close

Enter

Log in using OpenID

- CroExpress

embedDownload
www.cro-express.com
MJESEČNIK ZA ISELJENE HRVATE
HANNOVER
ožujak 2014. Broj 38.
U SRPNJU ĆE U ZAGREB DOĆI TISUĆU MLADIH HRVATA IZ 40-tak ZEMALJA SVIJETA
Izbornik Niko Kovač
i Vatreni podržali
Hrvatske svjetske igre
Intervju: dr. fra Častimir Majić, stogodišnji hrvatski franjevac
Nije bitno koliko dugo živite,
nego kako ste proveli život
str. 28.-29.
DR. MARIN SOPTA, POVRATNIK IZ KANADE
- HRVATSKI AKTIVIST I ZNANSTVENIK
Zaboravljena
hrvatska
dijaspora
OBLJETNICA str. 24.-25.
str. 16.-17.
Hrvatska katolička zajednica (HKZ) u Balingenu
proslavila je 40. godišnjicu postojanja
str. 20.-21.
2
ožujak 2014.
CroExpress
Dragi čitatelji
U četiri godine izlaženja
CroExpressa, kroz vaše
ruke su prošle stotine
tisuća tiskanog izdanja
mjesečnika, koji je
jednostavno postao
omiljeno štivo iseljenih
Hrvata. Javite nam što
bi voljeli čitati, a zasad
ne nalazite ni ovdje ni
u stranim tiskovinama,
šaljite nam svoje
komentare i zapažanja.
Nama je odmah puno
lakše nastaviti s još
većim entuzijazmom
i pružanjem 100%
provjerenih informacija
kada vidimo koliko su
naši čitatelji zadovoljni.
Naravno, iz broja u broj
nastojimo biti još bolji
i raznovrsniji, a evo
još jedne dobre vijesti,
koja će pretpostavljam
obradovati mnoge,
no treba se još malo
strpjeti – NOVA WEB
STRANICA www.croexpress.com dolazi
početkom travnja. Radi
se o novim stranicama,
ovaj put u elektroničkom
obliku, koje će itekako
dobro poslužiti za
razgovore i diskusije, a
i za postavljanje slika i
izvješća s vaših zabava
i raznih događanja iz
Domovine i iseljeništva.
Inače, novi portal će
prikazati još stabilniju i
bolju sliku iseljeništva,
a domovinski Hrvati
će imati uvid u realno
stanje stvari, i sve će
IMPRESSUM
VERLAG UND HERAUSGEBER
CroExpress Verlag & Vertrieb
Isernhagener Str. 6
30161 Hannover
Deutschland
Tel. +49(0)511/336 46 87
Fax: +49(0)511/353 01 78
www.cro-express.com
REDAKTION
Marina Stojak (V.i.S.d.P)
Mobile: +49(0)172/515 23 27
E-Mail: [email protected]
REPORTAGEN
Gojko Borić
Stjepan Starčević
Ružica Tadić Tomaz
Zlatko Duzbaba
Erscheinungsweise
CroExpress erscheint monatlich in
10.000 Exemplaren.
BEZUGSPREIS
GRATIS
VERTEILUNG
Deutschland, Österreich, Schweiz,
Niederlande, Schweden, Rumänien
Naš cilj u 2014. godini: VEĆA POZICIJA!
enje!
ovjer
Iskusite p
Vertrauen erfahren.
Marina Stojak,
glavna urednica
imati na jednom mjestu.
Zato vas molimo da
nam pomognete da
zajedno prikupimo
potrebita sredstva
za tisak i distribuciju
CroExpressa i održavanje
novog portala. Svi
oni koji žele pomoći
svojim dobrovoljnim
prilozima, molim vas
da se ne ustručavate da
nas pitate i kontaktirate
na dolje navedene
brojeve telefona ili
putem E-maila. Zaista
nam puno znači potvrda
svakog čitatelja u vezi
našeg rada, i duboko se
zahvaljujemo na svim
dosadašnjim donacijama.
Tu smo za sva daljnja
pitanja. A sada, najbolje
da prelistate i pogledate
novi broj.
Ugodno vam čitanje!
DOBROVOLJNI PRILOG/
SPENDE:
Bank: Sparkasse Hannover
Konto Nr. 901074578
BLZ: 250 501 80
Iz inozemstva:
IBAN DE
83 2505 0180 0901 0745 78
BIC: SPKHDE2H
UKRAJINA JULIJA TIMOŠENKO
Bolesna,
ali borbena
 U zatvoru je provela dvije i pol godine. U subotu (22.2.) Julija Timošenko, protivnica ukrajinskog
predsjednika Viktora Janukoviča, konačno se našla na slobodi. Otpuštena je iz bolnice u Harkovu u
kojoj je boravila zbog zdravstvenih problema. Nakon oslobađanja odmah je otišla u Kijev kako bi se
obratila prosvjednicima. Oni su ju dočekali ovacijama. Timošenko se dugo borila za svoju slobodu.
Više puta je štrajkala glađu. I članovi njezine obitelji su često putovali u inozemstvo kako bi zapadne
političare upozorili na njezin slučaj. Njezin položaj su dodatno otežavali stalni bolovi u leđima. U bolnici u Ukrajini posjećivali su ju i liječnici berlinske klinike Charite. Timošenko je u istražni zatvor bila
privedena u kolovozu 2011. Dva i pol mjeseca kasnije osuđena je zbog navodne zloupotrebe službenog položaja na sedam godina zatvora i isplatu odštete od 137 milijuna eura. Sud je smatrao dokazanim da je Timošenko kao premijerka prekoračila svoje ovlasti kada je 2009. potpisala ugovore o isporuci plina iz Rusije. (dw.de/croatian)
FORUM U LONDONU
Touran „Family“ BlueMotion Technology 1.6 TDI, 77 kW (105 PS)
Potrošnja goriva (1/100 km): gradska vožnja 5,5/izvangradska 4,1/kombinirana 4,6;
CO2-kombinirano ispuštanje ugljičnog dioksida 121 g/km; energetska učinkovitost: A.
Oprema: 6 brzina, srebrna metalik, radio prijemnik “RCD 310“, uzdužni krovni nosači u crnoj boji, klima uređaj
„Climatronic“, kožni upravljač, naslon za ruke s odjeljkom za odlaganje (individualno podešavanje po dužini i visini),
mrežu za prtljažnik, svjetla za maglu i zakretna svjetla, grijanje prednjih sjedala, senzori za parkiranje, i još puno više.
.
Tiguan Trend & Fun BlueMotion Technology 1.4 TSI, 90 kW (122 PS)
Potrošnja goriva (1/100 km): gradska vožnja 8,3/izvangradska 5,5/kombinirana 6,5;
CO2-kombinirano ispuštanje ugljičnog dioksida 152 g/km; energetska učinkovitost: C.
Oprema: 6 brzina, crni metalik, 4 LM-kotača „Portland“ 6,5Jx16, Radio „RCD 310“, Navi „RNS 315“ za „RCD 310“,
Klima „Climatronic“, ParkPilot, pokazivač uređaja za reguliranje brzine, grijanje prednjih sjedala, i još puno više.
 Predsjednik Vlade Republike Hr-
UPE2: 27.800,– €
CroExpress ne odgovara za istinitost objavljenih oglasa i njihov sadržaj. CroExpress ne odgovara za propuste u točnosti sadržaja
oglasa, a također ne snosi niti bilo kakvu odgovornost za štetu ili gubitak koji bi nastao oglašavanjem.
1
Promotivna cijena: 23.490,– €
U ponudi je i varijanta s DIESEL motorom.
Sadržaj CroExpressa je zaštićen autorskim pravima te se smije koristiti samo u individualne i nekomercijalne svrhe uz poštivanje autorskih i
vlasničkih prava izdavača te dozvolu redakcije. Linkovi u sadržaju koji vode izvan novine nisu pod nadzorom redakcije te ona nije odgovorna
za sadržaj tih stranica niti linkova na njima. Redakcija CroExpressa ulaže napor kako bi informacije u novini bile točne i aktualne, no nije
odgovorna ni za kakve direktne, slučajne, posljedične, indirektne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti
korištenja novine ili pak zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njezinu sadržaju. CroExpress poštuje privatnost čitatelja te adrese koje nam
se dobrovoljno dostave će se koristiti samo u kontekstu u kojem smo primili kontakt te neće biti davane trećim licima.
5.344,– €
UPE2: 28.834,– €
Kako u regiju privući ulagače?
vatske Zoran Milanović sudjelovao je
u Londonu na investicijskom forumu
Europske banke za obnovu i razvoj
„Investiranje u Zapadni Balkan“. Odgovarajući na pitanja novinara, kazao
je da Hrvatska od EBRD-a može očekivati isto kao i dosad, ulaganja u javna poduzeća, infrastrukturu, srednja
i mala poduzeća. Što se tiče Zakona
o radu, kazao je da je potreban dijalog sa sindikatima: „Naša intervencija
i prijedlog kad je riječ o radnom zakonodavstvu je vrlo skromna, moramo
mijenjati stvari, ali ne na silu, kad se ta
galama stiša, onda ćemo valjda moći
konačno razgovarati“. Premijer Milanović kazao je i da su prilike za investicije u turizmu ogromne te da je vrijeme da se u toj grani
počne konkretno zarađivati novac. „Imamo plan A i plan B, razgovarat ćemo s Europskom komisijom“, rekao je premijer na upit o rebalansu proračuna. Stabilnost, suradnja i reforme ključ su gospodarskog oporavka i povećanja ulaganja, poruka je sastanka na vrhu u Londonu. Na njemu su
sudjelovali čelnici Hrvatske, Albanije, Crne Gore, Makedonije, Srbije, Kosova i BiH. (croex)
dmah
Uštedite o
dmah
Uštedite o
4.410,– €
1
.
Promotivna cijena: 23.390,– €
Golf Plus LIFE Trendline 1.6 TDI, 77 kW (105 PS), Jednodnevna prijava EZ 12/13, 50 km.
Potrošnja goriva (1/100 km): gradska vožnja 5,9/izvangradska 4,2/kombinirana 4,8;
CO2-kombinirano ispuštanje ugljičnog dioksida 126 g/km; energetska učinkovitost: C.
Jednodnevna prijava EZ 12/13, 50 km.
Oprema: 5 brzina, boja metalik, multimedijski priključak MEDIA-IN, Radio „RCD 310“, Navi „RNS 315“ za
dmah
Uštedite o
4.587,– €
1
.
„RCD 310“, „Park Assist“ uključ. ParkPilot, paket ogledala, i još puno više.
UPE2: 27.577,– €
Promotivna cijena: 22.990,– €
Uz nadoplatu je moguć izbor snage motora i boje vozila.
¹ Usporedivo s UPE proizvođača. ² UPE=Preporučena maloprodajna cijena proizvođača. Izgled sličan kao na slici.
Volkswagen Automobile Frankfurt GmbH
Robert Markovic
Certificirani prodajni savjetnik
Telefon: 069 870016-2226
E-Mail: [email protected]
Mainzer Landstraße 406, 60326 Frankfurt, www.volkswagen-frankfurt.de
WWW.DER-BLAUE-HELM.DE
ožujak 2014.
CroExpress
ZAŠTO VLAST U HRVATSKOJ NE RAZUMIJE DIJASPORU I NE VIDI NJEZINE
Svaka zrela država
čuva svoju dijasporu
D
ožujak 2014.
CroExpress
5
POTENCIJALE KOJI MOGU BITI OD KORISTI HRVATSKOJ DRŽAVI
Foto: Drago Sopta, hns-cff.hr
4
Piše:
Mladen Milić
a je trenutna vlast spremna
preko noći promijeniti zakone, nije ništa novo. Da su
spremni provoditi svoju volju
nedemokratskim metodama koje onda
ruši Ustavni sud, postalo je uobičajeno. Da je javna rasprava nepoželjna, to
se i otvoreno kaže. Kada se pojavi problem, mlatne se novim zakonom i pravilnikom pa „kom‘ opanci, kom‘ obojci“.
Posljednje u nizu što se dogodilo ostalo
je nezapaženo, baš kako to i inače bude
u zadnje vrijeme, pogotovo ako se tiče
hrvatskog iseljeništva, klasično ignoriranog u hrvatskom javnom prostoru. Zakonom o prebivalištu Republika
Hrvatska se vrlo nedefinirano odredila
spram dijaspore. Iz zakona se dalo iščitati da će svi koji idu na duže od godine
dana raditi ili studirati, morati poništiti
svoje osobne iskaznice ili će biti kažnjeni. O maštovitosti provoditelja ovakvog
zakona ljudi su mogli samo nagađati ili
se bojati. Nije se predvidjelo nikakvo
zamjensko rješenje niti se jednostavno
pogledalo kako to rade druge države.
Jer osobna iskaznica nije samo dokaz
o prebivalištu, nego je i dokaz identiteta. Oduzeti je nekome u vrijeme kad
se cijelom Europom putuje s osobnom,
znači proglasiti ga građaninom drugoga
reda. Tek kad su se stvari počele komplicirati, konzulati su morali dati preciznije tumačenje i tako je, barem za sada,
izbjegnuta veća blamaž
Loši potezi prema iseljeništvu
No, to je samo jedan u nizu loših poteza prema hrvatskom iseljeništvu. Bivša država živjela je od deviza zarađenih
„vani“, ali je bila prilično opterećena dijasporom, pratila ju, po potrebi likvidirala pojedince ili ih optuživala za terorizam. Nakon osamostaljenja, očekivala
se renesansa odnosa prema iseljeništvu,
Sa znanstvene strane konferencija “Hrvati:
povijest, jezik i migracije” polučila je značajan
uspjeh, posebice kroz pokazanu znanstvenu
kvalitetu i interdisciplinarnost radova
njihovo aktivno sudjelovanje u obnovi i
razvoju domovine. Dijaspora je i dalje
davala mnogo, pogotovo u Domovinskom ratu – primala prognanike i slala oružje i šlepere humanitarne pomoći
No, gdje je zapelo i zašto, ostaje otvoreno pitanje koje se rijetki usuđuju javno postaviti. Pogotovo se to pitamo u
vrijeme gospodarske krize, i to pored financijski vrlo snažne dijaspore. Prema
nekim procjenama, svaki peti uneseni
dolar ili euro dolaze od hrvatskih iseljenika, a to je samo ono što se vidi na
transakcijama. Također, neki stručnjaci
odgovorno tvrde da Hrvatska može financirati svoju mjesečnu potrošnju deviznim doznakama koje iseljeništvo dostavlja u Hrvatsku. Umjesto da iskoristi
financijski potencijal, država se krajem
devedesetih odlučila na samoubilački
potez – prodala je banke, iseljeništvo je
počelo novac preusmjeravati u zapadne
banke, a novac rodbini slati drugim kanalima. Priča je dalje poznata – banke
su „sanirane“, a država je počela kupovati mnogo skuplji strani novac koji će otplaćivati naši praunuci.
No, hrvatsko iseljeništvo nema samo
financijsku snagu. Dapače, zajednica
Hrvata u Bosni i Hercegovini je konstitutivni narod, koji ima drugu jako važnu ulogu. Ona je desetljećima bila demografski bazen koji će se zbog nebrige
domovine vrlo brzo isprazniti. Njezin
značaj stajanja na razmeđi civilizacija
ne treba ni spominjati. Dijaspora, bila
ona politička ili ekonomska, ima jednu
drugu važnost i snagu. Politička napose, ali i ekonomska dijaspora, pokazatelj
su truleži i nemoći socijalističkog sustava jer gotovo nitko nije imao želje emigrirati u istočni blok, nego isključivo u
Čuvajmo dijasporu. Ona ne donosi samo novac, nego i samosvijest, naviku života u demokratskom i pluralnom okruženju, pomalo idealističnu
sliku domovine, toliko potrebnu nama koji smo ogrezli u površni realizam. Ona je lijek protiv naše učmalosti i narcisoidnosti, evociranje činjenice da nismo najpametniji
POGREBNO PAVIĆ
BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu.ZA KOMPLETNE POGREBNE USLUGE (0-24h)
FRANKFURT 069 428 922 48
MÜNCHEN 089 12 03 44 66
STUTTGART 0711 740 99 215
FRANCUSKA 0033 671 848449
ŠVICARSKA 0041 76 2107139
MOBIL: 0175 976 71 56
zemlje zapadne demokracije. Ne samo
zato što se tamo bolje zarađivalo, nego
i zato što se tamo slobodno živjelo, nije
se za krivu riječ išlo u zatvor. Time je hrvatska dijaspora postala važna karika u
demokratskom oblikovanju domovine jer su iseljenici ljubav prema domovini gradili na demokratskim temeljima
slobode, a ne unutar totalitarnih zidova
komunizma. Lajtmotiv očuvanja identiteta u dijaspori bila je čežnja, a u domovini strah. No, veliki problem ostali su nametnuti stereotipi koji su pratili
naše iseljenike.
A slika gastarbajtera koji vikendom u polumračnoj zagušljivoj njemačkoj
krčmi jede „ćevapćiće“, lijepi sviračima
marke na čelo i razdrlji košulju svaki
put kada čuje Matu Bulića, danas je definitivno prošlost; gastarbajter koji ljeti
dolazi iz Vrankvurta Marcedesom u vikendicu na urlaub i daje ojre za gradnju
lokalne crkve časteći usput cijelu birtiju može se vidjeti samo u propangandističkim jugofilskim filmovima i pamfletima. Potomci hrvatskih iseljenika
danas su direktori banaka, menadžeri
velikih poduzeća, umjetnici, profesori,
športaši, znanstvenici, odgajani u kolijevci nostalgije za rodnim krajem u kojem se nikad neće moći uspjeti kao ovdje, na privremenom radu, koji nikad ne
prestaje.
Primjer su braća Kovač
pore ovih su dana postali Niko i Robert Kovač. U trenucima kad je poznati
hrvatski jal doživio vrhunac, a motivacija dno, kad su počele pljuštati optužbe sa svih strana, netko je ipak dopustio
da kormilo za biti ili ne biti preuzme
Niko, koji je svoj karakter pokazivao još
kao igrač – talent, borbenost, rad, veliko srce. Svakako karakterne osobine, ali
one su se razvile u sustavu koji je takve
vrijednosti podržavao. Požrtvovnost
braće Kovač nije jamčila da će utakmica biti dobivena, ali je jamčila da će dečki ostaviti srce na terenu. Nogometna
reprezentacija ustvari je ogled odnosa
dijaspore prema domovini. Ona je nezamisliva bez braće Kovač, Petrića, Rakitića, Šimunića i mnogih drugih. Svi
su mogli izabrati drugi dres, ali su izabrali hrvatski. Jer domovina znači mnogo i kad si druga generacija iseljenika.
Domovinu razumiješ i kad brkaš padeže. Tim gore zvuči Milanovićeva uvreda
Davoru Stieru kako kao pripadnik dijaspore ne može razumjeti Hrvatsku.
Zato svaka zrela država i nacija čuva
svoju dijasporu. Hrvatska bi trebala to
isto. Za određene „najamnike i zakupnike“ iseljeništvo je prijetnja i smetnja.
Ali za većinu Hrvata dijaspora je veli-
ko bogatstvo. Iseljeni Hrvati, baš kao i
raseljeni Židovi, žive od čežnje za tlom,
tradicije i religioznosti, žive od prisjećanja. Zato – čuvajmo dijasporu. Ona ne
donosi samo novac, nego i samosvijest,
naviku života u demokratskom i pluralnom okruženju, pomalo idealističnu
sliku domovine, toliko potrebnu nama
koji smo ogrezli u površni realizam. Ona
je lijek protiv naše učmalosti i narcisoidnosti, evociranje činjenice da nismo najpametniji. Dijaspora je korektiv naših
prizemnih devijacija i uskogrudnosti.
I kao što braća Kovač polako stavljaju
stvari na svoje mjesto, možda je vrijeme
da ih i u politici netko tako postavi. Jasno, s vizijom, vruća srca i hladne glave.
Nisam zaboravio, nego sam namjerno ostavio za kraj još jednu dijasporu.
Malu, raseljenu, nekažnjeno rastjeranu.
Enklavu Hrvata u Srijemu. Ponosnu,
jasnu, pricijepljenu na stablo kršćanskih
mučenika iz vremena Dioklecijanovih
progona.
Čuvajmo i nju i učimo od Srijemaca da je ponos ono što ostaje i
kad te tuđin pogazi, a tvoj zaboravi.
Ne može se reći da trenutne vladajuće
garniture ne brinu za dijasporu. Svakim
danom marljivo je povećavaju.
Njihove uspjehe i uspone prati činjenica da u životu nisu uspjeli uz pomoć kumova tajkuna ili očeva partijskih
i političkih sekretara, što je bio slučaj u
bivšoj državi, premreženoj partijskom
korupcijom i nepotizmom. Njihovi su
roditelji imali dvije vrijedne ruke, često
nisu znali jezik zemlje u koju su došli.
Bili su stranci, auslenderi, gastarbajteri,
koji su pričali nekakav kreutisch ili croenglish. Tim više moramo cijeniti njihov uspjeh i ljubav prema domovini (i
oprostiti im poneki pogrešan emotivniji
istup, poput Šimunićevog). Svoj uspjeh
više cijene jer su ga postigli sami u demokratskom kapitalističkom sustavu
Mladen Milić, magistar filozofskih znanosti, asistent na Katedri filozofikoji možda jest okrutniji, ali zna biti i
je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu, doktorand, predsjednik
pravedniji.
Možda najbolja slika hrvatske dijas- Udruge katoličkih intelektualaca u Osijeku, radijski voditelj
POGREBNO ASANOVIĆ (0-24h)
www.asanovic.de
BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu. Prijevoz pokojnika autom ili avionom, brzo i povoljno.
DÜSSELDORF 0211 545 84 998
BERLIN 0306 27 29 867
NÜRNBERG 0911 43 00 688
NIZOZEMSKA 0031 62 36 28 951
AUSTRIJA 0043 699 17065969
6
ožujak 2014.
CroExpress
NAJSTARIJI IZVANDOMOVINSKI HRVATSKI STUDIJI U HRVATSKOM DRUŠTVU
ožujak 2014.
CroExpress
7
„SYDNEY“ U PUNCHBOWLU OBILJEŽILI 30. GODINA SVOGA POSTOJANJA
Bez pomoći zajednice ne bi bilo studija
N
ajstariji izvandomovinski
Hrvatski studiji na Sveučilištu Macquarie u Sydneyu
priredili su na ovom sydneyskom sveučilištu međunarodnu
konferenciju Croatians: History, Language and Migration (Hrvati: Povijest, jezik i migracije) od 5. do 7. veljače i time obilježili 30. obljetnicu
postojanja studija hrvatskog jezika,
hrvatske književnosti i hrvatske kulture. Na skupu smo čuli ukupno 29
referata, a teme su obuhvaćale arheologiju i povijest hrvatskih zemalja, hrvatski jezik, te hrvatsku zajednicu u
Australiji.
Knjiga sažetaka referata
Sudjelovali su znanstvenici sa sveučilišta i znanstvenih institucija u Australiji (sveučilišta Macquarie, Adelaide, Monash, Australian National
University, Južni Queensland, Sydney,
te CSIRO), Hrvatskoj (sveučilišta u
Zagrebu i Rijeci, Institut za migracije i narodnosti, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata) i Mađarskoj (Central
European University). Pozvano predavanje je održala profesorica Mary
O’Kane, chief scientist u državi New
South Wales. Uz program konferen-
cije su organizirana i predavanja hrvatske predstavnice u EU parlamentu
Ruže Tomašić, koja je održala specijalno predavanje o Hrvatskoj u EU,
dok je umirovljeni komodor Hrvatske
vojske Ivica Tolić govorio o tranziciji
hrvatskih političkih institucija iz totalitarnog sustava u sustav demokracije.
Sa znanstvene strane konferencija
je polučila značajan uspjeh, posebice
kroz pokazanu znanstvenu kvalitetu
i interdisciplinarnost prikazanih radova. Ohrabruje i sudjelovanje većeg
broja mladih znanstvenika i znanstvenika nehrvatskog podrijetla koji
se bave temama vezanim za Hrvatsku i Hrvate. Skup su također pohodili studenti i kolege sa sveučilišta a i
značajan broj ljudi iz hrvatske zajednice Sydneya.
U nakladi Centra hrvatskih studija
i Zaklade hrvatskih studija izdana je
knjiga sažetaka referata s konferencije koju je uredio mr. sc. Luka Budak
a odabrani referati s konferencije bit
će objavljeni u znanstvenom časopisu Croatian Studies Review sljedeće
godine.
Također, prigoda obilježavanja 30.
obljetnice postojanja hrvatskih studija i Zaklade hrvatskih studija poslužila je da se upriliči svečana veče-
ra u Hrvatskom društvu „Sydney“ u
Punchbowlu. U nazočnosti nešto više
od 300 gostiju nazočnima su se obratili dr. Damir Kušen, veleposlanik Republike Hrvatske, profesorica Martina Möllering, pročelnica Odjela za
međunarodne studije u čijem sastavu se nalaze Hrvatski studiji, profesor Neven Budak, savjetnik premijera
Republike Hrvatske za znanost, John
Gavljak, predsjednik Zaklade hrvatskih studija te mr. sc. Luka Budak,
pročelnik Hrvatskih studija na Sveučilištu Macquarie.
Premijerova podrška
Sa znanstvene strane konferencija “Hrvati:
povijest, jezik i migracije” polučila je značajan
uspjeh, posebice kroz pokazanu znanstvenu
kvalitetu i interdisciplinarnost radova
Skup je okupio veliki broj predavača, a na njemu
su govorili Neven Budak i Ruža Tomašić
Govornici su naglasili izniman značaj postojanja studija hrvatskog jezika
i hrvatske kulture ne samo za očuvanje hrvatskog identiteta novih naraštaja Hrvata u Australiji već i kao svojevrsnog akademskog veleposlanstva
Hrvatske i Hrvata u Australiji koje na
najbolji način promiče hrvatske interese i promovira Hrvatsku. Luka Budak se zahvalio hrvatskoj zajednici na
kontinuiranoj potpori Hrvatskim studijima, a Neven Budak prenio poruku
premijera Zorana Milanovića kako će
se potpora hrvatske vlade Hrvatskim
studijima u Sydneyu ne samo produžiti novim ugovorom već i povećati, što su svi nazočni s oduševljenjem
prihvatili. U nastavku programa goste
je zabavljala fantastična Ana Rucner,
znamenita hrvatska violončelistica,
izvučeni su sretni dobitnici Mini lutrije Zaklade hrvatskih studija, a goste je do kasno u noć zabavljao glazbeni sastav Sto na sat. (Croexpress)
U MANNHEIMU ODRŽANA JE IZBORNA SKUPŠTINA OGRANKA HDZ-a ZA PODRUČJE RHEIN-NECKAR-KREISA
Na čelu novog vodstva stranačkog ogranka je Dragutin Penić Bernhard
U prostorijama Hrvatske katoličke misije u Mannheimu održana je Izborna skupština ogranka HDZ-a za
područje Rhein-Neckar-Kreis, kojoj
pripadaju KOO HDZ-a iz sljedećih
gradova: Mannheima, Ludwigshafe-
POGREBNO PAVIĆ
BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu.ZA KOMPLETNE POGREBNE USLUGE (0-24h)
na, Haidelberga i Spayera, kao i KOO
HDZ-a Srednje Njemačke. Skupštinu je otvorio Kruno Šimović. Tajnik KOO Srednje Njemačke Franjo
Akmadža istaknuo je da je ovaj ogranak od prije dvije godine krenuo veFRANKFURT 069 428 922 48
MÜNCHEN 089 12 03 44 66
STUTTGART 0711 740 99 215
FRANCUSKA 0033 671 848449
ŠVICARSKA 0041 76 2107139
MOBIL: 0175 976 71 56
likim koracima i danas je jedan od
brojnijih i aktivnijih ogranaka u ovoj
KOO. Članovi ogranka aktivni su u
Hrvatskoj katoličkoj misiji, hrvatskim
i sportskim udrugama u svojim gradovima, što je najbolji dokaz o aktivno-
sti HDZ-a u Njemačkoj. Skupštini je
nazočio i gost iz domovine Milan Kovač jedan od dopredsjednika HDZa i predsjednik kluba utemeljitelja dr.
