Drago VruËiniÊ Centar za civilne inicijative partnerstvo? zaπto ne! PriruËnik za poslovne ljude koji u partnerstvu vide dobit Izradu ovog priruËnika omoguÊila je velikoduπna potpora ameriËkih graana preko AmeriËke agencije za meunarodni razvoj (USAID), pod uvjetima iz Sporazuma o suradnji USAID CA#160-A-00-01-00109-00, kroz projekt CroNGO, koji provodi Academy for Educational Development (AED). Sadræaj ovog priruËnika ne odraæava nuæno stajaliπte AmeriËke agencije za meunarodni razvoj ili Vlade SAD-a, nego je za njega odgovoran Centar za civilne inicijative. ........................................................................................................ catdesign -- 2 -- -- Sadræaj -Uvod ............................................................................................4 Promjene koje stvaraju moguÊnosti ...............................................5 Zaπto razvijati partnerstva izmedju poduzeÊa i udruga? ................6 Strateπko partnerstvo ....................................................................7 1. KratkoroËno partnerstvo ..................................................8 2. DugoroËno partnerstvo ....................................................8 Kako graditi partnerski odnos? ..................................................10 Koje su moguÊnosti za udruge ......................................11 Koje su moguÊnosti za poslovni sektor ..........................11 Stereotipi ......................................................................12 Rizici za udruge .........................................................................12 Rizici za poslovni sektor .............................................................13 Rezultati partnerstva ..................................................................14 Koristite se potencijalnim resursima ...........................................15 Partnerstvo => uspjeπnost poduzeÊa ..........................................16 Osoba za vezu s udrugama ........................................................17 Iskustveni podsjetnik ..................................................................18 Zaπto nema primjera ..................................................................19 Pojmovnik ..................................................................................20 -- 3 -- Uvod Uvod Nastanak ovog priruËnika rezultat je strateπke odluke udruge Centar za civilne inicijative (CCI) da se aktivno bavi promicanjem druπtveno odgovornog poslovanja i njegovom implementacijom u poslovnom sektoru u Hrvatskoj. Druπtveno odgovorno poslovanje, ili skraÊeno DOP, poduzeÊa u Hrvatskoj sve viπe prepoznaju kao nezaobilazno podruËje djelovanja i novu moguÊnost za poboljπanjem poslovnih procesa. Sa sigurnoπÊu moæemo tvrditi da je interes za primjenom DOP-a u razdoblju od 2005. do 2007. godine (razdoblje prvog CCI-evog projekta zagovaranja veÊe ukljuËenosti poslovnog sektora u razvoj zajednice) znaËajno porastao te da kod dobrog dijela poduzeÊa nije viπe trend veÊ poslovno ponaπanje koje se moæe prepoznati u odnosu prema zaposlenicima, kupcima, zajednici i zaπtiti okoliπa. U literaturi moæemo naÊi viπe razliËitih definicija druπtveno odgovornog poslovanja. Za nas u Centru za civilne inicijative prihvatljiva je sljedeÊa definicija: “Druπtveno odgovorno poslovanje jest ono poslovanje koje vodi brigu o ekonomskom prosperitetu, kvaliteti zaπtite okoliπa i socijalnoj pravdi”. partnerstvo?zaπto ne! Pojednostavljeno reËeno, DOP je za one koji æele preskoËiti viπe nego drugi. Kada smo razmiπljali πto bismo htjeli promijeniti u odnosu poslovnog sektora prema zajednici, ili joπ bolje, πto mi moæemo uËiniti da poslovni sektor bolje razumije potrebe udruga kao jednih od dionika u zajednici, odluËili smo se za poboljπanje odnosa i bolje razumijevanje izmeu interesa poslovnog sektora i udruga. Ovo je priruËnik koji je namijenjen predstavnicima poslovnog sektora u Hrvatskoj, poduzeÊima (i pojedincima) koja prepoznaju partnerstvo s udrugama kao izazov i moguÊnost zajedniËkog rjeπavanja problema u zajednici, nude inovativna rjeπenja ukljuËivanja u zbivanja u zajednici te kreiraju nove proizvode u podruËju druπtveno ekonomskog razvoja kroz - partnerstvo. Postoji niz razloga koji opravdavaju ovaj pokuπaj unapreivanja odnosa izmeu poslovnog sektora i organizacija civilnog