svibanj 2014. • broj 3 IMAM PRAVO bilten Projekta građanskih prava Sisak Ovaj bilten izrađen je u sklopu projekta "Stvaranje novog modela međusektorske suradnje u cilju zaštite nacionalnih manjina i socijalno ugroženog stanovništva." Ovajprojektfinanciraju: EuropskaunijakrozEuropski programzademokracijui ljudskaprava(eng.EIDHR) Uredzaudruge VladeRepublikeHrvatske. 1 Impressum IMAM PRAVO Bilten Imam pravo Nakladnik: Projekt građanskih prava Sisak Uredništvo: Projekt građanskih prava Sisak Glavna urednica: Milana Kreća Priredili: Milana Kreća, Dunja Čurčija, Anita Košar Ulemek, Aleksandar Kojić, Saša Zeljug Adresa uredništva: Rimska 6, Sisak Grafička priprema: Maximativa, Sisak Tisak: Maximativa, Sisak Naklada: 250 primjeraka Časopis izlazi 4 puta godišnje u razdoblju od 01.07.2013.-30.06.2014.g. Sisak, svibanj 2014. 2 Sadržaj Uvodna riječ urednika 4 1. Poplave u Sisačko-moslavačkoj županiji 5 1.1. „Bez nadvišenja i rekonstrukcije nasipa, teško ćemo braniti ugrožena mjesta“ 5 1.2. “Kupa ponovno u dnevnom boravku” 8 2. Obrtnička komora i obrtnici 10 2.1. „Negativan trend zatvaranja obrta mogu spriječiti mjere za poticanje gospodarskog razvoja“ 10 3. Srpska nacionalna manjina u Sisačko-moslavačkoj županiji 15 3.1. „Kultura i povijest se nisu odvijale izolirano, već su se međusobno prožimale i u tom prožimanju jedna drugu oplemenjivale“ 15 3.2. „Vrginmost, mjesto u kojem se lokali ne biraju prema narodnosti vlasnika“ 20 4. Nekad regionalno industrijsko središte, danas grad slučaj 23 4.1.„Kome je smetao Herbos?!“ 23 4.2.„Poduzetnički inkubator će riješiti problem poslovnog prostora za male i srednje poduzetnike“ 25 5. RAZNO 28 5.1.Svjetski dan Roma 28 5.2.Besplatni pravni telefon 29 5.3.Fotogalerija 30 3 Bilten “Imam pravo” • Broj 3. • Svibanj, 2014. Uvodna riječ urednika Svibanj, 2014. Dragi čitatelji, pred vama se nalazi treći broj biltena “Imam pravo”. O projektu “Stvaranje novog modela međusektorske suradnje u cilju zaštite nacionalnih manjina i socijalno ugroženog stanovništva” koji je financiran od strane Europske unije, kroz program Europski instrument za demokraciju i ljudska prava, u sklopu kojega i tiskamo ovaj bilten, već smo vas upoznali u prvom i drugom izdanju našeg biltena, a za temu trećeg izdanja, izabrali smo aktualne probleme u Sisačko-moslavačkoj županiji. Kroz razgovore s predstavnicima institucija, građanima, radnicima i svima koje pogađaju aktualni problemi u našoj županiji ili ih imaju dužnost riješiti, sagledali smo situaciju u našoj županiji te za vas pripremili neke zanimljive članake. Problem poplava, gašenje Herbosa, Obrtnička komora i dvojezične Glavna urednica: Milana Kreća, ploče, neke su od tema koje smo izabrali kao najaktualnije te smo predsjednica PGP-a Sisak kroz razgovore s osobama koje su najpozvanije komentirati te probleme, saznali nove činjenice o problemima s kojima se svakodnevno susrećemo, a o njima ipak premalo znamo. Nadamo se da će ovaj bilten ponuditi čitateljima odgovore na ono što ih je zanimalo, a nisu imali prilike pitati. PARTNERI NA PROJEKTU: 1. Udruga mladih Novi svijet Luščani 2. Centar za ruralne inicijative Klinac 3. Romski kulturni centar SURADNICI: 1. Županija Sisačko-moslavačka 2. Grad Sisak 3. Centar za socijalnu skrb Sisak 4. UNHCR 4 • Aktualni • Socijalna Tema broja Tema broja problemi u SMŽ skrb Poplave u Sisačko-moslavačkoj županiji 1 Kad su stanovnici naše županije prošle godine branili svoje domove od nabujalih rijeka, bile su to scene za koje smo mislili kako se neće ponoviti. Nažalost, veljača i ožujak 2014. bili su još gori. Odra, Stara Drenčina, Stupno, Sela samo su neka od mjesta u koja je voda prodrla, a zečji nasipi podizali su se i u Lađarskoj ulici u samom središtu Siska. Jesu li se ove katastrofalne poplave mogle spriječiti i što učiniti da se ne ponove? Što su proživljavali oni najugroženiji? Hoće li oštećenima biti isplaćene odštete? Pitanja su to koja smo svakodnevno mogli čuti na ulicama grada, a Marko Krička, zamjenik gradonačelnice i Načelnik stožera za obranu od poplava grada Siska i obitelj Biščan, čiju smo poplavljenu kuću imali prilike vidjeti u gotovo svim informativnim emisijama, pravi su sugovornici koji će nam dati odgovore na naša pitanja. 1.1. „BEZ NADVIŠENJA I REKONSTRUKCIJE NASIPA, TEŠKO ĆEMO BRANITI UGROŽENA MJESTA…“ 1. PGP Sisak: Koja su područja Grada Siska bila zahvaćena poplavom? Marko Krička: Poplavom su bila obuhvaćena slijedeća naselja: Odra, Staro Pračno, Stupno, Sela, Greda i nekoliko kućanstava u Blinjskom Kutu. 2. PGP Sisak: Kolika je ukupna materijalna šteta nastala izlijevanjem vode? Koliko je ukupno bilo poplavljenih domaćinstava na sisačkom području? Marko Krička: Povjerenstvo za procjenu štete od elementarnih nepogoda nije do kraja obavilo posao, ali može se procijeniti šteta na oko 1.300.000,00 kuna. Konačnu procjenu štete dužni smo dostaviti Županijskom povjerenstvu za procjenu štete od elementarnih nepogoda do 30. travnja kada bismo trebali znati ukupnu štetu. Ukupno je 95 domaćinstava bilo poplavljeno na sisačkom području. 5 TEMA BROJA: AKTUALNI PROBLEMI U SMŽ Gradonačelnica i njeni zamjenici u obilasku ugroženih područja Bilten Bilten “Imam “Imam pravo” pravo” •• Broj Broj 3. 3. •• Svibanj, Svibanj, 2014. 2014. 3. PGP Sisak: Koliko je ukupno sredstava Grad imao predviđeno u proračunu za elementarne nepogode, a koliko je ukupno sredstava utrošio za potrebe obrane od poplave? Planirate li u narednim godinama izdvojiti više sredstava u proračunu? BROJA AKTUALNI PROBLEMI U SMŽ TEMA BROJA: Marko Krička: Grad u svom proračunu nema predviđenu stavku za obranu od poplave, ali za potrebe obrane od poplave utrošeno je 900.000,00 kuna. U okviru proračunske zalihe sadržana su i proračunska sredstva u visini 100.000,00 kuna za nepredviđene rashode nastale elementarnim nepogodama, a po potrebi se mogu povećati do 800.000,00 kuna iz dijela ostalih rashoda proračunske zalihe. U narednom periodu, ovisno o fiskalnom kapacitetu proračuna, Grad Sisak će rebalansom osigurati do 800.000,00 kuna koje bismo utrošili za troškove gradskih poduzeća koja su sudjelovala u obrani od poplave. 4. PGP Sisak: Rok za prijavu štete na stambenim i gospodarskim objektima, ratarskim kulturama i dugogodišnjim nasadama istekao je 18.3.2014.g. Koliko je ukupno zaprimljenih zahtjeva u Gradu? Kako komentirate činjenicu da građani nisu podnosili zahtjeve, 6 jer im se isto ne isplati. Naime, prošlogodišnje naknade bile su zanemarive u odnosu na nastalu štetu? Koliki je iznos naknade šteta bio isplaćen u 2013.g. i za koliko oštećenih? zbrinjavanja leševa i je li vam poznat podatak o mrtvoj stoci? 5. PGP Sisak: Kakva je situacija sa štetama u stočarstvu? Je li vam poznato zdravstveno stanje stoke koja je bila izmještena iz poplavljenih područja? Postoji li plan Marko Krička: Snage koje su sudjelovale od 11.2. do 7.3.2014. u obrani od poplave zajedno s procijenjenim troškom navodim kako slijedi: Marko Krička: U Odranskom polju uginula su dva konja. Brigu o tim leševima vodio je Županijski sanitarni inspektor. Zabilježena je šteta u pčelarstvu na oko 30 košMarko Krička: Ukupno je zanica. primljeno 155 prijava za štetu u 2014.g. u odnosu na 2013.g. kada 6. PGP Sisak: Koji je postupak odje zaprimljeno 159 zahtjeva. Za- lučivanja o podnesenim zahtjeviprimili smo nekoliko zahtjeva ma- ma i procjeni štete? Tko osigurava nje iz razloga što smo na određe- sredstva za tu namjenu i jesu li nim mjestima uspjeli odreagirati ona osigurana? na vrijeme i spriječiti štetu. Na- Marko Krička: Nakon primitka dalje, u 2013.g. ukupno je ispla- zahtjeva za naknadu štete, na ćeno 12.330,00 kuna koji iznos je teren izlazi Povjerenstvo za eleraspoređen na 11 građana koji su mentarne nepogode koje utvrđupretrpjeli najveću štetu. Mišljenja je je li šteta prijavljena u zahtjesam kako je navedeni iznos uistinu vu odgovara stvarnom stanju na terenu. Nakon toga Povjerenstvo sramotan te kako djeluje demotisvoje procjene dostavlja Sisačvirajuće na podnositelje zahtjeva, ko - moslavačkoj županiji, koja je međutim, ove godine, svi ošteće- nadležna za isplatu sredstava na ni predali su zahtjeve u roku. Ove ime naknade štete. Prema mojim godine Grad je osigurao dodatnih saznanjima Povjerenstvo upravo 500.000,00 kuna koji iznos ćemo ispituje stanje na terenu. pripojiti iznosu ukupnih sredstava 7. PGP Sisak: Tko je od navedenih koje će oštećenicima i ove godine snaga sigurnosti bio angažiran u isplaćivati Sisačko - moslavačka obrani od poplave? Možete li nam županija. reći o kojem se broju radi? SUDJELOVALI U OBRANI OD POPLAVA TROŠAK SUDJELOVANJA Sisački vodovod 300.000,00 kn Komunalac Sisak 84.850,00 kn Autopromet Sisak 15.701,00 kn VZG 150.000,00 kn JVPG 66.000,00 kn GOS Sisak 1.881,00 kn Crveni križ Sisak 8.988,00 kn HGSS Stanica Novska 10.000,00 kn Ceste Sisak 100.000,00 kn Tema broja • Aktualni problemi u SMŽ plave i tko je za istu nadležan, koja je procedura? Marko Krička: Zahvaljujući vodovodnoj mreži, dezinfekcija je vršena na samo 45 bunara, a istu je vršio Zavod za javno zdravstvo. Putem mjesnih odbora sakupljaju se informacije o potrebama te u skladu s tim Zavod izlazi na teren. nadležnih tijela? Imate li plan kako u narednim godinama spriječiti ovu katastrofu? Što bi vi savjetovali građanima koji žive na poplavljenim područjima, a koja će nažalost biti poplavljena ponovno? Marko Krička: Da se sustavno radilo prije, prouzročena šteta mogla se umanjiti. Na zadnjem Stožeru zaštite i spašavanja Gra11. PGP Sisak: Jeste li tražili poda Siska u travnju 2014. donemoć drugih Gradova i Županija u seni su sljedeći zaključci kojima borbi za obranu od poplave? od Hrvatskih voda zahtjevamo Marko Krička: Zatražili smo nadvišenje desnog nasipa rijeke 8. PGP Sisak: Poznato nam pomoć hrvatske vojske, a po- Odre od naselja Žabno do Stuje da je na terenu bila i Gor- mogle su nam Varaždinska, Me- pna, izradu prijedloga rješenja ska služba spašavanja (GSS) za đimurska, Požeško-slavonska, sprečavanja da poplavne vode koju na godišnjoj razini Sisačko Osječko-baranjska, Zagrebačka i iz retencije Odransko polje kroz - moslavačka županija izdvaja Krapinsko-zagorska županija te propuste na trasi željezničke 30.000,00 kuna. Koliko sredstava gradovi i općine s područja tih pruge Sisak-Zagreb ne ugrožaizdvaja Grad? županija te im se ovom prilikom vaju okolna naselja, zatim izMarko Krička: Grad Sisak do- u ime svih građana Grada Siska vršenje rekonstrukcije lijevog kupskog nasipa u naselju Staro značio je 30.000,00 kuna GSS-u. zahvaljujem na pomoći. U planu je osigurati GSS-u is- 12. PGP Sisak: Prema našim sa- Pračno, Stara Drenčina u dužini oko 3 km, izvršenje nadvišenja postavu i u Sisku te ćemo im u znanjima Ministarstvo zaštite nasipa na lijevoj obali rijeke Save skladu s tim dodijeliti i odgovaokoliša i prirode ne dozvoljava u naseljima Preloščica i Gušće, rajući prostor. čišćenje korita rijeke Kupe ispod dovršiti radove na južnom na9. PGP Sisak: Koliko je ukupno 1 m, zbog pronađenih zaštićenih sipu retencije Lonjsko polje iza iskorišteno vreća s pijeskom na vrsta rakova. Možete li nam to naselja Veliko Svinjičko, rekonsisačkom području? Tko osigura- potvrditi i smatrate li da su živo- struirati most na preljevnom kava dostavu vreća s pijeskom? Jesu ti ljudi i zaštita imovine, ispred nalu u naselju Palanjek. li potrebe obrane premašile vaše zaštićenih životinjskih vrsta? Naime, dokazano je da je redo- Kao najvažnije za oko 150 gramjere osiguranja od obrane? vito čišćenje ušća rijeke jedan od đana koji su prijavili štetu od Marko Krička: U poplavi 2014.g. najučinkovitijih načina obrane elementarne nepogode, bilo bi potrošeno je 3.500 m3 pijeska. 