Franjo Tuđman.
On je govorio o aktualnom stanju
u stranci i o problemima naših iseljenika. Nazočni članovi su izabrali vodstvo ogranka.
Za predsjednika je izabran Dragutin Penić Bernhard, dopredsjednik je
Miroslav Benković, tajnik Ilija Peran.
POGREBNO ASANOVIĆ (0-24h)
www.asanovic.de
BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu. Prijevoz pokojnika autom ili avionom, brzo i povoljno.
U predsjedništvo su izabrani slijedeći
članovi: Anka Živković, Ivica Hak i dr.
Goran Škerlep. Skupštini je nazočio i
predsjednik KOO Baden-Württemberg dr. Davor Prtenjača.
Jakov Vranković
DÜSSELDORF 0211 545 84 998
BERLIN 0306 27 29 867
NÜRNBERG 0911 43 00 688
NIZOZEMSKA 0031 62 36 28 951
AUSTRIJA 0043 699 17065969
8
ožujak 2014.
CroExpress
ožujak 2014.
Jakov Vranković
CroExpress
IZBORNA JE GODINA U HRVATSKOJ - DO KRAJA PROSINCA HRVATE ČEKAJU DVIJE PREDIZBORNE KAMPANJE
Zemlja na rubu bankrota, a
vlast nameće svoju ideologiju
I
9
JOSIP JURATOVIĆ O BIH
Događaje u BiH treba
shvatiti ozbiljno,
nasilje osuđujemo i
želimo pomoći BiH
Mi možemo i želimo pomoći, ali samo u suradnji
s legitimnim predstavnicima vlasti, koji na
demokratskim vrijednostima temelje svoje
ciljeve - istaknuo je Josip Juratović
Piše:
Ivan Ugrin
(Slobodna
Dalmacija)
zborna je godina, do konca 2014.
čekaju nas najmanje dvije kampanje, i to za zastupnike u EU parlamentu te utrka za predsjednika
Republike Hrvatske. Veliki su ulozi
na stolu.Tko dobije, ima mandate na
pet godina. Toliko će, naime, u zastupničkim klupama sjediti budući europarlamentarci, za razliku od garniture
koja je lani probijala led i pripremala
teren za neke nove ili stare stranačke
adute s kojima će HDZ i SDP u svibnju u boj za Bruxelles i plaću u eurima.
Pripetavanje za Pantovčak
Ona još važnija borba uslijedit će u
pripetavanju kandidata u prosincu, na
predsjedničkim izborima. Tad ćemo
birati novog ili starog stanovnika Pantovčaka. Hoće li to biti još jednu petoljetku Ivo Josipović, možda Kolinda
Grabar-Kitarović ili netko treći, znat
ćemo do početka 2015. godine.
Na političkoj smo pozornici trenutno svjedoci iskopanih ratnih sjekira,
neumoljiva retorika pršti na sve strane, dok istodobno država propada.
Još bliže smeću smjestila nas je jedna
od onih famoznih kreditnih rejting-
agencija, a kao Damoklov mač nad
glavom nam visi prekomjerni proračunski deficit na koji iz Banskih dvora
odgovaraju najavom nove krađe na račun nas poreznih obveznika.
Tako nekim čudom obljubljeni ministar financija, kojemu popularnost u
anketama raste nevjerojatnom obrnutom proporcionalnošću – što više loših mjera, on je sve omiljeniji, ako je
vjerovati ispitivanjima javnog mnijenja – najavljuje cijeli niz novih legalnih pljački naroda. Notorni Slavko
Linić otimat će nam novac iz drugog
mirovinskog stupa i uvesti nove poreze. To je sve što ova Kukuriku garnitura zna raditi, tako su se ponašali prvu
polovinu mandata, a bome ni do kraja ne namjeravaju ništa bolje. Drugovi
mijenjaju dlaku, ali ćud ne.
Tragikomična vlast
Na političkoj pozornici u Hrvatskoj trenutno
smo svjedoci iskopanih ratnih sjekira, neumoljiva retorika - pršti na sve strane, dok istodobno gospodarstvo sve više propada
POGREBNO PAVIĆ
Ako im ovo prođe u našem Saboru,
nadam se barem da neće u Europskoj
komisiji, odnosno, očekujem kako će
im bruxelleski birokrati zalupiti vrata
i preporučiti ono što su trebali napraviti istog trena kad su preuzeli vlast u
BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu.ZA KOMPLETNE POGREBNE USLUGE (0-24h)
Hrvatskoj: smanjiti prije svega rashode. Kad već nisu bili sposobni u ove
dvije godine pokrenuti ništa, osim što
su na silu pokušali nametnuti svoju
ideologiju, mogli su malo više stisnuti kaiš i pokazati da im je stalo do Hrvatske, a ne samo do njihovih sinekura. Tragikomično je neki dan izgledalo
okupljanje očerupanih kukurikavaca
kako se kroz snježne nanose probijaju
prema Markovu trgu, da bi nakon prvog zajedničkog sastanka otkad u rukama drže kormilo države, i gotovo se
cijelo vrijeme samo svađaju, premijer
Zoran Milanović poručio: na listi za
EU parlament bit će visoko i Jozo Radoš (HNS) i Ivan Jakovčić (IDS). Cijela nacija, pa i njihovi glasači, zacijeFRANKFURT 069 428 922 48
MÜNCHEN 089 12 03 44 66
STUTTGART 0711 740 99 215
FRANCUSKA 0033 671 848449
ŠVICARSKA 0041 76 2107139
MOBIL: 0175 976 71 56
lo su nešto očekivali u stilu: dogovorili
smo se kako Lijepu našu izvući iz krize. No, njima to nije bilo ni na kraj pameti.
I dok se narod nada da bi netko iz
oporbe mogao ponuditi izlaz iz tunela, lider HDZ-a Tomislav Karamarko
oštricu rasprave zaokrenuo je u prošlost, nazvavši SDP zločinačkom organizacijom. Crveni su uzvraćali istom
mjerom. Kao da i vrapci na grani ne
cvrkuću tko je što radio u onom ratu
i nakon njega, čiji je dida bio ustaša, a
čiji partizan. Primjerice, u Zamosorju, gdje ovo pišem, svi znaju za Javora, komunističkog krvnika nevinih hrvatskih domoljuba. O tome je svoj sud
već rekla povijest. Utvrdit će se istina
i na sudu pravde. Sad su na dnevnom
redu egzistencijalne teme.
Kad nisu bili sposobni u ove dvije godine
pokrenuti ništa, osim što su na silu pokušali
nametnuti svoju ideologiju, mogli su više stisnuti kaiš i pokazati da im je stalo do Hrvatske
Za aktualna zbivanja u Bosni i
Hercegovini parlamentarni zastupnici njemačkog Bundestaga ispred frakcije SPD-a Josip Juratović i Dietmar
Nietan, zauzeli su sljedeći stav. Politički potezi kao i ekonomska, socijalna situacija u Bosni i Hercegovini su
postali nepodnošljivi za stanovništvo. Građanke i građani su opravdano
izašli na ulicu kako bi se izjasnili protiv nacionalizma, lošeg upravljanja i
korupcije. Političke elite nakon raspada Jugoslavije, nisu bile u stanju razviti ekonomsku i socijalnu perspektivu
zemlje. Umjesto toga, da bi zadržali
svoju moć koriste nacionalno konzervativnu pa i čak nacionalističku retoriku, protiv drugih etničkih ili vjerskih
skupina u zemlji.
Mi osuđujemo i najmanje proizašlo
nasilje i podržavamo zahtjeve većine
POGREBNO ASANOVIĆ (0-24h)
www.asanovic.de
BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu. Prijevoz pokojnika autom ili avionom, brzo i povoljno.
za demokratizacijom političkih stranaka, te političku transparentnost.
Također su neophodne, izmjene ustava prema standardima Europskog
suda za ljudska prava i prijevremeni
izbori.
Zacrtane ciljeve socijalne politike,
može postići samo demokratski konstituirana stranka koja se ne temelji na
etničkim kriterijima. Na početku procesa reformi, sve političke i društvene grupe moraju stvoriti demokratski način preduvjeta kako bi ostvarili
gospodarsku, društvenu i pravnu perspektivu. Usput je jako važno staviti individualna ljudska prava i potrebe u središte pozornosti. Mi možemo
i želimo pomoći, ali samo u suradnji s
legitimnim predstavnicima vlasti, koji
na demokratskim vrijednostima temelje svoje ciljeve. (croex)
DÜSSELDORF 0211 545 84 998
BERLIN 0306 27 29 867
NÜRNBERG 0911 43 00 688
NIZOZEMSKA 0031 62 36 28 951
AUSTRIJA 0043 699 17065969
10
ožujak 2014.
CroExpress
ožujak 2014.
CroExpress
11
OVAJ TEKST DIO JE PREDAVANJA NAŠEG KOLUMNISTA GOJKA BORIĆA ODRŽANA 25. SIJEČNJA 2014. U HRVATSKOJ KULTURNOJ ZAJEDNICI U KOBLENZU
Izmišljeni problemi srpske manjine
Prigodom popisa pučanstva u Hrvatskoj 2011.
utvrđeno je da Srba ima 4,5 posto, ali da je
samo 1,2 posto građana srpski jezik proglasio
svojim, dakle samo svaki četvrti Srbin u nas
Ponosim se svojim srpskim rodom i svojom hrvatskom domovinom! Nikola Tesla
ukobi oko postavljanja ploča s ćirilicom na srpskom jeziku u Vukovaru i drugdje bili
bi suvišni da su vladajući socijaldemokrati prihvatili neke osnovne činjenice. Naime, Srbi u Hrvatskoj
ne govore srpskim jezikom! Čak je i u
Ustavu Socijalističke Republike Hrvatske bilo određeno da je službeni jezik u Hrvatskoj „hrvatski književni jezik, jezik Hrvata i Srba u Hrvatskoj...“
Naglašavamo: i Srba u Hrvatskoj!
Zašto bi sad bilo drukčije? U sadašnjem hrvatskom Ustavu jednostavno
je ustvrđeno da je u Hrvatskoj službeni jezik hrvatski i pismo latinica,
ali nacionalne manjine smiju koristiti
svoje jezike i svoja pisma, dok u Zakonu o manjinama dalje piše „u koliko to
ne narušava međunacionalne odnose.“
Očito među vladajućima u Hrvatskoj
kao i u dijelu Srba neki žele „vratiti kotač povijesti nazad“, na vremena stare Jugoslavije kad su se forsirale ekavica i ćirilica. Ali nitko Srbima u nas
ne sprječava uporabu ćirilice jer je ona,
osim glagoljice i latinice, bila korištena i u Hrvata u obliku tzv. bosančice, ali zašto bi hrvatska većina morala
prihvatiti njoj strano pismo i strani jezik kad ni Srbi u Hrvatskoj uglavnom
ne govore srpski, a ćirilica im nije pismo svakidašnjice, jer koriste latinicu.
Latinica je čak i u Srbiji drugo pismo.
Tamo na latinici izlaze dnevne novi-
S
vine.
U ožujku 1941. srpski su generali uz pomoć britanskih agenata izvršili državni udar koji je izazvao iracionalnu reakciju Hitlerove Njemačke
napadom na Kraljevinu Jugoslaviju
6. travnja. Doduše to je dalo mogućnost Ustaškom pokretu da 10. travnja 1941. proglasi Nezavisnu Državu
Hrvatsku, ali uskoro je izbio četnički i partizanski ustanak koji su rezultirali strašnim ljudskim žrtvama od
oko jednog milijuna ljudi na području tada bivše Jugoslavije. Godine 1945.
uslijedila je pobjeda partizana pod
vodstvom Komunističke partije, čija
je samo jedna od posljedica bila najveća hrvatska tragedja u 20. stoljeću,
Bleiburg i Križni put. Obnovom Jugoslavije uspostavljena je komunistička diktatura u trajanju od gotovo pola
stoljeća koja je Hrvatsku upropaštavala ekonomski, civilizaciji i kulturno.
U Vukov zbog
i
izbili sukobčiriličnih
ja
n
postavlja gradske
ploča na ve
ustano
Nepostojeći problemi
“SAO” Moše Pijade
Budimo konkretni kad je riječ o
Srbima u Hrvatskoj, srpskom jeziku
i ćirilici. Evo nekoliko podataka: Prigodom popisa pučanstva u Republici
Hrvatskoj godine 2011. ustvrđeno je
da Srba u njoj ima 4,5 posto, ali da
je samo 1,2 posto građana naše Republike srpski jezik proglasio svojim,
dakle samo svaki četvrti Srbin u nas.
U Zakonu o nacionalnim manjinama prvotno je pisalo da ako u nekom
mjestu živi do 50 posto manjinskih
stanovnika, ploče na službenim zgradama, trgovima i ulicama moraju biti
i na njihovu jeziku. No taj je postotak tadašnji premijer Ivica Račan, bivši komunist, smanjio na 33 posto, i to
su onda prihvatili srpski nacionalisti
kao svoj zahtjev. Zanimljivo je da su u
Istri, i u onim mjestima u kojima Talijana nema ni 3 posto, službena mjesta
obilježena i talijanskim jezikom, što
je kršenje Zakona o manjinama, ali o
tome nitko u javnosti ne govori, to je u
Istri tabu tema. O tome se kritički javio u časopisu Matice hrvatske „Kolo“
broj 5-6, godina 2012. jedino Dr. Ma-
Jugoslavija je nakon 1945. stvorena kao federacija, ali budući da je njezina Komunistička partija bila strogo centralistički organizirana, taj je
federalizam bio samo formalan jer
se sve određivalo u Politbirou Centralnog komiteta koji je od Jugoslavije napravio „mali Sovjetski Savez“. U
ratu su neki srpski komunisti, primjerice Moša Pijade, tražili da se unutar
Hrvatske formira „Srpska autonomna
oblast“ čemu su se, prema svjedočenju Milovana Đilasa, žustro protivili
ostali visoki partijski funkcionari kao
Aleksandar Ranković, Edvard Kardelj, Milovan Đilas i na kraju diskusije sam Josip Broz Tito kad je vidio
gdje je većina. Nije teško dokazati da
su i poslije toga Srbi u komunističkoj
Jugoslaviji u svemu bili privilegirani.
Nakon pada Berlinskoga zida urušio se komunističku sustav u istočnoj i jugoistočnoj Europi, raspale su
se višenacionalne države Čehoslovačka, Sovjetski Savez i Jugoslavija, ali to
srbijanski režim Slobodana Miloševića i veliki dio prekodrinskih Srba nisu
Pitamo se: zašto bi Srbi u Hrvatskoj trebali biti
„srpskiji“ od svojih sunarodnjaka u susjednoj
državi? Latinica je čak i u Srbiji drugo pismo.
Tamo na njoj izlaze dnevne novine i tjednici
Kabloor pm
oresti
rec
con
quid qui
umquid nis quae ea
nonsedige voluptatur
dolupta uia id
miliq
rio Grčević, ali ostalo je to bez utjecaja na jezičnu politiku hrvatske vlade.
Srpska pobuna u Hrvatskoj od
1990. do 1995. bila je samo jedna od
nevolja koje su dio domaćih Srba kao i
vodeći srbijanski krugovi priredili Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji. Točno prije sto godina bosanski Srbin Gavrilo Princip ubio je u Sarajevu
austro-ugarskog prijestolonasljednika
Franju Ferdinanda i njegovu suprugu
Sofiju, čime je bio izazvan Prvi svjetski rat s oko 17 milijuna žrtava. Danas
neki povjesničari ustvrđuju da je i Sr-
Foto: Dinko Hodžić
Piše:
Gojko
Borić
ne, tjednici, časopisi i knjige. Pitamo
se: zašto bi Srbi u Hrvatskoj trebali biti „srpskiji“ od svojih sunarodnjaka u susjednoj državi? To je čisti nacionalizam koji je morao izazvati bunt
hrvatske većine u Vukovaru i drugdje.
Treba se nadati da će Stožer za obranu hrvatskoga Vukovara biti uspješan sa svojim referendumom o jezičnim pravima nacionalnih manjina, pa
i one srpske. Austrijancima je trebalo
50 godina poslije rata da postave ploče na slovenskom i hrvatskom jeziku u
Koruškoj i Gradišću, što je bila obveza
proizašla iz Državnog ugovora (Staatsvertrag) temeljem kojega je Austrija
stekla neovisnost.
Ćiriliacruasu
bija bila djelomično kriva za izbijanje
Prvog svjetskoga rata. Upozoravamo
na odgovarajuću knjigu australskoga povjesničara Christophera Clarka
„Die Schlafwandler“. Treba naglasiti da je Franjo Ferdinand bio pristaša
trijalizma, reforme Podunavske monarhije u njemačko-austrijski, mađarski i slavenski dio. Da se to dogodilo
Jugoslavija ne bi bila stvorena. Godine 1918. Hrvati su brzopleto i naivno kao „guske u maglu“ (Stjepan Radić) ušli u Kraljevinu Srba, Hrvata i
Slovenaca, da bi uskoro nakon toga
bili temeljito opljačkani, i to od promjene krune u dinare do većih poreza i prebacivanja velikih banaka iz Zagreba u Beograd. Vrhunac srpskoga
antihrvatstva dostignut je ubojstvom
trojice hrvatskih narodnih zastupnika u Beogradu god. 1928., nakon čega
je od posljedica ranjavanja preminuo
vođa najveće hrvatske stranke u povijesti, Hrvatske Seljačke Stranke Stjepan Radić, koji je navodno prije smrti rekao „Nikad više u Beograd“. Kao
posljedica ovog ubojstva Hrvatsku
napušta vođa male Hrvatske stranke
prava dr. Ante Pavelić koji u inozemstvu osniva revolucionarnu ustašku
organizaciju koja drži da Jugoslaviju
nije moguće reformirati i da bi u svrhu stvaranja neovisne hrvatske države
trebalo uzeti u obzir i uporabu nasilja. Banovina Hrvatska nastala sporazumom HSS (Vlatko Maček) i nekih
srbijanskih stranaka (Dragiša Cvetković) došla je godine 1939. prekasno
da bi mogla pomiriti Hrvate i Srbe.
A neki su hrvatski Srbi pod parolom
„Srbi na okup“ tada tražili izdvajanje
općina sa srpskom većinom iz Bano-
htjeli prihvatiti, za razliku od Rusa
koji su bez protivljenja priznali osamostaljenje baltičkih država, Bjelorusije, Ukrajine i kavkaskih zemalja.
Da bismo upoznali uzroke, tijek i posljedice te srpske politike u Hrvatskoj
svakako moramo pročitati knjigu mladog povjesničara Nikice Barića „Srpska pobuna u Hrvatskoj 199.-1995.“
što je izašla 2005. godine. Prema Bariću, Srbi u Hrvatskoj počeli su se separirati od ostalih građana naše Republike nakon što je Milošević odustao od
namjere da ovlada cijelom Jugoslavijom, prešavši na ideju da „svi Srbi moraju živjeti u jednoj državi“. To se nije
moglo postignuti bez goleme propagande o „ugroženosti Srba izvan Srbije“. Ideološku podlogu dala je Srpska
akademija nauka i umetnosti svojim
zloglasnim Memorandumom u kojemu je pisalo da su Srbi najgore prošli u komunističkoj Jugoslaviji i da im u
Hrvatskoj prijeti odnarođenje. Nakon
pobjede HDZ-a na prvim demokratskim izborima u Hrvatskoj, dio Srba
u Hrvatskoj počeo je stvarati svoja
„autonomna“ područja. Kao posljedica toga izbija „balvan revolucija“ koja je
prijetila komadanjem Hrvatske na nekoliko nespojivih dijelova. Vidjevši da
se sa Srbijom na mogu sporazumjeti,
Hrvatska i Slovenija proglašavaju 25.
lipnja 1991. samostalnost. Odgovor
na to je bila agresija srpskih pobunjenika uz pomoć tzv. JNA na Hrvatsku.
U Kninu je 19. prosinca 1991. proglašena tzv. Republika Srpska Krajina u
kojoj su bili i oni dijelovi Hrvatske u
kojima Srbi nisu imali većinu. Treba
reći da je u toj umjetnoj tvorevini živjela tek jedna trećina hrvatskih Srba,
a iz nje su protjerani gotovo svi nesrbi,
uglavnom Hrvati, prema nekim procjenama njih oko 500 tisuća. „Krajinu“ nitko nije priznao, pa ni Beograd,
ali ju je Srbija pomagala svim sredstvima. U biti Miloševiću nije bilo stalo do krajinskih Srba. Namjeravao je
prebjegle Srbe naseliti na Kosovu koje
je prije toga htio očistiti od Albanaca,
ali u tome su ga spriječili Kosovari kao
Prema Đilasovu svjedočenju, prijedlogu Moše
Pijade da se u Hrvatskoj formira Srpska autonomna oblast usrotivili su se Ranković, Kardelj,
Đilas i na kraju Tito kad je vidio gdje je većina
12
ožujak 2014.
CroExpress
ožujak 2014.
CroExpress
13
ZBOG ČEGA U KATOLIČKOJ HRVATSKOJ IMA TAKO MALO UVJERENIH VJERNIKA U SAMOM VRHU DRŽAVE?
Zašto Hrvatska na čelu nije
imala uvjerenog katolika
Stožer za obranu hrvatskog Vukovara podnio je zahtjev za referendum
i napadi NATO-a ratnim zrakoplovima na Srbiju i Crnu Goru. Nakon što
je Hrvatska iscrpila sve mogućnosti
pregovaranja s Kninom i Beogradom,
nije joj preostalo ništa drugo nego vojnom silom osloboditi svoj teritorij
pod okupacijom krajinskih Srba. Veći
dio Srba iz tzv. Krajine napustio je to
područje samoorganizirano, njih oko
200 tisuća, što je dokumentirao i srbijanski autor Milisav Sekulić u svojoj
knjizi „Knin je pao u Beogradu“. Hrvatsko Podunavlje mirnim je putem
reintegrirano u Republiku Hrvatsku,
ali su amnestijom pod pritiskom svjetske zajednice zaustavljene mogućnosti kažnjavanja krivaca i uključivanja
tamošnjih Srba u hrvatski društveni
i kulturni život; došlo je do štetne segregacije vukovarskih Srba. Tome je
pridonijela i izjava srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića kako je
„Vukovar srpski grad“. Na sve to sadašnja hrvatska vlast nije pametno odgovorila, dapače napravila je tešku pogrješku time što ćirilicu i srpski jezik
nasilno nameće čak i srpskoj većini u
Hrvatskoj. Svakako ima i pozitivnih
primjera među Srbima kojima valja
odati priznanje. Sjetimo se samo izreke Nikole Tesle, zapisane u telegramu
upućenu Vlatku Mačeku, kako se „ponosi svojim srpskim rodom i svojom
hrvatskom domovinom.“ Bilo bi sjajno da takovih Srba ima mnogo više.
Profesor dr. Ozren Žunec s Odsjeka
za sociologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta objavio je knjigu „Goli
život – Socijetalne dimenzije pobune
Srba u Hrvatskoj“ izašle
u
dva sveska 2006. i 2007. u kojoj se naveliko čudi zašto se dio domaćih Srba
pobunio protiv vlastite domovine i
dao zavesti od imperijalnog Beograda za koje su prekodrinski Srbi bili
samo „pijuni i topovsko meso“ za ostvarenje „velikosrpskoga projekta“. Potom Žunec spominje suradnju Hrvata i Srba u radu na zajedničkom dobru
preko Hrvatsko-srpske koalicije, Seljačko-demokratske koalicije pod vodstvom Radića i Pribićevića i sudjelovanje u partizanskom antifašističkom
pokretu, pa navodi i imena srpskih
velikana u Hrvatskoj koji su dali krupan doprinos hrvatskom gospodarstvu i hrvatskoj kulturi kao što su bili
gospodarstvenik Hristofor Stanković,
redatelj Branko Gavella, glumica Mila
Dimitrijević, književnik Vladan Desnica, skladatelj Petar Konjović, knjižar Đorđe Ćelap, slikar Nikola Mašić, kipar Vojin Bakić, liječnik Vuk
Vrhovac i predsjednik Prve hrvatske
štedionice Anastas Petrović i mnogi
drugi. Zaključuje: „Svi oni sudjelovali su u stvaranju važnih hrvatskih nacionalnih i političkih projekata i ugradili su se trajno, prvo u sve društvene
strukture, a onda i u hrvatsku povijest.“ I u današnjoj Hrvatskoj ima stanovit broj Srba koji nisu od svoje nacionalne pripadnosti napravili profesiju.
O njima se malo govori, a trebalo bi
više, da budu kao primjer ostalim svojim sunarodnjacima.
I u današnjoj Hrvatskoj ima stanovit broj Srba
koji nisu od svoje nacionalne pripadnosti
napravili profesiju, ali se o njima malo govori
u javnosti iako bi trebali biti primjer ostalima
litičara“ kako se preko njih biskupi
ne bi uvukli u politiku, jer kako tvrdi Vladimir Šeks u intervjuu jednom
listu - „većina naših vjernika nije spremna dati bilo kojoj vjeri pa ni Katoličkoj Crkvi, jaču ulogu u političkom životu“?
A što ako su po srijedi sva četiri razloga!? Onda, ako je ta katolička većina toliko otvorena birati predsjednika
agnostika i premijera ateista, trebali
bi se posramiti oni koji su, nakon nedavnog referenduma o definiciji braka, govorili o netolerantnoj i zatucanoj katoličkoj većini, koju bi trebalo
preodgojiti u ime demokracije. Naime, obzirom na ukupan broj glasača,
posebno onih koji redovito izlaze na
birališta, teško je povjerovati da je riječ o nekakve dvije Hrvatske, i da nije
riječ o dobrom dijelu istih birača. Da
su za Josipovića i SDP glasovali samo
oni koji su na referendumu bili „protiv“ teško bi dobili izbore.
Piše:
dr.sc. Božo
Skoko
U
Hrvatskoj živi više od 86%
građana koji sebe smatraju
katolicima. Tako kaže posljednji popis stanovništva
iz 2011. godine. A i bez tog podatka
je općepoznato kako je hrvatska „katolička zemlja“. Dapače, bivši papinski
nuncij u Hrvatskoj Lozano, 2004. počastio nas je titulom jedne od najkatoličkijih zemalja u Europi, tvrdeći u
intervjuu za Radio Vatikan kako mu
“nije poznata nijedna druga zemlja u
kojoj javnost sluša Crkvu kao u Hrvatskoj, pa čak i u pogledu socijalnih
pitanja”, dodajući da “političari moraju voditi računa o tome na izborima”.
Kako onda Hrvatska od svoje samostalnosti do danas na čelu nije imala uvjerenog katolika? Prvi hrvatski predsjednik Tuđman, poštovao je
vjerske institucije i osobito uvažavao
Katoličku Crkvu, ali kao bivši partizan, general JNA i nekadašnji komunist postao je katolik tek potkraj života, uz potporu kardinala Kuharića.