druπtva. Govorit Êemo o predrasudama poslovnog sektora i nepoznavanju -- 4 -- “druge strane”, strahu od novog i drugaËijeg i na kraju - nekompetentnom uplitanju u tue poslove. Promjene Promjene koje stvaraju moguÊnosti U posljednjih je 15 godina doπlo do ozbiljnih promjena u ponaπanju poslovnog sektora i neprofitnog sektora/udruga. S jedne strane, broj udruga se neprekidno ozbiljno poveÊava (32.000 registriranih 2007. godine), udruge se uËinkovitije organiziraju i sve uspjeπnije apliciraju s projektima, raste obrazovanost, kompetentnost i struËnost osoba koje rade u udrugama. VeÊ je i sasvim solidan broj udruga koje ostvaruju aktivnosti financirane od predstavnika poslovnog sektora. Osim toga, s godinama, udrugama sve viπe i viπe raste utjecaj u druπtvu. Poslovni sektor udruge svrstava u interesne grupe ( dionike) koje imaju utjecaj na kreiranje poslovnih procesa ili obratno, poslovna politika ima utjecaj na njih. Jedan od primjera utjecaja na poslovni proces je djelovanje udruga potroπaËa koje svojim aktivnostima mogu imati znaËajan utjecaj na ciljane grupe potroπaËa, a samim time onda i na poslovni sektor. Jednako tako, poduzeÊa izravno utjeËu na zaposlenike, potroπaËe, korisnike usluga, dioniËare, dobavljaËe, zajednicu, lokalnu politiku, udruge, obrazovni sustav. Da ne bi primjer udruga potroπaËa ostao usamljen, moæemo navesti joπ neke, npr. udruge za prava i odgoj djece koje svojim djelovanjem ne samo struËno pomaæu, nego sve viπe imaju utjecaj na donoπenje poslovnih odluka. Ne mali broj poduzeÊa usmjeren je svojim poslovnim procesima i proizvodima prema djeci. Zar nije posve prirodno da takva poduzeÊa komuniciraju, ako veÊ ne surauju, s udrugama koje svoje aktivnosti usmjeravaju kvaliteti æivota djece? -- 5 -- PriruËnik za poslovne ljude koji u partnerstvu vide dobit I udruge iz svog ugla ne gledaju baπ uvjek najljepπe na poslovni sektor. Neke od glavnih zamjerki poslovnom sektoru idu na raËun slabog poznavanja civilnog druπtva, pomanjaknja interesa za socijalne probleme, usmjerenost na marketing te iskljuËiv pogled i interes za profit. Vrlo vaæno podruËje kojim se bavi druπtveno odgovorno poslovanje odnosi se na prava zaposlenika/ca, njihovo obrazovanje, nagraivanje, koriπtenje slobodnog vremena, plaÊe i naknade i sliËno. Opet, s druge strane, osim sindikata, ovim podruËjima uspjeπno se bave udruge za zaπtitu ljudskih prava kao i udruge za ravnopravnost spolova. Nova situacija za poslovni sektor i potreba analiziranja moguÊnosti koje se evenutalno pruæaju, otvoraju vrata prema suradnji s udrugama. To je tek prvi korak na dugom putu stvaranja partnerstva izmeu poslovnog sektora i udruga. Zaπto razvijati partnerstva izmeu poduzeÊa i udruga? Zaπto? Novi odnosi u naπem druπtvu, otvaraju se moguÊnosti suradnje predstavnika lokalnih vlasti i predstavnika udruga, otvaraju se moguÊnosti stvaranja novih vrijednosti, jaËanja organizacijskih kapaciteta, usvajanja novih znanja i pruæanja novih usluga - a sve to kroz postupno graenje partnerskih odnosa! partnerstvo?zaπto ne! Stvaraju li se partnerstva kod nas? Rijetko i nedovoljno! Nijedna strana najËeπÊe nije spremna dijeliti vrijednosti i interese koje zastupa pa je zbog toga teπko usmjeravati odnose k stvaranju partnerskih odnosa. Dodatna otegotna okolnost je prevladavajuÊe miπljenje u javnosti da veÊi dio poslovnog sektora nije dovoljno transparentan u svom radu. To svakako nije dobar preduvjet za proces stvaranja partnerskih odnosa. Za sada se joπ uvijek najraπireniji oblik odnosa izmeu poslovnog sektora i udruga ostvaruje preko potrebe za financiranjem aktivnosti udruga. Naime, u procesu prikupljanja sredstava udruge Êe se, izmeu ostalih, obratiti i predstavnicima poslovnog sektora. Meutim, za razliku od financijske potpore koju udruge dobiju putem javnih natjeËaja od razliËitih zaklada, tijela dræavne uprave ili drugih javnih institucija, financijska sredstva dobivena od poslovnog sektora najËeπÊe nemaju obvezujuÊi karakter praÊenja i izvjeπtavanja o potroπnji sredstava. Ugovori koje sklapaju Ëesto su nedovoljno precizni , ne ugovaraju se konkretne aktivnosti koje Êe se potpomoÊi i ne dogovaraju se posljedice neizvrπenja aktivnosti udruga. Udruge nitko ne traæi izvjeπtaje o njihovom poslovanju, rijetko se -- 6 -- traæe izvjeπtaji o obavljenom projektu. Da bi korist bila obostrana i