1 od poplave. potrebno zatražiti oslobođenje m3 pijeska iznosi 70 vreća pijeplaćanja naknade za uređenje ska iz čega proizlazi da je uku- Marko Krička: Točno je da trevoda za 2014.g., a također i oslopno potrošeno 245.000 vreća pi- nutno postoji određena zabrana bođenje od komunalne naknade jeska. Hrvatske vode u suradnji s koju ste naveli, međutim, mišljete troškove električne energije Gradom dužne su osigurati pije- nja sam kako bismo trebali prograđanima koji su bili poplavljeni sak i vreće za obranu od poplave. naći kompromisna i kvalitetna i kod kojih su radile vatrogasne Niti u jednom trenutku nije bilo rješenja radi zaštite ljudi, imovipumpe na struju i isušivači vlage dovedeno u pitanje stanje obrane, a potom i zaštićenih vrsta. da Povjerenstvo za procjenu štene na terenu. 13. PGP Sisak: Je li se ova pote prizna kao trošak u obrani od 10. PGP Sisak: Kako se vrši de- plava mogla spriječiti na vrijeme poplave za jednomjesečnu ratu zinfekcija štete nastale od po- poduzimanjem radnji od strane električne energije. 7 TEMA BROJA: AKTUALNI PROBLEMI U SMŽ Svaki dan je na terenu bilo od 100 do 150 operativnih snaga uključujući i mještane poplavljenih područja kojima se ovim putem zahvaljujem na trudu i radu u obrani te ponavljam kako bez njih obavljeni posao ne bi bilo lako odraditi, jer oni su upoznati s područjem na kojem žive i u bitnome su nam olakšali posao. Također, ovom prilikom želim zahvaliti i hrvatskoj vojsci na njihovom aganžmanu u obrani Siska od poplave u trenutcima kad je bilo najpotrebnije. Bilten Bilten “Imam “Imam pravo” pravo” •• Broj Broj 3. 3. •• Svibanj, Svibanj, 2014. 2014. Na kraju, ističem kako je teško građanima savjetovati što učiniti da se poplava ne ponovi, jer priroda je nepredvidljiva. Gore sam naveo što ćemo mi kao lokalna samouprava poduzeti da se katastrofa ne ponovi, ali nepredvidljive situacije ne možemo kontrolirati. Građanima poručujem da se nadam kako se poplava neće ponoviti, pogotovo u ovim razmjerima. 1.2. „KUPA PONOVNO U DNEVNOM BORAVKU“ Slučaj obitelji Bišćan iz Stare Drenčine TEMABROJA TEMABROJA:AKTUALNIPROBLEMIUSMŽ Obitelj Bišćan je 14 dana čamcem ulazila u kuću 1. PGP Sisak: O slučaju obitelji Bišćan izvještavali su nas svi državni mediji, koliko dugo je voda bila u vašoj kući, na koliko procjenjujete nastalu štetu? Đurđa Bišćan: Nakon što smo kuću branili danima, voda je ipak prodrla u kuću i zadržala se 14 dana. Štetu procjenjujemo na oko 40 tisuća kuna, no to je samo iznos oštećenog namještaja i kućanskih aparata. Stvarni iznos štete na kući i troškovi sanacije su daleko, daleko veći. visoke vodostaje? Među mještanima sisačkog kraja pojavila se priča kako je jedan od glavnih krivaca čestog izlijevanja Kupe u proteklih nekoliko godina činjenica da se više ne vadi pijesak iz korita rijeke? Smatrate li da je to istina ili su naprosto klimatske promjene uzrok čestim poplavama? Đurđa Bišćan: Istina je da smo starosjedioci i zbilja ne pamtimo ovakve vodostaje, no i stariji ljudi od mene, primjerice moj kum od 81 godinu, također ne pamti 2.PGPSisak:Starosjedioci ste u ovakve vodostaje. Smatramo neStaroj Drenčini, pamtite li ovako mogućim da su klimatske pro- 8 mjene tolike da su prouzrokovale ovu i prošlogodišnju poplavu. Stanovništvu je teško govoriti o podacima za koliko se dubina korita smanjila, ali činjenica je da je u Staroj Drenčini, na mjestu na kojima su virovi preokretali čamce, sada Kupu moguće, u ljetnim mjesecima, prehodati. Drveće raste na sredini korita, korito se sužava i bez obzira što smo odrasli uz Kupu i smatramo da treba štititi biljni i životinjski fond, mišljenja smo kako je ljudska imovina važnija te bi tu državne i lokalne vlasti trebale odrediti prioritete. Tema broja • Aktualni problemi u SMŽ 4. PGP Sisak: Jeste li podnijeli zahtjev za odštetu? U razgovoru s ljudima na terenu saznali smo kako su ljudi, radi iznimno niskih odšteta prijašnjih godina, ove godine odustali i od podnošenja zahtjeva? Đurđa Bišćan: Uz mještane, glavninu snaga činili su DVD Stara Drenčina i DVD Sela, dok u obrani moje kuće vojska nije sudjelovala. Nisam upoznata s procedurom tko i pod kojim uvjetima smije donijeti zapovijed da se vojska iz vojarni uputi na ugrožena područja, ali svakako smatram da bi i pomoć bila efikasnija, da je broj vojnika na terenu bio veći, a što dakako ne umanjuje doprinos snaga MORH-a koje su bile na terenu i utvrđivale nasipe u središtu mjesta te u Starom Pračnu. Đurđa Bišćan: Poznato nam je da su ljudi ogorčeni i da dio stanovnika, ne mogu govoriti o brojci, nije podnio zahtjeve za naknadu štete. Ja sam ipak podnijela, i ostaje vidjeti na koliko će nadležno tijelo procijeniti nastalu štetu. Ne znam što očekivati od Grada i Županije, ne očekujem ništa, teško nam je. Iz Grada su došli prošli tjedan i pregledali oštećenja, ali od tada još čekamo. Raduje nas pomoć malih ljudi koji su donirali namirnice i sisačkog Caritasa koji je donirao pločice. 5. PGP Sisak: Je li moguće trajno riješiti problem poplava u našoj županiji i koga smatrate odgovornim što se proteklih godina nije radilo na tome? Đurđa Bišćan: Potpuno pogrešnim smatram pristup naših vlasti koje rješenje problema vide u dizanju visine nasipa. Ako se nasip i podigne, a korito ne očisti, nakon nekog vremena nasip će trebati dizati ponovno i tako u nedogled. Država bi, kada bi za to bilo političke volje, od prodaje šljunka koji bi dobivala čišćenjem korita, mogla financirati održavanje cjelokupnog toka rijeke. Tragedija je da smo u jeku poplava ostali bez pijeska za vreće, a tada se baš u Staroj Drenčini, koja je bila izravno ugrožena, vadio pijesak. TEMA BROJA: AKTUALNI PROBLEMI U SMŽ 3. PGP Sisak: Glavninu obrambenih snaga činili su vaši sumještani, koliko je bila brza reakcija lokalnih vlasti, je li se zakasnilo s angažiranjem snaga MORH-a i koliki je bio njihov udio u spašavanju kuća na vašem području? 9 Bilten “Imam pravo” • Broj 3. • Svibanj, 2014. Obrtnička komora i obrtnici 2 Sisak, kao grad s dugom tradicijom obrtništva, svoju Trgovačko-obrtničko komoru osnovao je još 1870. godine, a bitan podatak je kako je ona tada pokrivala područje od čak 438.182 stanovnika. Nedavni sukob dijela obrtnika s vodstvom Hrvatske obrtničke komore oko plaćanja komorskog doprinosa potaknuo nas je da dublje istražimo zadaću ovog tijela. Događanja oko Nadana Vidoševića, bivšeg čelnika Hrvatske gospodarske komore, potaknuli su stvaranje negativnog mišljenja stanovništva oko HGK, a ljudi su u neznanju često poistovjećivali ove dvije komore. Kako bismo čitatelje upoznali sa zadaćama Obrtničke komore Sisačko-moslavačke županije, intervjuirali smo Nenada Joksimovića, tajnika Komore. 2.1. „NEGATIVAN TREND ZATVARANJA OBRTA MOGU SPRIJEČITI MJERE ZA POTICANJE GOSPODARSKOG RAZVOJA“ OBRTNIČKA KOMORA I OBRTNICI 1. PGP Sisak: Koliko sada ima aktivnih obrta tj. obrtnika u odnosu na 2013. godinu, odnosno koliko ih se ugasilo u SMŽ? Koliko je zaposlenih osoba u obrtima u SMŽ? Nenad Joksimović: Po podacima s 31.03.2014. na području teritorijalnog obuhvata Obrtničke komore SMŽ (udruženja obrtnika Sisak, Kutina, Novska, Glina, Topusko, Hrvatska Kostajnica i Petrinja) trenutno je registrirano 2109 aktivnih obrtničkih radnji. Od tog broja, u radu je 2099, u privremenoj obustavi je 16, a 25 radnji je registrirano bez početka obavljanja djelatnosti tj. s mogućnošću prijave početka rada u roku do godine dana nakon čega se obrt gasi po sili zakona. Na kraju protekle godine, odnosno po podacima na dan 31.12.2013. godine aktivno je bilo 2140 obrta, od toga broja 2099 su bili u radu, 16 u privre10 menoj obustavi do godine dana i 25 je prijavilo obrt bez datuma početka obavljanja djelatnosti do godine dana. Vidljivo je da je u prethodna 3 mjeseca broj radnji smanjen za 31 što je alarmantan podatak s obzirom na činjenicu da je u godinama prije recesije taj broj bio manji od 10 odjav- ljenih obrta na godišnjoj razini. Negativni trendovi u obrtništvu prema podacima traju od 2008. godine. Broj zaposlenih u obrtu na području SMŽ s podacima od 31.03.2014. iznosi 4762 radnika (uključujući i vlasnike), a od toga broja muškaraca je 2690, a žena 2072. 2. PGP Sisak: Što mislite da je uzrok zatvaranja obrta i što HOK poduzima da pomogne obrtnicima, tj. da spriječi zatvaranje obrta? Koliko se iz proračuna, državnog i/ili lokalnog, izdvaja za pomoć i poticanje obrta u 2013. i 2014.g.? Nenad Joksimović: Smatram da je prvenstveni i prevladavajući uzrok zatvaranja obrta domino efekt koji se zbog krize, kroz nedostatak kapitala, smanjenje potrošnje i teškoće u kojima se nalaze veliki gospodarski subjekti, odrazio i na realni sektor tj. na obrtničke radnje kroz smanjenu potražnju za proizvodima i uslugama koje na tržištu nude. Dodatni elementi koji pridonose gospodarskom propadanju obrta su svakako i nelojalna konkurencija, odnosno neregistrirano obavljanje djelatnosti (“siva ekonomija“) uzrokovano velikim gubitkom radnih mjesta na području Županije te neplanska upisna politika Ministarstva obrazovanja kojom se godinama radi hiperprodukcija određenih kadrova u obrtništvu. Ujedno, državne mjere poticanja samozapošljavanja i zapošljavanja te državne potpore malom gospodarstvu ne pokazuju zadovoljavajući efekt zbog brojnih birokratskih prepreka pred kojima se građani nalaze. Na lokalnoj razini, mislim pritom na SMŽ, trenutno je u tijeku kao vrlo povoljna poticajna mjera projekt kreditiranja „Poduzetnički krediti 2014.