Hrvatski fenomen
Drugi predsjednik Stipe Mesić ne
samo da nije imao ništa s vjerom, nego
je bio jedan od najžešćih kritičara Crkve. Aktualni predsjednik Ivo Josipović se s poštovanjem odnosi prema
većinskoj crkvi ali je agnostik. Među
premijerima je također teško pronaći uvjerenog katolika. Doduše Ivo Sanader je na početku mandata služio
kao primjer „uzornog Hrvata i katolika“, ali ako je i polovica istina od onoga
što mu se stavlja na teret, onda je takvo ponašanje daleko od bilo kakvog
vjerskog učenja.
Dakle, Hrvatska je očito fenomen
kad je u pitanju vjeroispovijest vlastodržaca u odnosu na narod. Moguća
su četiri razloga. Ili je katolička veći-
Koliko je “pravih” katolika?
POPIS
U Hrvatskoj živi više od
86 posto građana
koji sebe smatraju
katolicima. Tako kažu
brojke iz posljednjeg
popisa
stanovništva.
na u Hrvatskoj toliko otvorena i tolerantna da joj je svejedno tko je kakve
vjere, pa čak kad su u pitanju i najodgovornije dužnosti u zemlji? Ili pravi katolici bježe od politike kao „prljavog“ zanimanja pa je narod primoran
od ponuđenoga birati manje zlo? Ili je
Političara moraju resiti dvije
osobine: ljubav prema narodu
i poniznost - rekao je Papa
Franjo (snimio Matko Biljak
-Slobodna Dalmacija)
Hrvatska katolička samo na papiru,
dok je pravih katolika, koji u životu
slijede Kristova načela daleko manje,
dok se ostali tako izjašnjavaju iz navike, tradicije ili trenda po onoj narodnoj „Kud svi Turci tud i mali Mujo“?
A možda se ljudi boje „katoličkih po-
Predsjednik Stipe Mesić ne samo da nije imao
ništa s vjerom, nego je bio jedan od najžešćih
kritičara Crkve. Ivo Josipović se s poštovanjem
odnosi prema većinskoj crkvi ali je agnostik
Kad je u pitanju broj „pravih“ katolika, o tome otvoreno progovaraju veći
i pojedini svećenici. Oni drže kako je
zapravo oko 30 posto uvjerenih katolika, koji svojim životom i ponašanjem nastoje svjedočiti vjeru, do 60
posto su deklarativni katolici, koji slave Božić i Uskrs i održavaju tradiciju,
a tom broju dodajemo još onih tridesetak posto, koji se osjećaju katolicima
zbog kulturoloških i drugih razloga.
Da je politika „kurva“ mnogi s pravom
još vjeruju i drže se po strani, dok potencijalne položaje prepuštaju onima
koji ne zaziru od bespoštedne borbe
za premoć i vlast, niskih udaraca, teških riječi i lažnih obećanja. Uostalom
još je akademik Ivan Supek govorio
kako su političari pretežno osrednje
inteligencije i poštenja, a natprosječne
pohlepe za vlašću. No, to ne bi trebalo razuvjeriti poštene i moralne ljude
da tek tako odustanu od ovog zanimanja. Čak su trojica posljednjih papa
insistirala na ulasku kvalitetnih ljudi u
politiku, kao svojevrsnoj obvezi vjernika. „Postoji potreba za političarima
14
ožujak 2014.
CroExpress
ožujak 2014.
CroExpress
ZBOG ČEGA U KATOLIČKOJ HRVATSKOJ IMA TAKO MALO UVJERENIH VJERNIKA U SAMOM VRHU DRŽAVE?
vjernicima i onim političarima u koje
se može imati povjerenja, koji se zauzimaju za opće dobro, a ne za osobne interese“ – poručio je papa Benedikt XVI. tijekom posjeta Češkoj u
jesen 2009. U istom govoru je jasno
dao do znanja suvremenim političarima „kako nije dovoljno izgledati dobar
i pošten, potrebno je to stvarno biti!“. I
papa Franjo ove je jeseni poručio kako
poniznost i ljubav moraju biti odlike
onih koji obnašaju vlast, a građani, prije svega ako su katolici, ne mogu se ne
zanimati za politiku. Dodao je kako
političari moraju voljeti svoj narod, jer
je obnašanje vlasti služenje. Zato političara moraju resiti dvije osobine: ljubav prema narodu i poniznost. „Svaki
muškarac i svaka žena, koji preuzimaju neku službu vezanu uz vlast moraju postaviti ova dva pitanja: Volim li
svoj narod, da bi mu bolje služio? Jesam li ponizan, slušam li ostale, uvažavam li različita mišljenja, kako bih izabrao najbolji put? Ako si ne postavlja
ta pitanja svoju vlast neće obnašati dobro!“ – jasan je bio papa Franjo.
Duhovnost u politici
Tako visoki standardi o kojima govore pape u vremenu spina i manipulacija, totalne isključivosti te podcjenjivanja i vrijeđanja zdrave pameti
birača, čine nam se neostvarivima.
Naime, već nam je postalo normalno da većina naših političara (i vjernika, i nevjernika) Hrvatsku doživljavaju bipolarno. Za njih su građani
podijeljeni u dvije skupine – tabor
kojem pripadaju, i tabor u koji smještaju one koji ne misle poput njih.
Pripadnost jednom ili drugom taboru jedina je relevantna činjenica u
procjeni njihovih sugrađana. Oni iz
njihova tabora su dobri, a oni drugi loši. Ako netko iz onog drugog tabora prijeđe u njihov automatski postaje dobar i njegovi grijesi se brišu.
Dapače počinju ga hvaliti i oni koji
o njemu i nisu mislili najbolje. Čak
se ni domaći lopovi ne diraju u vlastitom taboru. Njih se smatra sposobnima i okretnima. Dežurni lopovi su uvijek drugdje. Interes i korist
su najčešće jedini putokazi u politici. I zato je u tom snalaženju premalo mjesta za kršćanska i općeljudska
načela. Doduše kršćanstvom se maše
tek uglavnom ako to služi probitku ili
opstanku na vlasti. Što se tiče spomenute Šeksove tvrdnje, istraživanja
kažu kako je istina da vjernici ne vole
kad im se s oltara drže politički govori, već traže više duhovnosti. No, to
ne znači da bi Crkvu i kršćansko učenje trebalo protjerati iz javnog života. Dapače, talijanski filozof Marcelo Pera, koji sebe smatra agnostikom
i liberalom u svojoj knjizi „Zašto se
trebamo zvati kršćanima“ zauzima
se za davanje punog značenja kršćanstva u društvenom životu Europe, jer
uzrocima njezine krize smatra liberalizam bez temelja, nepostojanje zajedničkog identiteta (ako se makne
kršćanstvo) i etiku bez istine. To su
očito jako dobro znali i politički tvorci Europske unije Francuz Robert
Schuman, Nijemac Konrad Adenauer i Talijan Alcide de Gasperi, istin-
„Postoji potreba za političarima vjernicima i
onim političarima u koje se može imati povjerenja, koji se zauzimaju za opće dobro, a ne za
osobne interese“- poručio je papa Benedikt XVI.
POGREBNO PAVIĆ
ski kršćani i veliki političari koji su
pridonijeli pomirenju nakon Drugog svjetskog rata i stvaranju europskog zajedništva. Nažalost, Europa
kakvu su zacrtali ostala je nedovršena. Kako bi u politiku trebalo unijeti
više duhovnosti, vrijednosti i morala
slažu se mnogi intelektualci, jer demokracija nije samo puko poštivanje
pravila, nego plod prihvaćanja vrednota koje nadahnjuju demokratske
procedure poput dostojanstva svake
ljudske osobe, poštivanja prava čovjeka, prihvaćanje općeg dobra... Ako ne
postoji konsenzus o tim vrednotama
gubi se važnost demokracije i relativiziraju etička načela. A upravo je kršćanstvo platforma koja to zagovara.
Duhovnost u politici može biti samo
dodana vrijednost, a nikako uteg.
„Ljudi vjeruju u Boga jer nemaju povjerenje u same sebe. I povijest pokazuje da su u tome posve u pravu, jer
se do sada nismo pokazali dostojnima povjerenja“ – napisao je peruanski nobelovac Mario Vargas Llosa u
svojoj knjizi Kultura spektakla. Llosa tvrdi da za slobodno društvo nije
dovoljno da samo bude neutralno, laicističko. Ono potrebuje „duboke duhovnosti“, religioznosti jer funkcioni-
BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu.ZA KOMPLETNE POGREBNE USLUGE (0-24h)
ranje društva ne ovisi samo o dobrim
zakonima, nego i o svijesti građana
da je „dobro“ da zakoni postoje, da je
„dobro“ biti moralan. Bez te baze, zakoni će ostati puko slovo na papiru,
zapravo oni će u stvarnosti biti beznačajni. Naime, destruktivnost ljudskog ponašanja, nemoral i neetičnost
u odnosu prema drugima ne može
zaustaviti nikakva zemaljska prisila, nego samo nešto iz onostranosti,
čega se ljudi boje ili poštuju. Ako je
ovaj život jedino što imamo, a nakon
njega nećemo nikome polagati račune za svoje ponašanje, onda nikakve
zabrane i ograničenja nemaju smisla.
Teško je biti vjernik u politici
Zato se smatra da bi ljudi koji uistinu vjeruju trebali biti odgovorniji.
Jasno, to uvijek nije slučaj. Iako neki
„gorljivi“ kršćani često predbacuju ateistima, kako su najveći svjetski diktatori i masovne ubojice u 20. stoljeću
bili upravo ateisti koji se nisu bojali ni
Boga, ni ljudi, poput Mao Ce Tunga,
Staljina i Dragog Vođe, ne smijemo
zaboraviti da su se katolicima nazivali Franco, Musolini pa i Pavelić. Zato
samo deklariranje bez autentične vjere
i života, religija je prazna priča. NetFRANKFURT 069 428 922 48
MÜNCHEN 089 12 03 44 66
STUTTGART 0711 740 99 215
FRANCUSKA 0033 671 848449
ŠVICARSKA 0041 76 2107139
MOBIL: 0175 976 71 56
ko mudar je rekao kako bi radije živio
u zemlji punoj poštenih ateista nego u
zemlji punoj pokvarenih kršćana, što
je teološki sasvim točno. I Llosa tvrdi kako religije u kulturi spektakla
mogu nalikovati na „cirkuse“, pogotovo kad se sljube s profanim i izgube
svoju izvornost i čistoću: „tamo gdje se
religija banalizira, svodi na puki spektakl, zabavu, tada ona sama u biti podržava divlji kapitalizam, i ona je odgovorna za današnju krizu“. Zato vrlo
često dolazi do razdvajanja sadržaja i forme, a zbog toga se nerijetko kršćanstvo počinje vrednovati po imidžu pojedinih svećenika i biskupa, a ne
po Kristovu učenju. Kako je teško biti
vjernik u današnjoj politici možda najbolje svjedoči primjer bivšeg britanskog premijera (i pazite socijaldemokrata!) Tonyja Blaira, koji za vrijeme
mandata nije želio govoriti o svojoj religioznosti, iako su kolale priče o nje-
15
KALVARIJA NEROĐENIH
govoj pobožnosti. Danas otvoreno
kaže da se bojao kako će ga u iznimno sekularnom društvu proglasiti luđakom, iako je vjera igrala ključnu ulogu u njegovu životu i političkoj
karijeri. Tvrdi da bi bez vjere teško
prebrodio neke od najvažnijih i najtežih trenutaka svoga državništva, te
da odluke o budućnosti Britanije nije
donosio „uz Božju pomoć“. Iako je
svoje četvero djece odgojio u katoličkom duhu, s anglikanske na katoličku vjeru prešao je tek nakon dolaska
iz Downing Streeta, kako ne bi izazvao političke probleme u zemlji, budući da su ondje anglikanska crkva i
država bliske. Uostalom, dok njegov
nasljednik Gordon Brown nije odustao od te tradicije, premijer je u ime
kraljice imenovao i anglikanske biskupe. Čak su i Sjedinjene Američke
Države, u kojima živi oko 25% katolika imale predsjednika katolika, a danas imaju i potpredsjednika Joea Bidena. John Kennedy je primjer kako
se istodobno može biti napredni liberal i uvjereni katolik. Dapače, kad
su ga tijekom predizborne kampanje napadali tvrdeći kako bi njegova lojalnost mogla biti podijeljena između katoličke doktrine i američkog
Ustava, Kennedy je rekao kako bi
podnio ostavku ukoliko bi se te dvije stvari ikada sukobile. Naime, on je
bio uvjeren kako mu katolička vjera
može jedino pomoći da bude bolji i
odgovorniji predsjednik te kvalitetnije služi svojoj naciji, jer što je drugo Isus Krist tražio osim da sve ljude
smatramo svojom braćom, da budemo odgovorni prema onima najugroženijima i najobespravljenijima, da
drugima činimo ono što bismo mi
željeli da drugi nama čine, te da razdvojimo „caru carevo, a Bogu Božje“.
Nije li baš takvim ponašanjem papa
Franjo izazvao medijsku revoluciju i
simpatije svijeta te postao uzorom i
mnogim političarima!? A ta mudra
i općeprihvatljiva načela u Bibliji stoje skoro 2000 godina i neki ih očito
tek sad otkrivaju. Vjerujemo da će u
2014.-oj u hrvatskoj politici biti manje recitacija biblijskih citata, a više
ponašanja sukladnih tom učenju, bez
obzira je li riječ o vjernicima ili nevjernicima u politici.
Kako je teško biti vjernik u politici možda
najbolje svjedoči primjer bivšeg britanskog
premijera Tonyja Blaira, koji za vrijeme
mandata nije želio govoriti o svojoj religioznosti
Zar je pravo na
osobnu kontrolu
vlastita tijela, važnije
od prava na život?!
Kod nas je još na snazi Zakon o zdravstvenim
mjerama za ostvarivanje prava na slobodno
odlučivanje o rađanju djece, koji je donesen
daleke 1978. , u onoj, socijalističkoj republici
Piše:
Ivan Ugrin
(Slobodna
Dalmacija)
Ž
ivimo u doba novog totalitarizma, koji je za vrijeme svoga pontifikata papa Benedikt
XVI. “krstio” pojmom diktature relativizma. O ovoj temi često piše
Lidija Paris, redovita suradnica “Glasnika mira” iz Međugorja. U jednom
njenom prilogu koji cirkulira preko interneta, pod naslovom “Ljudska prava u sukobu”, autorica navodi kako su
“nova ljudska prava” nositelji novoga
totalitarizma. Opća deklaracija o ljudskim pravima koju su Ujedinjeni narodi proglasili 10. prosinca 1948., kako bi
svijet spriječio katastrofe kakve je iskusio zbog totalitarizama s početka 20.
stoljeća, počiva na univerzalnim načelima koja se temelje na istinitom naravnom poretku. “Relativizacija istine
počela je time da nema apsolutne istine, nego da svatko ima svoju istinu i da
su sve istine jednakovrijedne, a dovela
je do toga da se pitanje istine zapravo
više uopće i ne postavlja. Nije bitno što
je istinito, nego oko čega ćemo se dogovoriti, ali se pri tom većinu više i ne
pita što misli. Manjina manipulativno nameće svoje ideje. To su značajke
diktature”, zaključuje Paris. Zapadnom
kulturom upravlja nova etika koja je
razgradila savjest, što je dovelo do toga
da većina ljudi više ne razlikuje dobro
i zlo. Osobito se to manifestira u jednom od “novih prava”, pravu na pobačaj,
koje je toliko proturječno temeljnom
POGREBNO ASANOVIĆ (0-24h)
www.asanovic.de
BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu. Prijevoz pokojnika autom ili avionom, brzo i povoljno.
ljudskom pravu na život. Nema, uistinu, perfidnijeg zločina od onoga koji se
danas, i to legalno, događa u utrobama
majki koje bi trebale biti nositeljice života, od tzv. čišćenja zidova maternice,
kojim se usmrćuje fetus, plod koji je od
samog početka ljudsko biće, samo što je
toliko nevino i maleno pa je nesposobno da se brani. Krv tolikih malih mučenika našega vremena prolijeva se pod
izgovorom prava na izbor, nad tom bi
se žrtvom svaki narod, i svatko od nas
trebao zamisliti: želimo li zaštititi život
na koji ima pravo svaki čovjek i to od
začeća pa do prirodne smrti, ili ćemo
poput nojeva zabijati glavu u pijesak i
otupjele savjesti sudjelovati u kalvariji
nerođenih. O ovoj temi su kao socijalni konzervativci nedavno javno progovorili Stjepan Bartulica i Vice Batarelo,
spominjući kako bi se i pitanje pobačaja trebalo otvoriti u Hrvatskoj, zašto bi ono bilo tabu-tema? Kod nas je
još uvijek na snazi Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na
slobodno odlučivanje o rađanju djece,
koji je donesen daleke 1978. godine, u
onoj, socijalističkoj republici. Godinu
dana ranije, rođena je, zapravo, 6. travnja 1977. neuspjelo abortirana u klinici za pobačaje u Los Angelesu, Gianna
Jessen, danas američka, kršćanska “prolife” aktivistkinja.
“Ako je abortus stvar ženinih prava, dame i gospodo, onda koja su moja
prava? Toga dana nije bilo ni jedne radikalne feministkinje, koja je ustala i
vikala kako su narušena moja prava.
Zapravo, moj život se gasio u ime ženskih prava”, poručila je Gianna u jednom svom svjedočenju. Zar je pravo
na osobnu kontrolu vlastita tijela, važnije od prava na život?!
DÜSSELDORF 0211 545 84 998
BERLIN 0306 27 29 867
NÜRNBERG 0911 43 00 688
NIZOZEMSKA 0031 62 36 28 951
AUSTRIJA 0043 699 17065969
16
ožujak 2014.
CroExpress
ožujak 2014.
CroExpress
17
DR. MARIN SOPTA, POVRATNIK IZ KANADE - HRVATSKI AKTIVIST I ZNANSTVENIK IZAZOVI I PERSPEKTIVE ISELJENIŠTVA NAKON ULASKA U EU
Zaboravljena hrvatska dijaspora
Neshvatljivo je da Hrvatska ne želi ili ne zna
iskoristiti golem znanstveni, gospodarski,
kulturni, sportski, vjerski pa i politički
potencijal hrvatskih iseljenika
Piše:
Marin
Sopta
O
pće je mišljenje goleme većine građana Hrvatske da su
naši iseljenici dali veliki doprinos u obrani domovine
od velikosrpske agresije. Bez sudjelovanja i različitih oblika pomoći hrvatskih iseljenika na početku devedesetih godina prošloga stoljeća Hrvatska
bi se teško uspjela obraniti. Prisutnost
na prvim linijama bojišnice širom Hrvatske, golema materijalna pomoć za
nabavku oružja kao i humanitarna
pomoć u lijekovima, odjeći, hrani, lobiranje u zemljama u kojima žive ili su
pak rođeni, diplomaciji, investicijama
u gospodarstvo bilo je popraćeno velikim nacionalnim nabojem i domoljubnim zanosom.
Nažalost danas smo svjesni da je taj
pozitivni i osobito emocionalno domoljubni naboj koji je vladao u odnosima između domovine i iseljeništva postupno jenjavao, tako da danas
nažalost gotovo da uopće ne postoji. U nacionalnom je interesu, međutim, znati iskoristiti golem znanstveni,
kulturni, sportski, vjerski i gospodarski potencijal hrvatskih iseljenika.
Svjedoci smo kako se u Hrvatskoj
u posljednjih desetak godina pod pritiskom briselske administracije događaju velike promjene i reforme u
svim područjima hrvatskog društva.
Pridruživanjem Hrvatske Europskoj
Uniji ti pritisci odnosno reformiranje
hrvatskoga društva neće stati. Naprotiv, Hrvatska će biti suočena s još većim izazovima i zahtjevima za institu-
cionalnim promjenama i mijenjanjem
načina života njezinih građana. Postavlja se pitanje jesmo li kao društvo
svjesni tih izazova, i imamo li rješenje i
odgovor kako se suočiti s nadolazećim
izazovima i problemima.
Bez državne strategije
Svi smo svjedoci da u posljednjih
nekoliko godina sve više i više napose mladih visokoobrazovanih Hrvata napušta zemlju i odlazi u zapadne
demokratske zemlje svijeta u potrazi
za boljim školovanjem i poslom. Svojim odlaskom oni pogoršavaju ionako
lošu demografsku sliku Hrvatske. S
pridruživanjem Hrvatske Uniji, imajući u vidu geostrateški položaj naše
zemlje, potencijal ekonomskoga rasta, osobito u turizmu i poljoprivredi, kao i druge razvojne mogućnosti,
pretpostavljamo da će ona postati veoma zanimljiva i privlačna za useljavanje ne samo ljudi iz susjednih zemalja. To će biti veliko breme za hrvatsko
gospodarstvo, osobito ako se uzme u
obzir činjenica da velike i moćne članice Unije žele zaustaviti dolazak novih useljenika u svoje zemlje, nastojeći
ih zadržati u zemljama poput Hrvatske. U mnogim zapadnoeuropskim
zemljama jača antiuseljenička klima,
koja poprima ozbiljne oblike organiziranja i pravljenje javnoga pritiska na
vlade da potpuno zaustave nove migracije. Ako ne to, onda barem da se
ukinu socijalne beneficije i smanji materijalna pomoć useljenicima te da se
drastično smanji broj novih useljenika. U nekim zemljama, poput Švicarske, državne vlasti organizirale su
program koji je nudio besplatne zrakoplovne karte i novčani honorar
svim useljenicima koji pristanu na povratak u zemlju podrijetla, s time da
Svjedoci smo kako se u Hrvatskoj u posljednjih
desetak godina pod pritiskom briselske
administracije događaju velike promjene i
reforme u svim područjima hrvatskog društva
Marin Sopta kao hrvatski
iseljenik često je puta
bio na primanju kod
pokojnog predsjednika
dr. Franje Tuđmana
potpišu ugovor kojim se obvezuju da
se više nikada neće vratiti u Švicarsku.
Pridruživanjem Hrvatske Uniji 1.
srpnja, među mnogim društvenim pitanjima koja su od nacionalnog interesa za Hrvatsku, iskreno se nadam
da će se pitanje hrvatskog iseljeništva,
odnosno odnosa između domovinske
i iseljene Hrvatske, ponovo aktualizirati. Uspostavom demokratske Republike Hrvatske i pridruživanjem Uniji
njezina uloga i djelovanje među hrvatskim iseljenicima drastično se mijenja
u odnosu na vrijeme devedesetih godina prošloga stoljeća. Naime, postavlja se legitimno pitanje hoće li Hrvati
koji žive i rade u europskim zemljama posljednjih desetak i više godina
nakon 1. srpnja prestati biti useljenici i radnici na „privremenom radu“?
Kako će članstvo Hrvatske u Uniji
utjecati na Hrvate u prekooceanskim
zemljama koji imaju hrvatsko državljanstvo? Hoće li Hrvatska konačno
osmisliti današnjem vremenu primjerenu državnu strategiju prema svojim
iseljenicima (nažalost i nakon dvadeset godina demokratske i slobodne
Hrvatske ona ne postoji) koja se neće
sa svakom političkom promjenom
na vrhu državne vlasti mijenjati. Formiranjem državne strategije koja bi
uskladila i odredila odnose prema hrvatskim iseljenicima vratilo bi se izgubljeno povjerenje i popravili narušeni
odnosi između domovine i iseljeništva. Mnogima je, i ne samo Hrvatima, neshvatljivo, imajući u vidu mnogobrojno iseljeništvo, da Hrvatska ne
želi ili ne zna iskoristiti svoj znanstve-
ni, gospodarski, kulturni, sportski,
vjerski pa i politički potencijal u smislu lobiranja. Hrvatska u Uniji zahtijeva i nov odnos prema hrvatskim iseljenicima. No da bi se taj odnos prema
hrvatskim iseljenicima promijenio,
potrebno je u prvom redu analizirati
dosadašnje oblike te suradnje i iznad
svega prilagoditi ih zahtjevima i potrebama današnjeg vremena, odnosno situaciji i stanju koje vlada kako u domovini tako i u iseljeništvu.
Negativni stereotipi
Današnji odnos između domovinske i iseljene Hrvatske na najnižoj je
razini u zadnjih nekoliko desetljeća.
Već sam spomenuo neke od razloga
za današnje nezadovoljstvo hrvatskih
iseljenika politikom hrvatske vlade
prema njima. Primjedbe se uglavnom
odnose na zakonske i administrativne mjere, koje umjesto da potiču brži
i lakši povratak i ekonomske investicije, one ne samo da usporavaju nego često sprečavaju povratak. Politika koju
političke i ekonomske elite vode prema hrvatskim iseljenicima nije nova
pojava u hrvatskom društvu. Ona datira daleko u hrvatsku povijest, što se
može najbolje vidjeti u riječima Stjepana Jobsta, potpredsjednika Organizacije iseljenika Zagreb koji je prilikom Iseljeničke konferencije održane
1931. u Zagrebu, obraćajući se okupljenim iseljenicima, između ostaloga rekao: „Vi ste se, braćo, uvijek, i to
opravdano, tužili da domovina ne posvećuje svojoj iseljenoj djeci nužnu pažnju. Svi emisari staroga kraja doče-
kani su od vas bolnim i ogorčenim
riječima: Zašto dolazite k nama samo
onda kada nešto trebate? Zašto su
vam miliji naši dolari nego mi?“
Nesporazumi i problemi na relaciji domovina i iseljeništvo u prvom
su redu zasnovani na nedovoljnom
međusobnom poznavanju i pogrešnim percepcijama obiju strana. S jedne strane i dan-danas u javnom i političkom životu Hrvatske postoje dva
negativna stereotipa o hrvatskim iseljenicima, koji datiraju još iz Jugoslavije. Po njima, prvi negativni stereotip zasnovan je na laži da su hrvatski
iseljenici pripadnici ekstremne emigracije skloni terorizmu, ultraradikalni desničari, simpatizeri i nasljednici
fašističke ideologije. Drugi negativni
stereotip zasnovan je na prikazivanju
hrvatskih iseljenika kao neškolovanih ili polupismenih primitivaca koji
su kao pripadnici najnižega sloja hrvatskoga društva napustili domovinu.
I pored činjenice da ta dva stereotipa
ne odgovaraju istini, nažalost u većem
dijelu hrvatske javnosti i dalje prevladava ta slika o hrvatskim iseljenicima.
Ta percepcija, uvjetovana ideološkim
uvjerenjima i osobnim gospodarskim
interesima pripadnika političke i ekonomske elite, razlozi su što se sustavno onemogućuje masovni povratak
hrvatskih iseljenika, a osobito njihove
investicije. Činjenica je da po službenim podacima Svjetske banke novčane pošiljke hrvatskih iseljenika samo
za prošlu godinu iznose 1 milijardu i
156 milijuna eura. Ako se tomu dodaju investicije u nekretnine, doprinosi u
hrvatskom turizmu, onda je ta impozantna svota još mnogo veća. Zašto se
taj podatak ignorira i zašto nema javne rasprave o toj temi u široj javnosti?
S druge strane u iseljenoj Hrvatskoj
postojala je romantična slika Hrvatske
koja nije odgovarala stvarnosti. Bila je
to slika hrvatskih iseljenika zasnovana na njihovu nedovoljnu ili gotovo
nikakvu znanju, osobito o državnim
strukturama i institucijama u zemlji, a naročito o kadrovskim struktu-
rama koje su bile zastupljene u njima.
