahvaljujuÊi tome Koga poznajemo, a ne zbog onoga πto radimo? 3. Ako vjerujete da vaπa djela utjeËu na druge, kako moæete svojim djelima odraæavati Isusa danas i uvijek? Danilo Murillo, Panama City, Panama “Trebali bismo govoriti o ... nenadmaπnim dubinama Spasiteljeve ljubavi.” 8 Utorak, 30. rujna Naπoj krπÊanskoj obitelji rasijanoj u dijaspori DOKAZ Djela 11,19-21; Jakov 1; 3; 4 Jakovljeva poslanica je nadahnjujuÊa poruka koja se obraÊa krπÊanskim obraÊenicima iz judaizma koji su æivjeli u dijaspori (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 7, str. 502,503). “Æivjeli su u dijaspori”, doslovno “u iseljeniπtvu. ... Æidovi naseljeni meu drugim narodima posebno se spominju u vrijeme Estere (Estera 3,8) i na blagdan Pedesetnice (Djela 2,5.9-11)” (Isto, str. 503). Nakon Stjepanovog ubojstva mnogi krπÊani su bili raseljeni po svijetu. Ovi vjernici πirili su Evanelje kamo god su iπli. Bilo je krπÊana na Cipru, u Antiohiji i Feniciji (Djela 11,19). Jakov im πalje pozdrave i predstavlja se kao sluga Boga i Gospodina Isusa Krista (Jakov 1,1). Jakovljeva poslanica moæe se usporediti i s priruËnikom punim vrijednih uputa u vezi s ustrajnoπÊu, vjerom i nadom, kao i savjeta za naπe putovanje na Nebo (Jakov 1). Savjeti upuÊeni u poslanici oπtroumni su i lako razumljivi: “Ali budite izvrπioci rijeËi, a ne samo sluπaoci koji zavaravaju sami sebe!” (Jakov 1,22) Drugim rijeËima, ako Ëujete poruku i ne posluπate je, vi ste kao ljudi koji se gledaju u ogledalu, ali Ëim se okrenu, zaborave kako izgledaju. Jakov naglaπava koliko je vaæno da budemo posluπni nalozima koje nam je Krist ostavio. Za Jakova vjera nije neπto apstraktno. Ona zahtijeva akciju. On naglaπava da je vjera sveobuhvatna, da utjeËe na svako podruËje naπeg æivota i navodi nas da se ukljuËimo u æivot drugih ljudi bez obzira na to tko su. Jakov raspravlja o tome zaπto se naπa vjera iskuπava i kakav treba biti naπ stav prema kuπnjama. On raspravlja i o sluπanju Boæje rijeËi, o posluπnosti, naπem temperamentu, odnosima s drugima i πto uËiniti ako netko zastrani od istine. KrπÊani πirom svijeta Ëesto se upliÊu u mnoge nevaæne poslove. Oholost nam stoji na putu i Ëesto zaboravljamo svoju svrhu u ovom svijetu. Jakovljeva poslanica govori nam o onome πto Isus æeli od nas. U njoj nalazimo obilje nade i znanja koje nam je potrebno za mnoge kuπnje s kojima se susreÊemo. Ona govori o tome kako se naπ karakter moæe razviti i πto trebamo raditi na ovome svijetu. Jakov takoer naglaπava da vjernik treba postupati u skladu sa svojom vjerom. Budimo strpljivi i ljubazni. Molimo se za Boæju pomoÊ u svojem æivotu. ODGOVORITE 1. Potraæite neku smjernicu u Jakovljevoj poslanici koja bi se mogla primijeniti na neku odreenu situaciju u vaπem æivotu. 2. Na koji naËin vaπa djela odraæavaju vaπu vjeru? Brenda Brown, Panama City, Panama Molimo se za Boæju pomoÊ u svojem æivotu. 9 Srijeda, 1. listopada Povratak na temeljne istine: Jakovljeva poslanica za poËetnike PRIMJENA Jakov 1,26; 2,14; 4,7.8 SjeÊate li se kad ste kupili neki elektroniËki ureaj za koji ste mislili da bez njega ne moæete æivjeti? Otvorili ste kutiju i ukljuËili ga. Potraæili ste uputu i proËitali je da biste razumjeli kako moæete iskoristiti sve moguÊnosti svojeg ureaja. Isto tako Jakovljeva poslanica donosi korisne upute o tome kako da steknemo bolje krπÊansko iskustvo. Razmotrimo, stoga, neke Jakovljeve upute koje Êe nam pomoÊi da bolje sluæimo Bogu i predstavljamo Isusa. Radujte se kada ste kuπani. Æivotne teπkoÊe obiËno nisu neπto Ëemu se veselimo. Meutim, tekst u Jakovu 1,3 podsjeÊa nas da nas teπkoÊe trebaju radovati jer kuπanje naπe vjere raa strpljenje — osobinu koju je Isus oËito imao jer je podnio kuπnje povezane s Njegovom ulogom Spasitelja. “Izraæavajte” svoju vjeru djelima. Biti krπÊanin ne znaËi samo govoriti da vjerujete u Boga. To takoer podrazumijeva i provoditi u djelo ono πto govorite. “Tako je i s vjerom: ako nema djelâ, mrtva je u samoj sebi.” (Jakov 2,17) Kada se Josip suoËio sa æenom svojega gospodara, on nije samo izjavio kako ne moæe grijeπiti protiv Boga, veÊ je i pobjegao s tog mjesta (Postanak 39,1-12). To je pokazivanje vjere na djelu! Iako je uËinio ono πto je pravo, bio je svjestan da Êe upasti u nevolju zbog toga, ali je isto tako znao da Êe ga Bog izbaviti. Koristite svoj jezik za dobro. Svaki put kad je govorio, Isus je utjecao na æivot ljudi kojima se obraÊao. Kao πto je On govorio da ne moæemo sluæiti dvojici gospodara, i Jakov nas podsjeÊa da dobro i zlo ne mogu istodobno izlaziti iz naπih usta (Jakov 3,10). Donesite odluku da Êete svakog dana govoriti samo lijepe rijeËi da biste pozitivno utjecali na æivot drugih ljudi. Molite se. Isus je proveo Ëetrdeset dana moleÊi se u pustinji. Bio je slab jer niπta nije jeo. Triput Ga je Sotona pokuπavao navesti na grijeh. Meutim, zahvaljujuÊi svojoj neprekidnoj molitvi i povezanosti s Ocem, Isus se odupro kuπanju. Zato Jakov piπe: “Trpi li tko meu vama nevolje? Neka moli!” (Jakov 5,13) ODGOVORITE 1. Vjerujete li da nas Jakov poziva da se doslovno radujemo kuπnjama, ili to ipak znaËi neπto drugo? Objasnite svoj odgovor. 2. Kako se moæete radovati kuπnjama? 3. U kakvom su odnosu molitva, vjera i djela? Djeluju li zajedno ili pojedinaËno? Objasnite svoj odgovor. Victor Rivera, Panama City, Panama 10 »etvrtak, 2. listopada Brat koji slijedi i oponaπa MI©LJENJE Marko 3,17.18 “Zar nije ovo tesar, sin Marijin, a brat Jakovljev, Josipov, Judin i ©imunov? Zar mu se sestre ne nalaze ovdje meu nama?” (Marko 6,3) Svi mi pripadamo nekoj vrsti obitelji. Neki od nas dolaze iz male obitelji, dok drugi dolaze iz obitelji koja obuhvaÊa nekoliko roaka od kojih svaki ima razliËite duænosti i sklonosti πto omoguÊava da se roaci viπe zbliæe, na ovaj ili onaj naËin. Kao πto smo veÊ napomenuli ranije u ovoj pouci, vjeruje se da je Jakov bio Isusov brat. On je isto tako bio Josipov, Judin i ©imunov brat. Dakle, on je iz prve ruke doæivio promjenu kroz koju je Isus proπao od drvodjeljinog sina do ispunjenja boæanske zadaÊe koju Mu je dodijelio Njegov nebeski Otac. Jeste li se ikad zapitali πto je pomislio Jakov kad je prvi put Ëuo da njegov brat Isus izgovara rijeËi kao πto su: “Ja sam doπao Ëiniti volju svojega Oca”? Zar njegov otac nije ujedno bio i Isusov otac? Jakov je odluËio pomno pratiti Isusa. U njegovom se srcu razvila posebna veza, veza koja mu je pomogla da povjeruje da je njegov brat Mesija, veza koja je navela Jakova da Ga oponaπa. Kad je poËeo slijediti Isusa, Jakov je uËio od Njega o vjeri, strpljenju i ljubavi. On je neposredno doæivio djelovanje tih osobina u svakidaπnjem æivotu. Bio je svjedok Isusove ljubavi i milosti koja se u neizmjernim koliËinama izlijevala na bolesne, siromaπne i one koji su u nevolji. Tvrdio je da se tajna pobjede kuπnji nalazi u oslanjanju na neiscrpnu snagu naπega nebeskog Oca. NauËio je da treba izbjegavati oholost, zle æelje i laæljive usne. Doæivio je buenje jer je provodio vrijeme s Izvorom svega dobrog. Bez sumnje, Jakov nije mogao izabrati boljeg Brata kojeg bi oponaπao od Onog Ëiji ga je utjecaj toliko promijenio. Sluπao je rijeËi svojega UËitelja i doæivio promjenu do koje moæe doÊi jedino kada oponaπamo Ëisti plod savrπenstva, Isusa Krista. U svojem rukopisu Jakov nam daje jasan vodiË o tome kako se moæemo pribliæiti Bogu i kako moæemo pokazivati Njegovu ljubav u svojim svakidaπnjim susretima s ljudima. Mi se danas nalazimo pred izazovom da odluËimo hoÊemo li oponaπati Isusa kao Jakov i doæivjeti potpunu promjenu srca. ODGOVORITE 1. ©to vi doæivljavate dok hodate s Bogom? Kakve ste promjene zapazili u svojem æivotu? 2. Koje svjedoËanstvo moæete podijeliti s drugima o tome πto znaËi oponaπati Boga? Kakva je razlika izmeu pripadanja Crkvi i pripadanja Isusu? Zukeidys Palacio, Panama City, Panama 11 Petak, 3. listopada PraktiËno krπÊanstvo ISTRAÆIVANJE Jakov 1,19 ZAKLJU»AK Kao πto se vidi u uvodnom retku, Jakovljeva poslanica je priruËnik za praktiËno djelovanje u krπÊanskom æivotu upuÊen krπÊanskim obraÊenicima iz judaizma koji su bili rasijani πirom Bliskog istoka. Njezin je autor najvjerojatnije Jakov, voa crkve u Jeruzalemu i Isusov brat. U svojoj poslanici Jakov govori o rastu u Kristu i o tome kako se æiva vjera pokazuje djelima. On istiËe vaænost mudrosti, strpljenja, samokontrole, poniznosti i pokoravanja Bogu. RAZMOTRITE u Napiπite zamiπljeno pismo koje je Jakov mogao primiti od Isusa u trenutku kada se bliæio kraj Njegovom poslanju. u Usporedite nekoliko tema kojima se bavi Jakovljeva poslanica s istim temama obraenim u Salomonovim Izrekama. u Napravite kolaæ koji Êe ilustrirati kljuËne rijeËi i izraze iz Jakovljeve poslanice. Upotrijebite mnoπtvo boja i oblika, rijeËi i slova izrezanih iz novina. u UpotrebljavajuÊi teme iz Jakovljeve poslanice, dopiπite (i ako je moguÊe, otpjevajte) nekoliko stihova vaπoj omiljenoj pjesmi. u Intervjuirajte troje ljudi iz razliËitih krπÊanskih denominacija. Pitajte ih πto misle o Jakovljevoj poslanici. Jesu li je ikad prouËavali? Koliko im je ona vaæna i od praktiËne pomoÊi? Kako se, prema njihovom shvaÊanju, pojmovi u Jakovljevoj poslanici odnose prema naπem spasenju i meuljudskim odnosima? u Izaberite nekoliko vaænih misli kojima se Jakov bavi u vezi s naπim odnosom prema drugima. Napravite dramski prikaz koji Êe ilustrirati te misli. u Napiπite “suvremenu” verziju nekog dijela Jakovljeve poslanice. UsredotoËite se na teme za koje smatrate da su izazov danaπnjoj crkvenoj zajednici. POVEÆITE Matej 5,48; Jakov 1,4. Ellen G. White, Djela apostolska, str. 283, odlomak 6. Beth Moore, Mercy Triumphs: Lessons from James (Life Way, 2011.) Trudy J. Morgan-Cole, James, the Brother of Jesus (Pacific Press, 2011.) J. A. Motyer, The Message of James (InterVarsity Press, 1985.) Sharon Wright, Silver Spring, Maryland, SAD 12 Pouka 2 4.—11. listopada 2014. Usavrπavanje naπe vjere “Zato i mi, opkoljeni tolikim oblakom svjedoka, odbacimo od sebe svako breme i grijeh koji lako zavodi, te ustrajno trËimo na utakmici koja nam je odreena! Uprimo pogled u zaËetnika i zavrπitelja vjere, u Isusa, koji namjesto odreene mu radosti podnese kriæ ne mareÊi za sramotu te otada sjedi s desnu Boæjeg prijestolja!” (Hebrejima 12,1.2) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, Zagreb 2014., str. 235—241 13 Subota, 4. listopada Svaka kuπnja usavrπava naπu vjeru UVOD Hebrejima 11,1; 12,2; Jakov 1,2-4 Jeste li se ikad zapitali zaπto se Boæjoj djeci dogaaju odreene stvari? Prije odreenog vremena moja obitelj suoËila se s teπkom situacijom koja nas je navela da postavimo upravo to pitanje. Naπa jedina utjeha bila je u tome da Bog neÊe dopustiti da nam se dogodi niπta πto bi nas uniπtilo. Sada kada me uznemirujuÊi dogaaji poËnu zasipati sumnjama, pokuπavam naÊi utoËiπte u Bogu traæeÊi Njegovu mudrost. A Njegov odgovor uvijek glasi: “To se dogaa da bi se tvoja vjera usavrπila.” »ak je i Isus, naπ najveÊi uzor, podnio mnogo viπe nego πto Êe itko od nas ikada — smrt u najveÊim tjelesnim mukama i uæasan strah da Êe biti zauvijek odvojen od svojeg Oca. Bog dopuπta da proæivljavamo odreene kuπnje da bi se naπa vjera usavrπila. Kada otpoËnemo svoje putovanje s Isusom, obiËno imamo vjeru “vidjeti znaËi vjerovati”. Tada obiËno traæimo od Boga znakove koji nam pomaæu. Poslije nas On uËi jaËoj vjeri koja zahtijeva da vjerujemo iako ne vidimo (Hebrejima 11,1). Moæda Êemo proÊi nekoliko ispita prije nego πto postignemo tu vrstu vjere. Moram priznati da se ponekad, kad ne vidim izlaz, joπ uvijek borim s vjerom u Boæja obeÊanja. U takvim trenutcima teπko mogu vjerovati da Êe On iscijeliti one od kojih su lijeËnici odustali, da Êe se vrata Neba otvoriti kada se sva vrata na Zemlji zatvore. Danas, koliko god vam je teπko, neka vas ohrabri sljedeÊa misao: Bog usavrπuje vaπu vjeru! On æeli da steknete vjeru koja kaæe: “Uzdam se u Boga bez obzira na sve.” UËinimo iskorak u vjeri kao Abraham, vjerujuÊi da Êe nas Bog voditi. Uzdajmo se u Boga kao Job vjerujuÊi da Êe nas On, kad sve bude izgubljeno, blagosloviti u vrijeme koje sam odredi. OdluËimo stajati za Boga u vjeri kao tri hebrejska mladiÊa. Tada Êe On stajati s nama tijekom naπe kuπnje. Ali prije svega budimo kao Isus koji je, kao sam Bog, izdræao svoje æivotne kuπnje uzdajuÊi se u boæansku skrb svojega (i naπeg) nebeskog Oca. Da, Bog Êe usavrπiti naπu vjeru i dati nam radost, slavu i vjeËni æivot. Ohrabrimo se gledajuÊi neprekidno u Isusa, ZaËetnika i Zavrπitelja naπe vjere! Janet Henry, Brooklyn, New York, SAD Ohrabrimo se gledajuÊi neprekidno u Isusa. 14 Nedjelja, 5. listopada Zamka sumnje DOKAZ Jakov 1,5-8 Mnogo puta Ëujemo kako ljudi kaæu da vjeruju u ovo, ono ili neπto sasvim treÊe. Ali koliko se bilo tko od nas istinski trudi razumjeti svojstva vjere i kako do nje dolazi. Ima mnogo teorija o tome kako mi obraujemo informacije. Tekst u Jakovu 1,6 glasi: “Ali neka iπte s vjerom, bez ikakva sumnjanja, jer je onaj koji sumnja sliËan morskom valovlju koje vjetar podiæe i tamo-amo goni.” Katkada iznosimo molbe Bogu, ali naπe srce i naπi postupci izraæavaju sumnju u vezi s Boæjim obeÊanjem da Êe On Ëuti naπe molitve i odgovoriti na njih. Isus je rekao: “©to god moleÊi pitate, vjerujte da ste to veÊ primili.” (Marko 11,24) Prema tome, sumnja ometa naπ hod s Bogom. U Jakovu 1,7-8 saznajemo za posljedice sumnje. “Takav Ëovjek neka ne misli da Êe πto primiti od Gospodina, jer je Ëovjek s razdijeljenom duπom, nestalan u svim putovima svojim.” Vaæno je zapaziti da bez vjere ne moæemo ugoditi Bogu. Kada iziemo pred Boga u molitvi, moramo se uzdati u Njega i vjerovati da Êe On nagraditi one koji Ga marljivo traæe. Sumnja nas spreËava da primimo blagoslove koje Bog ima za nas i Ëesto dovodi do obeshrabrenja. Meutim, izgleda da mi zbog svoje greπne naravi Ëesto sumnjamo u Boga. Moæemo Ga moliti za vodstvo dok odluËujemo koji Êemo studijski program izabrati, koji posao prihvatiti ili Ëak s kim Êemo se vjenËati. Ali i tada, nakon πto smo Ga za to molili, i dalje smo zabrinuti oko toga kako i kada Êe nam On odgovoriti, pa Ëak i hoÊe li uopÊe odgovoriti. Kako moæemo pobijediti takve sumnje? Prvo i najvaænije je da prouËavamo Boæju rijeË da bismo saznali πto nam je On obeÊao. Znanje je potrebno da bismo pravilno ocijenili informacije koje su nam iznesene u vezi s naπom trenutaËnom situacijom. Nedostatak znanja moæe nas navesti na sumnju. Poznavanje i vjerovanje u Boæju rijeË, koja je u potpunosti istinita, izgrauje naπu vjeru i pomaæe nam da nadvladamo sumnje koje moæda imamo. ODGOVORITE Na koje joπ naËine moæemo nadvladati sumnju? Shaneé John, Kingstown, Vincent i Grenadini Nedostatak znanja moæe nas navesti na sumnju. 15 Ponedjeljak, 6. listopada Vjera, preuzimanje... LOGOS Jakov 1,2-4, 19-21; 2,15-17; 3,13 Stradanje — nuæno zlo (Jakov 1,2.3; 1. Petrova 1,6.7) Æivot nam Ëesto zadaje udarce kao valovi oceana koji se razbijaju o obalu. Kuπnje i problemi nas preplavljuju, neprestano se sudarajuÊi s naπom odluËnoπÊu i vjerom. Upravo u tim trenutcima Sotona pokuπava poljuljati naπa uvjerenja. Ubrzo sjeme nepovjerenja poËinje klijati i mi poËinjemo sumnjati u Boga. “Pogledajmo proces bruπenja dijamanta. Pronaen u dubini zemlje, dijamant izgleda kao neki tamnozelenkasti kamen. Nuæno je nekoliko koraka da on zablista. Prvo, pravi se plan kako da se dijamant podijeli na sitnije dijelove. Po njemu se povlaËe crte i dijamant se reæe uz pomoÊ ËekiÊa i vrlo fine oπtrice, lasera, ili kruæne pile. Proces rezanja dijamanta najteæi je i najvaæniji dio u oblikovanju prelijepog dragulja.” (Od grubog do bruπenog dijamanta — razliËiti koraci koji su potrebni da bi se prirodni dijamant pretvorio u bruπeni: rad draguljara i trgovca dijamantima — http://www.private-diamond-club. com/roughdiamond-cut-diamond.) NaËin na koji mi rastemo u Kristu donekle liËi na proces kojim grubi, prirodni dijamant postaje prelijepi dragulj. Nevolje i teπkoÊe zatrpavaju nas pod teπkim teretom i prijete slomom naπe vjere, πto podsjeÊa na dijamant zarobljen u praπnjavoj stijeni. I baπ kao πto dijamant mora proÊi proces obrade, tako i Boæja djeca moraju proÊi kuπnje da bi njihova vjera ojaËala. Tekst u 1. Petrovoj 1,6.7 opisuje divan ishod koji nastaje kuπanjem u Boæjem ognju kako bi se naπa vjera proËistila. Moramo izdræati kuπnje i Boæje discipliniranje ako æelimo da u nama bude usavrπen Njegov karakter. “Mnoge nevolje ima pravednik, ali ga Jahve od svih izbavlja.” (Psalam 34,20) A Jakov kaæe: “Smatrajte potpunom radoπÊu” kad doæivljavate nevolje i kuπnje. Savrπena vjera: proces koji traje (Jakov 1,2-4.12) Zahvalnost Bogu πto prolazimo kroz kuπnje naizgled nema smisla. Zato odvojimo nekoliko trenutaka da to razmotrimo. Zahvalnost Bogu za kuπnje pomaæe nam da gledamo iza onoga πto se dogaa ovdje i sada i sagledamo πto je Bog planirao za nas. Prema tome, naπa zahvalnost je utemeljena na oËekivanju da se ispune Boæja obeÊanja. Kada naiu nedaÊe, zahvalnost nam pomaæe da ostanemo postojani jer znamo da Êe nam Bog ostati vjeran. Kao krπÊani moæemo oËekivati da Êemo biti kuπani. Dok nas Bog kuπa da bi izvukao ono najbolje iz nas, Sotona nas kuπa da bi izvukao ono najgore. Boæje kuπnje i Sotonino napastovanje pomaæu nam da razvijemo strpljenje i postojanost koji jaËaju naπu vjeru. “Blago Ëovjeku koji odolijeva kuπnji, jer Êe, kad se pokaæe prokuπanim, primiti vijenac — æivot koji je Bog obeÊao onima koji ga ljube!” (Jakov 1,12) 16 Vjera, kuπnje i strpljenje neizostavni æeli da mi rastemo u Kristu i budemo ciljem Jakov napisao svoju poslanicu. nevolje. Umjesto toga, prihvatimo ih sa su dio naπeg krπÊanskog iskustva. Bog spremni za Njegov povratak. S tim je Prema tome, ne pokuπavajmo izbjeÊi strpljivom ustrajnoπÊu. Vjera i mudrost (Filipljanima 4,6.7; Jakov 1,5.6; 19-22; 2,15.16; 3,13) Tekst u Filipljanima 4,6 poziva nas da se ne brinemo ni zbog Ëega, veÊ da svoje potrebe i htjenja iznesemo Bogu. Jakov nas uvjerava da Êe nam Bog dati mudrost ako je u vjeri traæimo od Njega. Nikad ne trebamo traæiti neπto od Boga, a onda sumnjati da Êe nam On to dati. Ako to Ëinimo, Jakov kaæe da smo sliËni “morskom valovlju, koje vjetar podiæe i tamo-amo goni” (Jakov 1,6). Trebamo u vjeri iznositi svoje zahtjeve Bogu jer Mu bez vjere ne moæemo ugoditi. “Mudri krπÊanin je onaj koji æivot sagledava u svjetlu Boæjeg otkrivenja (Njegove pisane RijeËi). Ako ne razumijemo Boæji pogled na æivot, Jakov nas potiËe da nastavimo traæiti od Boga da nam pomogne da shvatimo. ... KrπÊanin koji nema mudrosti, koji uporno traæi od Boga da otvori njegove oËi i um, moæe raËunati da Êe Bog viπestruko usliπati taj zahtjev. On Êe nam dati tu mudrost besplatno i velikoduπno, onoliko puta koliko nam to bude potrebno, odnosno, dat Êe nam sposobnost da sagledamo koliko je vaæno da pretrpimo kuπnje i da ostanemo vjerni.” (T. L. Constable, Notes on James, str. 11,12, http://www.soniclight.com/constable/notes.htm) Pomozi naπu nevjeru (Jakov 1,6-8) Vjera je krila na kojima se naπe molitve uzdiæu Bogu. Ako nemamo vjere, naπi zahtjevi neÊe stiÊi do OËevih uπiju. Ako su naπe molitve pomuÊene sumnjom, nevjericom i oklijevanjem, to je kao da se uopÊe nismo ni molili. Jakov piπe da osoba Ëije su molitve ukaljane sumnjom ne treba oËekivati da Êe iπta primiti od Gospodina. On za takve ljude kaæe da su neodluËni i nepostojani u svim æivotnim podruËjima. Dogodi li vam se katkada da nemate dovoljno vjere? Tada se molite kao oËajni otac u Marku 9,24: “Vjerujem! ... Pomozi moju nevjeru!” Vjera je proces (M. Whiteford, Perfection Series: Love. Mercy. Faith, http://www.crosspointmodesto.org/media/pdf/Perfection%20(James%201-1-4)7.pdf) koji nije uvijek lak, ali s ovakvom molitvom u srcu moæemo biti sigurni da Êe Onaj koji je zapoËeo dobro djelo u nama dovesti naπu vjeru do savrπenstva (Filipljanima 1,6). U Njemu naπa vjera postaje savrπena. ODGOVORITE 1. Zaπto je vjera bitna za molitvu? 2. Kako kuπnje oblikuju naπ karakter i vjeru? 3. Koje korake moæete poduzeti kako biste usavrπili svoju vjeru? Laurel Beckles, Maracas Valley, Trinidad i Tobago Vjera je krila na kojima se naπe molitve uzdiæu Bogu. 17 Utorak, 7. listopada Njegovati strpljenje SVJEDO»ANSTVO Jakov 1,2-4 “Ispiti i kuπnje mogu doÊi, ali Boæje dijete, bez obzira na to je li propovjednik ili laik, zna da je Isus njegov pomoÊnik. Iako sami po sebi moæemo biti slabi i bespomoÊni, sve sile Neba stoje na raspolaganju Boæjem djetetu koje vjeruje i ni vojske pakla ne mogu ga odvojiti od ispravne staze ako se Ëvrsto dræi za Boga æivom vjerom. Kuπnja nije grijeh, grijeh je prepuπtanje kuπnji. ‘Smatrajte potpunom radoπÊu’, kaæe apostol Jakov, ‘kad upadnete u razne napasti, znajuÊi da kuπanje vaπe vjere stvara postojanost! Samo neka ta postojanost urodi savrπenim djelom da budete savrπeni i neporoËni: bez ikakva nedostatka!’ Bog dopuπta da se naemo u okolnostima koje Êe nas staviti na kuπnju da bi naπa ljubav rasla i da bi naπe povjerenje u Njega postalo savrπeno. Samoodricanjem i patnjom s Kristom mi rastemo u milosti i spoznaji istine. Kuπnje Êe doÊi, ali su one samo dokaz da smo Boæja djeca. Pavao je prolazio kroz velike kuπnje, ali nije oËajavao kao da je njegov nebeski Otac mrtav. On se radovao kad je stradao jer je, uzimajuÊi udjela u Kristovim patnjama, æelio biti preobraæen na Njegovu sliku. Neka taj junak vjere govori sam za sebe. On kaæe: ‘Uæivam u slabostima, u uvredama, u nevoljama, u progonstvima, u tjeskobama koje podnosim za Krista.’ (2. KorinÊanima 12,10)” (Ellen G. White, Gospel Workers, str. 441,442) “Sotonske su kuπnje mnogobrojne ... ali posebna nam je pozornost skrenuta (Jakov 1,3) na nevjerovanje i nestrpljenje. ... Ako ne njegujemo milost strpljenja, nikad neÊemo postiÊi savrπenstvo. Neki od nas su prirodno nervozni i brzi kao munje u svojem razmiπljanju i djelovanju, ali neka nitko ne pomisli da ne moæe postati strpljiv. Strpljenje je biljka koja Êe brzo narasti ako se briæno njeguje. Kada dobro upoznamo sebe, u kombinaciji Boæje milosti i Ëvrste odluËnosti s naπe strane, moæemo postati pobjednici, u svemu savrπeni i bez mane.”(Ellen G. White, Historical Sketches of the Foreign Missions of the Seventh-day Adventists, str. 134) ODGOVORITE 1. Sjetite se nekih okolnosti u vaπem æivotu kada je vaπa vjera doπla na kuπnju. Na koji ih je naËin Bog upotrijebio da produbi vaπu ljubav i povjerenje u Njega? 2. Zaπto mislite da je toliko vaæno njegovati milost strpljenja? Tina Aquino, Rapidan, Virginia, SAD “Strpljenje je biljka koja Êe brzo narasti ako se briæno njeguje.” 18 Srijeda, 8. listopada Vjera je naπa pobjeda! PRIMJENA Jakov 1,2-4; 1. Ivanova 5,4 PrivlaËnost i æelja udruæuju se i pozivaju na trenutaËno zadovoljenje. Naæalost, taj poziv nudi kratkoroËno zadovoljstvo koje nije vrijedno posljedica. Padate u kuπnju. Ali radujte se! Vaæno je kako Êete se postaviti prema toj kuπnji. Ako joj se prepustite, past Êete, ali “ako tko i poËini grijeh, imamo zagovornika kod Oca: Isusa Krista, pravednika” (1. Ivanova 2,1). Moæemo dopustiti Kristu da pokrije naπe grijehe svojom krvlju. Na taj naËin primamo oprost. Ako vjerujemo da nas Krist moæe saËuvati da ne grijeπimo, zadobit Êemo pobjedu nad grijehom. Ta stalna borba moæe biti zamorna, ali moramo biti strpljivi vjerujuÊi da moæemo nadvladati kuπnje ovoga svijeta. Ako ostanemo vjerni, naπe Êe strpljenje jednoga dana biti nagraeno. Ono πto smo strpljivo Ëekali — dan Kristovog dolaska — ostvarit Êe se. Ako ostanemo vjerni, o Njegovom dolasku bit Êemo kao On. Naπa vjera i æelja da Ga vidimo pomaæu nam da budemo vjerni i strpljivi. Kada se u nama dovrπi djelo strpljenja, bit Êemo kao On — savrπeni (1. Ivanova 3,2.3). Stoga imajte na umu sljedeÊe: Vaπa vjera je vaæna! Vjera nije samo neki nejasan pojam kojim se zaogrÊemo kao krπÊani. To je vjerovanje da Êe Bog uËiniti ono πto je rekao. Naπ odnos s Bogom treba zapoËeti vjerom, a zavrπiti savrπenstvom. Neka taj posao otpoËne sada! Bog je strpljiv! Uzmite u obzir Ëinjenicu da je Bog ljude i ovaj svijet stvorio prije viπe tisuÊa godina. On veÊ tisuÊama godina strpljivo Ëeka da iskorijeni grijeh i da bismo mi postali kao On (Jakov 5,7). ZnajuÊi to, trebali bismo biti mnogo strpljiviji. Bog Ëini sve πto je u Njegovoj moÊi kako bi nam pomogao da dostignemo savrπenstvo koje On æeli vidjeti u nama. Tuæni ste? Molite se! Kad se suoËimo s kuπnjom, moramo se neprekidno moliti Bogu. Naπ pogled, kao i um, mora biti usredotoËen na Njega da bismo mogli pobijediti (Jakov 5,13). ODGOVORITE 1. Bog nam je rekao da je On veÊ pobijedio ovaj svijet. Zaπto, onda, po vaπem miπljenju, krπÊani tako vjeruju? 2. Mislite li da kuπnje i napasti uËvrπÊuju vaπ odnos s Bogom, ili ga naruπavaju? Zaπto? Nicole Rochester, Rosedale, New York, SAD Vjera nije samo neki nejasan pojam kojim se mi zaogrÊemo kao krπÊani. 19 »etvrtak, 9. listopada “Analiza kiselinom” za krπÊanina MI©LJENJE Job 23,10; Jakov 1,2-4 Izraz “analiza kiselinom” odnosi se na niz testova koji su prvi put vrπeni koncem XVIII. stoljeÊa. Ti su se testovi zasnivali na sposobnosti duπiËne kiseline da druge metale razlaæe mnogo bræe nego zlato. KoristeÊi se tom metodom, kopaËi i trgovci zlata mogli su uoËiti razliku izmeu pravog zlata i drugih metala. Da bi se potvrdilo je li neki metal zlato, radila se “analiza kiselinom”. Probni uzorak je koriπten kao mjerilo, a stupanj do kojeg se on rastvarao kada se dodala kiselina pokazivao je je li rijeË o zlatu. Napasti i kuπnje koje krπÊani doæivljavaju dok su na Zemlji sliËne su toj “analizi kiselinom”. Zlato je neprocjenjiva nagrada krπÊanskog karaktera i obogaÊivanje naπe vjere u Boga. Imajte na umu da je Bog viπe zainteresiran za promjenu naπeg karaktera nego za promjenu naπih okolnosti. IroniËno je da nas upravo okolnosti koje nas navode da sumnjamo i hrvamo se s Gospodinom pribliæavaju Njemu. S logiËkoga glediπta to nema nikakvog smisla. Kako moæe bol, razoËaranje, bijes i obeshrabrenje voditi k dubljem odnosu s Isusom? Kako da se ugledamo na Joba i mirno izjavimo: “Pa ipak, on dobro zna put kojim kroËim! Neka me kuπa: Ëist kao zlato Êu iziÊi”? (Job 23,10) Jedan od darova koje je Bog namijenio Ëitavom ËovjeËanstvu jest dar mudrosti. Ako nam nedostaje mudrosti, reËeno nam je da je slobodno traæimo od Boga i On Êe nam je obilato dati. Mudrost uzdiæe naπ um i sposobnost prosuivanja do razine koju nikad ne bismo dostigli, i tada Êemo se moÊi sloæiti s Jobom kada kaæe: “On me ubit moæe: nade druge nemam.” (Job 13,15) Mudrost nam pomaæe da svoje napasti i kuπnje sagledamo iz Boæjeg kuta. Ako ne budemo razumjeli ulogu patnje u oblikovanju naπeg karaktera, neÊemo imati nikakve koristi od onoga πto bi nas moglo pripremiti za Nebo. Bog “zna da je putovanje na Nebo isto toliko kretanje k nebeskoj plemenitosti koliko i k odreenoj destinaciji, i da je tu rijeË viπe o procesu nego o mjestu — viπe iskustvu nego kraju” (David Asscherick, God in Pain, Berrien Springs, Mich.: Pan de Vida Productions, 2009., str. 27). Nebo nagrauje one koji strpljivo podnose. Stoga, kad prolazimo kroz æivotnu “analizu kiselinom”, imajmo na umu da se, iako Êe nas to moæda boljeti, neÊemo rastvoriti, veÊ Êemo se pokazati kao zlato. ODGOVORITE Sjetite se neke kuπnje kroz koju prolazite u ovom trenutku. Kako Bog moæe upotrijebiti to iskustvo da bi vam pomogao da budete viπe nalik Kristu? Monique Brown, Detroit, Michigan, SAD Mi Êemo se pokazati kao zlato. 20 Petak, 10. listopada Vjera i djela ISTRAÆIVANJE 1. Petrova 1,6.7 ZAKLJU»AK Vjera. Sumnja. Kuπnje. Povjerenje. Ti pojmovi izgledaju bitno suprotstavljeni jedan drugom, a ipak su neraskidivo povezani. Kad postanemo svjesni svojih sumnji, to nam pomaæe da uvidimo gdje moramo prepustiti Bogu da djeluje. Kuπnje nas navode da se uzdamo u Boga prisiljavajuÊi nas da se oslonimo na Njega kad nas sve drugo iznevjeri. KljuË je ostati povezan s Njim. OsjeÊajuÊi ljubav prema Isusu i gledajuÊi na Onoga koji je pretrpio najgore πto je ovaj svijet mogao izmisliti, prvi su se krπÊani bili sposobni hrabro suoËiti s teπkoÊama. UzdajuÊi se da Êe ih Bog odræati, vjerovali su da kuπnje proËiπÊavaju njihov karakter i znali su da Êe u Boæjoj sili “nadvladati svijet”. RAZMOTRITE u Razmiπljajte i opiπite trenutke u vaπem æivotu kada su kuπnje i patnje bile tolike da ste se mogli uzdati jedino u Boga da Êe vas kroz njih provesti. u ProËitajte knjigu One Miracle After Another (Greg Budd, Review and Herald, 2010.). Ona govori o borbi koju je vodio Pavel Goia da ostane vjeran Bogu dok je odrastao u komunistiËkoj Rumunjskoj. u Parafrazirajte Hebrejima 11 ubacujuÊi imena ljudi na koje se vi ugledate i koji su pokazali istinsku vjeru. u Molite se za najveÊe probleme u svojem æivotu traæeÊi od Boga strpljenje i ustrajnost. u Razgovarajte s nekim prijateljem o naravi i znaËenju vjere. u Razmiπljajte o situacijama u kojima vidite da vas Bog vodi. u Posluπajte pjesmu “Blessed Be Your Name” ili pronaite neku drugu ohrabrujuÊu pjesmu na web-stranici: http://www.youtube.com/watch?v=du0il6d-DAk. POVEÆITE Pedrito Maynard-Reid, The Abundant Life Bible Amplifier: James, pogl. 1. Ellen G. White, Djela apostolska, str. 326,327. Philip Yancey, Disappointment with God: Three Questions No One Asks Aloud. Tompaul Wheeler, Nashville, Tennesse, SAD 21 Pouka 3 11.—18. listopada 2014. Odoljeti kuπnji “Blago Ëovjeku koji odolijeva kuπnji, jer Êe, kad se pokaæe prokuπanim, primiti vijenac — æivot koji je Bog obeÊao onima koji ga ljube!” (Jakov 1,12) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, Zagreb 2014., str. 242—246 22 Subota, 11. listopada Jeste li dovoljno jaki? UVOD Jakov 1,21 “Zbogom, Sotono, ti si samo beskorisno biÊe, napadaπ Isusa i gubiπ. Umorio sam se bjeæeÊi od tebe. Kolo sreÊe se okrenulo i ti trebaπ pobjeÊi od mene. Ja imam Boæju rijeË koja je oπtrija od bilo Ëega Ëime me moæeπ iskuπati. Odlazi iz mojeg æivota. Ne zasluæujeπ sjediti sa mnom. Skloni se od mene, u mojem æivotu nema mjesta za tebe. Zbogom, Sotono. Ti si samo beskorisno biÊe. Upozoravam te, udalji se od mene.” (Liam Francis, “Goodbye Satan”, http://www.poems 4you.org/Temptation-poems.html) Kada sam prvi put proËitala ovu pjesmu, ostavila je snaæan dojam na mene. Kako je velika stvar za nas da se odupremo avoljim kuπnjama, da zauzmemo odvaæan stav i kaæemo: “Ne, neÊu se prepustiti!” Bog se smijeπi kada vidi da se mi æelimo suprotstaviti Sotoni. Kuπnje su dio naπeg svakidaπnjeg iskustva i dok hodimo krπÊanskim putem, uviamo da nam je Sotona postavio prepreke na svakom uglu. Svladavanje tih prepreka nije lak zadatak. Ipak, ne bojte se jer je Gospodin uvijek uz nas. On nam je dao svoju RijeË da se obranimo od avoljeg lukavstva. Isus je bio kuπan i On razumije kako je to. U svakom sluËaju On je nadvladao kuπnje, a uz Njegovu pomoÊ i mi to moæemo uËiniti. Tekst u Jakovu 1,13 glasi: “Neka nitko, kad je napastovan, ne kaæe: ‘Bog me napastuje.’ Bog naime ne moæe biti napastovan na zlo, a niti sâm nikoga ne napastuje.” Kada kuπnje navale na vas, sjetite se da Sotona pokuπava uniπtiti vaπ æivot. Njegove kuπnje mogu nas samo povrijediti i navesti da Ëinimo zlo. Ne upadajte u njegovu zamku. Nemojte mu uËiniti zadovoljstvo da vas uplete u svoje mreæe. Ustanite s Boæjom rijeËju i hrabro stanite nasuprot neprijatelju! Usadite Boæju rijeË u svoje srce. “Zato odbacite od sebe svaku prljavπtinu, zadnji ostatak zloÊe, i ponizno prihvatite u vas usaenu RijeË koja moæe spasiti vaπe duπe!” (Jakov 1,21) Naprijed, krπÊanski vojnici! Joanna Johnson, St. Catherine, Jamajka Usadite Boæju rijeË u svoje srce. 23 Nedjelja, 12. listopada Kuπani, zavoeni, ali vjerni! LOGOS 1. KorinÊanima 10,13; Jakov 1,12-18 Mi upadamo u kuπnju kada Ëeznemo i razmiπljamo o neËemu πto je u suprotnosti s Boæjim mislima i æeljama. Svi smo doæivjeli kuπnje i znamo πto znaËi odupirati im se. Nadam se da smo svi iskusili i πto znaËi nadvladati ih. Bog nam pomaæe da se odupremo. On pomno odmjerava kojim Êe izazovima dopustiti da dou na nas. “Nikakva kuπnja veÊa od ljudske snage nije vas zadesila. Bog je vjeran i neÊe dopustiti da budete kuπani preko vaπih snaga, nego Êe vam zajedno s kuπnjom dati sretan ishod, da je moæete podnijeti.” (1. KorinÊanima 10,13) Za “svaku kuπnju Bog je osigurao poseban izlaz. Taj ‘izlaz’ nije naËin da izbjegnemo kuπnju, veÊ da izbjegnemo tragediju da joj podlegnemo i padnemo u grijeh. U isto vrijeme kad dopuπta odreenu napast ili kuπnju, Bog veÊ ima spremno sredstvo pomoÊu kojeg moæemo zadobiti pobjedu i oduprijeti se grijehu. Isus, krπÊaninov primjer ispravnog æivljenja, pronaπao je ‘izlaz’ u Boæjoj pisanoj RijeËi.” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 6, str. 744) HoÊemo li prihvatiti ponueni izlaz? (Matej 4,1-11; Luka 11,4; 22,40; Jakov 1,13) Isusovo iskustvo u pustinji dobar je primjer kako grijeh djeluje. Sveti Duh uputio Ga je u pustinju u kojoj Êe Ga Sotona kuπati. Uloga Duha u tome nije bila da Ga izravno iskuπa, jer Bog nikoga ne iskuπava (Jakov 1,13). “Jakovljevo upozorenje upuÊeno je ljudima u sva vremena da ne bi neizravno, i moæda nesvjesno, pripisali svojem Stvoritelju poticaje na grijeh s kojim se svakodnevno suoËavaju.” (Isto, sv 7, str. 509) Umjesto toga, Sveti Duh je Isusa doveo u situaciju u kojoj Ga je Sotona mogao kuπati. Isus ne bi to sam uËinio, jer je grijeh da Ëovjek sam traæi da bude kuπan (Luka 22,40). Osoba koja svojevoljno traæi kuπnju nije vjerna Bogu. Ipak, Isus je morao biti kuπan dok je boravio na Zemlji, tako da Ga je Duh uputio u pustinju. Kad god smo u napasti da se suprotstavimo Boæjoj volji, ili Êemo traæiti snagu od Boga da kaæemo ne, ili Êemo podleÊi avlu. Za πto Êete se vi odluËiti? Kako nas Bog utvruje protiv kuπnje (Matej 4,1-11) Isus je i sam bio kuπan, πto Ga Ëini suosjeÊajnim Velikim sveÊenikom. S obzirom na to da je bio kuπan, On nas moæe razumjeti i pomoÊi nam kada nas Sotona kuπa. Biblija otkriva da moramo predati svoj æivot Bogu i æivjeti kao nova stvorenja. Bog æeli da budemo bez grijeha. Nije dovoljno znati biblijske retke koji govore o kuπnji, veÊ moramo razmiπljati o Boæjim obeÊanjima i osloniti se na njih kada se suoËavamo s kuπnjama. Naπa jedina nada je da se oslonimo na Isusa. Ako grijeπimo protiv Boga, moramo ispovjediti te grijehe i priznati Mu da sami ne moæemo nadvladati kuπnju. 24 Moramo iznijeti svoje grijehe pred Boga i traæiti Njegov oprost. Moramo se pokajati, odreÊi greπnih navika, prihvatiti Njegovu milost i biti posluπni. Ako imate moguÊnosti, naite pouzdanog partnera ili mentora da vam u tome pomogne. Bog nam Ëesto stavlja na raspolaganje ljude koji su nadvladali kuπnje. Osim pomoÊi drugih krπÊana, imamo i Boæju rijeË. Kada je Sotona kuπao Isusa, On je odgovarao redcima iz Pisma (Matej 4,1-11). Isto tako i mi moramo poznavati Boæju rijeË i æivjeti u skladu s njom da bismo se mogli osloniti na nju kad nas napadne kuπnja. “U srce pohranih rijeË tvoju, da protiv tebe ne sagrijeπim.” (Psalam 119,11) Molitva Bogu iz obraÊenog, strpljivog, poniznog, iskrenog srca dovodi do utjecaja snage, hrabrosti i vedrine s kojima moæemo svladati i najveÊe kuπnje. Molitva je naπa æivotna veza s Bogom. Preko molitve primamo Njegovu silu. “Kako Êe mladiÊ Ëistim saËuvati put svoj? »uvajuÊi rijeËi tvoje. Tvoja Êu pravila Ëuvati: ne zapusti me nikada!” (Psalam 119,9.10) U naπim pokuπajima da budemo Ëisti i vjerni, potrebna nam je Boæja rijeË i snaæan molitveni æivot. I na kraju, moramo imati na umu da je naπ najbolji saveznik u borbi s kuπnjama Sveti Duh. Sveti Duh je Boæji dar koji djeluje na naπu savjest. On nam pomaæe da razlikujemo πto dolazi od Boga, a πto od Sotone. Da bismo svladali kuπnju, prvo moramo znati da se svuda oko nas odvija borba za naπe spasenje. Sveti Duh nas osposobljava da budemo svjesni te borbe i uËi nas da æivimo pobjedonosnim æivotom. Bojno polje je naπ um, æelje i osjeÊaji (mrænja, gnjev, poæuda, zavist itd.). Naπa obrana je Boæja ljubav, milost, milosre i dobrota. ODGOVORITE 1. Na koji naËin Sveti Duh utjeËe na vaπe svakidaπnje odluke? 2. Navedite neke naËine na koje se moæete oduprijeti, podnijeti ili konaËno pobijediti kuπnju. 3. Koje talente imate i kako ih moæete upotrijebiti da biste unaprijedili Kristovo djelo? Dane Johnson, St. Catherine, Jamajka Naπa obrana je Boæja ljubav, milost, milosre i dobrota. 25 Ponedjeljak, 13. listopada “Naπa jedina nada u pobjedu” SVJEDO»ANSTVO Jakov 1,13.14 “©to je kuπnja? — To je sredstvo kojim se isprobavaju i provjeravaju oni koji tvrde da su Boæja djeca. »itamo da je Bog iskuπao Abrahama, da je iskuπao djecu Izraelovu. To znaËi da je On dopustio da doe do odreenih okolnosti kako bi provjerio njihovu vjeru i naveo ih da traæe pomoÊ od Njega. Bog dopuπta da kuπnja doe na Njegov narod danas kako bi uvidio da je On njegov pomoÊnik. Ako se obrate Njemu kada se nau u kuπnji, On ih osnaæuje da se suoËe s izazovom. Ali ako se priklone neprijatelju i ne priu svemoÊnom PomoÊniku, bivaju nadvladani. Odvajaju se od Boga. Oni ne pruæaju nikakav dokaz da hode Boæjim putem.” (Ellen G. White Comments, The SDA Bible Commentary, 2. izd., sv. 1, str. 1094) “Sotona prilagoava svoje kuπnje svim slojevima. Nepismenog napada ismijavanjem ili prijezirnim primjedbama, dok protiv obrazovanog nastupa sa znanstvenim prigovorima i filozofskim zakljuËivanjem, podjednako sraËunatim da izazove nepovjerenje ili prijezir spram Svetoga pisma. »ak si i mladeæ s malo iskustva dopuπta podmetati sumnje u vezi s osnovnim naËelima krπÊanstva. I ovo mladenaËko nevjerstvo, koliko god bilo plitko, vrπi svoj utjecaj.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 473) Jedan od naËina da pobijedimo neprijatelja kad nas napadne jest da Ëuvamo Boæju rijeË u srcu (Psalam 119,11). Boæja rijeË u Kristovom srcu osigurala Mu je pobjedu nad Sotonom u pustinji, nakon vremena provedenog u postu i molitvi. Svojom rijeËju Bog utjeËe na naπe srce i daje nam snagu da izdræimo kuπnje. “Kristov primjer pokazuje nam da se naπa jedina nada u pobjedu nalazi u stalnom otporu Sotoninim napadima. Onaj koji je neprijatelja ljudskih duπa tako trijumfalno porazio u pustinji kuπnji, zna kakvu moÊ on ima nad pripadnicima ljudskog roda, i pobijedio ga je u naπu korist. Kao Pobjednik, On nam pruæa prednost da se koristimo zaslugama Njegove pobjede — da u svojim naporima da se odupremo kuπnji moæemo svoju slabost udruæiti s Njegovom snagom, svoju nedostojnost s Njegovim zaslugama. I oslanjajuÊi se na Njegovu neprolaznu moÊ u svakoj kuπnji, moæemo se oduprijeti u Njegovo svemoÊno ime i pobijediti kao πto je On pobijedio.” (Ellen G. White, Testimonies for the Church, sv. 3, str. 480) ODGOVORITE Koja Kristova uËenja upozoravaju krπÊane na druπtvene i kulturalne pritiske? Dorraine Maria Leslie, St. Catherine, Jamajka 26 Utorak, 14. listopada “»ast koju nam Bog ukazuje” DOKAZ Jakov 1,2-4 Jakovljeva poslanica “bavi se praktiËnim krπÊanstvom pokazujuÊi do kojih Êe rezultata u æivotu uËenika dovesti istinska, æiva vjera. ... Jakov piπe slobodno od sveg srca dotiËuÊi se odreenih predmeta onako kako mu dolaze na um. Ima mnogo aluzija na Govor na gori ...” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 7, str. 500) S obzirom na to da govori o vaænim æivotnim temama, za Jakovljevu poslanicu se Ëesto kaæe da je vodiË za krπÊansko ponaπanje. Dvije teme koje ova poslanica posebno obrauje, a koje doprinose takvoj slici, jesu napasti i kuπnje. “Postoji velika razlika izmeu ‘upadanja u razne kuπnje’ ili ‘odolijevanja kuπnji’ o kojima govori Jakov u prvom poglavlju svoje poslanice (Jakov 1,2.12) i ‘padanja u napast’ o kojem govori Matej u svojem evanelju (Matej 26,41). Stoga je dobro da to potpuno razjasnimo jer dok je jedno blagoslov, drugo je najveÊa opasnost za naπu duπu. Niπta nas toliko ne jaËa nego kad odolimo kuπnji i niπta nije opasnije nego kad joj se prepustimo. Naizgled nema mnogo razlike u rijeËima i ljudi mogu lako olako zanemariti tu razliku u svojem umu. Meutim, razlika je golema; jer u jednom sluËaju to je Ëast koju nam Bog ukazuje, a u drugom zamka koju Sotona postavlja pred nas.” (William Kelly, “Enduring Temptation and Entering into Temptation”, The Christian’s Friend, sv. 4, Scotland, STEM Publishing, 1877.) U Jakovu 1,2-4 savjetuje nam se: “Smatrajte potpunom radoπÊu, braÊo moja, kad upadnete u razne kuπnje, znajuÊi da kuπanje vaπe vjere stvara postojanost! Samo neka ta postojanost urodi savrπenim djelom da budete savrπeni i neporoËni: bez ikakva nedostatka!” Tako saznajemo da je kuπanje Ëast koju nam Bog ukazuje, jer kad odolimo kuπnji, uËimo se ustrajnosti i tako postajemo potpuni i zreli. Iako je to teπko razumjeti, suoËavanje s kuπnjama je dobro jer nam pomaæe da rastemo u Kristu. ODGOVORITE 1. Kako na kuπnje moæete poËeti gledati kao na priliku za rast? 2. Kako moæete ohrabriti druge da to uËine? 3. »itajte Jakovljevu poslanicu da biste saznali o drugim glavnim temama o kojima govori. 4. Koje sliËnosti moæete naÊi izmeu Kristovog Govora na gori i pouka koje se nalaze u Jakovljevoj poslanici? Crystal Smalling, St. Catherine, Jamajka Kuπanje je Ëast koju nam Bog ukazuje. 27 Srijeda, 15. listopada Oduprite se! I opet kaæem, oduprite se! PRIMJENA Jakov 4,7 Nije dovoljno samo izbjegavati kuπnje jer njihovim izbjegavanjem neÊemo prikupiti svu snagu koja nam je potrebna da bismo svladali neprijatelja — avla. Izbjegavanje znaËi samo odsutnost kuπnje. A πto ako kuπnja naie a vi joj ne moæete pobjeÊi? ©to se dogaa kad viπe ne moæete izbjegavati odreenu kuπnju? Odupiranjem mi skupljamo snagu da se odupremo joπ veÊim kuπnjama. Razmiπljajte o tome na sljedeÊi naËin. Dok rastemo, izloæeni smo razliËitim infekcijama. Na taj naËin, kad naπe tijelo ponovno doe u dodir s istom infekcijom, ono veÊ ima iskustva s njom i pobjeuje je mnogo bræe nego prvi put. Isto tako, ako se sve viπe odupirete kuπnji, snaænije Êete se moÊi suprotstaviti neprijatelju ne predajuÊi se i ne odustajuÊi jer vas Ëeka prelijepa kruna i prilika da æivite zauvijek sa svojim Spasiteljem. Dakle, kako se oduprijeti kuπnji? Budite praktiËni. »itajte Bibliju i molite se. Ali ako ono πto ste saznali ne primijenite u praksi, sigurno Êete doæivjeti poraz. To se moæe usporediti s uËenjem voænje. Moæete stalno iznova Ëitati kako se to radi, ali ako ne sjednete za upravljaË i ne primijenite ono πto ste nauËili, vaπe Ëitanje Êe biti uzaludno. UËite iz iskustva. Trebali bismo skupljati snagu uËeÊi na svojim pogreπkama. To nam pomaæe da ojaËamo svoje slabe strane i odræimo ili Ëak i unaprijedimo one jake. Ohrabrite druge. Na svojem krπÊanskom putovanju trebamo podijeliti svoje svjedoËanstvo s drugima da bismo i njima pomogli da pobijede. Kada razmjenjujemo svoja iskustva kao crkvena obitelj, to nas uzajamno povezuje i osnaæuje zajedno i pojedinaËno. Sotona ne moæe pobijediti ujedinjenu crkvenu obitelj. Slavite Boga. Kad god ste u kuπnji, slavite Boga jer “velik je naπ Gospodin i svesilan, nema mjere mudrosti njegovoj” (Psalam 147,5). ODGOVORITE 1. Moæete li svjedoËiti o tome kako ste se oduprli kuπnji? Ako imate takvo iskustvo, jeste li ga s nekim podijelili? Ako niste, razmislite koliko bi bilo dobro da to uËinite. 2. Zaπto smo viπe skloni izbjegavati kuπnje nego im se odupirati? Je li izbjegavanje kuπnje isto πto i odupiranje? Objasnite svoj odgovor. 3. ProËitajte cijeli Psalam 147. Na koji vas naËin taj psalam nadahnjuje da slavite Boga? Annalisa Miller, St. Catherine, Jamajka 28 »etvrtak, 16. listopada Bijeg od kuπnji MI©LJENJE Jakov 1,12 Kada sam zavrπio postdiplomski studij, odluËio sam poduzeti neπto πto Êe mi pomoÊi da budem u dobroj tjelesnoj kondiciji. “Ali ne trËanje”, rekao sam sâm sebi. “To je prenaporno.” Meutim, poslije sam shvatio da je jutarnje trËanje dobar naËin da se ispuπem i napunim energijom koja mi je potrebna za ostatak dana. “U redu,” pomislio sam, “trËat Êu, ali neÊu biti kao oni fanatici koji izlaze na trËanje prije nego πto svane.” Ali shvatio sam da ako ne odem trËati odmah ujutro, poslije Ëesto uopÊe ne stignem trËati. Nekad sam ostajao budan do kasnih sati, Ëitao ili gledao televiziju. Sada znam da do pet sati moram biti na vratima da bih obavio jutarnje trËanje prije nego πto krenem na posao. Kuπnja da kasno odem na spavanje nestala je! Uskoro su i navike koje su nespojive s trËanjem poËele nestajati. Tako sada pazim πto jedem, kada odlazim u krevet i vodim raËuna o svojem ponaπanju. Kakve to veze ima s kuπnjom? Itekako ima! Mi Ëesto gledamo na kuπnju kao duhovni ispit neËije volje. HoÊu li odoljeti avlu ili Êe on zavladati mojim najboljim sposobnostima? Kada je rijeË o odupiranju kuπnjama, bitne su naπe pobude. Dajemo li sve od sebe da proslavimo Krista u svemu πto Ëinimo? Ako je tako, onda nije teπko razviti navike koje potiËu tu æelju. »itanje Biblije, molitva i svjedoËenje orua su koja nam pomaæu da budemo duhovno zdravi. Stvar nije toliko u tome da odbacimo zlo, veÊ da njegujemo dobro, ispravno vladanje. Duhovna snaga neÊe ukloniti kuπnje. Mi joπ uvijek æivimo u svijetu kojem su Boæje vrijednosti strane. Meutim, duhovna disciplina poπtedjet Êe nas avoljih udaraca. Dopada mi se naËin na koji je apostol Pavao to prikazao: “Svaki pak koji se bori od svega se uzdræava: oni dakle da dobiju raspadljiv vijenac, a mi neraspadljiv.” (1. KorinÊanima 9,25) Nema neke posebne tajne kada je rijeË o odupiranju izazovima. Sve se svodi na to da njegujemo odnos s Kristom, da se usredotoËimo na sluæbu Njemu i razvijemo navike koje Êe nam u tome pomoÊi. Rezultat Êe, prema Jakovu, biti sreÊa. “Blago Ëovjeku koji odolijeva kuπnji, jer Êe, kad se pokaæe prokuπanim, primiti vijenac — æivot koji je Bog obeÊao onima koji ga ljube!” (Jakov 1,12) ODGOVORITE 1. Istina ili laæ: KrπÊani su obiËno prezaokupljeni razmiπljanjem o pobjedi nad kuπnjama. 2. Za koje ste navike otkrili da vam najbolje pomaæu da postanete pozitivan, pouzdan svjedok za Krista? Kako su vam te navike pomogle u vaπem hodu s Kristom? Stephen Chavez, Silver Spring, Maryland, SAD 29 Petak, 17. listopada Ustrajnost u kuπnji ISTRAÆIVANJE Jakov 1,12 ZAKLJU»AK Kuπnja je sastavni dio æivota na Zemlji. Bog dopuπta da budemo kuπani da bi se naπa vjera ispitala i da bi nas podsjetio da se moramo oslanjati samo Njega. Kada prihvatimo izlaz koji nam nudi, Bog nam pomaæe da razvijemo strpljenje koje vodi do duhovne zrelosti. Bog nam pomaæe da odolimo kuπnji ako Ëuvamo Njegovu RijeË u svojem srcu, slavimo Ga i potpuno Mu predamo svoj æivot. Kada osnaæimo svoj odnos s Bogom, krajnji rezultat Êe biti da Êemo imati viπe sreÊe i radosti u æivotu i bliskiji odnos s Njim. RAZMOTRITE u Pronaite prijatelja koji Êe biti vaπ partner u odgovornosti. Dijelite svoje probleme i molite se zajedno da vam Bog da snagu da odolite kuπnjama. u Ponovno proËitajte biblijske retke koji se navode u pouci za ovaj tjedan i odgovorite na njih u svojem molitvenom dnevniku. u NauËite napamet nekoliko biblijskih redaka koji Êe vam pomoÊi kad ste u kuπnji. Traæite od Svetoga Duha da vas navede na retke koji Êe vam biti od najveÊe koristi. u Nacrtajte niz slika koje prikazuju razliËita podruËja vaπeg æivota. Uz molitvu razmotrite koja podruËja svojeg æivota moæda niste u potpunosti predali Bogu. u Promatrajte zvijezde i pomislite kako Êe nebo izgledati kada Bog konaËno uniπti zlo i kuπnje. u Napiπite pjesmu ili skladajte glazbeni komad koji govori o potpunoj predaji Bogu u svim podruËjima æivota. Zatim traæite Njegovu snagu za svladavanje kuπnji. POVEÆITE 1. KorinÊanima 9-10, u prijevodu koji vam je najrazumljiviji. Ellen G. White, Put Kristu, 2. poglavlje, “Greπniku treba Krist”, str. 14—20; 36. izd. David G. Benner, Surrender to Love, “Surrender and Obedience”, str. 53—69. John Ortberg, The Life You’ve Always Wanted, “Life Beyond Regret: The Practice of Confession”, str. 127—139. Christy Yingling Gusse, Fort Worth, Teksas, SAD 30 Pouka 4 18.—25. listopada 2014. Biti i Ëiniti “Ali budite izvrπioci rijeËi, a ne samo sluπaoci koji zavaravaju sami sebe!” (Jakov 1,22) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, Zagreb 2014., str. 247—255 31 Subota, 18. listopada Ne budite “tvrdi na uπima”! UVOD Jakov 1,22 “Zaπto si tako tvrd na uπima?” To je retoriËko pitanje koje roditelji na Jamajci Ëesto postavljaju svojoj djeci kada ih grde. Pametna djeca znaju da na njega ne trebaju odgovarati. Na jamajkanskom kreolskom narjeËju (patua) postoji poseban izraz za nekoga tko ne reagira dovoljno brzo, ili uopÊe ne reagira na neki zahtjev ili postavljeno pravilo. U slobodnom prijevodu taj izraz znaËi biti “tvrd na uπima”, tvrdoglav. Meutim, to ne znaËi da osoba ne Ëuje ili ima poteπkoÊa sa sluhom, veÊ da i pokraj toga πto Ëuje, pa Ëak i stavlja do znanja da je Ëuo, i dalje odbija uËiniti ono πto je ispravno. Jednostavno reËeno, osoba je tvrdoglava. Rezultat je, kao πto se da naslutiti iz nekoliko jamajkanskih poslovica, da Êe takvo dijete “zagristi kamen”, “jesti sol drvenom ælicom” ili “umrijeti od opeklina od sunca”. Drugim rijeËima, niπta dobro nikad neÊe proiziÊi iz tvrdoglavog odbacivanja savjeta. Jakov nas poziva da ne budemo samo sluπatelji, veÊ da i Ëinimo ono πto kaæe Boæja rijeË. On nam govori da samo razumsko pristajanje na Boæje naloge nije dovoljno za naπe spasenje i ako tako vjerujemo, zavaravamo sami sebe. To je isto ono na πto se poziva Pavao kada kaæe da “vjera dolazi od propovijedanja, a propovijedanje biva rijeËju Boæjom” (Rimljanima 10,17). Vjera podrazumijeva djelovanje. To je Ëin pokazivanja povjerenja i postupanja na temelju neËega πto se kaæe, Ëuje ili proËita. “Bog nam je dao svoju RijeË ne da bismo teoretizirali ili raspravljali o njoj, veÊ da bismo je posluπali. Kada Boæjom miloπÊu rado i od srca posluπamo OËeve propise i zakone, mi stupamo svijetlom stazom æivota i ulazimo u stvarnost svega onoga Ëime nas je Bog bogato obdario u Kristu.” (C. H. Mackintosh, Quoted in Record of Christian Work, sv. 8, New York, Fleming H. Revell, 1899., str. 559) Vjera koja spaπava je aktivna, ona proæima svaki aspekt naπeg æivota i utjeËe na sve πto Ëinimo i govorimo. Dok budete prouËavali pouku za ovaj tjedan, molite se da vam Bog pomogne ne samo da intelektualno razumijete Njegove rijeËi, veÊ i da ih posluπate. Molite se da bolje upoznate Krista, jer poznavati Njega znaËi ljubiti Ga, a ljubiti Ga znaËi biti Mu posluπan. Marliano Smith, Kingston, Jamajka Vjera koja spaπava je aktivna... 32 Nedjelja, 19. listopada »istoÊa srca DOKAZ Matej 25,35.36.40; Jakov 1,26.27 Iako spada meu najstarije krπÊanske spise, Jakovljeva poslanica ima izuzetnu vaænost za nas. Dok hodimo s Bogom, mi trebamo æivjeti æivotom koji Êe Njemu biti ugodan. To se postiæe ËistoÊom. Jedan od naËina na koji se ËistoÊa pokazuje jesu naπa djela. “Ako tko umiπlja da πtuje Boga, a ne zauzdava svoga jezika, πtoviπe vara srce svoje, njegovo je bogosluæje bez ikakve vrijednosti. »isto i neokaljano bogosluæje pred Bogom i Ocem sastoji se u ovomu: pohaati sirote i udovice u njihovoj nevolji i Ëuvati samoga sebe Ëistim od ovog svijeta.” (Jakov 1,26.27) U Novom zavjetu grËki izraz kitaros odnosi se na ËistoÊu srca (StudyLight.org — “Katharos”, http://www.studylight.org/ls/gt/index.cgi?a=16), a amiantos znaËi “neiskvaren” (Strong’s Concordance — “Undefiled”, http://biblesuite.com/greek/283.htm). Upotrijebljeni zajedno, oni nam daju mjerilo ËistoÊe kojem trebamo teæiti. Moramo razumjeti da biti krπÊanin ne podrazumijeva samo djela kao πto su molitva, post, prouËavanje Biblije i davanje desetine. Tu spada i ono πto Ëinimo za druge — djela koja potjeËu iz srca. Trebamo se brinuti za ljude koji su ranjiviji od nas, pomagati onima koji su u nevolji. Ako to ne Ëinimo, ne dopuπtamo da Boæje rijeËi u potpunosti promijene naπe srce i æivot. Isus kaæe: “Jer bijah gladan, i dadoste mi jesti; bijah æedan, i napojiste me; bijah putnik, i primiste me; bijah go, i obukoste me; bijah bolestan, i pohodiste me; bijah u tamnici, i dooste k meni.” (Matej 25,35.36) Kada se brinemo o ljudima koji su u nevolji na naËin da se time ne ponosimo i ne hvalimo, pokazujemo da ljubimo Gospodina i da smo posveÊeni Njegovim Duhom. Isus kaæe da sve πto Ëinimo za druge, zapravo Ëinimo za Njega (Matej 25,40). Kad sluæimo drugima, mi zapravo sluæimo Isusu. Isto tako, kad povreujemo druge, mi povreujemo Isusa. Ne moæemo istinski hodati s Njim ako ne æivimo na ispravan naËin, ako se ne dræimo neokaljanima od svijeta, ako ne pomaæemo drugima i ne postupamo ljubazno prema njima. Naπ naËin æivota i dobra djela koja Ëinimo otkrivaju naπu vjeru i posveÊenost Njemu. ODGOVORITE 1. Kako vi osobno moæete pomoÊi ljudima koji su ranjiviji od vas? 2. Na koje joπ naËine moæete pokazati ËistoÊu srca? Shaniqua Benjamin, Thornton Heath, Surrey, Velika Britanija Kad sluæimo drugima, mi zapravo sluæimo Isusu. 33 Ponedjeljak, 20. listopada ©to je “savrπeni zakon slobode”? LOGOS Mihej 6,8; Ivan 13,22-35; Rimljanima 12,9-21; Jakov 1,25 Promatrati svoj odraz (Jakov 1,22-25) U Jakovljevoj poslanici 1,22-25, zakon slobode usporeen je s ogledalom. Razmislite o ulozi koju ogledalo ima u svakidaπnjem æivotu. VeÊina nas se gleda da bismo se uvjerili izgledamo li dovoljno dobro da bismo se pojavili u javnosti. Æelimo ispraviti nedostatke prije nego πto iziemo iz kuÊe! Isto tako Kristov karakter i nadahnuta RijeË Boæja sluæe kao ogledalo koje nam pomaæe da odredimo kakav je naπ æivot. U tom svjetlu mi trebamo promatrati svoj odraz paæljivo i iskreno. Dok razmiπljamo kakav je naπ æivot u odnosu na Krista i Bibliju, suoËavamo se s dvije moguÊnosti: (1) ili Êemo utvrditi da je naËin na koji æivimo u skladu s Boæjim zakonom, ili (2) Êemo prepoznati nedostatke svojeg karaktera i traæiti od Boga da nam pomogne da se promijenimo. Zakon ljubavi (Ponovljeni zakon 28,1-14; Matej 5,3-12; Ivan 1,1-5) Zakon slobode je zakon Neba. On je isto tako i zakon ljubavi koju Boæji narod treba pokazivati u ovom zlom svijetu. Iako je djelo koje treba obaviti mnogo puta u suprotnosti s normama i opÊeprihvaÊenim vrijednostima i shvaÊanjima ovoga svijeta, tekstovi u Mateju 5,3-12 i Ponovljenom zakonu 28,1-14 nabrajaju blagoslove koje Êemo imati dok budemo aktivno æivjeli po Boæjem zakonu. Kada Kristu damo prvo mjesto u svemu πto radimo i govorimo, svaka naπa rijeË i djelo bit Êe utemeljeni za Zakonu. Tako mi vrπimo Zakon. Bit Êe trenutaka ovdje na Zemlji kada neÊemo moÊi odmah vidjeti utjecaj naπeg æivljenja za Krista. »ak i ako ne primimo neposrednu nagradu koja Ëesto proizlazi iz æivljenja po Boæjem zakonu, moramo imati na umu ono na πto je Pavao mislio kad je pisao: “VeÊ mi je pripravljen vijenac pravednosti koji Êe mi u onaj dan dati Gospodin, pravedni sudac, i ne samo meni nego i svima koji budu æeljeli njegov dolazak.” (2. Timoteju 4,8) “NajveÊi od svih darova” (Rimljanima 12,9-21) Kada uvidimo da moramo mijenjati svoj æivot, trebamo imati na umu da se ta promjena djelomiËno odnosi na naËin kako postupamo prema drugim ljudima, a da naËin na koji se ophodimo prema drugima ovisi o promjeni naπeg srca, uma i karaktera (Filipljanima 2,3-7). Joπ jedan naËin da se taj zakon pokaæe u stvarnom æivotu moæemo naÊi u Rimljanima 12,9-21. U ovim redcima Pavao “pouËava vjernike da trebaju pokazati najveÊi od svih darova i osnovno naËelo pravog krπÊanstva — ljubav. Tako u 1. KorinÊanima 12,13, nadovezujuÊi se na raspravu o duhovnim darovima, upuÊuje na ljubav. Vrline koje on navodi u Rimljanima 12,9-21 samo su vanjski izraz iskrene krπÊanske ljubavi” (The Seventh-day Bible Commentary, 2 izd., sv. 6, str. 620). 34 “Objavljeno ti je ... πto je dobro” (Mihej 6,8) Neki zastupaju misao da smo mi slobodni ako æivimo unutar granica Zakona. Ali kako je to moguÊe? Na koji je naËin ograniËenje naπeg æivota nizom pravila i smjernica u uzajamnoj vezi sa slobodom? Mihej to ovako raπËlanjuje: “©to Jahve traæi od tebe: samo Ëiniti pravicu, milosre ljubiti i smjerno sa svojim Bogom hoditi.” (Mihej 6,8) Moæe li biti jasnije od toga? Tekst u Miheju 6,8 odnosi se na vrπenje Deset zapovijedi. Prve Ëetiri zapovijedi odnose se na naπu ljubav prema Bogu. Drugih πest odnose se na ljubav prema naπim bliænjima. “Ljubav prema Bogu i naπim bliænjima koja se pokazuje na djelu je to ‘dobro’. To je sve πto Bog traæi jer je ‘ljubav izvrπenje zakona’ (Rimljanima 13,10).” (Isto, sv. 4, str. 1028) Æivljenje prema tim naËelima oslobaa nas nekoliko stvari. Prije svega, slobodni smo djelovati u Boæje ime, a to znaËi da nismo optereÊeni mnogim brigama i strahovima koji pritiπÊu one koji nisu krπÊani. Kada smo slobodni da djelujemo u Boæje ime, osloboeni smo svojih strahova, potreba i æelja. Slobodni smo od duπevnih boli i robovanja, i od onih stvari koje mogu vrlo lako svladati prosjeËnog pojedinca. KonaËno, kad æivimo po Boæjem zakonu, naπa nada, vjera, mir i sigurnost poËivaju u Kristovim rukama. ODGOVORITE 1. Kada se zagledate u svoje srce i um da biste vidjeli kakav je vaπ odnos s Kristom, πto vam vaπ “odraz” govori o tome tko ste vi zapravo? 2. Sjetite se nekih situacija kada ste osjeÊali potrebu da neπto kaæete ili uËinite, ali niste. Je li vam æao πto niπta niste poduzeli? Zaπto niste? ©to biste mogli uËiniti u tom pogledu? 3. Razmislite kakav je trenutaËno vaπ svakidaπnji æivot. Odgovara li to πto vidite onome πto je Bog zacrtao u svojoj RijeËi? Ako ne odgovara, πto moæete poduzeti? Edward T. Goodman, New Market, Alabama, SAD Kad æivimo po Boæjem zakonu, naπa nada, vjera, mir i sigurnost poËivaju u Kristovim rukama. 35 Utorak, 21. listopada “Moralno ogledalo” SVJEDO»ANSTVO Jakov 1,22-27 “Prava vjera znaËi æivjeti u skladu s RijeËju u praktiËnom æivotu. Vaπe ispovijedanje vjere nema nikakvu vrijednost bez praktiËne primjene RijeËi.” (Ellen G. White Comments, The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 7, str. 935) “Razlog zaπto naπi vjernici nemaju viπe sile leæi u tome πto oni samo ispovijedaju istinu, ali je ne provode u djelo. Vrlo je malo vjere i pouzdanja u Boga. ... Gospodin traæi snagu uma, kostiju i miπiÊa, ali to Mu se preËesto uskraÊuje, a poklanja ovom svijetu. Sluæenje Bogu dobiva sporedno znaËenje, dok se interesima ovoga svijeta poklanja najveÊa pozornost. Tako se ono πto je neznatno po svojim posljedicama smatra vaænim, dok se Boæji zahtjevi i ono πto je duhovno i vjeËno smatra beznaËajnim, kao neπto πto se moæe uzeti ili ostaviti, kako se kome svia. Da su misli usmjerene na Boga, da istina svojim posveÊujuÊim utjecajem oplemenjuje srce, vlastito ‘ja’ bilo bi sakriveno u Kristu. Kad bismo doista shvatili vaænost istine koju ispovijedamo, osjetili bismo i svetost zadaÊe koja nam je povjerena kao i odgovornost koja povlaËi za sobom vjeËne posljedice.” (Ellen G. White, Testimonies for the Church, sv. 4, str. 613,614) “©to bi bilo kad bismo iziπli na ulicu i uprljali odjeÊu blatom, a onda doπli kuÊi i, promatrajuÊi svoje prljavo odijelo u ogledalu, rekli: ‘OËisti me od prljavπtine’ — bi li nas ono doista oËistilo? To nije svrha ogledala. Sve πto je u njegovoj moÊi jest da nam otkrije da nam je odjeÊa prljava, ali ono ne moæe ukloniti prljavπtinu.” (Ellen G. White Comments, The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 7, str. 935) Tako je i s Boæjim zakonom. On ukazuje na nedostatke karaktera. Prema tome, naπa je odgovornost da u Boæjoj sili postupamo ispravno kako bismo bili pravedni pred Bogom i ljudima. “PraktiËna vjera svuda πiri svoj miris. Ona daje privlaËnost æivotu.” (Isto, sv. 3, str. 1157) ODGOVORITE 1. Zbog Ëega je tako lako sluπati i prouËavati Boæju rijeË, a tako teπko primijeniti je u æivotu? Dok budete razmiπljali o tome πto je potrebno da biste æivjeli u skladu s Boæjom rijeËju, sjetite se usporedbe o lozi i trsu zapisanu u Ivanu 15,1-8. 2. Razmislite kako biste mogli pokazati vjeru na djelu. Na primjer, kako moæete pomoÊi drugima koristeÊi se sposobnostima koje vam je Bog dao? Peter Bailey, St. Catherine, Jamajka “PraktiËna vjera svuda πiri svoj miris.” 36 Srijeda, 22. listopada Pokorite se Bogu, protivite se avlu PRIMJENA Jakov 4,7 Sotona nas æeli izreπetati kao pπenicu (Luka 22,31). On je tako pametan da se nijedan Ëovjek bez Kristove pomoÊi ne moæe uspjeπno oduprijeti njegovom utjecaju. Prema tome, kljuË za protivljenje avlu jest da se uz molitvu, iskreno i neprekidno pribliæavamo Bogu kako bi se On pribliæio nama (Jakov 4,8). Boæja rijeË nas uvjerava da Êe avao, ako mu se protivimo, pobjeÊi od nas (Jakov 4,7). To obeÊanje je, meutim, jasno upuÊeno onima koji se pokoravaju Bogu. Dok se pripremamo za Kristov dolazak, mi ne smijemo razmiπljati kao Sotona niti raditi ono πto on radi. Materijalna dobra i “ponos æivota” (1. Ivanova 2,16) postat Êe beznaËajni kad se pokorimo Bogu. Kako moæemo predati svoj æivot Bogu? Moramo biti posluπni Boæjoj rijeËi. David je pisao: “Kako su slatke nepcu mom rijeËi tvoje, od meda su slae ustima mojim.” (Psalam 119,103) “U srce pohranih rijeË tvoju, da protiv tebe ne sagrijeπim.” (Psalam 119,11) Job je uzviknuo: “Nisam odstupao od zapovijedi Njegovih usta; sakupljao sam rijeËi Njegovih usta viπe nego svoj svakodnevni kruh.” (Job 23,12 — Æiva rijeË) Ako vjerom dræimo Boga za Njegovu RijeË i u molitvi se pozivamo na Njegova obeÊanja, avao neÊe imati drugog izbora osim da pobjegne od nas. SjeÊate li se kako se Krist usprotivio Sotoni u pustinji (vidi Luka 4,1-14)? Ista sila koju je Isus upotrijebio da bi se odupro Sotoni i nama danas stoji na raspolaganju. RijeËi “pisano je” (Matej 4,4) mogu biti i naπe oruæje protiv avla. Boæja rijeË daje nam silu, snagu i izdræljivost da svladamo avla. Pokorite se Bogu. Preko proroka On kaæe: “I uπi Êe tvoje Ëuti rijeË gdje iza tebe govori: ‘To je put, njime idite, bilo da vam je krenuti nadesno ili nalijevo.” (Izaija 30,21) Takvo vodstvo je djelo Svetoga Duha koji nas usmjerava i ispravlja kada odlutamo sa staze pravednosti. “Svi koji mogu Ëuti ako æele.” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 4, str. 220) ODGOVORITE 1. Objasnite vlastitim rijeËima, kao da razgovarate s prijateljem, zaπto je vaæno pokoriti se Bogu. 2. Ako je Boæja rijeË od presudne vaænosti za naπe spasenje, zaπto je tako mnogo mladih ne Ëita onoliko Ëesto koliko bi trebalo? Kemar McDonald, Kingston, Jamajka Boæja rijeË nam daje silu, snagu i izdræljivost da svladamo avla. 37 »etvrtak, 23. listopada Zagrijati srca ili crkvene klupe? MI©LJENJE Jakov 1,22-27 Tekst u Jakovu 1,22-27 upozorava nas na naπeg najopasnijeg, tajanstvenog i Ëesto neprepoznatljivog neprijatelja — nas same. Mi nismo pozvani da samo sluπamo i citiramo Sveto pismo, veÊ i da æivimo u skladu s njim. Nismo pozvani samo da govorimo ono πto je pravo, veÊ i da to provodimo u djelo. Ne moæemo samo govoriti o Pismu. Moramo i æivjeti po njemu. Da bismo od sveg srca sluæili Bogu, ne smijemo samo vjerovati u Njegovu rijeË. Moramo je i izvrπavati. Po mojem miπljenju, meutim, biti izvrπitelj rijeËi nije lako. Da bismo bili izvrπitelji moramo i poznavati Bibliju i æivjeti po njoj. Mladi knez koji je posjetio Isusa smatrao je to posebno teπkim. On je mogao citirati Pismo bez problema, ali kad mu je Isus rekao da proda cijelo svoje imanje, on to nije mogao. Znao je ispravno govoriti, ali nije mogao to provesti u djelo. »ak se i Petar u strahu odrekao Krista i pokorio se neprijatelju. Ako Ga se Ëak i Petar, koji je æivio s Isusom, odrekao, zaπto bismo mi bili imalo jaËi? Ako dopustimo Bogu da nam pomogne da postanemo “izvrπitelji” Njegove rijeËi, primit Êemo velike blagoslove (Jakov 1,25). Jakov povezuje umijeÊe sluπanja Pisma s provoenjem u djelo onoga o Ëemu ono govori. Bog nije imao obvezu da nam bilo πto obeÊava, ali je ipak to uËinio zato πto nas ljubi! Na isti naËin i mi moramo Njemu sluæiti zato πto Ga ljubimo, a ne zbog onoga πto bismo mogli dobiti. Jakov je pisao da Êemo poπtovanjem Zakona biti osloboeni grijeha da bismo slijedili Krista i sluæili Mu. Svatko od nas sluæit Êe Mu drugaËije, ovisno o darovima i talentima kojima smo blagoslovljeni (1. Petrova 4,10). Govoriti i Ëiniti ono πto je pravo uopÊe nije lako. Meutim, ako predamo svoj æivot Kristu i dopustimo Mu da nas vodi, moæemo postati izvrπitelji RijeËi u sili Njegove ljubavi. ODGOVORITE 1. »ekate li da vas netko pozove da sluæite ili se sami prihvaÊate posla? Sluæite li radosnim srcem ili to Ëinite nerado? 