“ s fondom namijenjenim poduzetništvu i obrtu u iznosu od oko sto milijuna kuna. Kreditna linija realizira se putem 11 poslovnih banaka uz subvenciju kamata od strane gradova i općina tako da se kamata kreće u iznosu od 2,5 - 4,5 % što trenutno predstavlja izuzetno povoljnu priliku na tržištu kapitala. Jedina poteškoća je, ponavljam, vrlo komplicirana i zahtjevna procedura pripreme dokumentacije za apliciranje za sredstva. Vrlo su korisna i sredstva koja se plasiraju kroz bespovratne poticaje i javne pozive, ali strogo ciljane namjene korištenja. Obrtnicima je u ovom trenutku vrlo bitno doći do „živog novca“ za obrtni kapital, a ta sredstva su na tržištu najskuplja. 3. PGP Sisak: Krajem 2013. godine, odnosno 1.1.2014.g. stupio je na snagu novi Zakon o obrtu. Što je on novo donio za obrtnike tj. što je po vašem mišljenju sada bolje za obrtnike a što lošije, ili što je propušteno regulirati novim zakonom? Koji su bili vaši prijedlozi u vezi izmjena Zakona o obrtu; što je usvojeno, a što nije? Nenad Joksimović: Novim Zakonom o obrtu, koji je stupio na snagu 10. prosinca 2013. ne rješavaju se ključna obrtnička pitanja, niti su postignuti traženi ciljevi - izjednačavanje prava obrtnika s drugim poduzetnicima (trgovačka društva) u ovo krizno vrijeme te poboljšavanje uvjeta poslovanja obrtnika. Ovakav zakon, po mom mišljenju, a to je i službeni stav HOK-a, omogućava daljnje zatvaranje obrta i radnih mjesta u obrtništvu, potiče se nelojalna konkurencija, a limitiranjem komorskog doprinosa na 44 kune onemogućava se kvalitetno funkcioniranje komorskog sustava. Udruženja obrtnika, područne obrtničke komore i HOK, zbog značajno smanjenih prihoda, teško će biti u mogućnosti u istom obimu provoditi dosadašnje aktivnosti usmjerene na poboljšanje poslovanja svojih članova. Velika zamjerka Zakonu je ukidanje javne ovlasti u području redovnog strukovnog obrazovanja, jer se novim zakonskim rješenjem urušava temelje postojećeg sustava obrazovanja za obrtnička zanimanja. U sustavu obrazovanja, vezano za obrte, trenutno se nalazi više od 26.000 učenika u cijeloj Hrvatskoj. Na području SMŽ mjesto za naukovanje u obrtničkim radionicama našlo je 897 učenika svih profila strukovnih zanimanja, odnosno tzv. vezanih obrtničkih zanimanja, za koja je pri otvaranju potreban majstorski ispit. Sam ustroj komorskog sustava uvelike će ovisiti o izvorima financiranja, a evidentno je da će se, uz smanjenje propisane visine komorskog doprinosa, morati smanjiti troškovi poslovanja, planirane aktivnosti te tražiti dodatne izvore financiranja kroz naplatu određenih vrsta usluga. U pripremi je i strategija razvoja HOK-a od 2014. do 2020., koja ima za cilj povećanje te ujednačenost kvalitete usluga prema svakom članu i na svakoj razini komorskog sustava. S obzirom na tešku situaciju u kojoj se obrtništvo nalazi, u HOK-u, kao na jedan od mogućih izvora financiranja, računaju na sredstva iz europskih fondova. 4. PGP Sisak: Što konkretno OK SMŽ radi za obrtnike, tj. koje usluge im pružate? Za što vam se obrtnici mogu obratiti? Savjetujete li obrtnike, tj. kome se mogu obratiti radi savjetovanja u vezi poslovanja, novina koje se uvode u poslovanje, rješavanje problema u vezi dugovanja? 11 OBRTNIČKA KOMORA I OBRTNICI Tema broja • Aktualni problemi u SMŽ Bilten “Imam pravo” • Broj 3. • Svibanj, 2014. NenadJoksimović:Program rada osnova je rada komorskog ureda, svih tijela Obrtničke komore SMŽ i svih sedam Udruženja obrtnika koji promiču, zastupaju i predstavljaju zajedničke interese obrtništva naše Županije i svojim operativnim programima provode volju obrtnika iskazanu u ovom tekstu i dodatnim odlukama. Uloga Obrtničke komore SMŽ je unapređivati razvojne mogućnosti obrtništva kroz suradnju i neposredne kontakte s nadležnim subjektima za gospodarstvo te jasno definiranje mjesta i uloge obrtništva u gospodarstvu Sisačko-moslavačke županije. Najvažnije aktivnosti obuhvaćaju: promicanje i zastupanje interesa obrtništva, informiranje obrtnika, edukaciju, unaprjeđenje strukovnog obrazovanja, promociju obrtništva i proizvoda obrtničkih radionica, pružanje savjetodavnih usluga, međunarodnu suradnju s obrtničkim asocijacijama u cilju pripreme projekata, te pojačano lobiranje na svim nivoima lokalne i županijske uprave za povećanje opsega poticaja namijenjenih opstanku i razvoju obrtništva. S obzirom na gospodarsku krizu, potpora obrtništvu i obrtnicima mora biti jača, transparentna i prepoznatljiva, a zastupanje obrtništva pojačano na svim razinama državnog ustroja kako bi se utjecalo na stabiliziranje poslovanja obrtnika i zaustavio pad broja obrtničkih radionica. UsuradnjisaSisačko-moslavačkomžupanijom,Upravnimodjelomzaobrt, maloisrednjepoduzetništvo,OKSMŽdjelujesciljem: •osiguranjapovoljnihuvjetazameđunarodneiregionalnesajmoveiizložbe •osiguranjapoticajnihsredstavazaumjetničkeitradicijskeiproizvodneobrte •osiguranjapoticajnihsredstavazaopstanakobrtništva •osiguranjapoticajazacertifikateistandarde •osiguranjasredstavazahitneintervencijeipomoćobrtnicima Vrlojevažanisavjetodavniradsobrtnicimananjihovzahtjevkojiuključuje: OBRTNIČKAKOMORAIOBRTNICI •rješavanjemolbi,žalbi,predstavki •usmeneipismeneodgovore •davanjepodatakaiinformacija •upućivanjeudrugeinstitucijeipomoćiposredovanjeukontaktu •traženje,uimeobrtnika,tumačenjaiinformacijaodnadležnihinstitucija 12 Tema broja • Aktualni problemi u SMŽ 5.PGPSisak: Jesu li su obrtnici u SMŽ uključeni u projekte financirane od strane EU? Tko ih educira, savjetuje, pomaže pri aplikacijama i kako; da li ih netko uključuje u aplikacije i projekte kao partnere, suradnike ili slično? NenadJoksimović:Prema našim saznanjima određeni broj obrtnika aplicirao je na projekte financirane od strane EU, ali naše usluge su koristili uglavnom kod prve informacije vezane uz uključivanje u projekte, a nakon toga su se obraćali županijskim ili gradskim razvojnim agencijama. 6. PGPSisak: Što mislite o obaveznom članstvu obrtnika u HOK-u, obzirom da je obaveza ostala u novom Zakonu, bez obzira što je iznos članarine smanjen? NenadJoksimović:Mislim da je u ovom trenutku obvezno članstvo još uvijek nužnost, iz razloga što je potreban vremenski period da se članstvo uključi u dobrovoljni sustav te da HOK počne prihodovati kroz ponudu i naplatu svojih usluga na tržištu. Indikativno je da pretežiti dio razvijenih ekonomija u Europi (Njemačka, Italija...) imaju obvezno članstvo. Smatram da je Zakon donesen naprečac, s tezom da se radi u cilju smanjivanja parafiskalnih nameta (a članarina HOK-u to nije), a upravo je napravljen kontraefekt - kroz smanjenje članarine, smanjena je kvaliteta i opseg usluga HOKa članovima. 7.PGPSisak:Mislite li da bi država trebala nešto novo učiniti za poticanje obrta, malog i srednjeg poduzetništva? Je li potreban potpuno drugačiji pristup obrtu, malom i srednjem poduzetništvu? Što bi po vašem mišljenju bilo najvažnije: smanjenje parafiskalnih nameta, drugačiji obračun i plaćanje poreza, promjena poreznih stopa ili nešto drugo? NenadJoksimović:Na ovo vaše pitanje odgovorit ću taksativno, navodeći mjere za koje komorski sustav već dulje vrijeme smatra da su nužnost koja će dovesti do oporavka ne samo obrta već i gospodarstva u cijelosti. Prvenstveno ću navesti prijedlog konkretnih mjera za poticanje gospodarskog razvoja: •energičnijeiučinkovitijesuzbijanjeneregistriranogobavljanjadjelatnosti •uklanjanjenelojalnekonkurencijeputeminspekcijskihslužbi •intenzivnijedržavnepotpore,osobitoupodručjumaloggospodarstva •poticanjezapošljavanja •smanjenjekamatanapoduzetničkekrediteireprogramiranjepostojećihkreditnihobvezapoduzetništva •unapređenjestrukovnogobrazovanjakorištenjemstečenihiskustavaHrvatskeobrtničkekomoreuprovedbijavnihovlasti •smanjenjeporeznogopterećenjauvođenjemvišestopaporezanadohodakisniženjeporeznih stopa •povećanjekriterijazaprijelazizoporezivanjaporezomnadohodakuoporezivanjeporezomna dobit •smanjenjestopeporezanaprometnekretninakodulaganjaugospodarstvo •smanjenjeosnovneiuvođenjevećegbrojarazličitihstopaPDV-a •odustajanjeodpovećavanjadoprinosazazdravstvo •ponovnauspostavaposebnogfondamirovinskogosiguranjaobrtnikauzpovratimovine bivšegFondasamostalnihzanatlija,ugostiteljaiprijevoznikaHrvatske. 13 OBRTNIČKAKOMORAIOBRTNICI •oslobađanjeodplaćanjaporezanadobitiporezanadohodaktijekomprvetrigodineposlovanja novootvorenihobrta Bilten “Imam pravo” • Broj 3. • Svibanj, 2014. DISKRIMINACIJA Kaodrugipaketmjeraistaknuobimjerekojejepotrebnoprovestiuciljupovećanjakonkurentnostiobrtnikanatržištu: •učinkovitijazaštitavjerovnikakrozovršnipostupakimirenjekaoalternativu •ukidanjedvostrukeobvezeuplateobveznihdoprinosakodobavljanjaobrtauzrad • smanjenje troškova poslovanja preispitivanjem davanja za vode, spomeničku rentu, autorske naknadeisl. •posebneporezneolakšicezatradicijskeideficitarneobrtničkedjelatnosti •povećanjetransparentnostijavnenabavkeuzistovremenopojednostavljenjepostupka,osobito zamalogospodarstvo •pojednostavljenjeuvjetazadobivanjelicenciugrađevinarstvu •ukidanjemonopolaosiguravajućihkuća,kojeodređujupotrebanbrojsatipopravkaoštećenja, cijenusatairadionicegdjećesepopravciizvršiti •subvencijeprijevoznicimaproširitinanižekategorijevozila •smanjenjenaknadaitroškovauobavljanjuprijevoza •rasterećenjedržavneupraveprenošenjemovlastivođenjaObrtnogregistraiizdavanjaobrtnica naHrvatskuobrtničkukomoru 14 3 Tema broja • Aktualni problemi u SMŽ Srpska nacionalna manjina u SMŽ Od svog osnutka, PGP Sisak se bavio zaštitom ljudskih prava i prava nacionalnih manjina. Štiteći prava manjina onda kad su ona bila ugrožena, ali i informirajući stanovništvo o temeljnim ljudskim pravima i vrijednostima koje moderno društvo propagira, pokušali smo suzbiti diskriminaciju prema nacionalnim manjinama na području našeg djelovanja. Dobrom suradnjom sa županijskim i gradskim vijećima nacionalnih manjina te svakako i Pučkim pravobraniteljem, kao i neposredno s pripadnicima nacionalnih manjina, u potpunosti smo ispunili našu ulogu koja nam je ovim projektom i namijenjena, a to je