vaπi interesi zadovoljeni potrebno je u odnos uloæiti viπe od samog financiranja udruga. Ako procjenjujete da ste spremni za suradnju i partnerstvo, razmislite na koji naËin Êete poËeti graditi odnose s potencijalnim partnerima. Pritom imajte na umu: * Uspjeπna partnerstva se grade, a ne dogaaju se sluËajno ili sporadiËno * Grade se na temelju obostranih iskrenih interesa * U partnerstvo su ukljuËene trajne vrijednosti svih strana * Grade se na etiËkim vrijednostima * Imaju jasno izraæene ciljeve i oËekivane rezultate * Imaju jasno definiranu strategiju partnerstva * Imaju organizacijsku i komunikacijsku strukturu Strateπko partnerstvo Manje-viπe u javnosti, kroz medije, u poslovnom svijetu pa tako i neprofitnom svijetu vrlo se Ëesto moæe Ëuti da ljudi govore o strategijama. Predstavnici javne vlasti danas viπe ne rade skoro niπta, a da nemaju strategiju ili da je bar ne spominju. Danas i vrapci na grani znaju da strateπko promiπljanje i djelovanje putem strategija jest neπto bez Ëega se nitko ozbiljan ne upuπta u posao. Ovo vrijedi za sve sektore koje druπtvo poznaje. Kako biste odgovorili na sljedeÊa pitanja: ´ Smatrate li da su vam udruge partneri zbog toga jer ih sponzorirate ili ste im dali jednokratnu donaciju? ´ Kakav vam je odnos s njima? Jeste li saznali πto su uËinili s vaπim sredstvima? -- 7 -- PriruËnik za poslovne ljude koji u partnerstvu vide dobit Jedan dio poslovnog sektora objavljuje javne natjeËaje i pokazuje interes rjeπavanja ove problematike i potrebe za ureenjem odnosa s predstavnicima organizacija civilnog druπtva (u naπem kontekstu udruga). ´ Jeste li oËekivali da vam poπalju izvjeπtaj o radu? ´ Jeste li se na neki naËin ukljuËili u rad udruge? Kako i zaπto? Odgovori na ova pitanja vode vas prema odluci o tome kakav odnos s udrugama æelite razvijati: partnerski, suradniËki, kroz sponzorstva ili manje donacije ili neπto sasvim drugo. Poæeljno bi bilo da se poslovni svijet danas viπe usmjeri i gradi svoje odnose definirajuÊi jedan od sljedeÊih vidova strateπkog partnerstva: 1. KratkoroËno partnerstvo KratkoroËno partnerstvo obiËno se sklapa u svrhu provoenja projekta kraÊeg trajanja, poput obiljeæavanja nekog datuma ili dogaaja, obavjeπtavanja javnosti o nekoj vaænoj druπtvenoj temi, provoenju nekog projekta u kulturi (primjer ljetnih glabenih veËeri, festivala, predstava i sliËno). partnerstvo?zaπto ne! Joπ je jedan razlog sklapanja kratkoroËnih partnerstva: Ëak i ako se buduÊi partneri poznaju (putem medija, izvjeπtaja, ili kroz osobna poznanstva), oni nemaju iskustva partnerstva te je dobro meusobno se provjeriti kroz kratkoroËno partnerstvo. Ako doe do bilo kakvih problema i drugaËijeg poimanja stvari, vjerojatno je da Êe kontinuitet odnosa biti ugroæen, a time Êe i πansa uspostavljanja dugoroËnog partnerstva biti drastiËno manja. Pokazalo se da je poslovni sektor naroËito oprezan i sumnjiËav u odnosima s neprofitnim sektorom, zbog Ëega radije bira kratkoroËna partnerstva ili samo kratkoroËna sponzorstva bez partnerskih obveza. Moæemo raspravljati o razlozima koji stoje iza takvog ponaπanja, ali Êemo se vjerojatno sloæiti da dio njih treba traæiti u ranijim, pa i sadaπnjim, odnosima u druπtvu, zakonima i propisima koji slabo stimuliraju partnerstva o kojima ovdje govorimo te iskustvima iz prijaπnjih poslovnih odnosa ili veza. 2. DugoroËno partnerstvo Ako su partneri uspjeπno preπli prvu stepenicu - kratkoroËno partnerstvo, imaju dobre rezultate i zadovoljstvo uËinjenim aktivnostima je obostrano, tada moæemo govoriti o pretpostavkama za dugoroËno partnerstvo, no to joπ uvijek ne znaËi da Êete automatski krenuti prema stvaranju dugoroËnog partnerstva. -- 8 -- DugoroËno partnerstvo gradi se na rezultatima, iskuπanom povjerenju, provjerenim resursima i kvalitetnom ljudskom potencijalu. Od dugoroËnog partnerstva obje strane imaju visoka oËekivnja. Ako se pravilno postavi i ugovorom precizno navedu prava i obveze, partneri mogu bitno osnaæiti svoje pozicije na træiπtu, a u zajednici poveÊati ljudski potencijal. DugoroËno partnerstvo nekad moæe znaËiti iscrpljivanje resursa partnera, zbog Ëega obim stranama viπe odgovara projektni naËin razmiπljanja s jasno zacrtanim vremenskim rasporedima opÊenito kraÊeg trajanja aktivnosti. Moæe se raditi o tome da je profil partnera takav da im odgovara kratkoroËan odnos s