2. Sluæenje drugima ne mora biti neki veliki pothvat. Pridræati nekome vrata, izgovoriti tihu molitvu ili se jednostavno nasmijeπiti — sve su to naËini sluæbe! Moæete li se sjetiti joπ nekih jednostavnih ali znaËajnih naËina da pomognete drugima? 3. Zagrijavate li vi klupu u svojoj crkvi ili srce vaπeg bliænjeg? Joycelyn DeVore, De Queen, Arkansas, SAD Bog nije imao obvezu da nam bilo πto obeÊava, ali je ipak to uËinio zato πto nas ljubi! 38 Petak, 24. listopada Æivjeti punim pluÊima ISTRAÆIVANJE Jakov 2,14-17 ZAKLJU»AK Æivjeti punim pluÊima znaËi postiÊi sklad izmeu onoga πto jesmo i onoga πto Ëinimo. S obzirom na to da su vjerovanja i vrijednosti vaæni, oni se moraju primijeniti u æivotu. Lako je usredotoËiti se samo na ono πto vjerujete. Meutim, prava vjera je aktivna i duboko proæima srce i duπu, preobraæavajuÊi vaπ naËin æivota. Da, vjera nas preobraæava. Vjera vas pokreÊe da ispunite namjere koje Bog ima s vama. Vjera vas navodi na suosjeÊanje, a suosjeÊanje uvijek vodi u akciju. Vjera Êe uËiniti da vaπ æivot ima vrijednost. RAZMOTRITE u U konkordanciji potraæite biblijske retke koji u sebi sadræe rijeË saæaljenje. Kako vas ti redci nadahnjuju da budete saæaljivi? NauËite napamet nekoliko takvih redaka. u Napravite listu potreba u vaπoj druπtvenoj zajednici i pokrenite ljude da iziu u susret tim potrebama. u Razmiπljajte o rijeËima pjesme “Trust and Obey”. Moæete ih naÊi na webstranici: http://www.hymnsite.com/lyrics/umh467.sht. u Napiπite kratak esej na temu “Vjera na djelu”. u Vodite dnevnik o odlukama koje ste donijeli, a koje su zahtijevale posebno povjerenje u Boga. Kako su vam molitva i prouËavanje Biblije pomogli u donoπenju takvih odluka? Kako su odgovori na molitve i prouËavanje osnaæili vaπu vjeru? u Poite na kratko misionarsko putovanje i podnesite izvjeπtaj svojoj crkvi o tome kako je to putovanje produbilo vaπu vjeru u Boga i vaπu ljubav prema Njemu i ljudima kojima je On potreban. Ako ne moæete otiÊi na takvo putovanje, realizirajte neki projekt u vaπoj druπtvenoj zajednici, kao πto je posluæivanje u puËkoj kuhinji ili instrukcije nekom djetetu koje ima problema s matematikom ili Ëitanjem. POVEÆITE Izaija 58, posebno zapazite retke 5-11. Ellen G. White, Welfare Ministry, str. 169—177. Live Your Life Well, “How Helping Others Helps You”, http://www.liveyourlifewell.org/go/live-your-life-well/others. Sergio Torres, Maitland, Florida, SAD 39 Pouka 5 25. listopada—1. studenoga 2014. Ljubav i Zakon “Jer onoga koji ne bude iskazivao milosra zadesit Êe sud bez milosra; a milosre se smije sudu.” (Jakov 2,13) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, Zagreb 2014., str. 256—267 40 Subota, 25. listopada Gdje je lijeËnik? UVOD Psalam 11,7; Jakov 2,13 Sirena zavija dok uspaniËena supruga prati vozilo hitne pomoÊi. Suze se slijevaju niz njezine obraze. Ne moæe gledati svojega voljenog na nosilima i sluπati njegov glasan i uporan kaπalj. U sebi neprekidno ponavlja: Johne, moraπ ostati æiv! BuduÊi da ne moæe uÊi u ograeni bolniËki krug, nervozno koraËa gore-dolje. Nakon nekoliko sati prilazi joj lijeËnik. TraËak nade svijetli u njezinom srcu, ali ona odmah pomiπlja na najgore na temelju televizijskih emisija i tekstova s interneta koje je gledala dok je Ëekala. LijeËnik sjeda kraj nje i smireno je uvjerava da Êe s Johnom sve biti u redu, da je njezin strah za njegov æivot pretjeran. Njezin Êe muæ dobiti terapiju koja Êe mu omoguÊiti da æivi dugo i u dobrom zdravlju. I vama bi laknulo da je rijeË o nekome tko vam je drag. Ipak, u duhovnom smislu, koliko puta smo postavili “dijagnozu” duhovnog zdravlja naπih prijatelja i Ëlanova obitelji a da ih nismo odveli u “bolnicu” poznatiju kao “crkva”? Kada se Boæjim zakonom koristimo kao maljem prema onima koji su svjetovni, mi ne zapaæamo da je bit svega: “Boj se Boga, izvrπuj njegove zapovijedi” (Propovjednik 12,13) i da se “milosre smije sudu” (Jakov 2,13). Kada primimo Boæju Ëudesnu milost, On æeli da Ga zavolimo, da slijedimo Njegove zapovijedi i da budemo milostivi prema drugima. Pouka za ovaj tjedan govori o preobraæavajuÊem odnosu izmeu iskrene ljubavi i Boæjeg zakona. Jesu li ta dva pojma jedno te isto, ili su razliËiti? Baπ kao πto je supruga u ovoj priËi bila puna nade iako je na osnovi vlastite prosudbe oËekivala najgore, i mi trebamo“plakati” za greπnicima i dovesti ih Velikom LijeËniku. Tada Êe On uvjeriti bolesnika (izraz ljubavi), precizno odrediti njegovu bolest (otkriti grijeh pomoÊu Zakona), i konaËno propisati odgovarajuÊi lijek (prihvaÊanje Njegove smrti na kriæu). Takvo lijeËenje ne samo da pomaæe bolesniku, veÊ daje nadu i onima koji ga vole. Meutim, imajte na umu da Êe, s obzirom na to da se grijeh kod svakoga pokazuje na drugi naËin, svatko dobiti poseban lijek zasnovan na kombinaciji Boæjeg zakona i ljubavi. Iphithule Mhlanga, Dublin, Irska Ona odmah pomiπlja na najgore na temelju televizijskih emisija i tekstova s interneta. 41 Nedjelja, 26. listopada Osobine njihovog karaktera LOGOS Levitski zakonik 19,17; Matej 5,43-45; Marko 2,16; Luka 11,43; Jakov 2,1-13 »ovjek sa zlatnim prstenom (Marko 2,16; Luka 11,43; Jakov 2,1-4) Martin Luther King Mlai je 28. kolovoza 1963. godine, ispred spomenika ameriËkom predsjedniku Lincolnu u Washingtonu, odræao svoj Ëuveni govor “Imam san”. On je tom prigodom izrazio æelju da se ljudima viπe ne sudi prema boji koæe, veÊ na osnovi osobina njihovog karaktera. Od tog vremena rasizam je donekle smanjen u pojedinim dijelovima svijeta, ali Ëinjenica je da se o mnogim ljudima joπ uvijek sudi prema njihovoj odjeÊi, kuÊi u kojoj æive, naobrazbi i, naravno, boji koæe. Tekst u Jakovu 2,1-4 iznosi primjer dvojice ljudi prema kojima se postupalo razliËito kada su se pojavili u crkvi. Razlika u postupanju nije se zasnivala na osobinama njihovog karaktera, veÊ na vanjskom izgledu. »ovjek koji je nosio zlatan prsten i skupu odjeÊu bio je pozvan da sjedne na mjesto odvojeno za ugledne posjetitelje. Drugom Ëovjeku, koji je nosio jeftinu, pohabanu odjeÊu, reËeno je da sjedne na pod. Jedan komentar dogaaja opisanog u Jakovljevoj poslanici 2,1-4 glasi ovako: “Praviti razliku izmeu ljudi na osnovi njihovog druπtvenog ili materijalnog stanja znaËi suditi iz zlih pobuda, sa zlim namjerama. Æivot prema krπÊanskoj vjeri i æivot prema svjetovnim mjerilima ovdje su prikazani u oπtrom kontrastu. Vjera koja ima izvor u Isusu Kristu ne poznaje razlike prema roenju, rasi, imovinskom stanju ili spolu (usporedi GalaÊanima 3,28).” (The Interpreter’s Bible, sv. 12, Nashville, Tenn., Abingdon Press, 1957., str. 35) Pouka za ovaj tjedan govori o tome da su svi ljudi vaæni i da se prema svima treba ophoditi s poπtovanjem. Iako moæda imamo viπe novca nego naπi kolege, iako moæda bolje razumijemo Evanelje od naπih vrπnjaka, ne bismo smjeli biti oholi i neuËtivi. Zaπto? Zato πto nam blagoslovi koje posjedujemo i poznavanje Pisma nisu dani kao rezultat naπe pravednosti, veÊ zato πto nam ih je Bog povjerio po svojoj milosti. Budite oliËenje promjene koju æelite vidjeti kod drugih (Levitski zakonik 19,17.18; Matej 5,43-45; Jakov 2,8.9) Jedan mladiÊ je prijavio policiji da mu je netko provalio u stan i ukrao skupu kameru. Kada je policija pronaπla kameru i provjerila njezin serijski broj, ispostavilo se da je ona prije dva tjedna ukradena iz fotografskog studija koji se nalazio nekoliko ulica dalje. Ovaj mladiÊ je traæio da mu se vrati ono πto je on ukrao drugome! Trebamo se zapitati koliko Ëesto i mi tako postupamo. Na primjer, æelimo da nam prijatelji oproste kad smo neiskreni prema njima, a Ëesto sami ne opraπtamo onima koji su nam lagali. Najbolji naËin da promijenimo svijet jest da promijenimo osobu koju vidimo u ogledalu. Moramo prestati pokuπavati pro- 42 mijeniti druge i pogledati sebe da bismo vidjeli πto trebamo promijeniti u vlastitom æivotu. U Levitskom zakoniku 19,18, Bog nam zapovijeda da ljubimo bliænje kao sebe same. Boæja osobina koja je dostojna najveÊeg divljenja jest πto nas On uËi na osnovi osobnog primjera. On nikad neÊe traæiti od nas da uËinimo neπto πto On sam ne bi uËinio. Tekst u Ivanu 3,16 podsjeÊa nas da je Bog dao svojega jedinoroenog Sina da umre za naπe grijehe. Prema Isusu se postupalo onako kako mi zasluæujemo, da bi se prema nama postupalo onako kako On zasluæuje. RijeË bliænji uglavnom se odnosi na nekoga tko æivi u naπoj blizini. Taj druπtveni odnos se, dakle, zasniva na geografskom poloæaju. Meutim, naπ bliænji je svatko kome je potrebna pomoÊ, bez obzira na to tko je i gdje æivi. “KrπÊansko ponaπanje mora biti dosljedno, jer njime upravlja isti glavni motiv. Prema tome, ljubav prema jednome ne podrazumijeva podcjenjivanje drugoga.” (Isto, str. 38) Bog Ëesto svakog od nas postavlja na odreeno mjesto u odreeno vrijeme da bismo pomogli nekome kome je potrebno. Vaæno je da ljudi Ëuju Pismo, ali je joπ vaænije da vide Pismo na djelu u naπem æivotu. Ljubav i dobrota prema drugima Ëesto su najbolji naËin svjedoËenja. Sve ili niπta (Jakov 2,10.11) PlaÊa za grijeh je smrt, a grijeh je prekrπaj Zakona. Kao ljudi, skloni smo ocjenjivati ozbiljnost svojih prekrπaja prema svjetovnim mjerilima. Ozbiljnost tih prekrπaja se opet ogleda u veliËini kazne koju sudac odreuje. »esto se tjeπimo govoreÊi da naπi grijesi nisu tako veliki kao grijesi naπih bliænjih. Meutim, prema Jakovu 2,10.11 ako smo krivi za jedan grijeh, krivi smo za sve. Grijeh je grijeh. S druge strane, Boæja ljubav i milost traju svu vjeËnost. ODGOVORITE 1. Kako opravdavate grijehe koje Ëinite? 2. Biste li bili sretni kad bi se Bog prema vama ophodio onako kako se vi ophodite prema bivπem deËku (ili bivπoj djevojci) koji vas je varao? Zaπto? 3. Koje se pobude nalaze iza vaπih dobrih djela? Pomaæete li drugima Ëak i ako ne oËekujete niπta zauzvrat? Solwazi Khumalo, Cape Town, JuænoafriËka Republika Boæja osobina koja je dostojna najveÊeg divljenja jest πto nas On uËi na osnovi osobnog primjera. 43 Ponedjeljak, 27. listopada “Ljubi bliænjega svoga kao samoga sebe” SVJEDO»ANSTVO Levitski zakonik 19,18; Marko 12,30.31; Jakov 2,8.9 Boæji zakon se zasniva na ljubavi bez obzira na duhovno stanje bilo kojeg pojedinca, naroda ili skupine ljudi. Kad u naπem srcu vlada Boæji zakon, mi neÊemo krasti svojim bliænjima, neÊemo ih ubijati niti Êemo im zavidjeti na onome πto posjeduju. “Zakon tom prigodom nije objavljen iskljuËivo zbog Izraelaca. Bog ih je poËastio uËinivπi ih straæarima i Ëuvarima svog Zakon, ali oni su ga trebali smatrati svetim zalogom namijenjenim cijelom svijetu. Uredbe Dekaloga su prilagoene cijelom svijetu, a svima su dane za pouku i pokoravanje. Deset zapovijedi, saæete, sveobuhvatne i autoritativne, bave se Ëovjekovom duænoπÊu prema Bogu i bliænjima, a sve se zasniva na velikom temeljnom zakonu ljubavi.” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 247) “Obje ove zapovijedi [o ljubavi prema Bogu i prema bliænjima] izraæavaju naËelo ljubavi. Prva se ne moæe dræati a da se druga krπi, niti se druga moæe dræati dok se prva krπi. Kad Bog ima svoje pravo mjesto na prijestolju srca, pravo mjesto dobit Êe i naπ bliænji. Mi Êemo ga voljeti kao sebe same. I samo ako ljubimo Boga iznad svega, moguÊe je nepristrano voljeti i svoga bliænjeg. BuduÊi da su sve zapovijedi saæete u ljubavi prema Bogu i Ëovjeku, to znaËi da se nijedna zapovijed ne moæe prekrπiti bez krπenja ovog naËela. Tako je Krist uËio svoje sluπatelje da Boæji Zakon nije sastavljen od mnogih posebnih zapovijedi, od kojih neke imaju veÊe znaËenje, a druge manju vaænost pa se mogu omalovaæavati bez kaænjavanja. Naπ Gospodin predstavlja prve Ëetiri i posljednjih πest zapovijedi kao boæansku cjelinu i uËi da Êe se ljubav prema Bogu pokazati u posluπnosti prema svim Njegovim zapovijedima.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 499,500) Sam Krist nas opominje: “Ako me ljubite, vrπit Êete moje zapovijedi.” (Ivan 14,15) ODGOVORITE 1. U nekim dijelovima svijeta ljudi umiru zbog vjere u Krista. Da ste vi izgubili nekog milog i dragog na taj naËin, bi li vam bilo lako oprostiti njegovim ubojicama? Zaπto? 2. U svjetlu Boæje zapovijedi da ljubimo Ëak i neprijatelje, kako biste pomogli prijatelju koji njeguje predrasude prema nekome? Teclah P. Khumalo, Pretoria, JuænoafriËka Republika “Obje ove zapovijedi izraæavaju naËelo ljubavi.” 44 Utorak, 28. listopada NajveÊa zapovijed DOKAZ Luka 10,25-37 Nakon smrti kralja Salomona Izrael je bio podijeljen na dva kraljevstva. “Sjeverno kraljevstvo koje se zvalo Izrael, osnovalo je svoju prijestolnicu prvo u ©ekemu, Ëasnom mjestu u hebrejskoj povijesti, a poslije u Samariji, gradu koji je smjeπten na vrhu brda. Godine 722. pr. Kr. Izrael je osvojila Asirija i veÊinu stanovniπtva odvela u ropstvo. ... U meuvremenu, juæno kraljevstvo, Juda, palo je pod vlast Babilona 600. g. pr. Kr. Narod je takoer odveden u suæanjstvo. Meutim, 70 godina poslije, ostatku od 43.000 ljudi bilo je dopuπteno da se vrati i ponovno sazida Jeruzalem. Narod koji je tada naseljavao bivπe sjeverno kraljevstvo — Samarijanci — energiËno se suprotstavio tome i podrivao pokuπaje da se Jeruzalem obnovi. »istokrvni, monoteistiËki Æidovi su, sa svoje strane, prezirali mjeπovite brakove i bogosluæje svojih sjevernih srodnika. Tako su podignuti zidovi ogorËenja s obje strane koji su tijekom iduÊih 550 godina postajali sve ËvrπÊi.” (“Hatred Between Jews and Samaritans”, http://bible.org/ illustration/hatred-between-jews-and-samaritans) Joπ od vremena kada je Izrael putovao kroz pustinju, Bog je odvojio sveÊenike da Mu sluæe u Svetiπtu (Izlazak 28). SveÊenici koji su nosili posebnu odjeÊu napravljenu prema Boæjim uputama, bili su duboko poπtovani kao ljudi koji stoje izmeu Boga i Njegovog naroda. Leviti su bili odvojeni da bi se brinuli o svetom posuu i ©atoru sastanka. Oni su bili zaduæeni da ga sklapaju i ponovno rasklapaju prigodom putovanja (Brojevi 1,47-51). I sveÊenici i leviti imali su svetu sluæbu i bili su dobro upoznati sa Svetim pismom. Kada je Isus iznio usporedbu o milosrdnom Samarijancu, bio je to odgovor na pitanje koje je postavio jedan uËitelj Zakona tko je njegov bliænji (Luka 10,25-37). Æidovi su smatrali da se pogani, stranci ili Samarijanci ne mogu naÊi u kategoriji kao njihovi “bliænji”. Oni su mrzili Samarijance i nisu se mijeπali s njima (Ivan 4,9). Bili su dobro upoznati sa zahtjevima Boæjeg zakona, ali ih je njihova nesnoπljivost i samopravednost tako zaslijepila da nisu uvidjeli pravu narav Zakona, ljubav. U strahu da se ne okaljaju i s osjeÊajem vlastite vrijednosti, oni su proπli pokraj ranjenog Ëovjeka, ostavljajuÊi svojeg sunarodnjaka da umre. Ranjeni Æidov, levit, sveÊenik i omraæeni Samarijanac — koji je od njih æivio u skladu s ljubavlju po mjerilu Zakona? Onima koji su sluπali postalo je jasno da je Samarijanac bolje dræao Zakon od onih koji su tvrdili da to Ëine. Isus je æivio æivotom koji je pokazivao zakon ljubavi. ODGOVORITE Na koji naËin mi, kao adventisti sedmoga dana, upadamo u istu zamku kao ovaj sveÊenik i levit? Nonhlanhla Mlalazi, Cape Town, JuænoafriËka Republika 45 Srijeda, 29. listopada Krist je oliËenje vjere PRIMJENA Rimljanima 4; GalaÊanima 3 Jedna od osnovnih zapovijedi u Bibliji poziva nas da ljubimo Boga cijelim srcem, duπom i umom (Matej 22,37). Kako to moæemo ostvariti? Moramo poznavati Boga. “Znamo, takoer, da je Sin Boæji doπao i da nam je dao razum, da upoznamo Istinitoga. Mi smo u Istinitome, u njegovu Sinu Isusu Kristu. On je Istiniti, Bog i vjeËni æivot.” (1. Ivanova 5,20) Za razliku od drugih vrsta znanja, poznavanje Boga je isto toliko stvar srca koliko i uma. Kako onda moæemo biti otvoreni za Svetoga Duha? Kako moæemo Ëiniti ono πto je po Boæjoj volji? Moramo Ëeznuti za plodovima Duha. Ti plodovi su “ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, krotkost uzdræljivost” (GalaÊanima 5,22.23). “A mudrost koja dolazi odozgo jest prije svega Ëista, zatim mirotvorna, blaga, dobrohotna, puna milosra i dobrih plodova, postojana i iskrena.” (Jakov 3,17) Moramo biti Ëisti u srcu. Isus je rekao da Êe oni koji su Ëisti u srcu vidjeti Boga (Matej 5,8). Oni Êe imati i plodove Duha. Bog od nas oËekuje samopoærtvovnu ljubav, naËelo na kojem poËiva Boæji karakter. Kristovi sljedbenici takvu mudrost mogu primiti samo odozgo (Jakov 3,17). Moramo sjediti kraj Isusovih nogu. Jednog je dana æena s alabastrenom posudom pomazala Isusove noge mirisnim uljem (Luka 7,36-50). Ona je oËajniËki æeljela da Spasitelj djeluje u njezinom æivotu. Isus joj je oprostio grijehe rekavπi: “Tvoja te vjera spasila.” (redak 50) Kada ponizno sjedimo kraj Isusovih nogu, dobivamo uvjerenje da smo spaπeni, da su naπi grijesi izbrisani i naπe æelje usliπane. Zakon osuuje. S obzirom na to da smo svi prekrπili Zakon, sada nam je potrebna Isusova spasonosna pravednost koja nam se uraËunava vjerom. “Traæite Jahvu, svi skromni na zemlji, svi koji izvrπavate odredbe njegove! Traæite pravdu, traæite poniznost: vi Êete moæda biti zaπtiÊeni u dan gnjeva Jahvina.” (Sefanija 2,3) ODGOVORITE 1. Izrazite vlastitim rijeËima tekst u Sefaniji 2,3 o tome πto je ispravno pred Jahvom. 2. Kako se moæemo usavrπavati dok æivimo u greπnom svijetu? Sincengani Ncube, Pretoria, JuænoafriËka Republika Bog od nas oËekuje samopoærtvovnu ljubav. 46 »etvrtak, 30. listopada Suvremena proroËanstva o Kristovom drugom dolasku MI©LJENJE Matej 24,29-51; 25,1-13 U Getsemanskom vrtu Isus je zamolio svoje uËenike da bdiju i mole se s Njim. Ali kad se vratio k njima, naπao ih je kako spavaju. Zato On pita Petra: “Tako, ne mogoste sa mnom probdjeti ni jednoga sata? … Duh je spreman, ali je tijelo slabo.” (Matej 26,40.41) Postoji li neko novo svjetlo u vezi s Kristovim drugim dolaskom? KrπÊani katkad upadaju u zabludu u vezi s pitanjima koja se tiËu Zakona i Isusovog drugog dolaska. Meutim, mi trebamo crpsti sigurnost iz Ëinjenice da je On kraj nas, spreman da odgovori na naπa pitanja i pozabavi se naπim brigama. Moramo biti budni i moliti se da nam On pomogne da steknemo ispravno razumijevanje. “Uzviπena naËela Boæjeg Zakona uobliËena su u Deset zapovijedi i primijenjena u Kristovom æivotu. Ona izraæavaju Boæju ljubav, volju i ciljeve u vezi s ljudskim ponaπanjem i odnosima i obvezuju sve ljude u svim vremenskim razdobljima. Ova su pravila osnova Boæjeg Saveza s Njegovim narodom i mjerilo Boæjeg suda. Posredovanjem Svetoga Duha ona upuÊuju na grijeh i bude potrebu za Spasiteljem. Spasenje je samo od milosti, a ne od djela, a njegov je rod posluπnost Zapovijedima. … Ona je dokaz naπe ljubavi prema Gospodinu i naπe briæljivosti za naπe bliænje.” (©to adventisti vjeruju… str. 232) KrπÊani se ne smiju umoriti od bdjenja i molitve. Bog Êe nam otkriti ono πto trebamo znati kada to bude potrebno. ProroËanstva u vezi s Isusovim drugim dolaskom nalaze se u Pismu. Svako drugo proroËanstvo o Njegovom povratku je laæno. Uzdajmo se u Njega i sve πto nam je objasnio o svojem povratku. Nema druge istine o tom slavnom dogaaju osim one koju nalazimo u Bibliji. ODGOVORITE Je li razumno traæiti istinu ako ne æivite u istini? Objasnite svoj odgovor. Bafana Hadebe, Pretoria, JuænoafriËka Republika Bog Êe nam otkriti ono πto trebamo znati kada to bude potrebno. 47 Petak, 31. listopada Ljubav nadmaπuje Zakon ISTRAÆIVANJE Jakov 1,27 ZAKLJU»AK Isus ljubi svakog Ëovjeka za kojeg je umro. Tko smo onda mi da stavljamo Zakon i sud iznad ljubavi koja je Njega navela da prolije svoju krv za nas? Ako pokuπamo na silu “hraniti” svoje bliænje Zakonom, oni Êe se samo razboljeti. Umjesto toga, trebali bismo im pokazati ljubav tako πto Êemo ih “hraniti” milosrem i miloπÊu. To mora biti na prvom mjestu. To je radio Isus. Mi trebamo slijediti Njegov primjer i ne izostavljati ljubav iz te jednadæbe. Zakon ima smisla jedino ako ga prati ljubav. Tekst u Jakovu 1,22 poziva nas: “Ali budite izvrπioci rijeËi, a ne samo sluπaoci koji zavaravaju sami sebe!” Biblija govori o ljubavi. Stoga idite i Ëinite tako! RAZMOTRITE u Odredite neki dan u tjednu kada Êete raditi neπto za siromaπne u vaπem kraju osim uobiËajenih posjeta prihvatiliπtu za beskuÊnike subotom poslijepodne. Mi krπÊani nismo pozvani da svjedoËimo samo jedanput tjedno. Taj prekid u uobiËajenom rasporedu moæda Êe vam pruæiti veÊe zadovoljstvo i razumijevanje “ærtvovanja” svojeg vremena. u Postavite sebi tridesetodnevni izazov da pomognete ili ohrabrite jednu osobu svakog dana. Objavite izvjeπtaje o svojim dnevnim “susretima ljubaznosti” na Facebooku ili na blogu nadahnjujuÊi i druge da prihvate takav izazov. u Sudjelujte u humanitarnoj utrci da biste pomogli u prikupljanju novca za vaπu druπtvenu zajednicu ili neku meunarodnu ustanovu ili organizaciju. Pozovite svoje prijatelje da vam se pridruæe. Ne samo da Êete tom aktivnoπÊu pomoÊi drugima, veÊ Êete se i sami dobro oznojiti. u Zasadite vrt u dvoriπtu svoje crkve i pozovite svoju crkvenu obitelj da provodi vrijeme zajedno uzgajajuÊi biljke. Ta zajedniËka aktivnost iznijet Êe na svjetlo vaπu meusobnu ljubav i ljubav prema prirodi koju je Bog stvorio, tako da je svi mogu vidjeti. Doslovno. u Molite se dodatno za one koji nikad ne upuÊuju zahtjev za molitvu kada im ponudite da se molite za njih. To πto Ëlanovi crkve, bliski prijatelji ili roaci moæda ne traæe da se molite za njih ne znaËi da oni ne pate u sebi. Moæda su upravo to ljudi kojima je najpotrebnija molitva i potpora. u Razgovarajte sa svojim kolegama tijekom stanke za ruËak o razlici izmeu ljubavi i Zakona. To moæda izgleda kao neostvariv zadatak, ali u ovome svijetu ima mnogo “parabola” iz svakidaπnjeg æivota kojima moæete usporediti to dvoje (ratovi, politika vlade, glad, filmovi itd.). Tai Ching, Ipoh, Malezija 48 Pouka 6 1.—8. studenoga 2014. Djelotvorna vjera “Kao πto je tijelo mrtvo bez duπe, tako je i vjera mrtva bez djelâ.” (Jakov 2,26) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, Zagreb 2014., str. 268—275 49 Subota, 1. studenoga Poleti, pile, poleti! UVOD Matej 9,1.2 ©to vam je dragocjenije: (1) vaπa vjera u Boga ili (2) iskustvo s Bogom? Sada kada ste razmislili o tom pitanju, evo jednog sliËnog: koja je faza srËanog otkucaja vaænija: (1) ona koja dovodi krv u srce, ili (2) ona koja pumpa krv iz srca? Pretpostavljam da ste uvidjeli koliko je ovo drugo pitanje besmisleno. Zaπto? Zato πto su obje faze srËanog otkucaja nuæne za æivot. One su neodvojivo povezane. ©to se tiËe prvog pitanja, i ono pokuπava odvojiti neπto πto je neodvojivo. Drugim rijeËima, naπa vjera u Boga neodvojivo je povezana s postupcima. Jednog ljeta moja je obitelj uæivala u posjetu zabavnom parku. U ponudi vodenog dijela parka bila su, izmeu ostalog, i tri tobogana. Prvi je bio potpuno ograen i pun zavoja. Drugi je bio otvoren s velikim ispupËenjem u sredini, dok je treÊi bio ravan, visok kao πesterokatnica, s brzinom pada od 88,5 kilometara na sat. Dogovorio sam se sa svojim trinaestogodiπnjim sinom da Êemo se zajedno spustiti s tog najviπeg. Za nekoga to ne bi bilo niπta posebno. Za mene je itekako bilo jer nisam baπ neki ljubitelj visine! Jesam li vjerovao da je tobogan tako konstruiran da Êu biti siguran dok se pretvaram u mokar ljudski projektil? Kako sam mogao biti siguran? Ako bih vam rekao da vjerujem da je spuπtanje niz taj tobogan potpuno sigurno, biste li mi povjerovali? Ili bih morao i sam “preuzeti taj rizik” da biste mi vjerovali? Znate onu staru izreku da “djela govore glasnije od rijeËi”. Povezanost izmeu vjerovanja i ponaπanja moæda izgleda sasvim logiËno. Meutim, i pokraj oËite povezanosti, Bog je potaknuo Jakova da u svoju poslanicu vjernicima ukljuËi i sljedeÊe æivotno naËelo: “Kao πto je tijelo mrtvo bez duπe, tako je i vjera mrtva bez djelâ.” (Jakov 2,26) Dakle, u Ëemu je bit? Naπa djela pokazuju naπu vjeru. Drugi naËin kako to moæemo reÊi jest da je vjera vidljiva. Smatram da se ta izjava krije u izrazima kojima su se Matej, Marko i Luka koristili da bi opisali prijatelje koji su oduzetog Ëovjeka spustili preko krova da bi ga Isus mogao izlijeËiti. Svaki od njih je zapisao: “A Isus, kad vidje njihovu vjeru ...” (Matej 9,2) Dok budemo prouËavali pouku za ovaj tjedan, rastimo u svojem razumijevanju i doæivljaju vjere. Usput, u zabavnom parku ono “uplaπeno pile” se otisnulo. Æelio bih to isto uËiniti i na svojem putovanju s Isusom. Michael Demma, Bonney Lake, Washington, SAD Dakle, u Ëemu je bît? 50 Nedjelja, 2. studenoga Stvoreni u Kristu Isusu DOKAZ Jakov 2,19.20 Jakovljeva poslanica upuÊena je Boæjoj djeci raseljenoj izvan granica Palestine. Jakov ne piπe o opravdanju ili spasenju vjerom i djelima. Umjesto toga, on piπe o æivoj vjeri, vjeri koja djeluje. “Æeliπ vidjeti, o luaËe, da je vjera bez djelâ beskorisna?” (Jakov 2,20) –avao nas namjerava privuÊi na svoju stranu tako πto Êe nas navesti da povjerujemo da moæemo sami zaraditi svoje spasenje. Isus nam je, meutim, jasno stavio do znanja da ne moæemo spasiti sebe kada je rekao: “Ja sam put, istina i æivot. ... Nitko ne dolazi k Ocu osim po meni.” (Ivan 14,6) A Petar je izjavio da je “pod nebom to jedino ime dano ljudima po kojem nam se treba spasiti” (Djela 4,12). Da. Mi ne moæemo sebe spasiti jer nismo u stanju dræati Boæji zakon. Da smo bili u stanju sami odræati Boæji zakon, Krist ne bi morao dolaziti na Zemlju da bi nam pokazao kako trebamo æivjeti, niti bi morao umrijeti za nas. Mi moæemo postiÊi svetost jedino uzdajuÊi se u Njegovu pravednost. Jedino prihvaÊanjem Njegove smrti za nas moæemo biti spaπeni. Kada smo spaπeni, Sveti Duh boravi u naπem srcu i pomaæe nam da razvijemo kristoliki karakter i Ëinimo ono πto je ispravno prema Boæjem svetom Zakonu. Na taj naËin donosimo plod Kristovog karaktera (GalaÊanima 5,22.23) i tako postajemo “njegovo stvorenje, stvoreni u Kristu Isusu radi djela ljubavi koja Bog unaprijed pripremi da u njima æivimo” (Efeæanima 2,10). Kao glina u lonËarovim rukama, mi se trebamo predati Kristu, jer nas samo On moæe spasiti. Stoga dopustite Svetome Duhu da ojaËa vaπu vjeru i prisili vas da Ëinite dobra djela. ODGOVORITE 1. Kako nam prouËavanje Biblije, molitva, sluæba i razmiπljanje o Boæjoj rijeËi pomaæe da ojaËamo svoju vjeru i pouzdanje u Njega? 2. Koja se dobra djela spominju u Efeæanima 2,10? 3. »itajte GalaÊanima 5,25. Taj nas redak uËi da svaka podruËja naπeg æivota moraju biti posveÊena Bogu. Razmislite o razliËitim aspektima svojeg æivota. Koje ste posvetili Bogu? Koje Mu tek trebate posvetiti? Edwin Santhe, Lilongwe, Malavi Mi ne moæemo sebe spasiti... 51 Ponedjeljak, 3. studenoga Ljubav prema radu LOGOS Efeæanima 2,8-10; Jakov 2,18-24.19.20; 5,19.20 Moja baka je imala desetke skupih svijeÊa koje je godinama kupovala da bi ih upotrijebila u posebnim prilikama. Kada je preminula, u njezinoj drvarnici pronaπli smo Ëitave kutije neupotrijebljenih svijeÊa. Iako je njezin æivot bio pun posebnih dogaaja i uspomena, odreen broj svijeÊa ipak je ostao neupotrijebljen. SreÊom, ona je vjerovala u Gospodina, πto se vidjelo po naËinu na koji je æivjela. Meutim, tuæno je πto neki ljudi, kao svijeÊe odloæene u drvarnici, skrivaju svoju vjeru tako da nitko drugi ne moæe uæivati u njoj. Koja vrsta vjere? (Jakov 2,18-24; 2,19.20) “Ti vjerujeπ da ima samo jedan Bog. Dobro Ëiniπ! I avli to vjeruju i — drπÊu.” (Jakov 2,19) Jeste li ikad razmiπljali o vjeri demona? Kada je Krist istjerivao demone, oni su Ga sluπali. Kada su apostoli u Kristovo ime pokuπali uËiniti isto, uspjeli su. »ak je i Sotona sluæio Bogu prije nego πto se pobunio. ©to to znaËi za naπu vjeru ako Ëak i demoni prepoznaju Kristovu prisutnost i sluπaju Njegove zapovijedi? Kako bi se, onda, trebala pokazivati naπa vjera? Koja nam je vrsta vjere potrebna da bismo se mogli smatrati Kristovim uËenicima? Jakov ukazuje na odgovor koji se nalazi u priËi o Abrahamu. Kada je patrijarh bio pozvan da pokaæe svoju vjeru tako πto Êe ubiti roenog sina, on je posluπao. Meutim, moramo imati na umu u kojem je kontekstu on pokazao takvu vjeru. Bog mu je viπe puta obeÊao da Êe biti otac mnogim narodima. Ipak, dok su Abraham i Sara oËekivali dijete za kojim su Ëeznuli, to je sve viπe liËilo na prazno obeÊanje. KonaËno, roenje Abrahamovog i Sarinog zakonitog sina, Izaka, bilo je ispunjenje Boæjeg saveza. Prema tome, Gospodnja zapovijed da se Izak ærtvuje nije bila obiËan poziv na ubojstvo voljenog sina, veÊ i izravna ugroza ispunjenju Saveza koji je na tako Ëudesan naËin ispunjen. Jahve je doslovno traæio da Abraham ærtvuje svojega sina i poniπti obeÊanje koje mu je sam dao. Meutim, Abraham je spremno posluπao iako je izgledalo da ga je Jahve napustio. On je vjerovao da je neπto mnogo veÊe u pitanju i postupio je u skladu s tim. Pavao objaπnjava Abrahamovu veliku kuπnju u Rimljanima 4,2.3: “Kad bi naime Abraham zbilja bio opravdan na temelju djela. … Vjerova Abraham Bogu, i to mu se uraËuna u pravednost.” Abraham nije imao plitku vjeru u Boæje postojanje. On nije sluπao Boga iz straha kao πto Ëine demoni. Umjesto toga, on je svoje srce, um i duπu usmjerio na sluæenje Jahvi djelima nadahnutim vjerom. Izak je ostao æiv i preko njega su nastali mnogi narodi. 52 Gospodnje djelo (Jakov 5,19.20) IroniËno je πto moj najomiljeniji krπÊanin u povijesti uopÊe nije bio krπÊanin. Kada je Mahatma Gandhi poveo svoj narod u borbu za slobodu protiv Britanskog Kraljevstva, odluËio je to uËiniti nenasilnim putem. Teæio je “potpunom skladu misli, rijeËi i djela” (Mahatma Gandhi, Brainy Quote, http://www.brainyquote.com/quotes/quotes/m /mahatmagan134822 .html). Æelio je da njegova vjera u Boga oblikuje njegov æivot. Ono πto mnogi ne znaju o Gandhiju jest da je on cijelog æivota bio poπtovatelj i prijatelj krπÊanskog pisca Lava N. Tolstoja. Oni su se Ëesto dopisivali i podupirali jedan drugog u vjeri. Gandhi, marljivi prouËavatelj Biblije, ljubio je Krista i Njegovu poruku. Kada je izjavio da “morate biti oliËenje promjene koju æelite vidjeti u svijetu” (Isto, http://www.brainyquote.com/quotes/quotes/m/ mahatmagan109075.html), on je zapravo pozivao svoje sluπatelje da aktivno pokaæu vjeru. Prava vjera u Krista moæe se vidjeti Ëak i preko kulturnih i religioznih granica u djelima vjernih. Istinska vjera u Gospodina potiËe vjernika na akciju. Znamo da je Gospodnje djelo na ovom svijetu da pomogne ËovjeËanstvu u ovozemaljskom sukobu s grijehom i oslobodi nas za æivot koji nam je namijenjen u Njegovom kraljevstvu. U petom poglavlju Jakovljeve poslanice opisuje se Ëisto srce u kojem vjera i djela skladno rade kako bi pomoglo ljudima da prihvate Krista. U 1. Petrovoj 1,22, apostol istiËe tu formulu opisujuÊi ljude koji su posluπnoπÊu istini stekli Ëisto srce puno ljubavi. OpisujuÊi kako vjera i djela Ëine da imamo srce puno ljubavi, on nudi sljedeÊi recept za æivot: “»istim srcem ljubite æarko jedan drugoga.” Da. Gospodnje djelo je ljubav. Pravi Kristovi sljedbenici (Efeæanima 2,8-10) Jedan uspjeπan lijeËnik, koji je bio i aktivan Ëlan svoje crkve, pronaen je mrtav u svojem stanu nakon πto se predozirao psihoaktivnim supstancama. Bio je i ljubitelj pornografije. Ono πto posebno uznemiruje nije samo potpuni nedostatak iskrenosti ovog Ëovjeka, veÊ i Ëinjenica da je tako uæasne stvari njegovao u svojem srcu. Takvo licemjerje je æalosno. KrπÊansko licemjerje je mnoge ljude odvratilo od Boga. Naπa djela trebaju odraæavati Kristova djela. Pravi Kristovi sljedbenici æivjet Êe æivotom sluæbe. ODGOVORITE 1. Koje se metafore moæete sjetiti da biste objasnili odnos izmeu vjere i djela? 