prije svega koordiniranje svih dionika koji imaju doticaja s pravima nacionalnih manjina i drugih socijalno ugroženih skupina, a u cilju zaštite istih. Srpska nacionalna manjina se, obzirom na događanja s početka devedesetih, uz romsku nacionalnu manjinu, najčešće susreće s diskriminacijom od strane većinskog stanovništva, ali i drugih nacionalnih manjina. Razgovorom s Bogdanom Rkmanom, zamjenikom županice iz reda srpske nacionalne manjine, pokušali smo saznati koji su najveći problemi s kojima se njegovi sunarodnjaci susreću, dok smo Općinu Gvozd odlučili istaknuti kao pozitivan primjer suživota na ratom zahvaćenom području. ma i Srbima i kao takvi upisani u birački spisak, analogijom stvari logično je da ne mogu obavljati neke druge poslove koji nisu vezani uz manjinu čiji sam predstavnik. To i zakon jasno kaže. Iz ranijih iskustava kolegica i kolega, kao i sada na osnovu svojeg neposrednog iskustva, zakon je tu vrlo manjkav i to iz barem dva ključna elementa. Prvi je da manjine nisu "izolirani otok" koje žive van socijalnog, ekonomskog, kulturološkog i drugih okvira općeg djelovanja i fluktuacije ljudi i ideja. Drugim riječima zapravo, sve je na direktan ili indirektan način vezano uz manjine; i zapošljavanje i socijalna politika Bogdan Rkman, zamjenik županice iz reda srpske nacionalne manjine i politika u sferi kulture, kao i ne manjine ima svoj zakonodavni 1. PGP Sisak: Koje su vaše dužnoduhovni okvir. Manjine su dakle, okvir djelovanja, koji se isključivo integrativni dio društva pa bi za sti i obveze kao zamjenika župaodnosi na pitanja manjine čiji su efikasnije stavljanje ove pozicije nice SMŽ te specifične različitosti u odnosu na druge zamjenike žu- ga pripadnici birali. Pošto je na- u punu funkciju bilo neophodno čin izbora specifičan, obzirom da da nam zakonodavac proširi mapanice? su za moju poziciju mogli glasati nevarski prostor. Drugi je element Bogdan Rkman: Zamjenik župa- samo birači koji su se na popisu da nositelj izvršne vlasti, dakle nice biran ispred srpske nacional- stanovništva izjasnili Srpkinja- župan, iz bilo kojeg razloga, da15 SRPSKA NACIONALNA MANJINA U SMŽ 3.1. „KULTURA I POVIJEST SE NISU ODVIJALE IZOLIRANO, VEĆ SU SE MEĐUSOBNO PROŽIMALE I U TOM PROŽIMANJU JEDNA DRUGU OPLEMENJIVALE“ Bilten “Imam pravo” • Broj 3. • Svibanj, 2014. kle slovom zakona, ukoliko želi neutralizirati svojeg "manjinca" i ne delegirati mu nikakve poslove, vrlo to lako i elegantno može učiniti. Tako se ova vrlo značajna pozicija vrlo lako može svesti na "folklor i dekor". U mojem slučaju, srećom, nije tako, jer i županica Lovrić-Merzel te pogotovo dvojica kolega dožupana direktno biranih u "paketu" sa županicom - kolege Vahovec i Nekvapil, imaju senzibilitet za manjinsku problematiku - čime je i meni posao znatno olakšan. Hrabri me i činjenica kvalitetne suradnje s pročelnicima županijskih odjela, pri čemu posebno naglašavam razumijevanje u Odjelu socijalne skrbi koji vodi kolega Takač, jer nažalost, najvećim dijelom su naši sunarodnjaci vezani upravo na ovaj resor. SRPSKA NACIONALNA MANJINA U SMŽ 2. PGP Sisak: Koje su najznačajnije aktivnosti koje ste vi, u okviru svog rada, poduzeli u 2013. godini? Bogdan Rkman: Prvih šest mjeseci mandata proveo sam, nažalost, u svojevrsnoj "hibernaciji". Razlog je medijski i javni linč kojem sam bio izložen od određenih desničarskih krugova koji nisu mogli prihvatiti činjenicu da netko tko je rat proveo na "drugoj strani" bude u ovoj poziciji. Iako je prošlo dosta vremena od tog traumatičnog perioda, postoje određeni krugovi koji bi se ponašali po matrici "kadija tuži-kadija sudi". To je njihovo pravo. Međutim, kako ne živimo u anarhiji već u demokratskom uređenom društvu, a temelj demokracije je poštovanje procedure, postoje nadležne institucije koje se bave nečijom prošlošću ili sadašnjošću. To nikako nisu pojedinci niti 16 interesne grupacije, iako bi to oni vjerojatno žarko željeli. Kao legalist i građanin RH čiji su korijeni na ovim prostorima četiri vijeka, poštujem institucije sustava i dostupan sam im u svakom trenutku. Kao pravoslavni kršćanin i kao netko odgojen u tom duhu na tom "fonu", duboko suosjećam sa svim ljudima koji su u ratu imali traumatično iskustvo, bez obzira kojem nacionalnom korpusu pripadali. Mene ti pritisci nisu uzdrmali u svojoj misiji, ali sam ipak na neki način bio primoran umjesto u „petoj“ raditi u „drugoj brzini", iz prostog razloga što nisam želio dozvoliti da se verbalni i medijski linč, uključujući i dobacivanja na ulici, ali i optužbe temeljene na pogrešnim premisama sa skupštinske govornice, preliju i na moje sunarodnjake. Tijekom kampanje, biračima sam govorio da sam ja taj koji prima "udarce" uključujući i one "ispod pojasa" umjesto svojih sunarodnjaka, jer to jednostavno javna funkcija nosi sa sobom ako ste, prije svega, odgovoran čovjek. 3. PGP Sisak: Koliko vam je otežavajuća okolnost što u Županijskoj Skupštini, za razliku od proteklog mandata, nemate vijećnike srpske političke opcije? Bogdan Rkman: Dodatni, sigurno i ključni problem je činjenica što srpska opcija u predstavničkom tijelu odnosno Županijskoj skupštini nema svoje izvorne vijećnike. Nažalost, naši sunarodnjaci nisu prepoznali zajedničku koalicijsku "srpsku listu" koju smo mi iz SDSS-a, zajedno s partnerima iz ostale tri srpske stranke koje djeluju u našoj županiji (BDS,SNS i DPS), formirali uoči izbora. Bila je to, nakon 13 godina, prva prilika da Srbi ne idu protiv Srba i ne rasipaju glasove. Nažalost, iz razloga konformizma, što racionalnog što iracionalnog straha - ta lista nije dobila dovoljan broj glasova za "prelazak praga" i podjelu mandata. I ovu našu "srpsku grešku" objašnjavam svakom našem sunarodnjaku s kojim razgovaram. A prosječno tjedno, što u kabinetu što na terenu izravno među sunarodnjacima, gdje provodim većinu vremena i svojih aktivnosti, sam u kontaktu s barem dvadesetak naših sunarodnjaka. Nažalost, biti manjinski zamjenik županice bez manjinskih vijećnika je isto što biti i potkivač bez "čavala i čekića". Da se razumijemo, kao nacionalna manjina zastupljeni smo u Skupštini s kvotom koju nalaže Zakon i Statut županije, ali te kolegice i kolege pripadaju građanskim političkim opcijama bez dodatno naglašenog senzibiliteta za probleme manjine iz koje potječu. Suradnja je, za sada, na ljudskoj osnovi, ali u najskorije vrijeme ću s njima podijeliti ideje za koje se nadam da će ih prihvatiti, jer je moj generalni stav da, bez obzira kojoj političkoj opciji pripadali, ako pripadamo srpskoj nacionalnoj manjini, onda nam je i obaveza pomagati i rješavati probleme naših sunarodnjaka. Generalno rečeno, planirao sam sistemski rješavati probleme manjine na način da se realizacija neke ideje odnosi na svakog našeg čovjeka. Međutim, kako to za sada ne ide, pristupam pojedinačno znajući da deset ili pedeset riješenih pojedinačnih slučajeva opet čini sustav. Iako su to, rekao bih "vatrogasne", a ne sistemske mjere (jednokratna financijska pomoć, informacije Tema broja • Aktualni problemi u SMŽ 4. PGP Sisak: Kakva je vaša ocjena provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina na našem, lokalnom nivou? Imate li saznanja koliko je zaposlenih u SMŽ iz redova srpske zajednice i jesu li isti proporcionalno zastupljeni sukladno pozitivnim propisima? Bogdan Rkman: Ustavni zakon o nacionalnim manjima ključni je zakonski akt kojim se vodim u radu. On je, praksa je to pokazala i ranije, veoma manjkav i krajnje je vrijeme za njegove izmjene i dopune. Kroz proceduru izmjena i dopuna treba korigirati sve ono što se proteklih 12 godina od njegova usvajanja u zakonodavnom tijelu pokazalo nedovoljno kvalitetnim. Ukazat ću na, po meni glavni element Zakona, a to je članak 22. koji govori o zapošljavanju. Sadašnji zakon daje "manjincu" prednost pri jednakim uvjetima za zaposlenje samo u tijelima državne uprave i pravosudnim tijelima. A što je sa školama, bolnicama, poduzećima kojima je osnivač lokalna samouprava ili regionalna uprava? Što je s "državnim firmama", policijom? Ništa. Na njih se ne odnosi. Zar ne bi bilo logičnije da ova alineja glasi kako manjine imaju prednost pri jednakim uvjetima u svim ustanovama, institucijama, poduzećima koja se financiraju iz državnog, općinskog ili županijskog budžeta? Nadalje, i u sadašnjem obliku kakav jest, nigdje nije precizirano što su to "jednaki uvjeti" pa poslodavac ima širok dijapazon subjektivne procjene i odlučivanja. Ali i tu nije kraj. Iako organski zakon koji se donosi dvotrećinskom većinom u Saboru, Ustavni zakon je u natječajima u najvećem broju slučajeva "akt slabije pravne snage" od običnih zakona koji se donose natpolovičnom većinom. Nedavno sam imao slučaj da se sunarodnjakinja kandidirala za spremačicu u sisačkom Općinskom državnom odvjetništvu. Obavila je sve proceduralne radnje po natječaju, a u samoj prijavi se pozvala na famozni članak 22. Dobila je šturi odgovor kako je primljena druga kandidatkinja, bez ikakvog objašnjenja. Nije stala na tome i uputila je prigovor poslodavcu kao i zahtjev za uvid u rezultate natječaja na osnovu Zakona na pristup informacijama kako bi se zaista uvjerila da je "pri jednakim uvjetima“ izabrana druga kandidatkinja. Pisala je na sedam, osam nadležnih državnih adresa. Većinu odgovora nije dobila. U onom što je dobila, rečeno je kako se članak 22. Ustavnog zakona ne odnosi na niže rangirana radna mjesta već na državne dužnosnike. U zakonu se to ne spominje ni jednom riječju!!! Pri tome se u odgovoru pozivaju na neke druge zakone koji "de facto", potpuno ili najvećim dijelom derogiraju Ustavni zakon. Dakle "običan" zakon derogira organski zakon!? Zato je u pravu suprug ove naše sunarodnjakinje kada kaže kako Ustavni zakon treba omogućiti malim običnim ljudima da, uz ostalo, pozitivnom politikom zapošljavanja stvore sebi kvalitetniji život. Istina, Srbi u županiji ili čitavoj RH možda nemaju pet stotina kandidata za suce Ustavnog ili Vrhovnog suda, ali imaju, barem u ovom trenutku, pedesetak tisuća zainteresiranih kandidata za niže rangirane poslove. U suštini, u trenutku donošenja, Ustavni je zakon trebao biti hrvatska "šminka" pred Europom. Vremenom se šminka izlizala. Država je ušla u EU i konačno mora poštovati europske stečevine, a jedna od njih je i univerzalna maksima kako je neophodno da manjina, da bi se osjećala ravnopravna u svim segmentima s većinom, ima čitav set dodatne zakonske regulative iznad postojeće. 