Samo zahvaljujući velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku pripadnici dva različita duhovna i ideološka svijeta hrvatskoga nacionalnog korpusa nastupili
su zajednički, moglo bi se reći iz različitih pozicija, pa čak i interesa. Jedni
s idejom davanja doprinosa za uspostavu demokratske i slobodne Hrvatske, a drugi uglavnom da sačuvaju vlastitu kožu i položaj koji su, mora se
reći, u danom trenutku do maksimuma iskoristili za svoje uske političke i
materijalne interese. Svi nesporazumi, promašeni pokušaji kao i različite inicijative za uspostavu kvalitetnije
suradnje i boljih odnosa između iseljene i domovinske Hrvatske koji su
nastali od 1990. pa sve do danas moraju se gledati u okviru gore spomenutih odnosa. U ovom bi trenutku, s
obzirom na sve rečeno, trebalo osnovati katedru hrvatskog iseljeništva, sa
svrhom istraživanja i upoznavanja javnosti s problematikom, povezivanja i
obrazovanja mladih istraživača i drugih djelatnika u iseljeništvu. Potom i
knjižnicu hrvatskog iseljeništva, jer
zasad postoje samo određeni fondovi u NSKZ, IMIN i nekim drugim
lokalnim ili zavičajnim knjižnicama.
Arhiv iseljeništva također je važan:
postoji fond u HDA u Zagrebu, u nekim gradovima i privatnim zbirkama.
Muzej iseljeništva kakav ne postoji u
Hrvatskoj. Potreban je i centar hrvatskog iseljeništva koji bi obuhvatio sve
gore navedene ustanove i dotadašnje
institucije koje se bave iseljeništvom –
u takvu istraživačko-kulturno-znanstvenom centru bile bi prije svega cjelokupne bibliografije, baze podataka,
adresari, informacije...
Kako je suradnja s hrvatskim iseljeništvom jedan od važnih nacionalnih
interesa za Hrvatsku, nužno je nakon
pridruživanja Hrvatske Uniji hitno reorganizirati postojeće institucije
koje se bave iseljeničkom problematikom, ili pak ustanoviti nove, da bi Hrvatska napokon mogla iskoristiti potencijal koji nudi hrvatsko iseljeništvo.
Romantična slika Domovine u iseljenoj
Hrvatskoj stvorena zbog nedovoljna znanja o
državnim institucijama i kadrovskim
strukturama koje se brinu o njihovu radu
18
ožujak 2014.
CroExpress
RAZGOVOR S ANĐOM ŠKOJOM KANDIDATKINJOM ZA GRADSKO VIJEĆE NÜRNBERGA
Put od “gastarbajterke”
do kandidatkinje
za Gradsko vijeće
Piše: caja za učenje njemačkog jezika i za inRužica Tadić Tomaz tegriranje u njemačko društvo. Sve je
bilo na pojedincu samome. Naime, njelaskom Hrvatske u Europ- mačka država je bila uvjerena da će se
sku uniju hrvatske građanke “gastarbajteri” nakon nekoliko godina
i građani dobili su mogućnost rada vratiti u svoju domovinu te nije
aktivna sudjelovanja na ko- ništa poduzimala u tom pogledu. Ne
munalnim izborima, a time i kreiranje samo da je njemačka država vjerovakomunalne politike. Tu je mogućnost la da će “gastarbajteri” vratiti odakle su
među prvima iskoristila i Anđa Ško- došli, nego smo u to smo tada vjerovajo, koja se našla na listi CSU za Grad- li gotovo i mi svi doseljenici.
Osnove njemačkog jezika sam svlasko vijeće Nürnberga i to na 28. mjestu. Ona je i organizirala 21. veljače o. dala, kao i mnogi drugi, uz rad, a pog. u dvorani Hrvatske katoličke misije slije uz djecu tijekom njihova školovau Nürnbergu javnu tribinu “Kreirajmo nja. Tek početkom osamdesetih uspjela
zajedno komunalnu politiku”, na kojoj sam se izboriti za strukovno školovanje.
je aktivno sudjelovao i kandidat CSU Zahvaljujući dodatnom školovanju doza gradonačelnika Nürnberga, Sebasti- bila sam puno bolje radno mjesto. I ne
an Brehm. To je bio povod za mali raz- samo to: dobro poznavanje njemačkog
jezika mi je omogućilo da se više drušgovor.
Gospođo Škojo, možete li se ukrat- tveno angažiram kako u hrvatskoj tako
ko predstaviti čitateljima CroExpres- i u njemačkoj zajednici. Tako je Nürsa?
nberg postupno postao moj dom. UviJa sam Anđa Škojo, 60 mi je godina. djevši to počela sam se sve više aktivno
Zaposlena sam u jednom poduzeću za zalagati za rješavanje postojećih probleizradu medicinske opreme u Nürnber- ma hrvatske zajednice u Nürnbergu
gu. Imam dva odrasla sina, od kojih se kao što su učenje njemačkog jezika, škojedan sin vratio u Hrvatsku, a drugi živi lovanje, priznavanje stečenih kvalifikaciu Njemačkoj i petero unučadi. Više od ja, ostvarivanje socijalnih prava i slično.
petnaest godina sam članica Vijeća za To je bio jedan od razloga zbog kointegraciju grada Nürnberga i pokrajine jih me je hrvatska zajednica kandidiraBavarske. Godinama sam bila i članica la 1997. godine za njihovu prvu predMisijskog vijeća HKM u Nürnbergu. stavnicu u Vijeću za integraciju grada
Spomenuli ste da ste više od petna- Nürnberga. I tako je sve počelo. No
est godina članica Vijeća za integraci- moram istaknuti da se već u drugoj poju grada Nürnberga. Što je bilo pre- lovici sedamdesetih godina polako posudno da se počnete aktivno zalagati činje mijenjati stav njemačkog društva
za integraciju?
prema „gastarbajterima“. Polako se uviU Njemačku sam došla zajedno sa đa da doseljenici u velikom broju ostasuprugom početkom 70-tih godina. ju u Njemačkoj. Stvaraju obitelji i grade
Kao i većina tadašnjih “gastarbajtera” ni- svoj dom. Osim toga, djeca doseljenisam znala njemački. Tada nije bilo od ka pohađaju njemačke škole i s vremestrane njemačke države nikakvih poti- nom njemački jezik postaje njihov prvi
U
POGREBNO PAVIĆ
jezik. Tada se u gotovo svim gradovima
ustrojavaju vijeća za strance. Pa tako i
Nürnbergu. To su počeci aktivnog političkog suživota Nijemaca i doseljenika. Na svim političkim razinama počinje se razgovarati o aktivnom suživotu
Nijemaca i došljaka. Ističem i to da do
1997. godine Hrvati nisu imali svog samostalnog predstavnika u Nürnbergu,
već zajedničkog koji je predstavljao sve
narode bivše Jugoslavije, a kojeg su birali sami doseljenici. Nekoliko puta bili su
izabrani Hrvati.
Kako Vi osobno ocjenjujete dosadašnju njemačku politiku prema doseljenicima i rad vijeća za integraciju?
Činjenica je da njemačka politika prema doseljenicima doživjela preobrazbu.
To se očituje ponajbolje u terminologiji. Danas više nitko ne govori o “gastarbajterima” već o njemačkim (su)građanima s migracijskim podrijetlom. Treba
istaknuti i to da se danas na mnogim
čelnim političkim mjestima u Njemačkoj nalaze dosta osoba koje imaju strano podrijetlo, počevši od komunalne
politike pa sve do savezne razine. Uz
to, prema statistici svaki peti njemački
državljanin ima migracijsko podrijetlo.
Vijeća za integraciju ili kako su se nekad zvali vijeća stranaca puno su toga
u aktivnom političkom dijalogu izborila, između ostalog, projekte i programe za učenje njemačkog jezika, kako za
djecu tako i za odrasle osobe, a posebno za mame. Također doprinijela su da
djeca iz doseljeničkih obitelji dobiju već
u vrtićkoj dobi potporu za učenje njemačkog jezika. Vijeća su dala svoj doprinos interkulturalnom pristup obrazovanju. No, još uvijek je dosta izazova.
U Njemačkoj još uvijek uspjeh djece u
školovanju uvelike ovisi o stupnju obra-
BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu.ZA KOMPLETNE POGREBNE USLUGE (0-24h)
zovanja i podrijetlu roditelja. Premalo je
u školi učiteljica i učitelja koji su doseljenici ili potječu iz doseljeničkih obitelji. Iz tih razloga zalažem se i zalagat ću
se nadalje da obrazovanje bude jednako dostupno svima. U tu svrhu gradovi i države moraju više investirati u projekte i programe za obrazovanje i odgoj
djece i mladih iz doseljeničkih obitelji,
kao i za aktivno sudjelovanje njihovih
roditelja u tom procesu.
Koji je bio povod da se kandidirate
na komunalnim izborima za vijećnicu
grada Nürnberga?
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju Hrvati su postali ravnopravni članovi
velike europske obitelji, poput Francuza i Nijemaca. Time smo dobili mogućnost aktivna sudjelovanja na komunalnim izborima, a time i kreiranje
komunalne politike. Osobno sam odlučila tu mogućnost iskoristiti. Već više
od deset godina sam aktivna članica u
CSU, u stranci koja najviše odgovara mojim političkim stavovima. CSU
je podržao moju kandidaturu. Nadam
se da će to učiniti i birači u Nürnbergu.
Za kraj bih pozvala sve Hrvatice i Hrvate da se što u većem broju angažiraju
u političkom životu Njemačke i Europe
i to u skladu sa svojim političkim uvjerenjima. Tako ćemo moći aktivno sudjelovati i donositi odluke koje se tiču
samih nas na svim razinama njemačkog
i europskog društva. I na svim razinama
dati malo “hrvatskog tona”. Ako ne iskoristimo tu mogućnost, nemamo se pravo nikome žaliti.
Zahvaljujem se na ugodnom razgovoru. U ime CroExpressa želim Vam
da ostvarite cilj i postanete prva Hrvatica u Gradskom vijeću Nürnberga.
Hvala!
FRANKFURT 069 428 922 48
MÜNCHEN 089 12 03 44 66
STUTTGART 0711 740 99 215
FRANCUSKA 0033 671 848449
ŠVICARSKA 0041 76 2107139
MOBIL: 0175 976 71 56
ožujak 2014.
CroExpress
19
OBAVIJEST
Javna tribina HDZ-a u Berlinu
 HDZ-Berlin e.V. organizira javnu tribinu u nedjelju
2.ožujka u 13.00 sati. Tema tribine: Priprema za izbore za
Europski parlament i aktualna politička situacija u Hrvatskoj. Gosti tribine: Dubravka Šuica, potpredsjednica HDZa i zastupnica u EU parlamentu, Miro Kovač, međunarodni
tajnik HDZ-a i bivši veleposlanik u Njemačkoj. Tribina će se
održati u prostorijama Hrvatske katoličke misije u Berlinu,
13355 Berlin, Feldstr. 4. Prije tribine pridružite nam se na
sv. misi u 11.30 sati. (Ogranak HDZ-a Berlin)
Dražan Spajić
Steuerberater
Keller, Wagener & Spajic GbR
Schlossseeallee 13
88682 Salem
Tel.: +49 (0) 7553 - 9225-0
Fax: +49 (0) 7553 - 9225-22
Web: www.steuerberater-salem.de
Mail: [email protected]
Rechtsanwalt – Odvjetnik
Josip Miličević
Lavesstraße 79
30159 Hannover
MONIK A RADMANIC
Steuerberaterin
Tel.: 0511-700 209 3
Tel. +49 (0) 6106 268 58 59
www.steuerberater-radmanic.de
goslovljen Božić
Želimo svima bla
0. godinu
i sretnu Novu 201
es Weihnachtsfest
Ihnen ein froh
Wir wünschen
es Jahr 2010.
und ein gutes neu
Fax.: 0511-700 209 40
www.kanzlei-milicevic.de
Kontakt:
www.cro-express.com
ress.com
www.cro-exp
MJESEČNIK ZA ISELJE
NE HRVATE
ENE HRVATE
EČNIK ZA ISELJ
HANNOVER
. Broj 1
prosinac 2009
HANNOVER
NAKON ŠTO JE PAPA
SAZVAO MEĐUGORSKU
KOMISIJU - REPORTERI
CROEXPRESSA U
SVETIŠTU KRALJICE MIRA
MJES
travanj 2010. Broj
4
HAMBURG
nić na
Kardinal Boza tnici
četrdesetoj oblje u
misije u Hamburg
str. 8. -10.
OVIĆ
SANJA JOVAN
Vicka: Bila samHod
očasnici: Ovo je ve www.asanovic.de
bolesna, ali to do
lik
pr
iznanja Gospina uk i korak
m
ra
at
ne sm
azanja
lešću nego
bo
BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA
1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu. Prijevoz pokojnika autom ili avionom, brzo i povoljno.
150 vrsta
Božjim darom
ijeh
Draži mi je osm
svih
moje majke od
6.-7.
zlatnih medalja
POGREBNO ASANOVIĆ (0-24h)
str.
ZVONKO BUŠIĆ
str. 4. -7.
SPORT
Turnir u Essenu
u čast Dražena
Petrovića str. 34. -36.
Uskoro počinje
o
snimanje filma
Bušića
životu Zvonka
str. 12.-13.
str. 4.- 5.
HRVATSKI VINAR
U NJEMAČKOJ I
hrvatskih
vina na
ProWein
2010. u
Düsseldorfu
VINKO ŠAPINA
Novi Luka Modrić
Isernhagener Str. 6
30161 Hannover
Tel +49 (0) 511 – 33
6 46 87
Fax +49 (0) 511 – 35
3 01 78
marinastojak@
gmail.com
Mobile:
+49 (0) 172 – 515
23 27
DÜSSELDORF 0211 545 84 998
BERLIN 0306 27 29 867
NÜRNBERG 0911 43 00 688
NIZOZEMSKA 0031 62 36 28 951
AUSTRIJA 0043 699 17065969
20
ožujak 2014.
CroExpress
HDZ - Koordinacija sjeverne
Njemačke u Hamburgu obilježila
22. obljetnicu međunarodnog
priznanja Republike Hrvatske
Koordinacija HDZ-a sjeverne Njemačke organizirala je u Hamburgu
svečanost obilježavanja 22. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Domaćini svečanosti su
bili Božidar Trčak, predsjednik Koordinacije, te zamjenik predsjednika
Krešo Urban. Svečanosti su nazočili i
drugi dužnosnici Koordinacije te ostali ugledni članovi HDZ-a, kao i brojni
njihovi simpatizeri.
Gosti svečanosti su bili Zdravka Bušić, zastupnica u Europskom parlamentu, te Stanko Lipnjak, konzul Republike Hrvatske u Hamburgu. U svom
uvodnom govoru je Božo Trčak naglasio važnost obilježavanja 15. siječnja
kao dana koji budi emocije, nacionalni
ponos i jedinstvo čitavog hrvatskog naroda. Svima je čestitao dvadeset i drugu obljetnicu toga bitnoga događaja za
Hrvatsku i rekao kako će taj dan zauvijek ostati zlatnim slovima upisan u
povijest hrvatskoga naroda. Urban je
istaknuo ulogu naših branitelja i njihov ogroman doprinos ovome danu,
jer ovog dana ne bi ni bilo bez njihove
herojske borbe i žrtava. Konzul RH u
Hamburgu Lipnjak se prisjetio diplomatskih i političkih napora hrvatske
ožujak 2014.
CroExpress
Dr. sc. Dr. Refmir Tadžić & Co.
Fachärzte für Allgemeinmedizin, Innere,
Gastroenterologie, Neurologie, Psychiatrie
und Nervenheilkunde; Gesundheit- und
Ernährungsberatung
Lange Reihe 14
20099 Hamburg
Tübingerstraße 27
70178 Stuttgart
Tel.: 0711 / 640 64 66 Fax: 0711 / 640 64 68 E-Mail: [email protected]
Öffnungszeiten:
Montag
8-13 und 14-18 Uhr
Dienstag
8-14 Uhr
Mittwoch
8-13 und 14-19 Uhr
politike na putu do međunarodnog priznanja hrvatske države. Zdravka Bušić
je naglasila da je toga dana hrvatski narod, jedinstven kao rijetko kada u svojoj
Donnerstag 10-14 und 15-19 Uhr
Freitag
8-13 Uhr
und nach Vereinbarung
tu, a posebno po svijetu. Onaj skriveni
hod uz njegov grob u zagrebačkoj katedrali, pretvorio se u procesiju hrvatskih
hodočasnika iz Domovine i iseljeništva.
Ne možeš otići u Zagreb a da ne odeš
na Stepinčev grob, kao da je postao zavjet Hrvata katolika. U radosnom uskrsnom pobjedničkom slavlju spominjući
Sprechzeiten
Mo. – Fr.
08:00 – 13.30 Uhr
und 15:00-18.00 Uhr
Di. nach Absprache ab 18:00 bis 20.00 Uhr
Akademische Lehr- und
Forschungspraxis:
Universität J.J. Strossmayer
Osijek, Universität Hamburg
Akademische Lehrpraxis:
Universität Sammelweis
http://www.drrefmirtadzic.de
Groß-und Einzelhandelsimporte von Weinen,
Spirituosen, Lebensmittel aus Kroatien
Gastronomieservice
Anka und Marko Dabro
www.wein-import-dabro.de
Sternstrasse 67
20357 Hamburg
Telefon 040 / 4 39 58 45
Telefax 040 / 4 39 17 06
SELIDBE
IZ NJEMAČKE U HRVATSKU
M. Mandaric
Schubertstraße 5
72535 Heroldstatt
Obilježeno Stepinčevo u crkvi sv. Dionizija u Kelkheimu
se kreposnog života, ustrajnog svjedočenja i mučeništva zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Katoličke crkve Alojzija Viktora Stepinca, sastali su se u
crkvi sv. Dionizija u Kelkheimu, u nedjelju 16. veljače hrvatski vjernici zajednice Main-Taunus Hochtaunus, oni iz
Bad Homburga i Bad Sodena zajedno
s vjernicima koji žive uz Hrvatski centar u Kelkheimu, a bilo ih je i iz drugih
hrvatskih zajednica koje je nekoć vodio voditelj ove zajednice, fra Marinko
Vukman. Svi oni u središte svoga slavlja donose u procesiji sliku bl. Alojzija
Stepinca, s njim se identificiraju, ističu
njegov primjer vjere, zahvaljuju Bogu na
milostima koje su primili njegovim svjedočenjem i zagovorom. Euharistijskom
slavlju predsjedao je fra Joško Kodžoman, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, sa sjedištem u
Splitu. (fra Tomislav Dukić)
Tel. 040 28006333
Fax. 040 28006335
[email protected]
Wein-Import DABRO
povijesti, pod vodstvom vizionara i političkog stratega predsjednika Tuđmana, konačno postigao međunarodno
priznanje Hrvatske. (croex)
Subotom i nedjeljom se u Hrvatskom
katoličkom centru u Kelkheimu
izmjenjuju grupe djece i mladih
na vjeronaučnim susretima, na
pjevanju, folkloru, u FRAMI i
drugim aktivnostima, uz potporu
roditelja, voditelja hrvatske
zajednice, fra Marinka Vukmana i
pastoralne suradnice, s. Magdalene
Višić, te članova župskog vijeća i
drugih angažiranih vjernika. Svoja
obećanja mlade framašice (Antonela
Tunanović, Antonia Miličević, Wanja
Tunanović, Ljubica Galić i Sanja
Tunanović) izrekli su pred cijelom
zajednicom, koja ih je za njihovu
hrabrost nagradila velikim pljeskom
podrške. (F.T.D.)
Nekada su hrvatski katolici duboko
u unutarnjem džepiću svoje odjeće nosili sličicu nekog sveca zaštitnika, a kad
se radilo o Stepincu još dublje i skrovitije. Izvana si mogao vidjeti iscrpljenog “Gastarbeitera”, kao da gledaš siromašnu staru kućicu naših nekadašnjih
sela u Domovini, a unutra je bilo svjetlo i toplina doma, te duboko sakrivena vjera da će “ono sakriveno, biti propovijedano s krovova”. Odjednom je iz
pretinaca duše i srca došlo sve “na krovove”, a posebno je to vidljivo u štovanju
bl. Alojzija Stepinca. Od onih malih sličica sakrivenih iza skuta odjeće, čak sašivenih negdje unutar odjeće, nastale su
velike slike i kipovi, sagrađene su crkve
i ustanove koje nose njegovo ime. Onaj
tihi molitveni jecaj u srcu uz mučeničku
krv hrvatske Stepinčeve duše, pretvorio se u velika misna slavlja među hrvatskim vjernicima u Domovini i po svije-
21
Fon: 07389 615
Fax: 07389 9085960
Mobil: 0171 3435671
Obratite nam se s povjerenjem:
PRIJEVODI - SAVJETOVANJE
Ružica Tadić Tomaz
Königstr. 71/3, 90402 Nürnberg
Tel.: +49 (0) 911-932 58 23
Fax:+49 (0) 911-932 58 24
Mob.:+49 (0) 176-704 58 493
[email protected]
www.infohilfe-plus.de
[email protected]
22
ožujak 2014.
CroExpress
Ovo je Perkovićev novi dom
ožujak 2014.
23
NAŠ NOVINAR STJEPAN STARČEVIĆ SA SUPRUGOM ZA 25 GODIŠNJICU BRAKA KRENUO PUTEVIMA SVETOG PAVLA
Posjetili smo kuću Blažene
Djevice Marije kraj Efesa
Petar Penava,
nekadašnji politički
emigrant iz Münchena,
a početkom 90-ih i
djelatnik hrvatskog
SIS-a već dugo
najavljuje kako
Hrvatska treba provesti
lustraciju i procesuirati
sve one koji su bili
umiješani i počinili
razne zločine protiv
političkih neistomišljenika. Među imenima koja se spominju u tom kontekstu
nalazi se i ono Josipa Perkovića koji je smješten u zatvoru Stadelheim kod
Münchena gdje je i naš sugovornik početkom 80-ih proveo 16 mjeseci, kako
kaže, zbog Udbinih podmetanja.
- Vjerujem kako će njemačko pravosuđe osigurati pošteno suđenje Perkoviću i
da se on, a ni njegova obitelj nemaju razloga plašiti podmetanja. Kakva će biti
konačna presuda, ovisi o Perkoviću, o njegovoj spremnosti za suradnju s istraži- Efes je u rimsko doba imao više od 250 tisuća
teljima, koji imaju velik dio Udbine dokumentacije o svim njihovim djelatnostistanovnika. Na njegovu području djelovao je i
ma na teritoriju Njemačke. Činjenica je da je u toj državi od 1970. do 1989. ubisveti Pavle koji se u svojim poslanicama često
jeno 67 Hrvata, političkih emigranata - ističe Penava.
To je jedan od strožih zatvora u Njemačkoj, koji može primiti 3000 zatvorenika
obraća Efežanima
na četiri kata. Novi zatvor je napravljen prije 40 godina, a stari dio izgrađen je
znatno prije Drugog svjetskog rata.
Piše: sto obraća Efežanima. Bez daha nas
- Na odjelu gdje će Perković biti smješten ima 50 soba u kojima se nalaze po
Stjepan Starčević je ostavila glavna gradska ulica, Mradvojica zatvorenika. Ima i samica, ali u dijelu ćelija je smješteno po četvero kamorna cesta, koja je dobila naziv po
resretan sam što sam supru- kamenu kojim je popločana i svjedožnjenika. Dvorište je podijeljeno u četiri dijela za šetanje. U 6 sati pale se svijezi na našu 25-godišnjicu bra- či o nekadašnjoj veličini i značaju tog
tla i u 6.30 je doručak, a nakon toga je vrijeme za šetnju. Ručak je u 12 sati, a u
ka uspio prirediti nezaborav- maloazijskog grada. Izuzetno je uz15 sati već se dijeli i suha večera. Samica je veličine 2,5 puta 2 metra, a prozor
no iznenađenje i pogodio u budljivo ako znate da su upravo tom
se nalazi na visini od 1,8 metara tako da se iz ćelije ništa ne vidi vani - prepričasridu. Naime, odlučio sam ju odvesti ulicom hodali sveti Pavao, sveti Ivan,
va nam Penava svoje spoznaje od zatvoru u Stadelheimu. (Zoran Paškov)
na krstarenje Sredozemljem. U našem i Djevica Marija čija je kuća u blizini
programu je bila i turska dionica pu- tog predivnog grada. Ime grada proVJERNICI HKZ MAIN-TAUNUS/HOCHTAUNUS
tovanja. Stali smo u Izmiru. Taj goto- slavio je jedan od najvećih koncila u
vo treći po veličini grad u Turskoj je povijesti Crkve, Efeški koncil 431. gojedna od najvećih luka na Meditera- dine.
nu. Grad se nalazi na obalama EgejKip od sedam metara
skog mora i ima oko 4 milijuna staDanas se u blizini Efesa na Slavunovnika. Svega 80 km od Izmira se
nalaze ostaci antičkog i rimskog gra- jevom brdu nalazi skromna crkvica
da Efesa stari 3000 godina i jedno od s iskopinama (područje je službeno
sedam svjetskih čuda - hram posvećen muzej), a kompleks nosi naziv „Marigrčkoj boginji Artemidi. Efes je u rim- jina kuća - Meryem Ana“. Tu je živjesko doba imao više od 250.000 sta- la, i na nebo uznesena Blažena Djevinovnika, što ga je činilo jednim od naj- ca Marija. Kuća je od Efesa udaljena
većih i najočuvanijih gradova u svijetu. samo nekoliko kilometara. Na glavNa području oko Efesa djelovao je i sv. nom putu prema Marijinoj kući se
Pavle koji se u svojim poslanicama če- nalazi izuzetno lijep 7- metarski kip
ćasa na
Kzinui Efe
U bli
Slavujevom brdu
a
nalazi skromna crkvic a
jin
ari
„M
a
m
ina
s iskop
kuća - Meryem
Ana“.
P
Status svetišta Marijinoj je kući dodijelio
papa Ivan XXIII. Život blažene Djevice Marije u
Efesu opisan je prema kazivanju vidjelice Ane
Katarine Emmerich
bl. Djevice Marije. Ovo sveto mjesto
su do danas posjetili trojica papa i to
papa Pavao VI godine 1967., Ivan Pavao II. godine 1979. i papa Benedikt
XVI. 2006. godine. To mjesto godišnje obiđe 4,5 milijuna posjetitelja, ne
samo kršćana već i muslimana koji također štuju Isusovu majku kao ‘ženu
predanu vjeri’ i koja se kao takva zajedno s Isusom spominje i u Kuranu.
Vidjelica Ana - blažena
Ona je jedina žena, kojoj je u Kuranu posvećeno cijelo poglavlje, 19. sura.
O kući Djevice Marije brine šest časnih sestara iz SAD-a te dva svećenika. Ispred kuće je veliki bazen i oltar. Jedna od zanimljivosti je i „ zid
poruka“. Desetak metara duga željezna konstrukcija prekrivena je papirima, salvetama, računima... porukama,
željama i brojnim molbama vjernika
Gospi. Samostan sv. Ivana, najpoznatija je bizantska građevina u Efesu.
Status svetišta Marijinoj je kući
dodijelio papa Ivan XXIII. Život bl.
Djevice Marije u Efesu opisan je prema kazivanju vidjelice Ane Katarine
Emmerich. Blažena Ana K. Emmerick je redovnica augustinijanka koja
je 38 godina bila prikovana za postelju te imala viđenja vezana uz Marijin
i Isusov život. I konačno, najveće moguće priznanje dobio je i životni put
same Ane Katarine Emmerick, kada
ju je 3. listopada 2004. godine blaženom proglasio papa Ivan Pavao II.