vremenskim intervalima izmedju pojedinih aktivnosti. Neka poduzeÊa usmjerila su se stoga na kratkoroËne potpore udrugama, ali zato pomaæu veÊem broju njih. U oba navedena sluËaja - kratkoroËnog i dugoroËnog partnerstva, vaæno je da ona budu strategijski odreena. Da biste zapoËeli proces procjene i odabira partnera vaæno je zapitati se sljedeÊa pitanja: * * * * * * * * * * * Tko vam je buduÊi partner? »ime se bavi? Kakvi su mu dosadaπnji rezultati? U kojoj je mjeri transparentan? Kakav mu je ugled u zajednici? Koja znanja posjeduje? S kim je do sada suraivao? Tko ga financira? Djeluje li prema etiËkim naËelima? Kakvi su mu izvjeπtaji? Dijelite li iste vrijednosti? UËinkovita strategija odnosa poduzeÊa s udrugom kao partnerom moæe smanjiti troπkove poslovanja i rijeπiti problem kojeg imate sa zajednicom, doprinijeti razumijevanju javnosti za vaπe poslovanje, podiÊi ugled u zajednici i na kraju, ne manje vaæno, pomoÊi vam da Ëinite neπto za opÊe dobro. -- 9 -- PriruËnik za poslovne ljude koji u partnerstvu vide dobit Razvoj dugoroËnog partnerstva je proces, pa je tako preporuka svim stranama da budu strpljive u tom procesu i usmjere se na uËenje koraka partnerstva. Partnerstvo moæe biti valcer koji vas dræi zarobljenog u zadanoj strukturi ili moæe biti prelazak u nove jazz slobodne strukture koje vam daju ogromnu koliËinu prostora za neviene figure te uvodi nove plesaËe za koje u valceru nije bilo mjesta niti prostora do sada. Kako graditi partnerski odnos Ako ste zavrπili s procjenom potencijalnih partnera i odredili se za jednu ili viπe udruga o? koje ste mapirali kao interesnu grupu, Kak sljedeÊi vas korak vodi u strateπko planiranje te odreuje kakve ciljeve i odnose u vezi s ciljanom udrugom ili udrugama æelite postaviti. • Vaæno je naglasiti da pri cijelom procesu odredite odnos: dugoroËan ili kratkoroËan. To bi trebalo vrijediti za obje strane u partnerskom odnosu. Koraci . Odredite ciljeve i svrhu partnerstva/ koja su obostrana oËekivanja od buduÊeg partnerstva partnerstvo?zaπto ne! . Postavite vremenski okvir partnerskog odnosa (odredite vrijeme koje smatrate dovoljnim za ispunjenje oËekivanja svih partnera) . Odaberite strategiju odnosa, naËin komunikacije, intenzitet, prioritete u odnosima . Postavite aktivnosti koje odgovaraju zajedniËkim ciljevima i svrsi partnerstva . Provjerite na koji naËin se konkretno partnerstvo uklapa u poslovne aktivnosti poduzeÊa . Potpiπite ugovor o partnerstvu (pazite da ugovor sadræajem zadovoljava sve strane) Partnerstvo izmeu poslovnog sektora i udruga ne smije biti sklopljeno s figama u dæepu! -- 10 -- U svakom sluËaju, tijekom procesa sklapanja i provoenja ugovora vaæno je osigurati mjesto za optimalan broj osoba koje predstavljaju dio poslovnog procesa poduzeÊa. Ista oËekivanja treba postaviti prema udrugama. * Dodatno osiguranje novih izvora financiranja * Dodatni ljudski resursi iz poslovnog sektora donose nova znanja i vjeπtine * Bolje razumijevanje funkcioniranja poslovnog sektora * Hrabrenje poslovnog sektora da primjenjuje DOP * UkljuËivanje u dio izrade strategije poslovanja poslovnog sektora * PoveÊanje vidljivosti i kredibiliteta u zajednici * Utjecanje na poslovni sektor na naËin da bude viπe socijalno odgovoran prema zajednici u kojoj djeluje * Razvijanje pozitivnog stava prema poslovnom sektoru kroz bolje poznavanje poslovnih procesa Koje su moguÊnosti za poslovni sektor * Bolje razumijevanje rada civilnog druπtva (udruga kao jednog njegovog dijela) * Dodatni ljudski reursi iz neprofitnog sektora * Nove vjeπtine i znanja koje dolaze iz neprofitnog sektora * MoguÊnost ukljuËivanja i djelovanja u razliËitim podruËjima æivota zajednice * Stjecanje znanja u podruËju odræivog razvoja * Dodatno poboljπanje svog ugleda u zajednici * Smanjenje rizika od konfliktnih situacija s predstavnicima zajednice * Poticanje i stvaranje uvjeta za inovacije u poslu -- 11 -- PriruËnik za poslovne ljude koji u partnerstvu vide dobit Koje su moguÊnosti za udruge Stereotipi PoduzeÊa najËeπÊe misle da interesne grupe æele raditi na stvaranju dobrih odnosa zbog novca (misleÊi pritom na donacije udrugama). Osim toga, predstavnici poslovnog sektora obiËno pretpostavljaju da ljudi u udrugama nemaju dovoljno znanja i iskustva za podruËje partnerstva koje im nude. Obrnuto od toga, najveÊi dio interesnih grupa je