2. Tko u vaπem svijetu treba postiÊi pravu krπÊansku iskrenost? 3. Razmiπljajte o Ëinjenici da ste u trenutku kada prihvatite Kristovu milost spaπeni i vaπi su grijesi trajno izbrisani iz vaπe proπlosti kao da ih nikad niste uËinili. ©to poæelite uËiniti kad razmiπljate o toj istini? Craig Mattson, Lake Tapps, Washington, SAD Gospodnje djelo je ljubav. 53 Utorak, 4. studenoga Æivot vrijedan æivljenja SVJEDO»ANSTVO Jakov 2,24 “Takozvana vjera koja ne djeluje u ljubavi, neÊe opravdati nijednu duπu. ‘Vidite’, kaæe apostol, ‘da Ëovjek biva opravdan djelima, a ne samo vjerom’ (Jakov 2,24). Abraham je vjerovao u Boga. Kako znamo da je on vjerovao? Njegova djela svjedoËe o karakteru njegove vjere i njegova mu je vjera uraËunata kao pravednost. U naπe vrijeme mi trebamo Abrahamovu vjeru da rasvijetli tamu koja se spuπta oko nas zaklanjajuÊi drago svjetlo Boæje ljubavi i umanjuje duhovni rast. Naπa bi vjera trebala biti plodonosna jer je vjera bez djela mrtva.” (Ellen G. White, Vjera kojom æivim, str. 119) “Istinska Êe se vjera pokazivati u dobrim djelima, jer su dobra djela plod vjere. Kada Bog djeluje u srcu, a Ëovjek Mu preda svoju volju i surauje s Njim, on Êe pokazivati u svojem æivotu ono πto Bog radi u njemu djelovanjem Svetoga Duha i postojat Êe sklad izmeu namjera srca i praktiËnog æivota. Moramo se odreÊi svakog grijeha kao neËega mrskog πto je razapelo Gospodina æivota i slave i vjernik mora napredovati u svojem vjerskom iskustvu tako πto Êe neprekidno Ëiniti Kristova djela. Jedino stalnom predajom volje i posluπnoπÊu moæe se zadræati blagoslov opravdanja.” (Ellen G. White, Selected Messages, sv. 1, str. 397) “Oni koji su opravdani vjerom moraju imati srce spremno da ostane na Gospodnjem putu. Dokaz je da Ëovjek nije opravdan vjerom ako njegova djela ne odgovaraju onome πto ispovijeda. Jakov kaæe: ‘Vidiπ li da je vjera zajedniËki djelovala s njegovim djelima i da je vjera uz pomoÊ djelâ postala savrπena?’ (Jakov 2,22)” (Isto) “Prava vjera pokazuje se u svetom æivotu. ‘BuduÊi da nas je Bog spasio, vrπimo svoja djela tako da ih On moæe prihvatiti. Jesi li bogat? Neka tvoja dobra sluæe potrebama siromaπnih. Jesi li siromaπan? Neka tvoja sluæba bude prihvatljiva za bogate. Ako tvoj rad koristi samo tebi, onda je sluæba koju misliπ da vrπiπ Bogu laæna.’” (Ellen G. White, Velika borba, str. 119,120) ODGOVORITE 1. Osmislite neku svakidaπnju aktivnost koja Êe javno i otvoreno izraæavati vaπu vjeru u Boga. Neka ta navika s vremenom preraste u vjerski obiËaj. 2. Koji vas pojedinac nadahnjuje na vaπem krπÊanskom putu? ©to vas u vezi s tom osobom najviπe nadahnjuje? Vidite li te osobine i u sebi? M. Lizzette Mattson de Harper, Lake Tapps, Washington, SAD “Prava vjera pokazuje se u svetom æivotu.” 54 Srijeda, 5. studenoga Vjera usavrπena pomoÊu djela PRIMJENA Efeæanima 2,8-10; Jakov 2,18.26 Jednog dana probudio sam se s paradoksalnom idejom koja mi je pomogla da razumijem sebe i objasnim Boæju rijeË drugima. Evo pitanja koje me je muËilo: Kada dva teksta u Bibliji naizgled proturjeËe jedan drugom, koji je ispravan? Shvatio sam da je odgovor: oba. Bog nikad ne govori neπto πto nije istinito. Zaπto onda imamo rasprave na temu “spasenje vjerom ili spasenje djelima”? Koji je stav ispravan? Moj odgovor je: oba! To je upravo ono πto tvrdi i tekst u Jakovu 2,26. Potrebna nam je i vjera i djela da bismo ispunili Boæji plan u svojem æivotu, jer vjera bez djela nije nikakva vjera. Kako to onda moæemo primijeniti u svojem æivotu? Bog nas je stvorio za dobra djela. On æeli da budemo izvrπitelji rijeËi, a ne samo sluπatelji. Ali da bismo bili i izvrπitelji i sluπatelji, moramo prvo imati potpuno povjerenje u Njega. To je smisao svega. Naπ Gospodin vidi kraj od poËetka. On poznaje stazu koja Êe se naÊi pred nama i smjer kojim smo odluËili krenuti u svojem æivotu. Kada se u potpunosti predamo Kristu, djelo koje je On planirao za nas bit Êe prirodan ishod te predaje. Sveti Duh Êe nas osnaæiti i nadahnuti da dobra djela postanu naπe svakidaπnje iskustvo s Bogom. Primite se posla! Moæete iÊi u πkolu, polagati ispite i postati izuzetno obrazovani na odreenom podruËju, ali ako ne potraæite posao nakon diplomiranja, kakva je korist od znanja koje ste stekli? To moæemo primijeniti na odnos vjere i djela. PoËivajte na temelju svoje vjere u Gospodina, ali zatim radite u Njegovoj sluæbi. Ne budite nevaljali! Nikad ne Ëinite niπta iz koristoljublja. Divno je Ëiniti dobro! Vaπa dobra djela mogu vam donijeti priznanje pa Ëak i slavu, ali u tome leæi kuπnja da postanete oholi i hvalisavi zbog onog πto ste postigli. Nikad ne gubite iz vida Ëinjenicu da su vaπa dobra djela zajedniËki napor vas i Gospodina. Kada vas netko pohvali zbog vaπih dobrih djela, odajte priznanje svojem Voi. ODGOVORITE Osvrnite se oko sebe. Koje vam se prilike pruæaju da budete od koristi drugima? ©to Bog æeli da uËinite u vezi s tim? Chrystal Clemens, Puyallup, Washington, SAD Nikad ne Ëinite niπta iz koristoljublja. 55 »etvrtak, 6. studenoga Samo ako vjerujete! MI©LJENJE Jakov 2,18 Biblija jasno uËi koje vrijednosti trebaju oblikovati naπe ponaπanje. Naπe spasenje ovisi o pokajanju i vjeri u Krista. U Jakovljevo vrijeme neki su propovijedali da je vjera sve πto je potrebno da bismo bili spaπeni. Jakov je, meutim, bolje razumio taj problem kad je pisao: “Naprotiv, reÊi Êe netko: Ti imaπ vjeru, a ja imam djela. Dokaæi mi svoju vjeru odvojeno od djela, a ja Êu tebi dokazati svoju vjeru djelimâ!” (Jakov 2,18) “NemoguÊe je pokazati vjeru neovisno o djelima jer Êe se vjera, koja je u naËelu stav uma, uvijek otkrivati u vanjskom ponaπanju. Ali onaj tko pokazuje nedostatak dobrih djela, time takoer pokazuje i odsutnost istinske vjere.” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 7, str. 522) Jednom je neki Ëovjek priπao Isusu i rekao: “‘UËitelju, πto dobro moram Ëiniti da postignem æivot vjeËni?’ ‘Zaπto me pitaπ o onome πto je dobro? — odgovori mu. — Samo je jedan Dobri. Ako hoÊeπ uÊi u æivot, vrπi zapovijedi!’” (Matej 19,16.17) “Uzmite za primjer parabolu o bombi. Jednog dana dok je dræao propovijed, pastor je dobio poruku da je netko postavio bombu u crkvi. On je objavio da je bomba podeπena da eksplodira za pet minuta. Svi su izjavili da vjeruju u to i da Êe iziÊi za pet minuta. Pet minuta poslije mogli ste prema njihovom ponaπanju vidjeti da oni koji joπ uvijek sjede u zgradi, razgovaraju i smiju se, oËito nisu povjerovali. Oni koji su napustili zgradu povjerovali su. Jedan Ëovjek odluËio je, uz pomoÊ iskustva koje je stekao u vojsci, pronaÊi bombu i deaktivirati je. Oni koji su bili vani, ne znajuÊi to, zakljuËili su da ni on nije povjerovao jer nije iziπao. On jest povjerovao, jer da nije, ne bi niπta poduzeo. U zakljuËku moæemo reÊi da spasenje poËinje u trenutku kada povjerujemo. Istinska vjera donijet Êe neku vrstu ploda koju ljudi mogu vidjeti. Mi trebamo traæiti taj plod, a ne gledati πto netko radi ili ne radi.” (“Salvation by Faith Alone”, http://biblefacts.org/bible/salfaith.html) Pravi krπÊani neÊe odbaciti Boæje zapovijedi. Djelovanjem Svetoga Duha, oni Êe teæiti da Ëine ono πto Bog kaæe. BuduÊi da Ga ljube, oni Êe dræati zapovijedi. ODGOVORITE Otkriva li neπto u vaπem ponaπanju da ste se priklonili ideji da vas vjera u Krista oslobaa posluπnosti Boæjem zakonu? Sambani Mondiwa, Lilongwe, Malavi Pravi krπÊani neÊe odbaciti Boæje zapovijedi. 56 Petak, 7. studenoga Pokazivati vjeru na djelu ISTRAÆIVANJE Mihej 6,8 ZAKLJU»AK ©to su prema vaπem miπljenju ljudi primjeÊivali kod Isusa dok se druæio s njima? Kako biste æeljeli da izgleda vaπe putovanje s Njim? Kada vas ljudi gledaju ili promatraju izdaleka, πto biste æeljeli da vide ili primijete na vama? HoÊe li vidjeti vjeru bez djela, dakle vjeru koja se sastoji samo od pravila: Ëini ovo, ne Ëini ono? Ili Êe vidjeti vjeru koja se ogleda u dobrim djelima potaknutim djelovanjem Svetoga Duha? Vaπi odgovori na ta pitanja pokazat Êe je li vaπa vjera æiva ili mrtva! RAZMOTRITE u »itajte tekst u Izaiji 58,6-11 ili Miheju 6,8 svakog dana tijekom jednog tjedna. Koje vam nove misli naviru svaki put kad proËitate tekst koji ste izabrali? Na koja vas dobra djela taj tekst navodi? u Potraæite na internetu kako Ëinjenje dobrih djela doprinosi boljem zdravlju. u Promatrajte izlazak sunca svakog dana u tjednu. Pritom se molite Bogu da vam pokaæe kako moæete nekome pomoÊi tog dana. u Pomozite nekom starijem paru u vrtu, ili samohranom roditelju u kuÊnim poslovima. u Posluπajte jednu ili obje izvedbe pjesme “Because I Have Been Given Much”: http://www.youtube.com/watch?v=vuyId4VTotA; Kako vas ta pjesma nadahnjuje da imate djelotvornu vjeru? u Napiπite poruku ili poπaljite razglednicu Ëlanovima crkve koji su u bolnici ili su odsutni zbog nekog drugog razloga. POVEÆITE Luka 13,10-15; GalaÊanima 6,1.2. Put Kristu, “Æivot i rad”, str. 80—87; 36. izd. “Volunteering: How Helping Others Helps You”, https://bigfuture.collegeboard.org/get-started/outside-the-classroom/volunteering-how-helping-others-helps-you. Lyn Brewer, New York City, SAD 57 Pouka 7 8.—15. studenoga 2014. Ukrotiti jezik “Tvoje Êe te rijeËi opravdati, tvoje Êe te rijeËi osuditi.” (Matej 12,37) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, Zagreb 2014., str. 276—284 58 Subota, 8. studenoga NauËi ukrotiti jezik UVOD Jakov 3,6 Izgubila sam strpljenje. Nisam to viπe mogla podnijeti i neπto je puklo u meni. Potiskivala sam gnjev tako dugo da me je ta sitnica gurnula preko ruba moje potisnute frustracije. Moja cimerica je upotrijebila “pogreπnu” vreÊicu za smeÊe. Ja sam je zgrabila i povikala: “To nije vreÊa za smeÊe!” Uvijek neka takva glupa sitnica izazove izljev naπeg gnjeva. Vrijeme je prolazilo i ja sam izbjegavala govoriti o svojim povrijeenim osjeÊajima kojima je ona bila uzrok. Ne razumijevajuÊi zaπto sam uvijek tako loπe volje, ona me je jedne veËeri otvoreno pitala zaπto se tako ponaπam prema njoj. Na kraju sam joj rekla neke stvari zbog kojih sam poslije poæalila. U svojem bijesu i frustraciji dopustila sam da moje rijeËi postanu oπtre kao noæ. Nakon tog iskustva mnogo sam jasnije shvatila da moram njegovati iscjeljujuÊe rijeËi — prvo u odnosu prema sebi, a zatim prema mojoj cimerici i ostalim stanarima koji su bili povrijeeni rijeËima kojima sam se ja neoprezno razbacivala. Tekst u Jakovu 3,6 glasi: “I jezik je vatra. On postaje cio opaki svijet meu naπim udovima. Kalja svu naπu osobu i, zapaljen od pakla, zapaljuje sav naπ æivot.” To su snaæne rijeËi za tako siÊuπan dio naπeg tijela. Meutim, taj redak savrπeno opisuje ono πto se te veËeri dogodilo izmeu moje cimerice i mene. Naπe nekad sretno prijateljstvo izgorjelo je u vatri koja nas nije zbliæila. Naprotiv, uniπtila je naπe uzajamno povjerenje — samo zato πto joπ uvijek nisam bila nauËila koliko je vaæno ukrotiti jezik. SreÊom, Krist djeluje kao iscjelitelj, Ëak i kada naπe rijeËi djeluju razorno. Uz pomoÊ savjetovanja i mnogo molitve, moja cimerica, ostali stanari i ja uspjeli smo se pomiriti. To se nije dogodilo preko noÊi, ali naπe prijateljstvo i uzajamno povjerenje poËelo je ponovno rasti. I upravo su rijeËi odigrale glavnu ulogu u naπem ponovnom zbliæavanju. Joπ uvijek se jasno sjeÊam te noÊi kada sam od srca izgovorila te rijeËi pred njom — rijeËi isprike zbog svojeg ponaπanja i rijeËi poπtovanja prema njoj. Ona je takoer iznijela svoje miπljenje. Nalazile smo se u istoj sobi u kojoj smo se posvaale, samo πto ovaj put nismo povreivale jedna drugu svojim rijeËima. Umjesto toga, naπe rijeËi su sada obnovile prekinuto prijateljstvo. KroÊenje jezika vjerojatno je jedna od najteæih lekcija koje Êemo mi kao ljudi morati nauËiti u æivotu. Zahvalna sam Bogu πto tu lekciju nisam nauËila po cijenu gubitka drage prijateljice i sestre u Kristu. Suzanne Ocsai, Ooltewah, Tennessee, SAD Krist djeluje kao iscjelitelj, Ëak i kada naπe rijeËi djeluju razorno. 59 Nedjelja, 9. studenoga Snaga RijeËi LOGOS Psalam 119,105; Luka 9,51-56; Jakov 3,1-12 Snaga Boæje rijeËi (Psalam 119,105) U Psalmu 119,105 Ëitamo kako nam Boæja rijeË pomaæe da se orijentiramo u æivotu. Iako je Sveto pismo napisano prije viπe tisuÊa godina, mudrost koja se u njemu nalazi nadilazi vrijeme. Duboko razmiπljanje o Boæjoj rijeËi vaæan je naËin razvijanja odnosa s Kristom. To se ne odnosi na povrπno Ëitanje ponekog poglavlja tu i tamo. To podrazumijeva da to πto Ëitamo primimo k srcu i primijenimo u æivotu. Razmiπljati moæemo dok pjevamo, molimo se ili jednostavno πetamo prirodom u subotu poslijepodne. Jedna od mnogih prednosti svjesnog izgraivanja odnosa s Bogom jest πto preko Njegove RijeËi saznajemo da nas Bog, πto god nam se u æivotu dogodilo, vodi i πtiti u dobrim i loπim vremenima. Budi odgovoran za ono πto govoriπ (Jakov 3,1.2) Jakov upozorava da se voe u crkvi trebaju dræati uzviπenih mjerila. On jasno napominje da voe ne trebaju samo pouËavati istinu, veÊ je moraju i pokazivati u svojem svakidaπnjem æivotu. Bog jasno kaæe i u Mateju 5,19 da Êe se voe u crkvi smatrati odgovornima za ono πto pouËavaju. Mnogi teæe za vodeÊim poloæajima iz dobrih namjera. Meutim, kako vrijeme prolazi, oni dopuπtaju da ponos i sila zauzmu mjesto mira i molitve. Neprekidno traæenje Boæje volje i ponizno vladanje vaæno je za one koji zauzimaju znaËajne poloæaje u crkvi. Jakov istiËe da Êemo se svi u jednom trenutku spotaknuti i da Êe nam suditi ne samo Bog, veÊ i drugi ljudi. Zbog toga je vaæno da budemo svjesni kako se ponaπamo. Mi posebno trebamo pokazati Krista onima koji Ga ne poznaju. Moæda Êemo biti jedini primjer Krista koji Êe oni ikada vidjeti. Kao krπÊani, automatski smo pozvani da imamo uzviπenija mjerila. »ak i ako ne zauzimamo neki visok poloæaj u crkvi, bit Êemo smatrani odgovornima zbog naËina na koji se ophodimo prema drugima i predstavljamo Krista. “Komu je mnogo dano, od njega Êe se mnogo traæiti; komu je mnogo povjereno, od njega Êe se viπe iskati.” (Luka 12,48) Pripitomite svoj jezik (Luka 9,51-56; Jakov 3,2-5) Jakov dalje opisuje moÊ koju ima jezik. Prvo se koristi dvjema analogijama da bismo razumjeli koliko je jezik moÊan, usprkos tome πto je tako mali dio naπeg tijela. Baπ kao πto nam se konj pokorava kad mu stavimo uzde i kao πto se brodom upravlja uz pomoÊ kormila, tako i na smjer kojim Êe krenuti naπ æivot u velikoj mjeri utjeËu rijeËi koje izlaze iz naπih usta. RijeËi koje izgova- 60 ramo ne utjeËu samo na nas, veÊ i na one koji nas okruæuju. Jezik, mali miπiÊ u naπim ustima, prenosi naπe misli i osjeÊaje koji mogu donositi πtetu ili blagoslov. Vaæno je imati na umu da Ëesto sitnice u naπem æivotu mogu imati najveÊi utjecaj. Mi se trebamo ugledati na Krista u svemu πto govorimo i u naËinu na koji to govorimo. “VeliËina πume nije nikakvo jamstvo da je ne moæe uniπtiti mali plamen. Isto tako, najvaæniji posao pojedinca ili cijele crkve mogu ugroziti sile koje pokreÊe samo jedan kritiËki jezik.” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, 2. izd., sv. 2, str. 526) SljedeÊi put kad budete u kuπnji da nekog ogovarate, sjetite se da sitnice Ëesto na kraju prerastu u neπto krupno. Blagoslovi i prokletstva (Jakov 3,9-12) Jeste li se kada pred odreenom skupinom ljudi ponaπali na jedan naËin, a onda pred drugima na drastiËno drugaËiji naËin? U Jakovu 3,9-12 saznajemo da Bog vidi kako se pretvaramo pred dugima. Njega ne moæemo zavarati. Krist oËekuje od nas kao krπÊana da se prema svakome odnosimo s poπtovanjem i ljubavlju. Bog ne moæe blagosloviti one koji ne pokazuju Kristovu ljubav prema onima koji Ga ne poznaju. Njegov pogled prodire kroz “okreËene zidove” naπeg srca. “Usprkos tome πto je teπko ukrotiti jezik, Gospodin Êe djelovati u naπu korist ako Mu predamo svoju volju. Prije nego πto obuzdamo jezik, moramo prvo pokoriti svoje misli... ali da bi upravljao mislima, Ëovjek prvo mora predati svoje srce Bogu.” (Isto, str. 527) Kada sljedeÊi put u trenutku gnjeva doete u kuπnju da uputite oπtre rijeËi nekom bratu ili sestri u Kristu, sjetite se da je i ta osoba takoer Boæje dijete kao i vi. Postavite sebi izazov da u tjednima koji dolaze govorite lijepo o svojoj braÊi i sestrama u Kristu. Umjesto da kritiziramo jedni druge, hvalimo Boga zajedno — svojim rijeËima i djelima. ODGOVORITE 1. Mislite li da je Jakovljev opis jezika toËan? Zaπto? 2. Danas se u svijetu oËekuje da se Ëovjek zalaæe za sebe i da bude pun samopouzdanja do granice agresivnosti. Kako mi kao krπÊani moæemo pokazati samopouzdanje na ljubazan i ponizan naËin? Kendra Avila, Nashville, Tennessee, SAD Njegov pogled prodire kroz “okreËene zidove” naπeg srca. 61 Ponedjeljak, 10. studenoga RijeË “mudrima” SVJEDO»ANSTVO Jakov 3,1.2 Jedna od najteæih æivotnih lekcija jest da nauËite prihvatiti kritiku, posebno ako ona dolazi od iste osobe koju vi kritizirate. Kao krπÊanima teπko nam je priznati da smo izabrali pogreπne rijeËi. Ponekad se nosimo s tim πto nas ljudi koji ne pripadaju istoj vjerskoj zajednici pogreπno razumiju. S druge strane, katkad moæemo uËiti od onih koji ne vjeruju na isti naËin kao i mi. Trebali bismo znati kada je u redu citirati Bibliju, a kada ne, ovisno o situaciji i prisutnima. Isus je najbolji primjer kada govorimo o mudrom izboru rijeËi pri obraÊanju razliËitim tipovima ljudi. On se kretao meu carinicima, lopovima, prostitutkama, muπkarcima, æenama, djecom, saducejima i farizejima. Iako je bio Bog, nikad nije izgovarao rijeËi na arogantan naËin. “Govor je jedan od velikih Boæjih darova. To je sredstvo kojim se izraæavaju namjere srca. Jezikom se molimo i slavimo Boga. Jezikom uvjeravamo i nagovaramo. Jezikom tjeπimo i blagoslivljamo, umirujemo izmuËenu, ranjenu duπu. Jezikom moæemo objaviti Ëuda Boæje milosti. Ali jezikom moæemo izgovarati i izopaËenosti, rijeËi koje ujedaju kao guja. Jezik je mali organ, ali rijeËi koje on oblikuje imaju veliku moÊ. Gospodin kaæe: ‘Ali jezika nitko od ljudi ne moæe konaËno ukrotiti.’ On je okretao narod protiv naroda i izazivao rat i krvoproliÊe. RijeËi su Ëesto izazivale poæar koji je bilo teπko ugasiti. One su donosile radost i sreÊu mnogim srcima. A kad su izgovorene po Boæjem nalogu — ‘Kaæi im rijeËi moje’ — Ëesto izazivaju æalost koja vodi u pokajanje.” (Ellen G. White, The Voice in Speech and Song, str. 18) Vrijeme je da mi krπÊani prestanemo dijeliti duhovne savjete zatvorenih oËiju. Moramo ih otvoriti i osvrnuti se na ono πto je Bog uËinio za nas, jer smo svi osloboeni od neËega. “Jer su svi sagrijeπili i liπeni su Boæje slave.” (Rimljanima 3,23) ODGOVORITE 1. ©to vam izraz “birajte rijeËi” znaËi u duhovnom smislu? 2. Kako odreene fraze koje mi izgovaramo utjeËu na nekoga tko nije krπÊanin? Lauren Foster, Arlington, Teksas, SAD “Govor je jedan od velikih Boæjih darova.” 62 Utorak, 11. studenoga Kada je bolje πutjeti DOKAZ Jakov 3,3-10 »vrst, ali mali, jezik je moÊan miπiÊ koji moæe izazvati veliku πtetu. On vam moæe potpuno promijeniti raspoloæenje ili izazvati razdor u vaπim odnosima s drugima. Tekst u Jakovu 3,5.6 kaæe da je jezik kao vatra. Siguran sam da ste veÊ Ëuli od svojih roditelja, djeda i bake, ili Ëak prijatelja da trebate “dobro razmisliti prije nego πto neπto kaæete”, ili paziti koje Êete rijeËi izgovoriti jer ih viπe neÊete moÊi povuÊi. Ja mogu potvrditi da su obje ove opomene itekako vaæne. Kada ste ljuti na nekog tko vam je uËinio neπto naæao ili je rekao neπto ruæno vama ili o vama, trebate li se osvetiti i vratiti istom mjerom? Ne! “Ne vraÊajte zlo za zlo, ni uvredu za uvredu.” (1. Petrova 3,9) Ponekad je najbolje ne reÊi niπta. Ne dopustite da vas gnjev svlada jer Êete reÊi neπto zbog Ëega Êete poslije æaliti. ©to dobivate ili postiæete kad uzvratite istom mjerom? Apsolutno niπta. Jedna mlada æena roena je s poremeÊajem zbog kojeg ne moæe postiÊi odgovarajuÊu teæinu. Dok je jednog dana pretraæivala internet, naiπla je na link na kojem se nalazila njezina fotografija. Link je upuÊivao na videosnimku od osam sekundi koja prikazuje nju iz vremena kad je imala jedanaest godina. Snimku je pogledalo viπe od Ëetiri milijuna ljudi koji su ostavili tisuÊe uvredljivih komentara. ProËitala je sve i bila u kuπnji da ljutito odgovori. “Nisam znala πto bih im rekla, ali sam æeljela da se osjeÊaju loπe”, kazala je. Meutim, shvatila je da time neÊe niπta postiÊi. Zato je sve prepustila Bogu (http://www. youtube.com/watch?v=R0OV92Yyl20). Kao krπÊani, suoËavat Êemo se s izazovima i teπkoÊama koje nastaju kada drugi govore ruæno o nama. Morat Êemo nauËiti da niπta ne kaæemo i da sve prepustimo Bogu. Mada je to lakπe reÊi nego uËiniti, moæemo nauËiti od Isusa kako da se postavimo u takvim situacijama. “On koji vrijean nije zauzvrat vrijeao, muËen nije prijetio, nego je to prepuπtao pravednomu Sucu.” (1. Petrova 2,23) Povjerite se Njemu i On Êe vam pomoÊi da ukrotite svoj jezik. ODGOVORITE 1. Zbog Ëega je, po vaπem miπljenju, lakπe reÊi neπto negativno nego pozitivno o nekome? 2. Koliko se morate boriti sa sobom da ne uzvratite istom mjerom nekome tko je neugodan prema vama? Adwoa Abrah, Annapolis, Maryland, SAD Ponekad je najbolje ne reÊi niπta. 63 Srijeda, 12. studenoga Moæe li se jezik pripitomiti? PRIMJENA Matej 12,33-37 Koliko puta ste u nastupu ljutnje izgovorili neπto πto niste mislili? Koliko puta ste u sebi ponovili uvredljive rijeËi koje vam je netko uputio? To negira izreku: “Motka i kamenje mogu mi slomiti kosti, a rijeËi me ne mogu povrijediti.” Jakov nas upozorava koliko jezik moæe biti opasan. On ga opisuje kao neπto zlo i otrovno (Jakov 3,8). RijeËi sadræe silu koja Ëovjeka moæe uzdiÊi ili uniπtiti. Uvredljive rijeËi mogu pokrenuti buru osjeÊaja i utjecati na to da obiËno neslaganje preraste u pravi pakao. Ako negativne rijeËi ostavljaju gorak ukus, zaπto ih izgovaramo? Kada neπto izgovorimo, to viπe ne moæemo povuÊi. Dakle, kako moæemo ukrotiti jezik? Vaæno je da zastanemo, razmislimo i pomolimo se prije nego πto odgovorimo. Imajmo na umu da “blag odgovor ublaæava jarost, a rijeË osorna uveÊava srdæbu” (Izreke 15,1). Dok je bio na Zemlji, Krist je birao rijeËi. Nikad nije ogovarao niti se ruæno izraæavao i uvijek je slavio svojeg Oca biranim rijeËima. Boæja rijeË ohrabruje i smiruje. Ona daje mudrost i blagost duπi. Dok prouËavamo Kristov primjer, vidimo da je moguÊe pripitomiti jezik. Evo nekih naËina kako to moæemo postiÊi: 1. Uvijek imajmo na umu da trebamo birati rijeËi, Ëime slavimo Boga. Usvojimo Davidov moto iz Psalma 34,2: “Blagoslivljat Êu Jahvu u svako doba, njegova Êe mi hvala biti svagda na ustima!” Kontraproduktivno je blagoslivljati Boga, a ljude proklinjati istim jezikom (Jakov 3,8-10). 2. Imajmo na umu da su naπe rijeËi proizvod naπih misli. Krist je bio kuπan u svemu kao i mi, ali nije sagrijeπio. To znaËi da neËista misao nikad nije proπla kroz Njegov um. Kada osjetimo da nailaze negativne misli, moramo ih svjesno preusmjeriti na Njega. “… sve πto je Ëestito, πto je diËno, πto je pravedno, πto je nevino, πto je ljubezno, πto je na dobru glasu, i sve πto je kreposno i hvale vrijedno, to neka bude sadræaj vaπih misli!” (Filipljanima 4,8) 3. Traæimo od Boga da nam pomogne da prebivamo u Njemu. Molimo Ga za vodstvo. Naπa molitva treba uvijek biti: “Moje ti rijeËi omiljele i razmiπljanje srca moga pred licem tvojim, Jahve, hridi moja, otkupitelju moj!” (Psalam 19,15) ODGOVORITE 1. Kako naπ izbor rijeËi utjeËe na naπe spasenje? 2. ©to je Pavao mislio kada je pisao: “Uistinu je æiva i djelotvorna rijeË Boæja. Ona je oπtrija od svakoga dvosjeklog maËa …” (Hebrejima 4,12)? Sarah Andrews, Mount Dora, Florida, SAD 64 »etvrtak, 13. studenoga Efekt motke i kamenja MI©LJENJE Jakov 3,1.2 Je li vam poznata izreka: “Motka i kamenje mogu mi slomiti kosti, a rijeËi me ne mogu povrijediti”? Ne znam odakle ona potjeËe, ali ako je primijenimo, to katkada moæe smiriti naπe osjeÊaje kada nas netko verbalno povrijedi. IroniËno je da nas rijeËi povreuju i da πteta koja potjeËe od grubih rijeËi moæe vrlo loπe utjecati na naπu obitelj, prijatelje, pa Ëak i neprijatelje. Meutim, kao krπÊani pozvani smo da æivimo po viπim mjerilima. Oni koji tvrde da slijede Krista trebaju dokazati tu tvrdnju u svojem æivotu. Kristova najveÊa zapovijed u osnovi je da ljubimo i Boga i ljude (Matej 22,36-40). U pouci za ovaj tjedan vidjeli smo kako rijeËi mogu biti moÊne i da ih, kada jednom iziu iz naπih usta, koliko god se trudili, ne moæemo viπe povuÊi. Ako moæda smatrate da rijeËi ipak nisu tako moÊne kao πto ljudi tvrde, sjetite se kako je Bog, prigodom stvaranja, dozvao Zemlju u postojanje silom svojih rijeËi. Nadalje, On æeli da mi oblikujemo æivot Njegove djece tako πto Êemo govoriti rijeËi ohrabrenja i ukora s ljubavlju — rijeËi koje pomaæu. Koliko je samo kontraproduktivno blagoslivljati Boga, a onda istim ustima proklinjati Njegov narod! Krist æeli da ljubimo jedni druge i da jedni drugima pomaæemo kako bismo svakog novog dana postajali sve sliËniji Njemu. »ak i kada je izgovarao oπtre rijeËi, On nije vrijeao. On je ukoravao svoju obitelj s ljubavlju. Trebali bismo uËiti od svojeg UËitelja i tako koristiti svoje rijeËi da πto veÊi broj ljudi uputimo na Njega. Razmislite o tome. Biste li æeljeli biti u druπtvu ljudi koji tvrde da su krπÊani, a svaki put kad ih sretnete govore neπto ruæno drugim ljudima — ili o njima? Neka vaπe rijeËi budu kanal koji Êe ljude voditi Kristu. Koristite svoje rijeËi ne samo da biste izrazili ljubav koju osjeÊate prema Bogu, veÊ i da biste blagoslovili Njegov narod. ODGOVORITE 1. Kako se koristite rijeËima u svakidaπnjem æivotu? 2. Kako moæete ljude ukoravati u ljubavi, umjesto da ih osuujete? Dawnette Chambers, Austin, Teksas, SAD Neka vaπe rijeËi budu kanal koji Êe ljude voditi Kristu. 65 Petak, 14. studenoga “Jezik svoj od zla suspreæi” ISTRAÆIVANJE Psalam 34,14 ZAKLJU»AK Kad sam bila mlada, nauËila sam pjesmu suvremenog krπÊanskog skladatelja Stevea Greena koja je glasila “»uvaj jezik svoj od zla ... i usne svoje da ne govore laæ. »uvaj jezik svoj od zla, Ëuvaj jezik svoj!” (“Hide Em In Your Heart Vol. 1”, Steve Green. EMI CMG, 2003., http://www.searchquotes.com/quotes/about/ Think_Before_You_Speak/) Sada mi ta jednostavna djeËja melodija padne na um u svakoj situaciji kada sam u opasnosti da me jezik dovede u nepriliku. Pouka za ovaj tjedan podsjeÊa nas da, iako mali, jezik ima veliku moÊ. Naπa je odgovornost kao Boæje djece da Ga predstavljamo u svim svojim odnosima s drugima. Od kljuËnog je znaËenja da nauËimo ukrotiti jezik da bismo mogli biti pravi poslanici nebeskog Kralja. RAZMOTRITE u Napiπite pismo ili nazovite prijatelja s kojim ste imali nesuglasice, paæljivo upotrebljavajuÊi rijeËi da biste ozdravili svoje prijateljstvo. u Ocijenite rijeËi koje koristite na svojem radnom mjestu i kada ste s prijateljima. Napravite listu na koje sve naËine moæete prilagoditi svoje rijeËi i djela tako da njima predstavljate Boga u pravom svjetlu. Zatim poËnite unositi te promjene. u NauËite napamet neki redak iz Pisma koji vas podsjeÊa na moÊ jezika. (U pouci za ovaj tjedan ima mnogo takvih primjera.) Svaki put kad ste u kuπnji da upotrijebite svoj jezik za zlo, ponovite taj redak. u Molite se za svoj odnos s nekom osobom koji je naruπen zbog oπtrog jezika. Pitajte na koji konkretan naËin moæete popraviti taj odnos i postupite na osnovi onoga πto vam Gospodin otkrije. u Napravite skeË ili scenski prikaz koji pokazuje koliko je vaæno vladati svojim rijeËima. Neka ga izvede vaπ subotnjoπkolski razred. Moæete ga i snimiti i postaviti na internet kako bi ga i drugi mogli vidjeti. (Prethodno morate dobiti pristanak ljudi koji se pojavljuju na snimci.) POVEÆITE Matej 12,33-37; Jakov 4; 1. Petrova 2. Ellen G. White, The Adventist Home, str. 434-443. Think Before You Speak Quotes and Sayings, http://www.searchquotes.com/ quotes /about/Think_Before_You_Speak/. Allison Sauceda, Dayton, Ohio, SAD 66 Pouka 8 15.—22. studenoga 2014. Poniznost nebeske mudrosti “Ponizite se pred Gospodinom, i on Êe vas uzvisiti!” (Jakov 4,10) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, Zagreb 2014., str. 285—290 67 Subota, 15. studenoga UVOD ©to vi znate? Nedavno sam od jedne imigrantkinje saznao neπto o povijesti svojeg naroda. Bila je to zanimljiva Ëinjenica, ali ne i neko senzacionalno otkriÊe. Ipak, moja poznanica se uznemirila zato πto ja nisam znao tu trivijalnost. Ona smatra da je dobro poznavanje vlastite nacionalne povijesti Ëvrsto povezano s neËijim identitetom. Promatrano iz odreenog kuta, to naizgled ima smisla. Razumijevanje povijesnih dogaaja moæe doprinijeti izbjegavanju buduÊih pogreπaka. Od mladosti do odrasle dobi mi neprekidno izgraujemo svoju individualnost preko mode, hobija, onoga πto volimo i πto ne volimo, miπljenja i karijere. Zaπto ne bismo povezali svoj identitet i domoljublje sa znanjem? Nikad nisam bio veliki domoljub. Iako sam zadovoljan zemljom u kojoj sam roen, ona me ne odreuje. Ja sam stranac ovdje na Zemlji i molim se da jednog dana vidim svoj pravi dom u nebeskom kraljevstvu. Ali πto ja znam? Znam da nisam uvijek u pravu. Zapravo, Ëesto nisam u pravu. Kada razmjenjujem svoje misli s drugima, ja im stavljam do znanja da moæda grijeπim i da sam spreman sagledati stvari iz druge perspektive. Kada se ljudi raspituju o mojim politiËkim uvjerenjima, uvijek se pitam: “Zaπto?” »esto izgleda da oni oËekuju neku vrstu rasprave. Meutim, ja nisam spreman za to. Nemam potrebu uzdizati sebe dok istodobno verbalno napadam tua uvjerenja. HoÊe li mi Bog suditi na osnovi politiËke stranke kojoj pripadam? Ne. Vjerujem da Êe mi On suditi na osnovi mojeg odnosa s Kristom i moje vjernosti Njemu. Ali πto ja znam? Jedan od mojih prijatelja zahvalio mi je na dobrom savjetu koji sam mu dao nekoliko dana prije. Ne sjeÊam se toËno πto sam mu rekao, ali ako je iπta dobro siπlo s mojih usana, vjerujem da je to doπlo od Boga, a ne od mene. Kada dajem savjete, molim se da oni ne udalje ljude od Boga, veÊ da ih pribliæe Njemu i da nijedna mudrost koju izgovaram ne bude od mene, nego od Gospodina. Mi ne poznajemo vlastito srce i savjeti koje dajemo mogu podsvjesno biti pokrenuti koristoljubljem. Svoje æelje moramo prepustiti Bogu i izuzeti sebe iz jednadæbe. Neki ljudi moæda djeluju mudro, ali ako se ne boje Boga i ne vjeruju Mu, koliko mudri onda mogu biti? Ali πto ja znam? Znam da Êe se Krist, naπ Gospodin i Spasitelj, vratiti i izvrπiti svoj konaËni sud. To znam. Dok budemo prouËavali ovoga tjedna o poniznosti nebeske mudrosti, zapitajte se koliko dobro poznajete Krista, svojega Gospodina i Spasitelja. Anderson Blackman, St. Michael, Barbados HoÊe li mi Bog suditi na osnovi politiËke stranke kojoj pripadam? 