close

Enter

Log in using OpenID

Brzinomjer u motornim vozilima

embedDownload
svijet mjeriteljstva
Brzinomjer u motornim
vozilima
Igor Marjanović
M
otorna vozila se sastoje od nekoliko tisuća sklopova od kojih je njih
stotinjak direktno ili indirektno povezano sa sigurnošću vožnje i sigurnošću putnika. Neki od njih su i obavezni za ugradnju u vozila, a jedan od
takvih uređaja je i brzinomjer.
Uvod
Ploča s instrumentima u motornim vozilima sastoji se od cijelog niza uređaja, senzora i mjerača koji vozaču daju informacije potrebne za sigurnu vožnju
kao i one koje se odnose na pravilan rad pojedinih sklopova i rad samoga motora. Neki od važnijih, a dijelom i obaveznih za ugradnju u motorna vozila
su: senzor tlaka ulja u motoru, pokazivač temperature rashladne tekućine
motora, pokazivač raspoloživog tlaka pneumatičkog uređaja radne kočnice,
pokazivač količine goriva, putomjer, a jedan od najistaknutijih među njima
je uređaj za pokazivanje brzine.
Rad
Predočnik uređaja za pokazivanje brzine može biti analogni i digitalni. Analogni su najčešće izvedeni s kazaljkom koja pokazuje vrijednost brzine prema
brojčanim iznosima i podjeli na ljestvici, dok digitalni na predočniku prikazuju brojčani iznos trenutne brzine vozila. Također, ovisno o izvedbi prijenosa signala uređaji mogu biti mehanički i elektronički. U literaturi se uz brzinomjer veže i ime hrvatskog izumitelja Josipa Belušića, koji je još 1888.
godine izumio velocimetar, preteču današnjeg brzinomjera.
Motorna vozila se sastoje od nekoliko tisuća sklopova od kojih je njih
stotinjak direktno ili indirektno
povezano sa sigurnošću vožnje i sigurnošću putnika. Neki od njih su
i obavezni za ugradnju u vozila, a
jedan od takvih uređaja je i brzinomjer.
U samim počecima proizvodnje automobila brzinomjer je bio vrlo skup, a
mogao se naručiti samo kao dodatna oprema u vozilima. Tek 1910. godine
proizvođači automobila su počeli ugrađivati brzinomjer u vozila kao standardnu opremu. Od tog vremena, pa do 80-ih godina prošlog stoljeća, osnovna
konstrukcija brzinomjera je ostala gotovo nepromijenjena. To su bili mehanički brzinomjeri. Otto Schulze, izumitelj iz Strasbourga, prvi je 1902. godine
patentirao moderan mehanički brzinomjer. Time je vozila učinio popularnima, jer je s obzirom na većinu prijevoznih sredstava iz tog razdoblja (zaprežna
kola), vozačima omogućio da vide kojom brzinom voze, te da ju prilagode
ovisno o potrebama. U isto vrijeme mnoge države su uspostavile ograničenja
brzine i organizirale policijske službenike koji su kontrolirali promet.
Mehanički brzinomjeri rade na elektromagnetskom načelu. Gibljivom osovinom se, najčešće od izlaznog vratila mjenjača, pokreće trajni magnet, koji
indukcijom napona uzrokuje vrtložne struje. Nastala sila pokreće kotvu (kućište) spojenu s kazaljkom brzinomjera pomoću koje se očitavaju vrijednosti
na predočniku. Kazaljka je povezana s oprugom koja silom u suprotnom
89
svijet mjeriteljstva
smjeru održava poziciju kazaljke te ju, nakon što se vozilo
prestane kretati, vraća u početni položaj.
Što se vozilo brže kreće, brže se okreće gibljiva osovina i magnet, nastaje veća vrtložna struja i veća sila, koja savladava
silu u opruzi što omogućava veći otklon kazaljke. Usporavanjem vozila sila u opruzi prevladava i vraća kazaljku prema
početnom položaju.
Prijenosni omjer za pogon brzinomjera obično je naznačen
na brzinomjeru, a vezan je uz prijenosni omjer gibljive osovine na mjenjaču, ukupni prijenosni omjer i opseg pneumatika kotača.
Kod elektroničkih brzinomjera prijenos signala ne obavlja se
mehaničkim putem nego elektroničkim elementima putem
žice. U većini današnjih vozila senzor brzine kretanja vozila