miπljenja da je jedini interes poduzeÊa zaraivanje joπ viπe novaca. Uvrijeæeno je miπljenje o poslovnom sektoru da ne pokazuju stvaran interes za socijalne probleme, osim ako im nisu direktna prijetnja. Anketiranjem veÊeg broja predstavnika poslovnog i upravnog sektora u æupanijama srediπnje i sjeverne Hrvatske doπli smo do zanimljivog podatka da predstavnici i jednog i drugog sektora oËekuju upravo od udruga preuzimanje proaktivne uloge u æivotu zajednice te ulogu motivatora i mobilizatora poduzeÊa i ureda uprave na veÊe sudjelovanje i odgovornost u zajednici. Je li ovo stereotip? Nije. Ovaj nalaz pokazuje da se stereotip po kojem uprava rjeπava sve probleme zajednice kod nas ipak mijenja, barem u sredinama u kojima smo napravili anketu. Iako su udruge moæda veÊ umorne od uloge pokretaËa u zajednici, ovo im je dobra prilika za razbijanje stereotipa i preuzimanja uloge koordinatora poboljπanja kvalitete æivota u zajednici. »ini se da poduzetnici i lokalne vlasti to oËekuju! partnerstvo?zaπto ne! Rizici za udruge Naπe dosadaπnje iskustvo u radu s poslovnim sektorom pokazuje kako njegovi predstavnici smatraju da udruge ne preuzimaju baπ nikakav rizik ako se odluËe na partnerstvo s njima. Jedan od razloga za ovakvo stajaliπte jest taj πto se u praksi najËeπÊe dogaa da udruge viπe i ËeπÊe prilaze i predlaæu suradnju poslovnom sektoru. Pritom joπ uvijek jedan dio udruga nema jasno odreene kriterije za odabir partnera, veÊ im je bitno partnerstvo kao takvo. Ovo je joπ jedan argument poslovnom sektoru za tvrdnju da udruge nemaju rizika u partnerstvu s njima. No, dobro je da i udruge i poslovni sektor budu svjesni kakvim se moguÊim rizicima obje strane izlaæu sklapajuÊi partnerski odnos. -- 12 -- PoznavajuÊi rizike mogu ih ugovorno smanjiti na najmanju moguÊu razinu ili predvidjeti “obranu” ukoliko se neki od rizika u praksi stvarno i dogode. * Ugroæen ugled udruge zbog negativnog ugleda poduzeÊa s kojim sklapa partnerstvo * PoduzeÊe se ne dræi dogovorenog i svjesno je nemoÊi druge strane * Upitno porijeklo kapitala poduzeÊa * Ugroæavanje svojih etiËkih naËela u korist partnerstva * PoduzeÊe koristi partnerstvo s udrugom iskljuËivo u promotivne svrhe * Iskoriπtavanje ljudskog potencijala udruge bez moguÊnosti poπtene naknade * Gubljenje vremena, novca i energije bez postignutih rezultata Rizici za poslovni sektor U odnosu na civilno druπtvo i na njegovu moguÊu ranjivost u partnerstvu, poslovni sektor preuzima daleko manje rizika. Upravo se zbog ove ranjivosti civilnog sektora, superiornost poslovnog sektora doæivljava kao arogantnost ili bahatost. No, i pri ovakvoj konstelaciji odnosa u kojoj udruge viπe stavljaju na kocku, poslovni sektor takoer treba biti upoznat s rizicim s kojima se moæe suoËiti prilikom sklapanja partnerstva s udrugama. Neki od njih su: * Izloæenost napadima javnosti * “Ærtve” kampanje koje pokreÊu udruge protiv poslovnog sektora (Partnerstvo s udrugama ne osigurava izostanak kampanja koje mogu biti usmjerene protiv njih) * “Ærtve” curenja informacija -- 13 -- PriruËnik za poslovne ljude koji u partnerstvu vide dobit Neki od moguÊih rizika partnerstva za udruge mogu biti: * Gubljenje vremena, novca i energije bez postignutih rezultata * Gubljenje dobrog ugleda u javnosti Rezultati partnerstva Dobro voeno i kvalitetno partnerstvo, kaæu neki, ne mora pratiti rezultate i izvjeπtavati o njemu. Ono se naoËigled vidi i prepoznaje. Je li to stvarno tako? partnerstvo?zaπto ne! Iza stvarno dobro voenog i kvalitetnog partnerstva stoji vrlo jasan i precizan ugovor s jasno definiranim ciljevima partnerstva i oËekivanim rezultatima. U strategiji razvoja odnosa i planiranju aktivnosti koje dovode do ispunjavanja zadanih ciljeva partnerstva, odreuju se mjere i kriteriji po kojima Êe se pratiti i mjeriti uspjeπnost partnerskog odnosa. * Ono πto na van izgleda kao kvalitetno i “lako voeno” partnerstvo, zapravo podrazumijeva rad, strukturu i predanost razvoju partnerskog odnosa. * Dobro voeno partnerstvo podrazumijeva niz organiziranih formalnih sastanaka svih ugovornih strana, te pokoje neformalno druæenje i upoznavanje. * Uzajamno izvjeπÊivanje partnera o napretku u svom dijelu aktivnosti i zadataka te ostavljanje moguÊnosti uvida kod partnera u postignute rezultate i utjecaj kojeg su imali jedni na druge, takoer vode prema dobro voenom