close

Enter

Log in using OpenID

- Franjevci

embedDownload
ŽUPNI
LIST
župe i samostana “Presvetog Trojstva” Karlovac godina III, broj 19 - kolovoz 2011.
Krunjenje Blažene Djevice
Marije na nebu
BROJ 19, kolovoz 2011.
Naša Majka Marija!
župa i samostan Presvetog Trojstva
P
str.2.
roslaviti blagdan Velike Gospe ili
Uznesenja Marijina u Nebo, a ne sjetiti
se početka njezina života pod srcem sv.
Ane – što slavimo u blagdanu Bezgrešnog začeća
BDM (8.prosinca), te njezina Bogomaterinstva
(1.siječnja), kao i njezina prebivanja i hoda kroz
prolaznost što je obilježeno tolikim svetkovinama,
blagdanima i spomenima da ih je teško i nabrojiti..
No, kako ističe papa Pavao VI: „K dvjema
spomenutim svetkovinama – Bezgrešnog začeća i
Bogomaterinstva – treba nadodati drevna i časna
slavlja od 25.ožujka i 15. kolovoza. Svetkovina
Utjelovljenja Riječi zadobila je opet u Rimskom
kalendaru, po obrazloženoj odluci, drevan naziv
„Navještenje Gospodnje“( 25.ožujka), ali je to
slavlje bilo i ostaje blagdan Krista i Djevice
zajedno.
Papa Pavao VI nastavlja u istom Dokumentu:
„Svetkovina 15.kolovoza proslavljuje slavno
Marijino uznesenje na nebo: to je blagdan njezine
punine i blaženstva za koje je bila određena,
proslave njezine neokaljane duše i njezina
djevičanskog tijela, njezina savršenog upriličenja
Kristu uskrsnulog od mrtvih. To je blagdan koji
pred Crkvu i pred čovječanstvo stavlja utješljivu
sliku i dokaz ostvarenja konačne nade: takva
cjelovita proslava ustvari jest određenje svih onih
koje je Krist učinio svojom braćom, imajući s njima
„zajedništvo tijela i krvi“ (Heb 2, 14; usp Gal 4,4).
Svetkovina Uznesenja nalazi svoje produljenje
u proslavi Blažene Djevice Marije Kraljice (22.
kolovoza), tjedan dana kasnije, u kojoj promatramo
Onu koja, sjedeći uz Kralja vjekova, blista kao
Kraljica i zauzima se za nas kao Majka. Te dakle
četiri svetkovine, najvišeg liturgijskog stupnja,
obilježavaju poglavite dogmatske istine koje se
tiču ponizne Službenice Gospodnje (Dokument
Marialis cultus - Marijansko štovanje, br.6).“
Zato nisam želio pametovati, nego donijeti
i podastrijeti vam nadahnuti tekst. I da sami
zaključite: Da sve naše pobožnosti i odanosti
Mariji su temeljene na božanskoj istini i potvrđene
u Papinim Dokumentima. I da sva vaša hodočašća
na Marijina svetišta i sva vaša dolaženja na mjesta
gdje se časti Marija jesu prožeta i sviješću „zajedno
u Kristu“ pod kojom smo gestom dočekali Petra
naših dana – sv. oca Benedikta XVI.
Slušamo u 19. nedjelju kroz godinu prispodobu
o „oluji na moru“. Gdje Isus uplašenim učenicima
govori: „Hrabro samo! Ja sam! Ne bojte se!“ U
burama i olujama koje i danas navaljuju na Crkvu
i ima je i unutar Crkve - trebamo biti hrabri, ne
bojati se. Zašto? Jer imamo Isusa, imamo našu
Majku Mariju. Nju nam „prepušta“, daruje sam
Isus dok je visio na križu! I ona je ozbiljno shvatila
svoju ulogu majčinstva i prema nama.
Zaključio bih predivnom molitvom sv.
Ildefonza, koja iznenađuje i naukom i snagom.