Skupina 50+: Raspravljali o gorućim temama
integracijskih procesa u Njemačkoj
 Skupina 50+ je skupina vjernika HKZ Main-Taunus/Hochtaunus koja se
prigodno sastaje u prostorijama Hrvatske zajednice u Kelkheimu. Ovo je „najstarija“ skupina ove hrvatske zajednice, a to znači da se sastoji od najiskusnijih
osoba, koji su na svojoj koži osjetili sve teškoće i radosti koje je jedan iseljenik
mogao proživjeti u Njemačkoj. Danas mogu rado ispričati svoju priču i promišljati o sadašnjim prilikama života. “Integracija i ljudsko dostojanstvo” bila je
tema zadnjeg susreta. O temi je govorio fra Tomislav Dukić.
Nakon kratkog izlaganja, članovi 50+ diskutirali su o gorućim temama integracijskih procesa u Njemačkoj. Svjesni velikih razlika i različitosti, ipak se iz dubine
kršćanskog srca i hrvatske duše procijedi riječ razumijevanja, poštovanja i respekta prema drugima, iako smo puni trauma iz vlastite prošlosti, koje su nam
nanijeli drugi, a ponekad i mi sami sebi. Možda baš zbog toga što smo jeli kruh
prognanika, izbjeglica i stranaca, proširilo se naše srce za svu različitost, njezine
teškoće i ljepote. Ova zajednica Main Taunus Hochtaunus djeluje kao jedan orkestar, pod voditeljskom palicom fra Marinka Vukmana, s. Magdalene Višić, uz
svesrdnu pomoć svih suradnika, a ovaj instrument u orkestru 50+, danas je odlično izveo svoju dionicu i tako doprinio zajedništvu ove župe. (F.T.D.)
CroExpress
Kuća je od Efesa udaljena samo nekoliko kilometara
Ivanka i Stjepan ispred Marijine kuće (gore), ostaci rimskog grada (desno)
24
ožujak 2014.
CroExpress
ožujak 2014.
CroExpress
HRVATSKA KATOLIČKA ZAJEDNICA (HKZ) U BALINGENU PROSLAVILA JE 40. GODIŠNJICU POSTOJANJA
Ovdje svi imamo svoju misiju
Misno slavlje u crkvi Duha Svetoga u Balingenu
predvodio je porečki i pulski biskup Dražen
Kutleša u zajedništvu s delegatom za hrvatsku
pastvu u Njemačkoj Ivicom Komadinom
Piše: mu dobrome, ali i prilika da se zapitaMarina Stojak mo što nismo dobro činili. Svi imamo
svoju misiju ovdje na zemlji, da svojim
rvatska katolička zajednica životom u obitelji, na radnom mje(HKZ) u Balingenu prosla- stu, u društvu budemo misionari Isuvila je pod geslom 40. godina sove riječi. U tom nam je Isus pokazajedno u Kristu, četrdese- zao svjedočanstvo poslušnosti prema
tu obljetnicu djelovanja. Svečano mi- svome Ocu”, rekao je mons. Kutleša
sno slavlje u crkvi Duha Svetoga u u propovijedi. Večer ranije, u punoj
Balingenu početkom studenoga pred- Gradskoj dvorani u Balingenu orgavodio je porečki i pulski biskup Dra- nizirana je duhovno-kulturna večer u
žen Kutleša u zajedništvu s delega- povodom 40. obljetnice HKM Balintom za hrvatsku pastvu u Njemačkoj gen. Prije osnutka misije u Balingenu
Ivicom Komadinom, koji je u Balin- misu na hrvatskom jeziku povremeno
genu djelovao jedanaest godina, do- je služio hrvatski svećenik iz Spaichinmaćinom-voditeljem HKZ bl. Aloj- gena. Od 1973. novoosnovana misija
zija Stepinca u Balingenu i sv. Nikole Balingen dobiva prvog voditelja miTavelića u Albstadt-Ebingenu Božom sije Vinka Radića, svećenika SarajevPolićem, voditeljima HKZ Reutlin- ske nadbiskupije. Nakon njega pastogen Antom Kutlešom i HKZ Tuttlin- ralnu skrb u misiji obnašaju svećenici
gen Josipom Pavlovićem te gostom iz Mostarsko-duvanjske biskupije Josip
domovine mr. Krešimirom Puljićem, Beljan, Ivica Komadina, a već 24 gožupnikom župe sv. Tome apostola na dine djeluje Božo Polić, koji je najprije
Bijelom Brijegu u Mostaru. Misnom djelovao kao voditelj HKM Balingen,
slavlju nazočio je gradonačelnik Balin- a od 2005. kao voditelj hrvatskih kagena Reinhold Schäfer.
toličkih zajednica bl. Alojzija Stepin„Obljetnica misije koju slavimo pri- ca u Balingenu i sv. Nikole Tavelića u
goda je da Bogu zahvalimo na sve- Albstadt-Ebingenu.
H
Kao voditelj hrvatskih katoličkih zajednica bl.
Alojzija Stepinca u Balingenu i sv. Nikole
Tavelića u Albstadt-Ebingenu već 24 godine
djeluje velečasni Božo Polić
POGREBNO PAVIĆ
25
OKUPILI SE LIČANI
KULTURNO SPORTSKA UDRUGA VELEBIT BILA DOMAĆIN
Ličko prelo u Bad Cannstattu
 U kulturno sportskoj udruzi Velebit u Bad Cannstattu je održano Ličko
prelo sa scenskim prikazom starih narodnih običaja i druženja u ovim dugim
zimskim mjesecima. Zanimljivi lički humor kojeg se i danas ima prilike čuti,
vratili su domaću publiku u neko davnije doba, u malenu ličku kuću, pokraj
ognjišta, na čijanje perja uz grlenu pjesmu glazbenog sastava Dinastija Banda. S namjerom da održe živim sjećanje na ličke običaje članovi KUD-aTomislav iz Stuttgarta su plesali i glumili, te vjerno prikazali stare ličke običaje s
namjerom da Ličko prelo spase od zaborava. (Z. Duzbaba)
Nčerapsrijetpuropslave
j
Ve
e u puno
obljetnic j dvorani
Gradsko irana je
organiz ulturna
-k
duhovno čer
ve
I mladi iz misije dali su svoj
obol u proslavi obljetnice
Iz povijesti Hrvatske katoličke misije Balingen
Pred Božić 1972. je službeno osnovana Hrvatska katolička misija Balingen.
Na terenu dekanata Balingen u malom mjestu Dautmergen u ljeto
1972. dužnost je preuzeo velečasni don Vinko Radić, koji se u prosincu premjestio u Balingen. Ovoj HKM
je pridodan dio hrvatskih vjernika u
dekanatu Zollern, Veringen-Sigmaringen nadbiskupije Freiburg i jedan
dio dekanata
Freudenstadt-Horb s okolinom biskupije Rottenburg-Stuttgart. Don
Vinko (iz sarajevske nadbiskupije) je
u to vrijeme krstio 91 dijete. Od proljeća 1975. svećenik don Josip Beljan
BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu.ZA KOMPLETNE POGREBNE USLUGE (0-24h)
(iz Mostarsko-duvanjske biskupije)
u svome vremenu djelovanja krstio
je 110 djece. Treći svećenik don Ivica Komadina (iz Mostarsko-duvanjske biskupije) preuzeo je dužnost u
jesen 1978. godine. Posebno je u to
vrijeme napredovao rad s mladima i
djecom, organiziraju se olimpijade,
osnivaju folklorne skupine, kršteno
je 204 djece. U jesen 1989. godine,
na mjesto voditelja Misije dolazi don
Božo Polić, svećenik
Mostarsko-Duvanjske biskupije i nastavlja raditi i djelovati istim
zalaganjem do današnjeg dana. Kroz
ovo razdoblje pri Misiji su djelovali i pastoralni djelatnici Zdravka Gri-
FRANKFURT 069 428 922 48
MÜNCHEN 089 12 03 44 66
STUTTGART 0711 740 99 215
FRANCUSKA 0033 671 848449
ŠVICARSKA 0041 76 2107139
MOBIL: 0175 976 71 56
zelj i Stjepan Meznaric. Vrlo značajan
čovjek u životu Misije u Volksbürou dekanata Balingen bio je Karl Fick,
koji je podržavao susrete Hrvata i
Nijemaca. U vrijeme Domovinskog
rata, Misija je slala pomoć stradalima preko udruga: Njemačko- hrvatsko prijateljstvo i Croatia Gammertingen.
Prikupljene su i transportirane velike količine odjeće, hrane i izvršene novčane uplate na hrvatske banke, a pomagalo se i na druge načine.
Godine 2005. osnovane su dvije zajednice: Hrvatska katolička zajednica
Blaženog Alojzija Stepinca Balingen
i Hrvatska katolička zajednica Svetoga Nikole Tavelića Albstadt.
POGREBNO ASANOVIĆ (0-24h)
www.asanovic.de
BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu. Prijevoz pokojnika autom ili avionom, brzo i povoljno.
DÜSSELDORF 0211 545 84 998
BERLIN 0306 27 29 867
NÜRNBERG 0911 43 00 688
NIZOZEMSKA 0031 62 36 28 951
AUSTRIJA 0043 699 17065969
26
ožujak 2014.
CroExpress
SVEČANO OTVORENE NOVE UREDSKE PROSTORIJE HSKNJ U BERLINU
Klaus-Dieter Gröhler:
Vi ste primjer drugima
H
ožujak 2014.
CroExpress
27
OBLJETNICA VELEČASNOG JOSIP ANTONCA
U prosincu 1983. velečasni Josip Antonac postao je župnik
u bavarskome gradu
na Dunavu u kojem
je od 1969. do 1977.
živio i bivši papa Benedikt XVI., kardinal
Ratzinger
Piše:
HSKNJ
rvatski svjetski kongres u
Njemačkoj (HSKNj) službeno je otvorio svoje nove
uredske prostorije u srcu
Berlina. U ugodnoj atmosferi uz domjenak i pjesmu „Klape Berlin“ gosti
su podijelili radost ovog hvale vrijednog uspjeha HSKNj-a.
Gost večeri je bio Klaus-Dieter
Gröhler, član njemačkog Bundestaga (CDU), koji je u svom govoru izrazio oduševljenje srdačnim dočekom i
brojnim interesantnim razgovorima.
„Ugodno sam iznenađen svime što
sam večeras ovdje vidio i čuo. Nazočio sam brojnim manifestacijama drugih migrantskih skupina, na koje sam
se također rado odazivao kao gost ali
ovdje večeras među vama Hrvatima se
osjećam „kao kod kuće“. Ovdje imam
priliku slušati govore i pozdravne riječi na besprijekornom njemačkom jeziku, vodim konstruktivne i zanimljive razgovore s izuzetno simpatičnim
ljudima. To je rijetki slučaj i tu se vidi
zašto Hrvati do sada nisu bili tako
uočljivi kao migrantska skupina. Hrvati su, naime, izvrsno integrirani u
njemačko društvo i kao takvi trebaju
drugim migrantskim skupinama biti
primjer za uspješnu integraciju, ali i
istovremeno zadržavanje i njegovanje svoje kulture, jezika i baštine“, re-
Tri desetljeća na čelu
misije u Regensburgu
Gost večeri bio je član njemačkog Bundestaga iz CDU-a
kao je Gröhler. Njemački zastupnik u
Bundestagu pohvalio je i odabir lokacije za ured HSKNj-a, koji se nalazi u
srcu grada Berlina u neposrednoj blizini poznate promenade „Kurfürstendamm“ u gradskoj četvrti Charlottenburg-Wilmersdorf, a na kraju svoga
govora je najavio da će izravno i osobno komunicirati svoje pozitivne utiske
njemačkom ministru unutrašnjih poslova. „Ministru Friedrichu ću osobno
prenijeti da su državna sredstva kod
Hrvata vrlo dobra investirana“, rekao
je Gröhler pozivajući ujedno vodstvo
HSKNj da jednu od svojih narednih
sjednica održi u njemačkom Bundestagu.
U ime članova predsjedništva HSKNj, koji su taj isti dan održali i svoju
radnu sjednicu, predsjednik HSKNJ
Mijo Marić u svom je govoru pozdravio sve nazočne goste, među kojima
su bili i drugi tajnik iz Veleposlanstva
RH Ivan Bojanić, brojni predstavnici hrvatskih udruga u Berlinu, poduzetnici te svećenici iz Hrvatske katoličke misije Berlin, fra Radoslav Tolić i
fra Ivan Macut, koji su tom prigodom
blagoslovili prostorije. Marić je objasnio važnu ulogu HSKNj za buduću
kooperaciju s njemačkim Saveznim
uredom za migracije (BAMF) na području promicanja integracije na saveznoj razini. „Radujemo se da će HSKNj sada kroz ovaj ured imati priliku
dodatno profesionalizirati svoj rad,
dalje izgrađivati umreženost Hrvata
diljem Njemačke, intenzivirati i proširiti rad sa članstvom i pojačati lobiranje za hrvatske interese. Njemačka
država je prepoznala važnu ulogu Hrvata za pozitivno razvijanje integracije. Kroz dvoje stalnih stručnih namještenika, koje će HSKNj sada moći
zaposliti u novom uredu, moći ćemo
još bolje i kvalitetnije koristiti naše
kompetencije te obavljati naše zadatke i aktivnosti“, rekao je Mijo Marić.
HSKNj će sada kroz ovaj ured dalje izgrađivati
umreženost Hrvata diljem Njemačke,
intenzivirati i proširiti rad sa članstvom i
pojačati lobiranje za hrvatske interese
POGREBNO PAVIĆ
BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu.ZA KOMPLETNE POGREBNE USLUGE (0-24h)
FRANKFURT 069 428 922 48
MÜNCHEN 089 12 03 44 66
STUTTGART 0711 740 99 215
FRANCUSKA 0033 671 848449
ŠVICARSKA 0041 76 2107139
MOBIL: 0175 976 71 56
Piše: godina prošloga stoljeća, još za vrijeEdi Zelić me staroga sistema u domovini kada
je Katolička Crkva bila glavni čuvar
elečasni Josip Antonac obi- hrvatske kulturne i nacionalne baštilježio je 30. obljetnicu kao ne i samobitnosti.
voditelj Hrvatske katolič- Priželjkivali smo uspostavu demoke misije u Regensburgu. U kracije u domovini i sanjali samostalprosincu 1983. postao je župnik u ba- nu državu. 1990-tih godina se stvarala
varskome gradu na Dunavu u kojem i obranila hrvatska država, a katoličje od 1969. do 1977. živio i kardinal ka je misija organizirala humanitarRatzinger, papa Benedikt XVI. U ime nu pomoć domovini i ratnim izbjesvih hrvatskih vjernika s područja bi- glicama. Nakon Domovinskog rata
skupije Regensburg (koja obuhvaća i euforija je popustila i interes za pogradove Weiden, Straubing, Deggen- vezivanjem i organiziranim djelovadorf i Schwandorf ) dr. Ivan Gale- njem među Hrvatima je slabio. Mešić se zahvalio velečasnom Anton- đutim Hrvatska katolička misija svih
cu za prihvaćanje svećeničkog poziva ovih godina vjernicima ostaje oslonac
i za služenje Katoličkoj Crkvi i misi- i mjesto za slavlje euharistije na maji Regensburg. Prve godine službe vlč. terinjem jeziku. Pored toga i nedjeljAntonca u Regensburgu bile su 80-ih no okupljanje Hrvata iz Regensburga
V
i okolice ostaje temelj za organiziranje
društvenog života. Bez katoličke misije
i nedjeljnog okupljanja, zajednica Hrvata u Regensburgu bi bila slabije povezana, a možda se čak ne bi uspjelo
organizirati hrvatsku nastavu, športske
klubove, udruge, priredbe i druženja u
Hrvatskome domu. - Nadalje je Ivan
Galešić (član Časnog suda HSK-NJ)
naveo, kako u današnjem potrošačkom
i informacijskom društvu i pod pritiskom asimilacije naši mladi ljudi stoje
pred mnogim izazovima.
Premda se oni mogu slobodno opredijeliti i birati svoj životni put, smatramo kako bi bila velika vrijednost ako se
uspije sačuvati ono što su njegovali naši
preci: katoličku vjeru i pripadnost hrvatskome narodu. Vlč. Josip Antonac
je organizirao velika hodočašća svih
POGREBNO ASANOVIĆ (0-24h)
www.asanovic.de
BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu. Prijevoz pokojnika autom ili avionom, brzo i povoljno.
Hrvata iz Bavarske u Altötting, koji
je u zadnjih 500 godina najznačajnije
marijansko svetište u Njemačkoj.
Posebno je veličanstveno bilo 40.
hrvatsko hodočašće u Altöttingu
2013. kada je misno slavlje predvodio
uzoriti kardinal Bozanić. Josip Antonac je kao župnik podijelio bezbroj
blagoslova i Svetih sakramenta u ovoj
prostorno najvećoj bavarskoj biskupiji
Regensburg, pokrivajući neko vrijeme
i biskupiju Passau.
U ime vjernika misije Robert Lijović je svećeniku Antoncu uručio prigodne darove, a on se zahvalio vjernicima, posebno obitelji Lijović, za
ugodno iznenađenje povodom 30.
obljetnice župnikovanja u Regensburgu te za pomoć koju su svih godina
pružali misiji.
DÜSSELDORF 0211 545 84 998
BERLIN 0306 27 29 867
NÜRNBERG 0911 43 00 688
NIZOZEMSKA 0031 62 36 28 951
AUSTRIJA 0043 699 17065969
28
ožujak 2014.
CroExpress
HRVATSKE SVJETSKE IGRE 2014. U ZAGREBU: ODRŽANA KONFERENCIJA ZA
ožujak 2014.
MEDIJE U HMI-ju
Doći će tisuću mladih
Hrvata iz 40-ak zemalja
CroExpress
29
Hrvatski iseljenički kongres – 23.-26. lipnja u Zagrebu
Prvi Hrvatski iseljenički kongres održat će se u lipnju
2014. u Zagrebu. Na Kongresu će sudjelovati ugledni znanstvenici, javni i kulturni djelatnici, crkveni velikodostojnici,
svećenici-misionari i pastoralni suradnici te poslovni ljudi iz
Hrvatske i iseljeništva. Poziv za Kongres naišao je na veliki
odjek podrške širom svijeta što na najbolji način potvrđuje
podatak da se do sada prijavilo preko 100 pojedinaca. Prijave za Kongres stigle su iz Australije, SAD, Kanade, Njemačke, Francuske, Švedske, Argentine, Čilea, Bolivije i svakako
iz Hrvatske. Hrvatski iseljenički kongres pismeno su podržali Hrvatska biskupska konferencija, Hrvatski sabor i gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić. Za više informacija ili pak ako se želite prijaviti za Kongres, možete učiniti
na sljedećoj internet stranici: www.hrvatski-iseljenicki-kongres.org . (croex)
Prof. dr. Milan Kujundžić gostovao na javnoj tribini u Frankfurtu
U
Na tribini za pravedniju i pošteniju Hrvatsku i njezin boljitak gostovao
je u Frankfurtu, u hotelu Sandelmühle predsjednik nove političke stranke
„Hrvatske zora“, prof. dr. Milan Kujundžić. Hrvatski iseljenici, razočarani politikom koja se u posljednje vrijeme vodi
protiv njih, i domovine za koju su mnogi puno dali, odazvali su se u velikom
broju tribini za pravedniju Hrvatsku. I
ovaj put se pokazalo koliko je iseljeništvo zapostavljeno i zasićeno raznim po-
Velikoj dvorani HMI-a, u
četvrtak, 30. siječnja održana je konferencija za
medije na kojoj su predstojeće Igre predstavili predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa
(HSK) Mijo Marić i ravnatelj Hrvatskih svjetskih igara (HSI) Željko
Batarilo. Nazočnima su se tom prigodom obratili ravnatelj HMI-ja
Marin Knezović, u ime predsjednika RH povjerenik za sport Branko
Tušek, dok se u ime gradonačelnika Milana Bandića obratio Milan Čolić, iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu, i sport. U ime
predstojnice Državnoga ureda za
Hrvate izvan RH pozdravila je glasnogovornica Žana Ćorić. Nazočnima se obratio i ravnatelj Hrvatske
inozemne pastve fra Josip Bebić.
Hrvatske svjetske igre će se održati od 21. do 26. srpnja u Zagrebu pod visokim pokroviteljstvom
predsjednika RH dr. Ive Josipovića, Hrvatskog sabora, Državnog
ureda za Hrvate izvan RH, Grada
Zagreba i Hrvatskog olimpijskog
odbora. Organizator Igara je HSK,
dok je suorganizator Hrvatska matica iseljenika, gdje je i smješten
Ured HSI-a. Na Igrama će sudjelovati oko 1.000 mladih iz 40-ak zemalja svijeta, koji će se takmičiti u
16 sportova pod zastavama zemalja iz kojih dolaze.
Uz čelnike HSK-a, na tiskovnoj
konferenciji bio je i izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Niko Kovač,veleposlanik Iga-
POGREBNO PAVIĆ
ra kao i hrvatska maratonka Lisa
Stublić i Mario Todorović hrvatski reprezentativac u plivanju, koji
su se također obratili prisutnima
kao veleposlanici Igara. „Cijela reprezentacija i ja osobno dajemo
snažnu podršku ovome projektu.
Dijete sam dijaspore i znam koliko je bitno zajedništvo naših ljudi u domovini i izvan nje”, naglasio je u svom emotivnom govoru
izbornik Niko Kovač. Dobro po-
sjećenoj i uspješnoj konferenciji
za medije nazočili su predstavnici
pokrovitelja, članovi Organizacijskog odbora HSI-ja, predstavnici političkih, društvenih, crkvenih,
braniteljskih, kulturnih institucija, te hrvatskih sportskih saveza.
Igre su amatersko športsko natjecanje na kojem sudjeluju Hrvati i
njihovi potomci iz cijeloga svijeta, predstavljajući državu u kojoj
žive ili borave posljednje tri go-
Cijela reprezentacija i ja osobno dajemo snažnu podršku ovome projektu. Iz dijaspore sam
i znam koliko je bitno zajedništvo naših ljudi u
domovini i izvan nje”, naglasio je izbornik Kovač
BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu.ZA KOMPLETNE POGREBNE USLUGE (0-24h)
FRANKFURT 069 428 922 48
MÜNCHEN 089 12 03 44 66
STUTTGART 0711 740 99 215
FRANCUSKA 0033 671 848449
ŠVICARSKA 0041 76 2107139
MOBIL: 0175 976 71 56
litičkim floskulama protiv kojih se bori
prof. dr. Kujundžić, njegova nova politička stranka ali i novoosnovani Savez
za Hrvatsku, za koji Kujundžić kaže da
nije nikakva konkurencija HDZ-u već
dobrobit za sve one koji žele drugačiju Hrvatsku, bolju i jaču Lijepu našu u
svakom pogledu.
Posebno se osvrnuo i na sramotno oduzimanje osobnih iskaznica iseljenicima, što smatra pokušajem da se
iseljenike još više odbaci od domovi-
ne. - Sada se svi skupa plaše Saveza za
Hrvatsku, jer vjeruju da im Savez može
uzeti glasove.
Neće se glasovi rasipati, ne moraju
se bojati, ali trebaju shvatiti da bi oni i
njihovi očevi morali odgovornije vladati Hrvatskom - kazao je između ostalog
dr. Kujundžić, te naglasio kako bi mladi
i obrazovani, novi ljudi mogli pokrenuti
hrvatsko gospodarstvo, ako se uspijemo
riješiti korupcije i drugih pošasti koji
koče Hrvatsku. (croatia-presse.de)
dine od početka Igara. „Cilj Igara je kroz sportska i kulturna druženja povezati mlade Hrvatice i
Hrvate i dati poticaj za njegovanje hrvatskog identiteta, povratak u domovinu i buduća gospodarska ulaganja u RH”, istaknuo
je predsjednik HSK-a Marić. Ravnatelj HIS-a Batarilo je iznio zanimljiv podatak o dolasku mladih iz
egzotičnih zemalja, Angole, Kine
i Ekvadora. Igre su do sada održane dva puta (2006. i 2010. godine u Zadru) i svaki put su okupile oko 2000 sudionika (od toga
750 sportaša). Organizator Igara je HSK – krovna udruga hrvatskih iseljenika diljem svijeta, član
ECOSOC Vijeća Ujedinjenih naroda s konzultativnim statusom.
POGREBNO ASANOVIĆ (0-24h)
www.asanovic.de
BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu. Prijevoz pokojnika autom ili avionom, brzo i povoljno.
DÜSSELDORF 0211 545 84 998
BERLIN 0306 27 29 867
NÜRNBERG 0911 43 00 688
NIZOZEMSKA 0031 62 36 28 951
AUSTRIJA 0043 699 17065969
30
ožujak 2014.
CroExpress
ožujak 2014.
CroExpress
31
INTERVJU: DR. FRA ČASTIMIR MAJIĆ, STOGODIŠNJI HRVATSKI FRANJEVAC
Nije bitno koliko dugo živite,
nego kako ste proveli život
D
r. fra Častimir Majić rođen je 9. siječnja 1914.
godine u Vitini, u Hercegovini, gdje je završio
osnovnu školu, a franjevačku gimnaziju na Širokom Brijegu. Franjevcem je postao u franjevačkom samostanu na Humcu 2. srpnja 1933. Filozofskoteološki studij pohađao je u Mostaru i Rimu. Svećenik je
postao 4. lipnja 1939. u Mostaru. U studenom 1941. odlazi u Freiburg na studij germanistike te se istodobno pastoralno brinuo za slovenske i hrvatske iseljenike u više
njemačkih gradova. Tu je postigao doktorat iz filozofije i
doktorat iz teologije. Bio je student Martina Heideggera i
Ursa von Balthasara. U SAD je došao 22. ožujka 1951. na
ratnom brodu „Bretchford“. Na njemu je bilo 1305 putni-
ka. Svi su putnici bili prozivani brojevima, a ne imenima.
Bilo je 78 Srba, 305 Židova, te 3 Hrvata: Naglić, Maras i
fra Častimir. Putovali su iz Brehemerhavena 12 dana do
New Yorka, a zatim je putovao vlakom do Chicaga gdje je
stigao na Uskrs 25. travnja 1951. Obnašao je brojne dužnosti, od urednika lista “Danica”, pomoćnika u pastoralu
na hrvatskim župama, zatim župnika, kustosa, gvardijana,
urednika Hrvatskoga katoličkog glasnika i Hrvatskog kalendara. Obavljao je službu vijećnika kustodije, predsjednika Saveza hrvatskih svećenika Amerike i Kanade te tajnika Saveza i urednika glasila Saveza “Viniculum caritatis”…
Prema izvješću generalnog ministra, jedan je od 15 franjevaca u cijelom svijetu koji je doživio sto godina života.
Piše:
Osobno sam izbjegao masakr koVlado Čutura munističkih odreda slanjem na studij
u Njemačku. Tek sam 1946. saznao za
Kako ste se našli u Chicagu, svo- ubojstvo svojih 66 franjevaca i ostalih
jom voljom ili ste kao franjevac mora- žrtava komunizma, što mi je javio dr.
li u zbjeg pred komunističkim progo- fra Dominik Mandić iz Rima. To su bili
nima. Kako je to izgledalo?
moji kolege i profesori. O njima sam na-
POGREBNO PAVIĆ
pisao sjećanja koja su objavljena u knjizi
“U Nebo zagledani”, 2011. U emigraciji su mnogi stradali od te komunističke
čizme. Više od 70 ljudi je ubila Udba.
Među njima je bio i Križan Brkić iz Los
Angelesa, predsjednik Udruge Hrvata
Losa Angelesa. Meni je osobno poslana
BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu.ZA KOMPLETNE POGREBNE USLUGE (0-24h)
bomba u jednom paketu. Dakle, ta komunistička žrtva pratila me je kroz cijeli
život. Budući da sam bio zauzet u radu
za slobodu Hrvatske, njihova prijetnja
bila je stalna, a moji prijatelji i suradnici su ubijani. Moja generacija je to proživljavala cijeli život. Nadam se i molim
Bogu da je to vrijeme iza svih nas. I nikada više.