partnerstvu. Kako komunicirati rezultate partnerstva javnosti i zajednici? Rezultate treba prvenstveno znati pratiti, potom provjeriti nekom od metoda vrednovanja i naposljetku kroz neki od oblika komunikacije s javnoπÊu obznaniti javnosti. To mogu biti godiπnji izvjeπtaji, web stranice, tiskovne konferencije, javni dogaaji i sliËno. Ne zaboravite da rezultate partnerstva moæete iskoristiti u buduÊnosti za: -- 14 -- * * poboljπanje poslovnih procesa promjene u poslovnoj politici stjecanje novih partnera ili suradnika poveÊanje kruga dionika otvaranje moguÊnosti za nove odnose u zajednici s drugim dionicima poveÊanje dobrog odnosa dionika i poduzeÊa izvjeπtavanje medija Koristite se potencijalnim resursima Za mnoga poduzeÊa bitno je kako prepoznati i procijeniti tko vam je potreban i u kojem trenutku, da biste se bolje pozicionirali te da biste ostvarili predviene poslovne ciljeve. Ovo vrijedi i za udruge. BuduÊi da se hrvatsko poslovno okruæenje, osim kod kuÊe, prilagoava i pozicionira prema globalnom svjetskom i EU træiπtu, itekako je vaæno kontinuirano educirati managment i pametno koristiti nove resurse iz zajednice. Udruge, za koje neki u poslovnim krugovima smatraju da su nuæno zlo koje nas okruæuje i prema kojem je poslovni sektor oprezan, moæda su prednost i nova dodatna energija. Sve je veÊi utjecaj javnosti i pojedinih druπtvenih grupa na poslovanje, stvaranje i odræavanje ugleda poduzeÊa na træiπtu. Ovdje mislimo na udruge lobiste, koje su sve viπe aktivne i bave se razliËitim podruËjima djelovanja kao πto su ljudska prava, ravnopravnost spolova, prava potroπaËa, transparentnost poslovanja, demokratizacija druπtva, prava djece i mnoga druga podruËja. Ove udruge imaju u svijetu, pa tako i kod nas, sve veÊi utjecaj na druπtvene procese i na izmjenu zakonskih propisa. Ono πto danas traæe i rade osvijeπteni vlasnici, dioniËari, upravitelji i ostali koji imaju utjecaj na kreiranje poslovne politike poduzeÊa jesu etiËka naËela poslovanja, usvajanje poslovnih normi viπih od onih koje propisuje dræava kroz zakonske odredbe. Iz tih razloga sve je veÊi broj poduzeÊa koja se strateπki usmjeravaju na udruge ili, ako gledamo globalno, na organizacije koje na πirem -- 15 -- PriruËnik za poslovne ljude koji u partnerstvu vide dobit * * * * * druπtvenom planu vrπe utjecaj bitan za druπtvo u cjelini (pimjer UNICEF, OXFAM, Green Peace, WWF). Partnerstvo => uspjeπnost poduzeÊa PoduzeÊa koja imaju razvijenu strategiju odnosa s interesnim grupama i provode je, lakπe dolaze do kvalitetnijih zaposlenika. Visoki moral, motivacija, odanost, inovativnost - samo su neke od prednosti koje se mogu vidjeti u tim poduzeÊima. PoduzeÊa koja imaju razvijeno druπtveno odgovorno poslovanje te unutar njega strategiju odnosa s interesnim grupama (dionicima), orijentiraju se na dobit dugoroËno, a ne kratkoroËno, kao πto je to ËeπÊe sluËaj u nas. partnerstvo?zaπto ne! Radi se o poduzeÊima koja smatraju da novac nije svrha postojanja, veÊ imaju dublje druπtvene vrijednosti i osjeÊaj pripadnosti zajednici. Ona postavljaju misiju i ciljeve koje nisu samo forma na papiru, veÊ pravac koji Êe kreirati prostor za nove naraπtaje uz osjeÊaj za socijalnu pravednost, zaπtitu okoliπa i odræivo poslovanje. Upravo to je nuæno shvatiti da biste se mogli pokrenuti u smjeru kreiranja dugoroËno kvalitetnih partnerskih odnosa s interesnim grupama, toliko vaænim ne samo za vaπe poslovanje veÊ za druπtvo u cjelini. U svijetu se pokazuje da se profit ovakvih poduzeÊa ostvaruje uspjeπnije i s manje rizika. I na kraju, takvim poduzeÊima javnost vjeruje te je njihova træiπna vrijednost ozbiljno veÊa nego kod onih koja ne prakticiraju druπtveno odgovorno poslovanje. Novo podruËje za poslovni sektor jest proces stvaranja i upravljanja putem partnerstva koje ide u smjeru poveÊanja razumijevanja i omoguÊavanja novih odnosa izmeu poduzeÊa i interesnih grupa u zajednici (dionika). Vaænost i uloga interesnih grupa (dionika) Danas su poduzeÊa, osim πto su odgovorna prema dioniËarima i vlasniku, spremna dijeliti razliËite vrste odgovornosti sa πirokim spektrom dionika koji utjeËu na poslovanje. Ti dionici mogu biti -- 16 -- Osoba za vezu s udrugama Osoba koju postavljate za odnos s udrugama zahtjeva paæljiv odabir. OpÊenito su to osobe iz strukture vodstva poduzeÊa. A moæda i ne mislite posebno