On moli, moli i ti: „Molim te, molim te, sveta
Djevice, da od onog Duha ja primim Isusa od
kojega si ti rodila Isusa. Neka moja duša dobije
Isusa po onome Duhu po kojem je tvoje tijelo
začelo istoga Isusa. Neka ljubim Isusa u onom
Duhu u kojemu si se ti Isusu klanjala kao
Gospodinu i vidjela ga kao Sina. (Dokument
Marialis cultus - Marijansko štovanje, br.26).“
U tom duhu neka su nam blagoslovljeni
Gospini i Gospodnji blagdani. „Trudite se, kako će
reći apostol naroda – sv. Pavao, sačuvati jedinstvo
Duha svezom mira (Ef 4,3)“
IMPRESSUM
Odgovorni urednik – pater Franjo Tomašević, organizacija: Stipe Granić, Ante Slavić
Suradnici: Damir Poljančić, Željko Šalković, Mara Marković, Nevenka Magličić, Mirjana Slavić, Sandra Milčić,
Fotografije: Mr. sci. Zvonimir Gerber
Izdavač – Župa i samostan Presvetog Trojstva: žr 2400008-1101424067;tel. 615-950
http//www.franjevci-karlovac.hr / e-mail:[email protected]
Tisak – tiskara JUSTAMENT, Karlovac
BROJ 19, kolovoz 2011.
O
vogodišnja Tjelovska procesija u
Karlovcu izgledala je ipak malo drugačija od dosadašnjih.
Dok nekad nismo smjeli iz crkava ili
iz crkvenih dvorišta, danas Presveto s
ponosom možemo pronijeti kroz cijeli
grad.
U ovogodišnjoj procesiji, prvoj u kojoj su
simbolično povezani dijelovi grada, jer krenulo se iz jedne crkve i završilo poklonom pred
Presvetim u drugoj. Kako je ovogodišnje župno klečanje u župi Sveta Tri Kralja bilo baš
na blagdan Tjelova, vjernici su predvođeni župnikom Dujom Kurtovićem, u procesiji stigli
u crkvu Presvetog Trojstva, noseći Presveto.
Poslije svete mise koju je predvodio pomoćni
Zagrebački biskup Valentin Pozaić, okupljeni
puk je krenuo u procesiji za Presvetim u pokaznici koju je nosio biskup Valentin. Na putu
od Presvetog Trojstva do crkve Presvetog Srca
Isusova mnoštvo vjernika je u savršenom redu
i s ponosom prošlo pjevajući cijelim putem. U
procesiji su se našli uglednici grada i županije,
povijesne postrojbe, predstavnici vojske policije, čiji su se djelatnici potrudili da se promet
odvija nesmetano dok je procesija prolazila
gradskim ulicama i prelazila državnu cestu.
Zajedništvom u Kristu karlovačka Tjelovska
procesija pokazala je da usklik pod kojim smo
dočekali svetoga Oca, nije bio tek usklik za
jednu priliku.
Mnoštvo vjernika u procesiji svjedočilo je zajedništvo u punom smislu te riječi. Sigurni smo da će se svjedočanstvo
za Krista nastaviti u idućim godinama,
i da će ova prekrasna procesija postati tradicija koja povezuje naš grad i Krista, jer Onaj
koga svjedočimo nagrađuje obiljem svojih
plodova.
S.G.
župa i samostan Presvetog Trojstva
Tjelovska Procesija
str.3.
BROJ 19, kolovoz 2011.
župa i samostan Presvetog Trojstva
Pater Tonio, jedan od patara u našem samostanu odlazi na novu dužnost
u samostan u Bjelovaru. Porazgovarali
smo s njim prije njegovog odlaska.
str.4.
P: Koliko ste dugo u Karlovcu?
O: U Karlovcu sam proveo tri godine. To
je relativno kratkom vrijeme pa sam se nadao
da ću ostati još koju godinu. Ipak svoj boravak
u franjevačkom samostanu u Karlovcu pamtit
ću po novom i drugačijem iskustvu franjevačkog života koji se odvijao u jednoj skladnoj
zajednici fratara i časnih sestara koje mi je
uvijek iznova ostavljalo dojam pravog bratstva
i sestrinstva. To je najljepše iskustvo koje ću
ponijeti iz ovog grada. Zahvalan sam Bogu što
me poslao u ovaj grad, u ovu župu.