5. PGP Sisak: Kako su, prema vašim saznanjima, organizirane aktivnosti i djelovanje srpske zajednice na teritoriju SMŽ? Javnost ima neka saznanja o djelovanju SNV-a i SKD Prosvjete, no vjerujemo da postoje i druge inicijative. Bogdan Rkman: Nedovoljna koordinacija među srpskim institucijama jedan je od otežavajućih faktora. Umjesto suradnje, kod dobrog dijela organizacija vlada "tihi rivalitet". Zapravo, organizacije su odraz stanja kolektiviteta koji je najvećim dijelom u apatiji i besperspektivnosti, tako da ćete prosječnog sunarodnjaka teško dobiti da se angažira za "opću stvar", ukoliko u njoj ne nalazi svoj izravan interes. Uzevši u obzir okolnosti u kojima živimo, i to se može razumjeti. Pokrenuli smo rad nekih manjinskih vijeća koji gotovo da, osim na papiru, nije ni postojao. Ideja naravno ima. Do početka ljeta, namjera mi je na jednom mjestu okupiti sve vijećnike općinskih, gradskih i župa17 SRPSKA NACIONALNA MANJINA U SMŽ svake vrste, neposredne posjete i iznalaženja modela pomoći svima koji su na bilo koji način ugroženi...), čovjek se osjeća ispunjen ako na kraju dana može reći: „Danas sam barem jednom sunarodnjaku pomogao.“. I danas sam, barem u jednom slučaju, bio servis svojim građanima što mi i jest misija, a sutra je opet novi dan i tako u krug. Bilten “Imam pravo” • Broj 3. • Svibanj, 2014. nijskih vijeća srpske nacionalne manjine, zatim sve izabrane vijećnike u predstavničkim tijelima koji su se deklarirali Srpkinjama i Srbima, aktiviste Prosvjete, nositelje pozicija u izvršnim tijelima upravljanja lokalnog i županijskog nivoa, naravno i svećenstvo Srpske pravoslavne crkve. I to bez obzira na njihovu stranačku pripadnost u predstavničkim i izvršnim tijelima kao i izbornim listama za manjinska vijeća. Dakle, na jednom mjestu želim okupiti dvjestotinjak sunarodnjaka kako bismo iznašli strateške elemente za konsolidaciju zajednice. SRPSKANACIONALNAMANJINAUSMŽ 6.PGPSisak: Što mislite o dvojezičnim pločama naziva institucija na zagradama JLS-a / tijelima državne vlasti na lokalnoj razini i možete li navesti mjesta u kojima se one nalaze, ima li u tome problema na području naše županije? Bogdan Rkman: U Vrginmostu i Dvoru takve ploče stoje barem sedam, osam godina i nikome ne smetaju, a uskoro će biti i u Donjim Kukuruzarima, to je zakonska obaveza. U procesu "prevođenja" naziva institucija, nismo puko slijedili primjere u matičnoj državi Srbiji. Tražili smo, u suradnji sa stručnjacima za srpski jezik, najprihvatljivije termine ovom podneblju, jer recimo moj djed nikad nije išao u "kancelariju za državne matice" kako je naziv ove institucije u Kragujevcu, već je išao u "matični ured". Kako bismo izbjegli prigovore da poput resavske škole samo sa latinice na ćirilicu prepisujemo nazive institucija bez da konzumiramo srpski jezik - došli smo do rješenja da to bude "matična kancelarija" i mislim da je to dobar pristup. Problema, barem 18 s tablama na općinskim zgradama, nema, jer tome pristupamo po izvornoj definicije politike kao "vještine mogućega". Bitna je dinamika i taktika, jer ne želimo da konzumiranje Ustavnog zakona u ovom segmentu bude "crvena krpa", odnosno da primjena jednog prava naruši neko drugo pravo koje već konzumiramo. U tome imamo razumijevanje počevši od same županice, preko Ureda državne uprave, nadležnog tijela za ovu domenu pa do građana. Međutim, ovo pravo je konzumirano samo na pročeljima općinskih zgrada. Što je s imenima ulica, trgova i samih naselja? Ništa, jer su, uzmimo primjer dvojezičnih tabli s imenom naselja, Hrvatske ceste apsolutno protiv. Dakle, puki izvršitelj koji fizički treba izraditi i postaviti table i tako u djelo provesti zakone RH, to ne želi i nikome ništa. Nadležna tijela šute. 7.PGPSisak:Što mislite o suživotu srpske nacionalne manjine s većinskim narodom, ali i ostalim pripadnicima manjina na području naše županije? Bogdan Rkman: Srbi na ovim prostorima imaju svoje korijene, svoju povijest i svoju kulturu i svoju tradiciju. Kako se vijekovima unazad i kultura i povijest nije odvijala izolirano, već su se međusobno prožimale i u tom prožimanju jedna drugu oplemenjivale, tako i danas manjinski i većinski narod, ukoliko i jedini i drugi žele dobro, a sigurno žele, ne mogu živjeti paralelno jedni pored drugih nego ispreplićući se. Logično je da su odnosi bili opterećeni u poratnom periodu, ali bitno je da se nastavlja uzlazna linija u pozitivnom smislu. Naša županija bogata je nacionalnim manjinama i kada svaka manjina u sveukupan mozaik županije utka dio svojeg specifikuma, dobivamo sliku "visoke rezolucije". Srbi to dakako žele. Kroz povijest ovih prostora ostavili smo svoj trag i svoj nacionalni štih. Feldmaršal Borojević, pjesnici zenitisti braća Micić, matematičar Kurepa, revolucionari i antifašisti Jakšić, Oreščanin, Demonja. Imamo i danas sunarodnjaka željnih da svoje intelektualne i druge kapacitete investiraju u ovaj prostor i ove ljude u sveukupnu korist svih građana županije. 8.PGPSisak:Što se može učiniti da se suživot poboljša i da se poboljša status zajednice? Bogdan Rkman: Na poboljšanju odnosa svaki pojedinac, kako iz manjinskog tako i iz većinskog korpusa, treba raditi svakodnevno. U djelokrugu mojih, ako ne zakonskih onda ljudskih aktivnosti su i pripadnici većinskog naroda koji mi se također obraćaju za različite vidove pomoći, ali i iznose kvalitetne ideje za kvalitetniji život. Nastojim, također, pomoći i biti "vjetar u leđa" za dobre poslovne i druge ideje, jer ako je "mojem komšiji dobro i meni je". Srbi će i dalje nastaviti svojom aktivnošću oplemenjivati županijski mozaik. Tu smo i želimo dobro. Posebna mi je želja angažman mladih i njihovo generacijsko prožimanje s vršnjacima iz većinskog naroda, jer upravo te generacije su na dobrom putu, ako se nešto ne uradi, da ih odnese val asimilacije. Da zaborave i tko su i što su. Tko su im djedovi i koji su im korijeni. A to je obaveza upravo nas srednjih i starijih generacija da im ukažemo, a oni s ponosom i bez ikakvog ustručavanja Tema broja • Aktualni problemi u SMŽ 9.PGPSisak:Imate li podatke o broju povratnika, pripadnika srpske zajednice na području SMŽ? Što SMŽ čini da se poboljša održivost povratka? Što nam je činiti da se oni, koji se dosad nisu vratili u RH, vrate u svoj zavičaj? Bogdan Rkman: Nisam inače veliki pobornik statistike. Polazeći od kolokvijalne definicije o statistici kao "nauci koja točno sakuplja i prezentira netočne podatke", brojke nas često zavaraju. Tako da se ne obazirem na zvaničan broj povratnika, a onaj stvarni izuzetno je teško utvrditi. Međutim, treba smoći snage i reći da je povratak završen. Završen u onom svom najvećem dijelu pri čemu će uvijek biti sporadičnog broja obitelji koje se vraćaju. Sad nam je važnija politika ostanka ljudi ovdje, nego povratnička. Budimo realni, od najvećeg izbjegličkog vala "Oluje" prošlo je 19 godina. Rodile su se i stasale nove generacije. Od činjenice da se ljudi ne vraćaju, više me brinu slučajevi poput mog susjeda koji nakon deset godina povratka i maksimalnog "crnčenja" na svojoj zemlji, ovih dana sve rasprodaje i seli u Srbiju. Pokušao je, dao je sebe, uložio je nadljudski trud, ali ne ide. Čovjek jednostavno ne želi da mu dijete, inače jedino dijete u selu, živi bez vršnjaka. Da i dijete žrtvuje kao što je sebe žrtvovao. Tu moramo i kroz Županiju i kroz Vladine mjere i naše institucije, hitno iznaći modele, kako ljudima koji su se vratili omogućiti normalan život. Time ćemo i one koji se još dvoume, ohrabriti na povratak. Ono što me brine je činjenica da naši ljudi, koji se ne žele vratiti, olako rasprodaju imanja. "Da se riješim onoga" česta je rečenica ovih prostora. Ne znaju da se time rasprodaju i uspomene i sjećanja. Ne znaju da time omalovažavaju svoje pretke koji su krvavo stjecali ral po ral zemlje. A budimo iskreni, i kod naših ljudi u izbjeglištvu stvorio se otpor prema selu i poljoprivredi. Nedavno slušam poznanicu koja kaže "e ne'b ja vala više muzla krave". Kao da to nije radila i prije izbjeglištva i kao da to nije radila njena majka, baba, prababa. Možda je ugodnije na rubovima velikih gradova čamiti i čekati neki posao ili siromašnu nadnicu kod srijemskog paora! 10. PGP Sisak: Možete li nešto reći o stambenom zbrinjavanju povratnika koje se provodi na području SMŽ a tiče se srpske zajednice? BogdanRkman:Stambeno zbrinjavanje je u ćorsokaku. Zahvatila ga je opća besparica u državi. Za ne povjerovati je koliko još ljudi živi u kućama bez struje i vode, na koliko su kuća još najloni umjesto prozora. Sunarodnjak iz sela kod Novske godinama živi u šatoru čekajući obnovu kuće, koju i dalje čeka. Umjesto rješenja za obnovu i umjesto crijepa, cigle, cementa, država je ovih dana imperativno ponudila da podnose nove zahtjeve za obnovu. Novi udar na kućni budžet, jer se za razne potvrde u najvećem dijelu slučajeva trebalo potezati do Srbije, Republike Srpske pa i dalje, a to košta. A i kada podnesu zahtjeve, prema općoj atmosferi, i sami znaju da će oni biti teško realizirani. Tračak nade mi je sunarodnjakinja koja od prošle godine vodi Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, koja je i sama sa svojom obitelji povratnica i ima senzibilitet za ovu tematiku, ali za to treba novac. Istina, mnoge stvari se mogu riješiti i ljudima olakšati i bez novca. Obitelj Tešinić u Živaji s troje djece, žive u kući bez struje i vode, ali s puno vlage. Kuća je vlasništvo države i kupljena je preko APN-a. U istom selu je također APN-ova kuća, ali sa strujom i vodom te bez vlage. Jednostavnom preformulacijom Rješenja, s jedne na drugu kuću, maloj Marini, Marku i Milici vratio bi se dječji osmjeh na lice. Toliko bar možemo učiniti, jer to ne košta novca, nego samo malo dobre volje i ljudske empatije. 