nekog izdvajati, veÊ Êete to preuzeti na sebe. U oba sluËaja, osoba koja je odgovorna za partnerstvo s udrugama trebala bi imati osobine kao πto su: * SteËeno poπtovanje od strane πireg poslovnog kruga * Kredibilitet unutar vodstva poduzeÊa * Otvorena prema moguÊim nepoæeljnim posljedicama * Sposobnost postavljanja visokih zahtjeva * OdliËan uvid u druπtvena i politiËka zbivanja * Dobre komunikacijske vjeπtine * Znanje strateπkog promiπljanja * * * (dopunite sami neke od vaπih osobina) Dobro je da osobe angaæirane na ovom poslu imaju visoku toleranciju na razliËitosti, iskustvo u nenasilnom rjeπavanju sukoba i pregovaranju. Ona ili on bi trebali izazivati ili donositi promjene. Netko tko je protiv, boji se promjena, podræava zateËeno stanje ili voli dræati jaku kontrolu nad situacijom neÊe biti prava osoba “za”. -- 17 -- PriruËnik za poslovne ljude koji u partnerstvu vide dobit zaposlenici, udruge, potroπaËi, akademske institucije, lokalna samouprava i mnogi drugi. Razumjeti kako djelovati u izazovnom okoliπu dionika u kojem poslujete moæe biti presudno za poslovni uspjeh u nadolazeÊim godinama. Neki od izazova koji imaju utjecaja, i trebali bi nas potaknuti na razmiπljanje o partnerskim odnosima, jesu klimatske promjene, starenje stanovniπtva, educiranost dionika, informacijska tehnologija i informatizacija druπtva, limitirani energetski resursi i odgovornost prema njihovom koriπtenju. Svi ti izazovi, kao i mnogi drugi, mogu biti perspektiva i moguÊnost dolaæenja do kvalitetnijih rjeπenja - kroz partnerstava. Takoer je vaæno da ova osoba dobro poznaje poslovanje poduzeÊa. Ona/on mora imati spoznaje o πirokom spektru kljuËnih elemenata koji su bitni za razvoj poduzeÊa, ali i o elementima koji nisu pozitivni za poduzeÊe. Nadalje, bitno je da ta osoba bude upoznata s eventualnim tuæbama, regulatornim zabranama te da ima metodiËko znanje o træiπtu, brandovima, porukama, misiji i viziji poduzeÊa. Takva osoba moæe komunicirati i stvarati preduvjete za partnerske odnose s predstavnicima civilnog druπtva (udrugama) i s drugim dionicima u zajednici. Iskustveni podsjetnik Izbjegavajte rastuÊa oËekivanja partnerstvo?zaπto ne! Jedna od strateπkih greπaka koja se moæe dogoditi jest oËekivanje da zapoËeti proces razvoja partnerstva izmeu udruge i poduzeÊa moæe rijeπiti neke od problema poduzeÊa. Koji puta realno je oËekivati da se odnosi mogu pogorπati, naroËito ako koraci nisu paæljivo isplanirani. U prilog tome treba dodati da krivo odabrani partneri mogu ugroziti strategiju poslovanja kao i prouzroËiti neoËekivane posljedice u buduÊnosti. Kao primjer tomu su neke korporacije koje ulaæu u zaπtitu okoliπa, ali su, bez obzira na to, na udaru organizacija koje se bave brigom za zaπtitu okoliπa. Udruge koje se bave tom problematikom neÊe zbog partnerstva s vama odustati od svojih uvjerenja. Kreativan vizionar, koji,primjerice, razumije problem okoliπa ili socijalnu problematiku, dobro je doπao za voenje procesa u potpunosti. Educirajte zaposlenike o ulozi civilnog druπtva PoduzeÊa bi trebala zapoËeti ovakav proces uz adekvatno obrazovanje osoba koje Êe biti ukljuËene u proces suradnje izmeu poduzeÊa i udruga. Poæeljno bi bilo da se usvoje osnovna znanja i informacije o civilnom druπtvu i udrugama kao jednim od njegovih predstavnika,te njihovim postignuÊima. -- 18 -- Edukacija osoba koje osnaæuju kapacitete za suradnju s dionicima/udrugama vrlo je bitna radi smanjivanja greπaka na najmanju moguÊu mjeru. Ne postoji poduzeÊe kojem su odnosi s predstavnicima zajednice ( npr. lokalna samouprava) idealni ili bez problema. U naπem druπtvu gotovo se moæe reÊi da, generalno, veÊina poduzeÊa nema dobre odnose s dionicima u zajednici pa tako i s udrugama. Takvo stanje oteæava strateπko usmjerenje k odræivom razvoju u lokalnim zajednicama. Cijeli ovaj proces razvijanja partnerstva nije nauka optereÊena visokom tehnologijom i znanjem. To je novi pristup u gospodarskom poslovanju s naglaskom na svjesnost novog okruæenja i novih situacija u njemu, pa, prema tome, prihvatite greπke koje Êe se pojavljivati kao dio procesa uËenja i sazrijevanja odnosa. Moæda je korisno razmiπljati da je partnerstvo s udrugama novi proizvod u razvoju Zalaæemo se da poduzeÊa koja prihvate edukaciju kao dio procesa razvoja partnerstva, investiraju u razvoj osoblja koje Êe raditi