P: Koju ste službu obavljali u župi?
O: U ovom sam periodu obavljao službu
župnog vikara. To je značilo puno susreta sa
župljanima, s mladim i malo starijim Karlovčanima u našoj crkvi, uredu, kroz vjeronauk
i gdje sam se već našao. Pokušat ću te susrete
ne zaboraviti i nositi ih kao dragu uspomenu.
P: Vodili ste biblijski sat ponedjeljkom.
Gdje ste nalazili motivaciju ove tri godine za
te susrete?
O: Biblijski sat za mene je uvijek bio inspirativan. Bilo je to pravo druženje sa živom
Božjom riječi. Nastojali smo uranjati u poruku
Božje riječi koristeći stoljećima iskušanu metodu Lectio Divina. Neki su se vjerojatno razočarali došavši na biblijski sat, jer su očekivali
da svećenik uvijek treba nastupiti kao učitelj
koji neprestano mora govoriti. Nastojao sam
da učitelj bude Krist, koji bi svakome od nas u
tišini srca govorio. Zahvaljujem svim polaznicima biblijskog sata koji su svojim ozbiljnim
pristupom Svetom Pismu, u iskrenoj molitvi
i otvorenosti srca, obogatili naše susrete, a i
mene osobno. Hvala i pateru Bogdanu koji je,
u mojoj odsutnosti, uvijek bio spreman zamijeniti me.
P: Kako ste se nosili s krizmanicima?
O: Četvrtak je bio jedan od težih dana u
tjednu. Dan posvećen vjeronauku krizmanika.
Nije lako naviještati evanđelje onima koji ga
ne žele čuti. Prije nekoliko tjedana imali smo
prispodobu u kojoj Isus kaže kako jedno zrno
pade uz put, dođoše ptice i pozobaše ga; jedno
zrno pade na kamenito tlo i jer nemaše korijena osuši se; jedno pade u trnje koje ga uguši. A jedno zrno pade u plodnu zemlju i urodi
plodom. To znači da u svakoj generaciji krizmanika ima i onih koji će biti plodni kršćani.
Drago mi je da se to kod nekih već primijeti.
P: Bili ste ove tri godine i duhovni asistent FRAME?
O: Upravo o zrnu koje padne na plodno
tlo svjedoči franjevačka mladež. Svi mladi iz
Frame bili su naši krizmanici, a sada se trude
provoditi kršćanski život nadahnut primjerom
sv. Franje Asiškog. Susreti petkom bili su vrlo
interesantni. Bila je to kombinacija sporta,
glazbe, molitve, predavanja i rasprave. Uvijek
smo bili sretni što se vidimo i zadovoljno odla-
BROJ 19, kolovoz 2011.
Nastojao sam da učitelj bude Krist,
koji bi svakome od nas u tišini srca govorio. Zahvaljujem svim polaznicima
biblijskog sata koji su svojim ozbiljnim
pristupom Svetom Pismu, u iskrenoj
molitvi i otvorenosti srca, obogatili naše
susrete, a i mene osobno.
Rado ću se sjećati ovog grada, osobito rijeke Korane uz čiji sam nasip rado šetao i vozio
bicikl. Ali ono što ću uvijek pamtiti i rado se
sjećati - to su živi ljudi. Stoga od srca zahvaljujem svojoj redovničkoj braći i sestrama franjevkama, ostalim karlovačkim svećenicima i
redovnicama, svim župljanima, jer zbog njih
ću se uvijek ovamo vraćati i obnavljati uspomene na protekle tri godine.
P: Odlazite u samostan u Bjelovar, na
dužnost gvardijana?
Da, ali ne odlazim sam. Sa mnom odlazi i
moj papagaj Guido. I njemu je ovdje bilo lijepo. Nadao sam se duže ostati u Karlovcu pa
sam ga učio da progovori: Bravo gvardijane!
To su malo teže riječi za pticu. No ako te riječi
progovori u Bjelovaru nadam se da ću do tada,
kao bjelovarski gvardijan zaslužiti njegovu pohvalu.