68 Nedjelja, 16. studenoga Poboæna poniznost i mudrost DOKAZ Jakov 3,13.17.18 “Tko je meu vama mudar i pametan? Neka dobrim æivljenjem pokaæe djela uËinjena s blagoπÊu koja je vlastita mudrosti!” (Jakov 3,13) Svatko u odreenim trenutcima svojeg æivota æeli biti ili se pretvara da je mudar. Meutim, ono πto mu u tim trenutcima posljednje pada na pamet, jest poniznost. Izgleda da se ta dva pojma uzajamno iskljuËuju. Meutim, prema Jakovu, poboæna mudrost i poniznost idu ruku pod ruku. Hebrejska rijeË kana’ znaËi “biti ponizan, pokoran, podËinjen, oboren, slab, na niæem poloæaju, podvrgnut nekomu” Bible Study Tools.com. Kana’. http:// www.biblestudytools.com/lexicons /hebrew /kjv/ kana.html). To moæe izgledati priliËno loπe ako ne opisuje poniznost pred Bogom i pokoravanje Njemu (2. Ljetopisa 7,14; Izaija 57,15). Na hebrejskom chokma znaËi “mudrost” (The Seventy-day Adventist Bible Dictionary, s.v. “Wisdom”). Odnosi se na “sposobnost zdravog prosuivanja razvijenu na osnovi iskustva, promatranja i razmiπljanja. Mudrost je osobina uvjeæbanog uma, za koju biblijski pisci kaæu da dolazi od Gospodina (Job 28,20.23.27; Psalam 111,10) i koju oni povezuju s posluπnoπÊu Njegovim zapovijedima (Psalam 37,30, 3; Izreke 2,1.2).” (Isto) Takva mudrost je nuæna za donoπenje bilo koje odluke. Kada razmotrimo kana’ i chokma u svjetlu sluæbe Bogu, uviamo da smo pozvani da pokaæemo poniznost i mudrost u rijeËima, æivotu i djelima. Poboæna mudrost i poniznost pomaæu nam da prihvatimo spasenje i naπa ponizna srca Êe pouËavati primjerom na poslu, u crkvi, kod kuÊe, u πkoli. Ponizna mudrost uËinit Êe nas istinski mudrima. Ona Êe se otkriti u naπim uvjerenjima i u naËinu na koji ljubazno, ali ipak Ëvrsto upravljamo svojim æivotom i poslovima. Ona Êe omekπati naπ duh dopuπtajuÊi nam da ono πto trebamo Ëiniti, Ëinimo na miran i promiπljen naËin. Ona nam neÊe dopustiti da budemo arogantni i zli. Mudrost praÊena poniznoπÊu uklonit Êe svaki trag sebiËnosti. ODGOVORITE 1. Smatrate li da je nuæno poznavati Boga da bismo imali mudrost, a ipak bili ponizni? Objasnite svoj odgovor. 2. Ocijenite kako pokazujete poniznu mudrost na poslu, u πkoli, kod kuÊe. 3. Kakve su bile posljedice kad nije bilo poboæne, ponizne mudrosti? Gladys S. Guerrero, Silver Spring, Maryland, SAD Mudrost praÊena poniznoπÊu uklonit Êe svaki trag sebiËnosti. 69 Ponedjeljak, 17. studenoga PraktiËna mudrost LOGOS Jakov 3,13-18; 4,1-3 Poniznost mudrih (Jakov 3,13) Pitanje koje se postavlja u Jakovu 3,13 zasluæuje posebnu pozornost. RijeË “mudar” u ovom retku ne odnosi se na mudrost o kojoj Bog govori kao o ludosti (1. KorinÊanima 1,20). Ona se odnosi na shvaÊanje morala koje se ogleda u praktiËnom ponaπanju. Ljudi koji su istinski mudri neÊe samo priËati o mudrosti i smatrati sebe mudrima. Oni Êe pokazati mudrost u svojem svakidaπnjem æivotu. Ljudi koji posjeduju tu vrstu mudrosti posjeduju i sposobnost razumijevanja Boæje mudrosti koja se moæe steÊi jedino na osnovi iskustva i osobnog odnosa s Njim. Obiljeæje takve mudrosti je poniznost. Ona nije koristoljubiva, arogantna ili uobraæena. Umjesto toga pokorava se Boæjoj sili. Jedan je autor to ovako rekao: “Poniznost, potpuna ovisnost o Bogu je, po samoj naravi stvari, prva duænost i najviπa vrlina stvorenja i korijen svake druge vrline.” (Andrew Murray, Humility: The Beauty of Holiness, str. 12) Dvije vrste mudrosti (Jakov 3,13-18) Mudrost koja je opisana u Jakovu 3,13-16 potjeËe od Sotone. Takva mudrost je koristoljubiva i izaziva gorËinu i zavist. Lucifer je zbaËen zato πto je posjedovao takvu mudrost. “Srce ti se uzoholi zbog ljepote tvoje, mudrost svoju odnemari zbog svojega blaga! Na zemlju te bacih…” (Ezekiel 28,17) Takva zavist moæe nas navesti da se odreknemo Isusa. Takva zavist je vjerske voe Isusovog vremena potaknula da Ga ubiju (Ivan 11,47-53). Za razliku od toga, Boæja mudrost je “prije svega Ëista, zatim mirotvorna, blaga, dobrohotna, puna milosra i dobrih plodova, postojana i iskrena” (Jakov 3,17). Takva mudrost donosi pljusak blagoslova onome tko je primi. Ona raa dobar plod. Ona govori i Ëini ono πto je pravo. U njoj nema sebiËnih interesa i sukoba. Uzrok sukoba i svaa (Jakov 4,1-3) Zbog ljudske “poæude” dolazi do sukoba i svaa Ëak i meu vjernicima. GrËka rijeË prevedena kao “poæuda” sliËna je naπoj rijeËi hedonizam, koja oznaËava pogled na svijet prema kojem je zadovoljstvo glavna svrha æivota (T. D. Lea, New Testament Commentary: Hebrews, James, sv. 10, str. 318). Tekst u Luki 8,14 koristi istu rijeË kada opisuje ljude koji sluπaju Boæju rijeË, ali onda “joπ na putu zaguπe tjeskobne brige, bogatstvo i sjetilni uæici te ne donose zrelih plodova”. I vjernici se bore s tim, ali hvala Bogu koji nas moæe izbaviti od takvog ponaπanja. “Poæuda” se odnosi na neπto πto æarko æelimo ili na zavist zbog neËega πto ne moæemo imati. To vrlo Ëesto nije dobro za nas. U 2. i 3. retku Jakov iznosi 70 dvije zapanjujuÊe istine: (1) njegovi Ëitatelji nemaju zato πto ne traæe, i (2) “molite, ali ne dobivate, jer molite s greπnom nakanom: da to potroπite u svojim poæudama”. Kada traæimo neπto od Boga, to treba biti u skladu s Njegovom voljom. U suprotnom, On ne moæe odgovoriti na naπe molitve (1. Ivanova 5,14.15). Predati se Bogu (Jakov 4,7-10) Da bismo se predali Bogu, svoju volju moramo pokoriti Njegovoj. To Êemo postiÊi kad cijelim svojim srcem i umom povjerujemo da je On daleko moÊniji, mudriji i iskusniji nego πto Êemo mi ikada biti. Odupirati se avlu znaËi predati Bogu svoju sklonost grijehu. Posluπnost Njegovoj RijeËi i svakidaπnje razmiπljanje o njoj pomoÊi Êe nam u trenutcima kada nas Sotona kuπa. Isus se svaki put kada Ga je avao pokuπao napasti na svoj lukav naËin branio rijeËima: “Pisano je.” (Matej 4,1-11) Pribliæiti se Bogu znaËi pristupiti Mu u poniznosti, odavanjem hvale i Ëasti. Kad se mi pribliæimo Njemu, i On Êe se pribliæiti nama. U tom procesu mi uËimo hodati u novini æivota jer se gledanjem mijenjamo (Rimljanima 8,9; 2. KorinÊanima 3,18). Boæja svetost pomaæe nam da uvidimo svoju potrebu za oËiπÊenjem od grijeha. Psalmist je pisao: “Tko Êe uziÊi na Goru Jahvinu, tko Êe stajati na svetom mjestu njegovu? Onaj u koga su ruke Ëiste i srce neduæno: duπa mu se ne predaje ispraznosti, i ne kune se varavo. On blagoslov prima od Jahve i nagradu od Boga, Spasitelja svoga.” (Psalam 24,3-5) Jakov nas poziva da oËistimo svoje ruke i srce, πto je jedino moguÊe kada svoj æivot predamo Bogu. Jakov zakljuËuje ovaj odlomak zapovijeu: “Ponizite se pred Gospodinom, i on Êe vas uzvisiti!” (Jakov 4,10) Usporedba o farizeju i cariniku slikovito doËarava ovu zapovijed (Luka 18,9-14). Carinik, na koga se gledalo kao na velikog greπnika, bio je ponizan i spreman da se pokori Bogu i na taj naËin pokazao da je mudriji od farizeja koji, iako su ga svi smatrali Ëovjekom vjere, nije imao poniznosti u svojem srcu. Oholost je prouzroËila njegov pad. Prema tome, carinik je bio mudriji jer se pribliæio Bogu u poniznosti i predaji. ODGOVORITE 1. Na koji naËin vi pokazujete boæansku mudrost? 2. Kako predaja Bogu dovodi do promjene karaktera? Juan Cabrera, Burtansville, Maryland, SAD Oholost je prouzroËila njegov pad. 71 Utorak, 18. studenoga Djetinja poniznost SVJEDO»ANSTVO Jakov 4,10 “‘Kako budete mjerili, onako Êe se i vama mjeriti.’ ‘Jer onoga koji ne bude iskazivao milosra zadesit Êe sud bez milosra.’ Bog ne daje pomilovanje onome Ëije pokajanje ne vodi poniznosti i Ëija se vjera ne oËituje ljubavlju da bi oËistila duπu. Mi trebamo prouËavati primjer Onoga koji je bio krotak i ponizan, i koji, kada su Mu se rugali, nije uzvraÊao ruganjem. Pravi krπÊanin neÊe se prepuπtati osvetoljubivom duhu. Roditelji trebaju uËiti svoju djecu da strpljivo podnose uvrede. UËite ih tom Ëudesnom pravilu koje nalazimo u Gospodnjoj molitvi — da trebamo opraπtati drugima da bi nam bilo oproπteno. Onome tko posjeduje Kristov Duh nikad neÊe biti teπko oprostiti.” (Review and Herald, 7. svibnja 1895.) “Iznosim pred vas æivot naπeg boæanskog UËitelja, pun samoodricanja, poniznosti i poærtvovnosti. VeliËanstvo Neba, Kralj slave ostavio je svoje bogatstvo, sjaj, poËasti i slavu da bi spasio greπnog Ëovjeka, spustio se do æivota punog poniæenja, siromaπtva i srama. ‘Koji namjesto odreene mu radosti podnese kriæ ne mareÊi za sramotu.’ O, zaπto smo tako osjetljivi na kuπnje i predbacivanje, na sramotu i patnje, kad nam je naπ Gospodin ostavio baπ takav primjer? Zar moæemo oËekivati ulazak u radost svojega Gospodara ako ne æelimo podnositi patnje kao πto je On podnosio? ... Moje srce govori: Æelim dijeliti s Kristom Njegove patnje kako bih na kraju sudjelovala i u Njegovoj slavi. Boæja istina nikad nije bila popularna u svijetu. Tjelesno se srce protivi istini. Zahvaljujem Bogu πto se moramo odreÊi ljubavi ovoga svijeta, taπtine srca i svega πto vodi u idolopoklonstvo da bismo mogli biti sljedbenici »ovjeka s Golgote. Svijet nikada neÊe voljeti niti poπtovati one koji se pokoravaju istini. S usana boæanskog UËitelja, dok se u poniznosti kretao meu ljudskom djecom, siπle su sljedeÊe rijeËi: ‘Tko hoÊe iÊi za mnom, neka ... uzme svoj kriæ i neka me slijedi.’” (Ellen G. White, Testimonies for the Church, sv. 2, str. 490,491) ODGOVORITE Istraæivanje pokazuje da se ljudi viπe boje govoriti u javnosti nego πto se boje smrti (Glenn Croston, “The Thing We Fear More Than Death”, Psychology Today, http://www .psychologytoday.com/blog/the-real-story-risk/201211/the-thingwe-fear-more-death). Jeste li spremni govoriti o Bogu isto kao πto ste spremni umrijeti za Njega? Elizabeth Darby Watson, Greensboro, North Carolina, SAD “Boæja istina nikad nije bila popularna u svijetu.” 72 Srijeda, 19. studenoga Budite ponizni bez gunanja! PRIMJENA Izreke 16,18; 1. KorinÊanima 4,6; 13,4; Koloπanima 2,18; Jakov 4,10 Jedna od stvari koje nam najteæe padaju jest da se suzdræimo od sklonosti koju svi imamo — da uvijek uzdiæemo sebe u oËima drugih ljudi. Biblija tu sklonost naziva “uznoπenjem” ili oholoπÊu (1. KorinÊanima 4,6; 13,4; Koloπanima 2,18). Kada dopustimo da na nas utjeËu vrijednosti, miπljenje i ideje ovoga svijeta, to nas navodi da se ispunjavamo ponosom i zaboravljamo da “pred slomom ide oholost” (Izreke 16,18). Ako æelimo izbjeÊi sve negativne posljedice koje Jakov opisuje u 3. i 4. poglavlju, onda je vaæno da traæimo “premudrost odozgo” jer nas ona savjetuje da budemo krotki. Kako da traæimo takvu mudrost? Saznajte o Bogu sve πto moæete iz Njegove RijeËi. ©to viπe uËimo o tome πto Biblija govori o Bogu i Njegovom Sinu, viπe saznajemo i o sebi samima i o tome πto utjeËe na nas da Ëinimo dobro. Postat Êemo isto tako svjesni i svoje greπne naravi. Priznajte Ëinjenicu da smo bez Boga niπta. Ako se ostavi bez nadzora, naπa greπna narav bit Êe neograeno polje kojem Sotona lako moæe pristupiti da bi nas uniπtio. Svakog dana donesite odluku da Êete se predati Svetome Duhu. Neka vam On pomogne da donesete plod Duha (GalaÊanima 5,22.23). To je jedini naËin da nas Bog blagoslovi. Budite ponizni bez gunanja — moralne vrijednosti neÊe propasti! Budite ponizni bez gunanja — dobre prilike neÊe vam promaknuti! Budite ponizni bez gunanja — u vaπem svijetu neÊe biti zbrke! Budite ponizni bez gunanja — negativna miπljenja o vama samo su obiËno mrmljanje! Budite ponizni bez gunanja — poπtedite sebe odnosa koji stalno izazivaju nemir! Budite ponizni bez gunanja — Sotonine mreæe i zamke neÊe vas lako navesti na pad! Budite ponizni bez gunanja — budite u Boæjem kraljevstvu joπ prije nego πto ovaj svijet doæivi konaËni kraj! ODGOVORITE 1. ©to moæete uËiniti da biste svakog dana provodili znaËajno vrijeme u prouËavanju Boæje rijeËi? 2. ©to Ëinite da biste se oslobodili svjetovnih utjecaja koji se nalaze oko vas i u vama? Marcus L. Taylor, High Point, North Carolina, SAD 73 »etvrtak, 20. studenoga Uklapate li se? MI©LJENJE Jakov 3,14-17 Ljudi imaju prirodnu sklonost da se zbliæavaju s onima s kojima dijele sliËne interese. Stara izreka kaæe: “Svaka ptica svome jatu leti” — i u tome ima mnogo istine. To uglavnom nije neki problem. LogiËno je da budemo s ljudima s kojima imamo puno toga zajedniËkog. Ali πto se dogaa kada naπa teænja da budemo prihvaÊeni vodi k iskljuËivanju drugih? »esto se dogaa da se na poslu, u πkoli, u crkvi osjeÊamo osamljenima i iskljuËenima. Moæda kolege s posla odlaze zajedno na ruËak, ali bez vas. Ili se vaπi vrπnjaci iz razreda okupe oko neke aktivnosti, a ne pozovu vas. “©to je sa mnom?” pitate se. “Zar ja nisam vrijedan njihovog druπtva?” Takva pitanja moæda ostaju neizgovorena, ali ona su itekako vaæna. Moæda to iskljuËivanje ne smatramo omalovaæavanjem, ali se ipak osjetimo pomalo osamljenima u duhu kada nas izostave. Netko bi pomislio da do takvog iskljuËivanja ne moæe doÊi u crkvi. Meutim, naæalost, moæe. »ak i tu vidimo podjele. Meu Boæjim narodom vrlo lako se nae opravdanje da se nekoga izostavi. Katkad smatramo opravdanim da nekoga prihvatimo ili ne prihvatimo na osnovi toga kako se oblaËi ili razgovara, kraja u kojem æivi ili razine obrazovanja. Takvo ponaπanje ne predstavlja u pravom svjetlu naπeg Stvoritelja niti pomaæe crkvi u njezinom poslanju da ljude privuËe Isusu. IskljuËivanje drugih moæe ih navesti na gnjev i prijezir prema onima koji tako postupaju. To ih Ëak moæe navesti i da se osveÊuju na brojne naËine. Sjetite se kako su uËenici pitali Krista smiju li zabraniti nekom Ëovjeku da radi Boæje djelo zato πto nije bio “jedan od njih” (Luka 9,49.50). Sjetite se takoer i kako su se vjerski voe onog vremena rugali Kristu zbog druπtva u kojem se kretao (Matej 9,9-13). U svakom sluËaju, On je pokazao da Boæji plan ukljuËuje svakoga. On ne æeli da bilo tko bude izostavljen. ODGOVORITE 1. ©to je, po vaπem miπljenju, Krist mislio kada je rekao da ima i “druge ovce” koje mora pozvati? 2. Koliko Ëesto zateknete sebe da u naËinu na koji postupate prema ljudima slijedite primjer ovoga svijeta umjesto Kristov primjer? Ricardo Cortez Tucker, Jr., Pittsburgh, Pennsylvania, SAD Krist je pokazao da Boæji plan ukljuËuje svakoga. 74 Petak, 21. studenoga Mudri u Boæjim oËima ISTRAÆIVANJE Izreke 9,10; Jakov 3,17 ZAKLJU»AK Prava mudrost se priklanja Boæjem sudu. Blisko povezana s poboænom mudroπÊu je i poniznost — svijest o tome da je svatko od nas podËinjen Bogu i ovisan o Njemu. Jakov usporeuje svjetovno shvaÊanje “mudrosti” s Boæjim konceptom “mudrog” ponaπanja. On naglaπava koji su rezultati pribliæavanja Bogu i pokoravanja Njemu: izbjegavanje zamke oholosti, prihvaÊanje drugih, postupanje prema njima s poπtovanjem i uæivanje u zdravim odnosima meu vjernicima. RAZMOTRITE u Uz molitvu sluπajte pjesme “Give us Clean Hands”, Charlie Hall, i “Humble Thyself in the Sight of the Lord”, Bob Hudson. (Moæete ih naÊi na YouTubeu.) u Zapiπite redak iz Izreka 9,10 na jednoj strani kartice, a na drugoj strani redak iz Jakova 3,17. Ukrasite karticu i upotrijebite je kao bookmark. u Usporedite biblijsku mudrost o kojoj govori Jakovljeva poslanica s mudroπÊu u knjigama Sedam navika uspjeπnih ljudi (Steven Covey), Kako steÊi prijatelje i utjecati na ljude (Dale Carnegie), ili drugim tehnikama samopomoÊi. (Potraæite informacije na internetu.) u Napravite plakat koji pokazuje karakteristike boæanske mudrosti opisane u Jakovu 3,17. Pogledajte taj tekst u nekoliko razliËitih biblijskih prijevoda da biste dobili bogatiji opis i pokaæite kako se ti atributi nadovezuju. u Navedite i demantirajte pet ili viπe pogreπnih shvaÊanja poniznosti kao na primjer: “Biti ponizan znaËi nikad se ne isticati niËim dobrim.” Primijenite biblijske primjere tamo gdje je moguÊe. u Postavite nekolicini prijatelja sljedeÊe pitanje (ili ga postavite na svoju Facebook stranicu): “Kakvu vezu vidite izmeu mudrosti i poniznosti? Koga se moæete sjetiti kao suvremeni primjer mudrosti i/ili poniznosti?” u Isprobajte nekoliko poloæaja za molitvu tijekom tjedna: kleknite, padnite niËice, podignite ruke itd. Kako svaki od tih poloæaja utjeËe na vaπ stav kad prilazite Bogu? POVEÆITE Psalam 111,10; Izreke 1,5; 3,7; 19,7. Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, 1. poglavlje. Mark DeMoss, The Little Red Book of Wisdom (Thomas Nelson, 2011.). Hannah Hurnard, Hinds’ Feet on High Places (Barbour Publishing, 2000.). C. J. Mahaney, Humility: True Greatness (Multnomah Press, 2005.). Sharon Wright, Silver Spring, Maryland, SAD 75 Pouka 9 22.—29. studenoga 2014. Jedan Zakonodavac i Sudac “Samo je jedan zakonodavac i sudac: onaj koji moæe spasiti i uniπtiti. A tko si ti koji sudiπ bliænjega?” (Jakov 4,12) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, Zagreb 2014., str. 291—296 76 Subota, 22. studenoga Gledanje kroz prljave prozore UVOD Jakov 4,12 Bio je jednom mladi par koji se uselio u kuÊu preko puta koje je stanovala starija udovica. Dok je jednog jutra prala posue, mlada æena je pogledala kroz prozor i zapazila kako njezina susjeda vjeπa rublje da se suπi. “Doi vidjeti rublje koje naπa susjeda vjeπa na æicu — joπ uvijek je prljavo!” doviknula je mlada æena svojem suprugu. “OËito ga nije dobro oprala. Zaπto bi netko vjeπao prljavo rublje? Moæda je senilna.” Njen muæ se nasmijao, ali niπta nije rekao. To je tako trajalo skoro tri tjedna. Svaki put mlada æena bi ponavljala iste komentare dok je promatrala kako njezina susjeda vjeπa prljavo rublje. I svaki bi se put njezin muæ samo nasmijao, ali niπta ne bi rekao. Meutim, jednog jutra, kad je mlada æena bacila pogled kroz prozor, odmah je primijetila da je neπto drugaËije. “Pogledaj!” doviknula je svojem muæu. “Izgleda da je naπa susjeda konaËno nauËila prati rublje. Pitam se tko joj je pomogao?” Njezin muæ se nasmijao. “Draga, ja sam ustao jutros rano i konaËno oprao naπ kuhinjski prozor.” Jeste li ikada doæivjeli sliËno iskustvo? Jeste li ikada sudili o nekome na osnovi svih informacija do kojih ste mogli doÊi preko svojih osjetila, a ipak se poslije ispostavilo koliko ste bili daleko od istine? Kada pokuπavamo suditi drugima iz vlastite perspektive, mi ih promatramo kroz prljave prozore jer smo svi sagrijeπili i izgubili smo slavu Boæju (Rimljanima 3,23). Naπ tekst za pamÊenje za ovaj tjedan to najbolje izraæava: “Samo je jedan zakonodavac i sudac: onaj koji moæe spasiti i uniπtiti. A tko si ti koji sudiπ bliænjega?” (Jakov 4,12) Ovaj tjedan istraæivat Êemo razliËite naËine na koje se odnosimo prema Zakonu i naπem Zakonodavcu i naËin na koji to utjeËe na naπe odnose s drugim ljudima. Koji je biblijski model pravednog suenja i kako to utjeËe na naËin na koji mi sudimo o drugima? RazmatrajuÊi pouke iz Staroga zavjeta i gledajuÊi Isusov primjer, prouËit Êemo πto Biblija govori o suenju nama i drugima. Dok budete Ëitali pouku, odvojite malo vremena da biste razmislili o odnosima koje trenutaËno imate s drugima: o vaπem odnosu s Bogom, prijateljima, obitelji, pa Ëak i s vaπim poznanicima. Kada vidite da ti ljudi ne æive po Zakonu, jeli vaπa prva pomisao da ih osudite ili da ih privuËete Kristu? Chanel Wood, Vancouver, Kanada Odvojite malo vremena da biste razmislili o odnosima koje trenutaËno imate s drugima. 77 Nedjelja, 23. studenoga Suenje ili prosuivanje LOGOS 1. Solunjanima 5,14; Jakov 4,11; Otkrivenje 12,10 Iskonski pronalazaË tuih mana (Postanak 3,1-6; Ezekiel 28,17; 1. Timoteju 3,6) “Lucifer, najuzviπenije biÊe u aneoskom svijetu, uzoholio se. ... Nezadovoljan svojim poloæajem u Boæjem kraljevstvu ... poËeo je priæeljkivati mjesto samog Boga (Izaija 14,12-14). U pokuπaju da zavlada svemirom, ovaj pali aneo sijao je sjeme nezadovoljstva meu anelima i pridobio mnoge koji su mu se pokorili.” (Seventh-day Adventists Believe..., 2. izd., str. 100) Zato je Bog morao Lucifera i njegove sljedbenike zbaciti s Neba. Meutim, to nije sprijeËilo Lucifera da uËini joπ veÊu πtetu. Tako je, u liku zmije, nagovorio Evu da jede plod sa stabla spoznaje dobra i zla. Ona je zatim podijelila plod s Adamom, a ostalo je povijest. Lucifer je pao zbog svoje oholosti. Adam i Eva su pali jer su vjerovali svojim osjetilima viπe nego Boæjoj rijeËi. Pogreπno su povjerovali da im On uskraÊuje neπto πto je dobro za njih. Tako je naruπeno naËelo ljubavi na kojem poËiva Boæji zakon. Osuivanje zakona (Jakov 4,11.12) “BraÊo, ne ocrnjujte jedan drugoga! Tko ocrnjuje svoga brata ili sudi svoga brata, ocrnjuje Zakon i sudi Zakon. A ako sudiπ Zakon, nisi vrπilac Zakona, nego njegov sudac.” (Jakov 4,11) Onaj tko osuuje drugoga “zakljuËuje da se zakon ne moæe primijeniti na taj sluËaj. On praktiËno kaæe da nema zakona koji bi zaπtitio oklevetanog brata i da nijedna zapovijed ne osuuje njegov kritiËki duh. ... Svaki Ëlan crkve trebao bi osjeÊati osobnu obvezu da bude voen duhom Boæjeg zakona bez obzira na podmuklost vanjskih izazova kojima je moæda izloæen. ... Nepoπtovanjem nadleænosti Boæjeg zakona nad svim ljudima, kritiËki raspoloæeni pronalazaË tuih mana nastoji biti zakonodavac, a ne vrπitelj Zakona. »esto se uzrok za pronalaæenje mana nalazi u subjektivnim mjerilima ponaπanja onoga koji kritizira, ili u njegovom subjektivnom tumaËenju Biblije, πto ga navodi da osuuje sve koji se ne slaæu s njim.” (Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 7, str. 533) U svojoj Poslanici 4,12 “Jakov istiËe koliko je apsurdno da jedan Ëovjek sudi drugom u svjetlu Ëinjenice da Ëovjek ne moæe znati tue pobude. Na ovaj ili onaj naËin svi ljudi su prekrπitelji istog Zakona, a sebiËna oholost nagoni Ëovjeka da svojim rijeËima omalovaæava i povreuje druge.” (Isto, str. 534) Mi Boæji zakon proglaπavamo nevaæeÊim ili nebitnim kada ga zamjenjujemo vlastitim miπljenjima. Sumnjati u Boæji zakon znaËi sumnjati u vjerodostojnost 78 Onoga koji je naπ Stvoritelj i Otkupitelj, Onoga koji sjedi na samom nebeskom prijestolju. Ruπenje avoljeg kraljevstva (Postanak 3; Hebrejima 3,12-14; Jakov 4,8.12) Dok Ëitamo 3. poglavlje Postanka, primjeÊujemo da nam Bog nikad nije dopustio da istraæujemo namjere tueg srca. Taj je obiËaj uvela zmija. Dakle, kada sudimo drugome, mi dopuπtamo Sotoni da upravlja naπim umom i srcem. To je potpuno suprotno Boæjoj namjeri za nas. “Jer nas Bog nije odredio za svoju srdæbu, veÊ za postignuÊe spasenja po naπem Gospodinu Isusu Kristu, koji umrije za nas da mi, æivi ili mrtvi, sjedinjeni s njim uemo u æivot. Zato se tjeπite meusobno i izgraujte jedan drugoga, kako to veÊ i Ëinite!” (1. Solunjanima 5,9-11) Tekst u Jakovu 4,8 kaæe da Êe se Bog pribliæiti nama ako se mi pribliæimo Njemu. Pribliæiti se Bogu “tajna je uspjeπnog odupiranja Sotoni. ... Iako Bog ‘nije daleko ni od jednoga od nas’ (Djela 17,27), On ipak oËekuje da Ga traæimo. ... Mi se pribliæujemo Bogu vjerom ... i iskrenim pokajanjem ...” (Isto, str. 532) Slijediti Isusa podrazumijeva samoodricanje. To znaËi odbaciti vlastita miπljenja o tome kakav æivot treba biti i æivjeti u skladu s Njegovim naukom. Kad æivimo na taj naËin, naπi odnosi s drugima postat Êe kao slatki miomiris. Na taj naËin ljudi bivaju privuËeni Kristovom nauku i Njegovoj spasonosnoj sili. ODGOVORITE 1. Preispitajte svoj naËin æivota. Na osnovi onoga πto ste pronaπli, mislite li da ljudi mogu vidjeti Isusa u vama? 2. Na koji se naËin moæemo promijeniti da bismo bili onakvi kakvi Bog æeli da budemo? Koju ulogu Sveti Duh igra u poticanju te promjene? Thando Mlalazi, London, Velika Britanija Mi Boæji zakon proglaπavamo nevaæeÊim ili nebitnim kada ga zamjenjujemo vlastitim miπljenjima. 79 Ponedjeljak, 24. studenoga Zakonodavac je Sudac SVJEDO»ANSTVO Izaija 33,22; Jakov 4,12; Hebrejima 4,15.16 “Otac je boæanski zakonodavac u svojoj obitelji. On surauje s Bogom iznoseÊi blagotvorne Boæje planove i izgraujuÊi ispravna naËela u svojoj djeci, osposobljavajuÊi ih da oblikuju Ëist i moralan karakter jer zaokuplja duπu onim πto Êe osposobiti njegovu djecu da pokaæu posluπnost ne samo svojim roditeljima na Zemlji, veÊ i svojem nebeskom Ocu.” (Ellen G. White, The Adventist Home, str. 212) “Svi Ëlanovi obitelji okupljaju se oko oca. On postavlja pravila pokazujuÊi u svojem ljudskom ponaπanju ozbiljne vrline: energiËnost, Ëestitost, poπtenje, strpljenje, hrabrost, marljivost i praktiËnu korisnost. Otac je u odreenom smislu sveÊenik doma koji na Boæji oltar prinosi jutarnju i veËernju ærtvu. Njegova æena i djeca trebaju biti ohrabreni da se sjedine u toj sluæbi i da sudjeluju u pjevanju pjesama hvale. Ujutro i uveËer, otac, kao sveÊenik u domu, treba ispovijedati pred Bogom grijehe koje su on i njegova djeca uËinili tog dana. Ti grijesi s kojima je on upoznat, kao i tajni grijesi, koji su poznati samo Bogu, trebaju se ispovjediti. To pravilo ponaπanja, koje otac treba dosljedno provoditi ako je prisutan, ili majka ako on nije prisutan, donijet Êe blagoslove obitelji.” (Isto) “Kristov dolazak je bliæe nego πto smo vjerovali u poËetku. Velika borba se bliæi svojem kraju. Boæji sudovi se izlijevaju. Oni upuÊuju ozbiljno upozorenje koje glasi: ‘Zato i vi budite pripravni, jer Êe Sin »ovjeËji doÊi u Ëas kad se ne nadate.’ (Matej 24,44)” (Ellen G. White, Counsels for the Church, str. 356) Boæji zakon “je zrcalo koje pokazuje savrπenstvo pravednog karaktera i omoguÊuje Ëovjeku da otkrije svoje nedostatke” (Ellen G. White, Velika borba, str. 370). Ohrabrite se. Oslonite se na Boæju snagu i molite se da vam On pomogne da se odreknete sebe. Dok promatramo Zakonodavca, neka naπa ljubav i vjera rastu. ODGOVORITE 1. Na koji naËin Boæji zakon moæete staviti iznad svakog zemaljskog zakona? 2. Sada kad ste sagledali sebe u Boæjem ogledalu, koje Êete promjene izvrπiti? 3. Kako moæete ohrabriti nekoga tko ne zna na koji Êe se naËin odigrati sud? Kevin K. Wakangu, Walsall, Velika Britanija “Kristov dolazak je bliæe nego πto smo vjerovali u poËetku.” 80 Utorak, 25. studenoga Pravedne presude? Ili jednostavno — nikakve presude? DOKAZ Suci 2,18; 21,25; Ivan 5,30; Efeæanima 4,11-13; Jakov 4,12 U Starom zavjetu sudac je bio osoba koja bi sasluπala æalbe ili probleme ljudi, iznijela ih pred Boga i prenijela Njegov sud ljudima. To se opisuje u Sucima: “Kada im je podizao suce, Jahve bijaπe sa svakim sucem.” (Suci 2,18) Na taj su naËin suci prenosili presude zasnovane na Boæjoj mudrosti i ljubavi. Na primjer, Mojsije kaæe: “Kad nastane svaa meu ljudima, i dou na sud da im se sudi, neka se dade pravo onome koji je prav, a krivac neka se osudi.” (Ponovljeni zakon 25,1) Poslije, meutim, Biblija opisuje da je nastupilo vrijeme kad je “svatko æivio kako mu se Ëinilo da je pravo” (Suci 21,25). Sudac viπe nije izravno prenosio Boæje presude, veÊ su se one zasnivale na ljudskom shvaÊanju “mudrosti”. Mi smo takoer Ëesto daleko od toga da Ëujemo Boæji glas koji nam govori kako da sudimo o ljudima ili odreenim situacijama. Poput ljudi o kojima je Jakov pisao u svojoj poslanici u 4. poglavlju, 12. retku, mi se postavljamo na Boæje mjesto presuujuÊi ljudima, osuujuÊi jedne i prihvaÊajuÊi druge. Meutim, dok je Isus bio na Zemlji, On je ljudima pokazao kako trebaju suditi. “Moj je sud pravedan, jer ne traæim svoju volju, nego volju onoga koji me poslao.” (Ivan 5,30) Kao i u Isusovom sluËaju, to je naËin na koji i naπ sud moæe biti pravedan ako Ëinimo ono πto je po Boæjoj volji. A πto je onda OËeva volja? Pavao nam kaæe: “Opominjite neuredne, sokolite maloduπne, pomaæite slabe, budite strpljivi sa svima!” (1. Solunjanima 5,14) Efeæanima je pisao: “Da pripravi svete za djelo sluæbe, za izgradnju Kristova Tijela, dok svi zajedno ne doemo k jedinstvu u vjeri i u pravoj spoznaji Sina Boæjega, k savrπenom Ëovjeku, k mjeri punine veliËine Kristove.” (Efeæanima 4,12.13) To je tekst koji mijenja æivot. Odvojite vrijeme da ga ponovno proËitate i razmiπljate o njemu. Mi moramo pouËavati jedni druge i pomagati jedni drugima u razvijanju Kristovog karaktera. Kada razmiπljamo kao Isus, kao πto Ga Pavao opisuje u redcima koje smo naveli, vratit Êemo se na pravu definiciju suca: to je osoba koja æeli najbolje za druge, koja æeli osnaæiti slabe i zajedno s drugima rasti do Kristovog savrπenog karaktera. ODGOVORITE Sjetite se neke osobe koju puno kritizirate. Kako vam tekst u Efeæanima 4,12.13 pomaæe da promijenite svoj stav prema njoj? Jessica Carvajal, Delta, Kanada Mi moramo pouËavati jedni druge... 81 Srijeda, 26. studenoga Svi smo u istom Ëamcu PRIMJENA Luka 18,9-14; Djela 10,34; GalaÊanima 3,27-29 Biste li iπli okolo s ogledalom i ljudima ukazivali na nedostatke u njihovom izgledu? Naæalost, to je ono πto mi Ëinimo s Boæjim zakonom. Boæji zakon je ogledalo koje ukazuje na nedostatke u naπem karakteru, ali mi ga vrlo Ëesto koristimo da bismo ukazali na nedostatke drugih. Na taj se naËin mi mijeπamo u Boæji posao koji je jedini pravedni Sudac. Kao ljudi mi imamo prirodnu sklonost da uzdiæemo sebe. To ne nestaje nekom Ëarolijom kad postanemo krπÊani. Zbog svojeg druπtvenog statusa ili poloæaja u crkvi katkad se moæemo osjeÊati kao da smo iznad drugih. Isus je ukazao na taj problem u svojoj usporedbi o farizeju i cariniku. On je znao da Êemo se uzdati u svoju vlastitu pravednost ako ne razumijemo svoje pravo stanje i ne ponizimo se. Koje korake moæemo poduzeti da bismo shvatili u kakvom smo poloæaju? Imajte na umu da smo svi u istom Ëamcu. Koliko god daleko plovili s Bogom, uvijek Êemo se nalaziti na “brodu koji tone”. Nikad neÊe nastupiti trenutak kada Êemo se moÊi sami spasiti. Kada to shvatimo, nestat Êe svaka oholost (Jeremija 13,23; Rimljanima 3,23). Mi ne znamo sve (1. KorinÊanima 2,11). Katkad moæemo vidjeti da ljudi proæivljavaju teπke trenutke i moæda Ëak padnu. Ipak, Ëak ni tada nismo u poloæaju da sudimo o njihovim pobudama. Znate li vi o Ëemu razmiπlja vaπ bliænji? Razumijete li njegovu situaciju? Jedino Bog moæe sagledati cijelu sliku. Kada to budemo razumjeli, neÊemo druge krπÊane obeshrabrivati svojim kriticizmom. Fokus (Ivan 21,21.22; 2. KorinÊanima 3,18). Mnogo puta se usredotoËujemo na druge ljude. To ne doprinosi prosvjetljenju crkve i naπem duhovnom æivotu. Meutim, kad se usredotoËimo na Krista, Sveti Duh Êe nas osposobiti da æivimo kao πto je On æivio dok je bio na Zemlji. Kad budemo viπe liËili na Njega, ohrabrivat Êemo druge krπÊane umjesto da ih kritiziramo. ODGOVORITE 1. Zaπto, po vaπem miπljenju, druπtveni status ili poloæaj Ëine da se osjeÊamo kao da smo iznad drugih ljudi? 2. Zbog Ëega se usredotoËujemo na tue nedostatke umjesto da ih izgraujemo? 3. Na koji naËin stalna kritika drugih vjernika ne utjeËe samo na njihov duhovni æivot, veÊ i naπ? Daniel Quezada, Chilliwack, Kanada Jedino Bog moæe sagledati cijelu sliku. 82 »etvrtak, 27. studenoga Planiranje unaprijed MI©LJENJE Matej 24,35; Jakov 4,13-15; 5,16; 2. Petrova 3,9 Tekst u Jakovu 4,14 tvrdi da je æivot “dim koji se Ëas pokaæe i zatim nestane”. To je posebno istinito ako ne ukljuËite Boga u svoje planove. Vaæno je imati plan za svoj æivot jer vam to daje ciljeve kojima trebate teæiti. Meutim, vaæno je zapamtiti dvije stvari u vezi s vaπim planom: (1) neka vaπ plan obvezno ukljuËuje Boga, i (2) uvijek imajte na umu da Êe biti trenutaka kada Êe Bog preusmjeriti vaπ plan. “Svakom narodu i svakom pojedincu danas Bog je odredio mjesto u svom velikom planu. Danas se ljudi i narodi mjere viskom u ruci Onoga koji ne Ëini pogreπke. Svi oni svojim vlastitim izborom odreuju svoju sudbinu, a Bog sve vodi tako da se ispunjavaju Njegove namjere.” (Ellen G. White, Odgoj, str. 160) Dok sam joπ bila vrlo mlada, odluËila sam da Êu iÊi na fakultet. Meutim, to nisam mogla ostvariti bez plana. Prvi korak je bio da se molim Bogu da marljivo uËim kako bih dobila dobre ocjene. SljedeÊi korak bio je da Ga pitam je li pohaanje fakulteta ono πto On doista æeli od mene. Uskoro su moji planovi doπli na svoje mjesto i, slava Bogu, uspjela sam se upisati. Planiranje je dobro, ali bez Boga to je put u razoËaranje. Uvijek Ga trebamo pitati: “Je li to doista ono πto æeliπ od mene?” Kada svoje planove iznesemo Bogu u molitvi, stvari Êe se odvijati bolje nego πto smo mogli misliti. On nikad ne kasni s odgovorom na naπe molitve. On nam daje strpljenje kada nam je potrebno. Kao naπ Zakonodavac i Sudac, Bog zna πto je najbolje za nas. Preko proroka Jeremije On je hebrejskom narodu koji se nalazio u babilonskom suæanjstvu uputio sljedeÊu poruku: “Jer ja znam svoje naume koje s vama namjeravam — rijeË je Jahvina — naume mira, a ne nesreÊe: da vam dadnem buduÊnost i nadu.” (Jeremija 29,11) To obeÊanje odnosi se i na nas. ODGOVORITE 1. Kako moæete ukljuËiti Boga u svoje svakidaπnje planove? 