Na koji ste način i kroz koje projekte svoga djelovanja promicali očuvanje hrvatskoga i katoličkoga identiteta?
U Americi smo imali svećenički savez kojemu sam bio predsjednik. Imali
smo i svoje glasilo “Vinculum caritatis”.
Taj savez pomagao je na mnoge načine hrvatske programe, događaje i institucije. Izdavali smo liturgijske knjige
i organizirali smo pomoć Hrvatima u
potrebi, a posebno smo pomagali kardinalu Stepincu. Uspjeli smo posebnim kanalima dođi do njega. I u Americi smo o njemu stalno govorili, njegovo
smo ime s ponosom pronosili. Sjećam
se kada smo zajedno u Chicagu s kiparom Ivanom Meštrovićem svečano organizirali 60. obljetnicu njegova života,
1958. godine. Bilo je više od 2000 ljudi u hotelu “Morisson” na tom skupu. S
nama je bio i nadbiskup Chicaga kardinal Meier. Stoga smo svake godine imali i 10. veljače dan sjećanja na kardinala
Stepinca. Stalno smo organizirali događaje koji su govorili o našem hrvatskom
i katoličkom identitetu. Tjednik “Danica” bio je vodeći list hrvatske emigracije. Preko “Danice” mi smo obavještavali
naš narod o potrebi suradnje emigracije
i odanosti hrvatskoj ideji te cilju oslobođenja Hrvatske od komunista i stranih
utjecaja (posebno Beograda i Pešte).
Bio je to tjednik koji je išao u sve dijelove svijeta i sve kontinente. Naša franjevačka tiskara u Chicagu, koja je osnovana 19. prosinca 1946. a prvi ju je vodio
fra Anzelmo Slišković, bila je važan kotač u tom procesu rada za Hrvatsku.
U njoj su tiskana djela najboljih hrvatskih pera u emigraciji, uključujući i sva
djela dr. Mandića. Tiskara je radila 24
FRANKFURT 069 428 922 48
MÜNCHEN 089 12 03 44 66
STUTTGART 0711 740 99 215
FRANCUSKA 0033 671 848449
ŠVICARSKA 0041 76 2107139
MOBIL: 0175 976 71 56
sata. Knjige, novine, magazini, leci tu su
se tiskali. Tiskara je mnogo pridonijela
radu za hrvatsku slobodu, identitet i katolički duh. Bez nje mnogi projekti bili
bi teško izvedivi. Posebice naši proglasi,
koji su išli često u javnost, svi su bili tiskani upravo tu. Tiskara je bila posebno na udaru Udbe, tako da smo morali
imati i zaštitu američke policije.
Kada već spominjete kardinala
Stepinca, Vi ste jedan od rijetkih još
živućih ljudi koji je još davno susreo
kardinala Stepinca?
Upoznao sam ga još 1938. Sjećam
se kao jučer kada je naš meštar, odgojitelj fra Jerko Mihaljević, rekao nama
bogoslovima da će nas posjetiti nadbiskup Stepinac. Bio je s nama u Mostaru. Održao nam je predavanja i išli smo
zajedno s njim na Široki Brijeg. Bilo je
mnoštvo naroda. Slavio je misu za puk
POGREBNO ASANOVIĆ (0-24h)
www.asanovic.de
BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu. Prijevoz pokojnika autom ili avionom, brzo i povoljno.
i tu je ostao dva dana. Doživio sam ga
kao učena čovjeka, ponizna, Crkvi odana. Bio je dostojan svoga svećeničkog i
biskupskog staleža. Njegova figura je
bila otmjenog gospodina. U razgovorima je bio jako ugodan. Svakome je
dobro činio. Bio je miran. Blag čovjek,
odan, uvjerljiv u svom vjerovanju. Bila
mi je velika čast da sam te dane mogao
biti u njegovoj blizini. Stoga kasnija zalaganja za njega bila su mi velika radost.
Koliko Hrvati druge, treće i četvrte
generacije imaju osjećaj za svojim podrijetlom?
Držim da u Americi ima danas oko
500-600 tisuća Hrvata. Prva generacija snašla se dosta dobro. Našla je posao
i njihova su djeca odrasla u hrvatskom
duhu. Druga i treća generacija ovisi dosta o povezanosti s hrvatskim župama
i udrugama. Hrvatske župe odigrale su
nezamjenjivu ulogu u očuvanju hrvatskoga jezika i odanosti druge i treće generacije prema domovini njihovih roditelja. Većina njih su školovani. Mnogi
su sve više u kontaktu s Hrvatskom.
Naš narodni identitet nismo nikome
htjeli prodati. Borili smo se za slobodu.
Naše idealno gledanje na Hrvatsku često je doživjelo razočaranje. Mi smo se
borili za časnu, dobru, poštenu Hrvatsku. Ali iako smo često razočarani, ne
odustajemo. Nikada. Pa, mi smo bili
kroz 13 stoljeća uglavnom robovi tuđina. Zato sloboda i jest tako teška, ali
budućnost je naša.
Često se govori o povratku Hrvata
u domovinu. Kakva su Vaša predviđanja? Kako Hrvati s američkog područja danas gledaju na Hrvatsku?
Hrvati ostaju ovdje. Imaju dobar posao, a mnogi su završili dobre škole. Da
Hrvatska stoji politički i ekonomski bolje, sve bi bilo drugačije. U Hrvatskoj su
DÜSSELDORF 0211 545 84 998
BERLIN 0306 27 29 867
NÜRNBERG 0911 43 00 688
NIZOZEMSKA 0031 62 36 28 951
AUSTRIJA 0043 699 17065969
32
ožujak 2014.
CroExpress
ožujak 2014.
CroExpress
33
Švicarska odbila potpisati sporazum za dolazak hrvatskih radnika
Nakon ulaska Hrvatske u Europsku
uniju u ljeto 2013. godine, Hrvatska je
sa Švicarskom postigla dogovor oko dolaska radna snage, ali su ga Švicarci sada
odbili prihvatiti.
Trebalo je biti potpisano da će postojati prijelazno razdoblje od deset godina
u kojem će se postupno povećavati broj
dozvoljene radne snage za Švicarsku, a
zakoni i standard ispod kritike. U toj našoj maloj zemlji sve govori podatak da ima više od 360.000 nezaposlenih. To ne bi Amerika izdržala. Bojim se da oni
koji odlaze, bilo prije ili kasnije, više se ne vraćaju. Ali
isto mi se nekako čini da oni koji se vrate u Hrvatsku
ne žive dugo. Ne znam zašto, ali znate, kada sustav ne
funkcionira, onda to utječe na cijeloga čovjeka, kao i
u komunizmu. Mislim da Hrvatima priječi povratak
te još uvijek jako utječe socijalistički mentalitet. Njega
kao da se Hrvati ne mogu riješiti. Nesigurnost života
svakoga čini nesretnim.
Kakva je američka politika prema Hrvatskoj?
Američka politika vodi se svojim interesima u prvom redu. Ima aspiracije zadiranja u svačiju slobodu.
Amerika sudjeluje u svemu gdje god se što pojavi što.
Nama su nametnuli Dejtonski sporazum i prekinuli
akcije koji su išle smjerom prema Hrvatskoj. Bilo je tu
dosta plivanja u toj politici. Za ono za što su činili negativno 90-ih, sada se javno kaju. Mi smo samo branili
E-mail: [email protected]
Podignimo kulturu
Ojacajmo vjeru
Upoznajmo sebe i pomozimo sebi
Kupujmo hrvatsko
Kontakt:
CROshop,
Bayerstr. 101,
0335 München
Tel.: 089 59908044
Fax.: 089 59908046
Mo-Sa 10.00-20-00
CROshop | Bayerstrasse 101 | 80335 München
svoje i ispali smo krivi. Danas mislim da je status quo.
Mišljenja sam da je Amerika još uvijek više naklona Beogradu. Možda to čudno zvuči, ali je Amerika
u svojoj povijesti uvijek išli s većim i jačim državama.
Sjećam se Bangladeša i Pakistana i drugih stvaranja
nacija po svijetu. Kada su se dijelili bilo gdje, Amerika je uvijek nastojala da ostanu zajedno, jer njima je u
interesu velika cjelina koju je lakše kontrolirati. Stoga
je Amerika tako dugo insistirala na cjelovitoj, unitarnoj Jugoslaviji. Oni će pomoći Hrvatsku koliko njima
odgovara interesno. Američka politika je uvijek samo
američki interes. Sada su prema nama dosta nakloni,
ali ako su Hrvati pametni, onda će svoj nacionalni interes naći u američkom interesu. Hrvatska geopolitička pozicija je izvrsna, samo čini mi se da hrvatska politika nije baš sposobna u međunarodnom vodama.
Naša vlada je usmjerena ljevičarski. Nije se opredijelila protiv komunizma i još uvijek kockaju sa srpskom
politikom. Lom s Beogradom još nije dovršen. Imali
smo kroz povijest podanički duh koji nije bio sposoban osamostaliti se, da se pozitivno oglasi u korist naroda. Taj podanički duh prati nas kroz stoljeća. Vrijeme je da se probudimo.
U posljednje vrijeme ponovno se događa iseljavanje Hrvata iz Hrvatske i BiH-a? Kako to komentirate?
Ekonomska situacija sili ljude da traže sebi kruh i
slobodu. I kruh je sloboda. To je najtragičnija pojava
hrvatske povijesti. Naše stanovništvo ne samo da stari i ide u mirovinu, nego se naše stanovništvo smanjuje. Ekonomija je presudna. Ako nema posla i kruha,
čovjek će otići, i što ljudi dalje odu, to se teže vraćaju. Možda se iz nekih zemalja Europe neki vrate, ali
preko oceana nema povratka. Vlast sa svojim metodama nije našla nikakvo bolje rješenje da se standard poveća, da se radništvo uposli i da može sa svojom obitelji dostojno živjeti. Političari su problem. Nemamo
vizionara. Bez vizionara ne možemo naprijed. Treba
imati vizionare koji u svom geniju imaju ideja kako situaciju promijeniti, kako učiniti radikalni zaokret. Vizionari znaju povesti, pokazati put i biti uvjereni da
će on uspjeti. Sjećam se Konrada Adenauera i njegovih ministara. Bili su na koljenima, srušena zemlja, nemoguće stanje. I podigli su zemlju, stali na čelo svijeta. To čine samo vizionari. Hrvatima za to, čini mi se,
nedostaje glavna stvar: disciplina! U BiH-u situacija je
neodrživa. Postoje četiri problema: Srbi imaju previše
vlasti u BiH-u, drugo: muslimansko-hrvatska federacija ne radi uopće. Muslimani gledaju samo svoj interes. Treće: strani interesi podržavaju ideje muslimana
i Srba više nego Hrvata. Četvrto: Hrvati su međusobno podijeljeni. Uz to ih je korupcija uništila. Mi smo
postali dakle mala manjina. Nepovjerenje je preveliko. Stoga ljudi odlaze. Najrealnija situacija bi bila da
se u BiH-u stvore kantoni po načinu švicarskog sistema. Po njima različite nacije imat će svoje centre i bit
će im lakše surađivati međusobno. Ovako, to je razbijena kuća.
Kroz svoj dugi život susretali ste se i radili s mnogim poznatim osobama iz javnoga života?
Osobno mogu reći da sam uglavnom sve naše političke vođe i poznate radnike na oslobođenju Hrvatske
osobno poznavao. Svakog od njega sam osobno znao
i poštivao. Svi su bili uključeni u Hrvatsko narodno
vijeće, poput Branka i Ivana Jelića, Vrančića, Nevistića, Nikolića, Mate Meštrovića i drugih. Susretao sam
i druge, poput princeze od Saksona, bugarskog kralja
Borisa, još 1943; mnoge, zaista mnoge američke senatore i kongresnike, kardinale i biskupe. Zajedno s
don Antom Livajušićem i Stepinčevim tajnikom Stjepanom Lackovićem pokopao sam Vladka Mačeka.
Bilo je to u svibnju 1964. u Washingtonu. Bilo nas je
malo na sprovodu. Kasnije su zemne ostatke prenijeli u Zagreb.
Navršili ste sto godina, i dalje pratite sve, čitate,
pišete, molite... Što je tajna dugovječna života?
Uredan život. Ne materijaliziran. Ne previše tjeskobe. Prirodni rast prihvatiti onako kako se u čovjeku razvija. Mi smo u školi bili poučavani disciplini. I sada
vidim da je ona jako važna. Ne previše hrane! Treba
sam sebe kontrolirati. Prelazak granica ne čini čovjeku dobro. To utječe na čovjekov duhovni i fizički život.
Mali ljudi imaju svoje komplekse koji otežavaju čovjekov život. Treba se njih čuvati. I naći uvijek ravnotežu zdravlja, hrane, odnosa prema ljudima, pogleda na
život, zdravu duhovnost. Dobro je biti umjeren. Ako
čovjek nema duhovne podloge i metafizičke osnove,
onda je izgubljen.
Humor je važan, on je dio života, bez njega život
ostaje sirov i suh. I zaista, nije bitno koliko dugo živjeti, iako je meni drago da sam doživio stotu, nego kako
smo proveli život.
nakon tih deset godina bi se omogućio nesmetan ulaz radne snage. Međutim, Švicarska je istaknula da bilateralni
sporazum o širenju slobodnog pristupa švicarskom tržištu rada ne može više
biti potpisan u ovakvom obliku, a pogotovo jer su se građani Švicarske na nedavnom referendumu izjasnili za ponovno uvođenje useljeničkih kvota za
Duhovna obnova
u Stuttgartu
zemlje EU, a što je pak protivno ugovorima koje Švicarska ima s EU.
Referendumom od 9. veljače je stvorena nova ustavna odredba koja onemogućava Švicarskoj da potpiše ovaj
sporazum.
Švicarska ministrica pravosuđa
Simonetta Sommaruga je izvijestila
Bruxelles o potrebi revizije sporazuma,
tražeći rješenje kojim bi se zajamčilo
da Hrvati ne budu diskriminirani. EU
se zgrozila nad rezultatom referenduma predbacujući Švicarskoj da ona ne
može birati koje sporazume želi primjenjivati.
Iako je švicarsko gospodarstvo u porastu, mnogi Švicarci se boje učinka povećane imigracije. (mk)
U Stuttgartu u crkvi St. Hedwig u Möhringenu je održana trodnevna duhovna obnova na teme: Obratite se i vjerujte
Evanđelju i Dođite k meni svi umorni i opterećeni i ja ću vas odmoriti. Voditelj duhovne obnove bio je prof. dr. Mijo Nikić, isusovac i profesor na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu. (zd)
SUSRET U MÜNCHENU: KNJIŽEVNICA CARMEN VERLICHAK
„Hrvati u Argentini“
Humanitarna izložba fotografija
U centru Hrvatske nastave u Stuttgartu održana je izložba fotografije Leonile
Torbar. Izložba je bila humanitarnog karaktera. Sav prihod od prodanih slika namijenjen je Domu za nezbrinutu djecu Vrhovac u Zagrebu. U sklopu druženja
roditelji i nastavnici hrvatskih škola Stuttgarta, Ulma i Mannheima, imali su mogućnost bolje se upoznati s radom i potrebama doma u vizualnoj prezentaciji koju
je poslala časna sestra Bernardica, voditeljica doma. Zahvaljujući hobi fotografkinji Leonili koja svojim radom pomaže djeci bez roditelja, ali i darovateljima prošla
je izložba donijela preko tisuću eura, što je veliki uspjeh. Još uvijek ima malo nade
za bolju budućnost. (Z. Duzbaba)
Prije nekoliko dana u münchenskom klubu „Villa Flora“
u organizaciji udruge „Hrvatski dom“ iz Zagreba, održana je
javna tribina „Most domovine i
iseljeništvo“. Tijekom večeri posebna gošća bila je iz daleke Argentine, znana hrvatska autorica
Carmen Verlichak, koja je među
argentinskim Hrvatima poznata po desetak knjiga iseljeničke tematike. Nakon uspješne tribine u Zagrebu, Verlichak se i u Münchenu osvrnula
na osebujnu nostalgiju hrvatskih prekooceanskih iseljenika, koji su unatoč lošem
poznavanju maternjeg jezika i dalje osjećaju pripadnicima hrvatskih bića, te njeguju stare hrvatske običaje, pučke napjeve i organiziraju brojne priredbe u nekoliko hrvatskih domova u Argentini. Tijekom predstavljanja naglasak je stavljen na
knjigu „Hrvati u Argentini“, koja je posvećena svima onima koji počivaju daleko od
domovine i onima koji su se vratili u Hrvatsku, znajući da opet ostavljaju voljenu
zemlju u autoričinom slučaju Argentinu. Carmen je rođena u Španjolskoj, a roditelji su joj rodom iz Imotskog, ali ubrzo, odlučili su se preseliti u Argentinu, dok
su djeca još bila malena. Tijekom odrastanja i sazrijevanja, Carmen je govorila i
školovala se na španjolskom, te nehotično u svakodnevno-životnom ritmu potisnula maternji jezik. No, ipak, svoja književna iskustva rado prezentira sunarodnjacima raseljenima po svijetu. (Silvano Jelenic)
34
ožujak 2014.
CroExpress
ožujak 2014.
CroExpress
Von: Gojko Borić wird ausschließlich von Serben bewohnt,
die in Bosnien etwa ein Drittel der Bevölnfang Februar haben Bosni- kerung ausmachen. Andere Bewohen-Herzegowina heftige so- ner wurden entweder vertrieben oder
ziale Unruhen erfasst, die mit sind geflohen, davon etwa 200.000 Krogroßen Verwüstungen einher- aten. Im anderen Teil, dem der „Föderagingen. In einem Land mit 3,8 Millio- tion“, leben moslemische Bosniaken und
nen Einwohnern, in dem es genauso viele katholische Kroaten, die sich gegenseitig
arbeitende wie arbeitslose Menschen – nicht grün sind. Dieses Missverhältnis
etwa 550.000 – gibt, haben die gewaltsa- geht zu Lasten der Kroaten, der kleinsten
men Proteste vor allem den moslemisch- Nation des Landes. Obwohl sie formal
bosniakischen Teil des Landes erfasst. Sie eine konstitutive Nation sind, besitzen
sprangen aber auch auf Randgebiete der die Kroaten nicht dieselben Rechte, die
serbischen und kroatischen Landesteile sogar einer nationalen Minderheit in der
über, die dennoch relativ unbeteiligt blie- EU zustehen, zum Beispiel eigene elekben, obwohl sie in einer ähnlichen Mi- tronische Medien. Ihr höchster „Vertresere leben. Der Zorn der Protestierenden ter“ im dreiköpfigen Staatspräsidium,
richtete sich vor allem gegen die Gebäude Željko Komšić, wurde von der bosniader kantonalen Verwaltungen und deren kischen Mehrheit bestimmt, ihre Rechte
politische Parteien.
in den Kantonen werden immer wieder
Bosnien-Herzegowina besteht aus beschnitten. Der kroatische Abgeordnezwei Entitäten, der serbischen „Repu- te im Europaparlament, Davor Ivo Stier,
blika Srpska“ und der bosniakisch-kroa- verglich die Politik der Bosniaken mit der
tischen „Föderation von Bosnien-Herze- der Serben im ehemaligen Jugoslawien.
gowina“, diese wiederum ist unterteilt in Es ist bezeichnend, dass die Unruhen in
zehn Kantone. In einigen von ihnen ver- Bosnien erst dann ausbrachen, nachdem
suchen die Kroaten, ein relativ selbststän- sich im Europäischen Parlament eine nediges politisches Leben zu führen, oft gative Meinung über den bosniakischen
ohne Erfolg. Hinzukommen das geme- Zentralismus herausgebildet hatte. Die
insame Parlament und die Regierung in kroatische Außenministerin, Vesna Puder Hauptstadt Sarajewo. Dieser aufge- sić, verlangte für Bosnien-Herzegowina
blähte Verwaltungsapparat ist das Resul- von der EU einen beschleunigten Protat des Daytoner Vertrages, der vor etwa zess für die Eintrittsgespräche. Bislang
20 Jahren von den damals führenden ohne Erfolg. Offensichtlich ist Bosnien
Staaten der Weltgemeinschaft sowie den dafür noch nicht reif genug. Die jüngsten
Präsidenten von Bosnien-Herzegowi- Konflikte werden das Land noch mehr
na, Kroatien und Serbien unterzeichnet von Europa entfernen, was einige führenwurde. Als „Wächter“ über die Vertrag- de Bosniaken in Sarajewo offenbar nicht
streue fungieren in Sarajewo sogenann- sehen wollen.
te Hohe Repräsentanten der StaatengeKroatiens Verdienste
meinschaft, eher unglücklich agierende
um
die Staatlichkeit von
Diplomaten, die wenig von Land und LeBosnien-Herzegowina
uten dieses zersplitterten Landes verstanden haben. Einige, wie der Österreicher
Auch werden in Sarajewo einige kroWolfgang Petritsch, versuchen, den Ver- atische Leistungen im Jugoslawien-Krieg
trag von Dayton zu verwässern, ande- zugunsten der Bosniaken geflissentlich
re, wie sein Landsmann Valentin Intzko, ausgeblendet. So hatte Zagreb die
hat sich durch Untätigkeit unbeliebt ge- zunächst eher unwilligen bosnisch-hermacht.
zegowinischen Kroaten nachdrücklich
aufgefordert, für die bosnische Unabhän-
A
Die Kroaten sind unzufrieden
mit ihrem Status in
Bosnien-Herzegowina
Es besteht ein Ungleichgewicht zwischen beiden Teilen des Landes. Die „Republika Srpska“ umfasst nahezu die
Hälfte von Bosnien-Herzegowina und
gigkeit zu votieren, und danach war es
Kroatien, das als erster Staat BosnienHerzegowina diplomatisch anerkannt
hat. Kroatien nahm mehr als eine halbe
Million bosnischer Flüchtlinge auf. Die
wirtschaftliche und militärische Hilfe für
die bosnische Armee wurde über das kroatische Territorium abgewickelt. In Bihac
verhinderten kroatische und bosnische
Einheiten gemeinsam ein „zweites Srebrenica“, wo bekanntlich etwa 8.000 bosniakische Männer und Jugendliche von
serbischen Paramilitärs getötet wurden.
Allerdings gab es von kroatischer Seite auch Fehlentscheidungen. So erwies sich der Plan des damaligen kroatischen Präsidenten Franjo Tuđman, den
mehrheitlich von Kroaten bewohnten
Teil Bosnien-Herzegowinas an die Republik Kroatien anzuschließen, als falsch
und gegen die kroatischen Interessen gerichtet. Er unterstütze daraufhin die
Einheit des Landes mit drei festgeschriebenen, gleichberechtigten Völkern. Die
Fakten für die bosnischen Kroaten sahen
allerdings wenig positiv aus, weil ihr Teilstaat „Herceg-Bosna“ abgeschafft wurde,
während die serbische „Republika Srpska“ innerhalb des verunglückten Gebildes Bosnien-Herzegowina einen internationalen Status erhielt, fast den eines
„Staates im Staate“.
Soziale Proteste verdecken
bosniakischen Nationalismus
Auf den ersten Blick sind die gewaltsamen bosnischen Unruhen eine Antwort
der Menschen auf ihre soziale Misere, die
Korruption in Politik und Wirtschaft,
die Arroganz der Politiker und nicht zuletzt die Perspektivlosigkeit für die junge Generation in fast allen Bereichen des
Lebens. Wer die Demonstrationen organisiert hat ist zurzeit unklar. Bei genauerem Hinsehen wird die gegenwärtige Entwicklung von Beobachtern aus
dem kroatischen und serbischen Ausland als Beweis dafür gewertet, dass
sich die sozialen Forderungen mit den
ethnischen vermischt haben. In einigen bosniakischen Städten haben sich
so genannte Bürgerversammlungen mit
unbekannten, demokratisch nicht legitimierten Persönlichkeiten, gebildet, die
die Abschaffung der Kantone und sogar
beider Entitäten verlangen. Es besteht
nämlich eine alte Forderung der moslemisch-bosniakischen politischen Klasse,
dass sich Bosnien-Herzegowina in eine
so genannte bürgerliche Gemeinschaft
ohne nationale Zugehörigkeiten verwandeln müsse. Außerdem sind die oben genannten administrativen Einheiten Bestandteil des internationalen Vertrags
von Dayton, wonach sowohl Kroatien als
auch Serbien zuständig sind und ohne
deren Zustimmung keine Änderungen
erfolgen dürfen.
Ginge es nach der Vorstellung der Protestler, so sollten die moslemischen Bosniaken die „führende Nation“ in Bosnien-Herzegowina werden und die
dortigen Kroaten und Serben nur eine
untergeordnete Rolle spielen. Die Realisierung einer solchen Idee ist bis jetzt
niemandem gelungen, beginnend von
den österreichisch-ungarischen, über
die königlich-jugoslawischen bis zu den
kommunistisch-jugoslawischen Zeiten.
Seit dem 19. Jahrhundert bis heute fühlen sich die bosnisch-herzegowinischen
Kroaten und Serben als unzertrennliche
Teile ihrer Nationen in den gleichnamigen Nachbarländern. Anders verhält es
sich bei den Bosniaken. Für sie ist die islamische Welt, insbesondere die Türkei, ihr
Bezugsraum. Das wiederum weckt bei
den Kroaten und Serben ungute Assoziationen an die weit zurückliegende geschichtliche Vergangenheit.
Im kommunistischen Jugoslawien
wurden bei Volkszählungen die bosnisch-herzegowinischen Moslems zunächst
als „national nicht definierte Jugoslawen“
eingetragen und später als eigenes moslemisches Volk anerkennt („Moslems mit
großem M“). Erst zehn Jahre nach der
Abspaltung Bosnien-Herzegowinas von
Jugoslawien (übrigens allein mit mosle-
Bosnien-Herzegowina liegt nicht irgendwo weit entfernt in Asien oder
Afrika, sondern in der Mitte Europas, innerhalb der Europäischen Union.
Daher kann alles, was in diesem Staat vor sich geht, nicht ohne Folgen für
die Nachbarländer und Europa bleiben.
POGREBNO PAVIĆ
BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu.ZA KOMPLETNE POGREBNE USLUGE (0-24h)
FRANKFURT 069 428 922 48
MÜNCHEN 089 12 03 44 66
STUTTGART 0711 740 99 215
FRANCUSKA 0033 671 848449
ŠVICARSKA 0041 76 2107139
MOBIL: 0175 976 71 56
foto: dnevni list mostar
Bosnien brennt und die Welt
schaut wenig interessiert zu
35
mischer und kroatischer Zustimmung
und gegen den Willen der Serben) gaben sich die Moslems einen geographischen Namen von Bosnien: Bošnjaci,
Bosniaken. Niemand macht ihnen das
Recht auf den eigenen Werdegang streitig. Was indes die anderen dortigen Nationen beunruhigt und erzürnt, ist die aus
ihrer Sicht übertriebene geschichtliche
und kulturelle Deutung der Gegenwart
und Vergangenheit. Aus der „Republika Srpska“ werden immer wieder die
eine oder andere Stimme laut, sogar die
ihres Präsidenten Milorad Dodik, die
auf die Abspaltung Bosnien-Herzegowinas hin zielen. Die Kroaten werden in dieser Situation immer mehr in die Isolation getrieben. Übrigens besitzen fast
alle bosnisch-herzegowinischen Kroaten auch kroatische Pässe und sind damit
EU-Bürger. Die bosniakischen Führungskräfte scheinen nicht nur diese Tatsachen zu ignorieren.