Zahvaljujemo pateru Toniu za trud koji je
ulagao u protekle tri godine u našoj župi i želimo mu svako dobro i Božji blagoslov na obnašanju nove dužnosti.
J.J.
U našu župu dolazi p. Ante
Barišić, župnik župe sv. Ivana
Krstitelja iz Špišić Bukovice.
Plod je pak Duha:
ljubav,
radost,
mir,
velikodušnost,
uslužnost,
dobrota,
vjernost,
župa i samostan Presvetog Trojstva
zili svojim kućama. Sigurno je da će mi mladi
iz Frame najviše nedostajati, ali vjerujem da
ćemo se i dalje viđati na framaškim susretima
i ostati u vezi. Ove godine predsjednik Frame
Ivan Vladić odlazi u našu franjevačku postulaturu u Samoboru sa željom da postane fratar. Svi se trebamo za njega moliti da ustraje u
zvanju, kao i za ostale mlade u kojima se rađa
klica zvanja.
P: Po čemu ćete najviše pamtiti Vaš boravak u Karlovcu?
Pa to su prije svega nedjeljne mise koje je
krasilo pjevanje mladog zbora koje je vodio
Josip Beljan. Iako je zbor sada u krizi, jer došlo je do smjena generacija, nadam se da će se
okupiti mladi glazbenici da nastave ovu tradiciju i da će dati svoj doprinos ljepoti liturgijskog slavlja.
blagost,
uzdržljivost.
Protiv tih nema zakona.
(Gal 5, 22-23)
str.5.
BROJ 19, kolovoz 2011.
Ho d o č aš ć a
LUDBREG - 04.09. 2011. (nedjelja).
Cijena puta je 80,- kn.
H
odom častiti. Sjećam se kako se to s radošću radilo u mojoj
kući. Posebna atmosfera u kojoj se osjećao fluid svetosti mjesta kamo se spremalo hodati cijelu noć. Sjećam se da sam
desetak dana prije Velike Gospe morao ranije navečer dolaziti kući, jer
je večernja molitva bila duža. Nije mi bilo baš pravo, ali skoro i svi
moji prijatelji morali su ranije kući. No, nikome nije palo na pamet da
zakasni, posebno i zbog onog iščekivanja što će nam stariji donijeti od
Gospe. Kroz koju godinu s radošću smo dolazili na večernju molitvu
ranije no inače s nestrpljenjem očekujući večer kad ćemo prvi put krenuti prema Sinju.
anas hodočastiti najčešće znači sjesti u automobil, autobus,
pokatkad avion i odvesti se do mjesta molitve. I to je pokatkad
teško. Bježimo od gužve, možemo se pomoliti i u svojoj cr-
župa i samostan Presvetog Trojstva
D
str.6.
TRSAT - 27.08. 2011. (subota).
To je hodočašće karlovačkih župa.
Cijena karte je 70,- kn.
BROJ 19, kolovoz 2011.
IZRAEL - 09. - 16. studenog.
Avionom Zagreb-Tel Aviv,
puni pansion, svaki dan misa,
duhovno vodstvo
Javiti se na br. 095 838 9204
kvi, nemamo novaca, nismo najzdraviji, ne
sviđa nam se društvo… U nedogled bi smo
mogli nabrajati razloge za ostati kući, a postoji samo jedna istina: „Tko
hoće nađe način, a tko neće nađe izgovor“. Ne tražimo izgovore i opravdanja, sjetimo se kako još u Starom zavjetu piše prorok: (Zah. 8,20,22),
Ovako govori Jahve nad vojskama: Još će dolaziti narodi i stanovnici
mnogih gradova. Stanovnici jednog grada ići će u drugi govoreći: Hajde da idemo moliti lice Jahvino i tražiti Jahvu nad Vojskama! Ići ću i ja!
e zaboravimo da i Isus hodočasti sa svojim roditeljima svake
godine. (Lk. 2,41), Njegovi su roditelji svake godine o blagdanu Pashe išli u Jeruzalem. Kad mu bijaše dvanaest godina, uziđoše po običaju blagdanskom.
S.G.
MEĐUGORJE - 07. - 09. listopada.
To je drugo karlovačkih hodočašće.
Cijena karte je 390,- kn.