2. Kako moæete znati da su vaπi planovi Boæji planovi? 3. Kako je Bog odræao svoje obeÊanje da Êe vam pomoÊi da napredujete? Pauline W. Wakangu, Scarborough, Velika Britanija Kao naπ Zakonodavac i Sudac, Bog zna πto je najbolje za nas. 83 Petak, 28. studenoga Gledati Isusovim oËima ISTRAÆIVANJE Rimljanima 3,10-12; Jakov 4,8-12 ZAKLJU»AK Evanelje slama elitizam, favoriziranje i egocentrizam. Svjesni smo da, ako æivimo bez Isusa, “nema pravedna ni samo jednoga” (Rimljanima 3,10). Iako se krπÊanstvo smatra religijom gledanja s visine i osuivanja drugih, Biblija ustrajava na poniznosti. Petar je izjavio da Bog nema miljenike (Djela 10,34). Jakov postavlja pitanje: “A tko si ti koji sudiπ bliænjega?” (Jakov 4,12) »injenica je da bismo bez Isusa svi mi bili izgubljeni. Moramo bezuvjetno voljeti druge — kao πto Isus voli nas. Moramo izgraivati i ohrabrivati druge — kao πto Sveti Duh Ëini za nas. Moramo paziti jedni na druge, jer iako nismo jedni drugima suci, ipak smo jedni drugima Ëuvari. RAZMOTRITE u Navedite razliËite naËine na koje ljudi svrstavaju i diskriminiraju jedni druge. u Napravite skeË koji se bavi pristranoπÊu. u ProuËite naËine na koje moæete doprijeti do ljudi koje su druπtvo i crkva marginalizirali, a zatim primijenite bar jedan od tih naËina u praksi. u Upoznajte se osobno s nekim od onih koje ste prezirali. Kako se vaπe miπljenje o toj osobi mijenja dok je upoznajete? u Razmislite na koje su vas sve naËine ljudi iznenaivali u æivotu. u Razmislite koliko toga o sebi krijete od drugih, πto istiËete i kako biste mogli biti iskreniji u æivotu. POVEÆITE Luka 5,27-31; 6,37-42; Rimljanima 2,1-4. Ellen G. White, Isusove usporedbe, str. 40—43; Help in Daily Living, str. 35. Pedrito Maynard-Reid, The Abundant Life Bible Amplifier: James, pogl. 8. Tompaul Wheeler, Nashville, Tennessee, SAD 84 Pouka 10 29. studenoga—6. prosinca 2014. PlaËite i ridajte! “Jer gdje ti je blago tu Êe ti biti i srce.” (Matej 6,21) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, Zagreb 2014., str. 297—306 85 Subota, 29. studenoga Tko æeli biti sretni dobitnik? UVOD Matej 6,21 Jeste li se ikad poæeljeli jednog dana probuditi a da ne morate iÊi na posao ni plaÊati raËune? ©to ako vas jednog jutra probudi zvono telefona i jave vam da ste upravo dobili milijun dolara? Zar vas to ne bi obradovalo? Jednog dana sam pred kuÊom svojeg susjeda ugledao kombi za dostavu kojim mu je dostavljen novi madrac. Moja uroena znatiæelja nagnala me je da priem i pogledam izbliza. Susjed mi je rekao da je kupio najnoviji model madraca od memorijske pjene. Te noÊi sam jedva zaspao zbog nestrpljenja da saznam kako Êe se pokazati novi madrac. »im sam se sljedeÊeg jutra probudio, poæurio sam k susjedu i pitao ga kako mu se svidio madrac. On je zadovoljno izjavio: “Spavao sam bolje nego ikad!” Stoga sam veÊ sljedeÊeg dana otiπao kupiti isti takav madrac i sebi smatrajuÊi da ako je on toliko usreÊio mojeg susjeda, sigurno Êe i mene. Meutim, to se nije dogodilo. Matthieu Ricard, “najsretniji Ëovjek na svijetu”, dobio je tu titulu nakon niza laboratorijskih pokusa izvedenih 2004. godine koji su pokazali njegovu izuzetnu sposobnost da doæivi radost. Ricard i drugi redovnici koji se bave meditacijom pokazali su u laboratoriju oπtar vrh u aktivnosti Ëeonog moædanog reænja, podruËju koje je povezano s pozitivnim emocijama kao πto je osjeÊaj sreÊe. “Istinska sreÊa”, kaæe on, “nije samo niz ugodnih osjeÊaja. To je skup vrlina koje moæemo razviti kao vjeπtine — kao πto je otvorenost, iskrena nesebiËna ljubav, suosjeÊanje, unutarnja snaga i unutarnji mir.” (Paige Kilponen, “The Happiest Man in the World”, http://www.rdasia.com.ph/the-happiest-man-in-theworld) Mi provodimo æivot jureÊi za bogatstvom i materijalnim dobrima koja Êe se jednog dana pretvoriti u prah. Ono za πto se grabimo i za Ëime teæimo nije niπta bolje od bogatstva bezumnog Ëovjeka. Toliko se bavimo onim πto je sporedno da propuπtamo ono πto je istinski vaæno u æivotu — ljubav, mir, vjera, nada, oprost i zadovoljstvo onim πto imamo. U cijeloj Bibliji nalazimo zapise o velikim muπkarcima i æenama koji su tragali za sreÊom na sebiËan naËin. David je poËinio ubojstvo zbog svoje poæude prema Urijinoj æeni. Samson nije posluπao roditelje koji su æeljeli da se oæeni djevojkom iz izraelskog naroda, veÊ je izabrao Delilu. Meutim, na kraju je to platio glavom. U Ëitavoj pouci za ovaj tjedan usredotoËit Êemo se na straπne posljedice koje sa sobom nose pohlepa i poæuda. Soloman Daniel Kuppusamy, Phoenix, Durban, JuænoafriËka Republika Toliko se bavimo onim πto je sporedno, da propuπtamo ono πto je istinski vaæno u æivotu. 86 Nedjelja, 30. studenoga Pokaæi mi novac DOKAZ Propovjednik 5,10; Jakov 5,1-6 “I kad zaradite viπe od milijun dolara, to je joπ uvijek isti hamburger”, rekao je Bill Gates, osnivaË Microsofta. U ovom svijetu novac je najtraæenija roba. To je kao da smo joπ od djetinjstva programirani da vjerujemo kako viπe novca znaËi viπe sreÊe. Ni u biblijska vremena nije bilo mnogo drugaËije. Jakov u 5. poglavlju svoje poslanice ukazuje da su Ëak i tada ljudi krivo vjerovali da im gomilanje bogatstva moæe osigurati trajnu sreÊu. Tekst u Propovjedniku 5,9 glasi: “Tko novce ljubi, nikad ih dosta nema; tko bogatstvo ljubi, nikad mu dosta probitka. I to je ispraznost.” Jakov nas upozorava na neke od najveÊih zamki — kao πto je pokuπaj da naemo sigurnost i sreÊu u novcu umjesto u Bogu, i pribjegavanje nepoπtenim sredstvima da bismo stekli viπe novca. Mnogi od nas su pali u zamku pokuπavajuÊi duboke emotivne potrebe zadovoljiti kupovanjem stvari. TipiËan primjer su ljudi koji odlaze u πoping æeleÊi popuniti prazninu nastalu zbog raskinutih odnosa ili negativnih osjeÊaja. Takvo ponaπanje zove se “πoping terapija”. Meutim, jedini naËin na koji moæemo ostvariti duboku, trajnu sreÊu i ispunjenje nalazi se u Bogu. To je jednostavna ali duboka istina koju Jakov pokuπava nauËiti Boæju djecu. Posjedovanje novca nije problem i Bog sigurno nije protiv materijalnih blagoslova. Biblija spominje mnoge bogate ljude ne vezujuÊi niπta negativno uz njihovo bogatstvo. Takvi su, na primjer, bili Abraham, Job i Salomon. Nema niËega pogreπnog u tome da naporno radimo i uæivamo u plodovima svojeg rada bez osjeÊaja krivnje. Meutim, u Jakovljevo vrijeme pojedinci su otiπli predaleko. Kada su ljudi zaokupljeni razmiπljanjem o tome kako da poveÊaju svoje bogatstvo na svaki moguÊi naËin, to odvlaËi njihovu pozornost s Boga koji je sposoban moæe zadovoljiti sve naπe potrebe. Ljubav prema novcu stvara zaËarani krug nezadovoljstva. ©to viπe imate, to viπe æelite. Kao u Jakovljevo vrijeme, ljudi joπ uvijek iskoriπtavaju radnike koji im pomaæu da steknu bogatstvo. Oni koji zarauju zakidajuÊi drugima ono πto im po pravu pripada moæda Êe steÊi materijalno bogatstvo, ali Êe izgubiti Ëestitost. Kako visoka cijena za tako prolaznu sreÊu! ODGOVORITE 1. Koji su biblijski naËini za razlikovanje stvarnih potreba od pohlepe? 2. Kako moæemo nauËiti cijeniti ono πto je doista vaæno u æivotu? Christelle Govender, Chatsworth, Durban, JuænoafriËka Republika Ljubav prema novcu stvara zaËarani krug nezadovoljstva. 87 Ponedjeljak, 1. prosinca CvijeÊe vene LOGOS Matej 25,31-45; Djela 3,2-10; Jakov 5,1-12 Pravda Êe biti zadovoljena (Jakov 5,1-12) Neki od znakova posljednjeg vremena su pohlepa, ljubav prema novcu i gledanje osobnog interesa (2. Timoteju 3,1.2). Danas vidimo veliku nejednakost kada je rijeË o uvjetima æivota u kojima ljudi æive, a korijen te pojave Ëesto je ljubav prema novcu. Kada nas Bog blagoslovi bilo kojom vrstom dobara, naπa je krπÊanska duænost da pomognemo ljudima koji imaju manje od nas. Ako zanemarimo tu duænost, Ëut Êemo rijeËi: “Idite od mene, prokleti, u oganj vjeËni πto je pripravljen avlu i anelima njegovim!” (Matej 25,41) Prema tome, udobnost i bogatstvo koje uæivamo ne smije nas navesti da zaboravimo da smo smrtna biÊa. »itajte Jakov 1,1-12. U tim redcima “Jakov usporeuje golemo bogatstvo Boæje milosti s prolaznoπÊu ovozemaljskih posjeda (vidi 1. Ivanova 2,16.17). Ima viπe sigurnosti u zrelom krπÊanskom iskustvu nego u sveukupnom blagu ovoga svijeta. Oni koji na æivotne probleme gledaju iz Boæje perspektive, koji su stekli ‘mudrost’ o kojoj govori Jakov (5. redak), uzdiæu se iznad svake kuπnje koja moæe doÊi na njih.” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 7, 2. izd., str. 508) Kada bogatstvo postane bezvrijedno (Jakov 5,2.3) Novcem se ne moæe sve kupiti, ali kreditnim karticama u danaπnje vrijeme izgleda da moæe. Tekst u Djelima 3,2-10 svjedoËi u prilog Ëinjenici da se iscjeljenje ne moæe platiti novcem. PriËa o Nabalu pokazuje da vam bogatstvo, ako niste mudri, moæe doÊi glave (1. Samuelova 25,1-38). Kao πto se vidi u sluËaju kralja Ezekije, bogatstvo nije jamËilo zaπtitu Izraela (2. o kraljevima 20,12-17). To su samo neki primjeri iz stvarnog æivota koji nas podsjeÊaju da bogatstvo moæe postati bezvrijedno, a bez Boæje pomoÊi svakako Êe i postati. Bogatstvo “je bezvrijedno jer njeguje samozadovoljstvo, a stjeËe se uskraÊivanjem osobnih prava drugima (vidi Jakov 5,4-6). I pokraj svega tog zemaljskog blaga, neobraÊeni bogataπ ‘ne obogati se u Boga’.” (Isto, str. 536,537) Vika siromaπnih (Jakov 5,4) Tekst u Jakovu 5,4 “æivo opisuje naËin na koji su ‘bogati’ doπli do svojeg bogatstva. Nepoπtenje i kaπnjenje s isplatom zarade posebno je zabranjeno... Bogati misle da gomilaju ‘zlato’, a zapravo se spremaju za ‘oganj’ u dan suda.” (Isto, str. 537) Siromaπni upuÊuju usrdne molitve, bilo u duhu ili kada su u pitanju ovozemaljske potrebe, kada su najoËajniji — oËajni za tjelesnim ozdravljenjem, oËajni kad se suoËe s progonstvom zbog svetkovanja subote, oËajni kad se mole za 88 novac da bi platili raËune ili kupili hranu. U Ponovljenom zakonu 24,14.15 Bog nas poziva da vodimo raËuna o svakidaπnjim potrebama siromaπnih. Tekst u Levitskom zakoniku 19,13 dalje obrazlaæe koliko je vaæno da ne zakidamo siromahe. Sretni i zadovoljni zasad (Jakov 5,5) ©to manje ovisimo o Bogu za svoje svakidaπnje potrebe, lakπe Êemo se poËeti oslanjati na sebe. Utoliko nam je lakπe i potpuno zaboraviti na Boga, zadovoljiti se æivotnim udobnostima i zanemariti svoju krπÊansku duænost da pomaæemo drugima (Matej 25,25-30). Stanovnicima Sodome niπta nije nedostajalo. Bili su ispunjeni oholoπÊu. Imali su obilje hrane i moguÊnosti da uæivaju u dokolici. Osim toga, nisu pomagali siromaπnima (Ezekiel 16,49). Jedno kratko vrijeme stanovnici Sodome smatrali su da dobro æive. Meutim, njihova propast je vjeËna. Izvucimo vaænu pouku iz æivota apostola Pavla, koji je pisao: “NauËio sam biti zadovoljan svojom sudbinom. Mogu oskudijevati, mogu i obilovati. Navikao sam na sve: biti sit i gladovati, obilovati i oskudijevati. Sve mogu u onome koji mi daje snagu.” (Filipljanima 4,11-13) Tako je i u naπem æivotu — Krist nas πtiti da se ne uzoholimo. Okriviti ærtvu (Jakov 5,6) Kao ljudi, skloni smo misliti da je neki naπ postupak ispravan ako ne nailazi na otpor ni na osudu. Meutim, katkad neki nepravedan postupak moæda neÊe naiÊi na otpor ni na osudu zato πto je ærtva odluËila okrenuti i drugi obraz (Matej 5,38-42). Mjerilo za ono πto je ispravno i pogreπno koje imamo kao krπÊani ne zasniva se na reakcijama ærtve niti na miπljenju bilo koje osobe. Naπ sud treba se zasnivati samo na Kristu putem uvjeravanja Svetoga Duha. “I uπi Êe tvoje Ëuti rijeË gdje iza tebe govori: ‘To je put, njime idite’, bilo da vam je krenuti nadesno ili nalijevo.” (Izaija 30,21) Sveti Duh uvijek nam otkriva Boæju volju. ODGOVORITE 1. ©to za vas znaËi okrenuti drugi obraz? Odnosi li se to na naπe ponaπanje i misli o osobi koja nam je uËinila naæao? Objasnite zaπto katkad ne trebamo okrenuti drugi obraz. 2. Je li okretanje drugog obraza neπto πto trebamo uËiniti πutke? Objasnite svoj odgovor. 3. Ako ste poslodavac, kako je ova pouka utjecala na vaπe miπljenje o tome kako neki od vaπih zaposlenika moæda gledaju na nagrade i olakπice? Maxine Grimett, Morningside, Durban, JuænoafriËka Republika Sveti Duh uvijek nam otkriva Boæju volju. 89 Utorak, 2. prosinca Pravda Êe biti zadovoljena SVJEDO»ANSTVO 2. Timoteju 3,1.2; Jakov 1,10.11; 5,1 “Bog ne tjera nikoga da Ga voli i bude posluπan Njegovom Zakonu. On je svoju neizrecivu ljubav prema Ëovjeku oËitovao u planu otkupljenja. Izlio je blago svoje mudrosti, dao je najdragocjeniji dar Neba da bismo mi bili silno pokrenuti na ljubav prema Njemu i uskladili se s Njegovom voljom. Ako odbacimo takvu ljubav i ne dopustimo da On upravlja naπim æivotom, djelujemo na vlastitu propast i na kraju Êemo se suoËiti s vjeËnim gubitkom.” (Ellen G. White, Savjeti o upraviteljskoj sluæbi, str. 115) “Kristovi sljedbenici ne trebaju prezirati bogatstvo; oni bi trebali na obilje gledati kao na talenat povjeren od Gospodina. Mudrim koriπtenjem Njegovih darova mogli bi biti na vjeËnom dobitku, ali moramo imati na umu Ëinjenicu da nam Bog nije dao bogatstvo na koriπtenje kako nam drago, za udovoljavanje prohtjevima, da dajemo ili uskraÊujemo proizvoljno. Ne bismo trebali koristiti bogatstvo na sebiËan naËin posveÊujuÊi ga samo vlastitom uæitku. Takvo ponaπanje nije ispravno prema Bogu ni prema naπim bliænjima i na kraju donosi samo teπkoÊe i nevolje. ... Svijet njeguje naklonost prema bogatima i gleda na njih kao nekoga tko je vredniji od poπtenog siromaha, ali bogati razvijaju svoj karakter onako kako koriste darove koji su im povjereni. Oni æivotom pokazuju mogu li im se povjeriti vjeËna dobra. I siromaπni i bogati odluËuju o svojoj vjeËnoj sudbini i obznanjuju jesu li pouzdani primatelji baπtine svetih u svjetlu. ... Zaπto se nagomilane dragocjenosti nazivaju nepoπteno steËenim bogatstvom? To je zato πto se Sotona koristi svjetovnim blagom da uhvati u zamku, prevari i zavede duπe kako bi ih odveo u propast. Bog je dao upute o tome kako bi oni trebali upotrijebiti svoja dobra na zadovoljavanje potreba ËovjeËanstva koje pati, na πirenje Njegovog djela, na izgradnju Njegovog kraljevstva u svijetu, na slanje misionara u daleke krajeve i na πirenje spoznaje o Kristu u svim dijelovima svijeta. Ako se od Boga povjerena sredstva tako ne upotrijebe, neÊe li Bog suditi za takve stvari? Duπe stradaju u svojim grijesima, dok vjernici koji tvrde da su krπÊani koriste povjerena im Boæja sveta sredstva na zadovoljavanje nesvetih sklonosti, na udovoljavanje sebi.” (Isto, str. 121) ODGOVORITE 1. Kako moæete upotrijebiti svoje bogatstvo za unapreenje Boæjeg djela? 2. Na koje se biblijsko obeÊanje moæete osloniti dok se ærtvujete za Boæje djelo? Yovan Govender, Tongaat, Durban, JuænoafriËka Republika “Zaπto je bogatstvo nazvano nepravednim blagom [mamonom]?” 90 Srijeda, 3. prosinca Bogatstvo nestaje PRIMJENA Djela 3,1-10; Jakov 5,2.3 Nije loπe æeljeti biti bogat, ali ono πto sad imamo i ono πto Êemo poslije steÊi na kraju Êe izgubiti svu svoju vrijednost. Moæemo reÊi da trebamo biti uspjeπni u svemu πto radimo, da trebamo zaraditi odreenu svotu novca jer je to jedini naËin da preæivimo. Meutim, pritom moæemo praviti male kompromise koji se na kraju nagomilaju. Moæda namjeravamo raditi samo te subote ili prepisivati samo na tom jednom ispitu da bismo dobili bolju ocjenu. Moramo obratiti pozornost na sitnice u svojem æivotu koje nas mogu skrenuti sa staze. “Bogataπ se i siromah sreÊu: obojicu ih Jahve stvori. Pametan Ëovjek vidi zlo i skrije se, a glupaci idu bezbriæno i trpe kaznu.” (Izreke 22,2.3) Kako se moæemo usredotoËiti na vjeËnost umjesto na stvari ovoga svijeta? Provedite odreeno vrijeme s Bogom. Molite Ga da vas vodi. To moæe biti teπko u poËetku jer u ovom uæurbanom æivotu lako zaboravimo da smo jedino zahvaljujuÊi Bogu æivi i diπemo (Jeremija 29,11). Molite se. Traæite od Boga da vam pomogne u vezi s vaænim odlukama koje trebate donijeti. Pitajte Ga je li po Njegovoj æelji da vam dâ to πto traæite. Ako vam ne daje, to je zato πto ima bolji plan (Izreke 15,29). Pomaæite drugima. Tijekom boæiÊnih blagdana koji su pred nama, moæda se radujemo πto Êemo provesti vrijeme sa svojom obitelji i priuπtiti si bogat stol. Meutim, nemojmo izgubiti iz vida ljude koji su u oskudici. U vaπoj druπtvenoj zajednici ima mnogo onih kojima nedostaju osnovne potrepπtine. Ako im moæete dati makar i malu svotu, to Êe im mnogo znaËiti. Odvojite slobodno vrijeme. Odvojite svoje vrijeme da biste nekome pomogli. Mnogi stari ljudi ne mogu sami otiÊi k lijeËniku ili oËistiti kuÊu ili stan. PriËuvajte dijete samohranoj majci koja se vratila u πkolu da bi stekla diplomu. Ima bezbroj moguÊnosti na koje moæete pomoÊi ljudima. ODGOVORITE 1. Na koje se joπ naËine vi osobno moæete usredotoËiti na vjeËnost umjesto na stvari ovoga svijeta? 2. Kakvu nam utjehu pruæa tekst u Jakovu 5,7.8 kad vidimo kako bogati izrabljuju siromaπne? 3. Na koji joπ naËin moæemo sabirati blago na Nebu? Germaine Melody Cecil, Hillary, Durban, JuænoafriËka Republika Odvojite svoje vrijeme da biste nekome pomogli. 91 »etvrtak, 4. prosinca Blago nasuprot uspjehu MI©LJENJE Jakov 5,1-6 VeÊina ljudi povezuje uspjeh s prelijepim kuÊama, skupim sportskim automobilima i dizajnerskom odjeÊom. Multimilijunski filmski projekti i glazbena industrija pokuπavaju nas uvjeriti da uspjeh znaËi biti najbolji, imati najviπe i æivjeti u najboljim moguÊim uvjetima. Ne treba nas iznenaditi πto Boæja rijeË proturjeËi takvim ispraznim vjerovanjima. »itajte Matej 6,24; 19,24; Jakov 5,1. Tekst u 1. Timoteju 6,10 upozorava nas da je ljubav prema novcu korijen svakog zla. Zatim nas 11. redak poziva da teæimo za pravednoπÊu, poboænoπÊu, vjerom, ljubavlju, strpljenjem i krotkoπÊu. U Mateju 6,19-33 saznajemo da nam se dodaju sva ostala ovozemaljska dobra kad tome teæimo na prvom mjestu. Tekst u 2. Ljetopisa 1,11.12 tvrdi to isto. “Odviπe Ëesto u svojem æivotu najviπe teæimo za materijalnim dobrima uzalud se nadajuÊi da Êe nam Bog biti popustljiv, i na kraju æivotnog putovanja dodati naπem kratkom trajanju od πezdeset ili sedamdeset godina vjeËno kraljevstvo. Krist æeli da ono πto je najvaænije stavimo na prvo mjesto i uvjerava nas da Êe stvari od manjeg znaËenja i vrijednosti biti osigurane svakome u skladu s njegovim potrebama.” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 5, str. 352) Moæe li se razlika izmeu blaga i uspjeha sagledati kao razlika izmeu vanjske sreÊe i unutarnje radosti? Dok dar bogatstva ima ograniËenu vrijednost, dar uspjeha koji nam Sveti Duh daje neprocjenjiv je. Kako netko moæe ocijeniti ljubav, mir, vjeru i poboænost? Ralph Waldo Emerson napisao je moju omiljenu definiciju uspjeha: “Smijati se mnogo i Ëesto; zadobiti poπtovanje pametnih ljudi i ljubav djece; steÊi pohvale iskrenih kritiËara i podnijeti izdaju laænih prijatelja; poπtovati ljepotu, pronaÊi najbolje u drugima; ostaviti za sobom neπto πto Êe svijet uËiniti makar malo boljim — zdravo dijete, vrt, bolje druπtvene uvjete — znati da je makar netko disao lakπe zato πto ste vi æivjeli. To je pravo znaËenje uspjeha.” (Ralph Waldo Emerson, http://www.quoteworld.org/quotes/ 11640) ODGOVORITE 1. Zapazite da Emerson uopÊe ne spominje novac. ZnaËi li to da Ëak i siromaπna osoba moæe biti uspjeπna? Objasnite svoj odgovor. 2. Biblija nas upozorava na zamke bogatstva. Kako onda objasniti Ëinjenicu da su mnogi krπÊani u odreenim dijelovima svijeta bogati? Riley Pillay, Cape Town, JuænoafriËka Republika Dar uspjeha koji nam Sveti Duh daje neprocjenjiv je. 92 Petak, 5. prosinca Novcem se ne moæe kupiti sreÊa ISTRAÆIVANJE Matej 6,21 ZAKLJU»AK Novac sam po sebi nije loπ. On poËinje biti loπ kad postane neπto najvaænije u naπem æivotu. Novac nas moæe odvratiti od onoga πto je istinski vaæno — od æivota s Isusom i sluæenja Njemu. Ako se usredotoËimo na gomilanje novca, nikad neÊemo biti zadovoljni. To nas navodi da se u zadovoljavanju svojih potreba oslanjamo na sebe umjesto na Boga. On æeli da budemo zadovoljni onim πto imamo. On æeli da koristimo svoju imovinu ne za vlastitu sreÊu, veÊ da ljude uputimo na Isusa — Jedinog Ëija ljubav i prijateljstvo donose pravu sreÊu. RAZMOTRITE u Uzmite satove financijskog planiranja iz krπÊanske perspektive da biste nauËili postiÊi viπe sredstvima koja vam je Bog dao. u Razmiπljajte o tome kako se Bog brine o prirodi i kako Êe se pobrinuti i za vaπe materijalne potrebe. »itajte Matej 6 u nekom ugodnom i sigurnom okruæenju. u Napravite ruËak za obitelj koja nema baπ mnogo financijskih sredstava. u Razgovarajte s prijateljima na koji biste naËin mogli olakπati teret nekome u vaπem okruæenju tko je u teπkoÊama. u Piπite o svojem odnosu prema novcu i u molitvi traæite od Boga da vas pribliæi svojem glediπtu u vezi s tim, a da vas udalji od svjetovnog glediπta. u »itajte neku knjigu ili Ëlanak o blagoslovima koji proizlaze iz davanja drugima. Dok Ëitate, razmislite o moguÊnosti da poveÊate svoja darivanja. u OdluËite se za neki program obiteljskog darivanja i napravite kutiju koju Êete dræati kod kuÊe i u nju skupljati sitniπ za taj projekt. Ako ste na koledæu, pokuπajte to sa svojim cimerima. POVEÆITE 1. Timoteju 6 u prijevodu koji vam je najrazumljiviji. Ellen G. White, Djela apostolska, poglavlje “Opomena protiv licemjerja”, str. 44—48. Dave Ramsey, Financial Peace Revisited, “Understanding the Spiritual Aspects of Money”, str. 23—33. Christy Yingling Gusse, Fort Worth, Teksas, SAD 93 Pouka 11 6.—13. prosinca 2014. Priprema za æetvu “Strpite se i vi i uËvrstite svoja srca, jer je blizu dolazak Gospodnji!” (Jakov 5,8) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, Zagreb 2014., str. 307—316 94 Subota, 6. prosinca NauËi Ëekati UVOD Jakov 5,7-12 SjeÊate li se uzbuenja koje ste kao dijete osjeÊali dok se pribliæavao BoæiÊ? Ne samo zbog njegovog vjerskog znaËenja, proslavljanja Isusovog dolaska na Zemlju, veÊ i zbog boæiÊnih svjetiljki, drvca, crkvenih pjesama — πto je sve vodilo do vrhunca, konaËnog dogaaja, samog BoæiÊa. Djeca se na badnju veËer ne daju na spavanje. Æele ostati budna da niπta ne propuste i da uæivaju u svakom trenutku. Tako su se sigurno osjeÊali i sljedbenici Williama Millera kada su ga sluπali kako propovijeda da Êe Isus ponovno doÊi 22. listopada 1844. godine. Mnogi su prodali kuÊe i ostavili nepoænjevena polja, sigurni da im ovozemaljska dobra viπe neÊe biti potrebna. Ljudi koji su uËinili neπto naæao svojim bliænjima svojski su se trudili da to isprave. A sada zamislite da se probudite na BoæiÊ i saznate da je on odgoen. Moæda Êe se to i dogoditi jednog dana u buduÊnosti, ali nitko ne zna kada. Kako biste se osjeÊali? Pretpostavljam da biste bili razoËarani, ljuti, ojaeni. Upravo tako su se ljudi osjeÊali 23. listopada 1844. To je poznato kao “veliko razoËaranje”. Ellen G. White je proæivjela te teπke i obeshrabrujuÊe trenutke. Pisala je: “RazoËaranje Boæjeg naroda koji je Ëekao bilo je veliko. RugaËi su trijumfirali privukavπi slabiÊe i kukavice u svoje redove. Za neke koji su izgledali kao da iskreno vjeruju pokazalo se da su zapravo bili samo pod utjecajem straha. Sada im se, kako je vrijeme prolazilo, hrabrost vratila i hrabro su se pridruæili rugaËima. Izjavljivali su da nikada nisu povjerovali u doktrinu Millera, obiËnog fanatika. Drugi, po naravi popustljivi i nesigurni, tiho su napustili pokret.” (Arthur L. White, Ellen G. White: The Early Years, 1827—1862, Review & Herald Pub. Assoc., Hagerstown, Md., 1985., str. 47) Joπ otkad je Isus prvi put doπao na Zemlju, krπÊani su viπe-manje strpljivo oËekivali Njegov povratak. Ponekad smo u kuπnji da odustanemo ili da se prepustimo nestrpljenju i nezadovoljstvu. Meutim, u pouci za ovaj tjedan saznat Êemo od apostola Jakova za drugaËiji put — Ëekati. Strpljivo. ODGOVORITE 1. Kako biste vi reagirali na Veliko razoËaranje? Biste li odustali i otiπli? Zaπto? 2. Je li moguÊe biti uzbuen zbog oËekivanja Isusovog ponovnog dolaska, a ne biti zbunjen zbog odgaanja? Objasnite svoj odgovor. Jenny Waller, Reading, Velika Britanija Zamislite da se probudite na BoæiÊ i saznate da je on odgoen. 95 Nedjelja, 7. prosinca Uzori strpljenja LOGOS Jakov 5,7-12 Isus Êe ponovno doÊi (Jeremija 14,22; Hoπea 6,3; Joel 2,23; Jakov 5,7.8) Koliko god da je sve neizvjesno na ovome svijetu, Jakov nam kaæe da u jedno moæemo biti sigurni — Isus Êe se vratiti (Jakov 5,7). ©toviπe, on kaæe da je “blizu dolazak Gospodnji” (8. redak). Moæda nam se Ëini da grijeπi u tome. Pa veÊ dvije tisuÊe godina Ëekamo da Isus doe. Ali Jakov ne govori o toËnom datumu Isusovog povratka. On smatra da je drugi dolazak isto toliko duhovno stvaran koliko i fiziËki. Ako vjerujemo u njega, on daje peËat naπem iskustvu u svako doba i omoguÊava nam da sagledamo æivot iz drugaËije perspektive. Primjer poljodjelca (Jakov 5,7) Jakov usporeuje krπÊanina koji Ëeka Isusov povratak s poljodjelcem koji uzgaja svoje usjeve. Kada posadi sjeme, on ne oËekuje da odmah nastupi æetva. Svjestan je da mora Ëekati na kiπu da bi zrno moglo proklijati. U Palestini se to odnosi na ranu kiπu koja pada u listopadu i kasnu kiπu u studenome. U meuvremenu poljodjelac obrauje zemlju, Ëupa korov, uklanja πtetoËine i prehranjuje tlo. Zatim treba uzorati zemlju, posaditi sjeme i brinuti se za biljke. KonaËno, “skupocjen rod od zemlje” (Jakov 5,7) biva spreman za æetvu. Adventisti, kao i drugi prouËavatelji Biblije, vjeruju da se “slika rane i kasne kiπe moæe primijeniti na posljednja dva moÊna djelovanja Duha u Crkvi: jedno se odnosi na blagdan Pedesetnice, a drugo na dogaaje koji Êe nastupiti neposredno uoËi Kristovog drugog dolaska” (Ángel Manuel Rodríguez, “Images of the Holy Spirit (Latter Rain)”, Biblical Research Insititute, https://adventistbiblicalresearch.org/materials/holy-spirit/images-holy-spirit-latter-rain). Dok Ëekamo na kasnu kiπu, trebamo naporno raditi kao poljodjelac iz naπeg primjera. Moramo biti sigurni da Êe æetva doÊi. Jobov primjer (Job 2,10; 14,13-15; 19,23-27; Jakov 5,10.11) Jakov navodi joπ neke primjere ljudi koji su strpljivo Ëekali na Boga. Starozavjetni proroci uglavnom su dobar primjer jer su pokazali strpljenje suoËivπi se sa stradanjima (Jakov 5,10). Zatim, tu je i Job (Jakov 5,11). »ak i kad je izgubio bogatstvo, zdravlje i obitelj, izrazio je vjeru u Boga rijeËima: “Jahve dao, Jahve oduzeo! Blagoslovljeno ime Jahvino!” (Job 1,21) Kada je njegova æena izgubila strpljenje i predloæila mu da prokune Boga i umre, Job je odgovorio: “Brbljaπ kao luakinja! Kad od Boga primamo dobro, zar da onda i zlo ne primimo? U svemu tome Job nije sagrijeπio svojim usnama.” (Job 2,10) Na kraju je Jobova vjernost bila nagraena i njegovo bogatstvo obnovljeno. Njegova æivotna priËa dodaje dvije nove dimenzije primjeru poljodjelca: (1) Job 96 pokazuje sposobnost trpljenja isto kao i strpljenje. On trpi dok Ëeka. Jakov nas podsjeÊa da Ëekanje na Isusov povratak neÊe biti lako. (2) U ovoj priËi znaËajan je vremenski element. Baπ kao πto je Job morao Ëekati do svoje starosti na povratak svojeg bogatstva i obitelji, tako i mi moramo Ëekati na Kristov drugi dolazak. Problemi povezani s Ëekanjem (Job 3,1; Luka 7,36-50; Jakov 5,9-12) Osim πto nam je iznio kao uzor ljude koji su Ëekali i trpjeli, Jakov se bavi i nekim problemima vezanim za Ëekanje. On krπÊanima koji Ëekaju Kristov dolazak kaæe da budu snoπljivi i otvoreni u meusobnom ophoenju. Tekst u Jakovu 5,9 bavi se problemom “mrmljanja” nekih Ëlanova crkve, ili neËim πto mi ponekad zovemo “crkvenom politikom”. Æivimo u posljednjim danima i Sudac je pred vratima. Jakov nas podsjeÊa da sad nije vrijeme da se bavimo meusobnim svaama. On nas potiËe da se sjetimo Jobovog strpljenja, ali i Ëinjenice da je Ëak i on imao trenutke oËaja: “Napokon otvori Job usta i prokle dan svoj.” (Job 3,1) Meutim, vaæno je da se ne prepustimo razoËaranju i ozlojeenosti. Isus je uvijek prisutan, On vidi nepravde koje su nam uËinjene i obeÊava da Êe sve ispraviti na sudu. Jakov zapravo kaæe: “Ne dopustite da nezadovoljstvo i osjetljivost zbog tlaËenja izvana nau oduπka u vaπem meusobnom nestrpljenju i gunanju.” (John Dummelow, “Commentary on the Bible: James 5”, http://www. studylight.org/com/dcb /print.cgi?bk=58&ch=5&vs=1) U 5. poglavlju, 12. retku, Jakov nas potiËe da budemo otvoreni i poπteni jedni prema drugima. Iako je zaklinjanje bilo uobiËajeno u ono vrijeme, Jakov smatra da je to neprikladno za krπÊane. Za nas je vaæno da budemo pouzdani — da naπe “da” znaËi “da”, a “ne” — “ne”. Vjerujemo li doista u Isusov dolazak moæe se vidjeti na osnovi rijeËi koje upotrebljavamo, kao i svih ostalih aspekata naπeg æivota. ODGOVORITE 1. Koji su vaπi prioriteti u æivotu upravo sada? Nalazi li se na toj listi Kristov drugi dolazak? 2. U kojoj mjeri dijelite Jobov stav u vezi sa stradanjem? 3. Mislite li uvijek ono πto kaæete? Objasnite. Jennifer Rhodes, Milton Keynes, Velika Britanija Sad nije vrijeme da se bavimo meusobnim svaama. 97 Ponedjeljak, 8. prosinca Æivimo li u nekom vjerskom snu? SVJEDO»ANSTVO Matej 10,17 “Krist kaæe: ‘Trgujte time dok se ja vratim.’ (Luka 19,13) Moæda Êe proteÊi samo nekoliko godina do kraja povijesti naπeg æivota, ali dotada moramo raditi.” (Ellen G. White, Last Day Events, str. 76) “Neki koji su nedavno pristupili vjeri pali su u zabludu u pogledu onih koji su umrli nakon njihovog obraÊenja. Nadali su se da Êe svi zajedno prisustvovati Kristovom drugom dolasku. Ali kada su vjernici jedan za drugim poËeli podlijegati sili smrti, zbog Ëega nisu mogli promatrati taj dogaaj za kojim su Ëeznuli — Kristov dolazak na oblacima — oni su osjeÊali veliku æalost. Neki koji su pali u zabludu da Êe Krist doÊi u njihovo vrijeme, prihvatili su fanatiËnu ideju da je pohvalno pokazati svoju vjeru odricanjem od posla i prepuπtanjem dokonom Ëekanju na taj veliki dogaaj za koji su smatrali da je pred vratima.” (Ellen G. White, Sketches From the Life of Paul, str. 110) “Krist æeli da svatko od nas trijezno razmiπlja o Njegovom drugom dolasku. Svi trebamo svakodnevno istraæivati Boæju rijeË, ali ne smijemo zanemariti sadaπnje duænosti. ... Krist naglaπava da Êe neki Njegovi Ëekaoci u vrijeme drugog dolaska biti zauzeti poslovnim pothvatima. Neki Êe sijati njive, drugi æeti i prikupljati plodove, ili mljeti u mlinovima. Bogu nije po volji da Njegovi izabranici zanemaruju æivotne duænosti i odgovornosti i da se prepuπtaju besposlenom meditiranju obuzeti religijskim snovima.” (Ellen G. White, Sketches From the Life of Paul, str. 110) “Svojim sljedbenicima Krist povjerava djelo koje ne moæe obaviti njihov zastupnik ili opunomoÊenik. Sluæba bolesnima i siromaπnima, objavljivanje Evanelja onima koji su izgubljeni, neπto je πto se ne moæe prepustiti odborima ili dobrotvornim druπtvima. Zahtjev djela Evanelja jest osobna odgovornost, osobni napori, osobna ærtva.” (Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, str. 82) ODGOVORITE 1. 2. 3. 4. Æivite li i vi moæda u nekakvom “vjerskom snu”? Objasnite svoj odgovor. Zaπto nije u redu da pasivno Ëekamo na Gospodnji dolazak? Moæe li biti previπe dobrih djela u vaπem æivotu? Objasnite svoj odgovor. ObuhvaÊa li Isusov nalog da “trgujemo dok se on ne vrati” i brigu o prirodi? Ako Êe svijet ionako biti uniπten, je li vaæno da se tim bavimo? Kako tekst u Otkrivenju 11,18 utjeËe na vaπe odgovore? Erica Hole, Binfield, Velika Britanija “Svojim sljedbenicima Krist povjerava djelo koje ne moæe obaviti njihov zastupnik...” 