19 SRPSKANACIONALNAMANJINAUSMŽ to prezentiraju u svojim vršnjačkim krugovima, u kafićima, školi, ulici i svakodnevnim kontaktima. Da nam se ne dešava, kao što sam svjedočio prije nekih sedam, osam godina u Vrginmostu, kada je naš kordunaški čiča na pitanje službenice o nacionalnoj pripadnosti najprije prešutio, a zatim skrušeno rekao "a Srbin, janje, njesam ja tome kriv". Ili da prilikom javnog nacionalnog izjašnjavanja, radije koristimo termin Pravoslavac, nego termin Srbin, jer smatramo da je ovo prvo nešto blaža inačica. Što se mladih tiče, namjera mi je u nekom doglednom periodu prezentirati ideju o formiranju Kluba mladih pripadnika naše nacionalne manjine u kojem bi mladi kreirali politiku Kluba, čuvajući svoj identitet. Također je veoma bitno da se "obožimo", jer nas je malo po našim hramovima. Imam sjajnu suradnju s gotovo svim svećenicima. Sve su to mladi i obrazovani ljudi spremni uložiti sebe. Na našim sunarodnjacima je da se u duhovnom smislu također vratimo korijenima i da nedjeljno prijepodne dođemo u svoju crkvu i pomolimo se. Na takav način će nas i većinski, kao i svi ostali civilizirani narodi dodatno cijeniti. Bilten Bilten “Imam “Imam pravo” pravo” •• Broj Broj 3. 3. •• Svibanj, Svibanj, 2014. 2014. 3.2. „VRGINMOST, MJESTO U KOJEM SE LOKALI NE BIRAJU PREMA NARODNOSTI VLASNIKA“ čimbenika ne mogu vam točno reći, ali ukazujem na kombinaciju i jednog i drugog. U prilog suživotu ide i činjenica kako posjeti kafićima na području mjesta Vrginmost, nisu vezani za nacionalnu pripadnost sumještana i separaciju po istom te stvaranju grupacija, već vam kazujem činjenicu: u kafić čiji je vlasnik Hrvat dolaze i Srbi i obrnuto. 2. PGP Sisak: Postoje li projekti koje je Općina Gvozd do sada, točnije u trogodišnjem periodu, u cijelosti financirala? Branko Jovičić, načelnik Općine Gvozd SRPSKA NACIONALNA MANJINA U SMŽ 1. PGP Sisak: Dvojezične ploče u mjestu Vrginmost, sve ovo vrijeme, nisu bile predmet uklanjanja s pročelja zgrade Općine Gvozd. Možemo li to pripisati čuvanju predmetnih ploča od strane nadležnog tijela, policijske postaje, ili bi to istaknuli kao posljedicu dobrog, kvalitetnog suživota na području Općine Gvozd, znajući da je na području općine 30% Hrvata iz BiH, dok je 68% populacije srpske narodnosti? Branko Jovičić: Ističem kako posljedica neuklanjana dvojezične ploče na samom pročelju zgrade Općine Gvozd ide u prilog, kako profesionalno odrađenom poslu nadležnih tijela, tako i kvalitetnom suživotu naših mještana na području Općine Gvozd, s obzirom da je u to vrijeme postojala opasnost uklanjanja predmetnih ploča i u našem mjestu. Točan omjer, u smislu više ili manje zastupljenosti jednog ili drugog 20 Branko Jovičić: Prije svega moramo biti svjesni činjenice postojanja recesije na našem području, i to od 2011. god., a imajući u vidu globalnu krizu koja je svijet pogodila još 2008. god. U tijeku je i četvrta godina recesije u kojoj nemamo veće kapitalne projekte, jer nas je recesija pogodila u punoj snazi. Gdje god je trebalo aplicirati za neki od projekata, osnovni uvjet prijave je sufinanciranje u određenom postotku od strane lokalne zajednice, a to nismo bili u mogućnosti financirati, uzimajući u obzir pad općinskih prihoda od poreza za 70 % i to unazad tri godine. 3. PGP Sisak: Možete li nam definirati i nabrojiti sve one prihode kojima se neposredno puni općinski proračun? Gdje Općina Gvozd ima neposredni priljev sredstava? Branko Jovičić: Prihodi kojim se puni općinski proračun su: više vrsta poreza koji slove kao glavni izvor financiranja, komunalna naknada, komunalni doprinosi, šumski doprinosi i prihodi od iznajmljivanja poslovnih prostora i zemljišta. Općina Gvozd zaprima pomoć od strane kako Sisačko-moslavačke županije, tako i od države. Godišnji prihodi koje država spušta na lokalnu razinu Općine Gvozd iznose oko 2 milijuna kuna. Točnije, za socijalna davanja, pomoć starijim i nemoćnim osobama izdvaja se oko 650.000,00 kn i 250.000,00 kn za nabavku ogrjevnog drveta. Iznos od milijun kuna namjenskih sredstava, koristit će se za materijalne troškove Općine. Znači ukupna pomoć države iznosi, kako sam rekao, 2 milijuna kuna. 4. PGP Sisak: Koju i kakvu korist ima lokalna zajednica od iskorištavanja državnih i privatnih šuma, s obzirom na poznatu činjenicu da se konstantno izvozi drvno-šumska masa iz RH, umjesto da se prirodna bogatstva prerađuju na području Općine Gvozd i time stvore povoljni uvjeti za otvaranje ovih radnih mjesta? Branko Jovičić: Općina Gvozd na ime šumskih doprinosa od Hrvatskih šuma kvartalno godišnje zaprimi 100.000,00-120.000,00 kuna. Isti se moraju namjenski iskoristiti u kapitalne investicije. Što se tiče privatnih šuma, Općina Gvozd kao jedinica lokalne samouprave, nema direktni priljev u općinski proračun, jer ljudi svoju privatnu imovinu/šume prodaju i za to dobiju novac. Ipak, samo kroz sječu, izvlačenje i transport drvne mase, stvaraju se uvjeti za zapošljavanje nove radne snage na području Vrginmo- Tema broja • Aktualni problemi u SMŽ 5. PGP Sisak: Koliko područje Općine broji poslodavaca te koji od navedenih zapošljavaju najveći broj radnika? Branko Jovičić: Na području naše općine registrirano je 105 poslovnih subjekata. Bonitet i snaga istih je upitna. Uglavnom se radi o trgovačkim društvima, OPG-ima, obrtima i zadrugama te ponavljam, kako je njihova gospodarska snaga upitna. Moramo isto tako znati da se dosta poslovnih subjekata na ovom području nalazi u blokadi. „Paner produkt“ - Gvozd drvna industrija /bivši DIP/ zapošljava najveći broj djelatnika i to 22 radnika. 6. PGP Sisak: Sustav kanalizacije je izgrađen, ali mještani Vrginmosta još uvijek nisu priključeni na isti, konkretno Ulice kralja Zvonimira, Karlovačka i Đurđevec. Koji je razlog tome? Branko Jovičić: Sustav kanalizacije je naš zadnji kapitalni projekt za period 2009/10/11 godina, kojim se regulira odvodnja i to u užem dijelu mjesta Vrginmosta. Riječ je o prvoj fazi. U planu je realizacija još dvije faze i to za šire područje Općine Gvozd. Treća završna faza je vezana uz ugradnju pročistača. Moram istaknuti da je u tijeku, još uvijek, prva faza projekta iz razloga što izvođač radova nije odradio posao po projektu. Upravo zbog ne prolaska tehničkog prijema, ne može se završiti prva faza i sustav staviti u funkciju. Općina trenutno vrši dodatno projektiranje i ispravak onih stvari zbog kojih se nije prošlo na tehničkom prijemu. 7. PGP Sisak: Vaša općina se može pohvaliti činjenicom da je prva na ovom području počela s uvođenjem programa „Jedinstveni sustav vođenja groblja“. Što čini takav sustav kvalitetnim i provedivim u praksi? Branko Jovičić: Jedna smo od rijetkih općina koje su uvele program jedinstvenog sustava vođenja groblja s obzirom na činjenicu da posjedujemo veliki broj groblja. Na području naše općine imamo 52 lokalna, manja groblja (19 naselja). Do sada smo obavili dvije vrste radova. Prvo je izvršeno čišćenje groblja na terenu te potom vršeno snimanje groblja i napravljeni grobni očevidnici. Izvršena je cjelokupna informatizacija groblja. Svi poslovi vezani uz ukop i slično, nalaze se u ingerenciji Komunalac - Gvozd d.o.o. 8. PGP Sisak: Kao predsjednik Lokalne akcijske grupe “Petrova Gora“, smatramo vas kompetentnim za odgovaranje na pitanja oko aktivnosti, realizacije projekata i projekata u tijeku. Koliki je interes LAG-a za samu lokalnu zajednicu? Branko Jovičić: LAG „Petrova Gora“ osnovan je 2008. god. Sačinjavaju ga 5 općina i dvije županije, općine Topusko i Gvozd Sisačko-moslavačka županija te općine Vojnić, Krnjak i Barilović Karlovačka županija. Predsjednik sam LAG-a od 2008. god. Tijela LAG-a su: predsjednik, upravni odbor i skupština. Trebam napomenuti naš prolazak na IPARD natječaju za Mjeru 202, raspisanu od strane Ministarstva poljoprivrede te nam se time otvara mogućnost, u dvije godine, povući 900.000,00 kuna iz Europskih fondova. Sjedište LAG-a nalazi se u Vrginmostu, gdje postoji ured koji je otvoren još 2009. god. Tijekom ožujka, imenovan je voditelj LAG-a koji se bavi operativnim poslovima. Cijenjeno ime voditeljice je gđa. Ljubica Šolić. Uredovno vrijeme je ponedjeljak i petak, a ostale dane poslovi se vrše na terenu. U tijeku je ažuriranje web stranice, organiziranje radionica, te upoznavanje građanstva u općinama s djelovanjem LAG -a. Tijekom 2014. god. prijavili smo se na projekte raspisane od strane HEP-a te PBZ-a. Sam interes LAG-a za Općinu Gvozd ostvaruje se kroz ruralni razvoj svih područja, razvoj turizma, poljoprivredne djelatnosti tj. proizvodnje te ekološke proizvodnje. Ističem bit LAG-a: svi gospodarski subjekti koji djeluju na području pet općina, ako žele aplicirati za projekte EU, trebaju imati „pismo potpore“ LAG-a, jer time ostvaruju veći broj bodova prilikom odabira nekog od projekta. 9. PGP Sisak: Koliko nevladinih udruga djeluje na području općine? Jeste li zadovoljni njihovim djelovanjem na lokalnoj razini te koliki je doprinos istih u socijalizaciji i pomoći stanovništvu ovog kraja? Branko Jovičić: Na području naše općine djeluju slijedeće nevladine udruge: „Suncokret“ Centar za razvoj zajednice“, SKD Prosvjeta, udruga antifašističkih boraca i antifašista Općine Gvozd, Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata RH, udruga „Geronto“ Gvozd, Crve21 SRPSKANACIONALNAMANJINAUSMŽ sta. Time ponešto ostaje i troši se i u našoj općini. Bilten “Imam pravo” • Broj 3. • Svibanj, 2014. ni križ te naravno i vaša udruga Projekt građanskih prava Sisak. Doprinos udruga lokalnoj zajednici zaista je velik, jer sve navedene udruge svojim djelovanjem, u okviru svojih djelatnosti, značajno poboljšavaju i podižu razinu kvalitete života u našoj općini. 10. PGP Sisak: S obzirom da je 1.01.2014. god. stupio na snagu novi Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći te je čl. 35. st. 1. istog Zakona regulirano financiranje besplatne pravne pomoći, zanima nas jesu li osigurana sredstva za pružanje besplatne pravne pomoći iz sredstava lokalne samouprave, konkretno vaše općine? SRPSKA NACIONALNA MANJINA U SMŽ Branko Jovičić: Naša općina nema osiguranih sredstava za pružanje besplatne pravne pomoći, jer se, kako sam već na početku napomenuo, nalazimo u teškoj financijskoj situaciji koja nas prati unazad par godina. U tom segmentu moram istaknuti izuzetno veliku pomoć vaše udruge Projekt građanskih prava Sisak, kako socijalno ugroženoj populaciji ovog kraja tako i nama tj. dje- 22 latnicima Općine Gvozd, kroz pružanje besplatne pravne pomoći. 