Zwei Ereignisse sind für ihre politische Farbenblindheit bezeichnend. Bei
Ausbruch der Unruhen eilte Kroatiens
Ministerpräsident Zoran Milanovic auf
Ersuchen seines bosnisch-herzegowinischen Kollegen Vjekoslav Bevanda nach
Mostar, die als eine Art „Hauptstadt“ der
dortigen Kroaten gesehen wird. Sofort
hagelte es Proteste aus Sarajewo, wonach
Milanovic zuerst in die Hauptstadt Bosnien-Herzegowinas und erst danach
nach Mostar hätte reisen sollen. Angesichts dieser Aufgeregtheit fand der Ministerpräsident in Mostar beruhigende
Worte. Als Gegenbeispiel dient die Rei-
se des serbischen Anführers Dodik nach
Belgrad, die in Sarajewo keinerlei Proteste hervorrief. Beide Reisen zeigen, dass
sowohl Kroatien als auch Serbien besorgt
sind über die Unruhen in Bosnien und
dass die führenden Politiker in Sarajewo
die Wirklichkeit nicht angemessen beurteilen, was bedeutet, dass ihr Land dringend Reformen benötigt. Indes ist die
Zustimmung dafür nicht nur von allen
drei konstitutiven Völkern notwendig,
sondern auch von den beiden wichtigsten Nachbarländern, Kroatien und Serbien, wobei Kroatien als Mitglied der
EU und NATO ein stärkeres Gewicht
zukommt.
Offensichtlich sind in Bosnien weder
die regierenden Politiker noch ihre protestierenden Gegner in der Lage, realisierbare Vorschläge und Programm zu erarbeiten. Kroatien ist im besonderen Maße
besorgt, da die Zahl der Kroaten in Bosnien-Herzegowina in den letzten zwanzig Jahren um fast ein Drittel zurückgegangen ist: von 17,38 Prozent im Jahr
1991 auf 14.65 Prozent in 2011. Und
weitere Daten: Im Jahr 1885 gab es in
Bosnien-Herzegowina mehr als 21 Prozent und 1910 sogar 23 Prozent katholischer Kroaten.
Ein dramatischer Rückgang im Laufe nur eines Jahrhunderts. Und wenn die
bosniakischen Pläne zur Schaffung eines zentralistischen Staates verwirklicht
werden sollten, muss das zu einer Auswanderungswelle nicht nur der Kroaten,
sondern auch der Serben aus ihrer angestammten bosnisch-herzegowinischen
Heimat führen. Das allerdings dürfte zu allen damaligen Teilnehmern. Aus den
großen Konflikten führen.
bisherigen kroatischen Vorschlägen
könnte man die folgenden Pläne heraEinzige Lösung: Bosnienuslesen. Zunächst muss eine UmwanHerzegowina als Föderation
dlung Bosnien-Herzegowinas in einen
von drei Teilrepubliken
Bundesstaat erfolgen. Dann müssen die
Die Kroaten in Bosnien-Herzegowi- Zuständigkeiten der einzelnen Teilrena sowie die dortige katholische Kirche publiken und die der gemeinsamen Inverlangen seit langem die Umwandlung stitutionen genau festgelegt werden,
des Landes in eine Föderation, die die- so dass alle drei Völker damit leben
sen Namen verdient. Sie sollte aus drei können. Jedes Volk wählt seine VerTeilrepubliken, der bosniakischen, ser- treter selbstständig. Kein Gesetz darf
bischen und kroatischen bestehen mit ohne die Zustimmung der Mehrheit
der gemeinsamen Hauptstadt Sarajewo. der Vertreter jeder einzelnen Nation
Die Realität sieht anders aus. Die Ser- gebilligt werden. Die Grenzen der heben halten sklavisch an dem schon län- utigen Entitäten stehen zur Dispositigst veralteten Daytoner Modell fest, das on. Die Kantone werden überflüssig.
ihnen ein größeres Territorium zubilli- Die Administration muss auf allen Ebegte als ihnen eigentlich zustand. Die nen vereinfacht und verschlankt werden.
Bosniaken wiederum träumen von ei- Aufgrund einer solchen Verfassung, die
nem zentralistischen Bosnien. Beide von einer überwiegenden Mehrheit, geStandpunkte sind nicht realisierbar, weil nauer: von mindestens zwei Drittel jealle drei Nationen in Bosnien gleichbe- des der einzelnen bosnisch-herzegowirechtigt sein müssen. Andernfalls gin- nischen Völker gebilligt werden muss,
ge Bosnien-Herzegowina seinem Ende könnten frei Wahlen durchgeführt werentgegen. Bedauerlich ist, dass sich die den, um neue Gesetze zu schaffen und
internationale Gemeinschaft in dieser diese in die Tat umzusetzen.
Frage uneins ist. In Brüssel herrscht eine
Gleichzeitig müsste die Weltgemegeradezu gefährliche Ratlosigkeit, was inschaft ihre wirtschaftliche Hilfe mit
dringende Schritte, mindestens zur Be- genauer Kontrolle bei der Verteilung
ruhigung der gegenwärtigen Situation in Gang setzen. Bosnien-Herzegowiin Bosnien, betrifft. So könnte über ei- na liegt nicht irgendwo weit entfernt in
nen Marshall-Plan für das geschundene Asien oder Afrika, sondern in der Mitte
Land nachgedacht werden. Dann müs- Europas, innerhalb der Europäischen
ste ein neues Dayton organisiert wer- Union. Daher kann alles, was in dieden, und diesmal nicht in einer ameri- sem Staat vor sich geht, nicht ohne Folkanischen Militärbasis, sondern in der gen für die Nachbarländer und Europa
Hauptstadt Sarajewo, und zwar mit bleiben.
POGREBNO ASANOVIĆ (0-24h)
www.asanovic.de
BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu. Prijevoz pokojnika autom ili avionom, brzo i povoljno.
DÜSSELDORF 0211 545 84 998
BERLIN 0306 27 29 867
NÜRNBERG 0911 43 00 688
NIZOZEMSKA 0031 62 36 28 951
AUSTRIJA 0043 699 17065969
36
ožujak 2014.
CroExpress
ožujak 2014.
FANTASTIČNI IVICA KOSTELIĆ OSVOJIO SREBRO NA ZIMSKIM OLIMPIJSKIM IGRAMA U SOČIJU
Ivica Kostelić – „profesor“, brat legendarne Janice Kostelić, osvojio je srebrnu
medalju u superkombinaciji na Zimskim olimpijskim igrama u Sočiju. Ovaj
veliki uspjeh ne samo hrvatskog skijanja
nego i hrvatskog sporta uopće može biti
samo na čast svakome Hrvatu. Nakon
što je ostvario lošiji rezultat u spustu,
Ivica je sve nadoknadio u slalomskom
dijelu kombiniranog skijanja i time se
dokopao srebra. Jedini bolji od njega bio
je olimpijski pobjednik švicarac Sandro
Viletta dok je nešto lošiji bio brončani talijan Christof Innerhofer. Branitelj naslova Miller nije imao šanse, a Ligety je bio još sporiji. Slalomsku vožnju
je postavio Ivičin otac Ante Kostelić što
TOPAS CUP 2014.
U STUTTGARTU
se smatralo velikom prednošću za Ivicu. Ivica je očekivao zlatnu medalju,
što je i kasnije i sam rekao, ali nitko mu
neće zamjeriti na ovom izvrsnom rezultatu. Kako je vrijeme odmicalo Ivica je
shvatio veličinu svoga uspjeha: postigao
je ono što nitko do sada nije na Zimskim olimpijskim igrama - četiri srebrne medalje. Obitelj Kostelić je ovime
došla do svoje desete olimpijske medalje. Ne smijemo zaboraviti i našega Natka Zrnčića-Dima koji je osvojio deseto
mjesto što je njegov najbolji olimpijski
plasman, a da je bio malo bolji u spustu
mogao se popeti na prvih pet mjesta.
Ivici Kosteliću je čestitao premijer
Zoran Milanović, te hrvatski predsjed-
ivica.kostelic.hr
Deseta medalja
za obitelj Kostelić
ne. Ekipe su bile izjednačene tako da
je kvaliteta natjecanja bila na zavidnoj
razini, brojni posjetioci mogli su uživati u izvrsnom nogometnom spektaklu.
A rezultatske napetosti i majstorija nadahnutih pojedinaca nije nedostajalo. Prvi dan turnira protekao je u razigravanju po grupama. Iz svake grupe su
po dvije najbolje plasirane ekipe osigurale svoje mjesto među 16 najboljih.
POGREBNO PAVIĆ
37
Želja mi je zaigrati za Hrvatsku
Piše:
Stjepan Starčević
nik Ivo Josipović s lijepom porukom:
„Srdačno Vam čestitam na srebrnoj
olimpijskoj medalji, osvojenoj u superkombinaciji – ukupno Vašem četvrtom
olimpijskom odličju. Radujem se sa
svim hrvatskim građanima ovom izvanrednom uspjehu. Vaša medalja ujedno
znači nastavak niza uspjeha hrvatskog
skijanja, na koje smo ponosni, te jednako tako predstavlja sjajnu afirmaciju
naše domovine. Uz to, ovim rezultatom
dali ste izvrstan primjer mlađim skijašima i sportašima kako se ustrajnim i
predanim radom, požrtvovnošću i optimizmom postižu najviši dometi“.
Marijana Katalinić
Trofej majstorima iz Čitluka
U organizaciji Cafe-a Topas i NK
Croatia Stuttgart već treću godinu zaredom održan je u Stuttgartu veliki dvoranski turnir u malom nogometu pod
nazivom Topas Cup. Da je ovaj događaj
prerastao lokalne okvire svjedoči činjenica da je od 32 prijavljene ekipe nastupilo četiri momčadi iz Münchena, dvije iz Karlsruhea, dvije su ekipe došle iz
Švicarske te čak pet sastava iz domovi-
MARJAN MARKIĆ
CroExpress
Drugi dan natjecanja igralo se po sistemu eliminacije, do kraja su došle četiri ekipe koje su pokazale najviše od igre.
U vrlo borbenim i rezultatski tijesnim polufinalnim i finalnim utakmicama titulu najboljih zasluženo su izborili igrači Topas-a, inače nogometaši
MNK Brotnjo iz Čitluka.
U odlučujućem dvoboju su svladali
ekipu Dice Dalmacije Stuttgart, koja je
BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu.ZA KOMPLETNE POGREBNE USLUGE (0-24h)
također bila sastavljena od igrača iz domovine iz MNK Vrgorac. Treće mjesto zauzela je momčad CroBoys Stuttgart, pobijedivši istoimenu ekipu iz
Karlsruhea.
Za najboljeg igrača izabran je Mirko
Hrkač iz pobjedničke ekipe, a najbolji
strijelac bio je Mario Pavković iz Croboysa Karlsruhe. Zvonimir Bošnjak
FRANKFURT 069 428 922 48
MÜNCHEN 089 12 03 44 66
STUTTGART 0711 740 99 215
FRANCUSKA 0033 671 848449
ŠVICARSKA 0041 76 2107139
MOBIL: 0175 976 71 56
Visoki i zgodan mladić Marjan Markić iz Eisenstadta od svoje četvrte godine života voli da zabija golove. Ljubav
prema lopti usadio mu je otac koji je također igrao nogomet u nižerazrednom
klubu. Marjan je rođen 1990. godine
u Brčkom, a u Austriju u Eisenstadt je
zbog rata u domovini došao s roditeljima još kao dvogodišnjak. Prošle godine
je Marjan proglašen najboljim igračem
u 4. Austrijskoj nogometnoj ligi, i najboljim strijelcem s postignutih 28 golova u 28 utakmica. Dobra igra i golovi
privukli su pažnju velikih klubova. Bio
je na probi u Linzu, ali je ipak prešao u
SC/ESV Parndorf, gdje je nastavio s
dobrim igrama i davanjem golova. Trenutno igra u 2. Austrijskoj nogometnoj
ligi i vjeruje da će dobrim igrama privući
pažnju klubova iz prve austrijske ili njemačke lige. Marjan se rado odazvao pozivu za razgovor za naš list.
Kako si se snašao u novom klubu?
Početak sezone je krenuo iznad mojih očekivanja. U klubu su me jako dobro prihvatili. Trenutno sam drugi
strijelac lige. Raduje me da sam tu, vjerujem da je ovo moja odskočna daska
za još veći klub.
Je li se lakše probiti do udarne
momčadi kao napadač ili kao odbrambeni igrač?
Mislim da je nama ofenzivnim igračima lakše. Naše se greške lakše opraštaju. Mediji više pišu o napadačima, što je
i razumljivo jer je nogomet sport koji se
igra zbog golova. Napadači su više traženi i njihova se igra više prati.
Imaš li vremena za sebe, za izlaske
i djevojke?
Imam djevojku i za nju uvijek nađem vremena. Inače sam potpuno koncentriran na nogomet. Nogomet igram
jer ga volim, ne zbog slave i novca. Sretan sam u klubu, atmosfera je dobra. Još
uvijek živim kod roditelja. Tu mi je najbolje. Majka, otac i sestra me prate na
svaku utakmicu, brat također igra nogomet. Kad sam na pripremama onda
sam odvojen od obitelji. To mi teško
pada jer sam navikao na punu kuću.
Koji tip igrača ti se najviše sviđa?
Najviše sam volio gledati Ronalda,
dok je još igrao. Trenutno mi se najviše
sviđa Modrić, a kao napadač najbolji je
Mandžukić. On je baš kompletan igrač.
Mislim da pravi napadač mora biti prgav i spreman na sve ako želi da postigne pogodak. Volim davati golove, ali
uspjeh cijele ekipe je ipak najvažniji.
Planovi za budućnost?
Volio bih u ovoj sezoni zabiti dvadeset golova, pola sam već postigao. I zaigrati u prvoj austrijskoj ili njemačkoj
ligi. Naravno, rado bih igrao i za drugu i Bosnu i Hercegovinu. Godišnje uspi- ali ako bih dobio poziv od Austrijskog
njemačku ligu, jer je to najbolja druga jem provesti u domovini jedan do dva nogometnog saveza, tada bih dobro razliga na svijetu. Rado idem u Hrvatsku tjedna. Želja mi je zaigrati za Hrvatsku, mislio, jer se tako nešto ne odbija lako.
POGREBNO ASANOVIĆ (0-24h)
www.asanovic.de
BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu. Prijevoz pokojnika autom ili avionom, brzo i povoljno.
DÜSSELDORF 0211 545 84 998
BERLIN 0306 27 29 867
NÜRNBERG 0911 43 00 688
NIZOZEMSKA 0031 62 36 28 951
AUSTRIJA 0043 699 17065969
38
ožujak 2014.
CroExpress
ožujak 2014.
CroExpress
39
RAZGOVOR S GIBONNIJEM UOČI VELIKE TURNEJE – “20TH CENTURY MAN” TOUR NJEMAČKA/NIZOZEMSKA, OŽUJAK 2014.
Inspiraciju nalazim u životu
G
Piše:
Marijana Katalinić
ibonni, umjetnik i pustolov, tvrdoglavo ide po svome
i ostavlja iza sebe mnoštvo lijepih uspomena. Svojim pjesmama razveseljava i rastužuje mnogobrojne slušatelje, dirajući ih u srca.
Gibonni u ožujku dolazi u Njemačku
na svoju turneju „20th Century man“
(što bi značilo „Čovjek dvadesetog stoljeća“). Donosimo vam intervju sa Splićaninom Zlatanom Stipišićem – Gibonijem, hrvatskim glazbenikom koji je
bio jedan od osnivača i prvi pjevač splitskog heavy metal sastava “Osmi putnik”,
te bivši pjevač bosanskohercegovačkog
sastava “Divlje jagode”, a najpoznatiji je
po svojoj samostalnoj kantautorskoj karijeri. Najpoznatiji albumi su mu: ‘Judi,
zviri i beštimje’, ‘Mirakul’, ‘Unca fibre’ i
‘Toleranca’, a sa svojih 37 Porina je najnagrađivaniji hrvatski izvođač.
Došlo je vrijeme Gibonnija, moglo
bi se tako reći. Zapravo točnije bi bilo
reći da postaješ planetarno popularan
pjevač kojeg sve više ljudi sluša diljem
svijeta, a brojni svjetski mediji izvještavaju o tvojim nastupima. Kako se
nosiš s ovolikom slavom? Je li istina da
ona promijeni čovjeka?
Mislim da te slava ne može promijeniti ako ti je uspjeh došao prirodnim
putem, a ne preko noći. Nikad nisam
svoju popularnost doživljavao kao priliku da promoviram sebe već kao priliku da promoviram svoju kreativnost
i talent mojih suradnika. Popularnost
vam je kao izlog u kojeg možete staviti
na primjer svoj vrhunski pršut, a ne da
mesar sebe drži u izlogu. Mislim da je
to stvar koju veliki broj popularnih ljudi nažalost nije razumio, pa promoviraju svoj lik umjesto svoga djela.
Tvoj zadnji album „20th Century
Man“ je odlično primljen u cijelom
svijetu, a istoimena turneja za 2014.
g. je u punom zamahu. Nama je vrlo
zanimljiv ovaj dio u Njemačkoj, možeš li nam ukratko opisati što će događati i što Hrvati u Njemačkoj mogu
očekivati? Tko je sve u ekipi s tobom?
Moja ekipa je jedna mala reprezentacija ljudi koji dolaze iz svih krajeva Hrvatske. To su ljudi s velikim iskustvom i
POGREBNO PAVIĆ
BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu.ZA KOMPLETNE POGREBNE USLUGE (0-24h)
mislim da s njima mogu podijeliti bilo
koju pozornicu na svijetu, a da budem
ponosan na njih. Vi i sami znate koliko su ljudi kao Mario Mandžukić, Ivica Olić ili Luka Modrić doprinijeli ugledu Hrvata u Njemačkoj, bez obzira što
nose dres Bayerna ili Wolfsburga. Mislim da je tako u svakom zanimanju.
Ako vrhunski radiš svoj posao ugradio
si svoj kamenčić u jednu veliku i pozitivnu sliku. Svi smo pozvani da radimo
dobro i najbolje sto možemo. Moji njemački prijatelji, promotori, svjedoče da
se moja glazba i na engleskom i na hrvatskom jeziku dopada i njemačkoj publici. Duboko vjerujem da je to dobar
signal za sve nas. Veliki mi je kompliment kad Nijemci kažu da ne razumiju jezik, ali razumiju emociju i kvalitetu.
Ove predivne riječi se pripisuju tebi:
“Moj životni stav je kao kompas, s orijentacijom na Vjeru, Obitelj, rodnu
grudu.“ Mnogi Hrvati će te sigurno
doći slušati u Njemačkoj u ožujku, što
im možeš poručiti s obzirom na žudnju
koju sigurno osjećaju prema domovini?
Od 1988. do 1990. sam živio u AuFRANKFURT 069 428 922 48
MÜNCHEN 089 12 03 44 66
STUTTGART 0711 740 99 215
FRANCUSKA 0033 671 848449
ŠVICARSKA 0041 76 2107139
MOBIL: 0175 976 71 56
gsburgu i Berlinu. I jako dobro znam
što je nostalgija. Odlično razumijem
naše ljude koji žive tisućama kilometara od svoje domovine. Znam da svijet
poznaje ljepotu naše zemlje i vještinu
naših sportaša, a to po mom mišljenju nije dovoljno. Mi moramo prezentirati i našu kulturu, kreativnost. I pojedine stvarno vrhunske proizvode. Na
njemačkoj turneji svirat ću najljepše pjesme koje sam napisao na materinjem jeziku, a ujedno i neke od najboljih na
engleskom jeziku koje je njemačka publika uspjela upoznati kroz svoje medije. Jako bi me veselilo da dođu naši ljudi
i da povedu svoje njemačke prijatelje, jer
je ovo program kojeg mogu razumjeti i
zavoljeti.
Brojni uspjesi su iza tebe, a kako se
čini još veći te tek čekaju. Puno napisanih pjesama je iza tebe, ali nove tek
treba napisati. Gdje pronalaziš inspiraciju za svoje pjesme, postoji li možda neko omiljeno mjesto za pisanje?
Inspiraciju nalazim u životu, svome i
ljudi koji me okružuju. Sebi ostavljam
slobodu da stvarnim likovima promijenim imena, ali sve situacije su stvarne. Iz
toga razloga se mnogo ljudi i prepozna
u mojim pjesmama. Uvijek pokušavam
skladati pjesme u nekim mirnijim sredinama , na skrovitim mjestima, selima
u dalmatinskoj Zagori ili malim mjestima na otocima. Moram se distancirati
od velegradske gužve, da bih našao svoj
mir i mogao pisati.
Nastupajući na koncertima diljem
svijeta na neki način predstavljaš i
promoviraš Lijepu našu. Koje bi to
tvoje pjesme bile za tebe najbolje promotorice Hrvatske u inozemstvu?
Nijemci su uvijek najbolje reagirali na moju pjesmu Oprosti ili na Libar.
Iako sad imam i pjesama na engleskom
kao sto su Hey Crow, Broken Finger
ili 20th Century Man koje su se vrtjele i po njemačkim medijima. Recimo na
M1, Antenna München…
Kao humanitarac i ambasador dobre volje UNICEF-a radiš na brojnim
humanitarnim projektima, te tako sigurno upoznaješ tužne životne priče raznih ljudi. Ni Hrvatima nije lako
u ovim danima nesigurnosti, nezaposlenosti i siromaštva. Što možeš njima poručiti, kako se nositi u teškim
vremenima? Što ti činiš kad ti je teško?
Nedostaje nam više sloge i solidarnosti. Svi možemo činiti više jedni za druge. Ovaj narod je opstao kroz dvije tisuće godina ne zbog nekih mudrih ili
važnih odluka koje su donosili moćnici, nego zato što su ljudi bili složni i plemeniti jedni prema drugima. Ne smijemo nikad dignuti ruke i odustati jedni
od drugih.
POGREBNO ASANOVIĆ (0-24h)
www.asanovic.de
BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu. Prijevoz pokojnika autom ili avionom, brzo i povoljno.
DÜSSELDORF 0211 545 84 998
BERLIN 0306 27 29 867
NÜRNBERG 0911 43 00 688
NIZOZEMSKA 0031 62 36 28 951
AUSTRIJA 0043 699 17065969
40
ožujak 2014.
CroExpress
ožujak 2014.
CroExpress
„UNTERWEGS MIT ELSA“ ĆE BITI PREMIJERNO PRIKAZAN 7. OŽUJKA
U 20.15 SATI NA NJEMAČKOJ TV POSTOJI DAS ERSTE
U filmu glumim simpatičnog
voditelja turističke agencije
A
Piše:
Ružica Tadić Tomaz
lain Blažević, Hrvat koji je
rođen (1970.) i odrastao
u Njemačkoj (Hessenu), a
školovao za glumca u New
Yorku, jedan je od rijetkih glumaca
koji može svoj uloge odigrati na njemačkom, hrvatskom i engleskom jeziku. Širokoj publici poznat je ponajviše po sljedećim filmovima: Sve će biti
dobro (2008), Happy! (2011) i Unterwegs mit Elsa (2013). Povod za razgovor je film Unterwegs mit Elsa, koji
je na dobrom putu da osvoji njemačku publiku, a snimljen je na našem lijepom Jadranu.
U filmu „Unterwegs mit Elsa“ glumite simpatičnog voditelja turističke
agencije Stipu Barića. Kako je došlo
do suradnje između Vas i redateljice
Bettina Woernle? Kako ste se snašli
kao voditelj agencije?
Unatoč činjenici da se moj agent nalazi u Berlinu, suradnja se ostvarila preko hrvatskog filmskog suradnika, koji
me je predložio za ovu ulogu. Slijedio
je uobičajeni casting proces i sastanak s
Bettinom. Nisam trebao posebnu pripremu kako bih utjelovio tu karakternu crtu. Kad uočimo gosta koji nam se
sa žarkom znatiželjom približi i sve ga
zanima o Lijepoj našoj onda smo više
nego susretljivi ukazati mu na ljepote
i povijest naše domovine. Mislim da će
to svaki naš čovjek potvrditi.
Čija je ideja da se film snima u Hrvatskoj? I gdje se sve film snimao?
Od samog starta scenarij je svoju
radnju oslanjao na Jadransku obalu. Svi znamo da već desetljećima turisti iz cijeloga svijeta, a pogotovo oni iz
njemačkoga govorenoga područja posjećuju Hrvatsku, slika na filmskom
platnu će im biti ne samo poznata već
i pobuditi sjećanja na (nadajmo se) lijepo provedene dane odmora. Snimali
smo u Kvarneru i Istri (Lovran, Opatija, Rovinj, Pula...)
Kako su mještani prihvatili njemačku filmsku ekipu?
Ja sam snimao već nekoliko puta u
toj regiji, i ovom prigodom moram zahvaliti mještanima cijele Istre i Kvarne-
BESTATTUNGEN KRIŽANČIĆ
Unterwegs mit Elsa“
ist eine Produktion
der Rowboat Film- und
Fernsehproduktion
im Auftrag der ARD
Degeto für Das Erste.
Od 1899. u Wuppertalu -24 sata na usluzi
Više od 50. godina iskustva kod prijevoza pokojnika autom ili avionom za države
bivše Jugoslavije, i za sve ostale države. Nudimo sljedeće usluge: sređujemo kompletne papire za prijevoz pokojnika, pomažemo kod sređivanja mirovine, socijalnih i drugih osiguranja... Kod smrtnog slučaja u kući, staračkom domu, vršimo prijevoz u vlastitu klimatiziranu mrtvačnicu. Obavljamo pogrebe usluge diljem Njemačke.
KONTAKT:
Edith-Stein-Str. 43
42329 Wuppertal
e-mail: [email protected]
www.bestattungen-krizancic.de
Mobil: 0173 - 533 78 66
Tel.: 0202 - 73 05 40
POGREBNO (0-24h)
ASANOVIĆ
POGREBNO PAVIĆ
ra. Toliko su ljubazni i susretljivi da se
ponekad zapitaš ‚zašto‘? :)
Film „Unterwegs mit Elsa“ će biti
premijerno prikazan 7. ožujka na njemačkoj TV postoji Das Erste? Što mislite kako će film prihvatiti gledatelji u
Njemačkoj?
Tematika filma je obrađena na šarmantan način. - ‚Šaka suza, vrića smija‘ kako bih Oliver rekao. Uz dinamičnu radnju koja nas vodi iz Münchena,
preko Austrije do Hrvatske gdje nas
čeka prekrasna panorama Jadranske
obale... Zabavna i ugodna večer pred
TV ekranima je zajamčena.
Što Vas je zapravo potaknulo da
odaberete glumu kao svoji životni
poziv? Da li se može živjeti od toga?
Od malih nogu sam bio očaran filmovima. Studirao sam na prestižnoj
školi glume „Lee Starsberg Institute‘ u New Yorku. To nije bilo moguće bez odricanja i hrabrosti... tako da
je ‚poziv‘ prava riječ. Težak je to posao
u smislu financijske stabilnosti, i uvijek gledate u neizvjesnu budućnost.
No, ja se ne mogu požaliti. Pogotovo u proteklih nekoliko godina sam
imao priliku surađivati na projektima diljem Europe. Prošle godine sam
odradio globalnu kampanju (reklamni
spot) za Old Spice, koji je imao premijeru pred gotovo 130 mil. gledatelja na američkim ekranima za vrijeme
Super-bowla.
Koja Vam je do sada najdraža uloga i zašto?
Pa, ja sam romantičar u duši. Tako
da mi je najnoviji izazov (nova ljubav).