98 Utorak, 9. prosinca KljuËevi raja DOKAZ Jakov 5,7-12 Tekst u Jakovu 5,9 podsjeÊa nas da “sudac” — ili Isus — “stoji pred vratima”. Time se naglaπava potreba za osobnom odgovornoπÊu u πirem kontekstu “Ëekanja da se isprave nepravde” (Dr. Richard J. Krejcir, “Bible Study Notes, James 5,7-12,” http://70030.netministry.com/apps/articles/?articleid=33643&columnid=3803). Nesumnjivo, vrijeme u koje je Jakov pisao takoer je imalo svoje nepravilnosti. VeÊina “braÊe” kojoj on upuÊuje svoju poslanicu bila su vjerojatno siromaπni, izrabljivani radnici. PolitiËka korupcija bila je takoer πiroko rasprostranjena. U Jeruzalemu je joπ uvijek bio na vlasti stari red sveÊenika koje je Isus u jednom trenutku proglasio licemjerima, obijeljenim grobovima i zmijskim leglom. Jakov svoje savjete o æivljenju krπÊanskim æivotom stavlja u kontekst “dolaska Gospodnjega” (7. redak). Isusova proroËanstva u evaneljima o razorenju Jeruzalema i svrπetku svijeta kao da se spajaju u jedno (vidi Matej 24,9-14). Kao rezultat, “po svemu sudeÊi, Ëak ni apostoli i drugi pisci Novog zavjeta u poËetku nisu razumjeli da Êe izmeu ta dva dogaaja postojati velika vremenska udaljenost” (James Burton Coffman, “Coffman’s Commentaries on the Bible: James 5”, (James Burton Coffman, “Coffman’s Commentaries on the Bible: James 5”, http://www .studylight.org/com/bcc/print.cgi?bk=58&ch=5&vs=1). Vjerojatno Jakov ovdje prvenstveno govori o razorenju Jeruzalema za kojim Êe, prema njegovom miπljenju, ubrzo uslijediti Kristov drugi dolazak. Iako taj vremenski okvir ne umanjuje vrijednost njegovih savjeta koji se odnose na sve naraπtaje krπÊana, on im ipak daje poseban osjeÊaj æurnosti. Jedna turska poslovica glasi: “Strpljenje je kljuË raja.” Ali πto toËno znaËi strpljenje u ovom kontekstu? Jakov upotrebljava dvije razliËite grËke rijeËi, a obje se prevode kao “strpljenje”. U 7. retku on koristi rijeË makrothymia koja se u veÊini danaπnjih Biblija prevodi kao “strpljivost” (Biblehub.com, s. v. “Makrothymia”, http://biblesuite.com/greek/makrothumia_3115.htm). Ta rijeË ima smisao Ëekanja i nepostupanja u æurbi. Meutim, hypomone, druga rijeË koju Jakov upotrebljava za strpljenje ne podrazumijeva jednostavno prepuπtanje okolnostima (Blueletterbible.org, s. v. “Hypomone”, http://www.blueletterbible.org/lang/lexicon/lexicon. cfm?strongs=G5281). Viπe komentatora ide Ëak toliko daleko da smatra kako se Jakov zapravo zalaæe za odluËnost — Ëak i neku vrstu “borbene spremnosti”. Sve u svemu, tekst u Jakovu 5,7-12 moæe u pravom smislu biti poziv na akciju, na ustajanje protiv korupcije i nepravde onog vremena i vjerovanje u stvarnost boljeg svijeta. Margaret Arbuckle Paterson, Bracknell, Velika Britanija 99 Srijeda, 10. prosinca Kako postati strpljiv PRIMJENA GalaÊanima 5,22.23; Jakov 5,7-12 Jasno je da je u Bibliji strpljenje prikazano kao vrlina. Pavao strpljenje naziva jednim od plodova duha zajedno s ljubavlju, radoπÊu, mirom, ljubaznoπÊu, dobrotom, vjernoπÊu, krotkoπÊu i uzdræljivoπÊu (GalaÊanima 5,22.23). David je i samog Boga opisao kao “milosrdnog i milostivog ... sporog na srdæbu i vrlo dobrostivog” (Psalam 103,8). Ako smo strpljivi, manja je vjerojatnost da Êemo upasti u neπto za πto nismo spremni. Strpljenje nas moæe sprijeËiti da postupimo nepromiπljeno. Ono nam pomaæe da prihvatimo svoja ograniËenja i pokuπamo ponovno. Naπe strpljenje je dobro i za druge ljude. Nikome nije lako s nekim tko je uvijek zabrinut i pod stresom, tko nikad nema vremena za gubljenje. Meutim, nije uvijek lako biti strpljiv. Katkad moramo pokazati tu osobinu. Evo nekoliko savjeta kako moæemo postati strpljiviji: Budite svjesni πto vas Ëini nestrpljivim. ObiËno smo nestrpljivi kada smo u æurbi ili pod nekom vrstom pritiska. ©to vas Ëini nestrpljivima? NauËite se opustiti. Ako smo nestrpljivi, trebamo nauËiti duboko disati, opustiti se i zaboraviti na ono πto nas brine. Budite pozitivni. Sjetite se da Bog ima plan za svakog od nas. Sve Êe se srediti. Sagledajte πiru sliku. Ljudi danas govore o “goruÊim svjetskim problemima”. To su problemi kojima se bave samo privilegirani ljudi. Mi trebamo sagledati πiru sliku i osloboditi se sitnih briga. Na primjer, moæda nam se ne svia πto imamo za doruËak, ali trebamo biti sretni πto ga uopÊe imamo. Napravite stanku. To podrazumijeva dvoje: Prvo, trebamo praviti kratke stanke tijekom dana kada Êemo mirno sjediti i razmiπljati. Drugo, trebamo biti svjesni da svijet nije savrπen. Mi nismo savrπeni. Loπe stvari se dogaaju. Dobre stvari se moæda ne dogaaju uvijek onima koji ih oËekuju, ali najveÊi broj dobrih stvari koje se dogaaju, ne dogaaju se odmah. I Izraelci su proveli Ëetrdeset godina u pustinji prije nego πto su bili spremni uÊi u ObeÊanu Zemlju. To je strpljenje! ODGOVORITE 1. Kada ste posljednji put izgubili strpljenje s nekim? ©to ste uËinili? Kako ste se osjeÊali nakon toga? U Ëemu Êete postupiti drugaËije sljedeÊi put kad osjetite da gubite strpljenje? 2. Kako se osjeÊate kad su ljudi nestrpljivi prema vama? Kako vam to moæe pomoÊi da budete strpljivi prema drugima? 3. Koji su to “goruÊi svjetski problemi” koji nas Ëine tako nestrpljivima? Charlotte Waller, Reading, Velika Britanija 100 »etvrtak, 11. prosinca Strpljenje i revnost MI©LJENJE Matej 5,1-12; 21,12.13 Jakovljevo naglaπavanje potrebe da budemo strpljivi i ustrajni podsjeÊa nas na Isusove rijeËi iz Govora na gori (Matej 5,1-5), koje je jedan propovjednik opisao kao “sat o njeænosti odræan na planini” (Ross Cochrane, “Matthew 5— Part 4—Gentle Jesus, Meek and Mild—NOT!” http://www.sermoncentral.com). To je ona Isusova strana koju je CharlesWesley ovjekovjeËio u svojoj himni napisanoj 1742. godine: “Njeæni Isuse, krotki i blagi, pogledaj na ovo malo dijete, saæali se na moju skromnost, dopusti mi da doem k Tebi.” (Gentle Jesus, Meek and Mild,” http://wordwisehymns.com/2013/07/12/gentle-jesus-meek-and-mild/) Meutim, dok Isus u Blaæenstvima kaæe: “Blago krotkima, jer Êe baπtiniti zemlju” (5. redak), u Mateju 21 On zauzima drugaËiji stav. Kada je vidio da se ljudi koji prinose ærtve u hramu zloupotrebljavaju, izgubio je strpljenje i “mjenjaËima novca isprevrta stolove, a prodavaËima golubova klupe te im reËe: ‘Stoji pisano: KuÊa moja neka bude kuÊa molitve’, a vi je pretvarate u πpilju razbojniËku.” (Matej 21,12.13) Ovdje On ustaje protiv nepravde. Ne stoji po strani dok se drugi izrabljuju, Ëak ako je to znaËilo suprotstaviti se crkvenoj hijerarhiji i dovesti vlastiti æivot u opasnost. Dakle, πto je vaænije: strpljenje ili revnost? Istina je da su obje osobine nuæne za duhovno vodstvo. Potrebna nam je revnost da bismo se prihvatili djela i borili za njega, ali nam je potrebno i strpljenje da bismo ga dovrπili. I u naπe vrijeme ima mnogo primjera strpljivih i ustrajnih voa. Uzmite, na primjer, Mahatmu Gandhija, koji se borio za graanska prava indijskog naroda upotrebom nenasilnih metoda. Iako je postao svjetski lider, nastavio je æivjeti skromno. Zatim, tu je i Nelson Mandela, koji je u zatvoru proveo 27 godina prije nego πto je, 1994. godine, postao prvi demokratski izabrani predsjednik JuænoafriËke Republike. U novije vrijeme imamo brojne primjere ljudi koji se suprotstavljaju razliËitim zloupotrebama, tzv. zviædaËa, koji su se spremni izloæiti opasnosti da bi iznijeli na svjetlo neugodne istine. Jakov nam savjetuje da ne gubimo vrijeme u besmislenom gunanju i nezadovoljstvu. Katkad to znaËi da trebamo biti strpljivi, a katkad i da trebamo stupiti u akciju. ODGOVORITE 1. Trebamo li sudjelovati u pokuπajima da se ovaj svijet uËini boljim, ili to trebamo prepustiti Bogu? Objasnite svoj odgovor na osnovi Biblije i Isusovog primjera. 2. Kojim se kriterijima trebamo voditi pri izboru dobrotvornog rada u koji Êemo se ukljuËiti? Elizabeth Rhodes, Havant, Velika Britanija 101 Petak, 12. prosinca Aktivno Ëekanje ISTRAÆIVANJE Matej 25,31-46 ZAKLJU»AK Kad Ëekamo na neπto, to obiËno znaËi da ne trebamo niπta raditi. Meutim, dok Ëekamo na Kristov povratak, moramo biti aktivni u korist drugih. Ako ne budemo, postat Êemo zaokupljeni vlastitom spremnoπÊu do te mjere da Êemo zaboraviti na potrebe drugih. Dok Ëekamo, mi moæemo aktivno sudjelovati u pomaganju svijetu koji pati. Uvijek imajte na umu da Êe Isus, kad se vrati, reÊi svojem narodu: “Doite, blagoslovljeni Oca mog, i primite u posjed kraljevstvo koje vam je pripravljeno od postanka svijeta! Jer bijah gladan, i dadoste mi jesti; bijah æedan, i napojiste me; bijah putnik, i primiste me; bijah gô, i obukoste me; bijah bolestan, i pohodiste me; bijah u tamnici, i dooste k meni.” (Matej 25,3436) RAZMOTRITE u Volontirajte u lokalnom prihvatiliπtu za beskuÊnike mjesec dana. u Napiπite pismo prijatelju o vaπem putovanju s Bogom, o tome kako vas On vodi i kako djeluje u vaπem æivotu. u Osnujte puËku kuhinju u svojoj crkvi koja bi mogla nahraniti one kojima je to potrebno. u UkljuËite se u malu molitvenu skupinu koja se okuplja u neËijoj kuÊi jednom tjedno i koja Êe se moliti za ljude iz svoje sredine. u Posjetite neku bolnicu ili staraËki dom. »itajte neπto tim ljudima ili igrajte druπtvene igre s njima. u Napiπite kratak esej o znaËenju teksta u Mateju 25 i πto se nadate da Êe Kralj reÊi vama kad se vrati. u Odgovorite na sljedeÊa pitanja dok razmiπljate kakav Êe biti Isusov drugi dolazak: ©to vidite? ©to Ëujete? ©to osjeÊate? Podijelite svoja razmiπljanja o tome sa svojim cimerom ili nekim drugim prijateljem. POVEÆITE Levitski zakonik 19,18; Matej 10,42; 22,37-40; 25. Ellen G. White, Isusov æivot, 70. poglavlje, “Jednomu od ove moje najmanje braÊe”. Dennis Smith, 40 Days: Prayers and Devotions to Prepare for the Second Coming, Review and Herald Publishing Association. Sergio Torres, Maitland, Florida, SAD 102 Pouka 12 13.—20. prosinca 2014. Molitva, izljeËenje i obnova “Prema tome, ispovijedajte grijehe jedan drugomu i molite jedan za drugoga da ozdravite! Mnogo moæe molitva pravednika ako je æarka.” (Jakov 5,16) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, Zagreb 2014., str. 318—322 103 Subota, 13. prosinca Moliti se Bogu u mislima UVOD Filipljanima 4,6.7; Jakov 5,16 “U tiπini svitanja kleËim pred svojim Stvoriteljem. Izlizana podna staza. Umorna koljena i duπa koja pati. Slane rijeke slijevaju se kao Niagara niz obraze na moj jastuk. Kada bi samo rijeËi tekle tako. Moæda slomljeno srce uvjerljivije govori.” U trenutku kad sam zavrπila pisanje ove pjesme, sunce je veÊ obasjavalo jutarnje nebo. ObeÊani mir koji “nadilazi svaki um” obuzeo je moje srce. Tog dana osjeÊala sam potrebu da traæim Boæje lice u usrdnoj molitvi. SuoËena s okolnostima koje su mi prijetile uniπtenjem, naπla sam utjehu i snagu na koljenima. NeobiËno je kako katkad morate biti slomljeni da biste doæivjeli ozdravljenje i obnovu. Danski teolog iz devetnaestog stoljeÊa, Søren Kierkegaard, pisao je da “svrha molitve nije da utjeËe na Boga, veÊ da mijenja narav onoga tko se moli”. (Søren Kierkegaard Quotes, http://www.goodreads.com/author/quotes/ 6172.Søren _Kierkegaard). TraæeÊi Boga u svoje ime ili u ime druge osobe, neizbjeæno se mijenjamo. Sila nam je na raspolaganju. Ali Bog mora biti u srediπtu naπe molitve. Chip Ingram tvrdi da kada “dræimo sve konce u svojim rukama, mi zasnivamo svoju molitvu na naπoj situaciji i naπim potrebama. Ali kada sagledamo svoju nedostojnost u svjetlu Boæje svetosti i sile, usredotoËujemo se na Njegov plan i Njegov karakter. ... Tada se u svojim molitvama oslanjamo na Njega.” (Chip Ingram, Good to Great in God’s Eyes, str. 104) Molitva zasnovana na svijesti o Boæjoj veliËini “mnogo moæe pomoÊi”. Mi smo nestalni, ali je Bog postojan. Mi smo slabi, ali je Njegova snaga neograniËena. Mi smo ograniËeni, ali je Bog neusporedivo veÊi nego πto moæemo zamisliti. Kada shvatimo da sluæimo Bogu, naπe molitve oæivljuju i vrijeme provedeno na koljenima postaje redovno, æeljeno iskustvo. Jasno nam je da okolnosti ne mogu preopteretiti Nositelja tereta, da naπe potrebe nisu jedine molbe koji trebaju silaziti s naπih usana jer je posredovanje isto tako vaæno. Jasno nam je da je iskrenost prema Bogu bolja od uzviπenih rijeËi i stereotipnih fraza, da je ponekad u redu kada nas rijeËi iznevjere jer Sveti Duh tumaËi uzdisaje naπe duπe i iznosi ih na naËin prihvatljiv pred Bogom. Razumijevanje te Ëudesne istine o molitvi navodi nas da uËinimo taj korak k ozdravljenju i obnovi. Moliti se s takvim razumijevanjem zacrtava naπ smjer i odræava nas na putu. Cjelovitost koju doæivljavamo kada nas Sveti Duh poËne popravljati i oæivljavati ne moæe se iskazati rijeËima. Ohrabrujem vas da zapoËnete ili da iznova krenete na to putovanje upravo odande gdje se nalazite. Sada. Danas. Nadia Wellington, Kingston, Jamajka 104 Nedjelja, 14. prosinca U molitvi je sila DOKAZ Jakov 5,14.15 Prije nekoliko godina jednom crkvenom starjeπini dijagnosticiran je rak. S obzirom na to da mu se stanje brzo pogorπavalo, poznati pastor zajedno s ostalim pastorima i starjeπinama posjetio ga je i izvrπio pomazanje kao πto je opisano u Bibliji. Poslije, kada je Ëovjek otiπao na daljnje pretrage, nije pronaen niti trag bolesti. Jakov nas uËi da moæemo oËekivati tjelesno izljeËenje od svojeg nebeskog Oca kad vjerujemo u Boæju rijeË i Ëinimo ono πto ona nalaæe. “Boluje li tko meu vama? Neka sebi dozove crkvene starjeπine! Oni neka mole nad njim maæuÊi ga uljem u ime Gospodnje.” (Jakov 5,14) GrËka rijeË proseuchomai znaËi “moliti se” i “posredovati” kod Gospodina zamjenjujuÊi svoje æelje Njegovim æeljama dok nam On uraËunava vjeru (http://bibleapps.com/greek/4336.htm 2). U vrijeme bolesti neÊe biti djelotvorna hladna i formalna molitva, veÊ usrdna molitva vjere. Velika stvar za koju bismo trebali moliti Boga za sebe i druge u vrijeme bolesti jest oprost grijeha. GrËka rijeË iaomai znaËi “izlijeËiti” ili “iscijeliti” (http://biblesuite.com/greek/ 2390.htm). Ona ukazuje na lijeËenje bolesti, kao u sluËaju starjeπine iz moje crkve koji je bio iscijeljen kada je za njega upuÊena molitva. Meutim, to iscjeljenje ne mora biti fiziËko. Molitva vjere moæe izmoliti i osloboenje od posljedica grijeha. Koliko god vaπ æivot moæe biti umrljan grijehom, molitva pravedne osobe moæe nas izbaviti od svake nepravde. Katkad nam je teπko povjerovati da Bog joπ uvijek iscjeljuje. Pitamo se zaπto On dopuπta da naπi prijatelji i Ëlanovi obitelji pate. Iako On ne odgovara uvijek na naπa pitanja, znamo da je potpuna ovisnost o Njemu od najveÊeg znaËenja. “Kada se boriπ sa sumnjom, to nije trenutak kad trebaπ izbjegavati Krista ili se stidjeti svoje borbe. Nikad neÊeπ uveÊati svoju vjeru time πto se odvajaπ od Isusa! On ti æeli pomoÊi da vjerujeπ. Ne samo da moæe zadovoljiti tvoju potrebu, veÊ ti moæe dati vjeru — uvjeriti te da Êe se brinuti za tebe kada se osloniπ na Njega.” (Henry T. Blackaby and Richard Blackaby, Experiencing God, Day by Day, str. 111) ODGOVORITE 1. Zaπto tekst u Jakovu 5,15 kaæe da Êe grijesi, koje je netko tko je bolestan moæda poËinio, biti oproπteni? 2. Vjerujete li da Bog i danas joπ uvijek iscjeljuje? Zaπto tako mislite? 3. Koliko ste osvjedoËeni da molitva ima iscjeliteljsku moÊ? Ceri Grant St. Thomas, Jamajka 105 Ponedjeljak, 15. prosinca »udesan utjecaj molitve LOGOS 1. o kraljevima 18,30-46; Psalmi 47,8; 66,18; Zaharija 7,11; Ivan 14,13; 1. Solunjanima 5,17; Jakov 1,17; 5,13-19 Glavno krπÊansko orue (Jakov 5,13) OËito je da nam kao krπÊanima neÊe uvijek cvjetati ruæe. SuoËavat Êemo se s izazovima jer æivimo u nesavrπenom svijetu. Meutim, Bog nam je dao orue koje nam moæe pomoÊi — molitvu i hvalu. On nas poziva da Mu sve iznosimo u molitvi bez prestanka (1. Solunjanima 5,18). Kad nam sve ide dobro u æivotu, nemojmo zaboraviti da trebamo slaviti Njegovo ime i pjevati Mu pjesme hvale (Psalam 47,8) jer svaki blagoslov i svaki savrπeni dar dolazi od Boga (Jakov 1,17). Molitva za bolesne (Jakov 5,14.15) S obzirom na to da æivimo u greπnom svijetu, suoËavat Êemo se s bolestima i invalidnoπÊu. Bog preko svojega Svetoga Duha vodi lijeËnike kako bi mogli izlijeËiti mnoge bolesti. Meutim, ima trenutaka kada samo intervencija Velikog LijeËnika moæe dovesti do ozdravljenja i obnove. Jakov nam savjetuje da pozovemo starjeπine da se mole za bolesne i da ih pomaæu uljem za iscjeljenje u ime Gospodnje (Jakov 5,14). Crkveni starjeπine trebaju biti pravedni pred Bogom da bi, kada se njihove molitve uzdignu sa silom, On Ëuo i odgovorio na njih. Vaæno je da oni koji se mole vjeruju da Bog moæe uËiniti za nas viπe nego πto moæemo zamisliti (Efeæanima 3,20). Tako nam je obeÊan oprost grijeha Ëak i ako ne doe do tjelesnog izljeËenja. Ozdravljenje duπe (Matej 13,15; Jakov 5,16) Ponekad ne æelimo Ëuti πto nam Bog pokuπava reÊi jer viπe volimo æivjeti onako kako se nama svia (Zaharija 7,11). Ipak, moramo razumjeti da su naËela koja nam je Bog dao da po njima æivimo u bîti ono πto je najbolje za nas. Prema tome, ako ne budemo æeljeli æivjeti prema tim naËelima, ne moæemo oËekivati da Êemo primiti mir, ozdravljenje ili bilo koji drugi Boæji blagoslov. Kada imamo mir, mi smo sretni. Tuga, meutim, iscrpljuje naπu snagu (Izreke 17,22). BuduÊi da nas æeli uniπtiti, avao neumorno radi na tome da nas odvoji od Boga. Mi moramo dopustiti da naπa duπa bude iscijeljena prebivanjem Svetoga Duha u nama. To Êe nam pomoÊi da budemo i tjelesno zdraviji. Ljubimo Gospodina svim srcem. Ljubimo svoje bliænje kao sebe same. Traæimo oprost od onih kojima smo uËinili neπto naæao i oprostimo onima koji su nama uËinili naæao. Molimo se za jedinstvo. Ako njegujemo bilo kakvo zlo u svojem srcu, Bog neÊe Ëuti naπe molitve (Psalam 66,18). “Mnogo moæe molitva pravednika ako je æarka.” (Jakov 5,16) Bitna je, dakle, pravednost. 106 Uzor molitve (1. o kraljevima 18,30-46; Jakov 5,17.18) Ilija je bio obiËan Ëovjek koji je vjerovao da molitva ima silu da obrati srca ljudi k Bogu. Molio se i u javnosti i nasamo. U jednoj od svojih javnih molitava, on je pozvao ljude da mu priu. Æelio je da oni budu svjedoci sile molitve i odaju slavu Bogu. Obnovivπi ærtvenik, pokazao je svoju vjeru i æelju da ispravi sve πto bi moglo sprijeËiti Boga da usliπa njegovu molitvu. Obnova ærtvenika simbolizirala je i jedinstvo izmeu sjevernog i juænog izraelskog kraljevstva. Vrijeme i mjesto koje je Ilija izabrao za svoju molitvu simboliziralo je njegovu æelju da æivi u skladu s Boæjim uredbama. “Oslanjanje i raËunanje na Boga kao na velikog ‘Ja Jesam’ — vjeËnog, nepromjenjivog i neovisnog Boga univerzuma s kojim je sve moguÊe” potvruje da je Ilija bio Ëovjek vjere. Kada je Boæji narod vidio odgovor na Ilijinu molitvu, pao je na zemlju i povikao: “Jahve je Bog, Jahve je Bog!” (1. o kraljevima 18,39) Bog je obeÊao Iliji da Êe poslati kiπu (1. o kraljevima 18,1), ali njega to nije sprijeËilo da tu potrebu iznese u molitvi. Njegova vjera je naglaπena time πto je uporno slao svojeg slugu da gleda ima li kiπnih oblaka. Boæje ime proslavlja se naπim ustrajnim molitvama. Kada Mu priznajemo svoje grijehe, kada se ujedinimo meusobno i æivimo u skladu s Njegovom RijeËju, On Êe nam oprostiti, iscijeliti nas i obnoviti. Obnova i oprost (Jakov 5,19.20) Tekst u Jakovu 5,19.20 kaæe da mi trebamo odigrati znaËajnu ulogu u dovoenju drugih ljudi Bogu. Moramo one meu nama koji su pali pozivati i poticati da traæe oprost od Boga. Na taj naËin mi suraujemo s Njim u spaπavanju duπa. “Nît koja Jakovljevu poslanicu povezuje u cjelinu njegova je njeæna briga za vjeËno dobro njegove voljene braÊe.” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 7, str. 542) ODGOVORITE 1. Kako ste doæivjeli djelovanje molitve? Na koji naËin ohrabrujete druge da imaju aktivan molitveni æivot? 2. Razmiπljajte o svojem odnosu s ostalim Ëlanovima vaπe crkve. ©to Ëinite da biste im pomogli da ostanu s Bogom? Dian L. R. Bailey, Kingston, Jamajka Boæje ime proslavlja se naπim ustrajnim molitvama. 107 Utorak, 16. prosinca Molitve vjere SVJEDO»ANSTVO Jakov 5,13-16 “Nebeska biÊa zaduæena su da odgovaraju na molitve onih koji nesebiËno rade u interesu Boæjeg djela. Aneli koji zauzimaju najviπa mjesta u nebeskim dvorovima zaduæeni su za usliπenje molitava koje su uzdiæu k Bogu, a koje se tiËu unapreenja Boæjeg djela. Svaki aneo je postavljen da obavlja odreenu duænost i nije mu dopuπteno da je napusti da bi preπao na neko drugo mjesto.” (Ellen G. White, Christ Triumphant, str. 368) Mnogi mladi tragaju za duhovnim i tjelesnim ozdravljenjem, ali Ëak i nakon usrdnih molitava, joπ uvijek ne vide nikakav rezultat. Meutim, moramo razumjeti da osobito onda kad se molimo za tjelesno ozdravljenje, moramo traæiti i duhovnu obnovu. “Uzeti je u Kristu naπao izljeËenje za duπu i tijelo. Trebao je prvo steÊi zdravlje duπe kako bi mogao osjetiti dragocjenost tjelesnog zdravlja. Prije nego πto se tjelesna bolest mogla ukloniti, Krist je morao osloboditi um i oËistiti duπu od grijeha. Ovu pouku ne smijemo olako primiti. Danas ima na tisuÊe onih koji boluju od tjelesnih bolesti i koji, kao ovaj uzeti, Ëeznu da im se upute rijeËi: ‘Ohrabri se, sinko! Oproπteni su ti grijesi.’” (Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, str. 39) Kada se molite za izljeËenje nekoga tko ima neku tjelesnu bolest, molite se da ta osoba ostvari i pobjedu nad grijehom. Bog je isto tako spreman da obnovi zdravlje bolesnima danas kao i kad je Sveti Duh progovorio preko Davida u Psalmu 107,19.20. “Svaki javni grijeh treba isto tako javno priznati. Nepravda nanesena bliænjemu treba se ispraviti upravo kod onoga kome je nanesena. ... Kada je ispravljena svaka nanesena nepravda, onda moæemo iznijeti Bogu potrebe bolesnika u Ëvrstoj i nepokolebljivoj vjeri, u Ëemu Êe nas voditi Njegov Duh.” (Isto, str. 139,140) “Bog veÊ u poËetku zna kakav Êe biti kraj. On poznaje srca svih ljudi. On vidi svaku tajnu duπe. On zna hoÊe li oni za koje se molimo moÊi izdræati kuπnje koje bi doπle na njih kad bi æivjeli. On zna bi li njihov æivot bio na blagoslov ili na nesreÊu njima samima i svijetu. Ovo je jedan od razloga zaπto bismo, dok iznosimo Bogu svoje molbe u ozbiljnosti srca, trebali reÊi: ‘Ali neka ne bude moja, nego tvoja volja!’ (Luka 22,42)” (Isto, str. 140) ODGOVORITE 1. Zaπto, po vaπem miπljenju, Bog neke ljude izlijeËi, a druge ne? 2. Je li moguÊe da i netko tko ne vjeruje bude izlijeËen? Zaπto? Tanisha N. Robinson, St. Catherine, Jamajka “Bog zna kraj od poËetka.” 108 Srijeda, 17. prosinca Potpuno izljeËenje PRIMJENA Jakov 1,6.7; 5,13-18; 3. Ivanova 1,2 U svijetu koji je iskvaren grijehom, izljeËenje i obnova od presudnog su znaËenja za æivot. IzljeËenje i obnova kojom nas Bog æeli blagosloviti nije samo tjelesna, veÊ i duhovna. Tekst u Jakovu 5,13-18 istiËe tri stvari koje mi moæemo uËiniti da bismo dobili te blagoslove: Pozovite crkvene starjeπine da se mole. Takva molitva je simbol brige i æelje crkve da se zauzme za svoje Ëlanove kada je neki od njih bolestan ili proæivljava neke druge teπkoÊe. Starjeπine su dio duhovnog vodstva crkve Ëija je duænost da usmjerava i posreduje za vjernike. Njihov rad nipoπto ne umanjuje vaænost osobne molitve, niti silu koju bilo koji Ëlan crkve ima kada je povezan s Bogom. Umjesto toga, njihov rad afirmira vrijednost jedinstva crkve, jer Isus je obeÊao da Êe jedinstvo meu Njegovim narodom osloboditi silu koja je potrebna za ispunjenje molitava. Molite se u vjeri. Mi se trebamo oslanjati jedino na Boga. Moramo vjerovati u Njega da bi naπe molitve bile djelotvorne. Vjera je uzdanje da Êe Bog Ëuti naπe molitve Ëak i ako ne znamo kako, kada ili gdje. Priznajte svoje grijehe. Biblija kaæe da usrdna molitva pravednika ima veliku silu i dovodi do Ëudesnih rezultata (Jakov 5,16). Da bismo bili pravedni, moramo primiti oprost od Boga, a da bismo primili taj oprost, moramo priznati svoje grijehe i oprostiti onima koji su se ogrijeπili o nas (Matej 6,12). Povezanost izmeu grijeha i bolesti ogleda se u tome πto krivnja koju grijeh izaziva moæe izazvati bolest. Lijek obeÊan u Jakovu 5,16 obuhvaÊa i tjelesno i duhovno izljeËenje. Mi se trebamo moliti kao pokajani greπnici traæeÊi radikalno duhovno i tjelesno ozdravljenje u svojem æivotu. Umjesto da zauzmemo negativan stav prema teπkoÊama i bolesti, Jakov nas poziva da se angaæiramo u dobrim djelima i da uspostavimo iscjeljujuÊi odnos izmeu Boga i naπe braÊe i sestara. ODGOVORITE 1. Imate li moguÊnost pozvati starjeπine svoje crkve da se pomole za vas kada ste bolesni ili u krizi? Objasnite. 2. Kako vi razumijete izraz “radikalno duhovno i tjelesno ozdravljenje”? Feleisha Simms, Kingston, Jamajka Mi se trebamo moliti kao pokajani greπnici traæeÊi radikalno duhovno i tjelesno ozdravljenje u svojem æivotu. 109 »etvrtak, 18. prosinca Molitva, ozdravljenje, oprost i obnova — u zajednici ljubavi MI©LJENJE Jakov 5,13-20 U pouci za ovaj tjedan stalno se ponavlja tema o zajedniπtvu — o ljubavi i zajedniËkom radu braÊe i sestara u Kristu. Kad se druæimo jedni s drugima, Ëesto se podsjeÊamo na tri bitne stvari: (1) vaænost molitve u vrijeme nevolje, (2) da, bez obzira na to kako se osjeÊamo, nismo sami jer je Bog uvijek uz nas, spreman da nas iscijeli, i (3) da On æeli da se brinemo jedni za druge dok putujemo u Nebo. Ako odete na portal YouTube i potraæite temu o æivotinjama koje se brinu o drugim æivotinjama (“animals taking care of other animals”), naiÊi Êete na videosnimke æivotinja koje su “posvojile” i brinu se o mladuncima drugih vrsta koji su ostali bez roditelja. Mnogo toga moæemo nauËiti iz tih snimaka. Na primjer, mnogo puta zanemarimo priliku da nekome pomognemo zato πto se ta osoba razlikuje od nas. Zapravo Ëesto pokuπavamo iskoristiti ljude koji se razlikuju od nas ili pomaæemo nekome samo ako od toga imamo neke koristi. Meutim, gledati ljude onako kako ih Bog vidi znaËi da Êemo pokazati iskrenu ljubav prema svakome kome je potrebna naπa pomoÊ. “Boluje li tko meu vama? Neka sebi dozove crkvene starjeπine! Oni neka mole nad njim maæuÊi ga uljem u ime Gospodnje.” (Jakov 5,14) Joπ jedna tema koja se viπeput ponavlja ovog tjedna je molitva. Pozvani smo ne samo da budemo jedinstveni meusobno, veÊ isto tako moramo biti jedno i s Bogom. “Trpi li tko meu vama nevolje? Neka moli!” (Jakov 5,13) U izgradnji zajednice ljubavi vaæan Ëimbenik je oprost, sposobnost da se oporavimo i prevladamo svoju povrijeenost. “Prema tome, ispovijedajte grijehe jedan drugomu i molite jedan za drugoga da ozdravite!” (Jakov 5,16) ODGOVORITE 1. Koliko Ëesto “pjevate psalme” kada vas Bog blagoslovi? Ili ste navikli prihvaÊati blagoslove kao neπto πto je razumljivi samo po sebi? 2. Molitva je vaæan naËin za meusobno povezivanje meu krπÊanima. Koliko je vaæna molitva u vaπem svakidaπnjem æivotu u smislu povezivanja s drugim krπÊanima? 3. Sjetite li se moliti i kad vam sve ide dobro? Zaπto je vaæno moliti se Ëak i tada? 4. Tekst u Jakovu 5,19.20 podsjeÊa nas na vaænost obnove. Zbog Ëega veÊina nas nerado podiæe brata ili sestru u Kristu koji su pali? ©to to govori o nama? Kako to utjeËe na naπu krπÊansku zajednicu? Miguel Maloney Thompson, Panama City, Panama 110 Petak, 19. prosinca Jedno s Bogom u molitvi ISTRAÆIVANJE Psalam 46,2; 145,18 ZAKLJU»AK u ProËitajte nekoliko redaka o molitvi koji su navedeni u biblijskoj konkordanciji. Koji vam od tih redaka najviπe znaËi i zaπto? u PomoÊu akrostiha molitva, ozdravljenje ili obnova napiπite pjesmu. (Na primjer: ako izaberete rijeË molitva, prvi stih vaπe pjesme poËet Êe slovom “m”, drugi slovom “o”, treÊi slovom “l” i tako sve dok ne doete do kraja rijeËi.) u Nacrtajte ili naslikajte neki triptih (umjetniËko djelo koje se sastoji od tri dijela) kojim Êete doËarati molitvu, ozdravljenje i obnovu. u Dok πeÊete parkom, molite se za ljude koje poznajete a koji su bolesni ili se suoËavaju s nekim problemom. Zatim promatrajte djela Stvoriteljevih ruku i pomislite kako je divno πto je takvom Bogu toliko stalo do nas i πto odgovara na naπe molitve. u Pozovite neke prijatelje k sebi u petak uveËer i razgovarajte o trenutcima kada je Bog odgovorio na vaπe molitve za ozdravljenje i obnovu. u Otpjevajte pjesmu “Pravi prijatelj je Isus”, broj 312 u pjesmarici KrπÊanske himne. POVEÆITE Psalam 55,18; 62,9; Matej 5,44; Luka 18,1; Filipljanima 4,6; 1. Petrova 4,7. Ellen G. White, Prayer, pogl. 2, “Our Need of Prayer”, str. 17—32; ili online na https://egwwritings.org /singleframe.php. Kurt Johnson, Prayer Works, Review and Herald Publishing Association. Angela Alfonsi, New York City, SAD 111 Pouka 13 20.—27. prosinca 2014. VjeËno Evanelje “Iz daljine mu se Jahve ukaza: ‘Ljubavlju vjeËnom ljubim te, zato ti saËuvah milost.’” (Jeremija 31,3) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, Zagreb 2014., str. 323—332 112 Subota, 20. prosinca Dvostruko Njegovi UVOD Jeremija 31,3 Tom je odnio svoj novi brodiÊ na obalu rijeke. Paæljivo ga je spustio u vodu i lagano otpustio uzicu. Kako je glatko brodiÊ zaplovio! Sjedio je na suncu i divio se brodiÊu koji je napravio. Meutim, brodiÊ je iznenada zahvatila snaæna struja. Tom ga je pokuπavao izvuÊi na obalu, ali se uzica odvezala. BrodiÊ je otplovio nizvodno. DjeËak je trËao niz pjeπËanu obalu πto je bræe mogao, ali je uskoro izgubio brodiÊ iz vida. Traæio ga je cijelo poslijepodne. KonaËno, kada je postalo previπe mraËno da bi ga i dalje traæio, tuæan se vratio kuÊi. Nakon nekoliko dana, vraÊajuÊi se iz πkole, zapazio je brodiÊ isti kao njegov u izlogu jedne trgovine. Kada se pribliæio, vidio je — bio je u to potpuno siguran — da je to njegov brodiÊ! Poæurio je k vlasniku trgovine: “Gospodine, taj brodiÊ u vaπem izlogu je moj! Ja sam ga napravio!” “Æao mi je, djeËaËe, ali ako ga æeliπ, morat Êeπ ga platiti jedan dolar.” Tom je otrËao kuÊi i sve ispriËao svojem ocu koji mu je rado dao novac. Kada je stigao u trgovinu, poæurio je na blagajnu. “Izvolite novac za moj brodiÊ.” NapuπtajuÊi trgovinu, Tom je grlio svoj brodiÊ govoreÊi: “Sada si dvostruko moj. Prvo sam te stvorio, a sada sam te kupio.” (The Boy Who Lost His Boat, Good News Publishers, Westchester, IL., http://www.sermonillustrations.com/a-z/r/redemption.htm) Poput tog brodiÊa, Bog je stvorio nas, a zatim nas je i kupio. Da, mi smo naËinjeni na Njegovu sliku, ali grijeh nas je odvojio od Boga tako da je morala biti plaÊena cijena (1. KorinÊanima, 6,20). Isus Krist, Boæji Sin, doπao je “da traæi i spasi πto je izgubljeno” (Luka 19,10). Na kriæu na Golgoti On je preuzeo kaznu koju mi zasluæujemo. Platio je cijenu za naπe grijehe time πto je umro za nas. Danas On nudi oprost i vjeËni æivot svima koji Ga prihvate kao svojeg Spasitelja. Ovaj tjedan prouËavat Êemo o vjeËnom Evanelju — spasenju vjerom. Dok to budemo Ëinili, molimo se i traæimo od Boga pomoÊ da jasno razumijemo πto je Evanelje i πto ono znaËi kako bismo tu Radosnu vijest navjeπÊivali drugima. Bog nam nudi taj savrπeni dar. Moæemo ga besplatno uzeti. “Kuπajte i vidite kako dobar je Jahve: blago Ëovjeku koji se njemu utjeËe!” (Psalam 34,9) Deandrea Smith-Richards, Trelawny, Jamajka Bog nam nudi taj savrπeni dar. Moæemo ga besplatno uzeti. 