na uvrπtavanju novog proizvoda - partnerstvo s udrugama. To ukljuËuje postavljanje i Ëesto testiranje modela partnerstva, analize, materijale za edukaciju, primjerene trenere i sliËno. Isti pristup je nuæan za stvaranje efikasnog modela suradnje s ostalim dionicima u zajednici. Danas u Hrvatskoj postoji ozbiljan broj odliËno educiranih predstavnika civilnog druπtva koji Êe vam struËno i rado pomoÊi da razumijete svijet civilnog druπtva. To je dobar poËetak za koji vam nije potrebno puno ulaganja. Zaπto nema primjera Nema primjera Primijetili ste da se u sadræaju ovog priruËnika ne spominju primjeri dobre ili loπe prakse. Za vrijeme pripreme i pisanja ovog priruËnika viπe smo puta kontaktirali poduzeÊa i udruge kako bi doπli do primjera koje bi naveli u priruËniku. -- 19 -- PriruËnik za poslovne ljude koji u partnerstvu vide dobit OËekujte predvidive greπke Nakon paæljivijeg pregleda i razmiπljanja o korisnosti uvrπtavanja dobrih i loπih primjera doπli smo do zakljuËka da ne æelimo ovaj prostor ispuniti za promociju bilo kojeg poduzeÊa ili udruge. Upravo neki primjeri na koje smo naiπli ohrabrili su nas i uvjerili da je o ovoj temi potrebno puno viπe govoriti u javnosti. Prisutnost relativno malog broja dobrih primjera partnerstva u praksi dokazuje nam da smo u Hrvatskoj na poËetku ovakve prakse. U prilog ovom stajaliπtu idu i brojne inicijative Europske unije koja kroz razliËite programe ohrabruje stvaranje i jaËanje partnerskih odnosa za ostvarivanje zajedniËkih ciljeva. -- Pojmovnik -* DRU©TVENO ODGOVORNO POSLOVANJE (DOP) UkljuËuje posveÊenost tvrtke/poduzeÊa pozitivnom djelovanju na odræiv razvoj, ekonomiËno i u svrhu zaπtite okoliπa, poπtujuÊi i dopuπtajuÊi ukljuËenost interesa svih dionika u zajednici. partnerstvo?zaπto ne! * ODRÆIVOST ©iroko definirano - to je djelovanje s naglaskom na pametno koriπtenje obnovljivih izvora koje ne bi smjelo ugroziti iste. Drugim rijeËima, djelovanje ne smije ugroziti i prijeÊi u eksploataciju bez moguÊnosti obnavljanja i razvoja obnovljivih izvora. * TROSTRUKA DONJA CRTA Poslovna politika koja vodi brigu o ekonomskom prosperitetu, kvaliteti zaπtite okoliπa i socijalnoj pravdi. * DIONIK Osoba, grupa ili tijelo koje je direktno/indirekno pod utjecajem aktivnosti vaπe poslovne politike. To ukljuËuje, ali ne ograniËava, Ëlanove zajednce, zaposlenike i njihove obitelji, kupce, dobavljaËe, investitore, udruge, profesionalne i akademske institucije, svjetsku populaciju i buduÊe generacije. * INDIKATORI Su mjerljivi pokazatelji stupnja ispunjenosti zadanih ciljeva, odnosno realizacije postavljenog partnerskog odnosa. * POLITIKA PODUZE∆A/TVRTKE Postavljena unutraπnja pravila koja moraju biti u suglasnosti i pratiti -- 20 -- sve formalne ili neformalne odluke u procesu odluËivanja. * VREDNOVANJE I MJERENJE USPJE©NOSTI PROGRAMA UkljuËuje postavljaje mjerljivih indikatora uspjeha i praÊenje izvoenja istih od strane poduzeÊa/tvrtke. Sistem vrednovanja i mjerenja moæe varirati od postavljanja i mjerenja osnovnih zahtjeva iz programa pa sve do postavljanja visokog standarda prema ostalim dioncima u zajednici. * UKLJU»ENOST DIONIKA PoduzeÊe aktivno ukljuËuje i daje odgovore na upite dionicima prema zadanoj politici poduzeÊa. UkljuËenost dionika moæe varirati od slanja obavijesti prema njima pa sve do uspostavljanja dijaloga. * TRANSPARENTNOST UkljuËuje izvjeπtavanje (formalno i neformalno) dionicima od strane poduzeÊa/tvrtke o aktivnostima iz programa. Izvjeπtaj opisuje jasno, istinito i iskreno o uspjesima i problemima. -- 21 -- PriruËnik za poslovne ljude koji u partnerstvu vide dobit * PROGRAM UkljuËuje sve korake/aktivnosti koje poduzeÊe/tvrtka poduzima da bi ostvarilo zadane ciljeve. Program druπtvene odgovornosti poduzeÊa moæe varirati od neformalnog, kratkoroËnog (trenutaËno prilagoenog) do formalnog ( sluæbeno potvrenog) i trajno provedivog programa. partnerstvo?zaπto ne! -- Biljeπke -- -- 22 -- Cijena: 20 kuna* ........................................................................................................ *Prihod prikupljen prodajom ovog priruËnika koristit Êe se za tiskanje novog izdanja. -- 23 -- PriruËnik za poslovne ljude koji u partnerstvu vide dobit Centar za civilne inicijative Park Ribnjak 1 10000 Zagreb telefon: 01 48 19 516 fax: 01 49 20 795 e-mail: [email protected] web: www.cci.hr