Upravo sam se vratio iz Moskve gdje
sam utjelovio CIA Agenta u glavnoj
ulozi Int. produkciji „The Sniffer“. To
je bilo izuzetno iskustvo. No, pitajte
me za godinu dana... bit će nova priča. Svaka uloga je kao putovanje, i svaka nosi svoje uspomene tako da je go-
Tematika filma je obrađena na šarmantan način‘Šaka suza, vrića smija‘ kako bih Oliver rekao.
Dinamična radnja vodi nas iz Münchena, preko
Austrije do prelijepe hrvatske obale...
tovo nemoguće istaknuti jednu.
Gdje nalazite inspiraciju za svoja
književna djela? I na kojim sve jezicima pišete?
U Americi sam nekoliko godina radio kao ‚Ghost writer‘ u Studio sistemu, engleski mi je najprirodniji i najjednostavniji jezik za pisati. 2005.
godine sam napisao scenarij na njemačkom jeziku, za to sam nagrađen
posebnim priznanjem ‚Deutscher
Drehbuch-Förderpreis‘. Inspiraciju
crpim direktno iz svakodnevnoga života. Promatram ljude oko sebe, zanimaju me njihove brige, nade, razgovori, privlače me međuljudski odnosi i
u njima nastojim pronaći dozu humora i melankolije.
I za kraj pitanje koje bi moglo zanimati ženski dio čitatelja. Je li Alain Blažević slobodan?
Slobodan, slobodan! Samo nedaj
Bože da ovo pročita moja supruga. :)
Guramo osmu godinu braka... a moram priznati (ono dalmatinski) dosad kariola i nije bila teška. Sad, ne
znam da li tu ulogu igra neka vrsta
‚Stockholmskog sindroma‘ ali me je
uvjerila da sam sretan. Srdačan pozdrav svim vašim čitateljima. Prijatelji, drži te se !
BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN,
ZA KOMPLETNE POGREBNE USLUGE (0-24h)
BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN.
Posjedujemo kompletnu opremu.
Prijevoz pokojnika autom ili avionom, brzo i povoljno.
FRANKFURT
069 428 922 48
MÜNCHEN
089 12 03 44 66
STUTTGART
0711 740 99 215
FRANCUSKA
0033 671 848449
ŠVICARSKA
0041 76 2107139
DÜSSELDORF 0211 545 84 998
BERLIN 0306 27 29 867
NÜRNBERG 0911 43 00 688
NIZOZEMSKA 0031 62 36 28 951
AUSTRIJA 0043 699 17065969
www.asanovic.de
MOBIL: 0175 976 71 56
Najbolje mjesto za oglašavanje
10. godinu
i sretnu Novu 20
Jahr 2010.
goslovljen Božić
ein gutes neues
Želimo svima bla
ihnachtsfest und
We
hes
fro
ein
www
nschen Ihnen
Wir wü
.cro-express.com
s.com
www.cro-expres
MJESEČNIK ZA ISELJE
NE HRVATE
ISELJENE
MJESEČNIK ZA
HANNOVER
. Broj 1
prosinac 2009
HANNOVER
NAKON ŠTO JE PAPA
SAZVAO MEĐUGORSKU
KOMISIJU - REPORTERI
CROEXPRESSA U
SVETIŠTU KRALJICE MIRA
HRVATE
travanj 2010. Broj
BUKAL
HAMBURG
POGREBNO PODUZEĆE
MÜNCHEN
089/ 48 00 47 65
0173/ 566 43 10
www.bukal.de
na
Kardinal Bozanićetnici
četrdesetoj oblj gu
misije u Hambur
str. 8. -10.
Ć
SANJA JOVANOVI
ijeh
Draži mi je osm
svih
moje majke od
6.-7.
zlatnih medalja
str.
ZVONKO BUŠIĆ
Hodočasnici: Ovo je
ila samveliki korak
:B
anj
do pr
Vic
izk
na
a Gosp
toina ukazanja
SPORT
bolesna, ali
ne smatram 150 vrsta
šću nego hrvatskih
Turnir u Essenu
u čast Dražena
Petrovića str. 34. -36.
HRVATSKI VINAR
U NJEMAČKOJ I
str. 4. -7.
4
Kontakt:
Isernhagener Str. 6
30161 Hannover
Tel +49 (0) 511 – 33
6 46 87
Fax +49 (0) 511 – 35
3 01 78
marinastojak@
gmail.com
Mobile:
+49 (0) 172 – 515
23 27
41
42
ožujak 2014.
CroExpress
ožujak 2014.
CroExpress
43
PREMINUO dr. ADALBERT REBIĆ
Poznati hrvatski teolog,
svećenik Adalbert Rebić
umro je u četvrtak, 20. veljače u 78. godini u 50. godini svećeništva u svećeničkom domu u Zagrebu.
Rebić je bio jedan od najvećih stručnjaka za Bibliju. Do
umirovljenja 2005. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu predavao je
biblijske znanosti i orijentalne jezike. U vrijeme Domovinskog rata bio je predstojnik Vladinog ureda za
izbjeglice, a 1995. ministar za humanitarna pitanja. Rođen je 1937. u Klenovcu Humskom. Pučku školu pohađao je u rodnome mjestu od 1944. do 1948., a
Klasičnu gimnaziju u Zagrebu od 1948.-1956. godine. Filozofsko-teološki studij
pohađao je u Zagrebu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu i završio u Rimu
na Papinskome sveučilištu Gregoriana. Od 1960. do 1965. bio je pitomac Papinskog Zavoda Germanicum-Hungaricum. Za svećenika Zagrebačke nadbiskupije zaredio ga je münchenski nadbiskup kardinal Julius August Döfner, u crkvi Sv.
Ignacija u Rimu, 10. listopada 1964. Mladu misu je slavio 11. listopada 1964. u
Hrvatskoj crkvi svetog Jeronima u Rimu. Propovjednik na mladoj misi bio je tadašnji pomoćni zagrebački biskup Franjo Kuharić, (kasnije nadbiskup metropolit, kardinal). O Rebićevom životu i vladanju u Germanicumu njegov rektor Zavoda se pismeno izrazio s velikim pohvalama. U Zavodu sv. Jeronima Rebić je
boravio 1965.-1969. Studirao je teologiju na Gregoriani i biblijske znanosti na
Papinskom biblijskom institutu. Dok je bio u Zavodu sv. Jeronima pastoralno
je subotom i nedjeljom djelovao na rimskim župama. Na Biblijskom institutu je
magistrirao 31. listopada 1967. Doktorirao je biblijsku teologiju na bogoslovnome fakultetu Gregorijanskoga sveučilišta 3. ožujka 1969. Naslov doktorske radnje: Das Auftreten und die Pund Tradition. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu bio je profesor biblijskih znanosti, orijentalnih jezika
(hebrejski, aramejski, sirijski i arapski) i biblijske arheologije od 1968. do 2007.
Predavao je i Đakovačkoj teologiji (Danas Katolički bogoslovni fakultet). U izdavačkoj kući Kršćanska sadašnjost bio je urednik biblijskih izdanja i njezin direktor od 1968. do 2009. godine. Kao lektor hrvatskog prijevoda Jeremije proroka,
knjige Tužaljki i Ezekijela proroka, sudjelovao je u prijevodu Biblije na hrvatski
jezik u izdanju izdavačke kuće “Stvarnost” 1968. godine. Bio je urednik izdanja
“Jeruzalemske Biblije” (KS, 1994.) u kojem je s francuskog jezika preveo uvode u
pojedine biblijske knjige Staroga zavjeta te tumačenja i komentare uz pojedine biblijske tekstove, a zaslužan je i za izdanje “Biblijskog priručnika” i prijevod s francuskog “Ekumenskog prijevoda Biblije”. Kao urednik zaslužan je za izdanje “Općeg religijskog leksikona”. U svom plodonosnom radu objavio je 28 djela te oko
400 članaka u raznim domaćim i inozemnim časopisima. (croex)
VECHTA – MÜNSTER (WESTFALEN)
NJEMAČKI POMOĆNI BISKUP POKOPAN
NA GRADSKOM GROBLJU UMJESTO U
BISKUPSKU GROBNICU U KATEDRALI
U 87.-oj godini života preminuo je umirovljeni pomoćni biskup Njemačke biskupije Münster (savezna pokrajina Sjeverna Rajna – Westfalija) mons. Max Georg von Twickel, takozvani „Biskup na biciklu“. Na krizme je dolazio biciklom, a na pak tregeru je bio biskupski
štap. Rođen je 22. kolovoza 1926. godine u Havixbecku. Za svećenika je zaređen
6. kolovoza 1952. godine. Početkom 1973. godine imenovan je pomoćnim biskupom biskupije Münster. Umirovljen je 2001. godine. Po vlastitoj želji nije želio biti
pokopan u biskupsku grobnicu u katedrali Sv. Pavla u Münsteru, nego je pokopan 7. prosinca na gradskom groblju Vechta. Također po vlastitoj želji tražio je da
se umjesto vijenaca, cvijeća i svijeća uplati dobrovoljni prilog na Caritasov socijalni fond koji nosi njegovo ime, a kojeg je on još za života i osnovao. Dao nam dragi Bog u skoroj budućnosti još ovakvih divnih biskupa, primjera i duhovnih pastira. (Francisko Pavljuk)
POGREBNO PAVIĆ
Blaženi Alojzije Stepinac uskoro postaje svetac
Upravo na 54. obljetnicu smrti blaženog Alojzija Stepinca iz Vatikana stigla je
vijest kako će blaženi Alojzije Stepinac uskoro postati svetim. Ovu je vijest objavio prefekt Kongregacije za kauze svetih, kardinal Angelo Amato tijekom mise u
crkvi svetog Jeronima u Rimu. Zahvaljujući nalazima nadležne liječničke komisije postupak kanonizacije bi uskoro mogao biti završen. Glavni poticaj završetku
kanonizacije su trenutno objavljeni nalazi koji potvrđuju čudesno ozdravljenje po
zagovoru Stepinca. Nakon nalaza, kardinalska komisija bi trebala potvrditi nadnaravnost ozdravljenja, kao i Kongregacija za kauzu svetaca. Potom će blaženog
kardinala Stepinca papa proglasiti svetim. (mk)
IN MEMORIAM
ANTUN SUČIĆ - TONI
Krajem srpnja protekle godine izgubio je
Esslingen još jednog vrijednog člana svoje zajednice, naime zauvijek ju je
napustio Antun Sučić
- Toni. Toni je bio jedan od osnivača Hrvatske kulturne zajednice u
Esslingenu, njen dugogodišnji predsjednik i do
svog bolnog kraja vjerni član. Starije generacije će se zasigurno sjetiti,
čestitog, mirnog, samozatajnog i pobožnog člana zajednice, a mlađima
je nužno reći i iz razloga
da se ne zaboravi, kolika je dragocjenost imati
takvu osobu u svojoj sredini i koliko je vrijedno
doživjeti takve osobe poput Tonija.
Uvijek spreman pomoći, čovjek od malo riječi ali puna srca dobrote. Njegova čvrsta vjera u Boga zasigurno mu je pomogla tako dugo izdržati opaku bolest,
bez jadanja. Koliko je bio odan svojoj vjeri i obitelji toliko je volio i svoju Hrvatsku, pomogao joj, pogotovo onda kada je bilo najteže.
Bio je među prvima 90-ih kada je bilo biti ili ne biti. Sanitetski materijal, vozila
hitne pomoći, opremu za komunikaciju, odjeću, obuću, hranu, novčanu pomoć,
organizirao je ili osobno uručio na bezbrojna mjesta u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Njegovo nesebično zalaganje i neumorna volja za pomoć ostavila je neizbrisiv trag. Sam bi nevoljko sve to spominjao jer je bio čovjek od djela, a ne od riječi. Premda je od njegove smrti prošlo već nekoliko mjeseci, članovi Hrvatske
zajednice iz Esslingena još uvijek ga često spominju jer ga ne žele zaboraviti, jer je
zaslužio, jer smo mu dužni reći još jedno veliko hvala.
Posljednja želja Antuna Sučića – Tonija bila je da ga se otprati u rodno selo, u
rodnu Vrbanju, da ga pokrije plodna gruda Hrvatska koju je toliko volio.
Ostavio je Toni ne samo prazno mjesto u crkvi, ostavio je prazninu u srcima
svih onih koji su ga poznavali i cijenili.
Pokoj mu vječni želi cijela zajednica Hrvata iz Esslingena i neka ga dragi Bog
nagradi za svu njegovu dobrotu. (D. Riedel/V. Kešinović, Hrvatska kulturna zajednica Esslingen e. V.)
BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu.ZA KOMPLETNE POGREBNE USLUGE (0-24h)
FRANKFURT 069 428 922 48
MÜNCHEN 089 12 03 44 66
STUTTGART 0711 740 99 215
FRANCUSKA 0033 671 848449
ŠVICARSKA 0041 76 2107139
MOBIL: 0175 976 71 56
Energetsko certificiranje
Piše: praksi znači devedeset devet posto staMarijana Katalinić nova. Od obaveze energetskog certificiranja izuzeti su jedino objekti manji od
I dok građani RH muku muče s teš- 50 m2 tipa kiosci, garaže, radionice i sličkom financijskom situacijom, velikom no, te poljoprivredni objekti, industrijski
nezaposlenošću, socijalnim problemi- objekti, vjerski objekti i zgrade za privrema i drugim materijalnim poteškoća- menu uporabu.
ma, na velika vrata dolaze novine iz euKod oglašavanja, vlasnik nekretniropskog zakonodavstva koje i Hrvatska ne kao i agencija, dužni su u oglasu za
mora primijeniti kao punopravna člani- prodaju, koji se objavljuje u medijima,
ca Europske unije.
naznačiti energetski razred nekretnine.
Energetsko certificiranje, tj. izrada Nedovršene zgrade se mogu prodavati
energetskog certifikata kod ovlaštene bez certifikata, ali ga novi vlasnik mora
osobe je propisano kao obaveza u no- izraditi nakon dovršetka zgrade a prije
vom Zakonu o gradnji. Od 01. siječnja ishođenja uporabne dozvole.
Na ruševine se ovaj zakon ne odno2014.g. kod prodaje nekretnina obaveza je svakog vlasnika svakom potenci- si. Zanimljivo je da je sredinom siječnja
jalnom kupcu predočiti energetski cer- ove godine u Ministarstvu graditeljstva
tifikat, a obveznici su sve stambene i i prostornog uređenja evidentirano oko
poslovne zgrade veće od 50 m2 (kuća se 17.500 certifikata, dok ih je krajem
smatra zgradom), tj. svi koji se nalaze u 2010. godine bilo izdano svega 60. Pristanovima, bez obzira na njihovu veliči- bavljanje energetskog certifikata zgrade
nu, ako je zgrada u kojoj se nalazi stan odnosno samostalne uporabne cjeline
veća od 50 m2 korisne površine, a to u zgrade nije uvjet za ovjeru kupoprodaj-
nog ugovora kod javnog bilježnika niti
za upis nekretnine u zemljišnu knjigu.
Ukoliko ste kuću, stan tj. zgradu odlučili pokloniti nekome u tom slučaju ne
trebate imati certifikat.
Ministrica Anka Mrak Taritaš je najavila da će se obaveza energetskog certificiranja proširiti i na iznajmljivanje, najam ili leasing i to od 01. siječnja 2016.
g. Dakle, sve ono što vrijedi sada za prodaju nekretnina vrijedit će za dvije godine i za iznajmljivanje, najam ili leasing, a
ova obaveza se jednako primjenjuje i na
oglašavanje u medijima. Ova odgoda od
dvije godine je slaba utjeha za građane
s obzirom na financijsku situaciju u kojoj se nalaze.
Novčane kazne u slučaju ne predočavanja certifikata potencijalnim kupcima iznose od 5.000 do 10.000 za fizičke osobe te 15.000 do 30.000 za pravne
osobe. Što se tiče cijena izrade energetskih certifikata Ministarstvo je odredilo maksimalnu cijenu za sve objek-
te, za stan je to primjerice 2.700 kuna,
dok minimalna ovisi o tržištu. Preporuka građanima je da certificiraju cijele stambene zgrade jer je to jeftinije od
pojedinačnog certificiranja stanova. Nakon obveze energetskog certificiranja
nekretnina vlasnike kuća, stanova i drugih objekata uskoro bi mogla pogoditi
još jedna obveza.
Kako je najavila ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak
Taritaš, vrlo brzo doći će vrijeme da će
nekretnine morati imati i certifikat koji
će pokazivati koliko naša nekretnina ispušta ugljikova dioksida u atmosferu.
Točno informacije o datumu uvođenja
ove obveze još nisu poznate, ali građane se već sada priprema na tu buduću
obavezu.
Čeka se nova smjernica EU koja će
propisati certificiranje ugljičnog otiska,
odnosno podatka o tome koliko kuće,
stanovi i druge zgrade u atmosferu ispuštaju ugljikova dioksida. Registar fizičkih i pravnih osoba ovlaštenih za
energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada, tj. tko sve smije izrađivati certifikate, objavljen je na web stranici Ministarstva.
Predstavljen ovogodišnji Hrvatski iseljenički zbornik
Tekst: Željka Lešić
Fotografija: Snježana Radoš
U Zagrebu je 13. veljače svečano
predstavljen Hrvatski iseljenički zbornik za 2014., u tiskanom i elektroničkom izdanju, u nazočnosti brojne publike u Velikoj dvorani Hrvatske matice
iseljenika. Novi broj Hrvatskog iseljeničkog zbornika za 2014., sa sažecima
na engleskom i španjolskom jeziku, donosi 34 samostalna autorska priloga o
suvremenim jezičnim i kulturnim tendencijama među raznovrsnim autorima naših korijena, koji djeluju u desetak zemalja svijeta. Prilozi su razvrstani
u 8 tematskih cjelina: Znaci vremena,
Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Duhovnost, Znanost te
Nove knjige.
Priloge su pisali stručnjaci sa sveučilišta iz Zagreba, Osijeka, Beča, Berlina,
Sydneyja i Toronta, te ugledni publicisti s pretežito migrantskom pozadinom poput Edija Zelića i Gojka Borića
iz Njemačke. Serijska stručna publikacija, kojoj je nakladnik Hrvatska matica iseljenika je u 58. godištu izlaženja
– dok njezin nakladnik ulazi u 63. godinu kvalitetnog djelovanja među iseljeništvom od Aljaske do Ognjene zemlje,
juga Afrike, Australije i Novoga Zelan-
da te bližeg europskog susjedstva. Zadnjih 15 svezaka Zbornika, koji ukupno opsežu šest tisuća stranica, uredila
je Vesna Kukavica, okupivši 480 suradnika iz 25 zemalja svijeta oko ove čitane Matičine serijske publikacije. O
odabranim poglavljima Zbornika ana-
POGREBNO ASANOVIĆ (0-24h)
www.asanovic.de
BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu. Prijevoz pokojnika autom ili avionom, brzo i povoljno.
litički su govorile dvije znanstvene novakinje s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i to doktorica Marijeta
Rajković Iveta, antropologinja migracija i povjesničarka te mlada anglistkinja Marija Galić, ovjenčana Nagradom
rektora Sveučilišta u Zagrebu.
DÜSSELDORF 0211 545 84 998
BERLIN 0306 27 29 867
NÜRNBERG 0911 43 00 688
NIZOZEMSKA 0031 62 36 28 951
AUSTRIJA 0043 699 17065969
ožujak 2014.
CroExpress
ožujak 2014.
CroExpress
45
foto: Zoran Paškov
44
Ričička noć u Frankfurtu
Cro-Art izložba
u Fellbachu
Više od tisuću posjetitelja, uglavnom podrijetlom iz imotskoga kraja okupilo se
na već tradicionalnoj, 12. po redu „Ričičkoj noći“, koja je i ove godine održana u
dvorani Martinsee u Heusenstammu pored Offenbacha. I ovaj put uz sjajan zabavni program, u kojem su nastupili dalmatinska klapa Intrade, mlada splitska
pjevačica Lidija Bačić, i folklorna skupina Hrvatske katoličke misije u Mainzu.
Kroz program je vodila Jadranka Čelik-Škugor. Među gostima u dvorani Martinsee bili su: saborski zastupnik HDZ-a Ante Babić, prof. dr. Kujundžić predsjednik
mlade stranke Hrvatska zora, Josip Juratović i Klaus Peter Willsch, zastupnici u
Bundestagu, Zdravka Bušić, zastupnica u EU parlamentu, i generalni konzul RH
u Frankfurtu Josip Špoljarić, njemački političar i predsjednik CDU-a Frankfurt
Uwe Becker i dr. (croex)
Velika izložba hrvatskih slikara i književnika BadenWürttemberga pod nazivom Cro Art je održana u Gradskoj
vijećnici u Fellbachu kod Stuttgarta. Izložbu su organizirale
Hrvatska kulturna udruga Cro Art iz Nagolda i udruga Miroslav Krleža iz Fellbacha. Izložbu je otvorio zamjenik gradonačelnika Günter Geyer. Goste su u ime udruga prigodnim
riječima pozdravili Angelina Kober-Buchholz i Ivica Maletić.
Izložbi je nazočio i Slavko Novokmet, generalni konzul RH
u Stuttgartu. Osnivač udruge CRO-ART je Mirko Bokšić,
umjetnik ili kako on za sebe kaže, likovni poet i pisac. Ostali
članovi udruge su nakit-designerin i likovna umjetnica Vera
Bauer, slikarica i likovna umjetnica Rajka Foschiani, likovni
umjetnik Nikola Lukinčić, Alojzija Stupar iz Ulma, novinar i
pisac Ivan Ott i pjesnikinja prof. Malkica Dugeč. (zd)
I ove godine se u prostorijama kluba Hrvatsko-Bosanske
folklorne zajednice ,,Jure Sušić,, u Hamburgu održalo tradicionalno natjecanje u igri prstena. Znanje i vještinu te stare
igre iz Bosanske Posavine pokazale su dvije muške i dvije ženske ekipe predvođeni Brčacima s jedne i Dervenćanima s druge strane. Dugo su se prstendžije iz Brčkog nadmudrivale sa
svojim susjedima i prijateljima iz derventskog kraja, na kon-
cu su uspjeli „zaraditi“ vrijednu nagradu. Pobjednicima je čestitao Pejo Zubak, predsjednik Zajednice. U ženskoj ekipi
rezultat je ostao neriješen, dogovor je pao da će na idućem natjecanju na istom mjestu odmjeriti snage. Oni koji se nisu natjecali, dali su svoj doprinos ovom druženju svojim glasom i iz
sveg grla zapjevali izvornu pjesmu. Na šargiji ih je pratio Jozo
Zirdum. (croex)
Ansambl LADO predstavlja
Hrvatsku na turneji u Japanu
Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO upravo održava veliku
turneju u Japanu koja traje od 04. veljače do 10. ožujka, a tijekom turneje će održati 22 nastupa i 10 radionica u 19 japanskih gradova. Ovo je jedan od najznačajnijih projekata koji imaju za cilj očuvanje hrvatske tradicijske kulture, istaknula je
ravnateljica ansambla LADO Ivana Lušić. Turneja ansambla LADO je upravo na
svom vrhuncu, sve karte za koncerte su rasprodane, a na koncertima sudjeluje politička elita i razni diplomati, a na jedan od nastupa se najavila i japanska carska
obitelj što je uistinu velika čast. Tijekom 35 dana gostovanja pred japanskom publikom LADO će predstaviti bogatstvo hrvatske plesne i glazbene tradicije, njenu
raznolikost i običaje,a izvesti će Ladarke, zatim baranjske plesove, krčki tanac, ličke plesove, Lindžo, ali i bunjevačke, zagorske, prigorske plesove i druge, a to sve će
izvoditi 46 vrhunskih plesača i glazbenika. Nacionalni profesionalni folklorni ansambl LADO je nastupao na najvećim svjetskim scenama i koncertnim pozornicama, kao što su Royal Albert Hall u Londonu, City Centar u New Yorku, Veliki Amfiteatar Sorbonne u Parizu, Mann Auditorium u Tel Avivu, Sydney Town
Hall i Nakano Sun Plaza Hall u Tokiju. U Japanu je već gostovao 2005. i 2006.
godine, a dosad su izdali 24 albuma i osvojili brojne domaće i inozemne nagrade i
priznanja. (M. Katalinić)
Igra prstena nije
zaboravljena u
Hamburgu
Kožarićeva skulptura Matoša u Parizu
„Danas dajemo hommage velikanima
hrvatske umjetnosti - književniku Antunu Gustavu Matošu i kiparu Ivanu
Kožariću te potvrđujemo veze između
Francuske i Hrvatske u povijesnom, sadašnjem ali i budućem kontekstu“ – rekla je uvodno ministrica kulture dr. sc.
Andrea Zlatar Violić prilikom otkrivanja spomenika „Matoš na klupi“ u parku
Roseraie u Issy les Moulineaux pored Pariza 8. veljače. Otkrivanje te slavne Kožarićeve skulpture obilježava se 100 godina
smrti Antuna Gustava Matoša, ali i oživljava sjećanje na njegov dio života koji je
proveo u Parizu. Jer, kako je istakla ministrica kulture u prigodnom obraćanju – „Svoj doživljaj uživanja, upijanja i
percepcije francuskog urbanog okruženja, on je doslovno pretočio u svoja promišljanja, stilski izričaj i život. Naviku
šetanja i uživanja u pulsu grada, Matoš
je nastavio i po povratku u Hrvatsku te
je francusko umijeće življenja na ulicama
grada unio u svakodnevicu grada Zagreba. Na neki način, on šeta i danas ulicama grada, zahvaljujući originalnom odljevu ove skulpture koja ukrašava šetalište
starog grada.„ Svečanosti su, između ostalih prisustvovali i veleposlanik RH u
Francuskoj Ivo Goldstein, gradonačelnik
grada Issy les Moulineaux André Santini zamjenik gradonačelnika za kulturu
Alain Lévy, te predsjednik AMCA-e Pariz Damir Perinić. (matis.hr)
46
ožujak 2014.
CroExpress
ožujak 2014.
CroExpress
Enigmatika
Križaljke i ostale zagonetke
sastavila redakcija Hrvatske
Skandi čija izdanja možete
kupiti na kioscima diljem
Njemačke, Austrije i Švicarske
a
ek
on
Zatg
15
10
17
16
16
27
17
20
14
17
00214
4
9 771334 42 2004
16
38
38
16
17
tka
one
Zag
17
ka
net
Zago
11
a
etk
Zagon
17
ka
ne
Ztago
38
38
11
a
netk
Zago
17
tka
one
Zag
16
16
4
tka
one
Zag
14
17
20
27
17
9 771 846 07 800 3
Zag
01113
1
tka
one
2
9 771846 076009
00913
2
3
2
1
2
3
3
3
3
1
1
1
2
2
4
2
3
3
1
1
4
1
2
3
3
3
1
1
4
1
2
3
16
17
16
15
10
47
Od travnja nova web stranica
www.cro-express.com
S
a zadovoljstvom vam predstavljamo novi,
nedovršeni vizualni prikaz novog portala
CroExpressa. Internet stranica www.croexpress.com će doživjeti kompletni redizajn – ne samo vizualno već i sadržajno.
Naši administratori će postupno dopunjavati sadržaj novim informacijama tako da će svi u
svakom trenutku imati pristup detaljnim i ažurnim
informacijama. Preporučujemo vam da nam se slobodno obratite ako želite postati jedan od glavnih
sponzora našeg novog portala. Dragi poduzetnici,
prezentacija proizvoda i usluga na internetu je
odličan poslovni potez. Za više informacija, slobodno
nam se obratite. Pozivamo sve čitatelje CroExpressa
diljem iseljeništva da se sa svojim temama jave i
uključe na našu stranicu.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
31
File Size
7 128 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content