Javiti se župnim koordinatorima
župa i samostan Presvetog Trojstva
N
str.7.
župa i samostan Presvetog Trojstva
BROJ 19, kolovoz 2011.
str.8.
O
XVIII. hod Franjevačke mladeži
d 25. srpnja do 5. kolovoza ove godine
održan je XVIII. hod Franjevačke
mladeži Zagrebačkog područnog
bratstva pod geslom „Putevima srca“.
Osamdesetak framaša sa svojim
duhovnim asistentima propješačilo je
oko 120 km od Koprivnice do Čakovca.
Osim Koprivnice i Čakovca, mladi su za
vrijeme svoga hoda posjetili Ludbreg, Donju
Dubravu, Goričan, Mursko Središće i Štrigovu.
U Čakovcu je za sve sudionike hoda bilo
organizirano pokorničko bogoslužje kako bi
svatko od hodočasnika na blagdan Gospe od
Anđela moga primiti porcijunkulski potpuni
oprost.
1. kolovoza u popodnevnim satima mladi su
se autobusima zaputili put Asiza, gdje su se
našli sa ostalim hodočasnicima iz Hrvatske i
Bosne i Hercegovine.
Vrhunac hoda dogodio se 2. kolovoza
kada su mladi iz Hrvatske i BiH, primili
porcijunkulski potpuni oprost zajedno
sa ostalim hodočasnicima iz Italije i
Austrije.
Za vrijeme svoga boravka u Italiji, framaši
su posjetili najznačajnija mjesta iz života sv.
Franje (Asiz, Greccio i La Verna). XVIII. hod
Franjevačke mladeži završio je 5. kolovoza
povratkom u Hrvatsku u prijepodnevnim
satima. Na ovogodišnjem hodu sudjelovalo je
i četvero mladih iz naše župe.
BROJ 19, kolovoz 2011.
Božja ljekarna - Gospina trava
no namažete opekline navečer a ne na suncu.
Ukoliko dnevno uzmete 3x1 žlicu ulja s komadićem kruha potičete metabolizam i nježno
čistite krv.
Tu nije kraj
pripravcima.
Namočite
cvjetove
u rakiju, dodajte
narezani
limun
i stavite
tri tjedna
na sunce.
Kad procijedite dobit ćete super liker.
Ja stavljam gospinu travu, stolisnik i matičnjak
u rakiju i tri tjedna na sunce. Lijek za dušu i
tijelo. Ukoliko cvjetove stavite u dobro vino i
ostavite mjesec dana na suncu, zatim procijedite i zasladite, dobit ćete super aperitiv koji
uzimate prije jela za bolju probavu.
Kad je gospina trava u pitanju nema
kraja čudima. Ne trebate se bojati jer je
to jedna od najispitivanijih biljaka, pokušava se sintetički dobiti ono što ona
posjeduje, ali do sada nikome nije uspjelo prodrijet u Božje tajne savršenstva.
Za kraj samo moram dodati da kad intenzivno upotrebljavate gospinu travu nemojte u
isto vrijeme uzimati lijekove za depresiju ili
smirenje da ne dođe do kontraproduktivnog
djelovanja.
Još uvijek možete krenuti u prirodu , nabrati gospinu travu i uživati u njenim čudima.
Ne zaboravite zahvaliti Gospi što je podarila
ime biljci i našem Ocu što ju je stvorio na našu
dobrobit.
M. N.
župa i samostan Presvetog Trojstva
Š
to reći o gospinoj travi osim da je
dostojna Gospe. Jedna biljka, a toliko čuda. Nema dijela tijela gdje je ne
možete upotrijebiti. Biljka je poznata još od
predkrščanskog vremena. Brala se u vrijeme
ljetnog solsticija i bila simbol vrhunca života
jer 21.6. sunce stoji ravno iznad ekvatora i dan
je najduži. U našim krajevima je poznato da su
je zvali krv sv. Ivana jer kad protrljate cvijetić
i listić dobit ćete bordo crveni sok sličan krvi.