je magnetski osjetljiv elektronički element. Prolaskom magneta, postavljenog na izlazno vratilo mjenjača u senzoru generira napon. Elektronička kontrolna jedinica vozila (računalo) rabi taj napon kao signal za određivanje trenutne brzine
vozila. Upravljanje kazaljke predočnika obavlja se precizno
kontroliranim koračnim, elektromehaničkim step-motorom.
Osim navedenog načela, slično načelo je i izvedba s metalnim
nazubljenim diskom i elektromagnetskom zavojnicom. Prolaskom zuba pokraj zavojnice poremeti se magnetsko polje
što uzrokuje stvaranje električnih impulsa koji se šalju u računalo vozila. Računalo na osnovi brzine promjene impulsa
određuje brzinu vozila i informaciju šalje na predočnik brzinomjera.
Neki od proizvođača vozila uzimaju signal iz drugih elemenata ili senzora postavljenih na vozilu, na primjer, iz ABS
senzora sustava kočenja. Takav signal računalo vozila naknad90
no dodatno obrađuje i pretvara u podatak o brzini vozila.
Brzinomjer kao i svi obavezni uređaji i oprema koja se ugrađuje u motorna vozila serijske proizvodnje moraju biti odobrenog, to jest homologiranog tipa. Propisi koji se odnose na
ispitivanje i odobravanje brzinomjera koje je donijelo Gospodarsko povjerenstvo Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE), kao Pravilnik ECE R39 i Povjerenstvo Europske unije,
kao Direktivu 75/443/EEZ i 2000/7/EZ.
Neke od bitnih značajki uređaja za pokazivanje brzine su da
uređaj ne smije pokazivati brzinu manju od stvarne brzine
vozila, te da odnos očitane brzine (v1) na predočniku i stvarne brzine vozila (v2) mora udovoljiti sljedećoj relaciji za
ugradnju u osobna vozila:
0 ≤ (v1 − v2 ) ≤ 0,1 ⋅ v2 + 4 km/h
U Republici Hrvatskoj postoji akreditirani ispitni laboratorij
prema normi HRN EN ISO/IEC 17025:2007 za ispitivanje
brzinomjera prema navedenim homologacijskim propisima,
koji se nalazi u sklopu Centra za vozila Hrvatske.
Putomjer je uređaj koji mjeri ukupni prijeđeni put vozila (indikator prijeđenog puta), najčešće ugrađen u sam uređaj brzinomjera. Ovisno o izvedbi također se pogoni gibljivom osovinom brzinomjera ili dobiva informacije od računala vozila.
Putomjer nije obavezan za ugradnju u vozila, ali stanje putomjera se bilježi u stanicama za tehnički pregled vozila, prilikom tehničkog pregleda, putem informatičkog sustava.
Potvrda o stanju putomjera na posljednjih pet tehničkih pregleda može se izvaditi u bilo kojoj stanici za tehnički pregled
vozila, uz predočenje prometne dozvole, što je vrlo korisna
informacija prilikom kupoprodaje rabljenih motornih vozila.
Literatura
Prilikom zamjene bilo kojeg od tvornički postavljenih i odobrenih dijelova, sklopova i uređaja koji se odnose na pokazivanje brzine vozila (npr. zamjena pneumatika kotača pneumaticima drugačijih dimenzija ili zamjena predočnika
brzinomjera s uređajem drugog tipa), potrebno je provjeriti
rad brzinomjera kako bi informacija o brzini vozila s kojom
raspolaže vozač bila što točnija za njegove procjene situacija
i potrebne reakcije tijekom vožnje.
[1] http://www.unece.org/trans/main/welcwp29.html
[2] h ttp://ec.europa.eu/enterprise/sectors/automotive/index_
en.htm
[3] Tehnička enciklopedija, svezak 2, izdanje i naklada JLZ 1966.
godina
[4] http://www.croatianhistory.net/etf/et22a1.html
[5] 100 Years of Speedometers: The History and Future of Driver
Information, Siemens VDO Automotive AG, 2002. godina
[6] http://www.sae.org/automag/features/futurelook/ 02-2005/1113-2-89.pdf
[7] Pravilnik o ispitivanju vozila, Narodne novine, 152/2009
svijet mjeriteljstva
Zaključak
91
92
svijet mjeriteljstva
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
2
File Size
800 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content