113 Nedjelja, 21. prosinca Znanje o Bogu i njegovo znaËenje za æivot LOGOS Ivan 17,3 Problem s neznanjem (Djela 17,28) Je li vam poznat izraz: “Svi trebaju Ëuti za Isusa”? Otkad su Adam i Eva pali u grijeh, Sotona neumorno radi na tome da izbriπe znanje o Bogu iz ljudske svijesti. On viπe od svega æeli preoteti Boæje mjesto u naπem æivotu jer zna da je naπe postojanje u Bogu — “po njemu, naime, æivimo, miËemo se i jesmo” (Djela 17,28). On zna da Êe, ako uspije ukloniti znanje o Bogu iz naπe svijesti, uniπtiti i Boæju sliku u ËovjeËanstvu i gurnuti ljudski rod u propadanje koje se ne moæe zaustaviti. Ljudi koji nemaju spasonosno znanje o Bogu osueni su na vjeËni nestanak. Tekst u Hoπei 4,6 glasi: “Moj narod gine. Nema znanja.” BuduÊi da je razumio vaænost i nadmoÊnost tog znanja nad svakim drugim znanjem, prorok Jeremija upozorava: “Ovako govori Jahve: Mudri neka se ne hvale mudroπÊu, ni junak neka se ne hvali hrabroπÊu, ni bogati neka se ne hvali bogatstvom. A tko se hvaliti hoÊe, neka se hvali time πto ima mudrost da mene spozna. Jer ja sam Jahve koji tvori dobrotu, pravo i pravdu na zemlji, jer to mi je milo — rijeË je Jahvina.” (Jeremija 9,23.24) Od kakvog je, onda, znaËenja znanje o Bogu? Zbog Ëega je toliko potrebno da svaki Ëovjek stekne to znanje? Zato πto u Njemu æivimo, miËemo se i jesmo (Djela 17,28). Zato πto se spasenje nalazi jedino u Isusu (Djela 4,12). Zato πto je On put, istina i æivot (Ivan 14,6; 1. Ivanova 5,12). Zato πto je On izvor mudrosti (Jakov1,5). Svakom od nas je sve to potrebno, u protivnom ne bismo mogli postojati. Da, svatko treba Ëuti za Isusa. Znanje o Bogu nas oslobaa (Ivan 8,32) “Upoznat Êete istinu, a istina Êe vas osloboditi.” (Ivan 8,32) Evanelje ima veliko znaËenje za naπ æivot jer nas ispunjava znanjem o Bogu — o tome tko je On, πto traæi od nas, o Njegovoj ljubavi prema palom Ëovjeku i o Njegovoj volji za nas. “Ovo je, naime, volja Boæja: vaπe posveÊenje.” (1. Solunjanima 4,3) Mnoge “istine koje se tiËu vjere u Jahvu bile su pomraËene izmiπljotinama Hebreja. Ljudski um bio je zaslijepljen i veo je prekrivao njihova srca dok su Ëitali [Stari zavjet]. ... Isus ih je doπao osloboditi. On je izjavio da je Njegova zadaÊa da propovijeda ‘zarobljenima da Êe se otpustiti’. ... Onima koji su prihvatili istinu obeÊao je slobodu ...” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 5, str. 990) 114 Spoznati Boga znaËi spoznati mir; bez Boga nema mira (Ivan 10,10) Utjeha je u miru u istini, a u zabludi nema nikakvog mira ni utjehe. Preko laænih teorija i obiËaja Sotona zadobiva prevlast nad ljudskim umom. UpuÊujuÊi ljude na pogreπna mjerila, on izobliËuje njihov karakter. “Kradljivac dolazi samo da ukrade i ubije i uniπti. Ja sam doπao da imaju æivot i to u izobilju.” (Ivan 10,10 — Æiva RijeË) Æivot “obuhvaÊa tjelesnu, umnu i duhovnu komponentu. Tjelesni æivot smatra se potpunim u tijelu koje je puno energije i savrπenog zdravlja. Isusova Ëuda tjelesnog izljeËenja pruæala su æivot u izobilju onima Ëije su æivotne snage bile u opadanju. Meutim, tjelesna obnova nipoπto nije bilo potpuno ispunjenje Isusovog poslanja. »ovjek ima i intelektualni i duhovni æivot, koji takoer trebaju biti oæivljeni i izobilni jer ‘Ëovjek ne æivi samo o kruhu, nego o svemu πto izlazi iz usta Jahvinih’ (Ponovljeni zakon 8,3). Koliko god tjelesni i intelektualni aspekt dobro zaokruæenog æivota bili vaæni, æivot nije kompletan ako nije razvijena njegova duhovna narav.” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 5, str. 1005) “Ustani, zasini” (Izaija 60,1) “Ustani, zasini, jer svjetlost tvoja dolazi, nad tobom blista Slava Jahvina. A zemlju, evo, tmina pokriva, i mrklina narode! A tebe obasjava Jahve, i Slava se njegova javlja nad tobom.” (Izaija 60,1.2) “Uto spazih nekoga drugog anela gdje leti u najviπem dijelu neba noseÊi jednu neprolaznu radosnu vijest koju mu je trebalo navijestiti stanovnicima zemlje: svakom narodu i plemenu, jeziku i puku. Vikao je jakim glasom: ‘Bojte se Boga i zahvalite mu, jer je doπao Ëas njegova Suda! Poklonite se Stvoritelju neba i zemlje, mora i izvora voda!’” (Otkrivenje 14,6.7) “Ova Radosna vijest o Kraljevstvu propovijedat Êe se po svemu svijetu, svim narodima za svjedoËanstvo, i tada Êe doÊi svrπetak.” (Matej 24,14) Da, svatko treba Ëuti za Isusa. Ipak, milijuni ljudi nemaju spasonosno znanje o Njemu i Njegovom Ocu. To pokazuje koliko je znaËenje Evanelja u naπem æivotu i æivotu drugih. ODGOVORITE Ako ste svjesni znaËenja koje Evanelje ima u vaπem æivotu, kako moæete pomoÊi ljudima u vaπem podruËju utjecaja da i oni steknu spasonosno znanje o Bogu? John Meeks, Mandeville, Jamajka Utjeha je u miru u istini... 115 Ponedjeljak, 22. prosinca Jedini put SVJEDO»ANSTVO Rimljanima 1,16.17; 3,21-26 “Ne moæemo se sami izbaviti iz ponora grijeha u koji smo upali. Naπa su srca zla, i mi ih ne moæemo promijeniti. ‘Tko Êe Ëisto izvuÊ iz neËista? Nitko!’ (Job 14,4) ‘Zato je teænja tijela neprijateljstvo prema Bogu.’ (Job 14,4; Rimljanima 8,7) Obrazovanje, kultura, sluæenje voljom, ljudski napori, sve to ima svoje podruËje djelovanja, ali ovdje je neuËinkovito. Moæda se time moæe postiÊi izvanjska ispravnost u ponaπanju, ali se ne moæe promijeniti srce, ne mogu se oËistiti æivotni izvori. Da bi se Ëovjek mogao promijeniti, ostaviti grijeh i postati svet, mora postojati sila koja djeluje iznutra, novi æivot odozgo. Ta sila je Krist. Samo Njegova milost moæe pokrenuti zamrle sposobnosti duπe i privuÊi ih Bogu i svetosti. Spasitelj je rekao: ‘Tko se odozgo ne rodi’ — ako ne primi novo srce, nove æelje, namjere i pobude koje vode u novi æivot — ‘taj ne moæe vidjeti kraljevstva Boæjega.’ (Ivan 3,3) Miπljenje da je dovoljno razvijati samo ono dobro koje u Ëovjeku po prirodi postoji, kobna je zabluda. ‘Zemaljski Ëovjek ne prima ono πto dolazi od Duha Boæjega, jer je to za nj ludost. On to ne moæe ni upoznati, jer se to mora uz pomoÊ Duha prosuivati.’ (1. KorinÊanima 2,14) ‘Ne Ëudi se πto ti rekoh: treba da se odozgo rodite.’ (Ivan 3,7) O Kristu je napisano: ‘U njoj [RijeËi] bijaπe Æivot i Æivot bijaπe svjetlo ljudima.’ (Ivan 1,4) ‘Spasenja nema ni po jednom drugom, jer je pod nebom to jedino ima dano ljudima po kojem nam se treba spasiti.’” (Djela 4,12) (Ellen G. White, Put Kristu, str. 15,16; 36. izd.) “Ima onih koji tvrde da sluæe Bogu, iako æele sami, u svojoj sili, dræati Boæji zakon, izgraditi pravedan karakter i osigurati spasenje. Njihova srca nisu pokrenuta dubokim razumijevanjem Kristove ljubavi, veÊ obveze krπÊanskog æivota ispunjavaju kao uvjete koje im je Bog postavio da bi mogli zadobiti Nebo. Takva je vjernost bez ikakve vrijednosti.” (Isto, str. 45) ODGOVORITE 1. Kako nam Jakovljev san o anelima koji se uspinju i silaze po ljestvama pomaæe da bolje razumijemo Kristovu ærtvu (Postanak 28,10-17)? 2. Na koji nam naËin objavljivanje Ëudesne vijesti o Isusu pomaæe da obogatimo svoj vlastiti krπÊanski æivot? Renor Cleghorne, Trelawny, Jamajka “Samo Njegova milost moæe pokrenuti zamrle sposobnosti duπe...” 116 Utorak, 23. prosinca To poËinje na Nebu a zavrπava u paklu DOKAZ Otkrivenje 20—22 “Na starohebrejskom rijeË koja je oznaËavala prostornu udaljenost i smjer koristila se i za vrijeme. ... Tako hebrejska rijeË olam znaËi ‘u velikoj daljini’. Ista rijeË olam koristila se i za vrijeme u dalekoj proπlosti ili dalekoj buduÊnosti. ... »esto je prevoena kao ‘vjeËno’ ili ‘zauvijek’, ali je pogreπno miπljenje da ona oznaËava neprekidan tijek vremena koji se nikad ne zavrπava. Za hebrejski um to je neπto πto je iza obzorja, vrlo udaljeno vrijeme.” (Ancient Hebrew Word Meanings, http://www.ancient-hebrew.org/27_eternity.html) Biblija sadræi vjeËno Evanelje — plan spasenja koji se proteæe od Postanka do Otkrivenja. Ona biljeæi dogaaje iz daleke proπlosti, sadaπnjosti i daleke buduÊnosti. Evanelje koje je zapisano u Postanku isto je kao i ono koje je zapisano u Otkrivenju. »itanje Biblije u cjelini otkriva nam potrebu za planom, sam plan i kako Êe sve zavrπiti. “Uto se zametnu rat u nebu koji je Mihael sa svojim anelima morao voditi protiv Zmaja. Zmaj i njegovi aneli prihvatiπe borbu.” (Otkrivenje 12,7) ©to je izazvalo taj rat izmeu Boga i Lucifera? Lucifer se æelio uzdiÊi iznad Boga. Æelio je biti jednak sa Stvoriteljem (Izaija 14,12-14). Izazvao je Boga time πto je prevario Adama i Evu — i tada je stupio na snagu plan spasenja (Levitski zakonik 3). U dvadesetom i dvadeset prvom poglavlju Otkrivenja opisano je veliko finale, zavrπetak ove borbe. –avao Êe se boriti, ali Êe, naravno, izgubiti i bit Êe baËen u bezdan gdje Êe biti svezan tisuÊu godina. Na kraju Êe se vjerni radovati. Oni Êe pjevati pjesmu koju znaju samo otkupljeni. “Blago Ëovjeku koji pretrpi napast; jer kad bude kuπan primit Êe vijenac æivota, koji Bog obreËe onima koji ga ljube.” (Jakov 1,12) Da — Lucifer Êe biti poraæen. I nakon svega ipak ima nade. Postoji mnogo toga Ëemu se moæemo radovati. Bog nas toliko ljubi da je poslao svojega Sina na kriæ — na ærtvenik — radi nas. Zato vjerujmo (Ivan 3,16)! Objavimo Evanelje do krajeva Zemlje. Carolyn Stephens, Falmouth, Jamajka Postoji mnogo toga Ëemu se moæemo radovati. 117 Srijeda, 24. prosinca Ljubav kao pokretaË PRIMJENA Luka 6,32; 1. Ivanova 3,1; 4,10 “Zaπto ja, Gospodine? ©to sam ja to uËinio da bih zasluæio makar jedno od zadovoljstava koja uæivam? Kaæi mi, Gospodine, πto sam ja to ikad uËinio πto je dostojno Tvoje ljubavi i dobrote koju si mi pokazao?” (http://www.songlyrics.com/kris-kristofferson-ray-price-willie-nelson/why-me-lyrics/) To su pitanja koja svatko od nas postavi u jednom trenutku æivota. Uvjeren sam da su neki od nas zbunjeni πto nas Bog toliko ljubi. “Naπ Bog je uzviπeni, veliki Bog”, rijeËi su jedne djeËje pjesme. “On je viπi od nebodera i spuπta se dublje od podmornice. ©iri je od svemira i premaπuje moje najlue snove.” (http://www.invubu.com/ lyrics/show/Vineyard_Kids/Great_Big_God.html) Bog je svoju ljubav prema nama pokazao prigodom stvaranja i pokazuje je do danaπnjeg dana. Njegov plan spasenja otkriva tu ljubav. Stoga, kad primimo ljubav od Boga, trebamo je podijeliti s drugima. Kako moæemo pokazati jedni drugima da su Boæja i naπa ljubav stvarne? U nastavku navodimo nekoliko praktiËnih koraka: Budite smireni i svjesni da Bog pokazuje ljubav. Samo zahvaljujuÊi Njegovoj ljubavi prema nama, mi smo joπ uvijek ovdje i imamo nadu. Bog nas toliko ljubi da je poslao svojega Sina da umre za nas (Ivan 3,16). Ljubite jedni druge kao πto nas ljubi Bog. »itajte Ivan 15,12. Kome je mnogo dano, od njega Êe se mnogo i traæiti. BuduÊi da nam je Bog darovao svoju ljubav, i mi trebamo dijeliti Boæju ljubav s drugima. Objavljujte Radosnu vijest. Spasenje je radosna vijest, zar ne? Stoga, idite i objavite je (Matej 28,19.20)! Pristupimo naπim ovozemaljskim vezama s ljubavlju i vjerom. Vjerujmo da Êe nam Bog pomoÊi razviti plod Duha (GalaÊanima 5,22.23). Molimo se da nam On udijeli strpljenje koje nam je potrebno da bismo izdræali æivotne teπkoÊe i kuπnje. Sotona nas stalno napada s namjerom da potkopa naπu æelju da objavljujemo Radosnu vijest. Ipak, usprkos tome, moramo imati æarku æelju da svima govorimo o Boæjoj ljubavi. ODGOVORITE 1. »itajte Luka 6,27.28. Kako vam spoznaja da vas Isus ljubi usprkos vaπim grijesima pomaæe da ljubite svoje neprijatelje? 2. Kako spoznaja da je Isus umro za vas utjeËe na vaπ æivot? Kyron Whittaker, Ada, Oklahoma, SAD Pristupimo naπim ovozemaljskim vezama s ljubavlju i vjerom. 118 »etvrtak, 25. prosinca “Drago mi je πto je spasenje besplatno” MI©LJENJE Rimljanima 3,20; Efeæanima 2,8.9 Moramo biti svjesni svoje potrebe za spasenjem od grijeha i loπih navika, prihvatiti Isusa Krista kao svoju Zamjenu i boæanskog LijeËnika i sa zahvalnoπÊu, uz pomoÊ Svetoga Duha, usvojiti navike koje vode u æivot. Ipak, mnogi na sve to gledaju kao na najstraπniji legalizam. Problem je u tome πto legalisti vjeruju kako svoje spasenje moraju zasluæiti dræanjem Boæjeg zakona. Meutim, Biblija nas uËi da se spaπavamo jedino Boæjom miloπÊu zahvaljujuÊi æivotu, smrti i uskrsnuÊu Isusa Krista. Ne moæemo uËiniti niπta kako bismo zaradili spasenje. Isus se izborio za naπe spasenje i daje nam ga kao dar kada Ga prihvatimo kao svojeg Spasitelja. Katkad nam se upuÊuje optuæba da smo legalisti jer vjerujemo u vaænost dræanja Deset zapovijedi. Mi ne dræimo zapovijedi da bismo bili spaπeni (Rimljanima 3,20). Umjesto toga, vjerujemo da kad uemo u æivi odnos s Isusom, æelimo i æivjeti u skladu s naËelima Njegovog kraljevstva (2. KorinÊanima 5,17). To je prirodan odgovor zahvalnog srca na Njegov dar spasenja. Mi ne zadobivamo nikakve bodove zato πto to Ëinimo (Efeæanima 2,8-10), veÊ osjeÊamo da nam to pomaæe da æivimo æivotom kakav je oduvijek bio po Boæjoj volji za nas. U podnoæju kriæa svi smo jednaki. Nitko nije veÊi od bilo koga drugog. Kada je grijeh uπao u svijet, sebiËnost je svima nama nametnula potpuno drugaËiji naËin æivota. Ali hvala Bogu za potpuno i besplatno spasenje. Ono je dostupno svima jer ga nitko ne moæe steÊi novcem ni dobrim djelima (Matej 19,23.24). “Drago mi je πto je spasenje besplatno, bez cijene i ikakvih troπkova, jer da sam ga trebao kupiti, moja bi duπa bila izgubljena.” (http://www.hymnlyrics.org/requests/im_glad_salvations_free.php) ODGOVORITE 1. Ako je spasenje besplatno, zaπto ga ljudi tako teπko prihvaÊaju? 2. Kakva je vaπa uloga u planu spasenja? Felonie Johnson, Duncans, Trelawny, Jamajka U podnoæju kriæa svi smo jednaki. 119 Petak, 26. prosinca “Da, Bog je tako ljubio svijet...” ISTRAÆIVANJE Matej 1,21; Luka 9,56 ZAKLJU»AK U posljednjoj pouci za ovo tromjeseËje usredotoËili smo se na temeljno pitanje u vezi s “vjeËnim evaneljem”, spasenje vjerom, nauk koji se proteæe kroz cijelu Bibliju, ukljuËujuÊi i Jakovljevu poslanicu. Osnovna misao koju trebamo imati na umu jest da Biblija ne proturjeËi sama sebi, osobito ne u vezi s neËim tako bitnim kao πto je spasenje. ZavrπavajuÊi tromjeseËje s osvrtom na to kako se Evanelje pojavljuje u Bibliji, sagledali smo kako se Jakovljeva poslanica uklapa u πiru sliku Boæjeg plana spasenja. RAZMOTRITE u ProËitajte kljuËni tekst za ovaj tjedan (Jeremija 31,3) u nekoliko razliËitih biblijskih prijevoda. Svaki put zastanite i razmislite kako vam svaka verzija pomaæe da bolje razumijete znaËenje Boæjeg vjeËnog Evanelja. u Iznesite nekome Evanelje koristeÊi se rijeËima kada, gdje, zaπto, kako, πto. Prvo recite kada ste u svojem æivotu prihvatili Krista kao svojeg Spasitelja. Gdje ste se nalazili duhovno i emotivno? Zaπto ste Ga odluËili slijediti? Kako je odluka da Ga slijedite utjecala na vaπ æivot? ©to se promijenilo na bolje u vaπem æivotu zahvaljujuÊi toj odluci? u Nacrtajte sebe iz razdoblja prije nego πto ste prihvatili Krista. Zatim nacrtajte sebe nakon πto ste Ga prihvatili. Koje uoËljive razlike primjeÊujete na tim dvama crteæima? u Organizirajte Gospodnju veËeru za vaπ subotnjoπkolski razred. Razgovarajte o tome koji dio Evanelja prikazuje obred pranja nogu, a koji vino i kruh. u »itajte Ivan 3,1-16. Kakve osjeÊaje u vama budi Isusov razgovor s Nikodemom? Ponovno proËitajte te retke kao da ste vi Nikodem koji tu sjedi s Isusom, svojim Spasiteljem. POVEÆITE Rimljanima 5,8; 1. Ivanova 4,9-12. Ellen G. White, Isusov æivot, poglavlje “Nikodem”, str. 123—130. Jan Paulson, “Salvation by Faith”, https://adventistbiblicalresearch.org/sites/ default /files/pdf/Salvation%20by%20Faith.pdf. Lyn Brewer, New York City, SAD 120 NaruËite preko povjerenika za literaturu u svojoj mjesnoj crkvi ili kod nakladnika! www.znaci-vremena.com tel. 01 2361-920 121 JUTARNJI REDCI — LISTOPAD 2014. Pogled prema gore 01 02 03 04 S » P S Rimljanima 6,22.23 Rimljanima 8,17 Daniel 12,3 Hebrejima 11,9.10 Potreba za obnovom Boæje sam dijete Nepogreπiva sigurnost Boæji savrπeni planovi 05 06 07 08 09 10 11 N P U S » P S Hebrejima 5,8.9 2. o kraljevima 6,17 Hebrejima 4,15 Otkrivenje 3,18.19 Efeæanima 4,12 Jeremija 33,3 Psalam 119,105 Kristov æivot ponizne posluπnosti Sluæba anela Moæemo pobijediti kao Krist Æivo krπÊansko iskustvo Kristova ljubav veæe srca Nepoznato Boæja rijeË — tvoj vodiË 12 13 14 15 16 17 18 N P U S » P 19 20 21 22 23 24 25 N P U S » P S Daniel 8,14 Otkrivenje 22,2 Izreke 4,18 Koloπanima 2,9.10 Izaija 43,1 1. Petrova 1,7 1. Ivanova 1,3 Nauk o Svetiπtu Jesti liπÊe sa stabla æivota Jedino svjetlo koje osvjetljava put Krist ima moÊ ObeÊana pomoÊ Sluæenje Bogu poËinje na Zemlji ZnaËenje zajednice s Bogom 26 27 28 29 30 31 N P U S » P Titu 2,13 Hebrejima 13,5 Ivan 10,29 Filipljanima 4,13 Malahija 3,17 Efeæanima 2,4.5 Nebo, Ëeænja svih krπÊana Imamo blaæenu nadu Predaj se Bogu u ruke ZnaËenje krπÊanskog savrπenstva Svijetli sjajnim svjetlom Na nas se izlila beskrajna ljubav 122 Ivan 17,21 1. KorinÊanima 2,9 Hebrejima 8,1.2 Efeæanima 6,10 Hebrejima 13,20.21 Rimljanima 8,38.39 S Psalam 119,97 Krist poziva na jedinstvo Pripremate li se za Nebo? Krist posreduje za nas Boæja ruka na kormilu Neka Bog ostvaruje svoju volju u nama Kristova se ljubav ne moæe izmjeriti Stajati uz naËela JUTARNJI REDCI — STUDENI 2014. SliËni Kristu 01 S Matej 8,17 Kristova suÊut je bezgraniËna 02 03 04 05 06 07 08 N P U S » P S Luka 2,52 Koloπanima 3,3.4 1. Ivanova 3,4 Psalam 111,3 Hebrejima 9,24 Rimljanima 3,25.26 Ivan 15,8 Krist je savrπeni uzor svima Isus nam je dao pravi primjer karaktera Pravi krπÊani poπtuju Boæji zakon Kako moæemo vrπiti Boæji zakon Pokajani greπnik prihvaÊen u Kristu Opravdane duπe hode u svjetlu PosveÊeni vjerom i posluπnoπÊu 09 10 11 12 13 14 15 N P U S » P S Izreke 3,5 Izreke 3,13.17 Hoπea 6,3 2. KorinÊanima 5,15 Ivan 12,36 1. Timoteju 6,17 Psalam 103,13 Vjera koja djeluje Prava vjera unapreuje zdravlje UglaËan do punog sjaja Boæji hram Dokaz za nevjernike Ne zanemarujmo obiteljsko bogosluæje Obitelji odraæavaju Boæju dobrotu 16 17 18 19 20 21 22 N P U S » P S Ivan 17,11 Ivan 3,7 Djela 5,32 Malahija 3,16 Hebrejima 10,9 Titu 3,2 Luka 14,13.14 Budite jedno kao Krist i Otac Put do bogatijeg duhovnog æivota u crkvi Odraæavati svjetlo Sunca Pravednosti Hvaljenje Boga ima neodoljivu snagu Isus je bio prijatelj svakog ljudskog biÊa PotiËimo duh ljubaznosti VjeËna nagrada onima koji su radili 23 24 25 26 27 28 29 N P U S » P S Ponovljeni z. 25,15 Ivan 20,21 1. Timoteju 1,16 2. Solunjanima 1,12 Rimljanima 8,18 Izaija 35,10 Psalam 34,16 Strogo poπtenje kao obiljeæje krπÊanina Trebamo odraæavati Kristovu ljubav Isus pokazuje kako trebamo æivjeti Boæanska uputa Vrijednost boli Oni koji se vraÊaju na stare staze Bog se njeæno brine za svoj narod 30 N Matej 5,14.15 KrπÊani odraæavaju nebesko svjetlo 123 JUTARNJI REDCI — PROSINAC 2014. Maranatha 01 02 03 04 05 06 P U S » P S Job 19,25 Otkrivenje 11,15 Otkrivenje 22,16 Luka 21,26 Levitski z. 20,26 2. KorinÊanima 7,1 Glavna misao Svetoga pisma On Êe vjeËno vladati Uzdignimo Isusa kao srediπte Boæji sudovi na Zemlji Visoko mjerilo Duhovni div ili patuljak? 07 08 09 10 11 12 13 N P U S » P S Joel 1,15 Djela 20,20 Filipljanima 2,15 Matej 7,15 Psalam 69,33 Sefanija 2,3 Matej 10,7.8 Kriza je na pomolu PouËavanje od kuÊe do kuÊe Karakter koji Êe svijet prepoznati Sve provjeravajte Svrstavanje u redove Priprema za ono πto slijedi Osloboenje od tjelesnih patnji 14 15 16 17 18 19 20 N P U S » P S Matej 24,23 Matej 24,12 2. Timoteju 2,19 2. KorinÊanima 6,2 Juda 24 Otkrivenje 14,5 Daniel 12,1 Iskvarena istina Vrijeme reπetanja ZapeËaÊenje i kasna kiπa “U ovo vrijeme kuπnje” Visoko duhovno stanje je dostiæno Tko prima peËat? Vrijeme tjeskobe kakve nije bilo 21 22 23 24 25 26 27 N P U S » P S Izaija 26,20 Izaija 49,25 Matej 24,36 Izaija 26,19 1. KorinÊanima 13,12 Jeremija 31,16.17 Matej 25,23 Aneoska zaπtita u vrijeme nevolje Boæji narod osloboen Objavljen dan i sat Kristovog dolaska OpÊe uskrsnuÊe pravednih Prepoznat Êemo jedni druge Obitelji Êe ponovno biti zajedno Dobrodoπli u Boæji grad 28 29 30 31 N Otkrivenje 7,14 P Izreke 11,31 124 U Koloπanima 1,12 S Zaharija 13,6 Mislite o nebeskim vrijednostima Jedina uspomena na grijeh Besmrtna baπtina NajveÊa Ëast naπeg Spasitelja UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM! Dopisnim putem upoznajte njezine junake, proroke, pisce, pjesnike... Dopisni biblijski teËaj BIBLIJA GOVORI 26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednostavan naËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma — najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËavajte ovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnim putem, besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovara te naËinom i brzinom koju sami odredite. NaruËite joπ danas na naslov: ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB Dopisna biblijska πkola online: http:// biblija-govori.hr/otkrijmo/ www.biblija.hr 125 VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI 01. 02. 03. 04. Psalam Psalam Psalam Psalam 84. 85. 86. 87. 05. 06. 07. 08. 09. 10. 11. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 88. 89,1-15 89,16-30 89,31-53 90. 91. 92. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 93. 94. 95. 96. 97. 98. 99. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 100. 101. 102,1-12 102,13-29 103. 104,1-18 104,19-35 26. 27. 28. 29. 30. 31. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 105,1-15 105,16-32 105,33-45 106,1-15 106,16-33 106,34-48 126 PROSINAC STUDENI LISTOPAD 01. Psalam 107,1-22 02. 03. 04. 05. 06. 07. 08. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 107,23-43 108. 109,1-19 109,20-31 110. 111. 112. 09. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 113. 114. 115. 116. 117. 118. 119,1-24 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 119,25-48 119,49-80 119,81-96 119,97-136 119,137-160 119,161-176 120. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 121. 122. 123. 124. 125. 126. 127. 30. Psalam 128. 01. 02. 03. 04. 05. 06. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 129. 130. 131. 132. 133. 134. 07. 08. 09. 10. 11. 12. 13. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 135. 136. 137. 138. 139,1-12 139,13-24 140. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 141. 142. 143. 144,1-11 144,12-15 145. 146. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 147. 148. 149. 150. 1. 2. 3. 28. 29. 30. 31. Psalam Psalam Psalam Psalam 4. 5. 6. 7. »ITANJE BIBLIJE REDOM STUDENI LISTOPAD 01. 02. 03. 04. Mihej 1-4 Mihej 5-7 Nahum 1-3 Habakuk 1-3 05. 06. 07. 08. 09. 10. 11. Sefanija 1-3 Hagaj 1-2 Zaharija 1-4 Zaharija 5-8 Zaharija 9-11 Zaharija 12-14 Malahija 1-3 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. Matej Matej Matej Matej Matej Matej Matej 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. Matej 23-25 Matej 26-28 Marko 1-3 Marko 4-7 Marko 8-10 Marko 11-13 Marko 14-16 26. 27. 28. 29. 30. 31. Luka Luka Luka Luka Luka Luka 1-3 4-7 8-10 11-13 14-16 17-19 20-22 1-3 4-7 8-10 11-14 15-16 17-18 PROSINAC 01. Luka 19-21 02. 03. 04. 05. 06. 07. 08. Luka 22-24 Ivan 1-3 Ivan 4-6 Ivan 7-9 Ivan 10-12 Ivan 13-15 Ivan 16-18 09. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Ivan 19-21 Djela 1-3 Djela 4-6 Djela 7-10 Djela 11-13 Djela 14-16 Djela 17-19 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. Djela 20-22 Djela 23-25 Djela 26-28 Rimljanima Rimljanima Rimljanima Rimljanima 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. Rimljanima 14-16 1. KorinÊ. 1-3 1. KorinÊ. 4-7 1. KorinÊ. 8-10 1. KorinÊ. 11-13 1. KorinÊ. 14-16 2. KorinÊ. 1-3 1-3 4-7 8-10 11-13 30. 2. KorinÊ. 4-6 01. 02. 03. 04. 05. 06. 2. KorinÊ. 7-10 2. KorinÊ. 11-13 GalaÊanima 1-3 GalaÊanima 4-6 Efeæanima 1-6 Filipljanima 1-4 07. 08. 09. 10. 11. 12. 13. Koloπanima 1-4 1. Solunj. 1-5 2. Solunj. 1-3 1. Timoteju 1-6 2. Timoteju 1-4 Titu i Filemonu Hebrejima 1-3 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. Hebrejima Hebrejima Hebrejima Jakov 1-3 Jakov 4-5 1. Petrova 2. Petrova 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 1. Ivanova 1-2 1. Ivanova 4-5 2. i 3. Ivanova Judina poslanica Otkrivenje 1-3 Otkrivenje 4-6 Otkrivenje 7-9 28. 29. 30. 31. Otkrivenje Otkrivenje Otkrivenje Otkrivenje 4-6 7-9 10-13 1-5 1-3 10-12 13-15 16-19 20-22 127 PO»ECI SUBOTA U LISTOPADU, STUDENOM I PROSINCU 2014. MJESTO Beli Manastir Biograd Bjelovar Borovo BraË Cres Crikvenica »akovec Dalj Daruvar Delnice Dubrovnik Dugi Otok –akovo Gareπnica GospiÊ Grubiπno Polje Hvar Ilok Karlovac Knin Koprivnica KorËula Kornat Krapina Kriæevci Krk Kutina Lastovo Lipik Loπinj Makarska Maruπevec MetkoviÊ 128 LISTOPAD 3.10. 10.10. 17.10. 24.10. 31.10. 18.22 18.35 18.29 18.21 18.31 18.39 18.38 18.30 18.21 18.27 18.38 18.25 18.36 18.22 18.29 18.35 18.27 18.32 18.19 18.34 18.31 18.29 18.29 18.35 18.33 18.30 18.38 18.29 18.31 18.27 18.39 18.28 18.31 18.27 18.09 18.23 18.16 18.08 18.19 18.26 18.25 18.17 18.08 18.14 18.25 18.13 18.23 18.10 18.16 18.23 18.14 18.19 18.06 18.21 18.19 18.16 18.17 18.23 18.20 18.17 18.25 18.17 18.19 18.14 18.26 18.16 18.17 18.15 17.56 18.11 18.04 17.56 18.07 18.14 18.13 18.04 17.56 18.02 18.13 18.02 18.12 17.58 18.04 18.11 18.02 18.08 17.53 18.09 18.07 18.03 18.05 18.12 18.07 18.04 18.13 18.04 18.08 18.02 18.14 18.05 18.05 18.04 17.45 18.01 17.52 17.44 17.56 18.03 18.01 17.52 17.44 17.50 18.01 17.51 18.01 17.46 17.52 17.59 17.50 17.57 17.42 17.57 17.56 17.51 17.55 18.01 17.55 17.52 18.02 17.53 17.57 17.50 18.03 17.54 17.53 17.53 16.35 16.51 16.43 16.35 16.47 16.53 16.52 16.42 16.35 16.40 16.51 16.43 16.52 16.36 16.43 16.50 16.40 16.48 16.32 16.47 16.47 16.41 16.46 16.52 16.45 16.42 16.52 16.43 16.48 16.41 16.54 16.45 16.43 16.44 STUDENI PROSINAC 7.11. 14.11. 21.11. 28.11. 5.12. 12.12. 19.12. 26.12. 16.26 16.43 16.33 16.25 16.39 16.44 16.42 16.32 16.25 16.31 16.41 16.34 16.43 16.26 16.33 16.41 16.31 16.40 16.23 16.38 16.38 16.31 16.37 16.43 16.35 16.32 16.43 16.34 16.40 16.31 16.44 16.36 16.33 16.35 16.17 16.35 16.25 16.17 16.31 16.36 16.34 16.24 16.17 16.23 16.34 16.26 16.35 16.19 16.25 16.33 16.23 16.32 16.15 16.30 16.30 16.23 16.30 16.35 16.27 16.24 16.35 16.25 16.32 16.23 16.37 16.29 16.25 16.28 16.11 16.29 16.18 16.11 16.26 16.30 16.28 16.17 16.11 16.16 16.27 16.21 16.29 16.12 16.19 16.27 16.16 16.26 16.08 16.23 16.24 16.16 16.25 16.29 16.20 16.17 16.28 16.19 16.27 16.17 16.31 16.23 16.18 16.22 16.07 16.25 16.14 16.07 16.22 16.26 16.23 16.12 16.06 16.11 16.23 16.17 16.25 16.08 16.14 16.23 16.11 16.22 16.04 16.19 16.20 16.11 16.20 16.25 16.16 16.13 16.24 16.14 16.23 16.12 16.26 16.19 16.13 16.18 16.04 16.23 16.11 16.04 16.19 16.23 16.21 16.10 16.04 16.09 16.20 16.16 16.22 16.05 16.11 16.20 16.09 16.20 16.01 16.16 16.17 16.09 16.19 16.23 16.13 16.10 16.22 16.12 16.21 16.10 16.24 16.17 16.10 16.16 16.04 16.23 16.11 16.04 16.19 16.23 16.20 16.09 16.03 16.09 16.20 16.16 16.22 16.05 16.11 16.20 16.09 16.20 16.01 16.16 16.17 16.08 16.19 16.23 16.13 16.10 16.21 16.12 16.22 16.10 16.24 16.17 16.10 16.16 16.05 16.25 16.13 16.05 16.22 16.25 16.23 16.11 16.05 16.11 16.22 16.17 16.24 16.07 16.13 16.22 16.11 16.22 16.03 16.18 16.20 16.11 16.21 16.25 16.14 16.11 16.23 16.14 16.23 16.11 16.26 16.19 16.12 16.18 16.10 16.29 16.17 16.10 16.26 16.29 16.26 16.15 16.09 16.15 16.26 16.22 16.28 16.11 16.17 16.26 16.15 16.26 16.07 16.22 16.23 16.14 16.25 16.29 16.19 16.16 16.27 16.18 16.28 16.16 16.30 16.23 16.16 16.22 PO»ECI SUBOTA U LISTOPADU, STUDENOM I PROSINCU 2014. MJESTO LISTOPAD 3.10. 10.10. 17.10. 24.10. 31.10. Mljet 18.28 18.16 Naπice 18.23 18.10 Nova Gradiπka 18.26 18.14 Novska 18.29 18.16 Opatija 18.38 18.26 Osijek 18.22 18.09 OtoËac 18.35 18.23 Pag 18.36 18.23 Pakrac 18.27 18.14 Peljeπac 18.28 18.16 Petrinja 18.31 18.18 PloËe 18.28 18.16 PoreË 18.42 18.29 Poæega 18.26 18.13 Pula 18.42 18.29 Rab 18.38 18.26 Rijeka 18.38 18.26 Rovinj 18.42 18.29 Sinj 18.31 18.19 Sisak 18.31 18.17 Slatina 18.26 18.13 Slavonski Brod 18.23 18.11 Slunj 18.34 18.22 Split 18.31 18.19 ©ibenik 18.35 18.23 Varaædin 18.30 18.17 Vinkovci 18.22 18.09 Virovitica 18.26 18.13 Vis 18.32 18.20 Vukovar 18.21 18.08 Zadar 18.35 18.23 Zagreb 18.33 18.20 Æupanja 18.22 18.09 (Vremena u 18.05 17.58 18.01 18.04 18.14 17.56 18.11 18.11 18.02 18.05 18.05 18.04 18.17 18.01 18.17 18.13 18.13 18.17 18.07 18.05 18.01 17.58 18.09 18.08 18.11 18.04 17.56 18.01 18.09 17.56 18.11 18.08 17.57 ovoj STUDENI PROSINAC 7.11. 14.11. 21.11. 28.11. 5.12. 12.12. 19.12. 26.12. 17.54 16.45 16.37 17.46 16.37 16.27 17.50 16.40 16.31 17.52 16.43 16.33 18.02 16.52 16.43 17.45 16.35 16.26 17.59 16.50 16.41 18.00 16.51 16.41 17.50 16.41 16.31 17.54 16.45 16.37 17.54 16.44 16.35 17.53 16.44 16.35 18.05 16.56 16.46 17.49 16.40 16.30 18.06 16.56 16.47 18.02 16.53 16.44 18.02 16.52 16.43 18.05 16.56 16.46 17.56 16.47 16.38 17.54 16.44 16.35 17.49 16.39 16.29 17.47 16.37 16.28 17.58 16.48 16.38 17.57 16.48 16.39 18.01 16.51 16.43 17.52 16.42 16.32 17.45 16.35 16.26 17.49 16.40 16.30 17.58 16.49 16.40 17.44 16.35 16.25 18.00 16.51 16.41 17.56 16.46 16.37 17.46 16.36 16.26 tablici navedena 16.29 16.24 16.20 16.19 16.13 16.08 16.23 16.16 16.12 16.25 16.19 16.14 16.35 16.28 16.24 16.17 16.11 16.07 16.33 16.26 16.22 16.34 16.28 16.23 16.23 16.17 16.12 16.29 16.24 16.20 16.27 16.20 16.16 16.28 16.22 16.19 16.38 16.32 16.28 16.22 16.16 16.11 16.40 16.33 16.29 16.36 16.29 16.25 16.35 16.28 16.23 16.38 16.32 16.28 16.31 16.25 16.21 16.26 16.20 16.16 16.21 16.15 16.10 16.20 16.13 16.09 16.31 16.24 16.20 16.32 16.26 16.22 16.35 16.29 16.25 16.24 16.17 16.13 16.18 16.11 16.07 16.22 16.16 16.11 16.33 16.28 16.23 16.17 16.11 16.06 16.34 16.28 16.24 16.28 16.22 16.17 16.19 16.12 16.08 su po zimskom 16.18 16.18 16.20 16.05 16.05 16.07 16.10 16.09 16.11 16.12 16.11 16.14 16.22 16.21 16.23 16.04 16.04 16.06 16.20 16.20 16.22 16.21 16.21 16.23 16.10 16.09 16.11 16.18 16.18 16.20 16.13 16.13 16.15 16.16 16.17 16.19 16.25 16.25 16.27 16.08 16.08 16.10 16.26 16.26 16.28 16.23 16.23 16.25 16.21 16.21 16.23 16.25 16.25 16.27 16.19 16.19 16.21 16.13 16.13 16.15 16.08 16.07 16.10 16.07 16.07 16.08 16.17 16.17 16.19 16.20 16.20 16.22 16.23 16.23 16.25 16.10 16.10 16.11 16.04 16.04 16.06 16.08 16.08 16.10 16.21 16.22 16.23 16.04 16.04 16.05 16.22 16.22 16.23 16.15 16.14 16.17 16.05 16.05 16.07 raËunanju) 16.25 16.11 16.15 16.17 16.27 16.10 16.26 16.27 16.16 16.24 16.19 16.23 16.31 16.14 16.32 16.29 16.27 16.31 16.25 16.19 16.13 16.13 16.23 16.26 16.29 16.16 16.10 16.14 16.28 16.10 16.28 16.20 16.11 129 POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za mlade — 4/2014. Pouke iz Biblije — izdanje za mlade priprema Odjel za crkvene sluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripremaju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji su Ëlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora. Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hrvatska; Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Prijevod s engleskog: Tamara BabiÊ • Izvornik: The Teachings of Jesus • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Prijelom: Miroslav VukmaniÊ • Tisak: Znaci vremena, Zagreb www.adventisti.hr www.znaci-vremena.com COLLEGIATE QUARTERLY — 4/2014 • Printed in Croatia 130 Stanovnika 446.000 334.000 3.753.000 39.422.562 4.679.445 11.258.000 10.260.000 14.860.275 6.307.000 1.073.000 15.428.000 10.421.000 8.555.000 29.346.470 2.712.000 20.099.718 38.705.362 3.640.000 14.606.000 27.928.282 5.420.161 15.095.725 284.351.000 Tihi ocean Havana PANAMA VENEZUELA Caracas DOMINIKANSKA REPUBLIKA BAHAMI HAITI Bogota KOLUMBIJA EKVADOR PERU BRAZIL Georgetown Paramaribo GVAJANA FRANCUSKA GVAJANA SURINAM Atlantski ocean InterameriËka divizija KUBA JAMAIKA KOSTARIKA HONDURAS GVATEMALA SALVADOR NIKARAGVA BELIZE SJEDINJENE AMERI»KE DRÆAVE MEKSIKO Unije Crkve Skupine Vjernika InterameriËka 1 0 141 Atlantskokaripska 79 13 31.596 Belize 85 40 39.971 Karipska 598 123 227.354 SrednjemeksiËka 215 212 76.227 »iapas meksiËka 898 1.801 187.908 Kubanska 310 153 34.018 Dominikanska 720 455 294.814 IstoËnovenezuelska 501 276 138.487 Salvadorska 700 243 210.996 Antilskogvajanska 147 24 30.534 Gvatemalska 824 215 248.228 HaiÊanska 539 521 407.349 Honduraska 446 220 265.373 OceanskomeksiËka 1.273 1.139 185.486 JamajËanska 665 56 278.213 Sjevernokolumbijska 790 608 164.010 SjevernomeksiËka 575 444 138.886 Portorikanska 301 21 34.971 Juæna srednjeameriËka 785 384 299.974 Juæna kolumbijska 679 332 149.741 JugoistoËnomeksiËka 442 536 92.838 Venezuelskoantilska 555 268 149.140 Ukupno 12.128 8.086 3.686.225 Misijski projekti 1. 2. 3. 4. 5. Izgradnja evaneoskog srediπta u Belmopanu, Belize. Izgradnja kampiraliπta za mlade na sjeveru Belizea. Izgradnja Ëetiriju zdravstvenih i druπtvenih srediπta u Belizeu. Izgradnja zdravstvene i zubozdravstvene klinike u Kingstonu, Jamajka. DJE»JI PROJEKT: Kupnja zubarskog stolca za djecu za novu kliniku na Jamajci. Viπe: www.AdventistMission.org 131
© Copyright 2024 Paperzz