Bukete ubrane biljke vješali su na vrata da tjeraju zlo. U isto vrijeme palili su se i krjesovi,
običaj koji se zadržao na karlovačkom području do danas. Gospina trava kao i Gospa,
gdje je potrebna ona je tu. U najgušćoj i najvišoj travi nju ćete primijetiti. Probila se do sunca i pozdravlja ga. Njeno držanje je ponosno
a opet blago i raskošno. Biljka raste uz rubove
šuma, po livadama, živicama a naraste i do 100
cm. Nosi žarko žute zvjezdaste cvjetove s brojnim prašnicima.
Skuplja se gornja trećina biljke i suši za čaj
koji se upotrebljava za bolesti današnjice: loše
raspoloženje, gubitak snage, poremećaj sna,
osjećaj krivnje, glavobolja, stres, grčevi u želucu, gastritis, čir na želucu, proljev, slabokrvnost, ženske bolesti - sve to lijeći dnevna doza
čaja gospine trave, a ne kava, pogotovo ne normabel, apaurin i slično. Budite uporni tri tjedna i preporodit ćete se. Žlicu suhe biljke prelite
vrućom vodom i ostavite barem petnaest minuta da stoji, da dobije lijepu crvenu boju.
O ulju ( kantarion – gospina trava namočena u maslinovom ulju) sam već pisala pa ću
vam samo napomenuti za što se upotrebljava:
reuma, bolni zglobovi, vene, križobolja, uganuća, iščašenja, hematomi, zacjeljivanje rana i
dekubitusa, opekline, ubodi kukaca, šuga, regenerira bore i kožu.
Današnji običaj rekla bi pomodarstvo da se
maže tijelo uljem g. trave prije sunčanja nije
nikako dobar jer koža od ulja postaje izrazito
fotoosjetljiva. Ako vas sunce opeče, slobod-
str.9.
BROJ 19, kolovoz 2011.
IN MEMORIAM
Gjuro (Đuka) Bencetić
franjevac i dobrotvor
(Požega, 18. XI. 1881 - Karlovac 14.XI.1940)
župa i samostan Presvetog Trojstva
G
str.10.
imnazijalac
u Požegi,
stupio u franjevački
red u Beču (1897), teološki studij završio u Zagrebu te zaređen za svećenika
1904. Na službi u Varaždinu, Vukovaru, Slavonskome Brodu i Zagrebu kao kapelan,
vikar, gvardijan i definitor Franjevačke provincije Sv. Ćirila i Metoda te generalni vizitator
franjevačkih provincija u Bosni, Hercegovini
i Dalmaciji. Od 1924-40. gvardijan franjevačkog samostana i župnik crkve Presvetog Trojstva u Karlovcu.
Isticao se kao veliki rodoljub, pučki misionar, neumoran propovjednik i
ispovjednik, gimnazijski vjeroučitelj i
voditelj duhovnih vježba za redovnike i
svećenstvo.
Angažiran borac protiv starokatolika, Reformnog pokreta među svećenicima koji nije
mogao dobiti odobrenje za samostalni rad pa
je bio “pridružen” Hrvatskoj Starokatoličkoj
Crkvi. Osnivanjem
starokatoličke župe
sv. Ćirila i Metoda,
otvorena je u Karlovcu
župna crkva i imenovan
župnik, otpali katolički svećenik. Iznoseći vjernicima katoličku
nauku i pozivajući ih da ne nasjedaju zavodljivostima reformatora taj novi pokret u
Karlovcu nije uspio ponajviše zahvaljujući o.
Bencetiću.
U crkvi i Župi Sv. Trojice između dva svjetska rata poticao je vjernike i sudjelovao u veoma bujnom vjerskom životu. Uz ostale svećenike u župi o. Bencetić posebno se isticao
djelovanjem i sposobnošću oživljujući i unapređujući razne pobožnosti, neumorno radeći
u društvima kako crkvenim tako i svjetovnim.
Bio je jedan od glavnih organizatora Pokrajinskog euharistijskog kongresa u Karlovcu 1936.
godine.
Najveće je zasluge stekao kao ekumenist i
humanist te dobrotvor karlovačke sirotinje.
Godine 1928. u suradnji s Gradskim magistratom utemeljio je Pučku kuhinju i Dječji vrtić
na Baniji, prve ustanove te vrste u Karlovcu.