11. PGP Sisak: Pristupanjem RH Europskoj uniji, vidljiv nam je, nažalost negativan, trend povlačenja novčanih sredstava iz fondova EU. Koliko je Općina Gvozd u tome uspješna? Imate li kakve projekte u pripremi? Jeste li spremni konkurirati na natječaje te uspješno involvirati sredstva EU u razvoj cjelokupne infrastrukture općine? Branko Jovičić: Moram vam, kao prvo, objasniti poslovni kapacitet Općine Gvozd. Općina Gvozd broji samo 4 službenika i namještenika na čijim se plećima nalazi sav teret svih administrativnih poslova. Kao drugo, nismo kadrovski ekipirani i educirani za pisanje samih projekata te apliciranje na EU projekte. I kao treće, moram istaknuti da projektno-tehnička dokumentacija tj. plaćanje konzultantskih usluga, potražuje ulaganje novčanih sredstava koje mi nemamo. I naravno da ne zaboravim, u cijelom tom procesu potrebito je sufinanciranje od strane lokalne zajednice bilo to 10%, 20% ili 30%. Najveći problem kao „summa summarum“ ističem nezaposlenost. Od 2007 g. - 2010 g. bio je poveći broj gospodarskih subjekata koji su punili općinski proračun i zapošljavali radnike. Od istih, izuzetno mali broj zadržao se na ovom području. Kako nema zapošljavanja, samim tim nema ni poreza te se nalazimo na dvostrukom gubitku. Na području općine Gvozd naziru se moguće investicije koje bi se provele tijekom godine. O istima nećemo prejudicirati tj. govoriti unaprijed. Kad dođe vrijeme i trenutak, javnost će biti s istim upoznata. Investicije na pomolu mogle bi biti prilika za zapošljavanje oko 100 ljudi te bi se time promijenila kompletna situacija i egzistencija ljudi u našoj općini, to je ono što vam za sada mogu reći. Tema broja • Aktualni problemi u SMŽ Nekad regionalno industrijsko središte, danas grad slučaj 4 Radi svog geostrateškog položaja Sisak se kroz povijest razvio u industrijsko središte ovog dijela Hrvatske. Riječna luka, željezara, rafinerija samo su neke od grana industrije po kojima je Sisak bio poznat. Trend modernizacije proizvodnje, stvaranje svjetskog tržišta i uvjeta nemilosrdne konkurencije, učinile su sisačke proizvode nekonkurentnima. Bez adekvatnih mjera države te uz trend globalne recesije, regionalno industrijsko središte pretvorilo se u grad slučaj. Herbos i Željezara više ne postoje. Prazni pogoni čekaju novog kupca, a radnici novog poslodavca. 4.1. KOME JE SMETAO HERBOS?! Ilija Radojčić: Trenutno sam član Odbora vjerovnika kao predstavnik radnika, sa mnom se u Odboru nalazi još jedan predstavnik radnika, kolega Nenad Vukušić. Naša zadaća je da pratimo provođenje stečajnog postupka, kao i donošenje odluka koje su u kompetencijama Odbora vjerovnika. Sadašnja uloga je praćenje financijskih rezultata te zalaganje za isplate otpremnina radnicima. 2. PGP Sisak: U kojoj fazi gašenja se trenutno nalazi Herbos i koga označavate kao glavnog krivca što je ugašena tvrtka koja je radila od 1946. godine? Od ukupnih potraživanja vjerovnika koliki dio predstavlja potraživanje bivših radnika? Ilija Radojčić: U Herbosu je obustavljena proizvodnja s 31.01.2014. god., po nama bez razloga i za ovaj potez smatramo da su odgovorni stečajni upravitelj i stečajni sudac, jer oni su ti koji su donijeli takvu odluku. Odbor vjerovnika smatra da se proizvodnja trebala nastaviti, Ilija Radojčić, sindikalni povjerenik za zaštitu prava radnika jer na tržištu postoji potražnja za našim proizvodima. Herbos je u stečaju radio dvije godine i mogao je nastaviti dalje, možda s nešto manjim brojem radnika, ali su se poslovi trebali odvijati i dalje. Kome pogoduje stečajni sudac i stečajni upravitelj pokazat će vrijeme do kraja ove godine. Potraživanje radnika iz stečajne mase iznosi oko 8% od čega je radnicima do sada isplaćen dio potraživanja zahvaljujući radu u ove dvije godine. 3. PGP Sisak: Jesu li radnici Herbosa ostvarili svoja prava na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, jesu li im isplaćene otpremnine te je li vam poznato koliko je radnika, obzirom na situaciju na burzi rada koja je katastrofalna, uspjelo pronaći novi posao? Ilija Radojčić: Svi radnici Herbosa su ostvarili sva prava na Zavodu za zapošljavanje, a prema mojim saznanjima posao je pronašlo osam radnika, dok dva radnika koriste pravo samozapošljavanja otvaranjem obrta. 4. PGP Sisak: Informacija koja je puštena u javnost je da je Herbos zadnje dvije godine poslovao s dobitkom. Čija je krivnja što tvrtka nije opstala? Je li mogla intervenirati Vlada ili je izostalo lobiranje lokalnih i regi23 NEKAD REGIONALNO INDUSTRIJSKO SREDIŠTE, DANAS GRAD SLUČAJ 1. PGP Sisak: Upoznali smo vas kroz medije kao sindikalnog povjerenika za zaštitu prava radnika. Koja je vaša trenutna funkcija te na koje načine intervenirate kako biste zaštitili prava radnika? Bilten “Imam pravo” • Broj 3. • Svibanj, 2014. NEKAD REGIONALNO INDUSTRIJSKO SREDIŠTE, DANAS GRAD SLUČAJ onalnih vlasti? Kako je moguće da, iako su vjerovnici bili suglasni da se nastavi proizvodnja, u međuvremenu nije pronađen niti jedan strateški partner? Ilija Radojčić: Što se tiče pomoći lokalne vlasti ona je bila više političkog karaktera. Ne možemo reći da se nisu zanimali za naš slučaj, no sastanci u Gradu i Županiji su većinom završavali na obećanjima. Vrlo je bitna konstatacija da je Herbos radio s financijskom dobiti, da je održao sva postrojenja u ispravnom stanju, podmiren je svaki trošak kao i trošak stečajnog postupka te je radnicima isplaćeno tri puta po 10% otpremnina. Strateške partnere nije nitko niti tražio, oni se 24 po običaju javljaju u većini slučajeva sami, a potencijalni kupci čekaju da se snizi cijena. 5. PGP Sisak: Ima li nade da oživi proizvodnja u Herbosu ili ste mišljenja da će Herbos doživjeti sudbinu sisačke željezare i da će proizvodnja oživjeti tek u jednom dijelu tvrtke (spalionica), a što neće rezultirati vraćanjem svih radnika na posao? Ilija Radojčić: Nastavak nekakve proizvodnje je moguć zato što Herbos ima tri proizvodna programa i to: 1. zaštita bilja 2. materijali za graditeljstvo 3. spalionica opasnog otpada. Program materijala za graditeljstvo može krenuti odmah, jer ima sve dozvole, ima tržište, a i proizvodnja nije zahtjevna što se tiče stručnih kadrova. Kod zaštite bilja je situacija potpuno drugačija, dio dozvola je upitan, treba produživati rokove, jer je dio proizvoda zabranjen zbog supstanci i tu treba doći do značajnog ulaganja. 6. PGP Sisak: Radi li spalionica trenutno te ako radi što se spaljuje u istoj? Ilija Radojčić: Spalionica ima dozvolu za spaljivanje vlastitog otpada, a ona je radila zadnji put u veljači 2013. godine. Spalionica nema što raditi ako ne rade ova dva programa. Tema broja • Aktualni problemi u SMŽ 4. 2. PODUZETNIČKI INKUBATOR ĆE RIJEŠITI PROBLEM POSLOVNOG PROSTORA ZA MALE I SREDNJE PODUZETNIKE UVODNI TEKST Poduzetnički inkubator Sisak - PISAK projekt je čiji je nositelj i inicijator kompanija Applied Ceramics d.o.o. koji se provodi u partnerstvu s Ministarstvom poduzetništva i obrta koje je prepoznalo važnost i kvalitetu projekta. Iz navedenog je razvidno da se realizacijom predloženog projekta Poduzetničkog inkubatora Sisak, pridonosi unapređenju uvjeta za privlačenje investicija, jačanju konkurentnosti i razvoja malih i srednjih poduzetnika. 1. PGP Sisak: Kako ocjenjujete suradnju lokalnih i regionalnih vlasti pri provedbi projekta? Čine li sve razine vlasti dovoljno da se u Sisak privuku strani investitori poput Applied Ceramicsa d.o.o? Krunoslava Kosina Milutinović: Za dugoročnu održivost projekta Poduzetničkog inkubatora Sisak - PISAK, izuzetno je važno uključivanje u rad ostalih dionika u projekt. Projekt je prezen- Krunoslava Kosina Milutinović, Project manager 2. PGP Sisak: Kakav je odaziv poduzetnika i obrtnika, odnosno koliko ih se javilo za suradnju s inkubatorom te koliko je do sada prostora u funkciji? U kojoj su fazi aktivnosti projekta? postojećih poduzetnika te nam se kroz tu komunikaciju javljaju obrtnici, mikro, mali i srednji poduzetnici sa željom korištenja naših prostora i usluga. U našim prostorima već sada rade i posluju 4 poduzetnika (dizajn, mali proizvođači i prerađivači, usluge vezane uz proizvodnju i sl.). Nakon završetka adaptacije i opremanja prostora, projekt PISAK bit će kompletno realiziran, čime će biti stavljeno u funckiju 16 novo opremljenih modula/ureda po 20 m2 s pratećim prostorijama i uslugama po beneficiranim uvjetima. Iako je adaptacija prostora PISKA još u tijeku, moramo se pohvaliti kako je već iskazan interes za korištenje 6 modula od strane različitih obrtnika i malih poduzetnika. Krunoslava Kosina Milutinović: Naš fokus djelovanja posebno smo stavili na umrežavanje 3. PGP Sisak: Ako su vam se neki poduzetnici javili, kojeg su oni profila, odakle su te čime se bave? tiran i predstavljen Gradu Sisku, Sisačko-moslavačkoj županiji i Regionalnoj razvojnoj agenciji, SIMORA. Obzirom da nam je u cilju poticanje lokalnog i regionalnog poduzetništva, dobili smo i podršku lokalnih i regionalnih vlasti koji u Poduzetničkom inkubatoru vide priliku za implementaciju lokalnog i regionalnog ekonomskog razvoja. PISAK je također odlična platforma za mikro, male i srednje tvrtke (MSP) da posluju na jednom mjestu i dijele zajedničke usluge na nov i originalan način te uspostave i iskoriste sinergijski efekt. 25 NEKAD REGIONALNO INDUSTRIJSKO SREDIŠTE, DANAS GRAD SLUČAJ Nakon što su proteklih godina novinske stupce, vezano za industriju u Sisku, punile isključivo negativne priče, priča o Applied Ceramicsu i poduzetničkom inkubatoru, rijetka je dobra vijest koja vraća nadu u oživljavanje južne industrijske zone grada. Applied Ceramics tvrtka je koja se bavi proizvodnjom komponenti te je izvrstan primjer stranog ulaganja u Sisak, i stoga bismo se trebali voditi za takvim primjerima a u cilju oživljavanja industrije grada. NEKAD REGIONALNO INDUSTRIJSKO SREDIŠTE, DANAS GRAD SLUČAJ Bilten “Imam pravo” • Broj 3. • Svibanj, 2014. Ako ste radili neka istraživanja prije početka projekta, za kakve poduzetnike očekujete da se jave? Krunoslava Kosina Milutinović: Ciljana skupina korisnika prostora i usluga PISKA su : • novi i postojeći MSP u rastu i razvoju iz Siska i Sisačko-moslavačke županije • studenti poduzetnici • poduzetnici početnici čija se djelatnost temelji na dizajnu, visokim tehnologijama i inovacijama • obrtnici s dijelom razvoja poslovanja i stvaranja novih proizvoda • nezaposleni u gradu Sisku i SMŽ (naročito mladi visokoobrazovani) koji bi na taj način djelovali u kreativnom okruženju 26 Projekt ima u cilju poticanje više segmenata, od umrežavanja poduzetnika, podrške novim poduzetnicima sve do podrške razvoju novih proizvoda i usluga. Zahvaljujući transferu znanja i iskustva Applied Ceramicsa iz Silicijske doline i već postojećem partnerstvu sa sveučilišnom i istraživačkom akademskom zajednicom omogućit će pokretanje poduzetničkih pothvata mladim visokoobrazovnim osobama. Očekuje se da će do kraja 2015. godine 95 % prostora biti zauzeto. 4. PGP Sisak: Postoji li svojevrsna strategija iskoristivosti južne industrijske zone Grada Siska i smatrate li da lokalne vlasti čine dovoljno po tom pitanju? Krunoslava Kosina Milutinović: Strategija razvoja projekta obuhvaća: 1. fazu koja podrazumijeva kompletnu adaptaciju i opremanje 1. kata poslovne zgrade Razvojnog Instituta Sisak u vlasništvu Applied Ceramicsa, kojim će se na ukupno 800 m2 omogućiti smještaj za predinkubiranje i inkubiranje 16 poduzetnika iz sektora proizvodnih djelatnosti i usluga u/za proizvodnju s fokusom na „startup“ tvrtke. U samoj poslovnoj zgradi već postoji kompletna infrastruktura (voda, odvodnja, struja, plin), također je Applied Ceramics već obnovio i certificirao 2 lifta, teretno/osobni i osobni za potrebe inkubatora te je već instaliran širokopojasni bežični internet. Projektom PISKA će se omogućiti razvoj poslovanja i marginaliziranim grupama (npr. osobe s invaliditetom) kojima je omogu- Tema broja • Aktualni problemi u SMŽ 2. Uz 16 suvremeno adaptiranih poslovnih prostora, korisnici će imati na raspolaganju korištenje multifunkcionalne sale i zajedničkih prostorija. 3. Projektom su planirane ugovorne beneficije za korisnike inkubatora u povlaštenom zakupu poslovnih prostora (vidjeti tablicu povlaštenih cijena zakupa), besplatnom korištenju sale za sastanke i pripadajuće opreme, besplatno korištenje interneta, besplatno predstavljanje korisnika i njihovih proizvoda i usluga na portalu inkubatora. 4. Stručnjaci Applied Ceramicsa će kroz Poduzetnički inkubator Sisak - PISAK pružati organizacijsku i savjetodavnu pomoć poduzetnicima, subvencionirani zakup poslovnog prostora, mentorstvo za startup kompanije, izlaganje na sajmovima u zemlji i inozemstvu, pružati administrativne usluge, marketing, pomoć pri pronalaženju financijskih sredstava, edukaciju poduzetnika i networkinga. 5. Izrada web stranice www.pisak.biz koja je u tijeku, na kojoj će korisnici inkubatora moći besplatno marketirati svoju kompaniju, proizvode i usluge, a također će na jednom mjestu imati i novosti vezane uz grant sredstva, kreditna sredstva, natječaje, poslovne informacije i baze podataka. Poduzetnički inkubator prvenstveno je usmjeren prema poduzetnicima koji poslovne aktivnosti baziraju na razvoju, znanju, novim tehnologijama i inovacijama u gospodarstvu u svrhu stvaranja novih radnih mjesta. 5. PGP Sisak: Što savjetujete potencijalnim poduzetnicima odnosno korisnicima Poduzetničkog inkubatora te kome se mogu obratiti za dodatne informacije? Krunoslava Kosina Milutinović: Potencijalnim budućim poduzetnicima mogu samo reći da je formula uspjeha jednostavna: „NIKADA, NIKADA NE ODUSTAJTE!“. Sve informacije o PISKU zainteresirani mogu dobiti osobnim dolaskom u PISAK, Razvojni Institut Sisak, na mob. 099 21 85 932 i na email: [email protected]. 27 NEKAD REGIONALNO INDUSTRIJSKO SREDIŠTE, DANAS GRAD SLUČAJ ćen prilaz putem liftova i osigurana pristupačnost svim sadržajima koje će nuditi PISAK. Adaptacija prostora Poduzetničkog inkubatora planirana je upravo da se osigura racionalna uporaba energije, odnosno znatno poveća energetska učinkovitost prostora. Bilten “Imam pravo” • Broj 3. • Svibanj, 2014. Razno RAZNO 5.1. SVJETSKI DAN ROMA Dana 24.04.2014. u Domu kulture Kristalna kocka vedrine u Sisku održana je manifestacija obilježavanja Svjetskog dana Roma u organizaciji Vijeća romske nacionalne manjine Sisačko-moslavačke županije i Vijeća romske nacionalne manjine Grada Siska uz sudjelovanje romskih udruga „Crni biseri“, „Romski kulturni centar“, „Romska prava“, „Bajaši“, „Udruga za razvoj i bolji život Roma“ te „Tradicija“. Svjetski dan Roma obilježava se u spomen na prvi Svjetski kongres Roma, održan od 8. do 12. travnja 1971. godine u Londonu, a što predstavlja jedan od najvažnijih događaja u povijesti Roma. Na tom kongresu usvojene su odluke o romskoj zastavi i službenoj himni te je proglašen službeni romski jezik -romano chib. Na četvrtom Svjetskom kongresu 28 Roma održanom 1990. godine u Poljskoj odlučeno je da se 8. travnja, dan kada je otvoren prvi Svjetski kongres Roma u Londonu, proglasi za Svjetski dan Roma koji će se svake godine obilježavati u cijelom svijetu. U skladu s tim i romska zajednica u našoj županiji svake godine obilježava svoj svjetski dan. Za istaknuti je kako organizaciju proslave Svjetskog dana vode sami Romi, organizirani u svoje udruge u kojima djeluju kulturno-umjetnička društva, dramske sekcije pa čak i nogometni klubovi. Manifestacija je to u kojoj se brojni posjetitelji ne Romi, imaju priliku upoznati s tradicionalnim običajima i plesovima Romske nacionalne manjine, a što izravno utječe na razbijanje predrasuda prema Romskoj nacionalnoj manjini, koje nažalost, ipak postoje. 5 U programu koji je trajao gotovo četiri sata, svoj rad predstavili su KUD-ovi „Crni biseri“ i „Tradicija“ te dramska sekcija udruge „Romski kulturni centar“, a izvedene pjesme i plesovi su atmosferu u Kockici doveli do usijanja. Osim predstavnika Grada i Županije, obilježavanju Svjetskog dana Roma u Sisku, nazočio je i Veljko Kajtazi, saborski zastupnik 12 nacionalnih manjina te autor Prvog romsko - hrvatskog i hrvatsko romskog rječnika, koji je u svom izlaganju skrenuo pozornost na diskriminaciju i ugroženost romske nacionalne manjine te važnost očuvanja romskog nacionalnog identiteta, prije svega romskog jezika romano chib. Obzirom da smo i prethodnih godina nazočili proslavama Svjetskog dana Roma, svjedoci smo sve bolje organizacije i afirmacije novih romskih KUD-ova, koji okupljaju mnogobrojno članstvo. Tema broja • Aktualni problemi u SMŽ 5.2. BESPLATNI PRAVNI TELEFON onima koji nisu u mogućnosti fizički doći u naš glavni ili neke od područnih ureda, da potpuno besplatno dobiju pravno savjetovanje. Namijenjen prije svega ruralnom stanovništvu starije životne dobi koje radi mjesta stanovanja i izrazito slabe prometne povezanosti nije u mogućnosti doći na pravno savjetovanje, besplatni pravni telefon se, poglavito radi svoje funkcionalno- Besplatni pravni telefon 0800 200 098 29 RAZNO Besplatni pravni telefon 0800 200 098 uspostavljen je u sklopu aktivnosti na projektu "Stvaranje novog modela međusektorske suradnje u cilju zaštite nacionalnih manjina i socijalno ugroženog stanovništva” te predstavlja novitet u pružanju besplatne pravne pomoću u Hrvatskoj. Kroz korištenje besplatnog pravnog telefona, omogućeno je svima sti, počeo koristiti od Iloka do Ploča. Bez govornih automata, čekanja do javljanja prvog slobodnog agenta, iritantne glazbe i promidžbenih poruka prilikom čekanja na javljanje, besplatni pravni telefon PGP-a omogućuje pozivatelju da brzo, efikasno i, što je najvažnije, potpuno besplatno, dođe do potrebne informacije. Bitno je također naglasiti kako pozivatelji u svojim pitanjima nisu ograničeni na određene grane prava, već svoja pitanje mogu postaviti iz bilo koje grane prava iz koje imaju problem, neovisno radi li se o radnom pravu, obiteljskom pravu, statusnim pitanjima, pravu vlasništva i slično. Osim besplatnih pravnih savjeta koji su strankama pomogli u rješavanju postupaka koji su već u tijeku, bitno je da je besplatni pravni telefon izravno pomogao i u sprečavanju pokretanja postupaka koji bi stranke doveli u nepovoljan položaj i rezultirali velikim troškovima. Uz, u prosjeku, 20 poziva dnevno preko besplatnog pravnog telefona je do sada pruženo oko 3500 pravnih savjeta. Obzirom da su to brojke koje rastu, PGP Sisak će nastojati pronaći način da besplatni pravni telefon opstane i nakon završetka projekta. Bilten “Imam pravo” • Broj 3. • Svibanj, 2014. RAZNO 5.3. FOTOGALERIJA Poplave na sisačkom području, veljača/ožujak 2014. Romska djeca u posjeti Zagrebačkom ZOO, ožujak 2014. Romska djeca u posjeti Zagrebačkom ZOO, ožujak 2014. Sastanak koordinacije Zajedno za pravdu, Sisak, ožujak 2014. Sastanak koordinacije Zajedno za pravdu, Sisak, ožujak 2014. Radionica za pružatelje besplatne pravne pomoći na temu ovrha, Sisak, travanj 2014. 30 Terenska posjeta mjestu Paukova u sklopu projekta „Europa na mom imanju“, travanj 2014. Terenska posjeta mjestu Paukova u sklopu projekta „Europa na mom imanju“, travanj 2014. Informativno-edukativna radionica “Mlijeko, sir i vrhnje“, Petrinja, travanj 2014. Informativno-edukativna radionica “Mlijeko, sir i vrhnje“, Petrinja, travanj 2014. Proslava Svjetskog dana Roma, Sisak, travanj 2014. Proslava Svjetskog dana Roma, Sisak, travanj 2014. 31 RAZNO Tema broja • Aktualni problemi u SMŽ Za više informacija o projektu obratite se na sljedeće kontakte: Hrvatska Kostajnica Trg kralja Tomislava 2a 44430 Hrvatska Kostajnica Projekt građanskih prava Sisak PGP - CRP Sisak Dvor Rimska 6, 44000 Sisak Trg bana Jelačića 18 (Crveni križ) 44 440 Dvor TEL: +385 44 571 752 FAX: +385 44 521 292 Tel: 044 871-927 e-mail: [email protected] Krnjak Krnjak br. 5 47 242 Krnjak Tel: 047 727 120 Vrginmost Trg dr. Franje Tuđmana 6 44 410 Vrginmost Tel: 044 881 533 www.crpsisak.hr Partneri na projektu: Udruga mladih Novi svijet Luščani Luščani bb, 44 250 Petrinja 044 532 413, 091 4544101 www.uns.hr Centar za ruralne inicijative Klinac Klinac 15, 44 204 Jabukovac 044 815 194, 099 8111 582 Romski kulturni centar Capraške poljane 17, Sisak 098 714 054 Za više informacija o EU: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj Ulica Augusta Cesarca 4, 10 000 Zagreb, Hrvatska TEL: +385 1 4681 300, FAX: +385 1 4627 499 e-mail: [email protected] web: http://ec.europa.eu/croatia/index_hr.htm Stvaranjenovogmodelameđusektorskesuradnjeuzaštitipravanacionalnihmanjinaiostalih socijalnougroženihskupina Theoverallprotectionresponse-Creatingofanewmodelofintersectoralcooperationinprotection ofnationalminoritiesandothersociallyvulnerablepopulation Sadržaj ove brošure isključiva je odgovornost Projekta građanskih prava Sisak i ni na koji način se ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije niti Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. This publication has been produced with the assistance of the European Union. The contents of this publication are the sole responsibility of the Civil Rights Project Sisak and can in no way be taken to reflect the views of the European Union.