BROJ 19, kolovoz 2011.
Sjećanja na našega franjevca i dobrotvora o. Đuku Bencetića i njegov
doprinos boljitku župe i župljana će
biti osvježena krajem ove godine
na znanstvenom kolokviju u našoj
župi.
I beogradska je “Politika” 14. XI. 1940. u
nekrologu mogla napisati “Djuka Bencetić je bio jedna od najmarkantnijih i najpopularnijih ličnosti za posljednjih 20 godina u Karlovcu. Cjeli svoj život je posvetio kulturnim i humanim ustanovama ...
o. Bencetić je dio odličan rodoljub, humanista i ekumenista ... Retko je koja humana akcija rođena u Karlovcu bez njegove
saradnje”. Uspostavom druge Jugoslavije,
i Pučka kuhinja i Dječji vrtić, ta njegova
životna djela ukinuta su 1945. godine.
Karlovčani i nakon sedamdeset godina smrti čuvaju uspomenu na njegova
plemenita djela. Društvo “Hrvatska žena”
podiže mu na groblju Dubovcu grobni
spomenik s natpisom: “Neustrašivom borcu,
dičnom hrvatskom svećeniku i tješitelju karlovačke sirotinje o. Gjuki Bencetiću, gvardijanu
i župniku Sv. Trojstva podiže u znak priznanja
ovaj spomenik Društvo Hrvatska žena”.
Taj natpis sažima djelovanje o. Bencetića
u Karlovcu, a također sadržaj rada hrvatskih
franjevaca u Karlovcu od njihovog dolaska do
danas.
Ipak, kada je trebalo kompromitirati karlovačko katoličko svećenstvo, nekima se činilo da je o. Bencetić za to najprikladnija osoba. Stanko Dvoržak (u monografiji “Karlovac
1579-1979) piše “Najzad ilegalne su i ustaše
koji u gradu imaju jaku podršku klera na čelu
s gvardijanom o. Bencetićem, koji čak prima
kod sebe u goste i Antu Pavlića”. No povijesna je istina da je Pavelić stigao u Hrvatsku 13.
travnja 1941. Ali tada je o. Bencetić bio već nekoliko mjeseci u grobu. Što sve može dijalektika jednoumlja. Sapienti sat!
Žitelji grada Karlovca su ponosno
jednoj od najljepših karlovačkih ulica
dali ime o. Bencetića 1991.godine.
Sjećanja na našega franjevca i dobrotvora
o. Đuku Bencetića i njegov doprinos boljitku
župe i župljana će biti osvježena krajem ove
godine na znanstvenom kolokviju u našoj župi.
Prema zapisima:
o. Tomiše sastavio Zvonimir Gerber
župa i samostan Presvetog Trojstva
O. Bencetić je imao veličanstven
sprovod, kakav Karlovac ne pamti.
Bio je iznimno cijenjen i voljen u
narodu. Posebna komisija je odredila da se sačuva njegov grob kao
istaknutoga dobrotvora.
str.11.
B
lagdan Presvetog Trojstva 19. lipnja, u našoj crkvi, svečano misno slavlje sa našim
i sa svećenicima dekanata uveličao je ponovno izabran Provincijal, mnogo
poštovani ministar p. Željko Železnjak. Tom prigodom p. Željko je posvetio novi
koncilski oltar, ambon i stalak za svijeću. Posvetnom molitvom gdje veliča i blagoslivlja
Boga i moli da Gospodin posveti oltar p. Željko je podsjetio: „Oltar je srce crkve, to je znak i
simbol Isusa Krista gdje se vjernici okupljaju i gdje se vrše svete tajne, a Ambon je stol Božje
riječi s kojeg se naviješta i propovijeda evanđeoska vijest.“. Ovaj prelijepi i umjetnički: oltar,
ambon i stalak za svijeću, držeći se motiva prisutnih u našoj crkvi, projektirao je g. Davorin
Trupković, konzervator, a izradili radnici poduzeća “Gradiv“ pod budnim okom g. Antuna
Ivičaka, direktora poduzeća.
M.S.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
1
File Size
5 404 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content